Vjera naših dana Izazovi i ideje za produbljivanje vjere suvremenih ljudi
Vjera naših dana Izazovi i ideje za produbljivanje vjere suvremenih ljudi Glas Koncila, Zagreb, 2014. Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 315; faks: 01/4874 319 E-pošta: prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Uporišta. Knjiga 7 Autori tekstova: Vlado Čutura, Darko Grden, Ivan Miklenić, Branimir Stanić, Tomislav Šovagović, Ivan Uldrijan, Tomislav Vuković, Vojmil Žic Urednici: Ivan Miklenić i Branimir Stanić Jezično uređenje: Domagoj Grečl Ilustracije: Darko Zloušić Grafičko oblikovanje i naslovnica: Tomislav Kučko Korektura: Vlatka Plazzeriano i Ivan Tašev Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u siječnju 2014. ISBN 978-953-241-421-9 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 868209
Izazovi i ideje za produbljivanje vjere suvremenih ljudi
Zagreb, 2014.
VJERA NAŠIH DANA
Predgovor
U
redništvo Glasa Koncila pokušalo je dati makar skroman doprinos Godini vjere, koju je proglasio i otvorio papa Benedikt XVI., a koju je zaključio papa Franjo, te je za trajanja te godine u svakom broju lista rezerviralo novinsku stranicu na kojoj su članovi uredništva, uvažavajući i stavove i dokumente II. vatikanskog koncila, osobito Katekizma Katoličke Crkve, svjedočili i svoj pogled na ulogu vjere u konkretnom životu ljudi. Pod općim naslovom »Vjera naših dana«, a što je i naslov publikacije, članovi uredništva, koji i profesionalno prate vjernički život, pokušali su ući u suvremene trajne ljudske pozive i ljudska profesionalna zanimanja te razmotriti izazove, poteškoće i izglede koje ti pozivi i zanimanja sa sobom donose, da bi ih potom osvijetlili svjetlom vjere i na taj način ukazali na visoke ideale, izvore snage i nova uporišta. Polazeći od krute stvarnosti svakoga zvanja i zanimanja, a koja redovito uz lijepu ima i onu zahtjevniju stranu, članovi uredništva Glasa Koncila Vlado Čutura, Darko Grden, Ivan Miklenić, Branimir Stanić, Tomislav Šovagović, Ivan Uldrijan, Tomislav Vuković i Vojmil Žic pokušali su se približiti suvremenim ljudima u svim važnijim pozivima i zanimanjima i pokazati ne samo zanimanje ili poznavanje, nego i razumijevanje njihovih specifičnih prilika. Gotovo svaki odrasli suvremeni čovjek uronjen je u specifične ljudske pozive te u barem jedno ljudsko zanimanje te nipošto nije svejedno ni njemu samome, ni crkvenoj, ni društvenoj zajednici kako se nosi s neizbježnim izazovima poziva i zanimanja. Kako svjedoče stranice ove knjige, nipošto nije nevažno, niti može biti isto nosi li se suvremeni čovjek s izazovima svoga poziva i zanimanja oslonjen samo na svoje vlastite snage, iskustva, vještine, snalažljivosti i sposobnosti, ili je uza sve to još i ojačan povezanošću, štoviše, savezništvom i prijateljstvom s Apsolutnim. Tekstovi su tako strukturirani da najprije prikazuju pojedino zvanje, odnosno zanimanje, zatim prikazuju unutarnje stanje i prilike, s naglaskom na važnije izazove i poteškoće pojedinog zvanja, a potom se taj »svijet« određenog zvanja ili zanimanja osvjetljava svjetlom vjere, da bi omogućio vjernički odgovor na te izazove. Posljednje dvije cjeline unutar svake teme donose primjere i svjedočanstva suvremenih vjernika objavljena na stranicama Glasa Koncila te pri5
VJERA NAŠIH DANA
mjer ili ideal koji su ostvarili ljudi službeno proglašeni svetima, blaženima ili oni za koje se vodi takav crkveni postupak. Svi suvremeni ljudi koji su primili krst Isusa Krista, premda često toga nisu svjesni, postali su dionici saveza i prijateljstva s Bogom, koji uvijek ostaje neopozivi saveznik i prijatelj u konkretnome svagdanjem životu, osobito u svakom ljudskom pozivu i zanimanju. No iskustvo, »opipljivost« toga Božjega savezništva i Božjega prijateljstva u konkretnom životu krštenih osoba razmjerna je čovjekovu otvaranju, prihvaćanju i njegovanju toga savezništva i prijateljstva. Upravo zato je Godina vjere sa stranica Glasa Koncila i ove knjige prilika, poticaj i ponuda za obnovu svijesti o sklopljenu osobnom savezništvu i prijateljstvu s Bogom i za pojačavanje svjesnog i dragovoljnog napora i ulaganja za prihvaćanje i njegovanje savezništva i prijateljstva s Bogom. I to ne samo u Godini vjere, nego i u svako doba, jer je bitno, upravo sudbinski važno, da kršteni prepoznaju svoje iznimno dostojanstvo i da očituju svoje pravo lice ne tek u kakvu govoru ili drugomu vanjskom izražavanju, nego u življenju i ostvarivanju i svojih poziva, i svoga zanimanja. Zato ova knjiga nije tek podsjećanje ili dokumentiranje stanovitih pokušaja u Godini vjere, već je poželjan svojevrsni skromni priručnik, koji je trajno dobrodošao u svakome otvorenom i iskrenom vjerničkom životu, da osvijetli smisao, visoki cilj i važnost svakoga poziva i zanimanja, kao i da suvremenom čovjeku pomogne da prepozna, prihvati i primijeni odgovarajuća duhovna sredstva da bi se potvrdio kao saveznik i prijatelj Božji. Naime, svaki suvremeni čovjek koji ima iskustvo savezništva i prijateljstva s Bogom, premda neće biti oslobođen poteškoća, kušnji i padova, bit će po svojim ostvarenjima i plodovima pravi blagoslov i sebi i svojima, crkvenoj i društvenoj zajednici. Tekstovi iz rubrike »Vjera naših dana«, koji kao i sama knjiga žele biti prinos novoj evangelizaciji u Hrvatskoj, dopunjeni su pastoralnim prijedlozima koji služe kao ideje i poticaji pastoralnim djelatnicima, otkrivajući koje su sve mogućnosti primjene sadržaja tih tekstova. U uvodu knjige priložen je i pastoralni kalendar, s više od stotinu datuma crkvenih i društvenih blagdana, odnosno važnih dana na koje je moguće koristiti sadržaje tih tekstova. U pastoralnom kalendaru se, kao i u pastoralnom prijedlogu na kraju svakoga teksta, navodi i točan datum ili prigoda kada je baš taj tekst najprikladniji za primjenu u pastoralnom djelovanju. Urednici 6
VJERA NAŠIH DANA
Pastoralne ideje po dvostrukom ključu K
njiga »Vjera naših dana« namijenjena je svima koji vjeruju ili u svom (profesionalnom) životu žele svjedočiti svoju vjeru. Ako treba ići nekim redoslijedom, knjiga će u prvom redu biti od koristi pastoralnim djelatnicima – župnicima, kapelanima, redovnicima i redovnicama, vjeroučiteljima, katehetama, odgojiteljima, članovima župnih i biskupijskih karitasa, članovima različitih pastoralnih vijeća, pokreta, društava, udruga i inicijativa – kao pomoć u pastoralu koji će se zbivati na valu nove evangelizacije. Potom, knjiga je namijenjena svakome tko možda nije uključen neki formalni oblik pastoralnoga djelovanja, ali poštujući dostojanstvo svake osobe želi spoznati kako ta osoba, bez obzira u kojemu zvanju se nalazila, može živjeti kao vjernik.
Kako koristiti »Vjeru naših dana«? Knjiga »Vjera naših dana« zamišljena je kao knjiga pastoralnih ideja, koja nužno zahtijeva suradnju s čitateljem. Njezine tekstove treba shvatiti kao predloške, nacrte, početne točke na temelju kojih će pastoralni djelatnik uz pomoć svoje mašte, intelekta, iskustva i sposobnosti pastoralno djelovati. Njezina koncepcija na tragu je interaktivnoga priručnika, a knjigu se može koristiti po dvostrukom ključu. Najprije, knjiga se može čitati uz pomoć »pastoralnoga kalendara« koji se nalazi na početku knjige. U tom kalendaru istaknuto je stotinjak dana u godini kada bi u pastoralnom djelovanju bilo moguće iskoristiti neku od tema. Drugi način korištenja knjige jest da se njezini tekstovi čitaju po temama. Kao pastoralna pomoć na kraju svake teme nalazi se »pastoralni prijedlog« u kojemu je navedeno više od 200 ideja za konkretno djelovanje u kojem se može koristiti pojedina tema.
Kako su obrađene pojedine teme? Polazište knjige »Vjera naših dana« jest da se suvremeni pastoral oblikuje u radu s manjim skupinama vjernika ili u individualnom radu. Prva dva teksta u sklopu svake teme stoga su empatijskog su karaktera jer pripremaju pastoralnoga sugovornika na razumijevanje područja ili teškoća s kojima se suočavaju pojedini vjernici. Središnji dio svake teme jest davanje odgovora na pitanje po čemu bi vjernici trebali biti prepoznatljivi u svome djelovanju u obitelji, na radnom mjestu i u društvu. Da je takvo djelovanje ostvarivo svjedoče primjeri vjernika iz života. Posljednji tekst zapravo je preporuka za utjecanje nebeskom zagovoru svetaca, blaženika ili službenica i sluga Božjih koji štite zvanja i ljude u tom zvanju. 7
VJERA NAŠIH DANA
Pastoralni kalendar SIJEČANJ Datum
Dan
Tema
Svjetski dan mira
Obnašanje političke vlasti, str. 145 Oporba, str. 149 Vojnička služba, str. 157 Policijsko djelovanje, str. 161
Bogojavljenje
Obnašanje političke vlasti, str. 145 Oporba, str. 149
Dan djela svetog djetinjstva
Prijateljstvo među obiteljima, str. 37 Djeca, str. 25
22.
Bl. Laura Vicuna
Djeca, str. 25
24.
Sv. Franjo Saleški
Djelovanje u medijima, str. 165
25.
Obraćenje sv. Pavla
Ateisti, agnostici i skeptici, str. 251
28.
Sv. Toma Akvinski
Znanstveno djelovanje, str. 195
31.
Sv. Ivan Bosco
Srednjoškolsko doba, str. 187
Dan
Tema
2.
Dan posvećenog života
Redovništvo, str. 235
4.
Sv. Veronika
Fotografski poziv, str. 89
11.
Dan bolesnika
U bolesti, str. 111 Djelovanje u zdravstvenoj skrbi, str. 139
13.
Svjetski dan radija
Djelovanje u medijima, str. 165
22.
Sv. Margareta Kortonska
Samohrano roditeljstvo, str. 127
1.
6.
VELJAČA Datum
Prva nedjelja u veljači – Međunarodni dan života: M ajčinstvo, str. 17 Očinstvo, str. 21 Djeca, str. 25
8
VJERA NAŠIH DANA
OŽUJAK Datum
Dan
Tema
Sv. Ivan od Boga
Ovisnici, str. 123
Međunarodni dan žena
Majčinstvo, str. 17
15.
Sv. Lujza de Marillac
Službe socijalne skrbi, str. 135
19.
Sv. Josip
Očinstvo, str. 21
23.
Sv. Turibije iz Mongroveja
Život u nerazvijenim krajevima, str. 119
27.
Međunarodni dan kazališta
Kazališna umjetnost, str. 73
8.
Od 11. do 17. ožujka – Dani hrvatskoga jezika: Njegovanje materinskoga jezika, str. 69
TRAVANJ Datum
Dan
Tema
1.
Dan borbe protiv alkoholizma
Ovisnici, str. 123
4.
Sv. Izidor Seviljski, zaštitnik korisnika interneta
Djelovanje u medijima, str. 165
Sv. Ivan de la Salle
Rad s učenicima, str. 183
Svjetski dan zdravlja
U bolesti, str. 111 Djelovanje u zdravstvenoj skrbi, str. 139
15.
Svjetski dan umjetnosti
Likovno umjetničko stvaralaštvo, str. 85
16.
Sv. Benedikt Josip Labre
Beskućništvo, str. 103
23.
Svjetski dan knjige
Književno stvaralaštvo, str. 65
27.
Bl. Ozana Kotorska
Rad kod kuće, str. 43
28.
Sv. Ivana Beretta Molla
Majčinstvo, str. 17
Dan
Tema
Sv. Josip radnik Međunarodni praznik rada
Rad kod kuće, str. 43 Rad na radnome mjestu, str. 47 Rad kao upravljanje, str. 51 Nezaposlenost, str. 55
7.
SVIBANJ Datum 1.
9
VJERA NAŠIH DANA
3.
Međunarodni dan medija
Djelovanje u medijima, str. 165
5.
Bl. Nunzio Sulprizio
Rad na radnome mjestu, str. 47
10.
Bl. Ivan Merz
Djelovanje u civilnome društvu, str. 169
11.
Svjetski dan pisanja pisama
Njegovanje materinskoga jezika, str. 69
12.
Dan medicinskih sestara
Djelovanje u zdravstvenoj skrbi, str. 139
Sv. Izidor
Djelovanje u poljoprivredi, str. 201
Svjetski dan obitelji
Majčinstvo, str. 17 Očinstvo, str. 21 Djeca, str. 25 Djedovi i bake, str. 29 Rodbina, str. 33 Prijateljstvo među obiteljima, str. 37 Samohrano roditeljstvo, str. 127
17.
Svjetski dan telekomunikacijskog i informacijskog društva
Djelovanje u medijima, str. 165
28.
Dan Oružanih snaga RH i Dan Hrvatske kopnene vojske
Vojnička služba, str. 157
30.
Dan Hrvatskog sabora
Obnašanje političke vlasti, str. 145 Oporba, str. 149
31.
Pohod Blažene Djevice Marije
Rodbina, str. 33
15.
Druga nedjelja u svibnju – Majčin dan: Majčinstvo, str. 17
LIPANJ Datum
Dan
Tema
4.
Svjetski dan djece – žrtava nasilja
Djeca, str. 25
20.
Dan izbjeglih
Beskućništvo, str. 103
22.
Sv. Thomas More
Rad kao upravljanje, str. 51
25.
Dan državnosti
Država/društvo, str. 143–177
26.
Svjetski dan borbe protiv zloporabe droga
Ovisnici, str. 123
Treća nedjelja u lipnju – Međunarodni dan očeva: Očinstvo, str. 21
10
VJERA NAŠIH DANA
SRPANJ Datum
Dan
Tema
3.
Sv. Toma apostol
Potrošači i/ili građani, str. 221
4.
Bl. Pier Giorgio Frassati
Sport, str. 173
9.
Bl. Marija Petković
Djelovanje u odgoju djece, str. 179
11.
Sv. Benedikt
Redovništvo, str. 235
14.
Sv. Kamilo de Lellis
U bolesti, str. 111
26.
Sv. Joakim i Ana
Djedovi i bake, str. 29
27.
Sv. Marta
Uslužne djelatnosti, str. 213
Prva subota u srpnju – Svjetski dan suradnje: Prijateljstvo među obiteljima, str. 37
KOLOVOZ Datum
Dan
Tema
1.
Svjetski dan prijateljstva
Prijateljstvo među obiteljima, str. 37
4.
Sv. Ivan Marija Vianney
Svećenička služba, str. 231
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
Vojnička služba, str. 157
Blagdan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojnog ordinarijata
Policijsko djelovanje, str. 161 Vojnička služba, str. 157
Dan hrvatskih branitelja
Vojnička služba, str. 157
7.
Sv. Kajetan
Nezaposlenost, str. 55
11.
Sv. Klara Asiška, zaštitnica televizijskih djelatnika
Djelovanje u medijima, str. 165
15.
Uznesenje Blažene Djevice Marije
Majčinstvo, str. 17
19.
Svjetski dan fotografije
Fotografski poziv, str. 89
21.
Sv. Pio X.
Djelovanje vjernika laika u crkvenim institucijama, str. 243
25.
Sv. Ljudevit kralj
Obnašanje političke vlasti, str. 145
26.
Sv. Anastazije (Staš)
Vjeroučiteljsko poslanje, str. 239
5.
Krajem kolovoza – Dan hrvatskih mučenika na Udbini: V ojnička služba, str. 157
11
VJERA NAŠIH DANA
RUJAN Datum
Dan
Tema
5.
Bl. Majka Terezija
Osamljenost, str. 107
8.
Međunarodni dan pismenosti
Književno stvaralaštvo, str. 65 Njegovanje materinskoga jezika, str. 69
14.
Dan smrti sluge Božjega fra Ive Perana
Očuvanje tradicijske kulturne baštine, str. 97
18.
Sv. Josip Kupertinski
Sveučilišno djelovanje, str. 191
21.
Sv. Matej, apostol i evanđelist
Djel. u financijskome sektoru, str. 217
23.
Međunarodni dan kulturne baštine
Djel. u kulturnim institucijama, str. 77 Očuvanje tradicijske kulturne baštine, str. 97
24.
Bl. Anton Martin Slomšek
Njegovanje materinskoga jezika, str. 69
27.
Dan turizma
Uslužne djelatnosti, str. 213
Sv. Mihael, arkanđel – Dan policije
Policijsko djelovanje, str. 161
Sv. Gabrijel arkanđel, zaštitnik radijskih djelatnika
Policijsko djelovanje, str. 161 Djelovanje u medijima, str. 165
29.
Treći utorak u rujnu – Međunarodni dan mira: V ojnička služba, str. 157 Obnašanje političke vlasti, str. 145
LISTOPAD Datum
Dan
Tema
Međunarodni dan starijih osoba
Djedovi i bake, str. 29 Umirovljeništvo, str. 59 Osamljenost, str. 107
Dan glazbe
Glazbeno stvaralaštvo, str. 93
5.
Međunarodni dan učitelja
Djelovanje u odgoju djece, str. 179 Rad s učenicima, str. 183 Srednjoškolsko doba, str. 187 Vjeroučiteljsko poslanje, str. 239
8.
Dan smrti službenice Božje Marice Stanković
Djel. u kulturnim institucijama, str. 77
Dan neovisnosti
Država/društvo, str. 143–177
1.
12
VJERA NAŠIH DANA
9.
Dan smrti službenika Božjeg pape Pija XII.
Filmska umjetnost, str. 81
10.
Svjetski dan beskućnika
Beskućništvo, str. 103
16.
Svjetski dan hrane
Djelovanje u poljoprivredi, str. 201
17.
Međunarodni dan borbe za iskorjenjivanje siromaštva
Prezaduženi, str. 131 Potrošači i/ili građani, str. 221
18.
Sv. Luka evanđelist
Likovno umjetničko stvaralaštvo, str. 85 Djelovanje u zdravstvenoj skrbi, str. 139
19.
Bl. Jerzy Alfons Popieluszko
Djelovanje u industriji, str. 205
Bl. kralj Karlo I. Habsburgovac
Oporba, str. 149
Bl. don Giuseppe Puglisi
Sudstvo, str. 153
Sv. Ivan Pavao II.
Kazališna umjetnost, str. 73
Sv. Juda Tadej
Prezaduženi, str. 131
Svjetski dan nekupovanja
Potrošači i/ili građani, str. 221
Svjetski dan animiranog filma
Filmska umjetnost, str. 81
Svjetski dan štednje
Djel. u financijskome sektoru, str. 217
21. 22.
28.
31.
2. nedjelja u listopadu – Dan zahvalnosti za plodove zemlje: Djel. u poljoprivredi, str. 201 Od 24. do 30. listopada – Tjedan razoružanja: V ojnička služba, str. 157 Policijsko djelovanje, str. 161 Sredina listopada – Mjesec hrvatske knjige: Književno stvaralaštvo, str. 65
STUDENI Datum
Dan
Tema
1.
Dan smrti sluge Božjega biskupa Josipa Langa
Umirovljeništvo, str. 59
2.
Dušni dan
Ucviljeni, str. 115
4.
Sv. Karlo Boromejski
Biskupska služba, str. 227
Svjetski dan mladeži
Srednjoškolsko doba, str. 187 Sveučilišno djelovanje, str. 191 Djeca, str. 25
Svjetski dan znanosti za mir i razvoj
Znanstveno djelovanje, str. 195
10.
13
VJERA NAŠIH DANA
11.
Sv. Martin
Vojnička služba, str. 157
16.
Dan oslobađajuće presude hrvatskim generalima
Vojnička služba, str. 157
17.
Međunarodni dan studenata
Sveučilišno djelovanje, str. 191
18.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara
Vojnička služba, str. 157
20.
Međunarodni dan prava djeteta
Djeca, str. 25 Rad s učenicima, str. 183 Srednjoškolsko doba, str. 187
21.
Svjetski dan televizije
Djelovanje u medijima, str. 165
22.
Sv. Cecilija
Glazbeno stvaralaštvo, str. 93
25.
Bl. Luigi Corsini
Očinstvo, str. 21
Dan
Tema
Bl. Charles de Foucauld
Ucviljeni, str. 115
Bl. Adolf Kolping
Djelovanje u obrtništvu, str. 209
6.
Sv. Nikola, zaštitnik putnika i pomoraca
Uslužne djelatnosti, str. 213
10.
Međunarodni dan ljudskih prava
Djelovanje u civilnom sektoru, str. 169 Sudstvo, str. 153
14.
Međunarodni dan pismenosti
Književno stvaralaštvo, str. 65
15.
Blažene Drinske mučenice
Rodbina, str. 33
25.
Božić
Obiteljski život, str. 15–40
27.
Sv. Ivan evanđelist
Prijateljstvo među obiteljima, str. 37
PROSINAC Datum 1.
Treća nedjelja došašća – Nedjelja Caritasa: Beskućništvo, str. 103
14
i k s j l e t i b O i탑 vot
VJERA NAŠIH DANA
Obiteljski život
OBITELJSKI ŽIVOT: • Majčinstvo • Očinstvo • Djeca • Djedovi i bake • Rodbina • Prijateljstvo među obiteljima
16
Majčinstvo Majčinstvo, koliko god taj pojam toplo zvučao, u 21. stoljeću doživljava jedne od najtežih trenutaka. U nekim dijelovima svijeta majke su doslovno zakonom prisiljene podvrgnuti se pobačaju u najvišem stupnju trudnoće. U Hrvatskoj je pak, pod pogubnim ideologijama, u zdravstvenim ustanovama izvršeno u protekla tri desetljeća oko 800.000 pobačaja, čime je majčinstvo uskraćeno čitavome jednom velegradu žena. Aktualni zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, omogućavanjem zamrzavanja života, strahovito je poniženje majčinstva jer se ženama, i ako zatrudne, trajno otvara velika duševna rana zbog osjećaja da su napustile svoju ostalu »zamrznutu djecu«. Majčinstvo postaje i sve nepoželjnija kategorija za poslodavce koji trudnicama nerijetko dijele otkaze, neke se žene čak moraju obvezati da neće začeti, naknade za rodilje su preniske, a mnoge majke su na zavodu za zapošljavanje jer se poslodavcima ne isplati radnica koja češće ide na bolovanje. Sve je više nezadovoljnih i poniženih majkâ, što se nakraju odražava na kvalitetu cjelokupnoga obiteljskog i društvenog života.
Biblijsko mjesto koje nadahnjuje brojne kršćanske majke jest opis susreta Marije, majke Isusove s Elizabetom, majkom Ivana Krstitelja (Lk 1, 39-45). Obje majke do dana današnjeg postale su uzor majčinstva kao prostora otvorenosti Bogu i odgajanja djece u slobodi koju im je darovao Stvoritelj, i pod cijenu smrti vlastite djece.
Uloga: doživotna Danas se sve rjeđe govori posebno o ulozi majke, već postaje »politički korektnije« govoriti o roditeljskoj ulozi žene. Iako odgovornost za dijete jednako dijele otac i majka, ne može se između njih dvoje staviti znak jednakosti. Istraživanja su pokazala da majke svoju ulogu vrše i u duhovnom i u fizičkom smislu, uvelike različito od očinske uloge. Naime, majčinstvo promijeni ženu, jer ono doslovno mijenja ženski mozak – strukturalno, funkcionalno i, u mnogo pogleda, nepovratno. Prilagodbe u moždanim krugovima ženskog mozga najčešće bivaju potaknute začećem vlastita djeteta i s tim povezanim hormonalnim promjenama. Interakcija koja se događa između majke i djeteta na svim razinama njihovih bića specifična je i trajna, u tolikoj mjeri da će stanice predrođenčeta zauvijek ostati u majčinu tijelu. O tome kako se pak snažno žena u ljubavi može povezati i s posvoje17
Obiteljski život
VJERA NAŠIH DANA
VJERA NAŠIH DANA
Obiteljski život
nim djetetom, svjedoče slučajevi da je majka-posvojiteljica uspjela dojiti dijete koje nije nosila. Duhovna i fizička uloga majke, dakle, traje čitav njezin život: od začeća, rođenja, odgoja pa sve do njezina prelaska u vječni život. Majka uvijek ostaje majka. Uloga majke kroz dvadeseto stoljeće drastično se mijenjala. Majka je bila najprije nezaposlena, provodila je vrijeme doma s djecom, nemajući drugog posla do onoga u domaćinstvu. Potom je, osobito nakon II. svjetskog rata, majka počela raditi izvan kuće, školovati se i graditi karijeru, a za djecu su se brinule bake. S vremenom žene su nastavile graditi svoju ulogu supruge, majke i radnice sve dok se posljednjih godina nije došlo pred zid – jer i bake sad rade. Često se događaju frustracije zbog ostavljanja djece na skrb (pred)školskim institucijama, pritiska na radnom mjestu, potplaćenosti, obolijevanja... Stoga mnoge majke moraju birati: obitelj ili posao. Pred majke se danas u društvu stavlja zadaća ne samo nošenja djeteta, rađanja, dojenja, odgoja, nego i biti savršena supruga, radnica, prijateljica, kći, društvena aktivistica...
»Roditeljica« vjerom obasjana
M
ajčinstvo je neprocjenjiv Božji dar koji se od trenutka začeća djeteta (neki čak smatraju i ranije – od trenutka kad žena počinje tek snivati da će postati majka) smatra blagoslovljenim stanjem. Majčinstvo u sebi nosi toliko topline, radosti i miline da ne čudi što je glasoviti papa Ivan Dobri jednom kazao: »Bog je kao majka.« Pojam majke uvijek u sebi nosi idealnu sliku žene koja dijete podiže na idealan način. Često se stoga događa da pod pritiskom različitih savjeta i savjetnika, ali i usred pretjerane ambicioznosti, majke preispituju svoju ulogu kad naiđu problemi s djetetom, okrivljujući sebe da nisu dovoljno dobre majke. Na majčinska se pleća međutim ne bi smio stavljati teret slike idealne majke, koja je često nedostižna. Time bi se ugrozio temeljni princip majčinske uloge kakvu je vidi kršćanska vjera: nije majka vlasnica svojeg djeteta koja bi gospodarila njegovim životom kao s nekim materijalnim dobrom pa kasnije očekivala profit. Niti bi se, s druge strane, trebala toliko trošiti da od pretjerane brige ugrozi svoje zdravlje, društvene kontakte ili svoje zvanje. Svako je dijete najprije dijete Božje, a roditeljima je povjereno da ga u slobodi djeteta Božjega odgajaju. Uloga majke stoga je iznimno zahtjevna uloga Božje suradnice od koje se ne traži ništa drugo nego djelovanje oslonjeno na Božju pomoć. Crkva u svojem nauku, posebno u dokumentima nakon II. vatikanskog koncila, radije govori o kršćanskim roditeljima i njihovima odgovornostima, nego nekim posebnim, razdvojenim ulogama majke ili oca. Time Crkva štiti obitelj kao cjelinu, kao Crkvu u malome, te nastoji radost i odgovornost roditeljstva proširiti i na oca i na majku. Pritom nikako nije riječ o plovidbi na valu suvremenih ideologija koje vrlo često umanjuju vrijednost majčinstva. O tomu svjedoči ključan moment 18
u životu svake kršćanske majke i njezina djeteta na ovome svijetu – sakrament krštenja – kojim se čitava Crkva, putujuća i nebeska, uključuje u sudbinu djeteta. Naime, taj se sakrament podjeljuje na temelju vjerničkoga svjedočanstva i majke i oca, čime se oni obvezuju dijete odgajati u vjeri. O tome koliko je majka Crkvi važna, svjedoči zapravo jedan od najljepših blagoslova koji joj Crkva na kraju obreda sakramenta krštenja udjeljuje, a u kojem je sadržano čitavo otajstvo majčinstva: spominjanje uzora majčinstva Blažene Djevice Marije, suradnja s Bogom u odgoju djeteta i zahvaljivanje na darovanom čedu bez prestanka. Sakrament krštenja novo je rođenje djeteta za vječni život, čime majka dijeli svoju majčinsku ulogu s povjerenjem u Božju pomoć, a prisutnost kumova znači osloniti se i na pomoć članova Crkve, kako bi dijete doživjelo potpuni razvoj u ljudskom i Božjem zagrljaju. No da bi majka mogla biti Božja suradnica u svome poslanju, mora pratiti djetetov rast u vjeri rastući i sama u vjeri, a to znači ne zapostaviti svoj odnos s Bogom. Ako je majka otvorena Božjem svjetlu, onda će daleko lakše moći tim svjetlom vjere grijati i svoju djecu. Majka stoga nije samo ona koja dijete uči moliti nego i sama moli, nije ona koja dijete na kućnom pragu ispraća na misu već sama njeguje sakramentalni život, nije ona koja prigovara djetetu što ne živi kršćanske vrednote, već ih i sama živi. Majka vjernica, baš zato što je vjernica, u otvorenosti životu, moći će lakše vršiti svoje poslanje i u najtežim trenucima, pa i u teškoj djetetovoj bolesti ili ako se suoči s najvećim bolom – sa smrti djeteta. Pritom majkama pomaže i Crkva, koja nije slučajno nazvana majkom, pa majci u odgoju djece stoji na raspolaganju čitava zajednica vjernika.
Svjedočenje na krilima vjere Život svake majke vjernice piše svoju priču odnosa s djetetom, koja je riječima često neizreciva, jer majčinstvo je i stanje srca, koje je također neizrecivo. U tom smislu svaka majka vjernica velika je majka, a plodovi njezina vjerničkog rasta s djetetom ponekad se ne manifestiraju istoga časa. Neke majke na plodove svojega majčinstva moraju dugo čekati, no oni kad-tad dođu. No važna je ustrajnost i hrabrost, ona ista koju su svjedočile za vrijeme Domovinskog rata majke okupljene u Bedemu ljubavi, spašavajući svoje sinove iz zatočeništva. O ljepoti majčinstva kao suradništva s Bogom svjedoči i uspješna liječnica Sanja Kardum, Zagrepčanka udana u Zadar, koja je napustila struku kako bi se zajedno sa suprugom posvetila odgoju svoje djece, u vjeri. Svojedobno je za Glas Koncila kazala: »Biti majka je poziv, služenje, dužnost. Kad to sve čovjek radi s Bogom, onda je lijepo. Nije uvijek gušt, ponekad bi čovjek možda radije sjedio nego ustao. Ali, onda bi čovjek radio samo ono što mu je ugodno. Majčinstvo je predivno.« Kako vjera pomaže letjeti na krilima majčinstva, i u najtežim trenucima, pokazala je nedavno svojim svjedočanstvom majka Milena Potočki iz Kutine. Njezina kći 19
Obiteljski život
VJERA NAŠIH DANA
VJERA NAŠIH DANA
Obiteljski život
ima Downov sindrom, a traumu je proživljavala i nakon rođenja sina koji je na porodu ostao bez zraka. Svoje majčinstvo uspijeva iznijeti uz pomoć vjere i molitve: »U svemu što se događalo pomogla mi je vjera. Posebno su me ojačali seminari koje sam pohađala kod svećenika Tomislava Ivančića još prije trudnoće, kao i molitvena zajednica u koju sam bila uključena. Sve to dalo mi je snažan temelj za nošenje teškoća koje su me snašle. Nakon rođenja Katarine, a tako i poslije rođenja Jure, moje sestre u Zagrebu i u Kutini te prijatelji organizirali su molitveni lanac, što mi je veoma mnogo značilo, jer kad je čovjek s Bogom i kad se stavi u njegovu volju, onda se može nositi sa životnim teškoćama puno lakše.« Nebeske zaštitnice
Prva zaštitnica svih majkâ je Isusova Majka i Majka Crkve, Blažena Djevica Marija. No postoje i svete majke kojima se mnoge žene utječu. Jedna od njih svakako je zaštitnica kršćanskih majkâ sv. Monika, majka sv. Augustina. Dvadeseto je stoljeće međutim iznjedrilo sveticu Ivanu Beretta Molla (1922-1962), kojoj se utječu brojne majke diljem svijeta. Ta talijanska pedijatrica svetoga života krunu svoje otvorenosti Bogu pokazala je kad joj je tijekom trudnoće, u 39. godini života, dijagnosticiran tumor jajnika. Predlagali su joj pobačaj kako bi je mogli liječiti, no ona ga je zdušno odbila. Rodila je zdravo dijete, a nakon sedam dana umrla u teškim mukama, zazivajući Isusovo ime. Papa Ivan Pavao II. Proglasio ju je 16. svibnja 2004. svetom, uz nazočnost njezinoga 92-godišnjeg supruga i djece. Pastoralni prijedlog • Priprava za sakrament ženidbe • Priprava za krštenje djece • Duhovne obnove i susreti s majkama • Duhovne obnove za majke vjeroučenika • Slavlja obljetnica bračnoga života • Kateheza o četvrtoj Božjoj zapovijedi • Blagoslov obitelji • Ispraćaji osvjedočenih majki • Prva nedjelja u veljači – Međunarodni dan života • Druga nedjelja u svibnju – Majčin dan • 8. ožujka – Međunarodni dan žena • 28. travnja – sv. Ivana Beretta Molla • 15. svibnja – Svjetski dan obitelji • 15. kolovoza – Uznesenje Blažene Djevice Marije
20
VJERA NAŠIH DANA
Sadržaj Predgovor............................................................................................................5 Pastoralne ideje po dvostrukom ključu...............................................7 Pastoralni kalendar.......................................................................................8 OBITELJSKI ŽIVOT..................................................................................................15 Majčinstvo (Branimir Stanić)................................................................................................................17 Očinstvo (Branimir Stanić)....................................................................................................................21 Djeca (Ivan Uldrijan)................................................................................................................................. 25 Djedovi i bake (Tomislav Šovagović)............................................................................................. 29 Rodbina (Vojmil Žic)................................................................................................................................. 33 Prijateljstvo među obiteljima (Tomislav Vuković)...................................................................37 RAD..........................................................................................................................41 Rad kod kuće (Vlado Čutura)............................................................................................................. 43 Rad na radnome mjestu (Darko Grden)......................................................................................47 Rad kao upravljanje (Ivan Miklenić)................................................................................................51 Nezaposlenost (Ivan Uldrijan)........................................................................................................... 55 Umirovljeništvo (Tomislav Šovagović)...........................................................................................59 UMJETNOST...........................................................................................................63 Književno stvaralaštvo (Tomislav Šovagović)........................................................................... 65 Njegovanje materinskoga jezika (Vlado Čutura)................................................................... 69 Kazališna umjetnost (Tomislav Šovagović)................................................................................ 73 Djelovanje u kulturnim institucijama (Branimir Stanić)..................................................... 77 Filmska umjetnost (Darko Grden)....................................................................................................81 Likovno umjetničko stvaralaštvo (Tomislav Vuković)......................................................... 85 Fotografski poziv (Ivan Miklenić)..................................................................................................... 89 Glazbeno stvaralaštvo (Vojmil Žic)................................................................................................. 93 Očuvanje tradicijske kulturne baštine (Ivan Uldrijan)......................................................... 97 SOCIJALNO UGROŽENI.......................................................................................101 Beskućništvo (Tomislav Šovagović)..............................................................................................103 Osamljenost (Branimir Stanić).........................................................................................................107 U bolesti (Vlado Čutura).......................................................................................................................111 Ucviljeni (Darko Grden).........................................................................................................................115 255
VJERA NAŠIH DANA
Život u nerazvijenim krajevima (Tomislav Vuković)............................................................119 Ovisnici (Vojmil Žic)................................................................................................................................123 Samohrano roditeljstvo (Tomislav Šovagović)......................................................................127 Prezaduženi (Ivan Uldrijan)................................................................................................................ 131 Službe socijalne skrbi (Tomislav Vuković).................................................................................135 Djelovanje u zdravstvenoj skrbi (Vlado Čutura)...................................................................139 DRŽAVA/DRUŠTVO..............................................................................................143 Obnašanje političke vlasti (Ivan Miklenić)................................................................................145 Oporba (Branimir Stanić)....................................................................................................................149 Sudstvo (Darko Grden).........................................................................................................................153 Vojnička služba (Tomislav Šovagović).........................................................................................157 Policijsko djelovanje (Tomislav Vuković)....................................................................................161 Djelovanje u medijima (Vojmil Žic)..............................................................................................165 Djelovanje u civilnome društvu (Ivan Uldrijan)...................................................................169 Sport (Tomislav Šovagović)...............................................................................................................173 ODGOJ..................................................................................................................178 Djelovanje u odgoju djece (Tomislav Vuković).....................................................................179 Rad s učenicima (Vojmil Žic).............................................................................................................183 Srednjoškolsko doba (Ivan Uldrijan)............................................................................................187 Sveučilišno djelovanje (Tomislav Šovagović)..........................................................................191 Znanstveno djelovanje (Darko Grden)......................................................................................195 GOSPODARSTVO.................................................................................................199 Djelovanje u poljoprivredi (Vlado Čutura)...............................................................................201 Djelovanje u industriji (Branimir Stanić)....................................................................................205 Djelovanje u obrtništvu (Darko Grden).................................................................................... 209 Uslužne djelatnosti (Tomislav Šovagović)................................................................................213 Djelovanje u financijskome sektoru (Ivan Uldrijan)........................................................... 217 Potrošači i/ili građani (Vojmil Žic)..................................................................................................221 CRKVA.................................................................................................................. 225 Biskupska služba (Ivan Miklenić)....................................................................................................227 Svećenička služba (Darko Grden)..................................................................................................231 Redovništvo (Tomislav Vuković).....................................................................................................235 Vjeroučiteljsko poslanje (Ivan Uldrijan)......................................................................................239 Djelovanje vjernika laika u crkvenim institucijama (Vlado Čutura)..........................243 Pripadništvo crkvenim pokretima (Branimir Stanić).........................................................247 Ateisti, agnostici i skeptici (Tomislav Šovagović)..................................................................251
256