Moderno lice grada

Cijena: 100,00 Kn ISBN 978-953-8335-02-0

moderno lice grada O urbanizaciji i izgradnji komunalne infrastrukture na podruÄ?ju Hrvatske u 19. i 20. stoljeću

Biblioteka Hrvatska povjesnica Zbornici radova

MODERNO LICE GRADA

Biblioteka Hrvatska povjesnica Zbornici radova 2020.

Nakladnik: Hrvatski institut za povijest 10000 Zagreb, Opatička 10 Za nakladnika: dr. sc. Gordan Ravančić Uredili: dr. sc. Lidija Bencetić dr. sc. Marino Manin Recenzenti: dr. sc. Stipica Grgić dr. sc. Darko Kahle dr. sc. Marica Karakaš Obradov Grafička obrada: Kristina Džepina-Bajić Lektura: Artikula studio j.d.o.o.

Prijevod: Marina Schumann Tisak: AGM d.o.o.

Naklada: 300 primjeraka ISBN 978-953-8335-02-0 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001071974.

Ovu je monografiju financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom: IP-2016-06-2015 Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

MODERNO LICE GRADA O urbanizaciji i izgradnji komunalne infrastrukture na podruÄ?ju Hrvatske u 19. i 20. stoljeću

Hrvatski institut za povijest Zagreb, 2020.

Sadržaj

Predgovor 7 Uvod 9 Zlatko Jurić, Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba u razdoblju od 1850. do 1894. godine

15

Mario Bara, Socijalistička modernizacija grada: iskustvo Hrvatske

45

Hrvoje Volner, Tvorci industrijske kolonije Belišće: postrojenja, infrastruktura i promet na Gutmannovom veleposjedu u Slavoniji

69

Marino Manin i Hrvoje Čapo, O izgradnji rudarskoga naselja u Raši 1936.-1937. godine

95

Ivan Brlić, Plansko naselje Lički Osik: socijalistička stvarnost življenja između dokolice i rada u vojnom poduzeću

115

Tomislav Anić, Utjecaj elektrifikacije na modernizaciju Zagreba u prvoj polovici 20. stoljeća

137

Goran Rajič, Od prve lokalne do prve interkontinentalne telefonske veze u Zagrebu

163

Lidija Bencetić, Stambena izgradnja u Zagrebu od 1945. do 1960‑ih

195

Kristina Milković, Mirogoj u društvenom kontekstu Zagreba u 19. stoljeću

225

Popis ilustracija i priloga 245

5

Predgovor

Monografija Moderno lice grada. O urbanizaciji i izgradnji komunalne infrastrukture na području Hrvatske u 19. i 20. stoljeću predstavlja jedan od rezultata znanstveno-istraživačkog projekta Modernizacija urbanog života u Hrvatskoj kroz prizmu razvoja komunalne infrastrukture u 19. i 20. stoljeću – MOZIRA (IP-2016-062015), kojega financira Hrvatska zaklada za znanost, odnosno konferencije Razvoj novonastalih gradova u Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća, održane 26. veljače 2019. u Hrvatskome institutu za povijest u Zagrebu.

Na konferenciji o Razvoju novonastalih gradova u Hrvatskoj tijekom 19. i 20. stoljeća izloženo je ukupno devet referata, šest radova suradnika na projektu i tri rada vanjskih suradnika – pozvanih predavača (prof. dr. sc. Zlatka Jurića, doc. dr. sc.

Hrvoja Volnera i dr. sc. Ivana Brlića). Izlaganja se tematski mogu podijeliti u dvije cjeline: o novonastalim gradovima na području Hrvatske (Belišća, Raše i Ličkog Osika), te o različitim aspektima urbanoga razvoja i izgradnje komunalne infrastrukture u gradu Zagrebu (građevne regulative, stambena izgradnja, elektrifikacija, razvoj telefonije i izgradnja gradskoga groblja).

Svrha ove monografije nije puko prezentiranje nastanka i razvitka pojedinih novoosnovanih gradova na području Hrvatske kroz različita povijesna razdoblja i uz primjenu različitih građevnih i stambenih standarda, a izgradnja kojih je u pravilu bila potaknuta proizvodnim potrebama i potrebama za smještaj industrijskih radnika (primjerice Belišće za vrijeme Austro-Ugarske za smještaj radnika pilane i prateće industrije, Raša u međuratnome razdoblju kao nužnost za smještaj rudara, koji su plasirali na tržište čak oko 10 % talijanskih potreba za ugljenom, ili Lički Osik kao diktat etatističkoga programa razvoja vojne industrije u hladnoratovskim okolnostima). U monografiji se raspravlja o spektru tema od regulatornoga okvira, tj. od građevnih redova i regulatornoga planiranja u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, na što se nadovezuje raščlamba o modernizaciji gradova u Hrvatskoj za vrijeme socijalizma, te rad o stambenoj izgradnji za uzletne faze razvoja gospodarstva u socijalističkoj Jugoslaviji do kraja 1960‑ih godina 20. stoljeća, pa sve do radova 7

Predgovor

o elektrifikaciji zagrebačkih perifernih naselja tijekom prve polovice 20. stoljeća, retrospektiva o razvoju telefonije u Zagrebu i o nastanku središnjega zagrebačkog groblja Mirogoj na primjeru najvećega hrvatskog grada dodatno ekspliciraju gore navedeni teoretski okvir i ilustriraju trendove u razvoju infrastrukture za većinu hrvatskoga prostora.

Izvorni podaci iz arhivskih dokumenata, kao i ilustracije kojima obiluju prilozi objedinjeni u monografiji Moderno lice grada. O urbanizaciji i izgradnji komunalne infrastrukture na području Hrvatske u 19. i 20. stoljeću zacijelo će poslužiti kao kvalitetna dopuna narativu, a – nadamo se – i učiniti publikaciju atraktivnijom za šire čitateljstvo.

U Zagrebu, lipanj 2020.

Urednici Marino Manin i Lidija Bencetić

8