Pogledi u Glas Koncila by Glas Koncila

Ivan Miklenić

ISBN 978-953-241-403-5

www.glas-koncila.hr

48 kuna

Pogledi u Glas Koncila

ogledi u Glas Koncila knjiga je tekstova koji »iznutra« razotkrivaju fenomen katoličkih novina, crkvene ustanove i izdavačke kuće Glas Koncila. Fragmentarno opisujući povijesni razvoj Glasa Koncila, njegovu ulogu u doba komunizma, demokratizacije i društvenih previranja koja traju do suvremenoga doba, knjiga je polazište za istraživanje dosad neizmjerenoga doprinosa Glasa Koncila i njegovih zaslužnih ljudi u pedesetogodišnjoj povijesti Crkve i društva u Hrvatskoj.

Ivan Miklenić

Pogledi u Glas Koncila

Ivan MikleniÄ&#x2021;

Pogledi u Glas Koncila

Ivan Miklenić Pogledi u Glas Koncila Glas Koncila, Zagreb, 2013. Izdavač: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb, Hrvatska Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za izdavača: Ivan Miklenić Biblioteka: Hrvatska povjesnica. Knjiga 11. Urednik: Branimir Stanić Jezično uređenje: Josip Sinjeri Graﬁčko oblikovanje: Dragica Šantić Oblikovanje naslovnice: Tomislav Kučko Tisak: Graﬁka Markulin, Lukavec ISBN 978-953-241-403-5 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 853913.

Ivan MikleniÄ&#x2021;

Pogledi u Glas Koncila

Â¤ Zagreb 2013.

Predgovor U godini zlatnoga jubileja Glasa Koncila, koja se slavi od 4. listopada 2012. pa do 3. listopada 2013. godine, ukazala se potreba da se popuni velika praznina što dosada nema ni studioznijega štiva, a kamoli zaokruženije studije ili djela o fenomenu katoličkih novina Glas Koncila te o crkvenoj ustanovi odnosno izdavačkoj kući »Glas Koncila«. Tu prazninu, koja se posebno osjetila u godini zlatnoga jubileja, cjelovitije će ispuniti radovi s međunarodnoga znanstvenog simpozija koji se održava 25. studenoga 2013. godine, a skromni doprinos toj potrebi pokušat će pružiti i ova publikacija Pogledi u Glas Koncila. Pedesetogodišnja prisutnost katoličkog najprije dvotjednika, a zatim tjednika Glas Koncila pružala je brojne prigode da se u javnosti, na znanstvenim, stručnim i drugim skupovima progovori o pojedinim aspektima toga crkvenoga lista. Nastali su tako pojedini tekstovi iz dijelova povijesti Glasa Koncila, o samom osnutku lista, o djelovanju lista za oslobođenje od komunističkog poretka, zatim novostima koje su zahtijevale velike društvene promjene, kao i o različitim doprinosima i stavovima Glasa Koncila u životu crkvene i društvene zajednice u Hrvatskoj za vrijeme intenzivnog procesa demokratskih promjena i početka agresije. Razumljivo je da su ti tekstovi svojevrsna »djeca svoga vremena«, da su uvjetovani i po svojim sadržajima i po svojim podacima vremenom svoga nastanka, i razumljivo je da u njima zbog toga ima stanovitih ponavljanja, pa ih treba čitati uz podrazumijevanje njihova povijesnoga konteksta, a ne isključivo iz suvremene perspektive. U takve tekstove pripada tekst Umjesto uvoda, koji se u publikaciji nametnuo kao uvodni baš zato jer je Glas Koncila jedan od plodova II. vatikanskog koncila u Crkvi u Hrvatskoj, kao i ostali tekstovi takve naravi sabrani u prvom poglavlju: Pogledi u prošlost Glasa Koncila. List Glas Koncila igrao je važnu ulogu u službi Crkve i društva u Hrvatskoj na mnogim područjima zajedničkoga života. Osim što je bio svojevrsni katalizator koncilske obnove u Katoličkoj Crkvi na području hrvatskoga govornoga područja, list je imao vodeću ulogu, POGLEDI U GLAS KONCILA

Predgovor

osobito među tiskanim crkvenim medijima. Tekstovi o smislu, doprinosu i ulozi crkvenih medija, uključujući i Glasa Koncila na pojedinim segmentima crkvenog i društvenog života i djelovanja objedinjeni su u poglavlju naslovljenom Glas Koncila u službi Crkve i društva. Glas Koncila pobuđivao je u svojoj 50-godišnjoj kontinuiranoj povijesti zanimanje mnogih krugova i pojedinaca te je bio tema više diplomskih radnji ne samo na Katoličkome bogoslovom fakultetu, nego i na drugim fakultetima i visokim učilištima. Za potrebe tih radova napravljeni su intervjui koji osvjetljavaju pojedine važne momente iz života i djelovanja lista. Za Glas Koncila postojalo je zanimanje i izvan Hrvatske, pa je u ovoj publikaciji objavljen i hrvatski prijevod teksta objavljenog u francuskome katoličkom kvartalnom časopisu Catholica, kao i tekst objavljen u Vjesniku Đakovačke biskupije i srijemske biskupije. Ti tekstovi sabrani su u poglavlje Predstavljanje Glasa Koncila u drugim publikacijama. Život, postojanje i funkcioniranje Glasa Koncila omogućio je trud veoma brojnih ljudi koji su u list ulagali i svoje duhovne, intelektualne i emocionalne darove, kao i novinarske, publicističke, književne i mnoge druge sposobnosti. Mnogi od tih ljudi završili su svoj zemaljski život, a da bi njihov doprinos, kao i trajni spomen na njih živio, u ovu publikaciju sabrane su sažete biograﬁje tih velikih i važnih ljudi za Glas Koncila i njegovu povijesnu misiju. Premda je svaki broj lista Glas Koncila ponajbolja kronika i dokumentacija o životu i djelovanju samoga lista, ipak je, posebno u okolnostima zlatne godine Glasa Koncila, bilo potrebno zabilježiti i brojne naoko male momente iz povijesti i lista Glasa Koncila i izdavačke kuće Glasa Koncila, koja je iz lista i izrasla. Te kratke kroničarske zabilježbe o pojedinim važnijim događanjima u Glasu Koncila prerasle su u svojevrsni mozaik, koji otkriva mnoge napore, poteškoće, mnoge izvrsne ideje i važna ostvarenja u dugogodišnjoj povijesti jedinstvenih katoličkih novina i izdavačke kuće, koja baš zahvaljujući tim povijesnim momentima može računati i na perspektivnu budućnost. 6

POGLEDI U GLAS KONCILA

Predgovor

Svi ti, ipak, samo fragmenti o djelovanju, pisanju, zauzimanju, predstavljanju, razvijanju i životu Glasa Koncila pružaju djelomičan uvid u bogatstvo sadržaja i napora u službi općega dobra Katoličke Crkve u Hrvata i hrvatskoga naroda i hrvatskoga društva. Ovdje sabrani fragmenti, premda predstavljaju pogled iznutra, iz samoga Glasa Koncila, žele biti koliko je to moguće objektivni i nepristrani te poslužiti makar samo kao poticaj za daljnja dublja, ozbiljnija i znanstvena proučavanja fenomena Glasa Koncila, osobito kao jedinstvenih katoličkih, crkvenih novina, i sadržaja kojima je oplemenjivao i oplemenjuje hrvatsku, osobito crkvenu javnost.

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda Medijske koncilske ideje u Hrvatskoj (Izlaganje na simpoziju »50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962.-2012.)«, održanoga u organizaciji zagrebačkoga KBF-a od 15. do 17. studenoga 2012. u Zagrebu)

Drugi vatikanski koncil u svom suočavanju sa suvremenim svijetom zauzeo je stavove prema medijima općenito, prema ulozi i djelovanju medija i prema odgoju za korištenje medija, pa te stavove u ovome izlaganju nazivamo medijske koncilske ideje. Budući da je medijski svijet nakon II. vatikanskoga koncila doživio najveće promjene, najveći razvitak, pod sintagmom medijske koncilske ideje ne razumijevaju se u ovome izlaganju samo stavovi izneseni u koncilskom dekretu Inter miriﬁca1, nego i stavovi izneseni u dokumentima u svrhu provođenja koncilskih načela, kao što su Communio et progressio, s podnaslovom Naputak o sredstvima društvenog priopćivanja, iz 1971., te pastoralnih uputa Aetatis novae, koje je Papinsko vijeće za sredstva društvenog priopćivanja izdalo 1992., u povodu 20. obljetnice dokumenta Communio et progressio. Budući da cjelovitija analiza prihvaćanja i ostvarivanja medijskih koncilskih ideja u Crkvi u Hrvatskoj prelazi okvire ovoga izlaganja, ovdje se donosi pokušaj osvrta na važnije medijske koncilske ideje i na njihovu zaživljenost, odnosno nezaživljenost u Crkvi u Hrvatskoj, ne ulazeći u inicijative privatnih tvrtki i skupina koje se bave izdavaštvom ili predstavljanjem internetskih stranica s katoličkim sadržajima. U prvome dijelu daje se djelomični osvrt na (ne)provođenje medijskih koncilskih ideja u odnosu Crkve prema svijetu, a u drugo-

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Inter miriﬁca. Dekret o sredstvima društvenog saobraćanja (4. XII. 1963.), u: Dokumenti, Zagreb, 2002. (dalje: IM).

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

me djelomični osvrt na (ne)provođenje medijskih koncilskih ideja u životu i djelovanju same Crkve u Hrvatskoj.

1) Medijske koncilske ideje u odnosu Crkve prema svijetu Jedna od temeljnih odluka II. vatikanskoga koncila jest otvaranje Katoličke Crkve prema suvremenom svijetu i otvorenost za stupanje u dijalog s različitim vjerskim, društvenim i ideološkim skupinama. Taj temeljni koncilski stav iznimno je važan i za odnos Katoličke Crkve prema sredstvima društvenog priopćivanja, kako onim društvenima i javnima, tako i crkvenima i katoličkima.

1.1. Pozitivni stav prema medijima U dekretu o sredstvima društvenog priopćivanja Inter mirifica II. vatikanski koncil uime Katoličke Crkve zauzeo je definitivno pozitivni stav prema sredstvima društvenog priopćivanja i tako otklonio neka ranija stajališta o suzdržanosti prema sredstvima društvenog priopćivanja kao takvima. »Između zadivljujućih izuma tehničkoga umijeća koje je, pogotovo u današnje vrijeme, ljudski um uz pomoć Božju razvio iz stvorenih stvari, Majka crkva posebnom brigom uočava i prati one koji se u prvom redu odnose na područje ljudskoga duha i koji su otvorili putove da se lako priopćuju najrazličitije vijesti, misli i upute. Među tim izumima posebno se ističu sredstva koja su u stanju da po svojoj naravi zahvate ne samo pojedine ljude nego i mnoštvo ljudi, pa i svekoliko ljudsko društvo te da na njih utječu. To su tisak, film, radiotelevizija i slična sredstva koja se stoga s pravom mogu nazvati sredstva društvenog priopćivanja.« (IM 1) Naputak o sredstvima društvenog priopćivanja Communio et progressio medije

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

naziva »darom Božjim koji će po providonosnom Božjem naumu povezati međusobno ljude bratskom svezom«2 . No pozitivno vrednovanje medija općenito (a izrijek da je »Crkva zauzimala temeljno pozitivan pristup društvenim obavijesnim sredstvima« donosi dokument Crkva i internet, u prvoj točki3) u Crkvi u Hrvatskoj bilo je vrlo otežano ako ne i gotovo nemoguće, jer su sredstva društvenog priopćivanja sve do demokratskih promjena devedesetih godina bila instrumenti vladajuće komunističke politike i ideologije, uključujući i ateizaciju i protucrkvenu propagandu. Sredstva društvenog priopćivanja i nakon demokratskih promjena ostala su u rukama poslenika staroga mentaliteta i njihove djece, uz formalno presvlačenje u liberalizam, te je nastavljeno gotovo neprijateljsko djelovanje prema Crkvi. Mnogi današnje prilike smatraju još težima jer su nestale »prijašnje jasne granice između neprijatelja i prijatelja«4. Usprkos tim objektivno otežavajućim okolnostima, Katolička Crkva u Hrvatskoj otvorila se u stanovitom stupnju sredstvima društvenog priopćivanja, a svoje interese i interese katoličkih vjernika na Hrvatskoj radioteleviziji, kao javnom mediju, pokušala je ostvariti i zaštititi potpisivanjem posebnog sporazuma, kojim su deﬁnirane obveze Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija.5

2 3 4

PAPINSKO VIJEĆE ZA SREDSTVA DRUŠTVENOG PRIOPĆIVANJA: Communio et progressio, KS, Zagreb, 1971. br. 2 (dalje CP). Ivan DEVČIĆ, Crkva i svijet medija: put od nepovjerenja do poziva na dijalog, u: Riječki teološki časopis, 14 (2006.) 1, str. 22. Andras MATE-TOTH – Pavel MIKLUŠČAK, Nije kao med i mlijeko. Bog nakon komunizma. Na putu prema pastoralnoj teologiji Istočne (Srednje) Europe, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001. str. 73 – 75. Sporazum su 27. srpnja 2000. potpisali predsjednik Uprave HRT-a Mirko Galić i predsjednik HBK-a mons. Josip Bozanić – HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCĲA, Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, Nedjeljko Pintarić (ur.), Zagreb, 2001., str. 120 – 124.

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

1.2. Kritičko vrednovanje medija općenito Jedna od temeljnih medijskih koncilskih ideja je i kritičko vrednovanje medija općenito, jer »ljudi ih mogu upotrijebiti protiv nauma božanskog Stvoritelja i zloupotrijebiti i na svoju vlastitu štetu« (IM 2), odnosno kritičko vrednovanje sadržaja koje mediji nude, a koji mogu biti štetni. Za kritičko vrednovanje neophodan je medijski odgoj, a ni on nije mogao biti razvijen u okolnostima neslobode totalitarnog društva te je bilo češće zauzimanje općenito negativnoga stava prema sredstvima društvenog priopćivanja, ili pak njihovo veće ili manje konzumiranje, što je često rezultiralo većom ili manjom indoktrinacijom. Premda je na mnogim razinama u Crkvi u Hrvatskoj potican medijski odgoj i njegovanje kritičnosti, ipak se ne može reći da je do 2012. godine prevladan model ponašanja uobičajen u doba totalitarizma.

1.3. Pravo na informaciju II. vatikanski koncil otvoreno je podupro i pravo na informaciju, dodajući da ono mora biti u skladu s moralnim redom (IM 5). Ostvarivanje toga koncilskoga zahtjeva u totalitarnom društvu u Hrvatskoj bilo je potpuno onemogućeno (više je pojedinaca završilo u zatvoru jer su pokušali primijeniti pravo na informaciju iznoseći npr. stranim medijima kakvo je stvarno stanje u državi), a i nakon demokratskih promjena izostao je u Crkvi sustavni pristup tome važnom pitanju, pa se za to pravo više zauzimaju pojedinci iz katoličkih redova, no o njihovu uspjehu ne može se govoriti. S više je razina crkvenoga života više puta upozoravano da se u medijima u Hrvatskoj prešućuju bitne, sudbonosne teme za suvremeno hrvatsko društvo i opće dobro te da se istodobno često manipulira »probnim balonima«, nametanjem tema koje će možda biti u nekoj skoroj budućnosti aktualne, a možda ni neće, no glede toga potrebno je još puno toga učiniti.

1.4. Sloboda informiranja Koncil uime Crkve ističe i dužnost građanske vlasti da brani i osigurava »istinsku i pravednu slobodu informiranja« (IM 12). Potreba 12

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

javnoga zastupanja toga načela u Crkvi u Hrvatskoj uvelike je podcijenjena i marginalizirana: u totalitarizmu – to je bilo razumljivo, ali i u periodu nakon demokratskih promjena, te je i to uglavnom prepušteno inicijativama pojedinih članova Crkve, bilo klerika, bilo vjernika laika. Glede slobode informiranja Katolička Crkva u Hrvatskoj nailazi na sve veće zapreke u javnim i privatnim medijima6, a od listopada 2012. na jedinome javnom mediju – Hrvatskoj radioteleviziji, osobito na Hrvatskom radiju – i na preoblikovanje, istiskivanje i ukidanje pojedinih emisija vjerskog sadržaja7.

2) Medijske koncilske ideje u životu i djelovanju Crkve u Hrvatskoj 2.1. Mediji u djelu apostolata Već dekret Inter miriﬁca zahtijeva da se u Crkvi medije upotrijebi u mnogobrojnim djelima apostolata, i to nalaže biskupima kao hitnu zadaću, koja spada u redovitu službu njihova propovijedanja (IM 13). Katolički biskupi u Hrvatskoj, osobito zagrebački nadbiskup Franjo Šeper, svjesni iznimno bogatoga medijskoga i izdavačkoga djelovanja do završetka II. svjetskog rata, prihvatili su inicijative pojedinih skupina u Crkvi te su podupirali obnovu crkvenoga tiska i izdavačke djelatnosti, uvažavajući sužene okolnosti tadašnjega komunističkoga poretka. Na inicijativu zagrebačkih franjevaca o. Zorislava Lajoša i o. Bonaventure Dude te kapucina o. Tomislava Šagi-Bunića u listo-

6 7

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCĲA, Crkva i mediji. Pastoralne smjernice, Zagreb, 2006., 9. Ivan MIKLENIĆ, Dezinformiranje Hrvatskoga radija, 2. IX. 2012., 2; Ivan MIKLENIĆ, Zašto su katolici ipak prikraćeni?, GK 21. X. 2012., 8.

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

padu 1962. pokrenut je bilten Glas s Koncila, koji je objavljivan u 11 brojeva, a u rujnu 1963. nadbiskup Šeper imenovao je Vladimira Pavlinića, župnika u Oštrcu, i on je pokrenuo Glas Koncila, kao novine koje izlaze dvotjedno, a prvi broj nosi nadnevak 29. rujna 1963. i otisnut je, nakon zastoja i kolebanja u tiskari, 3. listopada 1963.8 Uz novine kojima je izdavač bio Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu razvila se novinsko izdavačka kuća, koja od 1966. godine objavljuje i Mali koncil – Mak. U lipnju 1966. Šagi-Bunić, Josip Turčinović i Ivan Golub pokrenuli su ekumenski bilten Poslušni Duhu, koji je bio objavljen u 5 brojeva do kraja 1966., a u prosincu 2012. je obnovljen. Od 2006. objavljuje i Lađu – časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture, te brojne biblioteke. Nadbiskup Šeper je 22. veljače 1968. potpisao dekret o ustanovljenju nove crkvene ustanove, pod nazivom Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije »Kršćanska sadašnjost«. Centar je tijekom godina svoga djelovanja, zahvaljujući doprinosima značajnog broja teologa, svećenika, redovnika i mnoštva drugih suradnika vjernika laika iz cijele Hrvatske, razvio veoma razgranatu djelatnost. Centar »KS« je postao vrlo razgranat pokret pokoncilske obnove i iznimno bogate izdavačke djelatnosti, koja uz knjiška izdanja, audio i video zapise objavljuje i časopise: Kanu – katoličku obiteljsku reviju, Sveske – Commmunio, Bogoslovsku smotru, Službu riječi, Croaticu christianu periodicu i drugo.9 Nakon demokratskih promjena Hrvatska biskupska konferencija 22. travnja 1993. godine ustanovila je Informativnu katoličku agen8

Ivan MIKLENIĆ, Kardinal Franjo Šeper – utemeljitelj katoličkoga lista »Glas Koncila«, u: Željko TANJIĆ (prir.): Šeper 3. Veritatem facientes in caritate. Zbornik radova međunarodnog simpozija o kardinalu Franji Šeperu povodom 20. obljetnice smrti. Zagreb, 7.–8. studenoga 2001. i Rim, 29.–30. studenoga 2001., Zagreb, 2003., 253 – 261. Stella TAMHINA, Kardinal Franjo Šeper ustanovitelj Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije »Kršćanska sadašnjost«, u: Željko TANJIĆ (prir.): Šeper 3. Veritatem facientes in caritate. Zbornik radova međunarodnog simpozija o kardinalu Franji Šeperu povodom 20. obljetnice smrti. Zagreb, 7.–8. studenoga 2001. i Rim, 29.–30. studenoga 2001., Zagreb, 2003., 262 – 270. POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

ciju (IKA), koja prenosi vijesti, manje dokumente, najave te daje doprinos povezivanju Crkve u Hrvata i opće Crkve te unutarnjemu crkvenom dijalogu.10

2.2. Pastoralni planovi Pastoralni planovi trebaju se ostvarivati u ozračju i uz pomoć medija – jedan je od zahtjeva pokoncilske Crkve (osobito pastoralne upute Aetatis novae). U tom duhu Hrvatska biskupska konferencija objavila je u svibnju 2006. dokument Crkva i mediji, s podnaslovom Pastoralne smjernice, u kojem na stotinjak stranica, u 38 brojeva, uz uvod i zaključak, donosi četiri poglavlja: Važnost komunikacije; Pastoralne smjernice za djelovanje; Etičnost, sudjelovanje i odgoj za svijet medija te Praktične smjernice11. Taj dokument potvrđuje svijest hrvatskih biskupa o važnosti i potrebi korištenja i doprinosa crkvenih i drugih medija u pastoralnim naporima, no samo pastoralno planiranje u većini (nad)biskupija još je uvijek u povojima, pa i taj dokument, zasada, ostaje važna, ali samo teoretska potka.

2.3. Širenje i podupiranje katoličkog tiska Koncilski stav je više nego jasan: »Neka se prije svega promiče dobar tisak. Da bi se čitatelji potpuno proželi kršćanskim duhom neka se u pravom smislu potiče i promiče katolički tisak; neka se on – započet i ovisan, bilo neposredno od samoga crkvenoga autoriteta bilo od katoličkih muževa – otvoreno izdaje s tom namjerom da oblikuje, učvršćuje i promiče javno mnijenje koje je suglasno s naravnim pravom i katoličkim naukom i načelima; neka širi i ispravno tumači događaje koji se tiču crkvenog života. Vjernici neka, pak, budu upozoreni na potrebu čitanja i širenja katoličkog tiska kako bi si oblikovali kršćanski sud o svim događajima.« (IM 14)

10 11

Darko GRDEN, Važniji katolički mediji u Hrvatskoj, Glas Koncila, 14. V. 2006., 17. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCĲA, Crkva i mediji. Pastoralne smjernice, Zagreb, 2006.

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

U Crkvi u Hrvatskoj poduzeti su veliki napori za obnovu crkvenoga tiska te za pokretanje različitih vrsta crkvenih tiskovina i sve su bile veoma dobro prihvaćene, osobito u doba komunizma, dok su drugi mediji bili zagađeni komunističkom ideologijom i propagandom. Crkvene tiskovine, novine i časopisi u doba komunizma uživale su i iznimnu potporu pastoralnih djelatnika. Nakon demokratskih promjena, koje su se uvelike poklopile i sa stanovitom eksplozijom drugih medija, osobito televizije, koja je ušla u gotovo svaku kuću i svaki stan, i interneta, koji je posebno osvojio mlade naraštaje – dogodilo se zanemarivanje, katkad i omalovažavanje i podcjenjivanje katoličkog tiska u Hrvatskoj. Pastoralni djelatnici kao da su se umorili te su uvelike prestali širiti tisak, doživljavajući to često kao dodatno opterećenje u svojoj službi. Izgubljena je, čini se, na svim razinama crkvenosti u Hrvatskoj, i svijest o važnosti i prinosima katoličkoga tiska, kakva je postojala u komunizmu, premda je činjenica da su sve katoličke tiskovine napredovale u smislu kvalitete, i sadržajno i dizajnerski. U novije vrijeme kao da se sve više gubi svijest o potrebi podupiranja katoličkoga tiska, što je II. vatikanski koncil doslovno formulirao: »Ovaj Sveti sabor podsjeća vjernike da su dužni podupirati i pomagati katoličke novine, časopise i ﬁlmske pothvate, radijske i televizijske postaje i prijenose kojima je glavni cilj širiti i braniti istinu i skrbiti se za kršćansko usmjeravanje ljudskoga društva.« (IM 17) Poticaj korištenju sadržaja katoličkih medija daje i dokument HBK-a Crkva i mediji12 , no oživotvorenje toga konkretnoga koncilskoga stava u Crkvi u Hrvatskoj postaje sve veći izazov, a ne vidi se da se na tom planu počelo raditi nešto sustavno, premda entuzijasta i danas ima.

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCĲA, Crkva i mediji. Pastoralne smjernice, Zagreb, 2006., 32. POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

2.4. Poticaj produkciji filmova Među daljnje važne medijske koncilske ideje spada i zahtjev da se potiče produkcija filmova »koji služe doličnoj zabavi, koji su korisni za ljudsku kulturu i umjetnost, a prije svega onih koji su namijenjeni mladeži« (IM 14). Još u doba komunizma »Kršćanska sadašnjost« je imala odjel za filmsku produkciju i ostvarila je nekoliko filmova i videozapisa važnih događanja – no to je zamrlo, a povremeno ta izdavačka kuća objavljuje DVD-e. Nakon demokratskih promjena HBK je imao planove za osnivanje crkvenoga studija za produkciju filmova i televizijskih emisija, no ti planovi nisu realizirani. Istodobno pojedini članovi Crkve izvan crkvenih struktura, osobito pojedini djelatnici na HRT-u, snimaju dokumentarne filmove. Godine 2010. pokrenut je Festival hrvatskih vjerskih fi lmova na Trsatu,13 te je on održan susljedno tri godine, što je također potvrda da postoji stanovita filmska produkcija vjerskih filmova. Koncil traži da Crkva podupire filmsku produkciju, no do 2012. bilo je puno važnijih i prioritetnijih obveza, pa je potpora bila više iznimka nego redovita.

2.5. Poticaj osnivanju katoličkih radijskih postaja »Neka se brižljivo osnivaju katoličke radiostanice tamo gdje se to pokaže prikladnim; potrebno je pobrinuti se da se njihove emisije odlikuju odgovarajućom kvalitetom i djelotvornošću« (IM 14) – zahtjev je za koji je bilo sluha u hrvatskom episkopatu. Hrvatska biskupska konferencija osnovala je Hrvatski katolički radio, koji je započeo s emitiranjem programa 17. svibnja 1997. godine. HKR kao neproﬁtna radijska postaja s nacionalnom koncesijom svojim signalom pokriva 95 % teritorija RH i pogranična područja susjednih

Danijel DELONGA, Sudjelovalo trideset i osam ﬁlmova, Glas Koncila, 13. VI. 2010., 13.

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

zemalja. Programi HKR-a su: informativni, vjerski, kulturni i dječji, a emitira i 15 emisija izvan spomenutih programa.14 U hrvatskom eteru 22. veljače 1997. oglasio se i Radio Marija, koji je osnovala Udruga Radio Marija, kao neproﬁtna, nevladina i nepolitička građanska udruga, koja djeluje u Hrvatskoj od 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije.15

2.6. Poticanje radijskih i TV emisija »Neka se pruži djelotvorna pomoć dobrim radio i televizijskim prijenosima, prije svega onima koji su primjereni obitelji. Neka se promiču katoličke emisije pomoću kojih se slušatelji i gledatelji dovode do toga da sudjeluju u životu Crkve i budu prožeti religioznim istinama« (IM 14) – zahtijeva također II. vatikanski koncil. Tom zahtjevu Crkva u Hrvatskoj odgovorila je nakon što su Sveta Stolica i Republika Hrvatska potpisale i ratiﬁcirale Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području kulture te Ugovor o pravnim pitanjima, te je HBK s javnom radiotelevizijom – Hrvatskom radiotelevizijom – 27. srpnja 2000. sklopio sporazum koji regulira obveze Hrvatske televizije i obveze Hrvatskoga radija te donosi zajedničke odredbe16. Na temelju toga sporazuma na televiziji i na radiju su osnovane redakcije religijskog programa koje pripremaju više emisija, uključujući prijenos nedjeljnih misa. Na lokalnoj razini brojni svećenici sa svojim suradnicima prihvatili su veliku otvorenost lokalnih radiopostaja te se i u njihovim programima objavljuju vjerske emisije. Od 1. listopada 2012. Radio Sljeme

14 15 16

Darko GRDEN, Važniji katolički mediji u Hrvatskoj, Glas Koncila, 14. V. 2006., 17. Mihael SOKOL, Širitelj blaženstva slušatelja i vršitelja Božje riječi, Glas Koncila, 4. III. 2007., 12. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCĲA, Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, Nedjeljko Pintarić (ur.), Zagreb, 2001., 120 – 124. POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

(koji je dio HRT-a, dakle javnoga radija) naprasno je ukinuo radijsku emisiju Hvaljen Isus i Marija, u kojoj su sudjelovali katolički svećenici17.

2.7. Obrazovanje kadrova, osobito vjernika laika »Potrebno je pravodobno izučiti svećenike, redovnike i laike koji će posjedovati potrebnu spremu u uporabi tih sredstava u apostolske svrhe« (IM 15) – zahtijeva Koncil. I dokument HBK-a Crkva i mediji u broju 25 progovara o proučavanju društvene komunikacije i edukacije, kao i edukacije za rad u medijima te ističe: »Nameće se potreba sustavnoga promicanja naobrazbe mladih katolika za novinarska zvanja, što se može pospješiti stvaranjem sustava stipendija za studij, kao i različitih tečajeva.«18 U Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj u tom se smislu poduzelo i poduzima određene korake: više je svećenika i vjernika laika poslano na specijalizaciju na papinska ili druga crkvena sveučilišta te je i 2012. nekoliko svećenika i laika na postdiplomskim doktorskim studijima, no dojam je da je to još uvijek premalo, jer pojedine biskupije zasada nemaju, a niti ne spremaju svoje djelatnike za taj medijski apostolat. Uz brigu pojedinih (nad)biskupa, i sama uredništva katoličkih medija kontinuirano uvode u novinarski zanat mlade ljude (Glas Koncila priređuje stručne seminare za svoje stalne vanjske suradnike, najčešće djelatnike tiskovnih ureda iz pojedinih (nad)biskupija), a svoj vrijedan doprinos dalo je i Hrvatsko društvo katoličkih novinara, organiziranjem novinarskih tečajeva. Problem je za vjernike laike što teško, a neki i nikako ne dobivaju profesionalni angažman, jer su crkvena uredništva relativno mala i popunjena, a u drugim medijima često prednost imaju osobe drugačijih svjetonazora.

17 18

Ivan MIKLENIĆ, Zašto su katolici ipak prikraćeni?, Glas Koncila, 21. X. 2012., 8. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCĲA, Crkva i mediji. Pastoralne smjernice, Zagreb, 2006., 25 i 29.

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

2.8. Biskupijski uredi za medije I dekret Inter miriﬁca (IM 20) i pastoralni naputak Aetatis novae, tj. Nadolaskom novog doba (koji je Papinsko vijeće za sredstva društvenog priopćivanja objavilo 22. veljače 1992.) navode da bi Crkva na raznim razinama trebala raspolagati i s uredima za informiranje i uredima za odnose s javnošću. Zadaća je tih ureda »da ispravno oblikuju savjest vjernika u uporabi tih sredstava i da promiču i koordiniraju što god na tom području katolici rade« (IM 20). »Neophodno je na svim razinama uspostaviti i razvijati tijela i službe za odnose s javnošću« – navodi se u dokumentu HBK-a Crkva i mediji19 te je tako načelno naša Crkva pokazala svijest o prihvaćanju toga konkretnog koncilskog zahtjeva. Nakon što je HBK ustrojio Tiskovni ured i većina (nad)biskupija u Hrvatskoj ima svoj tiskovni ured, no sve biskupije ih ipak nemaju ni krajem 2012. godine. Dojam je da se djelatnici tih ureda još uvijek traže, osobito glede razrade medijskih pastoralnih planova. Do 2012. izostale su razrade pastoralnih programa posvema prilagođenih posebnim radnim uvjetima i etičkim izazovima u kojima djeluju profesionalci sredstava društvenog priopćivanja, s ciljem da bi ti djelatnici bili prožeti moralnim normama u profesionalnom i privatnom životu. Djelatnici tiskovnih ureda još uvijek pretežno funkcioniraju kao urednici ili novinari biskupijskih stranica na internetu te kao dopisnici ili suradnici u crkvenim medijima, pri čemu se katkad ne razlikuje novinarski pristup od glasnogovorničkog.

2.9. Dan sredstava društvenog priopćivanja Već je dekret Inter miriﬁca odredio: »Da bi se što djelotvornije jačao mnogoliki apostolat Crkve u sredstvima društvenog priopćivanja, neka se u svim biskupijama svijeta po sudu biskupa svake godine slavi dan kada će se vjernici poučiti o svom dijelu zadaće u toj stvari.« (IM 18)

Isto, 30. POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

I dokument HBK-a Crkva i mediji, govoreći o promicanju apostolata medija, ističe potrebu da se slavi Svjetski dan sredstava društvene komunikacije20. U Crkvi u Hrvatskoj postoje napori, osobito na razini Odbora HBK-a za društvenu komunikaciju, koji u suradnji s vodećim crkvenim izdavačkim kućama svake godine za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije priređuje prigodnu građu za pastoralne djelatnike i prigodne plakate, no sve do 2012. kao da nije bilo sluha za te sadržaje, pa su priređeni materijali bili iskorišteni na vjerničkim okupljanjima više kao iznimka negoli kao nešto redovito. Tako da se može konstatirati da u širim crkvenim krugovima zasada Svjetski dan sredstava društvene komunikacije u Hrvatskoj nema odjeka. Na razini HBK-a godinama su u Zagrebu u povodu Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije priređivani susreti s urednicima i novinarima najvažnijih medija u Hrvatskoj, no glavni urednici tek su se iznimno odazivali, a nastojanja da se tom prigodom uspostavi makar minimalni dijalog uglavnom nisu uspijevala. Na pojedinim (nad)biskupijskim razinama povodom Svjetskog dana sredstava društvene komunikacije organiziraju se susreti s novinarima lokalnih medija i iskustva s tih susreta su povoljna, katkad vrlo povoljna.

Zaključak Budući da je recepcija II. vatikanskog koncila »proces preobrazbe cjelokupnog života Crkve«21, i analiza (ne)zaživljenosti medijskih koncilskih ideja u Crkvi u Hrvatskoj bi trebala biti prikaz cjelokupne preobrazbe života i djelovanja Crkve na području medija, no takva cjelovita analiza bila bi moguća tek multidisciplinarnim znan-

20 21

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCĲA, Crkva i mediji. Pastoralne smjernice, Zagreb, 2006., 32. Anto ŠARIĆ, Recepcija Drugoga vatikanskog sabora, u: Crkva u svijetu 1/2006., str. 21.

POGLEDI U GLAS KONCILA

Umjesto uvoda

stvenim istraživanjima, koja u Hrvatskoj nisu provedena. Stoga je ocjena o stanju u pojedinim segmentima bogatoga spektra medijskih koncilskih ideja bila moguća tek na temelju autorovih uvida i iskustava iz dugogodišnjeg djelovanja u crkvenim medijima. Premda procjene nisu lišene subjektivnoga viđenja, ipak je neosporno, a može se reći i notorno, da su određene medijske koncilske ideje u Crkvi u Hrvatskoj prihvaćene i u znatnom stupnju ostvarivane te su i urodile dobrim plodovima. Štoviše, može se reći da su, s obzirom na malo hrvatsko tržište, plodovi ostvarivanja medijskih koncilskih ideja pravi zlatni rudnik, koji nije dovoljno iskorišten, a što je šteta ili propuštena prigoda i za ukupni duhovni i vjernički život u Crkvi u Hrvatskoj. Istodobno, neke od medijskih koncilskih ideja još su u fazi razvijanja, a neke ostaju čak kao budući izazovi i buduće zadaće.

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Va탑niji trenuci u povijesti Glasa Koncila

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• Prvi tiskani broj Glasa Koncila pojavio se s nadnevkom 29. rujna 1963,. a prethodilo mu je ciklostilom umnoženih 11 biltena »Glasa s Koncila« (prvi nosi nadnevak 4. listopada 1962.) i prigodno novinsko izdanje prigodom izbora pape Pavla VI. »Habemus papam«. • Papa Pavao VI., po državnom tajniku kardinalu Cicognaniju, pismeno je pohvalio Glas Koncila pismom od 10. travnja 1964. • Nakon što je u lipnju 1965. zagrebački nadbiskup Franjo Šeper osnovao Fond Ivana XXIII. za gradnju novih crkava, Glas Koncila preuzeo je sustavno promicanje te akcije. Prvi plod, već te godine, bila je kapela Augustina Kažotića na Volovčici, a drugi plod crkva u Retkovcu, u Zagrebu. • U ožujku 1966. iz rubrike »Vama djeco« u Glasu Koncila rađa se samostalni mjesečni list Glasa Koncila za djecu Mali koncil, koji kasnije dobiva i popularno skraćeno ime Mak. • Glas Koncila pokreće g. 1966. izdavačku djelatnost knjiga vjerskoga sadržaja (prva knjiga: »Veliki katekizam«). • Uredništvo Glasa Koncila pokreće g. 1966. izdavanje ekumenskog biltena »Poslušni duhu«. • G. 1967. Glas Koncila je održao prvi okrugli stol, na kojem je otvoreno progovoreno o stvarnim pitanjima života Crkve u tadašnjoj državi. • Od broja 12 iz g. 1967. Glas Koncila sustavno prati život hrvatskih vjernika u inozemstvu – uvodi rubriku »Naši ljudi izvan domovine«.

214

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• Na zasjedanju Izvršnog odbora Međunarodnoga karitasa u Zagrebu od 2. do. 4. svibnja 1968. sudjelovala je Jelena Brajša, voditeljica rubrike »Tko je moj bližnji«, koja se u Glasu Koncila redovito pojavljuje od 23. broja Glasa Koncila g. 1965, a bila je jezgra obnove karitasa kod nas. • Glas Koncila je prvu nedjelju u lipnju 1969. organizirao prvo »vozočašće« na Trški Vrh, kod Krapine. • Glas Koncila g. 1969. izdao je prvu LP ploču u Hrvatskoj, s duhovnim šansonama (»Žeteoci«). • Božićni broj Glasa Koncila 1969. tiskan je u 245.000 primjeraka, a redovita naklada dosegla je 179.000 primjeraka po broju. • Sudski je zaplijenjen Glas Koncila br. 4 iz 1970., jer je prenio tekst o kardinalu Alojziju Stepincu iz dnevnika »L'Osservatore Romano«. Nakon što je iz njega uklonjena ta stranica, list je mogao ići u prodaju. • U organizaciji Glasa Koncila od 29. do 31. svibnja 1970. prvi je put održan »KATOM 70« – zagrebačke duhovne večeri mladih. • Urednici Glasa Koncila sudjelovali su g. 1970. u pokretanju kršćanske obiteljske revije »Kana« i uredili prve brojeve časopisa koji izdaje Kršćanska sadašnjost. • Godine 1971. pojavila se brošura »Proigrana šansa«, koja je neobjektivno optužila Glas Koncila za progresivizam, što se odrazilo na pad naklade, koja je te godine još uvijek bila na 179.000. • Vladimir Pavlinić, glavni i odgovorni urednik od početka Glasa Koncila, dao je ostavku na tu službu u listopadu 1971., a naslijedio ga je Živko Kustić. POGLEDI U GLAS KONCILA

215

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U Zagrebu je preminuo 6. travnja 1972. kancelar Nadbiskupskoga duhovnoga stola Dragutin Hren, koji je bio odgovorni urednik »Glasa s Koncila« i prvih 15 brojeva Glasa Koncila (1963. – 1964.). • Nakon gušenja Hrvatskog proljeća g. 1972, zaplijenjen je Glas Koncila br. 21, od 22. listopada 1972., zbog navodnog uznemiravanja javnosti. Autor reportaže o svetom prkosu mučenika Poliona Živko Kustić osuđen je na pola godine zatvora, uvjetno na dvije godine, i na godinu dana zabrane javnog nastupanja. • G. 1973. sudski su zaplijenjeni zbog navodnog remećenja dobrih odnosa Glas Koncila br. 7, s Čehoslovačkom, i Glas Koncila br. 12, s Rumunjskom. • Glas Koncila organizira g. 1973. prvu Vjeronaučnu olimpijadu Maloga koncila, koja se nastavlja sljedećih godina, a kasnije modificirana živi i u organizaciji Dušobrižničkog ureda u Frankfurtu, a u samostalnoj Republici Hrvatskoj kao natjecanje u okviru školskoga vjeronauka. • Glas Koncila g. 1973. izdaje »Bibliografiju Glasa Koncila« i pokreće povremenu publikaciju »Magazin«. • Glas Koncila 1974. počinje prvi put objavljivati roman u nastavcima »Kraljičin vitez«, istaknutoga hrvatskog književnika Ivana Raosa, ali pod pseudonimom. • G. 1974. knjižare kojima je ponuđen na prodaju primjerak »Bibliografije Glasa Koncila« vratile su uzorke, jer navodno nisu bile zainteresirane.

216

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• Fra Gabrijel Đurak, pokretač i prvi glavni urednik dječjega vjerskog mjesečnika Maloga koncila, koji se razvio iz rubrike Glasa Koncila »Vama, djeco«, preminuo je u Zagrebu 7. travnja 1974. godine. • G. 1974./1975. Glas Koncila proizvodi svoj prvi dokumentarni ﬁlm o Vjeronaučnoj olimpijadi. • Glas Koncila organizira 1975. sastanak Međunarodnog udruženja katoličkih radijskih postaja (UNDA) – Europa u Zagrebu. • Glas Koncila promiče i nadahnjuje veliku nacionalnu crkvenu proslavu »Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata«, od Solina 1975. do NEK-a u Mariji Bistrici 1984. g. • Glas Koncila od 1976. promiče akciju prikupljanja sredstava za obnovu zagrebačke katedrale i izdaje prigodne zahvalnice za darovatelje • G. 1976. sve su češće pritužbe na poštu zbog neredovitog dostavljanja Glasa Koncila u župe. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 1976. biblioteku »Romani« te je objavio roman Ivana Raosa »Kraljičin vitez«, koji je bio prethodno pod pseudonimom objavljivan u nastavcima u Glasu Koncila. • Pjesma »Tiho, tiše«, s nagradnog natječaja za tekst i glazbu suvremene liturgijske pjesme u organizaciji Glasa Koncila, dobila je prvu nagradu na VI. natjecanju UNDA-e u Sevilli, u svibnju 1977., pjesmu je Glas Koncila izdao i na singl ploči. • U sklopu Zagrebačke korizme 1978. Glas Koncila organizirao je boravak majke Terezije i o. Ante Gabrića u Zagrebu i Hrvatskoj.

POGLEDI U GLAS KONCILA

217

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• Zauzimanjem i Glasa Koncila g. 1979. u Zagrebu je otvorena prva kuća Misionarki ljubavi, a kasnije također zauzimanjem i Glasa Koncila te su sestre otvorile još kuće u Skoplju, Peći i Ljubljani. • U dogovoru s Katehetskim centrom Zagrebačke nadbiskupije, Glas Koncila od g. 1980. organizira i sponzorira »Uskrs-fest« – natjecanje mladih vjernika glazbenih stvaratelja i izvođača. • U produkciji i režiji Glasa Koncila g. 1980. ostvaren je dokumentarni ﬁlm o životu i radu o. Ante Gabrića. • Bivši zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper, utemeljitelj Glasa Koncila, preminuo je 30. prosinca 1981. u Rimu. • Sudac za prekršaje kaznio je odgovornog urednika Glasa Koncila Živka Kustića novčanom kaznom za članak »Pet godina propovjedniku« (Glas Koncila 11/1983.). • G. 1983. uredništvo predlaže Biskupskoj konferenciji da ustanovi Ured i Vijeće za tisak. • Za vrijeme Nacionalnoga euharistijskog kongresa 1984. Glas Koncila organizira u Zagrebu i u Mariji Bistrici press centar. • G. 1984. Glas Koncila počinje nabavljati modernu elektroničku tehniku iz inozemstva za vlastiti fotoslog. • Odmah nakon Nacionalnoga euharistijskog kongresa u Mariji Bistrici Glas Koncila počinje izlaziti tjedno. Tjednik počinju zajednički izdavati hrvatske nadbiskupije– zagrebačka, splitska, riječka, sarajevska i zadarska. Službeno je Glas Koncila tjednik od prvog broja 1985. Oblikovano je novo Izdavačko vijeće, koje tvore osobni zastupnici nadbiskupa.

218

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U uredništvu tjednika Glas Koncila služba zamjenika glavnoga urednika povjerena je Ivanu Mikleniću. • U Zagrebu je 1. travnja 1985. preminuo dugogodišnji lektor Glasa Koncila Stjepan Hosu, koji je iznimno zaslužan za uzorno njegovanje hrvatskoga jezika u listu. • Nadbiskupi suizdavači potpisali su g. 1986. »Statut Izdavačkog vijeća Glasa Koncila«, koji je stupio na snagu potpisom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. • Okružno javno tužilaštvo g. 1986. zatražilo je podatke o autoru članka »Janje na lanjskom snijegu«, Glas Koncila 13/1986., no odustalo je od podizanja optužnice. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 1986. biblioteku »Kovčeg«, u kojoj je kao prvi svezak izdan roman Živka Kustića »Zaljubljeni robovi«, a zatim su objavljivani vjeronaučni i katehetski priručnici. • G. 1986. pokušao je odvjetnik Glasa Koncila podići tužbu u Novom Sadu protiv tamošnjeg lista »Dnevnik«, povodom grubih objeda na račun Glasa Koncila, ali je tužba bila odbijena. • Okružno javno tužilaštvo Zagreb zatražilo je podatke o izvoru za podatke iz članka don Jure »Opasna kombinacija boja«, Glas Koncila 48/1987., a kad je kao izvor dobilo službeni broj presude, dalje nije išlo. • Mons. Franc Perko, beogradski nadbiskup, u siječnju 1988. predložio je da i Beogradska nadbiskupija bude suizdavač Glasa Koncila, što je bilo prihvaćeno.

POGLEDI U GLAS KONCILA

219

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• Povodom 25. obljetnice Glasa Koncila, 29. rujna 1988. dodijeljena su priznanja sa znamenjem u obliku stranice Glas Koncila u tiskarskom slogu. Osim živih glavnih i odgovornih urednika priznanja su dobili biskupi Mijo Škvorc i Đuro Kokša, zatim o. dr. Bonaventura Duda, o. Tomislav Šagi-Bunić, mons. Vladimir Stanković i Andrija Žic, a najistaknutija hrvatska katolička novinarka Smiljana Rendić dobila je »Zlatno pero Glasa Koncila«. • Glas Koncila je izdao g. 1988. »Zakonik kanonskog prava«, s originalnim latinskim tekstom i hrvatskim prijevodom. • U Zagrebu je 12. veljače 1989. preminuo zagrebački pomoćni biskup isusovac Mijo Škvorc, plodni suradnik Glasa Koncila, koji je često pisao rubriku »Ljudi naših dana« i vodio rubriku »Iz ﬁlmskog svijeta«. • G. 1989. u organizaciji Glasa Koncila održana je izložba fotograﬁja o životu i radu misionara o. Ante Gabrića, koja je poslije izložena u više drugih gradova i mjesta. • General karmelićana u srpnju 1989. predao je zahvalnicu Glasu Koncila za podupiranje sestara karmelićanki. • G. 1989. Glas Koncila objavljuje šesto izdanje poslije Biblije najčešće tiskane knjige – »Povijesti jedne duše« sv. Male Terezije, zaštitnice Glasa Koncila. • Glas Koncila promiče demokratske procese u Hrvatskoj te g. 1990. predstavlja najvažnije nove političke stranke i daje konkretne tehničke upute za sudjelovanje građana vjernika u prvim višestranačkim izborima. • Glas Koncila prvi u hrvatskom medijskom prostoru g. 1990. otvara tabu temu žrtava poratnoga komunističkog terora. 220

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U rujnu 1990. kardinal Kuharić pismeno zahtijeva da se izradi nacrt »Statuta Glasa Koncila« kao crkvene ustanove. • U Zagrebu je 3. listopada 1990. preminuo prof. dr. Josip Turčinović, suradnik Glasa Koncila i urednik ekumenskog biltena »Poslušni Duhu«, koji je izdavao Glas Koncila. • Živko Kustić, glavni i odgovorni urednik Glasa Koncila, 11. studenoga 1990. napustio je službu radi odlaska na drugu dužnost, a v. d. glavni i odgovorni urednik Glasa Koncila postao je Ivan Miklenić. • Glas Koncila je s »Cibonom« organizirao g. 1990. prvi veliki božićni koncert u športskoj dvorani »Cibone« u Zagrebu. • Od Uskrsa (br. 13) do rujna (br. 38) 1991. Glas Koncila je izlazio u dva izdanja, redovitom crvenom i drugom izdanju – plavom, s četiri stranice više i s vijestima iz Splitske metropolije. • Od broja 45/1991. Glas Koncila pojavljuje se na većem formatu, u novoj, ofsetnoj tehnici. • Glas Koncila od prvih Dana hrvatskog ﬁlma g. 1992. sudjeluje sa svojim žirijem i dodjeljuje nagradu »Zlatna uljanica« za promicanje etičkih vrijednosti u ﬁlmskom stvaralaštvu. • Prvi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giulio Einaudi u svibnju 1992. šalje Glasu Koncila svoju nastupnu poruku – potporu. • G. 1992. Glas Koncila objavljuje deveto izdanje katehetskog priručnika za krizmanike »Mač Duha«, autora Živka Kustića. Ta je knjiga najtraženija među brojnim katehetskim priručnicima, koji su također doživjeli više izdanja. POGLEDI U GLAS KONCILA

221

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U Domovinskom ratu Glas Koncila, uz ostala stradanja, osobito prati razaranje crkava te na temelju dokumentacije Glas Koncila g. 1992. izlazi knjiga »Crkve na nišanu«. • U Zagrebu je 23. lipnja 1992. preminuo grkokatolički svećenik Janko Salmić, koji je 11 godina bio redakcijski novinar u Glasu Koncila. • Zbog novonastalih prilika i nemogućnosti ikakvog kontakta u kolovozu 1992. Glas Koncila otkazuje suizdavaštvo Beogradskoj nadbiskupiji. • Od veljače 1993. (broj 7) uvedena je rubrika o crkvama i kapelama na pješačkim i planinarskim stazama diljem domovine. • Od br. 11/1993. (14. ožujka) uvedena je posebna rubrika o pravnim i socijalnim pitanjima »Propisi – pravo – pravda«. • Zajedno s Hrvatskom franjevačkom provincijom, Glas Koncila g. 1993. izdaje monumentalno djelo o. Alekse Benigara »Alojzije Stepinac hrvatski kardinal«. • Hrvatska biskupska konferencija g. 1993. povjerava Glasu Koncila priređivanje i izdavanje hrvatskog prijevoda »Katekizma Katoličke Crkve«. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 1995. novu biblioteku »Hrvatska povjesnica«, u kojoj se objavljuju povijesne monograﬁje ili drugi prilozi iz hrvatske nacionalne i crkvene povijesti, te biblioteku »Via crucis«, s autorskim tekstovima za pobožnost križnoga puta. • Glas Koncila postaje 29. travnja 1996., na blagdan sv. Katarine Sijenske, prvi hrvatski katolički list dostupan na internetu. 222

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U Zagrebu je 20. svibnja 1994. preminuo prof. dr. Vjekoslav Bajsić, suradnik Glasa Koncila i sudionik okruglih stolova Glasa Koncila. • U Rijeci je 26. svibnja 1994. umrla Smiljana Rendić, dugogodišnja novinarka, vatikanistica i članica uredništva Glasa Koncila. • Nagradu Međunarodne katoličke udruge tiska (UCIP) 1995. godine za novinsku fotograﬁju dobio je novinar GK-a Josip Štilinović. • 9. lipnja 1996. objavljen je prvi broj Glasa Koncila u boji, kao prvi list u Hrvatskoj tiskan u boji na običnom roto-papiru. • U Godini Isusa Krista 1997. godine, ususret Velikom jubileju 2000. godine, Glas Koncila objavio je serijal pod naslovom »Likovni umjetnici – ›A vi, što vi kažete, tko sam ja?‹«. • Odlukom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića od 26. lipnja 1997. Ivan Miklenić, dotadašnji vršitelj dužnosti, postao je glavni i odgovorni urednik Glasa Koncila. • U Godini Duha Svetoga 1998. godine, ususret Velikom jubileju 2000. godine, Glas Koncila je objavio serijal »Glazbenici i književnici – uz Godinu Duha Svetoga«. • U Zagrebu, radeći u Glasu Koncila, preminula je 18. svibnja 1998. Danijela Erent, djelatnica Glasa Koncila od 1985. godine. • U Dubrovniku je 10. kolovoza 1998. preminuo Luka Depolo, dugogodišnji član uredništva, graﬁčki urednik i glavni urednik Maloga Koncila. • Od broja 1/1999. uvedena je nova rubrika »Mladi mladima«, koju uređuju sami mladi, sami biraju teme koje se njima čine aktualne, POGLEDI U GLAS KONCILA

223

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

a pojavljuje se u svakom drugom broju, najprije na jednoj, a kasnije na dvije stranice. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 1999. novu biblioteku »Ljudi i događaji«, u kojoj objavljuje monograﬁje, zbornike i druga djela o važnim osobama, zajednicama i događajima. • U Godini Boga Oca 1999. godine, ususret Velikom jubileju 2000. godine, Glas Koncila je objavio serijal »Znanstvenici – uz Godinu Boga Oca«. • U Zagrebu je 5. ožujka 1999. preminuo Luka Perinić, suradnik Glasa Koncila u njegovim počecima. • U rujnu 1999. Mali koncil (broj 341) tiskan je kompletno u boji i na ﬁnome novinskom papiru. • Dr. Josip Ladika 31. ožujka 1999. završio je službu ravnatelja Glasa Koncila te ga je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić imenovao doživotnim počasnim ravnateljem, a u službi ga je od 1. travnja 1999. naslijedio Nedjeljko Pintarić. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 1999. novu biblioteku »Vjeronauk za odrasle« – objavljujući sabrane tekstove različitih autora iz istoimene rubrike u Glasu Koncila. • U Godini Velikoga jubileja 2000. Glas Koncila je u rubrici »Vjeronauk za odrasle« objavio teološki niz o euharistiji, te serijal pod naslovom »Javni djelatnici – uz Veliki jubilej 2000.« • Od 2000. godine Vjeronaučna olimpijada Maloga koncila ušla je u Program natjecanja, susreta i smotri izvannastavnih aktivnosti Ministarstva prosvjete i športa RH, a organizira se u suradnji s Nacionalnim katehetskim uredom Hrvatske biskupske konferencije. 224

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• Izabrani tekstovi Glasa Koncila s brojem 21/2000. redovito se stavljaju na internet. • Od broja 1 do 3 g. 2001. Glas Koncila je objavio stavove najistaknutijih hrvatskih teologa i katoličkih intelektualaca na pitanje: »Čemu bi Katolička Crkva u Hrvatskoj na početku novoga stoljeća trebala posvetiti najveću pozornost?« • Od siječnja 2001. Glas Koncila, pod geslom »Izaberi – prosudi – rasti« objavljuje i redoviti pregled televizijskog i radijskog programa na nacionalnoj razini u RH te čitateljima preporučuje pojedine TV i radijske emisije. • Uredništvo Glasa Koncila se 2001. godine privremeno iselilo iz kurije na Kaptolu 8 u malu dvorišnu zgradu, gdje je djelovalo do završetka rekonstrukcije i temeljite obnove kurije i prostorija Glasa Koncila. • Od 27. svibnja 2001. (broj 21) obiteljski terapeut i psiholog dr. Pavao Brajša ispisuje rubriku »Mali obiteljski savjeti«. • U Glasu Koncila je 2001. uvedena rubrika »Vjernici laici aktivni u Crkvi«, koja se pojavljuje u svakome drugom broju, izmjenjujući se s rubrikom »Mladi mladima«, te predstavlja angažirane vjernike laike na svim područjima crkvenoga života. • Od broja 34/2001. u Glas Koncila je uvedena rubrika »Zapažanja«, u kojoj se tretiraju opći društveni problemi povezani s modernim oblicima života, kulturne i druge aktualnosti. • Rubrike Maloga koncila stavljene su prvi put za Uskrs 2001. na internet.

POGLEDI U GLAS KONCILA

225

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U Zagrebu je 24. lipnja 2001. preminuo mons. dr. Josip Ladika, dugogodišnji ravnatelj i počasni doživotni ravnatelj Glasa Koncila. • Glas Koncila pokrenuo je 2001. u svom izdavaštvu novu biblioteku »Prinosi vjeroučitelja«, u kojoj vjeroučitelji objavljuju svoja katehetska, teološka, književna i druga ostvarenja te biblioteke »Sakralni kulturno-povijesni vodiči«, »Dokumenti«, »Gorušičino zrno« s tekstovima duhovnih sadržaja, te biblioteku »Tertium millenium«, u kojoj objavljuje teološka djela. • U Zagrebu je 11. ožujka 2002. preminuo umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, koji je od 10. svibnja 1964. do 12. srpnja 1970. bio odgovorni urednik Glasa Koncila. • Od 1. rujna 2002. (br. 35) u listu se pojavljuju karikature Srećka Puntarića Felixa. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 2003. novu biblioteku »Putovi vjere«, u kojoj objavljuje sakralne vodiče o glasovitim hodočasničkim ciljevima, biblioteku »Slovo«, u kojoj objavljuje tematske propovijedi kao uzorak za pastoralnu službu, biblioteku »Uporišta«, u kojoj objavljuje knjige za duhovno i tjelesno zdravlje, te biblioteku »Zrake«, s tekstovima Phila Bosmansa i Paula Hascheka. • Nulti broj Magazina Glasa Koncila za kulturu društvenosti »Puls« 9. listopada 2003. izišao je kao dodatak Glasu Koncila, a uređivala ga je skupina mladih. Taj časopis tiskan je na 32 stranice u boji i sadržavao je pet rubrika o kulturi i društvu: kolumnu, zoom, politiku, društvo i kulturu te recenzije. • Od školske godine 2003./2004. u nastavi vjeronauka pojavili su se udžbenici za prvi i drugi razred osnovne škole, u izdanju Glasa Koncila. 226

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U uskrsnom broju od 11. travnja 2004. objavljen je prvi »Prilog Glasa Koncila«, posvećen temi »Nedjelja radi čovjeka« – što je naziv dokumenta koji su zajedno izdali Hrvatski caritas, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a te Franjevački institut za kulturu mira. Mjesečni »Prilog Glasa Koncila« koncipiran je kao mjesečno tematsko popularno teološko produbljivanje pojedinih važnih sadržaja vjere ili područja iz života Crkve. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 2004. novu biblioteku »Canticum novum«, u kojoj objavljuje sadržaje vezane uz crkvenu glazbu, uključujući i partiture i CD-e, zatim biblioteku »Forma viva«, u kojoj objavljuje poeziju, te biblioteku »Teološke rasprave i komentari«. • Treći i posljednji broj »Pulsa«, koji je osim nultoga broja, pokušao samostalni život, izišao je u siječnju 2004., a obustavljen je zbog ﬁnancijskih razloga i uređivačke linije. • Na temelju dogovora nadbiskupa zagrebačkog, splitskog, riječkog, zadarskog i vrhbosanskog, nadbiskupije splitska, riječka, zadarska i vrhbosanska prestale su biti suizdavači Glasa Koncila od 11. travnja 2004. Usto odlukom zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića od 11. travnja 2004. »Komentar« u Glasu Koncila prestaje biti redakcijski i postaje autorski. • Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovio je u srijedu 26. svibnja 2004. temeljito obnovljene prostore katoličke novinsko-izdavačke kuće Glas Koncila, u kanoničkom dvoru Kaptol 8. Obnova je izvedena po projektu arhitektice Ane Nade Krpelnik. • U prigodi 40. obljetnice Glasa Koncila, kardinal Josip Bozanić predao je 26. svibnja 2004. zaslužnim djelatnicima za dugogodišnji predani rad statuu križa, djelo kipara Anđelka Odaka: neka-

POGLEDI U GLAS KONCILA

227

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

dašnjem uredniku Glasa Koncila Živku Kustiću, potom Danijelu Bulajiću, s. Nives Kuhar, Ruži Sabolić i s. Viktoriji Magdić. • Scenarist i redatelj Ninoslav Lovčević u povodu 40. obljetnice Glasa Koncila snimio je 2004. godine 60-minutni dokumentarni ﬁlm o Glasu Koncila. • Glas Koncila je zajedno Institutom društvenih znanosti »Ivo Pilar«, Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-a 24. lipnja 2005. organizirao u Zagrebu simpozij na temu »Ivan Pavao II. poslanje i djelovanje«, te je 2007. objavio i zbornik radova s toga znanstvenog skupa. • U Zagrebu je 5. kolovoza 2005. preminuo Ljerko Erent, djelatnik Glasa Koncila od 1985. do 2002. godine. • U organizaciji Glasa Koncila u Europskome domu u Zagrebu u četvrtak 15. prosinca 2005. održan je okrugli stol na temu »Koncil – zaboravljena budućnost?«, na kojem je sudjelovalo petnaest hrvatskih teologa »mlađe generacije«. • Od 1. broja u 2005. do 7. broja u 2007. GK je objavljivao roman Božidara Prosenjaka »Put u središte srca«, koji je skraćen 2007. objavljen kao zasebna knjiga, pod naslovom »Put u središte srca – intranet« te je prvi hrvatski kršćanski roman novijega vremena. • Godine 2005. Glas Koncila redovito je izlazio na 40 stranica, o velikim blagdanima i na 48 stranica, a objavio je 12 tematskih priloga na dodatnih osam stranica. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 2006. iznimno važnu novu biblioteku »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća«, u kojoj se

228

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

predstavljaju značajni hrvatski autori katolici, koji su inače marginalizirani i zaboravljeni, te biblioteke »Uzori vjere« i »Vedrina«. • U veljači 2007. GK je počeo objavljivati kratke priče kršćanskoga nadahnuća, s nakanom da izbor najboljih objavi kao zasebnu knjigu. • U Zagrebu je 22. ožujka 2007. preminuo Stanko Tenšek, dugogodišnji suradnik Glasa Koncila. • U božićnom broju Glasa Koncila 2007. objavljen je posljednji od 41 mjesečnog »Priloga Glasa Koncila« i bio je posvećen temi »Likovi božićnog otajstva«. • Od siječnja 2008. Glas Koncila objavljuje kao svoj prilog Mjesečni magazin Glasa Koncila »Prilika«, koji uređuje Branimir Stanić. • Glas Koncila pokrenuo je u svom izdavaštvu 2008. novu biblioteku »Blago riječi«, u kojoj se objavljuju osobito važne propovijedi. • Glas Koncila pokrenuo je 2009. u svom izdavaštvu novu biblioteku »Studia canonica croatica«, u kojoj objavljuje zbornike, autorska djela i dokumente s tumačenjima iz kanonskoga prava. • G. 2009. Glas Koncila je zajedno s »Croatiom Records« i HKR-om izdao CD »To nije tajna« VIS-a »Žeteoci«, s 14 duhovnih pjesama. • U travnju 2009. knjiga teologa dr. Tončija Matulića »Metamorfoze kulture – Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije« u izdanju Glasa Koncila prva je dobitnica nagrade »Hrvatska knjiga godine«, utemeljene na inicijativu Hrvatske poštanske banke i u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom, Maticom hrvatskom te Večernjim listom.

POGLEDI U GLAS KONCILA

229

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

• U uskrsnom broju 2009. objavljen je natječaj Glasa Koncila za najbolji neobjavljen roman kršćanske inspiracije. • U cijeloj 2010. Glas Koncila pojavljivao se na 40 stranica, a »Prilika« na 32 stranice. • Glas Koncila predstavio je opširnijim tekstovima više hrvatskih autora knjiga i publikacija u izdanju Glasa Koncila. • Na 22. svjetskom kongresu UCIP-a, sa sjedištem u Ženevi, koji je od 12. do 19. 2010. rujna održan u Burkini Faso, suradnica GK-a Jasminka Bakoš-Kocijan primila je nagradu za novinarsku fotograﬁju objavljenu 2009. godine u Glasu Koncila. • U ožujku 2011. izišao je iz tiska roman »Mreža« Vjekoslava Tomašića, koji je na natječaju Glasa Koncila za najbolji neobjavljen roman osvojio 2. mjesto, a prva nagrada nije dodijeljena. • Nedjeljko Pintarić 31. kolovoza 2011. završio je službu upravitelja Glasa Koncila, a od 1. rujna 2011. kao v. d. ravnatelja naslijedio ga je Stjepan Pogačić. • U Zagrebu je 12. rujna 2012. preminula s. Marija Viktorija Magdić, koja je u Glasu Koncila radila od 15. veljače 1965. do kraja lipnja 2002., vodeći brigu da svaka narudžba bude ostvarena i naplaćena. • U četvrtak 4. listopada 2012. na spomen izlaska prvog broja biltena »Glas s Koncila« počela je teći godina zlatnoga jubileja Glasa Koncila i traje do 3. listopada 2013. godine, kad je 50 godina od izlaska iz tiska prvoga broja Glasa Koncila. • Fotograf Glasa Koncila Bernard Čović 16. svibnja 2013. svojom fotograﬁjom »Don Bosco« osvojio je drugu nagradu na 10. među230

POGLEDI U GLAS KONCILA

V. Važniji trenuci u povijesti Glasa Koncila

narodnom natječaju novinske fotograﬁje »Betina fotograﬁja godine«, koji organizira beogradska tiskovna agencija »Beta«. • Po odluci zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića Stjepan Pogačić završio je službu v. d. ravnatelja 31. svibnja 2013., a kao v. d. ravnatelja 1. lipnja 2013. naslijedio ga je glavni i odgovorni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić. • Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavio je 27. lipnja 2013. Hrvatski pravopis, u kojemu se zahvaljujući sudjelovanju Glasa Koncila u javnoj raspravi pojam Katolička Crkva piše velikim početnim slovima, a uvažene su i neke druge sugestije. • U lipnju 2013. Glas Koncila objavio je svoju prvu samostalnu e-knjigu: »Hrvatsko nacionalno zahvalno hodočašće u Rim«. • Po odluci zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića od 1. kolovoza 2013. Branimir Stanić postao je zamjenik glavnog urednika Glasa Koncila. • Andrija Žic, dugogodišnji suradnik Glasa Koncila i Maloga koncila – Maka, publicist, novinar i enigmat i uzorni vjernik, umro je u Zagrebu u ponedjeljak 5. kolovoza 2013. • U godini zlatnoga jubileja Glasa Koncila pokrenuta je nova biblioteka »Komentari Glasa Koncila«, u kojoj je u četiri sveska objavljena prva knjiga »Okovana Crkva u Hrvatskoj«, koja donosi sve komentare od početka lista do silaska s vlasti komunističkog režima.

POGLEDI U GLAS KONCILA

231

Sadr탑aj

Predgovor ................................................................................................................................................................................ 5 Medijske koncilske ideje u Hrvatskoj ........................................................................................9

I. POGLEDI U PROŠLOST GLASA KONCILA Kardinal Franjo Šeper – utemeljitelj katoličkog lista Glas Koncila.......................................................................................................................................................... 24 Doprinos Glasa Koncila u borbi za oslobođenje od komunizma ..........................................................................................36 Katolička Crkva i rat u Hrvatskoj – prema Glasu Koncila ..................55 Glas Koncila u novoj društvenoj stvarnosti – nakon 1990................77

II. GLAS KONCILA U SLUŽBI CRKVE I DRUŠTVA Smisao crkvenih medija............................................................................................................................86 Crkveni tisak u župnoj zajednici ..............................................................................................103

POGLEDI U GLAS KONCILA

235

Glas Koncila i formacija političke kulture vjernika.........................................111 Društvene teme u hrvatskim katoličkim glasilima 2010. godine ....................................................................................................................................................118 Pad naklade crkvenih tiskovina - očekivani trend ili urgentni poziv na premišljanje.........................................................................................................................131

III. PREDSTAVLJANJE GLASA KONCILA U DRUGIM PUBLIKACIJAMA Glas Koncila u borbi s komunizmom ................................................................................ 142 Uloga Glasa Koncila u Crkvi u Hrvata..............................................................................150 Intervju za diplomski rad na Fakultetu političkih znanosti ..........154 Intervju za diplomski rad na Visokoj školi »Baltazar Adam Krčelić« ...............................................................................................................163

IV. POKOJNI DJELATNICI I SURADNICI GLASA KONCILA Dragutin Hren ..........................................................................................................................172 Zorislav Lajoš ..............................................................................................................................173 236

POGLEDI U GLAS KONCILA

Gabrijel Đurak ..........................................................................................................................173 Franjo Šeper .................................................................................................................................. 174 Stjepan Hosu ...............................................................................................................................177 Mijo Škvorc ...................................................................................................................................177 Josip Turčinović .......................................................................................................................179 Janko Salmić ................................................................................................................................ 181 Franjo Muren ..............................................................................................................................182 Vjekoslav Bajsić .........................................................................................................................182 Smiljana Rendić.......................................................................................................................184 Branko Rogić .............................................................................................................................. 187 Danijela Erent ............................................................................................................................188 Luka Depolo ................................................................................................................................189 Luka Perinić.................................................................................................................................. 191 Jakob Kopić ...................................................................................................................................193 Tomislav Janko Šagi-Bunić ........................................................................................194 Josip Ladika................................................................................................................................... 197 Franjo Kuharić ......................................................................................................................... 200 Ljerko Erent ..................................................................................................................................206 Stanko Tenšek............................................................................................................................207 Viktorija Magdić .....................................................................................................................209 Danica Ivančić ...........................................................................................................................210 Andrija Žic.......................................................................................................................................211

V. VAŽNIJI TRENUCI U POVIJESTI GLASA KONCILA ............................................................................................................................................................................................. 213

POGLEDI U GLAS KONCILA

237

Ivan Miklenić

ISBN 978-953-241-403-5

www.glas-koncila.hr

48 kuna

Pogledi u Glas Koncila

Ivan Miklenić

Pogledi u Glas Koncila