Ivan merz misli ii izdanje

Ivan Merz

IVAN MERZ 1896. - 1928.

U ovoj knjizi objavljen je izbor najljep{ih izreka i misli Ivana Merza sakupljenih iz njegove bogate duhovne ba{tine. Njegove su misli za mnoge bile `ivotne ideje vodilje. Mnogima je ime Ivana Merza zna~ilo «program `ivota i rada» {to ga je ostavio svojim primjerom i napose u svojoj pisanoj ba{tini. O aktualnosti i vrijednosti misli Ivana Merza govore: Kardinal Franjo Kuhari}: «Otkrivanje Merzove du{e jest ulazak u jedan splet divnih planina… Ivan Merz blije{ti u tom nizu velikih, vjernih sinova i k}eri na{e Crkve u hrvatskom narodu kao jedan blje{tavi vrhunac. I kao {to se na vrhunce penju hrabri planinari, tako bih `elio da otkrivanje Ivana Merza u mladim du{ama ove generacije, budi te`nju da se penju, da idu u visine i da osjete kako je divno gledati s tih visina na {iroke horizonte Bo`je stvarnosti i da osjete kako je ~ist zrak u visinama, te da uvijek prema njima te`e.»

Ton Smerdel, knji`evnik: «Iz svakog rada koji je Merz napisao osjetio sam snagu, jer sve ono {to je napisao, napisao je u svetom zanosu i blistavom okrilju nerazja{njene Milosti. To je bila njegova snaga, a i danas je.»

IVAN MERZ

MISLI

2. izdanje

Zagreb, 2002.

POSTULATURA ZA BEATIFIKACIJU IVANA MERZA

Ivan Merz MISLI priredio i komentirao Bo`idar Nagy, DI, postulator 1. izdanje 2001.

2. izdanje 2002.

Izdava~: Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza Zagreb, Vla{ka 93 Za izdava~a: Bo`idar Nagy

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica – Zagreb UDK 242 MERZ, Ivan Misli / Ivan Merz ; <priredio i komentirao Bo`idar Nagy>. – Zagreb : Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza, 2001.

Bibliografija.

ISBN 953-96923-2-6 410709073

Kompjutorska priprema: Medijski centar »Glas Slavonije« d.d., Osijek Tisak: PAN - Papirna industrija, Zagreb

Predgovor "Iz svakog rada koji je Merz napisao, osjetio sam snagu, jer sve ono {to je napisao, napisao je u svetom zanosu i blistavom okrilju nerazja{njene Milosti. To je bila njegova snaga, a i danas je.»

Tim je rije~ima jedan suvremenik Ivana Merza i suradnik u apostolatu Ton S.,1 - koji Merza nije nikad osobno susreo ni vidio, nego je samo ~itao njegove tekstove - izrazio ono {to su toliki osjetili i do`ivjeli: misli Ivana Merza, njegovi spisi i tekstovi proviru iz jednog duboko religioznog kr{}anskog iskustva, iz do`ivljenih i pro`ivljenih istina katoli~ke vjere, napisane su u «blistavom okrilju Milosti». I tu je njihova snaga, o~aravaju}a privla~nost i ljepota, koja poti~e i poziva na razmi{ljanje.

Bogata duhovna ba{tina Ivana Merza Ivan Merz je u svome kratkom `ivotu mnogo toga napisao: op{iran dnevnik, doktorsku disertaciju, brojne ~lanke, bro{ure, studije; mnoga djela ostala su jo{ u rukopisu. Napose je njegov dnevnik pravi izvor za poznavanje njegove osobnosti i rudnik divnih misli i izreka koje svjedo~e o djelovanju Bo`je milosti u njegovu `ivotu. Mnogi od tih spisa ve} su objavljeni.

S odvijanjem postupka za njegovo progla{enje bla`enim pokazala se hitna potreba da se izda izbor njegovih najljep{ih misli u vidu {to boljeg upoznavanja njegove osobe i djela, {irenja njegove duhovnosti i poznavanja poruke koju nam Bog upu}uje preko njegova sveta~kog lika. Stoga smo iz njegove bogate ba{tine probrali misli koje poput biserja sjaje i imaju {to re}i i ~ovjeku dana{njice.

1

Ton Smerdel, «In gloriosam memoriam», Nedjelja, 18.V.1930.

3

^ovjek vjere i svetosti Kroz njegove misli koje nam govore o njegovoj `ivoj vjeri, mo`emo za}i u sveti{te njegova srca pro`eto Milo{}u, diviti se otajstvu Boga koji prebiva u toj odabranoj ljudskoj du{i koju je vodio prema vrhuncima svetosti.

Kad se pro~itaju ove njegove misli spontano nam se name}u tri rije~i kojima mo`emo definirati njihova autora: ~ovjek vjere i svetosti.

Merz, kako nam izranja iz ovih misli jest ~ovjek duboke katoli~ke vjere, ~ovjek zadivljuju}ih moralnih vrlina, i ~ovjek kr{}anske savr{enosti i svetosti do koje su uzdizao postupno, uz osoban trud, vo|en Milo{}u Bo`jom.

U `elji da ovo izdanje njegovih misli u~inimo {to dostupnijim {irokoj publici morali smo se odre}i brojnih citata koji upu}uju na izvore odakle su pojedine izreke i misli uzete. One koji, me|utim, `ele to~no znati izvore njegovih misli, upu}ujemo na dvije knjige Ivana Merza gdje se te misli nalaze u svome kontekstu i s naznakom odakle su uzete. To su: «Put k Suncu – Ivan Merz ti govori» (Zagreb, FTI, 1993) i «Plamen za visinama» (Zagreb, FTI, 1999.) U tim dvjema publikacijama ~itatelj }e na}i jo{ mnoge druge Ivanove vrijedne tekstove koji nisu mogli u}i u ovo izdanje Merzovih misli. Tako|er }e ondje prona}i i cjelovitu bibliografiju Merzovih objavljenih radova, studija i ~lanka.

Izvori Merzovih misli Ovdje objavljene Merzove misli uzete su u prvom redu iz njegova dnevnika, zatim njegovih ~lanaka, njegove privatne korespondencije, te iz izjava njegovim prijateljima. Nastajale se u rasponu od petnaest godina, tj. od Merzove navr{ene 4

17. godine kad je zapo~eo voditi svoj dnevnik, pa sve do kraja njegova `ivota; posljednje misli na kraju ove knji`ice uzete su iz njegova testamenta koji je napisao neposredno prije smrti. Sve te misli nastajale su u raznim okolnostima. Mnoge su uzete iz njegova dnevnika, a bile su zapisane jo{ u srednjoj {koli, pa na boji{tu za vrijeme prvog svjetskog rata, ili tijekom studija na europskim sveu~ili{tima. Druge su uzete iz njegovih ~lanaka i studija koje je objavljivao ve} kao zreo katoli~ki intelektualac borave}i i djeluju}i u Zagrebu.

No i ovako donesene, izvan svoga konteksta i bez naznake izvora, Merzove misli imaju svoju snagu i poruku.

Okolnosti u kojima su misli nastajale Da bi se {to bolje uo~ila vrijednost Merzovih misli dobro je obratiti pozornost na ~injenicu kada i u kojim okolnostima je Merz odre|enu misao napisao. Npr. nije isto da li je ne{to izrekao kao mladi} u dobi od 18 ili 20 godina kada je jo{ bio u razdoblju dozrijevanja, nutarnjih borbi, tra`enja sebe i svoga identiteta, ili ju je napisao ve} kao zreli, izgra|eni katoli~ki intelektualac sa svojih 25 ili 30 godina. Te okolnosti u kojima je Merz napisao odre|ene misli, a koje ponegdje pove}avaju njihovu vrijednost, ~itatelj }e prona}i u gore spomenutim knjigama.

Merzove misli â&#x20AC;&#x201C; ideje vodilje za `ivot Misli Ivana Merza postale su ideje vodilje mnogim mladima i odraslima kako su to mnogi posvjedo~ili. Njegovo ime zna~ilo je program `ivota i rada cijelom jednom nara{taju mladih katolika. Koji puta je bila dovoljna samo jedna Merzova re~enica da osvijetli `ivotni put i dade hrabrosti u odre|enoj `ivotnoj situaciji kako svjedo~i dr. B. K. 5

iz Zagreba, koja re~e kako joj je samo jedna Merzova re~enica - "i}i u neugodne situacije" - veoma mnogo pomogla u `ivotu.2 (Merz ju je napisao u Parizu kao jednu od svojih odluka u svome "`ivotnom pravilu").

Uspon prema svetosti kroz trud i napor U duhovnom razvoju Ivana Merza prema svetosti postoji stupnjevitost i uspon {to se mo`e uo~iti ~itaju}i njegove misli i tekstove kad su poredani kronolo{ki. Prve godine mladena{tva ~esto su ispunjene nejasno}ama, lutanjem i tra`enjem na vjerskom i moralnom podru~ju {to je na{lo odjeka u njegovom dnevniku. Merz se postupno uzdizao prema kr{}anskoj svetosti, ali to nije i{lo bez borbe, odricanja, uo~avanja svojih slabosti i otpora ljudske naravi; nakon mladena~kih lutanja i tra`enja, te nakon duboko do`ivljenog obra}enja tijekom rata, Merz dolazi do dubokog iskustva vjere i izgra|enih kr{}anskih stavova koji su karakteristi~ni za zreli period njegova `ivota, {to nalazimo u njegovim tekstovima objavljenima u raznim ~lancima i djelima nastalim posljednjih godina njegova `ivota.

Kardinal Franjo Kuhari} o Ivanu Merzu O snazi i ljepoti Merzovih misli izrazio se i Kardinal Franjo Kuhari}: ÂŤOtkrivanje Merzove du{e jest ulazak u jedan splet divnih planinaâ&#x20AC;Ś Ivan Merz blije{ti u tom nizu velikih, vjernih sinova i k}eri na{e Crkve u hrvatskom narodu kao jedan blje{tavi vrhunac. I kao {to se na vrhunce penju hrabri planinari, tako bih `elio da otkrivanje Ivana Merza u mladim du{ama 2

6

Vidi: Ivan Merz - Glasilo Postulature, br. 1-2, 1982., str. 38

ove generacije, ovih na{ih prilika, budi te`nju da se penju, da idu u visine i da osjete kako je divno gledati s tih visina na {iroke horizonte Bo`je stvarnosti i da osjete kako je ~ist zrak u visinama, te da uvijek prema njima te`eâ&#x20AC;Ś Ivan Merz ima mnogo toga re}i danas na{im mladima, na{im sjemeni{tarcima, na{im bogoslovima, na{im redovnicima i redovnicama, nama sve}enicima i biskupima." (Govor na sve~anoj Akademiji prigodom 50. obljetnice smrti I. Merza, u Zagrebu, 25.XI.1978.) * * * * * Kada je Ivan Merz ve} bio oti{ao u Vje~ni `ivot, zahvalna mlade` donijela mu je na grob vijenac sa svilenom vrpcom na kojoj je bilo napisano: "HVALA TI, ORLE KRISTOV, [TO SI NAM POKAZAO PUT K 'SUNCU'!"

Ta re~enica mo`da najbolje izra`ava {to je Ivan Merz zna~io za svoje vrijeme, a {to on mo`e zna~iti i danas, jer poruke svetih, Bo`jih ljudi, njihove misli jesu uvijek aktualne. @elimo vam, dragi ~itatelji da se, ~itaju}i ove misli, i sami u to uvjerite! o. Bo`idar Nagy, D.I. postulator kauze za beatifikaciju Ivana Merza

7

IVAN MERZ 1896. - 1928.

Biografski podaci Ivan Merz je ro|en u Banjoj Luci 16. XII. 1896. god.

Odgajan je u liberalnoj sredini. Gimnaziju je zavr{io u rodnom mjestu. Nakon mature, 1914. god., poha|a kroz tri mjeseca vojnu akademiju, a potom 1915. zapo~inje studij prava na Be~kom sveu~ili{tu. Prvi svjetski rat prekida mu studij. Mobiliziran je. Pro`ivljava sve strahote rata na fronti u Italiji od 1916. do 1918. Nakon rata nastavlja studij knji`evnosti u Be~u od 1919. do 1920. i dovr{ava ga u Parizu tijekom dvije godine, od 1920. do 1922.

Po zavr{etku studija, u jesen 1922. god., dolazi u Zagreb gdje postaje profesor francuskog jezika i knji`evnosti na Nadbiskupskoj klasi~noj gimnaziji. Doktorirao je 1923. na Filozofskom fakultetu Zagreba~kog sveu~ili{ta radnjom pisanom na francuskom o utjecaju liturgije na francuske pisce. Potom kroz dvije godine, od 1923. do 1925., kao prvi laik u Hrvatskoj studira filozofiju i teologiju pod vodstvom isusovaca nastoje}i se tako {to bolje osposobiti za svoj apostolski rad.

Razmi{ljanjem, studijem, a osobito u krvi i plamenu rata dolazi do spoznaje o istinitosti kr{}anske vjere. Potpuno se dariva Kristu na~iniv{i kao 8

laik zavjet vje~ne ~isto}e. Sve svoje slobodno vrijeme posve}uje odgoju hrvatske mlade`i u katoli~koj organizaciji "Hrvatski Orlovski Savez" kojoj je dao geslo "@rtva - Euharistija - Apostolat". Kao katoli~ki intelektualac rije~ju i perom odu{evljava mlade i odrasle za Krista i Crkvu. Jedan je od prvaka liturgijskog pokreta me|u Hrvatima. Sustavno u Hrvatsku uvodi ideje Katoli~ke Akcije Pape Pija XI. Glavna njegova karakteristika kao katoli~kog intelektualca jest ljubav i odanost Katoli~koj Crkvi, Rimu i Papinstvu, {to je nastojao usaditi kod svih s kojima je saobra}ao. Premda mlad i kao laik smatran je "stupom Crkve" u Hrvatskoj.

Svojim apostolskim radom i svojom opse`nom spisateljskom djelatno{}u u katoli~kom tisku ostavio je dragocjenu duhovnu ba{tinu koja je postala izvor nadahnu}a budu}im nara{tajima. Namjeravao je osnovati svjetovni institut zajednicu laika koji bi radili za Krista i Crkvu. Nakon njegove smrti ovu je zamisao djelomi~no ostvarila Marica Stankovi}, osnovav{i `ensku Zajednicu Suradnica Krista Kralja, kao prvi svjetovni institut u Hrvatskoj. Ime Ivana Merza zna~ilo je, a zna~i i danas, program `ivota i rada za vjernika katolika koji se `eli aktivno anga`irati u {irenju Kristova Kraljevstva pod vodstvom Crkve i njezinih pastira.

Ivan Merz je bio ~ovjek `ive vjere, iskrene molitve, samoodricanja, dnevne Pri~esti, adoracije, predanog trpljenja, {iroke naobrazbe, bliz ljudima i svakom je ~ovjeku iskazivao kr{}ansku ljubav.

Umro je u Zagrebu 10. svibnja 1928.g. u 32. godini `ivota, na glasu svetosti. Na samrti je prika9

zao svoj `ivot kao `rtvu Bogu za hrvatsku mlade`. Njegova `rtva donijela je obilne plodove u katoli~kim organizacijama koje su nastavile ostvarivati njegovu duhovnu ba{tinu.

1958.g. zapo~eo je biskupijski postupak za njegovo progla{enje bla`enim. 1977.g. njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Baziliku Srca Isusova u Zagrebu u kojoj se redovito pri~e{}ivao, adorirao i molio posljednjih {est godina `ivota. Od 1986. g. postupak za njegovo progla{enje bla`enim odvija se u Vatikanu. Milosti i usli{anja po njegovu zagovoru se mno`e. Po~etkom 2001.g. hrvatski su biskupi zajedni~ki uputili pismenu molbu Papi Ivanu Pavlu II. da Ivana Merza {to prije proglasi bla`enim. 5. srpnja 2002. u nazo~nosti Pape Ivana Pavla II. objavljen je dekret o njegovim herojskim krepostima i time je otvoren put za njegovo progla{enje bla`enim i svetim.

Ivan Merz je puno toga napisao, a o njemu su objavljene i mnoge biografije, studije i ~lanci od kojih su najva`niji navedeni na kraju ove knjige. I na Internetu Merz ima svoju stranicu na adresi: www.ffdi.hr/ivan-merz Sve ostale informacije o ~asnom sluzi Bo`jemu Ivanu Merzu dobiju se na adresi: Postulatura Ivana Merza, 10000 Zagreb, Vla{ka 93 E-mail: postulatura.merz@ffdi.hr

10

@IVOT - SMRT Pitanje tajne `ivota i postojanja Ivanu se nametalo ve} u prvim godinama mladena{tva. Problem smrti i trpljenja s ~ime se na poseban na~in svakodnevno suo~avao na fronti za vrijeme rata potpuno je promijenio njegov pogled na svijet.

Jedini zadovoljavaju}i odgovor na problem `ivota i postojanja postupno otkriva u kr{}anskoj vjeri.

Bo`e, koliki li je svemir: sve svijetli, sve se kre}e!

Kojom li brzinom ta neizmjernost juri i okre}e se, a ~ovjek sve to misli. Kuda to vodi? Za{to ~ovjek ima tijelo, kad je on u biti du{a? Za{to? Kuda?

Kako? Vje~ne tajne.

Najvi{e me zanima filozofija `ivota. @elim prodrijeti u misterij `ivota.

Religiozni `ivot, misao na Vje~nost, Smrt, Ljubav, to je ne{to veliko. @ivot nije u`ivanje, nego `rtva. @ivot je borba za Istinom i promotrimo ga. @ivot nam mora biti `rtva, da mnogo lijepoga ne gleda.

Ovaj je `ivot samo kratka priprava za vje~nost.

Trebamo nastojati zasladiti i ovo kratko doba `ivota asketskim `ivotom.

Osje}am kako je ovaj `ivot samo prolazna faza u onaj trajni.

Ne protivimo se harmoniji koja vlada u svemiru!

11

@ivot je kratka te{ka ku{nja i tko ovu preboli stupa u `ivot pun sjaja i boja.

Bol, patnja, pogled na tolike tisu}e iznaka`enih, mrtvih i ispa}enih ljudi pere sa ~ovjeka sve prolazno i velikom mu energijom sugerira smisao `ivota.

Uistinu, kad se ~ovjek zavu~e u samo}u, u tamu, sav realni svijet ~ini mu se snom. ^ovjek u samo}i i tami osje}a da je du{evni svijet, svijet no}i i molitve, realniji od svega {to vidljivo postoji. Treba te`iti samo za tim.

Najva`nije je pitanje za ~ovjeka problem smrti.

Iskreno govore}i, ja se ne bojim smrti, ta tamo gore je ono pravo carstvo.

12

PROLAZNOST - VJE^NOST Razmi{ljaju}i o tajni `ivota i smrti Ivan veoma brzo uo~ava prolaznost svega zemaljskoga. Misao na vje~nost stalno mu je nazo~na. Odgovore na sva ta `ivotna pitanja nalazi u kr{}anskoj vjeri.

Ima li ~ovjek ovdje pravo na sre}u? Zar nije ovaj svijet - svijet rada i muke, i kako se ~ovjek poka`e u tom radu, dobiva nagradu na drugom svijetu, koji je vje~an.

Kad je u prirodi sve tako sjajno ure|eno mora biti i vje~nost na{ega `ivota u smislu pravednosti.

Za nas je dika probijati se kroz `ivot i gomilati blaga za onaj veliki `ivot.

U ovome le`i filozofija sre}e: valja postaviti te`i{te svih na{ih `elja u onaj svijet.

Misle}i na prolaznost ne mili mi se uop}e ni{ta. Jedini asketski, mona{ki `ivot u obo`avanju Euharistije mo`da daje zadovoljstvo.

Znamo da je ovaj `ivot vrlo kratka faza i da }emo zatim biti u vje~nome nebu.

Treba sve sile ovoga `ivota usredoto~iti prema `ivotu koji slijedi nakon boravka na zemlji.

Budimo juna~ki, `rtvujmo sekundu ovoga `ivota da u|emo u beskona~no nebo.

Moramo uvijek biti svjesni kratkotrajnosti `ivljenja i da je ono samo minimalna faza vje~nosti.

Upotrijebimo sve na{e energije da spasimo na{e du{e i {to vi{e du{a na{ih bli`njih.

13

Pro}i }e i roditelji i sve }e izgledati kao san, dok i ja ne za|em u tamnu, groznu ulicu. Ne, nije tamna i grozna, nego svijetla, puna nadnaravnog sjaja. Tamo se slavi Resurrectio - Uskrsnu}e.

Odricanje i Euharistija su putovi koji nas vode prema vje~nosti. ^ovjek je ovdje samo putnik, njegovo pravo odre|enje nije na toj zemlji, on je izabran za ne{to vi{e.

Valja i{~eznuti sa zemlje, izgorjeti, da u|em sa {to vi{e bli`njih onamo gdje nas ~eka, Otac, Sin, Bla`ena Djevica Marija u Duhu Svetomu, apostoli, mu~enici, an|eli, djevice, - svi oni beskrajni svjetovi Apokalipse.

Kad }e kona~no do}i vrijeme kad ne}e vi{e biti nikakvog grijeha? Kad }emo vidjeti uskrsnulog Jaganjca i sjaj njegove vje~no lijepe Majke?

Kada }emo biti ujedinjeni u pjevanju nebeskih korova, kada }emo se izgubiti u vje~nom pjevanju Sanctus, Sanctus, Sanctus, obavijenim bo`anskim sjajem?

14

Ivan Merz, maturant, Banja Luka, 1914.

BOG Ivan promatra stvoreni svijet oko sebe i logi~kim razmi{ljanjem zaklju~uje na postojanje Stvoritelja koji svime upravlja. Njegova vjera u Boga, me|utim, prolazila je kroz krize i sumnje. Postupno, napose kroz iskustvo patnje u ratu, njegova se vjera pro~i{}ava, u~vr{}uje i on raste u ~e`nji i ljubavi za sjedinjenjem s Bogom.

Sve divote svijeta, sva priroda, dovode do spoznaje da je to sve od neizmjernog Duha, od Ideala ~ovje~anstva, od Istine, Dobrote i Ljepote.

Tajna me je no}i sve vi{e zaokupljala i u kretanju svemira osjetih bilo Onoga koji je bio u po~etku, koji jest sada i koji }e kraljevati u vijeke vjekova.

Bo`je melodije dr`e i napunjaju sav svemir.

U svakoj je ljudskoj du{i te`nja za ne~im velikim.

15

Za Bogom na{e srce eruptivno te`i.

Bog postoji i ja tvrdo vjerujem i u najja~im ~asovima ku{nje i sumnje da je On jedini, vje~ni, veliki Bog. Vjerujem u Gospoda Boga svemogu}ega, vjerujem da je On savr{en Duh u slobodi volje i veli~ini. ^injenica je da Bog postoji, da Ga osje}am oko sebe, u sebi, tu ovdje, ondje, svagdje.

Kad Bog postoji, ve} slijedi da na{ `ivot ima svrhu.

Ako vjerujemo u apsolutno Bo`anstvo, tada nema slu~aja.

Ljubav prema roditeljima mi svjedo~i da ljubav, du{a, Bog nije utopija, da sve ovo postoji, da je ~ovjek, uistinu, ideja koja te`i svome izvoru.

Gdje nema Tebe, Bo`e, tamo nema ni veselja.

Sav je `ivot borba izme|u dobra i zla kojom dolazimo Idealu na{ega `ivota: Svevi{njemu.

Najbolja apologija Bo`jega djelovanja u ~ovje~anstvu jest jedinstveni duh koji pro`ima katoli~ke pokrete svijeta.

Nikakva ljudska sila, nikakav filozofski sistem ne mo`e stvoriti jedinstveni duh koji pro`ima katoli~ke pokrete svijeta. To je djelo Sile, koja je iznad nas i koju mi tra`imo i `elimo spoznati.

16

RELIGIJA ^itaju}i Ivanov dnevnik zapa`amo kako je preko umjetnosti i potom kroz osobno razmi{ljanje Ivan dolazio do spoznaje prave religije i njezine vrijednosti za svoj osobni `ivot. Pravu religiju Merz pronalazi jedino u katoli~koj vjeri kojoj }e potom posvetiti cijeli svoj `ivot.

Razgovor sa Svevi{njim, ta veza, priznavanje Svevi{njega, to je religija.

Religija je bez molitve mrtva.

Razgovor iz vlastitog ~uvstva, razmi{ljanje o Svetom Pismu i namjerama Svevi{njega to je molitva.

Najbolja upotreba vremena jest kontemplacija o Bogu i o objavljenim istinama.

Moderno dru{tvo o~ajava jer je izgubilo vezu s Praizvorom.

Apsolutno je zadovoljstvo samo u Bogu.

Na{ duh te`i za savr{enim, velikim Duhom. U molitvi se s Njim razgovara i On mu tako ~udnovato fino odgovara da ~ovjek misli te di{e zrak visina.

Kad se srce zaleti u misti~ne predjele, osje}a ~arobnu `e| koja je to golemija, {to je bli`a Izvoru.

Bo`e koliko te ljubim, koliko Ti zahvaljujem {to mi sada du{u napunja{ ~udnom, punom sla{}u.

Kako se moja du{a di`e, kako leti k Tebi, htjela bi da nad~ovje~nom snagom razbije ova prsa i ode gore da se vje~no s Tobom sjedini.

Postoji jedan Bog koji neprestano djeluje na ljudske du{e.

17

MOLITVA Ivan Merz nam nije ostavio teoriju molitve nego svoju molitvenu praksu i primjer. U ovome poglavlju sakupili smo njegove kratke molitve koje je zapisao uglavnom u svome dnevniku u raznim prigodama, kao student, ili kao vojnik na boji{tu ili ve} kao zreo ~ovjek. Molitve su iza{le iz dubine srca, iskreno, uvjetovane `ivotnim okolnostima u kojima se Ivan tada nalazio. Napose kroz ove njegove molitvene uzdahe mo`emo jo{ bolje upoznati njegovu du{u potpuno odanu Bogu. Gledaju}i unatrag i promatraju}i Merzov sveta~ki lik mo`emo ustvrditi da je sve dolje navedene molitve Bog Ivanu postupno usli{ao.

Bo`e, oprosti mi {to sam Te ostavio. Daj mi opet snage da Te svagdje i u svemu upoznam, da Te svagdje osje}am.

Bo`e, plamenom svoga milosr|a spali parazite grijeha u mojoj du{i pa da dobar i svet stupim u Te. Bo`e, Tje{itelju, do|i i moju prirodu pro`mi atomima vje~nosti.

Majko moja dobra, Najve}a, molim Te, napuni moju du{u lijepim osje}ajima i plemenitim mislima, uvijek mi ozna~i pravi put, pa makar mi i bilo te{ko slijediti ga.

Moja molitva sada ide Neoskvrnjenoj: neka me u ovom gradu Be~u prati na svakom koraku.

Svaki moj hod i korak neka bude usmjeren lijepom.

Majko vje~na, Ti koja si utjelovljenje poezije, svega lijepog i vje~nog, daj da i dalje mogu primati darove ljepote!

18

Bo`e pomozi, daj mi milost da postanem bezuvjetni gospodar tijela. Bolje je umrijeti, negoli biti meku{ac, igra strasti.

O, Bo`e, da sam ve} kod Tebe! Najbolje bi bilo da plamenom svoga milosr|a sa`ge{ parazite grijeha, koji su se usukali u moju du{u, pa da dobar i svet stupim u Te. Bo`e, daj mi urnebesnu snagu da sve svoje strasti skupim u {aku, da ih zahvatim desnicom rukom i topovskom snagom hitnem o stijenu, da se kao staklo razbiju i razlete na sve strane.

Bo`e, Bo`e, kada }u to mo}i, kada }u zemljom stupati pro~i{}en! Pomozi mi, Bo`e, jer je bolje ne-`ivjeti, nego tako `ivjeti.

Bo`e, molim Te za milost da sa`ge{ moju lijenost i sjetilnost! Podaj mojemu duhu nadmo} nad `elucem koji me ho}e pokoriti. Posveti mi tijelo i du{u!

O moj Bo`e, daj mi snagu da Te `arko ljubim, da tako sna`no u Te vjerujem, da se bez ikakva promi{ljanja i straha, nevin kao dijete, kojemu nitko nije pri~ao o strahu, pro{e}em kroz mjesta, koja prijete smr}u.

Bo`e moj, prosvijetli me da ubrzo do|em do ~vrste odluke. Svagdje neka se vr{i volja Tvoja, jer smo ovdje samo putnici, a u na{oj se pravoj domovini ne}e mnogo pitati da li sam bio profesor ili zidar. Ali ne{to biti valja!

Molim Te, Isuse, mogu}nost da razmi{ljam o vje~nim istinama i da se s Tobom, mojim Bogom, dnevno ujedinjujem.

Bo`e, uzmi me i ne dopusti da svoje oko kada na stranu bacim i da po`alim svoj izbor. Daj da kale` trpljenja primim i da zazovem na ovoj zemlji Tvoje ime, da Te nakon toga mogu licem u lice gledati!

19

KRIST Sredi{te Ivanova kr{}anskog iskustva bio je Isus Krist.

Njega susre}e i do`ivljava na razne na~ine i u raznim podru~jima. Najprije ga vidi kao kozmi~kog vladara svemira, potom prisutnog u Euharistiji, zatim nazo~nog u liturgiji Crkve i crkvenoj hijerarhiji, napose u rimskom biskupu - Papi, prepoznaje ga u bli`njemu.

Krist je Gospodar svemirske vje~nosti i neizmjernosti.

Krist je iz vje~nosti stupio u povijest i postav{i sredi{tem cijeloga makrokozmosa, dao nam je Sebe da nas tjelesno i du{evno preporodi.

Krist je svrha i cilj na{im vje~nim `eljama.

Krist je do{ao na svijet da posveti svu prirodu. [to vi{e upoznajem katolicizam, to vi{e vidim da je neiscrpljiviji.

Okreni se od katolicizma, sve je oko tebe mra~no i ru`no.

Znam i osje}am da je katolicizam jedina prava vjera... O drugima nisam nikada ni mislio da bi bile bolje od katoli~ke.

Katolicizam je univerzalan nosilac istine, morala i milosti. @ivot na sveu~ili{tu u Be~u, onda rat, studij i napokon Lurd potpuno su me uvjerili u istinitost katoli~ke vjere.

Cijeli se moj `ivot kre}e oko Krista Gospodina.

Katoli~ka je vjera moje `ivotno zvanje i mora to biti svakom ~ovjeku bez iznimke.

Treba sebe posve zaboraviti rade}i za na{ega Gospodina Isusa Krista koji je jedini vje~an.

20

SRCE ISUSOVO Ivan je bio veliki {tovatelj Srca Isusova. Posljednjih {est godina svoga `ivota (1922.-1928.) svakodnevno je dolazio u Baziliku Srca Isusova u Zagrebu na sv. misu i sv. pri~est. Bo`ja Providnost nagradila je njegovu ljubav prema Kristovu Srcu tako {to njegovi zemni ostaci danas po~ivaju pod svodovima Bazilike Srca Isusova u Zagrebu. Nada u sjedinjenje s Kristovim Srcem na{la je izraz i u njegovom posljednjem spisu â&#x20AC;&#x201C; nadgrobnom natpisu koji mu danas stoji nad njegovim grobom.

Obavio sam devetu sv. Pri~est na slavu Presv.

Srca Isusova i vjerujem da }u gledati dubine Presvetog Trojstva.

Neizmjernu Kristovu ljubav moram barem nekako ovdje zaslu`iti, pa }u Bo`jom pomo}i gledati da {to sna`nije nastavim djelo posve}enja.

Moje su molitve Srcu Isusovu usli{ane. Tata je nakon 20 godina primio sv. Pri~est. Obratio ga je nadnaravni element: milost. Jo{ ostaje mama na brizi. Srce Isusovo, pomozi!

Srce Isusovo, Tebi posve}ujem svoj `ivot: ako je na Tvoju slavu da trpim i tako do|em k Tebi, neka bude Tvoja volja.

Presveto Srce Isusovu je najja~i faktor za rekristijanizaciju dru{tva.

Sve na slavu Presvetog Srca Isusova!

O~ekujem milosr|e Gospodinovo i nepodijeljeno, potpuno, vje~no posjedovanje Presvetog Srca Isusova.

21

Ivan Merz, ~asnik u Prvom svjetskom ratu, na talijanskoj fronti, 1917.

EUHARISTIJA Privilegirano i prvotno mjesto susreta s Kristom za Merza bila je Euharistija koja je postala sredi{te njegova duhovnog `ivota. Misli {to ih je zabilje`io o Euharistiji pune su zanosa i ljubavi. Ljubav prema Isusu nazo~nom u Euharistiji bila je u ishodi{tu njegovih brojnih apostolskih pothvata.

Gdje je nama ljudima Bog prisutniji negoli u presvetoj Euharistiji?!

Kolika je Ljubav Njegova, kad On, Neizmjernost daje nama, malenima i ni{tavnima Sebe za blagovanje.

Kako je velik Onaj koji samoga sebe kao Kruh, svu svoju veli~inu, svu ljubav - nama daje.

Pri~est je izvor `ivota.

Kod mise sam se tako u`ivio da sam zbilja misti~ki osje}ao pretvorbu.

22

Kod pretvorbe sam misti~ki osje}ao da je ondje prisutan Krist, kojemu se moramo klanjati.

Ne mo`e se izre}i {to se }uti kad se Krist sjedini s nama u Pri~esti. Tu je `elja za jo{ vi{e i vi{e, za Kristom cijelim, za Svjetlom, za Bogom â&#x20AC;&#x201C; Stvoriteljem.

Kad pomislim na svoje osje}aje kod Pri~esti, kao da je to bio neki san, tajinstven, ~udan i lijep san, neki osje}aj, neko ozra~je, a kad sam u tom osje}aju, zaboravim sve, samo me ne{to vu~e, neodoljivo vu~e.

Bio sam ju~er na Pri~esti i tako sam veseo i zadovoljan i ~ini mi se da se ne}u nikada `alostiti pa makar mi i te{ko bilo.

Svatko znade kako blizina Euharistije krijepi.

Upravo sada trebam du{evne snage, trebam crpsti iz nepresahljivog vrela Ljubavi, iz one svesilne mo}i Euharistije.

Euharistija napunja du{u rasvjetom koja je svjetlija od dana, koja je pretvara u du{evno zadovoljstvo, koja smiruje u osje}anju ne~ega nepoznatog i neizmjernog.

Silno, svesilno bih htio opet tome Vrelu - Euharistiji. O, Bo`e, pomozi mi!

Sam ne znam kako, tu je ona silna `elja za Kruhom, za onom malom Hostijom.

Moja bi usta i sva bi moja unutra{njost htjela Hostiju da se s njom spoji.

Kano da sam osjetio kao u nekoj magli one zakone, ono ne{to koje pokre}e sve, pa iza toga Madonu s Djetetom, i sve skupa sam osjetio ujedinjeno u Hostiji.

23

Htio bih blagovati Gospodina, koji me voli vi{e nego itko i koji mi je dra`i od svega na svijetu.

Nema svete Euharistije. @ivim ovdje na rati{tu kao poganin, kao da Jaganjac nije vi{e u sredi{tu kozmosa.

Idem sutra na sv. Pri~est da opet upijem snage za borbu.

Neki dan vidjeh sve}enika na boji{tu. Najradije bih poljubio ruke koje su dr`ale Krista.

Ne zaboravimo na Kristovu neizmjernu ljubav i posvetimo ve}u pa`nju maloj bijeloj Hostijici, koja osamljena na nas ~eka u studenim crkvicama.

Svijet `ivi za se, kao da se nije dogodilo to ~udo ~udesa â&#x20AC;&#x201C; Euharistija.

Sjajna su neka mjesta iz Ivanova evan|elja o Pri~esti.

Post i Pri~est, dvije opre~nosti. Post zadaje muku i li{ava nas u`itka, a Pri~est nam daje neizmjerni u`itak i pretvara na{e tijelo u bo`anski bitak.

U sv. Pri~esti gdje se va{e tijelo i va{a du{a ujedinjuje sa samim Bo`anstvom, treba biti vrhunac va{ega `ivota; U sv. Pri~esti je vrhunac cjelokupne liturgije.

Sve veli~anstvene molitve i pjesme, sva va{a razmatranja, svi va{i ~ini tijekom dana moraju biti kristocentri~ni, moraju biti usmjereni prema tom jedinom ~asu va{ega dnevnoga `ivota â&#x20AC;&#x201C; sv.

Pri~esti.

Sjedinjuju}i se s Kristom u sv. Pri~est ve} se na zemlji ispunjava va{a zadnja svrha i postajete dionicima same bĂŽti Bo`je.

24

Sveta Misa je bez svete Pri~esti donekle fragmentarna.

Spasitelj je primio prilike kruha i vina i time nam je jasno rekao da `eli da ga kod svake svete mise blagujemo.

Misna `rtva je tek onda potpuna ako se po Pri~esti najtjesnijim vezama ljubavi sjedinimo s Isusom pretapanjem jedne biti u drugu.

Budimo suvremeni katolici i postanimo po sv.

Pri~esti dionicima beskrajnog `ivota Rije~i Bo`je.

Euharistija je najja~e sredstvo, ona vatra koja u nama pali r|e grijeha i daje `ivota na{oj du{i.

Po Euharistiji u sebi iskusimo rije~i sv. Pavla, koji veli: "@ivim ja, ali ne ja nego u meni `ivi Krist."

Euharistija nas vodi k vrhuncu kr{}anske savr{enosti, pravog unutarnjeg `ivota.

Euharistija je na{a prva radost na zemlji; po njoj ve} postajemo dionicima budu}e nebeske slave.

Po svetoj Pri~esti u na{oj du{i po~inju strujati one vode koje vode u `ivot vje~ni.

Sveta Pri~est najbr`e i najlak{e prepora|a i di`e na{ nutarnji `ivot.

U svetoj Pri~esti du{a slavi svoje trijumfe, postaje sli~na svome bo`anskom Zaru~niku, postaje bo`anska, postaje dionicom neizmjernosti i vje~nosti.

25

CRKVA Sredi{nja ideja Merzove duhovnosti bila je ljubav prema Crkvi koja je proizlazila iz svakog njegova napisanog retka i javnog djelovanja. Duboko je u{ao u otajstvo Crkve kao Misti~nog Tijela Kristova, iz ~ega je potom slijedio njegov apostolski anga`man. I u Crkvi kao instituciji Merz vidi prisutnog Krista, napose u osobi rimskog biskupa - Pape.

Bog je postao ~ovjekom i ostavio na zemlji svoju Zaru~nicu, rimsku Crkvu Katoli~ku.

U Crkvi vidim jasnu sliku preljubljenog Spasitelja i Boga Isusa sa svim njegovim savr{enstvima.

Najve}a stvar, koja postoji na svijetu jest sv.

Crkva; najve}a stvar u Crkvi jest Misa, a u Misi pretvorba.

Crkva je vrhunac i sredi{te kulture i cijelog ~ovje~anstva.

Crkva je velebni odraz samog, neizmjernog Krista.

Kona~na svrha ljudi jest do}i u Kraljevstvo Kristovo u koje dolaze jedino po Crkvi.

Sve u svijetu, sav svjetovni poredak mora slu`iti da ljudi pripojeni Crkvi i tako Kristu, uskrsnu na vje~nost.

Crkva ima iskustvo od dvije tisu}e godina; nju vodi sam Duh Sveti.

Bez velikih na~ela {to ih daje Crkva, uop}e se ne mo`e postaviti dru{tveni poredak na ~vrste temelje, nije mogu}a obnova ljudskog dru{tva.

26

Duboko sam uvjeren da izvan Crkve za kr{}anina nema potpune ljepote i umjetnosti.

Po samoj biti katoli~kog `ivota, sve {to je katoli~ko mora se koncentrirati u biskupu kao u svom `ari{tu.

Bo`anski ustav Crkve nam jam~i da ispravni, normalni i redoviti katoli~ki preporodni `ivot mora te}i iz biskupa kao iz svoga vrela.

Shva}anje Crkve jest svjetonazor koji kroz vjekove ni`e u jednu harmoni~nu cjelinu ~estice svog kriti~kog suda o svim pojavama `ivota, koje se neprestano mijenjaju.

S obzirom na eti~ko prosu|ivanje umjetnosti tj. da je samo ono lijepo {to je ujedno i dobro, ono }e biti najobjektivnije ako se na nj primjene kr{}anske istine.

Istine su vjere jedini umjetni~ki kriterij da se objektivno shvati `ivot i umjetnost.

Ateisti, internacionalci i svi mogu}i teoretici neka prou~avaju povijest Crkve i njezinu sada{nju aktivnost pa }e vidjeti da je ona jedina koja ~ovje~anstvo vu~e naprijed.

Hrvatski se narod odnjihao u krilu svete Crkve Katoli~ke i od nje dobio mno{tvo duhovnih i vremenitih dobara.

Rimski su pape o~inskom ljubavlju pratili sudbinu malog hrvatskog naroda i zauzimali su se za njegovu prosvjetu i za njegovu politi~ku slobodu.

Sudbina je hrvatskog naroda bila nerazdru`ivo spojena sa sudbinom Crkve Katoli~ke; zatajiti taj blagotvorni utjecaj Crkve na sav razvoj naroda bilo bi djelo najve}e nezahvalnosti.

27

PAPA - KRIST NA ZEMLJI Ivanova ljubav i odanost prema Papi kao Kristovu Namjesniku bili su jedno od njegovih glavnih duhovnih obilje`ja kao zrelog katoli~kog intelektualca. U tome je nadma{io i mnoge osobe iz crkvenih redova. Tu je ljubav i po{tivanje Svetoga Oca, te studij njegovih enciklika i govora, {irio u svojoj okolini, napose me|u mladima.

U Svetom Ocu Papi pod prilikama ~ovjeka vidim Boga svoga i Gospoda svog.

Papa je vidljivi i `ivi Krist na zemlji.

Papinstvo je podloga i nepomi~na pe}ina na kojoj je sazdana sva Crkva.

Podloga papinstva otajstveno se prote`e na sve biskupije svijeta.

Crkva, koja se uzdi`e na papinstvu kao podlozi dobiva od njega svu svoju snagu i ~vrsto}u.

Providnost je na goru posadila jedan svjetionik - papinstvo - koje vjekovima svijetli svom zemljom i poma`e razlikovati istinu od zablude, dobro od zla.

U Svetoj smo Godini (1925.) dublje shvatili {to zna~i papinska nad~ovje~nost.

Shvatili smo da veli~ina naroda ovisi o njihovoj vjernosti Papi, kako se oni ravnaju prema zapovijedima i `eljama Kristova Namjesnika.

U uzburkanom moru zabluda i strasti, koje tresu ~ovje~anstvom, Petrova je stolica "sidro nade i luka spasa" u kojoj moramo na}i zakloni{te ako ne `elimo nastradati.

28

Jedna je od bitnih karakteristika svakog rimskog katolika da ljubi svetog Oca Papu i da sve svoje misli i djela ravna prema njegovim odredbama i `eljama.

Rimski je Papa vidljivi Krist me|u ljudima, zaru~nik sveop}e Crkve.

Ljubav i odanost prema Papi jest od najve}e i bitne va`nosti za `ivot svakog vjernika, za sav dru{tveni `ivot, za `ivot u obitelji i {koli, za tisak i umjetnost, za gospodarski i politi~ki i me|unarodni `ivot.

Papinstvo je pe}ina i podloga duhovnom `ivotu svakog vjernika.

Zgrada na{eg duhovnog `ivota, na{eg vjerskog znanja i na{ih djelatnosti, mora se podi}i na nepokolebljivoj podlozi istina {to ih papinstvo neprevarljivo nau~ava.

Papa mora biti predmet na{eg posebnog {tovanja i na{e ljubavi, dio `ivota na{e du{e.

29

RIM SREDI[TE KR[]ANSTVA Rim kao sredi{te kr{}anstva za Ivana Merza bio je ne samo sveti i vje~ni grad, nego grad u kojem stoluje Kristov Namjesnik na zemlji, grad koji je posve}en krvlju prvih kr{}anskih mu~enika i `ivotima tolikih svetaca. Otuda i Ivanovi dirljivi opisi Rima i njegova zna~enja za svakog vjernika kr{}anina.

Kad do|ete u Rim i vidite hodo~asnike s raznih kontinenata, tada osjetite posve jasno veliku aktivnost Rimske Crkve, majke svih Crkava svijeta.

Kada ste u Rimu, to vam se ~ini da se nalazite u orija{koj elektri~noj centrali, koja u sav svijet {alje energije velike i }udoredne obnove.

U Rimu imate intuiciju, osje}aj da je sve krhko i nestalno, ali da se Papina la|ica bez bojazni nji{e usred valovlja jer je usidrena na nepokolebljivoj Petrovoj stijeni.

Svi narodi hrle u Vje~ni Rim, u tu svoju drugu domovinu da se poklone svome Kralju, svome Ocu te da ispovjede svoju vjeru u Crkvu Katoli~ku, jedinu sveop}u Crkvu, koju je osnovao Krist, i koja }e ostati do konca svijeta.

U Rimu se osje}a da su svi narodi samo bra}a i sestre u zajedni~koj obitelji i svetoj Crkvi, koje je otac i poglavar vje~ni Namjesnik Bo`ji, biskup rimski.

30

MARIJA Duboka pobo`nost prema Bla`enoj Djevici Mariji ozna~avala je duhovni `ivot Ivana Merza. Ve} kao mladi} utje~e se Gospi da mu poma`e u borbi protiv grijeha, te da mu sa~uva ~isto}u du{e. Pobo`nost prema Gospi napose je produbio u Lurdu gdje je zavolio i krunicu koja mu je uz Euharistiju postala najvjernijim prijateljem do groba. Bio je veliki promicatelj {tovanja Lurdske Gospe, kojoj je posvetio brojna predavanja, ~lanke i jednu bro{uru.

Neizmjerni Bog nama daje svoj vlastiti `ivot preko Marije.

Do konca na{ega `ivota crpimo preko Marije bo`anski `ivot!

Sve}enik, koji nam dijeli Euharistiju , zapravo nadomje{ta Bla`enu Djevicu Mariju koja u svojoj beskrajnoj ljubavi nama daje puninu svoga vlastitog unutarnjeg `ivota, svoga vje~nog neograni~enog `ivota, koja nam daje samog Boga, Isusa Krista euharistijskoga.

U Lurdu te ponajprije obuzme osje}aj da je tamo "Ona", Majka Bo`ja, koja je ve}a i mo}nija i ljep{a nego li svi oni pirinejski gorostasi koji Lurd okru`uju.

Ona u Lurdu na zaseban na~in stoluje i ja mislim da svi koji su tamo, moraju imati taj osje}aj da ona tamo jest.

Svaka svije}a, koja trepti (u procesiji u Lurdu), to je jedna du{a, koja }e danas sutra ili za koju godinu k Njoj.

31

Oh, ho}e li {to prije do}i taj ~as, ~ovjek tamo pomisli, jer zaista u Lurdu ima neki "predokus" Neba.

U procesiji u Lurdu jedan je kardinal svete rimske Crkve nosio Svetootajstvo, a sve}enstvo je rimske Crkve molilo u ime naroda i pred narodom. I sveti je Sakrament polako prolazio pokraj ispru`enih i sjede}ih bolesnika....

I ako tom prilikom koji bolesnik zaista u tren oka ozdravi, onda je Bog pod prilikama p{eni~nog kruha nazo~an i svi su "apsurdi" Crkve Katoli~ke `iva spasavaju}a istina.

Oh, ~arobne li bajke o rasvijetljenim crkvama, vatrenim rijekama i jezerima, zanosnim pjesmama, ~udesnim ozdravljenjima i svetim ljudima, koji iz ljubavi prema bli`njemu `rtvuju svoj `ivot; bajovita li prizora {to ga Otac nebeski u Lurdu prire|uje svojoj zemnoj dje~ici!

Da, u Lurdu sam nau~io {to je krunica i to mi je odsada drugi najbolji prijatelj.

Lurd je mojoj razumnoj vjeri pridodao i osje}ajni momenat..

Ako mi Bla`ena Djevica Marija i nije posve izlije~ila o~i - tako da s dosta pote{ko}a ~itam - to sam u Lurdu zavolio krunicu, koja }e mi biti uz sv.

Euharistiju najvjerniji prijatelj do groba.

Kada vam bude u `ivotu te{ko i kada vas sna|u nevolje, uzmite Gospinu krunicu i ona }e vas utje{iti i dati vam snage da sve mirno snosite s potpunim predanjem u Volju Bo`ju.

Molimo se Mariji bez prestanka da puni svete radosti jednom preminemo u njezinu nje`nom zagrljaju i na Srcu Isusovu.

32

LITURGIJA Liturgija - slu`beno bogoslu`je Katoli~ke Crkve - bilo je sredi{te Ivanova duhovnog, molitvenog `ivota. Iz srca liturgije, a to je sv. misa - euharistija, Merz je dnevno crpio snagu i apostolski `ar. Njegovo zanimanje za liturgiju potje~e jo{ iz studentskih dana. Za svoju doktorsku disertaciju odabrao je temu ÂŤutjecaj liturgije na francuske pisceÂť. Merz je liturgiju promatrao i s umjetni~kog vida ukoliko u njoj nalaze svoj izra`aj sve umjetnosti. Njegove divne misli o liturgiji koje ovdje donosimo, otkrivaju nam sveti{te njegove du{e, koja je bila u stalnom sjedinjenju s Bogom i u te`nji da mu pjeva neprestanu hvalu.

U liturgiji ~ovjek na najsavr{eniji na~in odaje Bogu onu ~ast koja mu pripada.

Liturgija je slu`bena molitva Crkve, slu`bena molitva Zaru~nice Kristove, razgovor izme|u Zaru~nice i bo`anskog Zaru~nika.

Molitve i kretnje liturgije, njene melodije i njeni miomirisi projekcija su Neba na zemlju, fotografija su unutarnjeg Bo`jeg `ivota.

Kao {to je prema sv. Ivanu Jaganjac sredi{te neba, tako se isto sveta liturgija kre}e oko presvete Hostije - oko samoga Isusa Krista.

U liturgiji se, kao u kakvu zrcalu, ogledava `ivot Kristov.

Sve~ana konventualna misa u trapisti~kom samostanu kako je dostojanstvena! Kako sve ide polako, da ~ovjek osjeti kucaje vje~nosti. ^emu se `uriti, kada ~ovjek pjeva hvalu Bo`ju radi koje je stvoren?! ^ovjek je do{ao do svoga cilja, on ima samo da motri.

33

Tako je ~arobna ljepota katoli~kih obreda - da ~ovjek, koji je jednom osjetio njihove ~ari, osje}a u du{i ~e`nju da sve ostavi i sav svoj `ivot provede u liturgijskim molitvama, pjevaju}i dan i no} bez prestanka hvalospjeve Presvetom Trojstvu.

U crkvi na svetoj Misi direktno se osje}a, kako je ~ovjek kano na nekom otoku usred burnog mora, na otoku istinitog i pravog `ivota.

Po liturgijskom razmatranju svaki katolik postaje velik i univerzalan i po~inje osje}ati {to osje}a sama Crkva.

U liturgiji najlak{e mo`emo spoznavati sve ljepote unutarnjeg `ivota Bo`jega.

Liturgija je najve}a umjetni~ka tvorevina koja postoji na svijetu, a uz to je centralna umjetnost, jer umjetni~ki prikazuje `ivot Kristov, koji je centar povijesti.

Umjetni~ki refleks unutarnjeg Bo`jega `ivota je na{a sveta liturgija. Liturgija je dakle umjetnost "par excellence", jer je ona `iva, kao {to je i na{ Gospodin `iv.

Kao {to je teologija centralna znanost, tako je liturgija centralna umjetnost.

Liturgija je umjetni~ka cjelina u kojoj sura|uju sve umjetnosti i koja je djelovala na sve umjetnosti.

Liturgija je izra`aj du{e Crkve, na njenu bi temelju bilo lako izraditi teoriju umjetnosti.

Crkvena godina kao u kakvom pomi~nom ogledalu odra`ava `ivot Isusov od svoga boravka unutar Presvetog Trojstva, kroz zemaljski `ivot, pa sve do njegova drugog dolaska.

34

Me|u katoli~kim narodima nema sata ni ~asa kada redovnici ili sve}enici ne bi molili bo`anski ~asoslov. O divne li Crkve, koja bez prestanka u zajednici s nebeskim vojskama pjeva hvalu Tvorcu!

Uz misal je najljep{i molitvenik ~asoslov. Ali, on nije samo molitvenik, on je s misalom najljep{e knji`evno djelo {to ga ~ovje~anstvo posjeduje.

Mislim, da se vrhunci stvorene ljepote nalaze u misalu i brevijaru (~asoslovu), u pontifikalnoj misi i gregorijanskim melodijama.

Liturgijska glazba jest glazba koja sve druge nadilazi. Ona obra|uje i izra`ava ono {to je glavno, bitno, jedino nu`no - ljubav k Bogu.

Gregorijanska, liturgijska glazba je glazba svetosti.

Liturgija ne povezuje samo pojedince jednoga naroda u jednu jedinstvenu cjelinu, ve} ona uspostavlja niti izme|u svih naroda i ~ini ih bra}om i djecom jednoga Oca na nebu.

Na temelju se liturgije svaka pojedina du{a odgaja.

Liturgija je pedagogija u pravom smislu rije~i, jer pomo}u nje vjernik u svojoj du{i pro`ivljava sve faze vje~nog Kristova `ivota.

Po katoli~koj liturgiji svi ljudi na cijeloj zemlji razmatraju istoga dana o istim stvarima i na taj se na~in u~vr{}uje svijest o katoli~kom jedinstvu svih naroda.

Sveta liturgija je jedno od najmo}nijih sredstava sveop}eg mira.

35

Ivan Merz student u Be~u, 1920.

BORBA TIJELA I DUHA Od prvih stranica Ivanova dnevnika mo`emo slijediti u njegovoj du{i dvostruku stvarnost koja je u neprestanoj napetosti: s jedne strane, tu je njegova te`nja za moralnim savr{enstvom, za idealima kako ih predstavlja kr{}anstvo. S druge strane, tu je osje}aj njegove slabosti da ostvari te ideale.

Osje}a u sebi podijeljenost isto kao i sv. Pavao kad govori o dva zakona u svome bi}u, zakonu duha i zakonu tijela koji vojuju jedan protiv drugoga (usp. Rim, 7, 21-23). Taj }e period borbe trajat u Ivanovu dozrijevanju sve vrijeme ratnih i studentskih godina. Ve}ina ovdje navedenih tekstova jesu iz toga vremena dozrijevanja.

Kr{}anska vjera je za nas moralni zakon i otvara nam neizmjeran put, koji je pravedan, da ne do|emo u opreku s dobrim.

Nije dosta samo vjerovati. Na{a vjera mora biti sistem, mora biti putokaz `ivota, da ne radimo protiv principu pravednosti i vje~nosti.

36

"Aut catholicus aut nihil - ili katolik ili ni{ta." U ovome pogledu nije u meni nikada postojala ni najbla`a sumnja.

Lako je teoretizirati o kr{}anstvu i ushi}ivati se za Gospodina Boga, kad On od nas ni{ta ne tra`i, ali biti prakti~nim katolikom mora biti moja svrha. ^ovjek je silno slab i bez tu|e pomo}i ne mo`e ni{ta.

U na{em je tijelu zakon sasvim druga~iji od onoga koji je u na{oj du{i.

Ovih zadnjih dana dosta sam popustio. Bio sam polijen, neuredno sam jeo, malo se molio, nimalo trpio, ljutio se, bio i po{krt i izgubio zato vezu s Onim.

Napasti navale u`asno, no molitva me di`e. U svetinji nad svetinjama u srcu mom, nepokolebiva je vjera.

Geslo ~ovjeka treba biti mirni rad i odgoj samoga sebe. ^ovjek svakog ~asa treba biti svjestan svoje ovisnosti s harmonijom svemira.

Treba krvave borbe da se ne potone u obi~nom svijetu.

Htio bih biti ponizan! Silno ponizan! Svu onu priro|enu oholost uni{titi i ponizno te`iti za istinom, samo zbog te same istine.

Trebao bih se dulje moliti Bogu da ne izgubim onu misti~nu vezu s Njim, da ga osjetim u svakoj misli, kod svakog pogleda i kod svakog posla.

Trebao bih dnevno, makar samo pola sata, ~itati Evan|elje, razmi{ljati o tome, pa onda u podne iza Zdravo Marijo sebi predo~iti neke tran37

scedentalne stvari i tako cijeli dan, cijeli `ivot provoditi u tom misti~nom svjetlu, stvaraju}i od svoje du{e remek-djelo i tra`e}i Istinu-Svrhu.

I moj je nutarnji `ivot vje~na borbaâ&#x20AC;Ś Nikada mira, tjera me nekakva neumoljiva sila gore.

Za{to je u meni tolika te`nja za usavr{avanjem samoga sebe, za zbli`enjem s Onim najve}im, za{to mi neka nadnaravna sila uvijek govori: posti, ne jedi previ{e, budi nad~ovjek?

Gledao sam oko dvadeset mrtvaca, koji su poginuli za ovih zadnjih bojevaâ&#x20AC;Ś Eto, to je `ivotâ&#x20AC;Ś Askeza, promatranje `ivota i rad jedino u tom smjeru, bez ikakvih koncesija "ovoj" zemlji, to je jedini pravi `ivotni postupak.

Poniznost, samozataja, {utnja i dobra djela - jedina su realna sada i nakon smrti.

Te`it }u za sveto{}u, za ujedinjenjem s Gospodinom Bogom i molit }u ga da mi dade otporne snage u `ivotnoj borbi i energije u stvaranju.

Na ovom smo svijetu samo provizorno, za ~as nismo tu, a ovaj `ivot ima samo utoliko smisla, ukoliko je priprava za drugi.

Tko veli da je post glupost, taj ne zna ni{ta. Bez posta nema pravog du{evnog `ivota, ~ovjek nema onda sam nad sobom autoriteta.

Daj mi, Bo`e, silnu volju, pa makar bio gol i bos! Glavno je veliko Ja, sloboda duha, koji se ni smrti ne boji, a ostalo je sve sporedno.

Sveto siroma{tvo! Ne brinuti se za sjetilne slasti! Pokloniti sve i `arko ljubiti bli`njega, koliko li veselja ima u svemu tome!

38

DUHOVNI @IVOT Ostvarivati ideal kr{}anske svetosti nije mogu}e bez intenzivnog duhovnog `ivota koji uklju~uje molitvu u svim oblicima, primanje sakramenata sv. ispovijedi i sv. pri~esti, ~itanje sv. Pisma i duhovnih knjiga. Ivan je potpuno svjestan da je to jedini put uspona na goru kr{}anske savr{enosti. Ozbiljno upotrebljava sva sredstva {to mu ih Crkva i u~itelji kr{}anske duhovnosti daju na raspolaganje da ostvari taj cilj i na~ini od svoje du{e remek-djelo.

Jako volim ti{inu i mir, mogu razmi{ljati, mogu misliti na misterij Euharistije, mogu se dugo molitiâ&#x20AC;Ś Ljep{e je zavu}i se u tamnu crkvicu i kod treptanja vje~nog svjetla, za zadnjih traka sunca, tiho moliti krunicu i vje~no se diviti Euharistiji, tome sjaju, toj veli~ini, toj neizmjernoj Ljubavi.

Nemam rije~i da izrazim, kako religiozna okolina pozitivno djeluje na ~ovjeka.

Neopisivo duboko djeluje crkva, gdje se toliko puta uz misti~ni sjaj od mnogo svije}a obavlja u isti ~as taj misterij svih misterija â&#x20AC;&#x201C; sveta misa.

Poniznost, molitva, duhovno {tivo i vje`ba volje u dobru ~etiri su pretpostavke bez kojih je svaki nutarnji `ivot isklju~en.

Svrha svih ljudi jest njihovo posve}enje; svrha im je da postanu sli~ni utjelovljenoj Rije~i na{emu Spasitelju Isusu Kristu.

Kontemplacija - `ivot du{e u neprestanoj zajednici s Isusom, jest najbolji `ivot.

Redovita, konsekventna meditacija jedino je sredstvo da ~ovjek na zemlji ne izgubi nikada rav39

note`u i da se radosno iz dana u dan s Kristom raduje ili s Njime trpi.

U meni je plamen za beskrajnim visinama, `ar za nepomu}enim grljenjem Sina i Oca i Duha.

Poniznost, molitva, duhovno {tivo, vje`ba volje u dobru, ispovijed, pri~est - sve su ovo samo pomo}na sredstva koja napokon dovode do jednog cilja: uvesti Boga u na{u du{u. Tek tada }e biti ispunjena ona neizmjerna praznina koja je u na{oj du{i i koju mo`e ispuniti samo neizmjerni Bog. ^ovjek koji ho}e `ivjeti potpunim l j u d s k i m `ivotom, treba `ivjeti `ivotom Milosti, `ivotom sjedinjenja du{e s Bogom. To je jedini pravi ljudski `ivot.

Imati Milost na zemlji, a slavu na Nebu, jest cilj svih ljudskih nastojanja.

Svaki od nas nosi u sebi temelje jedne katedrale koju treba graditi: to je hram Duha Svetoga u na{im du{ama.

Tko je bolja u~iteljica duhovnog `ivota od sv.

Crkve, koja osim svog dvijetisu}godi{njeg iskustva djeluje pod utjecajem samog Duha Svetoga!

Sva ljudska djelatnost mora i}i za tim da ljudskoj du{i olak{a {to dublji vjerski `ivot, kontemplaciju.

Evan|elje je uistinu ~arobna knjiga, jer kolikogod ga puta ~itali, uvijek nam se ~ini da ~itamo novu knjigu.

Dva sakramenta - sv. ispovijed i sv. Pri~est jesu izvor stalne i uspje{ne reforme nutarnjeg `ivota svakog katolika.

40

Bog ho}e da vodi ljude pomo}u ljudi. Ispovjednik od Boga dobiva posebne milosti da nam poka`e Volju Bo`ju. * * * * * Kakvo je bilo stanje Ivanove du{e nakon zavr{enog studija i na po~etku njegova javnog djelovanja 1923. g., pokazuju nam njegovi odgovori na pitanja jedne ankete iz kojih donosimo samo neke od njih.

[to molim ujutro i uve~er?

- Ujutro: razmatranje 3/4 sata. Nave~er: krunica, ispitivanje savjesti, pripravim materijal za razmatranje sljede}eg dana.

Koja mi korist od sv. ispovijedi?

- Da lak{e svladavam pogre{ke.

Koliko puta na godinu primam svetu pri~est?

- Dnevno. [to je duhovni `ivot?

- Razmatranje o bo`anskim stvarima; sudjelovanje u unutra{njem Bo`jem `ivotu; postati u neku ruku Bog. Je li duhovni `ivot meni potreban i za{to?

- Jest. Jer bih bez njega prestao bivstvovati. Bez toga je pakao.

Imam li vjerskih sumnji?

- Ne. Koje je po mojem mnijenju ili iskustvu najsigurnije sredstvo za o~uvanje ~istog `ivota?

- Odu{evljenje za sv. Crkvu, koje se temelji na poznavanju vjere. Dnevna sv. Pri~est, sistematsko dnevno svladavanje tijela (u jelu, naglom ustajanju iz kreveta, redovita tjelovje`ba barem 10 minuta dnevno), te ne tra`iti `ensko dru{tvo.

41

U [KOLI DUHOVNIH VJE@BI Posebno sredstvo za rast u duhu i za pribli`avanje idealu kr{}anskog savr{enstva bile su duhovne vje`be koje je Ivan svake godine redovito obavljao i od kojih su nam se sa~uvale dragocjene bilje{ke. Iz njih se vidi kako se Ivan velikim koracima uspinjao prema kr{}anskoj svetosti. Donosimo ovdje samo najva`nije misli iz njegovih bilje`aka iz duhovnih vje`bi.

Budu}i da je grijeh najve}e zlo, zapravo jedino zlo, jer nas li{ava jedinoga dobra - Boga, slijedi da grijeh valja najvi{e mrziti i svim se sredstvima protiv njega boriti.

Grijeh je povod najve}im katastrofama ~ovje~anstva.

Sr` svakog apostolata mora biti borba protiv grijeha. To je glavni okvir, u koji ulaze druge vrste apostolata.

Tko vojuje u redovima Crkve, ima samo jednog neprijatelja - grijeh; sve su ostalo indiferentne stvari, kojima se valja slu`iti za pobijanje grijeha i promicanje spasa du{a.

Sve {to mi se u~ini, dogodi, kao da dolazi od samoga Boga i zato nam ne smije ni{ta naru{iti du{evni mir.

Kako je slatko, Isuse, boraviti u Tvojoj vojsci, slu`iti pod Tvojom zastavom.

Sve {to mi je drago zaboravljam kada se sjetim Tvoje nebeske pojave i Tvoje mile Majke. Isuse, sav se predajem Tebi.

42

Najradije bih Ti tamo slu`io gdje se neprestano o Tebi razmi{lja i samo, samo Tebi i vi{e nikome ne slu`i.

Nemati drugog Zaru~nika doli Tebe, Spasitelju moj. Ne dopusti da Ti se ikada iznevjerim i daj mi snagu da u dragovoljnom trpljenju postajem Tebi sve sli~niji.

Osjetio sam svu ljubav Bo`ju, koja se o~ituje u njegovim neizmjernim dobro~instvima, u dobro~instvima tijela i duha, u svima je On sam nazo~an.

Najve}e je dobro~instvo gdje nam se neizmjerni Bog sam daje.

Bog svoju beskrajnu ljubav najvi{e pokazuje, daju}i nam svu svoju neizmjernost, beskrajnost u maloj Hostiji za hranu.

O, preobilje Bo`je ljubavi, koja tako neznatnog, pra{nog ljudskog stvora obdaruje{ nepojmljivim darom! Tebi za uzdarje, Bo`e, dajem sama sebe. @ivot bez kri`a, udoban, morao bi za mene biti sramotom.

Savjesno obavljati stale{ke du`nosti i to smatrati za kri` mojega `ivota; za moje dnevno razapinjanje, koje donosi blagoslova u radu za spa{avanje du{a u Katoli~koj Akciji.

Da ne suspregnem pred pote{ko}ama, tjelesnim naporima ne}u sam rasu|ivati, ve} }u pitati svoga duhovnog vo|u za savjet.

Na smrtnoj bih postelji `elio da sam svagdje bio odaslanik Velikog Kralja, tj. uvijek u prisutnosti Bo`joj, svjestan da je hvala, ~ast i slu`ba Bo`ja jedino va`no, a sve ostalo je ta{tina.

43

USPON PREMA SVETOSTI Pravi duhovni `ivot koji je Ivan vodio ima za svrhu uspon prema kr{}anskoj savr{enosti, prema onom idealu `ivota {to nam ga je pokazao Krist Gospodin. Rast u svetosti uklju~uje napor, borbu protiv grijeha, protiv zlih sklonosti, protiv ukorijenjenog egoizma u nama, te nastojanje za stjecanje kr{}anskih vrlina i kreposti. Kr{}anska tradicija izrazila je taj uspon prema svetosti u tri stupnja: put ~i{}enja (od grijeha i nesavr{enosti), put prosvjetljenja (stjecanje vrlina u {koli evan|eoskih savjeta) i put sjedinjenja (sjedinjenje s Bogom u kontemplaciji i mistici). Kroz dnevnik i ostale spise mo`emo slijediti Ivana gotovo u stopu u njegovu usponu prema kr{}anskoj savr{enosti kroz sva tri spomenuta puta.

Kako sam daleko od savr{enosti! Blato, gadno blato, visi jo{ na meni. Trebat }u jo{ dugo posla dok ga operem.

Moramo svu pozornost posvetiti odgoju samih sebe i studiju katolicizma koji mi, na`alost, ne poznajemo ni malo bolje od kakvog pu~ko{kolca.

Borba za savr{eno{}u, askeza, mora biti na{ svagdanji kruh. Ona nam otvara nutarnje vidike, stvara od nas nesebi~ne ljude, podr`ava u nama borbu sa zlim i daje nam snage da ne podlegnemo.

Sve mora promicati te`nju ljudske du{e za savr{enstvom.

Poniznost, ponizno pokoravanje Volji Bo`joj temelj je svim ostalim krepostima; na njoj mora po~ivati zgrada na{ega unutarnjeg `ivota.

44

@ivoti svetaca su vrletne visine poput Alpskog gorja, gdje je zrak ~ist i odakle se ~ovje~anstvo promatra u sasvim drugoj perspektivi.

Tek u nebeskoj }e slavi - u Srcu Isusovu - do}i stablo na{ega nutarnjeg `ivota, koje je na zemlji po~elo klijati, do svoje potpune veli~ine i do svoga potpunog cvata.

Tek u nebu }e na{a du{a postati savr{eni odraz presvetog, vje~nog, trojedinoga, bo`anskog Sunca. ***** U svome nastojanju oko kr{}anske savr{enosti, Ivan je donosio odluke za svoje moralno usavr{avanje koje je provodio u svakodnevni `ivot. Nekad ih je zvao direktive za `ivot, nekada `ivotno pravilo, ili jednostavno odluke. Sa~uvalo nam se nekoliko redakcija njegovih odluka koje je ~inio u pojedinim razdobljima `ivota: na kraju rata, na studiju i potom u Zagrebu ve} u potpuno zreloj dobi. Ove su odluke dragocjena svjedo~anstva kako je Ivan ozbiljno radio na svome samoodgoju, na stjecanju kr{}anskih vrlina spremno se odazivaju}i poticajima Bo`je milosti. Iz tih nekoliko skupina odluka donosimo ovdje samo u`i izbor.

Gledat }u ponizno vr{iti Bo`ju volju, da ne budem odvi{e pohlepan za znanjem.

Ne smijem zaboraviti na svladavanje tijela.

Tvrd le`aj, rano ustajati, kadikad strogo postiti.

Tako|er je va`na njega zdravlja i tjelesne ljepote. Nova generacija mora biti zdrava, vesela, lijepa.

Boga nikada zaboraviti! Neprestano te`iti za sjedinjenjem s njime.

Svaki dan - ponajbolje zoru - upotrijebiti jedino za razmi{ljanje i molitvu, po mogu}nosti u blizini Euharistije ili kod sv. mise. Taj sat treba biti izvor dana.

45

Nakon rata moram zapo~eti novi, preporo|eni `ivot u duhu novospoznatog katolicizma.

Gimnasticirati svaki dan u kojim god prilikama.

Suvi{ak svojih dobara siromahu pokloniti.

Svaki se dan bar jednom posvema Bogu pomoliti.

I}i u neugodne situacije.

I}i po najtamnijoj no}i na stra{iva mjesta, pobijediti strah, ja~ati vjeru.

Poni`enje pred ljudima s veseljem primiti.

Biti sa `ivotom u naju`em kontaktu.

Prije svake molitve sjetiti se jutarnjeg razmatranja.

Mala tajna: Isuse, `elim da Te po Mariji svaki dan vi{e ljubim!

Kao pokoru {to savr{enije vr{iti stale{ke du`nosti.

Pri~estiti se svaki dan i po mogu}nosti pohoditi presv. Oltarski Sakrament.

Jednom mjese~no 24 sata ni{ta ne jesti ni piti.

Kod svakog obroka u~initi koju pokoru za spas du{a.

Kada ima dosta druge hrane, {to manje kola~a.

Nikada ne prigovarati jelu.

Kod jutarnjeg ustajanja, umivanja, hoda u crkvu misliti na presv. Euharistiju.

Tko po pravilu `ivi, Bogu `ivi, stoga bez va`nih razloga ne mijenjati svoje odluke.

46

LJUBAV - BRAK - OBITELJ U svojim brojnim spisima, napose u svome dnevniku Ivan Merz veoma ~esto pi{e o ljubavi, djevojkama, ~isto}i, spolnosti, braku i obitelji. Svu tu stvarnost, uklju~uju}i i ljudsku seksualnost, Ivan nastoji gledati u svjetlu vjere i kr{}anskih na~ela. U mnogim zapisima svoga dnevnika govori o borbi i nastojanju da energije seksualnog nagona stavi pod nadzor razuma i kr{}anskih moralnih na~ela. U svojim spisima daje i konkretne upute mladima kako ~uvati ~isto}u i pripremati se za brak. Privla~i ga ideal moralne ~isto}e za {to se utje~e u molitvi Bla`enoj Djevici Mariji koja mu je uzor `ene i ~isto}e.

Kad ~ujem da se gadno govori, kad se i u moju du{u ho}e uvu}i gadne slike, uvijek nepromijenjeno vidim sliku Madone s Djetetom, onaj lijepi i majesteti~ni izraz, ono usredoto~enje svega uzvi{enoga.

Molim Svevi{njega, koji je odredio put suncu i zvijezdama, smjer svakoj stabljici i zada}u svakom mravu, da i meni odsada poka`e put k ^isto}i, velikoj umjetnosti, svemu Najvi{emu i Vje~nomu.

Neki dan sam zavjetovao Bla`enoj Djevici ~isto}u sve do `enidbe. Mo`da }e ta trajati i do smrti. (B. Luka, 12.XII.1915.)

Sam osje}am da me se ne znam kako inteligentan ~ovjek nikada ne bi mogao tako dojmiti kao ~isti. Ovo mi potvr|uje istinitost kr{}anskih moralnih na~ela. ^isto}a i vje~no ~isto}a, treba da je geslo.

Svaka kr{}anska politika mora i}i za tim da dobijemo {to vi{e kr{}anskih obitelji, u kojima }e bra~ni drugovi `ivjeti u nerazdru`ivoj vjernosti sve do smrti.

47

Savjeti mladi}ima Bo`anska dobrota je ono vje~no `ensko {to prosjajuje kroz `ensko bi}e i pobu|uje te na ja~u ljubav k Bogu.

Djevojka je odraz Bo`jeg savr{enstva, koja je tebi namijenjena da te dopunjuju}i di`e. No, da ti zaista bude potpuna pomo}, treba da si me|usobno sve donesete u brak i da ni{ta ne ispijete prije, jer }e ina~e uzmanjkati u gorkim danima.

Gledaj u zaru~nici najprije zna~aj i du{evnost, koji kriju vje~no blago za tvoje potomstvo. Prije `enidbe treba da ste oboje netaknuti, jer }e samo takvi ostati vjerni u `enidbenoj ~isto}i.

Izbjegavaj opasnosti nje`nosti, preranog zaljubljivanja, dodire. Razvijaj se da joj u obitelji mogne{ puno dati, a ne samo od nje tra`iti i primati.

A {to onda ako ti u tom razdoblju izgra|ivanja tvoga zna~aja lijepo lice zavrti glavom? Tada zbogom odgoj zna~aja, stale{ka izobrazba, apostolat.

Bit }e{ rastresen; svakom prilikom }e{ misliti na njuâ&#x20AC;Ś Prije nego li si po~eo `ivjeti, ve} te je `ivot svladao. A to je zlo...

Ne velim da je zaljubljivanje zlo; naprotiv je ono velika sre}a ako se dobro zaljubi{; no ono je pravo zlo ako se prerano zaljubi{, jer }e ti ono zako~iti tvoj du{evni `ivot upravo u ono doba kada je odredila Providnost da se du{evno i tjelesno razvija{.

Trijezan mladi} uvi|a negativne posljedice preuranjene ljubavi, zato ve} u po~etku stvara odluku da }e od sebe odbiti sve {to bi ga zavelo na prerano dru`enje s djevojkom.

48

Kr{}anski mladi} veoma dobro zna da ~ist `ivot ne samo da ne {kodi zdravlju, ve} naprotiv mladi}u daje neopisivu svje`inu i snagu.

Kr{}anski mladi} je uvjeren da u srcu zna~ajna ~ovjeka samo dvije `ene smiju imati istaknuto mjesto: to je njegova majka, te majka njegove budu}e djece. Zato mora svetu ~isto}u srca ~uvati kao najljep{i biser mladena{tva.

A da u{~uva taj biser, izbjegavat }e sve one prilike koje bi ga mogle navesti na zlo, a to su lo{i razgovori, ru`ne kazali{ne predstave, kino, a napose ne~edni ples i alkohol.

Kao {to vodu nabujale rijeke krotimo nasipima da te~e odre|enim koritom i vodimo je u elektri~nu centralu odakle rasvjetljuje daleke krajeve i tjera svojom snagom strojeve velikih tvornica, tako je ~estit mladi} du`an ograditi divovsku i bijesnu snagu svoga spolnog nagona nasipima kr{}anskog }udore|a i pristojnosti dok slobodno ne odlu~i, ako je to volja Bo`ja, da spolni nagon bude u zakonitom braku stvarateljem `ivota, sre}e, blagoslova.

49

PREMA BO@ANSKOJ LJUBAVI Zemaljsku ljubav izme|u mladi}a i djevojke, te mu`a i `ene Ivan uvijek gleda u svjetlu istina kr{}anske vjere i prauzora koji se ostvaruje u odnosu izme|u Krista i Crkve.

Nauk je Crkve da je brak-ljubav slika veze izme|u Krista i du{e-Crkve. Krist po milosti projicira svoju narav u ~ovje~ju du{u, di`e je na svoju razinu, pro`imlje je svojom slikom, ogledava se u njoj i neizmjerno je ljubi. Sve {to prolazi, samo je jedna usporedba.

Zemaljska ljubav ima mnogo uzvi{enije zna~enje. Ona je slika ljubavi koja ve`e Krista uz njegovu Crkvu.

Brak mu`a i `ene tajanstvena je slika veze Krista s Crkvom.

Bra~na je ljubav slika, slutnja, priprava za neograni~enu ljubav Bo`ju.

Kao neka slutnja zemaljska ljubav upu}uje ~ovjeka na mnogo savr{eniju ljubav izme|u Krista i Crkve, koja ~ovjeka ne}e usre}iti samo nekako i na neko vrijeme, nesavr{eno i prolazno, ve} }e ta ljubav biti vje~na i potpuna.

Te`nja ljudske du{e odvi{e je duboka, a da bi je zemaljska ljubav mogla trajno zadovoljiti.

Najiskreniju bra~nu ljubav uvijek smu}uju bolesti, brige, trpljenja, a napokon se kod smrti pretvara i u `alost. Tada se treba duh juna~ki osvije50

stiti i udovoljenje neograni~enoj te`nji za ljubavlju tra`iti u zagrljaju Bo`jem.

Kada pro|e ovaj `ivot i bra~na se veza raskida, ~ovjek se treba ujediniti sa Sinom Bo`jim, radi kojega je stvoren. Tada }e svaka pojedina du{a stupiti s uskrslim Kristom u zaru~ni~ku vezu. ^ovjek u braku dolazi do uvjerenja da se potpuna, nerazdru`iva ljubav ne mo`e posti}i na ovoj zemlji i da }e ljudsko srce tek zadovoljiti nerazdru`iva ljubav u vje~nom sjedinjenju s Bogom.

Zemaljska je ljubav samo slika ljubavi Bo`je, slika ljubavi Krista prema svetoj Crkvi i put u zagrljaj Bo`ji.

Ima odabranih du{a koje ve} ovdje na zemlji stupaju u posebni zaru~ni~ki odnos s Kristom i odri~u se zemaljske ljubavi. Du{e, koje polo`e zavjet vje~nog djevi~anstva, ve} na zemlji po~inju `ivjeti nebeskim `ivotom i misle jedino i bez prestanka na svog nebeskog Zaru~nika.

51

APOSTOLAT Rije~ju "apostolat" nazivamo svaki rad i nastojanje da se vijest o Isusu Kristu i kr{}anska vjera pro{ire, da se ljudi usre}e njegovom istinom i ljubavlju i u|u u njegovo Kraljevstvo. Gotovo da nije bilo podru~ja ljudskog `ivota gdje Ivan Merz nije bio apostolski nazo~an natoje}i svagdje unijeti na~ela Kristova Evan|elja. Glavno podru~je Ivanova apostolata bili su mladi, kojima se posvetio najprije u svome zanimanju kao gimnazijski profesor, a potom neumorno rade}i u vodstvu Orlovstva - katoli~ke organizacije za mlade`.

Stvoriti velike ljude jest cilj svenarodnog Katoli~kog pokreta.

Valja du{u pridobiti nebeskom Zaru~niku, valja sebe zatajiti i zaboraviti, samo da du{a druga ili prijatelja postane svjesni sudionik u djelovanju Bo`jem na zemlji.

Noviju katoli~ku generaciju zahvatili su valovi onih rijeka koje poteko{e iz vje~nog Rima ve} 1905. g., kada je blage uspomene papa Pio X. izdao dokument o ~estoj i svagdanjoj svetoj Pri~esti.

Mladi nara{taj goji zanosnu ljubav prema na{emu Spasitelju, koji je uvijek s njim u presv.

Euharistiji; tu on crpi svu svoju snagu za svoje djelovanje, za svoj apostolat.

S tim je u vezi zanosna ljubav mla|ih prema svetoj Crkvi, Isusovoj neokaljanoj Zaru~nici, te njenim biskupima i sve}enicima.

Omladina ima o~i uvijek usmjerene spram Rima, gdje je onaj svjetionik koji svojim zrakama obasjava cijelu zemlju.

52

Dok je stariji nara{taj vi{e nagla{avao ljubav k Bogu i narodu, kod mladih je ta ljubav k Bogu dobila konkretniji oblik u ljubavi k euharistijskom Isusu, a ljubav k narodu ho}e da podrede ljubavi k svetoj Crkvi.

U pogansko su doba bila bespravna ova tri stale`a: `enski, dje~ji i radni~ki. Majka Bo`ja, mali Isus i sv. Josip, bo`anska obitelj nije li alegorija socijalnog preporoda u kr{}anstvu i oslobo|enja `ene (Marija), djeteta (Isus) i radnika (Josip)?!

Sekte ni~u u bolesnom dru{tvu i pokazuju ukoliko kr{}ani nisu svoju zada}u ispunili.

Ljudi `ele da individualno upoznaju kr{}anstvo i zato su potrebna dru{tva gdje se mogu o tim stvarima porazgovarati sasvim slobodno, bez stege. @elimo li dakle postati nosioci velike katoli~ke misli, tada moraju sve na{e katoli~ke organizacije neprestano nagla{avati da je duboki i intenzivni religiozni `ivot jedini preduvjet da se odgoje veliki pojedinci, koji }e svojim `ivotom realizirati svoje velike ideje.

Literatura, umjetnost, samo su detalji u tom velikom djelu: Kraljevstvu Bo`jem. I plug, i postolar, i mesar, i pravnik i stra`ar, svi oni su radnici na toj velikoj zgradi. Ne pita se mnogo {to se radi, nego kako se radi.

Sve struke imaju pred Bogom jednaku vrijednost, samo se mora raditi po Njegovoj volji.

Ljepota ljudskog djela samo je odraz neugasive Ljepote Bo`je, i umjetni~ka je djelatnost samo nastavak, usavr{avanje Bo`je djelatnosti.

53

Svi smo pozvani na suradnju Bo`ju, u tome je sav smisao `ivota pojedinca i cijele povijesti ljudskoga roda.

Sva ljudska djelatnost mora biti radi ljubavi, radi apostolata; radi toga da se {iri Kraljevstvo Bo`je me|u ljudima.

Kr{}anstvo podre|uje svaku ljudsku djelatnost duhovnom i vrhunaravnom cilju ~ovjeka.

Va`nije od umjetnosti jest odgajati i voditi ljude k Isusu, a u tom poslu umjetnost, kao i sve {to je stvoreno, ima samo pomagati ~ovjeku da do|e do Isusa.

U radu mora biti prvi kriterij spas du{a, dobro sv. Crkve i to onako kako si to dobro zami{lja Sveta Stolica.

Znam da je te{ko trpjeti, ali neki ljudi imaju poziv trpljenja. Mi smo tijelo Kristovo, to su na njemu uloge podijeljene. Jedni moraju trpjeti da uklone kaznu Bo`ju, koja bi se morala stresti na okolicu.

Katolicizam se ne}e {iriti u nas ako ne bude bilo Radnika, Molitelja i Patnika. To je jedan zakon u {irenju Kraljevstva Bo`jega na zemlji.

Na{ pokret je stvorio do sada samo prvi tip (radnika) i mi smo si stvorili u na{im du{ama ideal Radnika za Katoli~ki pokret. Molili smo se manje, a trpjeli smo kada smo morali. Zadnji tip je svakako vrhunac - imitacija potpune @rtve Spasiteljeve na Kri`u.

Po{to slu~aja nema, to dr`im da je plan Providnosti upravo u tome da spoznamo ovaj misterij iz Njegova `ivota: trpjeti za druge. Istina je da je lako govoriti o kri`u, a te{ko ga je nositi.

54

Tko ho}e biti pravi radnik za Bo`ju stvar, ne smije poznavati sebe; osobni je kult najve}a zapreka mnogim uspjesima na{ega rada.

Temelj na{ega apostolskog rada i uspjeha le`i u nama samima, u na{em odnosu k Isusu, koji u nama mora `ivjeti.

Koja su sredstva da se ponajprije sami izgradimo? To je dnevna jutarnja meditacija, ~esto prisustvovanje sv. misi i primanje sakramenata, dnevno ispitivanje savjesti i dnevno ~itanje duhovnog {tiva. ^inimo li to, to }e Isus u nama sve vi{e i ja~e `ivjeti, razumjet }emo bolje smisao `ivota i ekonomiju spasa i uvidjet }emo s kojom ljubavlju na{a Ljubav - Isus, ljubi svaku pojedinu du{u.

U svakom ~asu na{i protivnici moraju biti svjesni da mi u njima ljubimo ne{to, ~iju vrijednost oni sami ne spoznaju i da smo im spremni pomo}i u najneznatnijim, kao i najznatnijim stvarima.

Karitas mora posvuda upravljati na{im stopama. Posve je krivo {to se ~esto doga|a da napadamo na na{e protivnike ne razlikuju}i pri tome krive ideje, koje zastupaju, i njihove besmrtne du{e, koje valja spasiti.

Pravo prijateljstvo po~iva samo na vjeri u iste vje~ne istine. Sve ostalo mo`e da je sklad raznih zemnih interesa, egoizma - ali nije prijateljstvo.

Na{ ~lan mo`e imati prijatelja samo me|u uvjerenim katolicima, a po~inje li se dru`iti s protivnicima, to si mora biti u najsitnijem ~asu svoga `ivota svjestan da je on apostol me|u njima, predstavnik Isusa Krista, o kojemu on daje svjedo~anstvo.

55

LJUBAV PREMA BLI@NJEMU I DOMOVINI Volim ~ovje~anstvo, volim male, nepoznate ljude, koji na svojim le|ima nose sav teret historije.

U~initi djelo ljubavi ~ovjeku koji trpi temelj je svakog du{evnog `ivota.

Dan {to ga ~ovjek posveti drugome nije nipo{to gubitak ve} dobitak. Dani u kojima ne u~inimo ni{ta za druge, ve} samo za se, to su izgubljeni dani.

U katekizmu pi{e: ako se ~ovjek moli za se, onda je to iz nu`de, a ako se moli za drugoga, onda je iz karitasa i ta molitva vi{e vrijedi. Molimo se dakle jedan za drugoga.

Katolici su du`ni pred Bogom voljeti svoju domovinu i raditi bolje nego itko drugi za procvat domovine. ^ovjek, koji ne ljubi neumrlu du{u svoga brata, ne mo`e biti pravi rodoljub. Jer {to koristi ~ovjeku, ako ima sve blago ovoga svijeta, a du{a mu je u smrtnom grijehu?

Najbitnije za svakog rodoljuba jest da nastoji da du{a njegova i du{a njegove bra}e ne bude u smrtnom grijehu.

Tek kr{}anin mo`e pravo ljubiti svoju domovinu. Ljube}i domovinu, ljubi on ponajvi{e ono {to je najvrednije u toj domovini, a to su bez sumnje ljudske du{e, a u tim ljudskim du{ama njihov neumrli `ivot.

Pravo se rodoljublje ne smije zaustavljati na ovoj zemlji, ve} ono mora gledati u vje~nost.

56

TRPLJENJE â&#x20AC;&#x201C; PATNJA â&#x20AC;&#x201C; KRI@ Jo{ od mladih dana pratilo je Ivana Merza trpljenje i bol: bila su to tjelesna trpljenja zbog bolesti o~iju, zatim boravak u ratu na boji{tu, potom nutarnja trpljenja zbog nerazumijevanja svoje okoline i svoga rada. Mnoge zapise o svojoj patnji ostavio nam je u svome dnevniku. Me|utim susret s patnjom imao je svoj pozitivni duhovni protuu~inak i pridonio je da je mogao duboko zaroniti u otajstvo Kristova kri`a i shvatiti otkupiteljsku vrijednost trpljenja.

Bol duboko ore du{u i dokumentira bivstvo etike. Gdje nema boli i gdje je sve sito, upravo tamo se najjasnije vide eti~ke zablude Nietzschea i sli~no.

Sva je povijest krvlju ispisana, sve su kulturne vrednote produkt boli.

Tko ho}e razumjeti kulturu, morao je trpjeti ne samo du{evno, nego i tjelesno.

Uvjeren sam da sve ima svoju svrhu, ovaj rad i moje male patnje. Kroz bol ~ovjek sve vidi druga~ije i dublje razumije gorku rije~: `ivot.

Bol je sok `ivota, ona vlada `ivotom i ona je za~etnica religija. Gdje nema boli, mo`emo biti uvjereni da nema pravog `ivota.

Bog ve} znade {to }e sa mnom biti. On me neizmjerno voli, pa znade da li je za mene bolje da poginem ili da dalje `ivim. Pa ~emu se bojati, kad On odre|uje moje putove! Valja `ivjeti i Njega vje~no hvaliti i ne brinuti se za smrtnu opasnost. [to je `ivot? Neki je dan jedan le`ao kod groblja (na boji{tu), izvrnuo se i le`i kao klada, kano da ni `ivio nije. Zar je onda svrha `ivota u`ivati, po57

pustiti strasti?! ^udna li smisla, kad smr}u sve prestaje.

Zahvalan sam Bogu {to sam sudjelovao u ratu, jer me je rat nau~io mnogomu {to ne bih nikada ina~e spoznao. @elim `ivo da opet postanem slobodan i da uskladim svoj `ivot prema onome {to sam spoznao da je pravo.

Problem kri`a mogu sada teoretski studirati i dao Bog da sebi sada stvorim tako sna`nu podlogu da u praksi ne podlegnem kri`u.

Cijelo je kr{}anstvo sazdano na `rtvi. Tko ne zna {to je `rtva, ne mo`e razumjeti kr{}anstva. ^ovjek se sastoji od du{e i tijela, zato treba da du{a ~ovje~ja i tijelo `rtvom iska`u Bogu ~ast, koji je sve stvorio.

Ako Gospodin `eli da trpite i da ne ozdravite, onda se valja predati u Njegove ruke - jer se ni najmanji bacil ne mi~e bez prisutnosti i djelatnosti Gospodnje.

Trpljenjem ~ovjek mo`e vi{e u~initi za pro{irenje Kraljevstva Isusova, negoli velikim radom, u~enim raspravama, sjajnim govorima i ~lancima.

Ako vas je Isus odabrao da budete apostolom u trpljenju, uvjeren sam da }e vam dati i snagu da uz sudjelovanje va{e volje taj apostolat dobro izvr{ite.

Zemaljskim o~ima mo`da ne}emo vidjeti plodove tog trpljenja, ali gore, u Srcu Bo`jem, ukazat }e nam se koliko je njime du{a spaseno, kolikim katoli~kim pothvatima je donijelo blagoslova.

Trpljenje je najja~e sredstvo {to spasava i posve}uje du{e.

58

Blago onim du{ama koje s rado{}u primaju iz ruku Gospodnjih svaku bol i sjedinjene s Isusom pridonose je za ra{irenje Crkve Isusove u du{ama i dru{tvu.

Lako je svaki dan primati sv. Pri~est i gostiti se s Gospodinom. Oh, kako je ~ovjeku trpko kada mora da grize i jede tvrdo drvo svetoga kri`a.

Prilikom operacije stalno sam mislio kako }e u nebu biti lijepo.

Pa {to je umrijeti; iza toga dolazi drugi svijet.

Tamo }e biti tako lijepo i veselo!

59

60

TESTAMENT Predosje}aju}i da }e umrijeti, Ivan je prije odlaska na operaciju sastavio svoju oporuku. Radilo se u stvari o nacrtu natpisa za nadgrobni spomenik. Sastavio ga je na latinskom jeziku. To je bilo ujedno i posljednje {to je Ivan napisao u svome `ivotu. U nekoliko re~enica Ivan je sa`eo sav svoj `ivot i svoje vjerovanje u budu}nost koju mu obe}aje Onaj kojemu je povjerovao i posvetio svoj `ivot. U tim rije~ima nema straha ni neizvjesnosti pred misterijem kojemu ide u susret. Iz svake rije~i izvire samo vedra nada i sigurno pouzdanje u vje~ni `ivot i bla`enstvo {to vjerniku obe}ava kr{}anska vjera. Ivanova oporuka jest divan zaklju~ak njegova `ivota i kruna njegove pobo`nosti. Ove rije~i njegove oporuke nalaze se danas uklesane na bijeloj mramornoj plo~i nad njegovim grobom u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Ovdje donosimo samo najva`nije misli u hrvatskom prijevodu:

Umro u miru katoli~ke vjere. @ivot mi je bio Krist a smrt dobitak.

O~ekujem milosr|e Gospodinovo i nepodijeljeno, potpuno, vje~no posjedovanje Presvetog Srca Isusova.

Moja je du{a postigla cilj za koji je stvorena.

61

BIBLIOGRAFIJA Knjige Ivana Merza 1. Ivan MERZ: Put k suncu. Odabrani spisi. - Zagreb, Postulatura Ivana Merza, 1978., 179 str.

2. Ivan MERZ: Put k suncu. Odabrani tekstovi Ivana Merza. - Zagreb, Filozofsko teolo{ki institut FTI i Postulatura za beatifikaciju I. Merza, 1993. - Drugo nadopunjeno izdanje, 232 str.

3. Ivan MERZ: Utjecaj liturgije na francuske knji`evnike. (na francuskom). Doktorska disertacija Ivana Merza.

1. svezak Sabranih djela. Izdava~: Filozofski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu i Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza, 1996.g. 303 str.

4. Ivan MERZ: Plamen za visinama, Zagreb, FTI, 1999.

128 str.

Cjelovita Bibliografija brojnih ~lanaka, studija i bro{ura koje je Ivan Merz objavio u raznim ~asopisima nalazi se u oba izdanja knjige Ivana Merza ÂŤPut k suncuÂť.

Biografije i studije o Ivanu Merzu 1. Dragutin KNIEWALD: Ivan Merz - `ivot i djelovanje.

Zagreb 1932., 254 str.

2. Skupina autora: Bo`ji ~ovjek Hrvatske - Dr.Ivan Merz.

Zbirka eseja i ~lanaka. Zagreb 1938., 80 str.

3. Josip VRBANEK: Vitez Kristov Ivan Merz, Zagreb 1943., 254 str.

4. Bo`idar NAGY: Borac s bijelih planina - Ivan Merz.

Zagreb, Filozofsko-Teolo{ki Institut, 1971. 372 str.

5. Bo`idar NAGY, DI: Prijatelj mladih - Ivan Merz, Zagreb 1974., 132 str.

6. Marin [KARICA: Ivan Merz - iniziatore del movimento liturgico in Croazia (Ivan Merz, za~etnik liturgijskog pokreta u Hrvatskoj), Rim 1975., 511 str.; doktorska disertacija na talijanskom jeziku. Objavljen izvadak.

62

7. Bo`idar NAGY: Ivan Merz - uomo di fede ed educatore alla fede (Ivan Merz - ~ovjek vjere i odgojitelj za vjeru), Rim 1977., 354 str.; doktorska disertacija na talijanskom jeziku. Objavljen izvadak.

8. Pojava i zna~enje dr. Ivana Merza u Crkvi u Hrvatskoj.

Zbornik radova sa Simpozija odr`anog 1978.g. prigodom 50. obljetnice smrti Ivana Merza. Zagreb 1979., 130 str.

9. Bo`idar NAGY: Tko je Ivan Merz? Kratak prikaz `ivota i djelovanja Ivana Merza. Zagreb 1980., 88 str.

10. Dragutin KNIEWALD: Sluga Bo`ji dr. Ivan Merz (drugo izdanje), Zagreb 1988., 318 str.

11. Du{an @ANKO: Svjetlo na gori - Dr. Ivan Merz. Zagreb 1990.; 75 str.

12. Karoly KNIEWALD: A lelek tuzharcosa - Dr. Ivan Merz elete. Szalesi Muvek 1940., 193 str. Prijevod biografije Ivana Merza na ma|arskom jeziku.

13. Bo`idar NAGY: Ivan Merz, istaknuti laik u svjedo~enju Evan|elja. - Zagreb, Izd. Postulatura za beatifikaciju Ivana Merza. 1. izdanje 1995., 2. izdanje 1996., 56 str.

14. Simpozij o Ivanu Merzu 1996. g. - Radovi objavljeni u ~asopisu "Obnovljeni @ivot", br. 3/4 1997.

15. Fabijan VERAJA: Ivan Merz, Pioniere dell' Azione Cattolica in Croazia. (Ivan Merz, pionir Katoli~ke Akcije u Hrvatskoj). Positio super vita, virtutibus et fama sacntitatis. - Roma, Libreria Editrice Vaticana, 1998., 1104 str.

16. Skupina autora: Ivan Merz – un laic d'avant-garde (Ivan Merz – avangardni laik). Cijeli broj 385, svibanj 2001. francuskog ~asopisa «Christ source de vie» posve}en Ivanu Merzu. Na 30 stranica prikazan njegov `ivot i djelovanje na francuskom jeziku.

^asopisi o Ivanu Merzu 1. Glasilo Postulature - Ivan Merz. ^asopis za promicanje poznavanja i {tovanja Ivana Merza. Izlazi u Zagrebu od 1973.g.

2. Rycerz krzyza bialego - Vitez bijeloga kri`a. List I.Merza na poljskom jeziku. Izdaje ga i ure|uje Jozef Staszkowian, Gromadka, Poljska. Izlazi od 1993.g.

63

SADR@AJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Biografija Ivana Merza . . . . . . . . . . . . . 8 @ivot-smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Prolaznost-Vje~nost . . . . . . . . . . . . . 13 Bog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Religija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 Molitva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Krist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Srce Isusovo . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Euharistija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Crkva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Papa â&#x20AC;&#x201C; Krist na zemlji . . . . . . . . . . . . 28 Rim â&#x20AC;&#x201C; sredi{te kr{}anstva . . . . . . . . . . 30 Marija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Liturgija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 Borba tijela i duha . . . . . . . . . . . . . . 36 Duhovni `ivot . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 U {koli duhovnih vje`bi. . . . . . . . . . . . 42 Uspon prema svetosti . . . . . . . . . . . . 44 Ljubav-brak-obitelj . . . . . . . . . . . . . . 47 Prema bo`anskoj ljubavi . . . . . . . . . . . 50 Apostolat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 Ljubav prema bli`njemu i domovini . . . . . 56 Trpljenje-patnja-kri` . . . . . . . . . . . . . 57 Testament . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Bibliografija o Ivanu Merzu . . . . . . . . . . 62

64

KNJIGE za upoznavanje `ivota, duhovnosti i poruke ~asnog sluge Bo`jega Ivana Merza

Ivan Merz LJUBAV I ^ISTO]A Tekstovi Ivana Merza o ljubavi, braku, `eni, ~isto}i i bo`anskoj ljubavi.

Zagreb, FTI, 2002., 260 str.

Naru~uju se na adresi: POSTULATURA IVANA MERZA 10000 Zagreb, Vla{ka 93.

E-mail: postulatura.merz@ffdi.hr www.ffdi.hr/ivan-merz

Ivan Merz PUT K SUNCU 2. izdanje, Zagreb, FTI, 1993., 232 str.

Ivan Merz PLAMEN ZA VISINAMA Zagreb, FTI, 1999., 128 str.

Ovo izdanje odabranih tekstova Ivana Merza donosi dosada najop{irniji izbor iz njegove bogate duhovne ba{tine. Knjiga je dobila naziv po natpisu s vijenca koji su Ivanu na grob stavili njegovi mladi {tovatelji i sljedbenici: »HVALA TI ORLE KRISTOV [TO SI NAM POKAZAO PUT K SUNCU«.

U svom je dnevniku Ivan Merz napisao: «U meni je plamen za beskrajnim visinama, `ar za nepomu}enim grljenjem Sina i Oca i Duha.» (12. V. 1920. g.). U ovoj knjizi kroz odabrane tekstove Ivana Merza otkrivamo njegovo iskustvo duhovnoga svijeta katoli~ke vjere. Pratimo ga na njegovu usponu prema visinama svetosti kamo ga je vodila Bo`ja milost.

ISBN 953-96923-2-6