Predgovor
DR. FRANJO TUﾄ信AN U OKVIRU HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE
ZBORNIK RADOVA sa znanstvenog skupa odrﾅｾanoga u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu 10. i 11. prosinca 2009.
Hrvatski institut za povijest podruﾅｾnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje slavonski brod
Hrvatski institut za povijest ZAGREB
Zagreb, 2011. 3
Predgovor
4
Sadržaj
SADRŽAJ Predgovor .................................................................................................. 7 Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ Franjo Tuđman i organizacija rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske od 1961. do 1967........................................................... 9 Nikša STANČIĆ Dr. Franjo Tuđman između politike i povijesti: povijesna predodžba o hrvatstvu i jugoslavenstvu, slavenstvu i internacionalizmu............... 41 Miroslav TUĐMAN Povjesničari koji proriču unatrag i povjesničari koji pišu buduću povijest...................................................................................................... 59 Albert BING Franjo Tuđman i samoodređenje naroda................................................. 79 Stjepan MATKOVIĆ Prvi svjetski rat u djelu dr. Franje Tuđmana................................................ 89 Zlatko MATIJEVIĆ «Svjetski rat i Hrvati», dr. Franjo Tuđman o Pilarovu promišljanju hrvatske politike u uvjetima Prvoga svjetskoga rata (1915.) ................. 103 Mato ARTUKOVIĆ Ocjena Hrvatsko-srpske koalicije i Svetozar Pribićević u djelu dr. Franje Tuđmana....................................................................................... 125 Hrvoje ČAPO Stjepan Radić u djelima dr. Franje Tuđmana........................................... 145 Zdravko DIZDAR Dr. Franjo Tuđman o ustrojstvu i djelovanju represivnog sustava režima monarhističke Jugoslavije na području Hrvatske (1918.-1941.)................................................................................................ 165 Krešimir REGAN Ocjena sporazuma Cvetković-Maček i državnog udara 27. ožujka 1941........................................................................................... 211 Anđelko MIJATOVIĆ Drugi svjetski rat u Hrvatskoj i Jugoslaviji u djelima dr. Franje Tuđmana ...................................................................................... 237 5
Sadržaj
Branko DUBRAVICA Razvoj vojske antifašističke Hrvatske u djelima dr. Franje Tuđmana .... 249 Davor KOVAČIĆ Tuđmanova ocjena represivnosti ustaškog pokreta................................ 263 Mario JAREB Nezavisna Država Hrvatska i žrtve Drugoga svjetskog rata u povijesnim istraživanjima Franje Tuđmana............................................. 279 Nikica BARIĆ Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu................................................................. 313 Petar STRČIĆ Pogledi Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, KPH/SKH (KPJ/SKJ), NOP-u/NOR-u, komunizmu i socijalizmu (Kratki pregled)..................................................................... 341 Dino MUJADŽEVIĆ Sukob Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana 1961.-1967..................... 361 Dubravko JELČIĆ Dr. Franjo Tuđman, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska ............................................................................................ 371 Jure KRIŠTO Katolička crkva i katolicizam u djelu Franje Tuđmana............................ 381 Nevio ŠETIĆ Franjo Tuđman i Istra................................................................................. 403 Jakša RAGUŽ Dr. Franjo Tuđman u srpskoj historiografiji............................................. 425 Petar MAMIĆ Bibliografija radova dr. Franje Tuđmana i bibliografija radova o dr. Franji Tuđmanu (Izbor)............................................................................ 449 PRILOG .................................................................................................................. 571
6
Predgovor
PREDGOVOR Povodom desete obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, prvog ravnatelja Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske i prvog predsjednika samostalne, suvremene i demokratske Republike Hrvatske, Hrvatski institut za povijest organizirao je 10. i 11. prosinca 2009. znanstveni skup Dr. Franjo Tuđman u okviru hrvatske historiografije. Premda je dr. F. Tuđman široj javnosti poznatiji i zanimljiviji kao političar i državnik i premda je njegovo djelovanje kao povjesničara i političara teško moguće odvojiti, organizatori su težište znanstvenoga skupa ipak stavili na djelovanje dr. F. Tuđmana kao povjesničara želeći da znanstvenici, prvenstveno povjesničari i politolozi, od znanstvenih novaka do akademika, sine ira et studio kroz odabrane teme pristupe što svestranijem propitivanju značaja i utjecaja dr. F. Tuđmana na historiografiju novije hrvatske povijesti. Od 1961. godine dr. F. Tuđman je s velikim marom i predanošću stvarao Institut za historiju radničkog pokreta dajući mu osnovne istraživačke i razvojne smjernice. Prema njegovoj viziji osnovna uloga Instituta trebala je biti promicanje «hrvatskog tumačenja» novije povijesti. Odluka dr. Tuđmana da se posveti istraživanju osjetljivih povijesnih tema kao što su pitanje broja žrtava u Drugome svjetskom ratu, a napose u logoru Jasenovac, te njegova spremnost da o tim i drugim pitanjima donese zaključke koji su se razlikovali od dotadašnjih službenih ocjena historiografije na jugoslavenskim prostorima priskrbile su mu epitet «hrvatskog nacionalista» zbog čega je postao nepoćudan političarima, ali i povjesničarima koji su ga doživljavali kao čovjeka kojem historiografija služi u političke svrhe. Neprihvatljivo «zastranjivanje» imalo je 1967. za posljedicu isključivanje dr. F. Tuđmana iz Saveza komunista, izbacivanje sa Sveučilišta, a iste godine morao je otići i s mjesta ravnatelja Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Uslijedile su godine političkog disidentstva tijekom kojih je u dva navrata, 1972. i 1981., bio uhićen i u političkim procesima osuđivan na dvije odnosno tri godine zatvora. Tijekom 1970-ih i 1980-ih izdavanje Tuđmanovih knjiga u inozemstvu preuzelo je hrvatsko iseljeništvo, da bi u vrijeme urušavanja jugokomunističkog režima krajem 1980-ih ponovno mogao svoja razmišljanja o nekim povijesnim zbivanjima objavljivati u Hrvatskoj. Dugogodišnje bavljenje dr. Tuđmana istraživanjem novije hrvatske i europske povijesti rezultiralo je opsežnom bibliografijom koja do 1990., kada je izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obuhvaća 149 tiskanih bibliografskih jedinica i 33 predavanja. Usprkos raznolikosti tema u najvećem se dijelu radova bavi prošlošću, ali i stvarnošću hrvatskoga naroda u tadašnjoj Jugoslaviji, a s vremenom je sve prisutnija i naglašenija politička angažiranost njegovih radova koja zorno svjedoči o pretvaranju povjesničara u pragmatičnog političara koji je prepoznao povijesnu priliku za oslobođenje i osamostaljenje hrvatskoga naroda i države.
7
Predgovor
Zbornik koji predstavljamo znanstvenoj, ali i široj čitateljskoj javnosti opsežno je djelo 22 autora. U četiri rada na početku Zbornika autori prikazuju Tuđmanov rad kao ravnatelja Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, njegovo poimanje političkih ideja i programa u Hrvatskoj kroz 19. i 20. stoljeće, bave se pitanjem pristupa istraživanju povijesnih događaja te poimanja smisla povijesnih istraživanja i zadaća povijesnoga znanja te se razlažu i analiziraju pojedini aspekti Tuđmanovih shvaćanja i političke artikulacije pojma samoodređenja naroda. Šestorica autora kroz analizu Tuđmanovih djela prikazuju njegova promišljanja i zaključke o Prvome svjetskom ratu, djelovanju Svetozara Pribićevića i Stjepana Radića, o sporazumu Cvetković-Maček i državnome udaru u ožujku 1941. te represivnom sustavu režima monarhističke Jugoslavije na području Hrvatske. Četiri rada bave se razdobljem Drugoga svjetskoga rata, odnosno Tuđmanovom interpretacijom snage partizanskog pokreta u Hrvatskoj, njegovom ocjenom NDH, represivnosti ustaškog pokreta i problematike žrtava Drugoga svjetskog rata. U radovima koji se bave poslijeratnim razdobljem četvorica autora obrađuju odnos Tuđmana prema Josipu Brozu Titu, njegove poglede do 1971. o Komunističkoj partiji, NOR-u, radničkom pokretu, komunizmu i socijalizmu, sukob s Vladimirom Bakarićem oko interpretacije tema iz povijesti 20. stoljeća te odnos i veze Tuđmana s JAZU/HAZU i Maticom hrvatskom. U radovima koji slijede jedan propituje komunističko viđenje Katoličke crkve i odnos Komunističke partije Jugoslavije prema Crkvi te Tuđmanovo uklapanje u taj sustav, a drugi govori o Tuđmanovu doprinosu razumijevanju političkih kretanja i procesa na ukupnom hrvatskom nacionalnom području tijekom 19. i 20. stoljeća te prikazuje njegov odnos prema Istri i Istranima. Pretposljednji rad analizira viđenje Franje Tuđmana u okviru srpske historiografije. Na kraju Zbornika nalazi se bibliografija radova Franje Tuđmana od 1952. do 2009. te opsežna bibliografija publikacija koje govore o njemu kao povjesničaru, političaru i državniku. U prilogu Zborniku nalaze se fotografije dr. Franje Tuđmana iz razdoblja dok je bio ravnatelj Instituta, odnosno iz vremena aktivnoga bavljenja historiografskim radom. Fotografije se nalaze u obiteljskoj ostavštini i ustupljene su nam ljubaznošću dr. sc. Miroslava Tuđmana, na čemu mu srdačno zahvaljujemo. Zahvale upućujemo i svima koji su nam pomogli otkriti tko su ljudi na fotografijama, a prije svih Jiřinki Potkonjak, Jeleni Relić, Mariji Sentić i Ani Šlibar. Njihovo sjećanje bilo nam je od neprocjenjive važnosti. Uz zahvale autorima i recenzentima, dr. sc. Mirku Valentiću i dr. sc. Trpimiru Macanu, kao i svima koji su na bilo koji način pomogli u pripremanju ovoga djela, nadamo se da će zbornik Dr. Franjo Tuđman u okviru hrvatske historiografije doći u ruke svima koji su zainteresirani, osobno ili profesionalno, za život i djelovanje povjesničara, političara i državnika dr. Franje Tuđmana. U Zagrebu, 20. srpnja 2011. Uredništvo
8