Služba riječi u misama svagdana by Glas Koncila

služba riječi u misama svagdana

v r i j e m e

k ro z

g o d i n u

služba riječi u misama svagdana C IK L U S

Č I T A NJ A

Glas Koncila

Josip Beljan SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA VRIJEME KROZ GODINU CIKLUS ČITANJA I

Josip Beljan SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA VRIJEME KROZ GODINU CIKLUS ČITANJA I Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 300; faks: 01/4874 303 E-pošta:prodaja@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Ivan Miklenić Biblioteka: Nedjeljna biblijska poruka. Knjiga 9 Izvršna urednica: Vlatka Plazzeriano Jezično uređivanje: Josip Sinjeri Grafičko oblikovanje: Blaženka Matić Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskano u prosincu 2014. ISBN 978-953-241-416-5 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 894710.

Josip Beljan

SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA VRIJEME KROZ GODINU CIKLUS ČITANJA I

Glas Koncila Zagreb, 2014.

PREDGOVOR Pred vama je treći svezak (po redoslijedu izlaženja iz tiska) za slavlje misa svagdana, koji obrađuje Red čitanja kroz godinu – ciklus I, za neparne godine. Time je završeno kompletno djelo SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA, u tri sveska: I. Red čitanja kroz godinu – ciklus I, za neparne godine; II. Red čitanja kroz godinu – ciklus II, za parne godine; III. Red čitanja za božićno i vazmeno vrijeme – ciklus III. Pošto metoda i osnova ovoga, trećeg sveska odgovara prethodnima, izuzev zadanih zbornih molitava u svesku za božićno i vazmeno vrijeme, njihove se napomene ovdje nepromijenjene pretiskuju. Naravno, promjenom čitanja je promijenjen i cjelovit izgled službe riječi u ovom svesku, od misnog uvoda do molitve vjernika za svaki dan, čime je obogaćena spasenjska poruka za jedno »novo« tumačenje misnih čitanja, kao i za slavlje presvete euharistije u misama svagdana. Nadamo se da je ovim djelom naš liturgijski pastoral dobio praktičnu pomoć, koja mu je nedostajala za mistagogijsko uvođenje vjernika u spasenjski događaj Božje riječi u misama svagdana.

Predgovor iz prvog sveska »Služba riječi u misama svagdana. Božićni i vazmeni ciklus« Bog poziva čovjeka na otajstven, ali stvaran susret sa sobom. To se na poseban način događa u sv. misi koja nam omogućuje da budemo u prisutnosti triput svetoga Boga: Oca i Sina i Duha Svetoga. Tu se vodi izravni dijalog djece sa svojim nebeskim Ocem, s njegovim Sinom Isusom Kristom i s Duhom Svetim. Tu se obnavlja i potvrđuje saveznički odnos između Boga i čovjeka u Kristu. Nova Pasha – Isusov prijelaz iz smrti u uskrsnuće – anticipirana je na Posljednjoj večeri i slavi se u misi koja ispunja Staru Pashu židovskoga naroda i anticipira konačnu Pashu Crkve u slavi Kraljevstva nebeskoga. Misa je sakrament spasenja ljudskoga roda. »Kad se god na oltaru slavi žrtva križa, ‘kojom je bio žrtvovan Krist, naš vazmeni Jaganjac’, vrši se djelo našega otkupljenja«. (LG 3) Ona je jedina žrtva Novoga saveza koja je Bogu mila i koju su vjernici dužni prikazivati kao zadovoljštinu za grijehe živih i mrtvih. Što učiniti da mise svagdana postanu slavlja? Pitanje je to koje zaokuplja mnoge svećenike i vjernike u našoj Crkvi. To se u prvom redu odnosi na prvi dio mise – Službu riječi. Poznato je, naime, da osim Molitve vjernika za mise svagdana iz 2000. godine ne postoje nikakva liturgijska izdanja, ni službenoga ni privatnoga karaktera, koja bi obrađivala tekstove Službe riječi u misama svagdana kao što imamo za nedjelje i blagdane. Očito je da postoji ne mala potreba za tim, kako kod svećenika tako i kod vjernika, da mise svagdana postanu više slavlja a manje obredi koji se rutinski, »bez duše« obavljaju na brzinu. Vjernici koji dolaze na mise svagdana s pravom sve više očekuju da kroz uvod i kratka tumačenja čitanja zaista dožive otajstvo koje slave, a ne da samo pasivno odslušaju pročitani misni obrazac. Stoga, ovo izdanje želi biti pomoć i poticaj da mise svagdana dobiju karakter slavlja, kako bi Služba riječi postala živom komunikacijom između Boga koji govori i vjernika koji sluša Božji govor za otajstveni susret s Kristom u euharistiji, tako da ono »reći misu«, »čitati misu«, »slušati misu« – postane uistinu »slaviti euharistiju«.

Predgovor iz drugog sveska »Služba riječi u misama svagdana. Ciklus čitanja II« Uvođenjem novog Reda euharistijskog slavlja omogućena je veća sloboda celebrantima u oblikovanju Službe riječi u misama svagdana (usp. Apostolska konstitucija Missale romanum od 3.4.1969.; Opća uredba Rimskog misala od 6.4.1969., br. 26.36.38b.313.319.323; Red čitanja za slavlje mise od 25.5.1969., br. 8d.9; Konstitucija o sv. bogoslužju Sacrosanctum Concilium, br. 50 i 51). Ne samo za uvodne obrede, nego i za molitve i čitanja postoje više mogućnosti izbora, a molitve vjernika nikad nisu bile službeno određene. Očito je da time novi Red mise želi naglasiti kako Služba riječi u misama svagdana može imati potrebno spasenjsko djelovanje za vjernike jedino ako njezini dijelovi imaju jasnu, razumljivu i dobro usklađenu tematsku cjelinu. Upravo to čini i želi postići cjelokupno djelo SLUŽBA RIJEČI U MISAMA SVAGDANA, koje će imati tri sveska. Prvi svezak je izišao 2005. godine, a obrađuje božićno i vazmeno vrijeme. Ovo je drugi svezak i obuhvaća čitanja kroz godinu, Ciklus II, za parne godine. Nakon toga slijedi treći svezak u kojem će biti obrađena čitanja, Ciklus I, za neparne godine. Metoda i osnova ove knjige jednake su onima u prvom svesku pa se Napomene, uz dodane razlike, ovdje nepromijenjene pretiskuju. Naime, obični dani božićnoga i vazmenoga vremena imaju svake godine istoga dana isto čitanje i evanđelje, a obični dani kroz godinu imaju svake godine isto evanđelje, ali ne i čitanja; u neparnim godinama uzimaju se čitanja iz Ciklusa I, a u parnim godinama čitanja iz Ciklusa II. Ta promjena čitanja mijenja cjelokupni izgled Službe riječi, jer različita čitanja iziskuju i različite uvode u misu i pokajanje, različita tumačenja čitanja i evanđelja, različite molitve vjernika, te različit odabir zbornih molitava. Time ta godišnja promjena čitanja značajno obogaćuje mise svagdana. Osim toga, s obzirom na misne molitve postoji još jedna, i to bitna, razlika između običnih dana kroz godinu i onih u božićnom i uskrsnom vremenu. Naime, Rimski misal ima vlastite misne molitve – zborne, prikazne, popričesne – za svaki običan dan u božićnom i vazmenom ciklusu. Stoga su zborne molitve u ovoj knjizi odabrane iz Rimskog misala prema mogućnostima koje pruža Opći uvod u Rimski misal, art. 323., a koje više odgovaraju temi čitanja dotičnoga svagdana. 8

NAPOMENE 1. OPĆE NAPOMENE Spasenjsko tumačenje Ovdje je riječ o spasenjskom tumačenju biblijskih tekstova, o iščitavanju Božje poruke za kršćansko življenje svagdana u kojem riječ Božja postaje konkretna riječ života. Izbjegavano je stoga visoko teološko izražavanje koje bi moglo otežati njezino lagano misaono praćenje i razumijevanje za pobožno i djelotvorno sudjelovanje vjernika. Jedna tema Osnovna koncepcija tekstova – za uvode, pokajanja, tumačenja čitanja i evanđelja te za molitve vjernika – bila je napraviti jednu tematsku cjelinu za svaki dan, a ona se zasniva na porukama biblijskih čitanja. Usmjerenost na zajednicu Osim što svi tekstovi imaju temelj i izričaj u biblijskim čitanjima, oni su prvenstveno usmjereni na zajednicu koja Božju riječ treba čuti, razumjeti i u svagdanu aktualizirati. Stoga su, kako uvodi i tumačenja tako i prošnje u molitvi vjernika, izričito usmjereni na zajednicu vjernika koju Božja riječ i molitva vjernika trebaju nadahnuti i pokrenuti da nešto konkretno učini za kraljevstvo Božje u sebi i u svagdanu izvan sebe. Metoda Metoda je određena liturgijskim vremenom koje sadržava i razvija Služba riječi: postupno nam objavljuje otajstvo koje se slavi i svaki nas dan, korak po korak, vodi bliže k cilju kojemu teži cjelokupna liturgijska priprema – Kristu, Kralju svega stvorenoga.

2. POJEDINAČNE NAPOMENE Preuzeti tekstovi Oblik i obrasci za pokajnički čin i zborne molitve preuzeti su iz trećeg izdanja Rimskog misala na hrvatskom jeziku (KS, Zagreb, 2010.). Uvodi Uvod u misu i poziv na kajanje govori svećenik, a uvode u čitanje i evanđelje mogu preuzeti i čitači. Liturgijski je dopustivo da i misni uvod može izreći čitač. Poziv na kajanje uvijek je pridržan svećeniku slavitelju. Uvod u misu Uvodom se želi upriličiti susret vjernika s glavnom porukom Božje riječi pod kojom se slavi vazmeno otajstvo – sveta misa, kako bi u njima na dotični svagdan zaživjelo da riječ postane tijelom. Pokajnički čin Uvod u misu pretače se u poziv na kajanje. Pokajnički čin moli se prema Rimskom misalu na hrvatskom jeziku (KS, Zagreb, 2010.) za Formu A, B, i C, pod brojem 1, 2, i 3, koja je birana sukladno misaonoj cjelini koju čine uvod u misu, poziv na pokajanje i pokajnički čin. Zborne molitve Opći uvod u Rimski misal, art. 323 određuje: Za obične dane tjedna u vremenu kroz godinu mogu se izabrati zborne molitve koje odgovaraju čitanjima svagdana. Stoga su zborne molitve izabrane prema postavljenoj temi Službe riječi za dotični svagdan, vodeći računa o tome da bude s jedne strane poveznica između uvoda i čitanja, a s druge strane da bude završnica pokajničkog čina. Svaka zborna molitva ima bilješku u kojoj se navodi mjesto gdje se ona nalazi u misalu: RM (Rimski misal), str. (stranica) i br. (broj) 1 ili 2, ako su na istoj stranici ponuđene dvije zborne molitve.

Uvodi u čitanja Napomene za novi Red čitanja preporučuju da bi već sami Lekcionari trebali imati »kratak opći uvod« u perikope za svaki dan (br. 19). Naime, uvodi u čitanja pripremaju vjernike na slušanje Božje riječi, ističući zajedničku poruku poslanice i evanđelja. Oni, zapravo, nadomještaju homiliju koja se u pravilu ne drži na misama svagdana. Ako se pak propovijed kani održati, uvodi bi mogli dobro poslužiti kao predložak. Prošnje Prošnje u molitvi vjernika temelje se na misnim čitanjima. U načelu su tri prošnje, a četvrta se ostavlja za slobodnu formulaciju posebne nakane – bilo za pokojne bilo za žive – za aktualne potrebe župne, odnosno okupljene zajednice ili pojedinca. Zazivi su usmjereni spram vjernika koje Bog, odnosno doživljena milost slavlja, treba pokrenuti na djelovanje da se oni ispune i da se tako po njima »ubrza« dolazak Božjega kraljevstva na zemlji. Zato je sadržaj prošnji aktualan i konkretan, onakav kakav vjernicima sugerira sama riječ Božja, a to je da životom čine ono što vjerom prihvaćaju i u misi slave.

UVODNI OBREDI ULAZNA PJESMA I POZDRAV S: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. N: Amen. S: M ilost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Svetoga Duha sa svima vama. Ili: M ilost vam i mir od Boga, Oca našega i Gospodina Isusa Krista. Ili: Gospodin s vama N: I s duhom tvojim. POKAJNIČKI ČIN I ZAZIVI ISUSU FORMA A Poziv na pokajanje S/N: Ispovijedam se Bogu svemogućemu i vama, braćo (i sestre), da sagriješih vrlo mnogo mišlju, riječju, djelom i propustom: moj grijeh, moj grijeh, moj preveliki grijeh. Zato molim blaženu Mariju vazda Djevicu, sve anđele i svete, i vas braćo (i sestre), da se molite za me Gospodinu, Bogu našemu. S: S milovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni. N: Amen. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Kriste, smiluj se. N: Kriste, smiluj se. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se.

FORMA B Poziv na pokajanje S: Smiluj nam se, Gospodine. N: Jer smo sagriješili tebi. S: Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje. N: I spasenje svoje daj nam. S: S milovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Kriste, smiluj se. N: Kriste, smiluj se. S: Gospodine, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. FORMA C Poziv na pokajanje S: G ospodine, koji si poslan izliječiti srca slomljena, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Kriste, koji si došao pozvati grješnike, smiluj se. N: Kriste, smiluj se. S: Gospodine, koji sjediš zdesna Ocu da nas zagovaraš, smiluj se. N: Gospodine, smiluj se. S: Smilovao nam se svemogući Bog, otpustio nam grijehe naše i priveo nas u život vječni. N: Amen.

SLAVA Slava Bogu na visini. I na zemlji mir ljudima dobre volje. Hvalimo te. Blagoslivljamo te. Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje. Gospodine Bože, Kralju nebeski, Bože Oče, svemogući. Gospodine Sine jedinorođeni, Isuse Kriste. Gospodine Bože, Jaganjče Božji, Sine Očev. Koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se. Koji oduzimaš grijehe svijeta, primi našu molitvu. Koji sjediš s desne Ocu, smiluj nam se. Jer ti si jedini svet. Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca. Amen. ZBORNA MOLITVA S: Pomolimo se. N: Amen. (na kraju molitve)

SLUŽBA RIJEČI UZ ČITANJE ČITANJE Č: Riječ Gospodnja. (na kraju čitanja) N: Bogu hvala. PSALAM I PJESMA ALELUJA UZ EVANĐELJE EVANĐELJE S: (prije evanđelja tiho moli) Svemogući Bože, očisti mi srce i usne da mogu dostojno navijestiti tvoju svetu Blagu vijest. S: Gospodin s vama. N: I s duhom tvojim. S: Čitanje svetoga Evanđelja po I. N: Slava tebi, Gospodine. S: Riječ Gospodnja. (na kraju evanđelja) N: Slava tebi, Kriste. S: (tiho govori) Evanđeoskom riječi uništili se naši grijesi. SVEOPĆA ILI MOLITVA VJERNIKA

PONEDJELJAK UVOD Danas započinje liturgijsko vrijeme »kroz godinu« i traje najprije do Pepelnice, potom se nastavlja Duhovskim ponedjeljkom, a završava subotom iza 34. nedjelje kroz godinu, kad iznova počinje božićno vrijeme. Obični dani u crkvenoj godini imaju svake godine isti raspored dijelova koji se čitaju iz pojedinih evanđelja, i to: od 1. do 9. tjedna iz Markova evanđelja, od 10. do 21. tjedna iz Matejeva evanđelja i od 22. do 34. tjedna iz Lukina evanđelja. Međutim, čitanja nisu ista, nego imamo dva niza čitanja: ciklus I, koji se uzima u neparnim godinama, i ciklus II, koji se uzima u parnim godinama. Nakon kratkog slavlja božićnog otajstva, u kojem smo se veselili našem Bogu, koji je kao maleno dijete došao k nama, vrijeme kroz godinu uvodi nas u značenje Isusova dolaska: da je on od Boga obećani Mesija, koji će nas svojom mukom, smrću i uskrsnućem spasiti od smrti za život vječni u kraljevstvu nebeskom. Današnja misna čitanja izražavaju to u slici svjetla i tame. Isus je svjetlost koja je raspršila tamu, u kojoj se nalazio svijet nakon čovjekova grijeha. Smrt je tama, iz koje nas Isus oslobađa i ponovno vraća u svjetlost života: uskrsava nas iz tame smrti i uvodi u svjetlost života na nebu. POKAJANJE: Forma A Kad god činimo zlo, mi se nalazimo u tami. Priznajmo svoje grijehe i pokajmo se za njih, kako bi nas obasjala Božja svjetlost. ZBORNA MOLITVA (RM, str. 109/2) Obasjaj nam, Gospodine, srce svojom nebeskom svjetlošću: vodi nas kroz tmine ovoga svijeta i dovedi u domovinu vječne svjetlosti. Po Gospodinu. UZ ČITANJE: Heb 1, 1–6 Abraham, Izak i Jakov, koji se također zove Izrael, praoci su izraelskog ili hebrejskog naroda, koji je Bog izabrao da bude njegov narod, u kojem će se pojaviti svjetlost koja će 16

1. TJEDAN KROZ GODINU obasjati židovski narod i sve druge narode svijeta. To je Isus, Mesija, Spasitelj svijeta! Naredna četiri tjedna slušamo poslanicu koja je upravljena Hebrejima. Zovu je i Pavlovim evanđeljem Židovima. U šest prvih redaka koje danas slušamo Pavao ističe: prvo, da je Isus Sin Božji, koji je njegova cjelovita Riječ, u kojoj su sadržane sve Božje riječi, sva Božja objava otpočetka, jer je on sam Bog. I drugo, da je cijela povijest Staroga zavjeta usmjerena na dolazak Mesije, koji, nakon što je očistio narod od grijeha, sjedi s desne strane svemogućeg Boga Oca na nebu. UZ EVANĐELJE: Mk 1, 14–20 Nakon dugog vremena obećanja i iščekivanja konačno je došlo vrijeme ispunjenja i veselja: »Vrijeme se približilo; Božje kraljevstvo je blizu. Obratite se i vjerujte evanđelju!« Za približavanje kraljevstva Božjega svim ljudima Isus treba suradnike, koji će, poput Šimuna i Andrije, Jakova i Ivana, ostaviti svoje mreže i poći za njim. MOLITVA VJERNIKA Pomolimo se Kristu Gospodinu, koji i danas treba bliske suradnike koji će širiti kraljevstvo Božje na zemlji. – Za one koji su pozvani da budu ribari ljudi: da se odazovu tvome pozivu poput prvih učenika iz današnjeg evanđelja, molimo te. – Za one koji se već nalaze u službi evanđelja: da ne posustaju u naviještanju radosne vijesti spasenja, unatoč svim protivštinama i poteškoćama, molimo te. – Za židovski narod: da spozna kako si ti, Isuse, ispunjenje i cilj svih obećanja, koje je Bog dao Abrahamu i njegovu potomstvu, molimo te. –… Usliši, Gospodine, prošnje svoje zajednice, kako bi tvoja blagovijest mogla stići do na kraj svijeta, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. 17

UTORAK UVOD Isus propovijeda i čini čudesa; njegove riječi potvrđuju djela. Dolazak kraljevstva Božjega k ljudima događa se po Isusovoj riječi, koja ima moć da čini čudesa kod onih koji mu povjeruju. Stoga budimo slušatelji i izvršitelji Božje riječi, kako bi se utjelovila u našem životu, kao što se Bog utjelovio u Isusu postavši čovjekom. POKAJANJE: Forma A Da bismo Božju riječ mogli prihvatiti i utjeloviti u našem životu, potrebno je imati čisto srce. Stoga zamolimo Boga da nas očisti od naših grijeha. ZBORNA MOLITVA (RM, str. 276) Svemogući i milosrdni Bože, neka siđe na nas Duh Sveti, nastani se u nama i učini nas hramom svoje slave. Po Gospodinu. UZ ČITANJE: Heb 2, 5–12 Svojim utjelovljenjem i rođenjem Isus je kao čovjek postao jedan od nas, naš brat, nama u svemu jednak, osim u grijehu. I toga se Isus ne »stidi«. Time je – kaže Apostol u poslanici – Bog pokazao zašto je Isus došao na zemlju i koliko mu je stalo do ljudi: da naime Isusa »privede k slavi« po njegovoj muci i smrti, a da ljude privede k spasenju po »Božjoj milosti«, koju nam je on zaslužio. UZ EVANĐELJE: Mk 1, 21–28 Evanđelist Marko ništa ne kaže o sadržaju Isusove propovijedi u sinagogi u Kafarnaumu, već samo opisuje kako je ona djelovala na ljude: svi su mu se divili i čudili! Osjećali su da im govori kao netko tko ima vlast. O kakvoj se moći radi, pokazuje Isus nad opsjednutim čovjekom, iz kojega izgoni zloduha. Ljudi zaključuju da se radi o novom nauku, dok đavli prepoznaju u njemu svetca Božjega, koji je

1. TJEDAN KROZ GODINU došao da im oduzme vlast nad ljudima. To je zaista nova i velika radosna vijest za sve ljude! MOLITVA VJERNIKA Pomolimo se Kristu Gospodinu, koji nam je upravo govorio po riječima Svetog pisma. – Daj, Gospodine, da slušamo tvoju riječ zanosno, kao što su te slušali ljudi u Kafarnaumu, molimo te. – Istjeraj, Gospodine, zloduhe iz nas i iz našega društva, koji nas drže u ropstvu zla i grijeha, molimo te. – Daj, Gospodine, da svi ljudi prepoznaju u tebi Mesiju, koji ima moć spasiti ih od sila zla i provesti ih kroz tamu smrti u svjetlost vječnog života, molimo te. –… Hvala ti, Gospodine, što si postao čovjekom da nam po svojoj muci i smrti na križu zaslužiš spasenje za uskrsli život u kraljevstvu nebeskom, gdje živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.

SRIJEDA UVOD Svaki čovjek ima strah od smrti. Smrt je uvijek bila najveći problem ljudskog roda, koji čovječanstvo nikad neće moći riješiti. Za to je potreban netko tko ima božansku moć, tko ima vlast nad smrću, jer je pobijedio onoga koji »imaše moć smrti, to jest Đavla«. Čitanje kaže da je to Krist, koji je svojom smrću oslobodio ljude »od straha pred smrću«. Evanđelje poručuje da upravo zbog toga svi ljudi trebaju i traže Isusa. POKAJANJE: Forma C Zato smo i mi sada ovdje na svetoj misi; mi trebamo Isusa da od nas oduzme grijehe i da nas oslobodi straha od smrti, jer je on veliki svećenik koji prinosi sebe kao žrtvu Bogu za naše spasenje. Zamolimo ga da nam se smiluje. ZBORNA MOLITVA (RM, str. 94) Bože, kad je čovjek pao u ropstvo smrti, ti si ga otkupio dolaskom svoga Sina. Mi ovom službom smjerno ispovijedamo vjeru u njegovo utjelovljenje. Molimo te: daj nam dioništvo u vječnom otkupljenju. Po Gospodinu. UZ ČITANJE: Heb 2, 14–18 Da bi nas Krist mogao osloboditi od kazne grijeha i od moći smrti, po žrtvi samoga sebe na križu, trebao je da »u svemu postane braći sličan«, to jest da bude čovjek, da bude od krvi i mesa, da ima našu ljudsku narav te da bude od Boga »ovjerovljen veliki svećenik«, kako bi »okajavao grijehe naroda«. Krist nije došao zato da se pred Bogom zauzima za anđele, nego »za potomstvo Abrahamovo«, a to su svi oni koji, poput Abrahama, vjeruju u Božja obećanja. Zato Krist, kao veliki svećenik Novoga zavjeta, mora biti jedan iz naroda i jedno s narodom u prinosu žrtve za grijehe.

34. TJEDAN KROZ GODINU va koji će se pojaviti poslije njega. »Pradavni« je Jahve, Bog Izraelov, a »Sveci Svevišnjega« odnosno »puk Svetaca Svevišnjega« je Izrael koji je ostao vjeran Bogu i njegovu Zakonu u vrijeme progonstva. Ali dolazi »Pradavni« koji će dosuditi pravdu »Svecima Svevišnjega« i dati im kraljevstvo koje će biti vječno. U tom kraljevstvu će biti kralj »Sin čovječji«, koji će imati svu čast i vlast dovijeka. UZ EVANĐELJE: Lk 21, 34–36 Liturgija završava crkvenu godinu završnim riječima Isusova govora o »kraju« svega što postoji, o svom dolasku na kraju vremena i o blizini kraljevstva Božjega. Isus upozorava učenike da paze na svoja srca, da budu čista, da ne zaborave na »onaj Dan« koji dolazi kao »zamka« za sve žitelje zemlje. To je dan naše smrti, koji za svakog može nastupiti već sada ili sutra. Stoga ih poziva da budu budni i da u svako doba mole kako bi bili spremni stati »pred Sina čovječjega«. Od svoga uskrsnuća Krist je proslavljeni Gospodin. Kad Krist dođe u slavi, to za njega neće biti ništa novo, ali će to za nas biti završna potvrda onoga što je se s Isusom dogodilo u uskrsnuću: sveopće očitovanje onoga što on jest, ali i onoga što ćemo mi biti pred njim. MOLITVA VJERNIKA Pomolimo se Kristu Gospodinu, po kojem i u kojem će Bog ispuniti sva svoja obećanja od stvaranja do konca svijeta. Recimo zajedno: »Kriste, usliši nas!« – Za sve žitelje na zemlji: da budu spremni stupiti pred Sina čovječjega. Kriste, čuj nas. – Kriste, usliši nas. – Za sve kršćane: da im srca ne otežaju »u proždrljivosti, pijanstvu i u životnim brigama«, nego da budu budni za dan tvoga dolaska. Kriste, čuj nas. – Kriste, usliši nas. – Za sve pokojne: da na Posljednjem sudu zadobiju Božju milost i milosrđe. Kriste, čuj nas. – Kriste, usliši nas. –… Čuj, Gospodine, naše vapaje i usliši nas, jer tvoje je kraljevstvo nebesko i u njemu je tvoja sva vlast i sva čast i sva slava u vijeke vjekova. 423

BILJEŠKA O PISCU JOSIP BELJAN rođen je 1944. u Dobrićima kod Tomislavgrada. Osnovnu školu pohađao je u Grabovici i Aržanu, a srednjoškolsku izobrazbu stekao je u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Od 1963. do 1967., s prekidom za odsluženje vojnog roka, studirao je filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a od 1967. do 1971. teologiju na Teološkom fakultetu u Innsbrucku u Austriji. Godine 1971. položio je licencijat na Papinskom teološkom fakultetu »Canisianum«, a potom magistrirao iz teologije na državnom Sveučilištu »Leopold Franzen« u Innsbrucku. U Zagrebačkoj katedrali nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije 27. lipnja 1971. godine, a Mladu misu proslavio je 18. srpnja u rodnoj župi Grabovici. Nakon jednogodišnje kapelanske službe u župi Donje Hrasno u istočnoj Hercegovini, djelovao je više od šest godina kao misionar za Hrvate u Njemačkoj. Potkraj 1978. otišao je u Rim gdje je kao urednik i spiker radio za hrvatski program Radio Vatikana. Od 1982. do 1987. pastoralno je djelovao kao njemački župnik u Nadbiskupiji Freiburg. Potom se vraća u Rim na specijalistički studij teologije. Na Papinskom franjevačkom sveučilištu »Antonianum« u Rimu doktorirao je 1989. »summa cum laude« iz teoloških znanosti za evangelizaciju, disertacijom »Radio et Christi mandatum evangelicum. Doctrina et praxis«, koju je 1991. objavila Kršćanska sadašnjost na hrvatskom jeziku. Nakon toga postaje profesorom pastoralke na Teološkom institutu u Mostaru i članom uredništva biskupijskog lista »Crkva na kamenu«. Zbog rata, početkom 1993. godine ponovno preuzima pastoralnu službu u Nadbiskupiji Freiburg, odakle se 1998. vraća u domovinu u službu prvoga vojnoga kapelana na Hrvatskom vojnom učilištu »Petar Zrinski« u Zagrebu. Od 2002. uglavnom se bavi teološkim znanstvenim radom. Godine 2005. objavljuje liturgijsku knjigu »Služba riječi u 424

misama svagdana. Božićni i vazmeni ciklus«, prva te vrste u Crkvi među Hrvatima, u izdanju Glasa Koncila, a 2009. godine »SVETI JOSIP. Život i lik po Bibliji i tradiciji«, također prvo djelo na hrvatskom jeziku u kojem je cjelovito prikazan život i lik svetoga Josipa te njegovo štovanje u Crkvi. Godine 2012. izlazi drugi svezak Službe riječi u misama svagdana. Ciklus čitanja II, a evo i trećeg sveska: Služba riječi u misama svagdana. Ciklus čitanja I, čime je završeno kompletno djelo Služba riječi u misama svagdana, koje je Glas Koncila najavio kao »najnoviji hrvatski liturgijski projekt« 2004. godine.

425

KAZALO PREDGOVOR. ..........................................................................................................................................5 Predgovor iz prvog sveska »Služba riječi u misama svagdana. Božićni i vazmeni ciklus«....................................................................................................................... 7 Predgovor iz drugog sveska »Služba riječi u misama svagdana. Ciklus čitanja II«..................................................................................................8

NAPOMENE...............................................................................................................................................9

1. Opće napomene.................................................................................................................................... 9 2. Pojedinačne napomene................................................................................................................. 10

UVODNI OBREDI. ............................................................................................................................ 12 ULAZNA PJESMA I POZDRAV....................................................................................................... 12 POKAJNIČKI ČIN I ZAZIVI ISUSU............................................................................................... 12 SLAVA............................................................................................................................................................ 14 ZBORNA MOLITVA................................................................................................................................ 14 SLUŽBA RIJEČI...................................................................................................................................... 15

VRIJEME KROZ GODINU......................................................................................................... 16 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

426

tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan tjedan

kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz kroz

godinu. ...................................................................................................................... 16 godinu. ...................................................................................................................... 28 godinu. ...................................................................................................................... 40 godinu. ...................................................................................................................... 52 godinu. ...................................................................................................................... 64 godinu. ...................................................................................................................... 76 godinu. ...................................................................................................................... 88 godinu. ................................................................................................................... 100 godinu. ................................................................................................................... 112 godinu. ................................................................................................................... 124 godinu. ................................................................................................................... 136 godinu. ................................................................................................................... 148 godinu. ................................................................................................................... 160 godinu. ................................................................................................................... 172 godinu. ................................................................................................................... 184 godinu. ................................................................................................................... 196 godinu. ................................................................................................................... 208 godinu. ................................................................................................................... 220 godinu. ................................................................................................................... 232 godinu. ................................................................................................................... 244 godinu. ................................................................................................................... 256 godinu. ................................................................................................................... 268 godinu. ................................................................................................................... 280 godinu. ................................................................................................................... 292 godinu. ................................................................................................................... 304