Ascendere Historiam by Hrvatski insititut za povijest

Ascendere historiam Zbornik u čast Milana Kruheka

Priredili: Marĳa Karbić, Hrvoje Kekez, Ana Novak i Zorislav Horvat

Hrvatski institut za povĳest Zagreb, 2014.

Sadržaj

Sadržaj: Predgovor ................................................................................................................................9 Tabula gratulatoria ................................................................................................................ 10 Povjesničar Milan Kruhek (Ivan Majnarić)........................................................................ 11 Bibliograﬁja Milana Kruheka (Hrvoje Kekez – Ivan Majnarić) .....................................15

SREDNJI VĲEK Ivan Botica – Tomislav Galović Codex Corbaviensis ................................................................................................................. 29 Mario Kevo – Ana Novak Podjela kastruma i vlastelinstva Greben krajem 14. stoljeća: neki aspekti unutarnjega razvoja svjetovnoga vlastelinstva ................................................................ 41 Bruno Škreblin Pripadnici plemićke zajednice iz Klokoča na zagrebačkom Gradecu u 15. stoljeću: Primjer uloge sitnoga plemstva u formiranju urbanih elita ...........................................67 Vedran Klaužer Petar Tarnok od Mačkaša (de Machkas), kapetan Senjske kapetanĳe (1486.-1492.) ...81 Zoran Ladić Doseljenici i stranci iz Hrvatske, Slavonĳe i istočnojadranskih komuna u kasnosrednjovjekovnom Poreču ......................................................................................... 95 Jadranka Neralić Dva pokušaja preotimanja prihoda operarĳe katedrale iz druge polovine 15. stoljeća: primjeri Zadra i Trogira ................................................................................ 113 Vinicĳe B. Lupis Beneﬁcĳ biskupa Vida Ostojića ......................................................................................... 127 Ante Birin Srednjovjekovni pečat grada Skradina ............................................................................143 5

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

RANI NOVI VĲEK Hrvoje Petrić Prilog poznavanju socioekonomskoga razvoja ivanečkoga i viničkoga kraja (prostora nekadašnjeg Gornjeg polja) u srednjem i ranom novom vĳeku ................153 Milan Vrbanus Razvĳenost alodĳalnoga gospodarstva na slavonskim vlastelinstvima sredinom 18. stoljeća .......................................................................................................... 167 Zlata Živaković Kerže Poredbeno istraživanje Sretnog grada Frane Petrića i Kućnika Josipa Stjepana Reljkovića .... 187 Lovorka Čoralić – Maja Katušić Hrvatski vojnici u posljednjim danima Mletačke Republike – kapetan Nikola Bolica i njegovi Fanti oltramarini ........................................................... 197 Nataša Štefanec Osmanski zapovjednici i struktura osmanske i habsburške vojske na hrvatskom dĳelu krajišta (prema špĳunskim izvješćima iz 1570-ih) ..........................209 Zlatko Kudelić Izvješće križevačkog pukovnika Johanna Josepha Herbersteina o Svidničkoj (Marčanskoj) biskupĳi iz 1666. godine............................................................................. 229 Maja Matasović – Tamara Tvrtković Građa za vojnu povĳest u samostanskim kronikama i kanonskim vizitacĳama 18. stoljeća ...................................................................................................... 249 Robert Holjevac O spisu Markantuna de Dominisa Hridi kršćanskoga brodoloma, tiskanom u Londonu 1618. godine ................................................................................... 263 Zrinka Blažević Kulturni posrednici i kulturni transferi u ranom novom vĳeku Janez Vajkard Valvasor i Pavao Ri er Vitezović ............................................................. 279 Ivana Jukić Dvorske dame izvan bečkoga dvora: kako su kreirale društveno-političko ozračje ugarsko-hrvatskoga ranonovovjekovnog prostora?.........................................301

Content

Sadržaj

Marĳan Sivrić Rod Tributinić – Evangelisti (Vangelisti) – starinom iz Jajca u središnjoj Bosni i njegov uspon u Dubrovniku od sredine 15. do početka 17. stoljeća .............315 Géza Pálﬀy Najstarĳi prikazi hrvatskih zastava iz 16. i 17. stoljeća. Jedinstveni izvori za proučavanje povĳesti hrvatskih državnih i nacionalnih simbola ...........................327 Ivan Mirnik Jacob Spon, George Wheler i jedna zadarska numizmatička zbirka iz 17. stoljeća ...347 Ante Škegro Crkveno zvono sa sahat-kule u Sanskom Mostu u sjeverozapadnoj Bosni (crkvena zvona sa sahat-kula u Bosanskom ejaletu) ..................................................... 357

UTVRDE Zorislav Horvat Pseudo-kašteli kraja 15. i prve polovine 16. stoljeća u obrani od Turaka ..................371 Zlatko Karač Srednjovjekovne utvrde, gradine i gradišta na području Đakovštine – rekognosciranje i topograﬁja lokaliteta ............................................................................399 Tatjana Kolak Arheološka istraživanja Starog grada Udbine (2008.-2012.) .........................................425 Marina Šimek Od bilješke jednoga povjesničara do arheološkoga nalaza ..........................................447 Krešimir Regan Gornji grad kninske tvrđave ............................................................................................. 463 Vĳoleta Herman Kaurić Značaj i sudbina pakračke utvrde kroz povĳest.............................................................497 Mira Kolar-Dimitrĳević Ostaci protuturskih utvrda u Hrvatskoj .........................................................................519

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

DUGO 19. STOLJEĆE Željko Holjevac Karlovački generalat 1802. godine: ustrojstvo, naselja i stanovništvo .......................553 Vlasta Švoger Slobodni pojedinci u slobodnom narodu. Građanske i političke slobode i prava u hrvatskom tisku sredinom 19. stoljeća ............................................................ 573 Stjepan Matković Anonimni bečki izvor o banskoj Hrvatskoj u doba prve vladavine Hrvatsko-srpske koalicĳe (1906. - 1907.) ......................................................................... 585 Mato Artuković Dvĳe propovĳedi nadrabina dr. Hosee Jacobĳa. Prilog povĳesti hrvatsko-židovskih odnosa ............................................................................................... 599

20. STOLJEĆE Nikica Barić Javno djelovanje Saveza komunista - Pokreta za Jugoslavĳu u Hrvatskoj tĳekom 1991. godine ........................................................................................................... 629 Jakša Raguž Prilog poznavanju rušenja katoličke župne crkve sv. Ivana Nepomuka u Glini ......645 Šimun Penava Bibliograﬁja radova o Karlovcu u Domovinskom ratu ................................................667

Predgovor Prĳe nekog vremena navršilo se sedamdeset godina života dr. sc. Milana Kruheka, nekadašnjega ravnatelja i dugogodišnjega djelatnika Hrvatskoga instituta za povĳest. Svojim predanim znanstvenim radom, kao i višegodišnjim vođenjem Odjela za srednjovjekovnu povĳest Hrvatskoga instituta za povĳest, dr. sc. Milan Kruhek stekao je ugled, i u Hrvatskoj i u inozemstvu, kao jedan od vodećih poznavatelja hrvatske srednjovjekovne i ranonovovjekovne povĳesti. Upravo stoga, a na prĳedlog djelatnika Odjela za srednjovjekovnu povĳest, ravnateljica Hrvatskoga instituta za povĳest dr. sc. Jasna Turkalj odlučila mu se odužiti zbornikom radova u njegovu čast. Razmišljajući o koncepcĳi zbornika, odlučili smo na suradnju pozvati u prvom redu istraživače koji se bave hrvatskim srednjovjekovljem i ranonovovjekovljem, to jest razdobljima koja su bila u žiži interesa i samog dr. Kruheka tĳekom njegove znanstvene karĳere. Pritom smo u izradu zbornika željeli uključiti ne samo povjesničare nego i znanstvenike drugih struka, na prvom mjestu arheologe i arhitekte, s kojima je dr. Kruhek surađivao baveći se jednim od svojih najdražih područja istraživanja – plemićkim tvrdim gradovima i sistemom obrane od osmanlĳske prĳetnje. Iako smo se s pozivom na suradnju obratili prĳe svega istraživačima starĳih razdoblja, nismo željeli isključiti ni druge s kojima je dr. Milan Kruhek surađivao tĳekom svojega života (u prvom redu djelatnike Hrvatskoga instituta za povĳest, kojima je niz godina bio dragi kolega, a neko vrĳeme i ravnatelj), pa u zborniku imamo i radove koji obrađuju druga razdoblja, pa i najnovĳu povĳest. Povezanost dr. Kruheka s prostorima Like, Krbave i Banovine, kojima je posvetio veliki dio svojega znanstvenog rada i koje je doslovno propješačio obilazeći ostatke života prošlih stoljeća sakrivene u njihovim šumama, navela je neke od autora da se pozabave prošlošću upravo tih krajeva te je i povĳest tih, inače dosta zapostavljenih, dĳelova Hrvatske jedna od tematskih odrednica ovoga zbornika. Na kraju ovoga kratkog predgovora željeli bismo uime svih kolegica i kolega zahvaliti dr. Milanu Kruheku na svemu što je učinio na znanstvenom polju, ali i na stručnoj pomoći koju je svim istraživačima prošlosti bio spreman pružiti. Ljubav koju je uvĳek pokazivao za hrvatsku povĳest bila je pravi poticaj za sve nas koji smo s njime surađivali. Iako je već neko vrĳeme u mirovini, on i dalje predano radi, te mu želimo mnogo uspjeha u njegovim nastojanjima i vjerujemo da će nas još obradovati novim rezultatima. Urednici

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

TABULA GRATULATORIA Stanko Andrić Irena Benyovsky msgr. Mile Bogović Zoran Grĳak Ivana Horbec Berislav Jandrić Ivan Jurković Damir Karbić Mĳo Korade Meri Kunčić Suzana Leček Maurizio Levak Anđelko Mĳatović Zef Mirdita Ivica Miškulin Mica Orban Kljaić Zrinka Pešorda Vardić Zdenko Radelić Gordan Ravančić Nikša Stančić Željko Tomičić Jasna Turkalj Darko Vitek

Povjesničar Milan Kruhek (Zamlača kraj Vidovca, 28. XII. 1940.)*1 Milan Kruhek rođen je u Zamlači (općina Vidovec) kraj Varaždina 28. prosinca 1940. godine. U rodnoj općini polazio je osnovnu školu, a klasičnu dominikansku gimnazĳu završio je u Bolu 1959. godine. Potom je upisao studĳ filozofije na Bogoslovnom fakultetu te studĳ arheologĳe i klasične filologĳe na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Oba je studĳa diplomirao 1968. godine. Magistrirao je iz pomoćnih povĳesnih znanosti tezom Fortifikacĳska arhitektura Banĳe s osobitim osvrtom na razdoblje njene obrambene uloge u XVI. i XVII. stoljeću na Filozofskom fakultetu u Zadru 1983., a doktorirao iz povĳesti tezom Obrambena arhitektura Hrvatske i Slavonske Vojne krajine u 16. stoljeću na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Četrdesetogodišnju karĳeru započeo je 1969. kao kustos asistent u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Potom je bio zaposlen u Povĳesnom muzeju Hrvatske u Zagrebu od 1971., gdje je bio kustos od 1973., viši kustos od 1978. i muzejski savjetnik od 1986. godine. Od 1991. do umirovljenja 2010. bio je djelatnik Instituta za suvremenu povĳest, tj. Hrvatskoga instituta za povĳest (od 1996.). Na tom najvećem strukovnom institutu bio je jedan od osnivača Odjela za srednjovjekovnu povĳest te njegov ravnatelj od 2003. do 2007. godine. Zaposlenjem u znanstvenoj zajednici napredovao je u zvanjima: znanstveni suradnik od 1991., viši znanstveni suradnik od 1998., znanstveni savjetnik od 2002. (u trajnom zvanju od 2006.). U iznimno opsežnom i bogatom znanstvenom opusu središnju pozornost posvetio je materĳalnoj kulturi i fortifikacĳskoj arhitekturi Vojne krajine, napose karlovačkoga Pokuplja u ranom novovjekovlju, od 16. do 18. stoljeća. Uopće u središte njegova zanimanja smjestio se Karlovac, njegov obrambeni sustav i graditeljstvo. Kao plod tih zanimanja nastale su i Kruhekove najznamenitĳe autorske monografije Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja (Karlovac, 1993.), Karlovac: utvrde, granice i ljudi (Karlovac, 1995.) i Krajiške utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tĳekom 16. stoljeća (Zagreb, 1995.). Bavio se i karlovačkom prošlošću uopće, osobito u kulturno-povĳesnim vodičima Franjevački samostan i crkva Presvetoga Trojstva (Karlovac, 2000.), Stari grad Dubovac (Karlovac, 2000.) i Karlovačka zvĳezda (Karlovac, 2001.), a o kulturnoj povĳesti grada pisao je kao suautor u monografiji Župa svetog Franje Ksaverskog, Karlovac – Švarča (Karlovac, 2004.). Najposlĳe je karlovačku historĳu obilježio kao autor (više od 50 natuknica) i

Kratka biografija Milana Kruheka nastala je na osnovi biobibliografije: Ivan MAJNARIĆ, “Kruhek, Milan”, Hrvatski biografski leksikon 8 (Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 2013), 260-261. Rabljeni izvorni materĳal na osnovi kojega je ta nastala pohranjen je u Arhivu Hrvatskoga biografskog leksikona u Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža”. Za potanju bibliografiju usp. sljedeći rad ovoga zbornika. Valja napomenuti i da ostale postojeće otisnute biografije Milana Kruheka najčešće sadrže neke netočne podatke te s njihovom uporabom valja biti iznimno oprezan.

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

urednik u Karlovačkom leksikonu (Zagreb, 2008.). Štoviše, za trajno unapređivanje poznavanja karlovačke prošlosti dobio je Nagradu grada Karlovca 1998. godine. Osim toga, istraživao je i povĳesnu topograﬁju Hrvatske vojne krajine uopće, javljao se i brojnim povĳesnim pregledima o pojedinim hrvatskim područjima, o osmanskoj ugrozi, iseljivanjima za nje te razgraničenjima hrvatskih krajeva prema onima pod osmanskom vlašću, o raznim starim gradovima i velikaškim obiteljima kao njihovim posjednicima, a također je razrađivao teme o sakralnoj arhitekturi i crkvenoj arheologĳi. Znatan se dio njegove muzeološke djelatnosti odnosio na učestali terenski rad. Pritom su pisani znanstveni radovi kao produkt toga tek mali odraz ukupnih nepisanih zasluga oko trajne brige za očuvanje lokalne kulturno-povĳesne materĳalne baštine Gorskoga kotara, Like i Krbave, oko koje je, možda čak i više nego prĳe, nastojao nakon 1991. godine. U tom je kontekstu u nizu Predavanja strojopisom Povĳesnoga muzeja Hrvatske (danas Hrvatski povĳesni muzej) objavio brojne tematske radove i manje kataloge izložbi 1971. – 1979., a u Maloj biblioteci Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske kratke preglede graditeljske baštine Gline (Zagreb, 1987.) i Slunja (Zagreb, 1993.; suautor Z. Horvat). Štoviše, plod su terenskih istraživanja i njegovi popularni kulturno-povĳesni vodiči posvećeni Novigradu na Dobri (2003.), Petrovoj gori (2005.), Gvozdanskom (2007.) i Drežniku Gradu (2009.; i u engleskom izdanju). Uz to, sastavio je kataloge izložbi o Zrinskima i Frankapanima (Zagreb, 1971.; suautor Miljenko Pandžić) i njihovim posjedima i gradovima (Zagreb, 1999.) te granicama Hrvatske Kraljevine do Svištovskoga mira (Zagreb, 2004.), a javljao se i stručnim člancima o muzeološkoj praksi i teorĳi. Sudjelovao je u brojnim arheološkim iskapanjima (Bribirska glavica, Kninsko polje, Kaštelansko polje, Udbina, Brinje, Pazarište, Tuščak, Zrin, Cetingrad, Steilfried i dr.) te ih vodio (Garić-grad, Ozalj, Petrova gora). U Povĳesnom je muzeju vodio numizmatičku zbirku i zbirku kamenih spomenika, a bio je i član Muzejskoga savjeta Hrvatske. Dĳelom se također posvetio uređivanju raznih znanstvenih publikacĳa, poput zbornika Sisačka bitka 1593. (Zagreb – Sisak, 1994.; suurednik), Hrvatsko-mađarski odnosi 1102. – 1918. (Zagreb, 2004.), Karlovac (Karlovac, 1998.). Za pretisak je pak priredio djelo Gjure Szaba Sredovječni gradovi u Slavonĳi (Vinkovci, 1994.), a bio je jedan od priređivača prvih trĳu svezaka izdanja Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća (Zagreb, 1999.-2000.) i zbornika Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko Valentić (Zagreb, 2003.). Ujedno je bio član uredništva više znanstvenih časopisa. Držao je mnogobrojna javna predavanja u Hrvatskoj i inozemstvu, osobito popularizirajući rezultate znanstvenih istraživanja, što je činio i u raznim lokalnim i nacionalnim radĳskim i televizĳskim emisĳama. Bio je gostujući predavač na Sveučilištu u Zagrebu i Veleučilištu u Karlovcu. U Karlovcu je bio među osnivačima Centra za istraživanje i ekspedicionizam “Braća Seljan” 1997. (čĳi je dugogodišnji član Upravnoga odbora), utemeljitelj Stola Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” u Karlovcu 2001. (s naslovom Zmaj Dubovački II.) te 12

Povjesničar Milan Kruhek

kao član Hrvatske demokratske zajednice vĳećnik Poglavarstva grada Karlovca 2005. – 2009. godine. *** Stručno i znanstveno djelovanje Milana Kruheka i izniman opus ponajprĳe je potrebno sagledati kroz prinos poznavanju sistema obrane hrvatskih povĳesnih zemalja za osmanske ugroze. Pritom je, u skladu sa svojim formativnim obrazovanjem, Kruhek naglasio graditeljska i fortifikacĳska rješenja na prĳelazu kasnosrednjovjekovnoga u ranonovovjekovno doba. Njegovo središnje djelo o utvrdama i obrani Hrvatske Kraljevine tĳekom 16. stoljeća odlikuje tradicionalan pozitivistički pristup uz uporabu metoda deskripcĳe, ali i analize arhitektonskih rješenja. Uopće, Kruhekov čitav opus najprĳe valja sagledati kroz prizmu očuvanja i prikaza materĳalne baštine hrvatske prošlosti, pri čemu muzealac kao spona prošlosti i sadašnjosti igra ključnu ulogu. Posredno, ali i nužno, iz takva pak shvaćanja prodire i povjesničar koji propitkuje kontinuitet života pograničja u doba osmanske prĳetnje te tako otkriva širi i ponešto zanemaren kontekst unutar općih habsburško-osmanskih prilika. S obzirom pak na središnju vojno-upravnu ulogu Karlovca u to doba, ne iznenađuje što se u radu ponajviše koncentrirao na tamošnje područje. Štoviše, upravo to Kruhekovo etabliranje u temama lokalne povĳesti, uz besprĳekorno poznavanje topografije, vjerojatno ponajbolje ocrtava karakter njegova trajnoga kulturno-znanstvenog rada mimo pisanoga teksta. Ujedno je njegova povezanost s lokalnom zajednicom, tĳekom koje je često bio i glavni nositelj raznih kulturnih zbivanja, uzoran primjer popularizacĳe stručnoga i znanstvenoga rada. Stoga upravo u spoju kulture, povĳesti i topografije valja tražiti Kruhekov prinos hrvatskoj humanistici. Ivan Majnarić

BIBLIOGRAFĲA MILANA KRUHEKA*2 Autorske monograﬁje Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja (Karlovac: Matica hrvatska, Ogranak Karlovac, 1993). Karlovac: utvrde, granice i ljudi (Karlovac: Matica hrvatska, Ogranak Karlovac, 1995). Krajiške utvrde i obrana hrvatskog kraljevstva tĳekom 16. stoljeća (Zagreb: Institut za suvremenu povĳest, 1995). Srednjovjekovni Modruš – grad knezova Krčkih-Frankopana i biskupa Krbavsko-modruške biskupĳe (Ogulin: Matica hrvatska, Ogranak Ogulin, 2008). Uredničke i priređivačke monograﬁje Sisačka bitka 1593. (Zagreb – Sisak: Zavod za hrvatsku povĳest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta [etc.], 1994); suurednik Ivo Goldstein. Đuro Szabo, Sredovječni gradovi u Slavonĳi (Vinkovci: “Privlačica”, 1994). Karlovac (Karlovac: Gradski muzej Karlovac – Poglavarstvo grada Karlovca, 1998). Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća 1-3 (Zagreb: Hrvatski institut za povĳest, 1999-2000); supriređivači Alexander Buczynski, Mirko Valentić. Hereditas rerum Croaticarum. Ad honorem Mirko Valentić (Zagreb: Hrvatski institut za povĳest, 2003); supriređivači Alexander Buczynski, Stjepan Matković. Hrvatsko-mađarski odnosi 1102. – 1918. Zbornik radova (Zagreb: Hrvatski institut za povĳest, 2004). Župa svetog Franje Ksaverskoga – Švarča (Karlovac: Župa sv. Franje Ksaverskoga, 2004); suurednici Vlado Mikšić, Dubravko Halovanić. Znanstveno-popularna djela Cetin. Grad izbornog sabora Kraljevine Hrvatske 1527. (Karlovac: Županĳa karlovačka [Biblioteka povĳesno-turističkih vodiča, knj. 1], 1997). Franjevački samostan i crkva Presvetoga Trojstva u Karlovcu. Povĳesno-turistički vodič (Karlovac: Franjevački samostan, 2000). Stari grad Dubovac. Povĳesno-turistički vodič (Karlovac: Gradski muzej, 2000); također istovjetno njemačko i englesko izdanje. Karlovačka zvĳezda. Povĳesno-turistički vodič (Karlovac: Gradski muzej, 2001); također istovjetno njemačko izdanje. Novigrad na Dobri. Povĳesno-turistički vodič (Novigrad: Društvo prĳatelja Novigrada na Dobri “Frankopan”, 2003, 20052). Petrova gora. Povĳesno-turistički vodič (Karlovac: Hrvatske šume, Uprava šuma, Podružnica Karlovac, 2005).

Zbog nemogućnosti primjerene obradbe, bibliograﬁja ne uključuje novinske članke i karte.

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

Gvozdansko. Kaštel zrinskoga srebra (Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2007). Drežnik Grad. Srednjovjekovno naselje i kaštel Frankopana na Korani. Povĳesno-turistički vodič (Rakovica: Općina Rakovica, 2009); također istovjetno englesko izdanje. Katalozi Hrvatski knezovi Zrinski i Frankopani (Zagreb: Arhiv Hrvatske – Povĳesni muzej Hrvatske, 1971); suautor Miljenko Pandžić. Srednjovjekovni Garić-grad nekada i danas (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1973); suautor Ivan Maroević. Gorski kotar nekad i danas (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1974). Stari gradovi između Une, Save i Kupe (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1976). Karlovac. Postanak i razvoj tvrđave i grada 1579–1979 (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1978). Rekonstrukcĳa dĳela Šanca (Karlovac: Gradski muzej – Projektni biro “Urbanis”, 1985); suautori Đurđica Cvitanović, Marinka Mužar. Bojevi za Sisak 1591. – 1593. (Sisak: Muzej Sisak, 1993); suurednici Maja Šercar, Božena Kraguljac. Posjedi i gradovi obitelji Zrinskih i Frankopana / Herascha gü er und Burgen der Adelsfamilien Zrinski und Frankopan (Zagreb: Hrvatski povĳesni muzej, 1999). Povĳesne granice Hrvatskoga Kraljevstva 1606. – 1791. / Historische Grenzen des Königreichs Kroatien 1606-1791 (Zagreb: Hrvatski institut za povĳest – Hrvatski državni arhiv, 2004). Tiskana predavanja Posjedi i gradovi Zrinskih i Frankopana u XVII. stoljeću (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1971). Garić-grad u prošlosti i sadašnjosti (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1973). Povĳesni opis područja seljačke bune 1573. (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1973). Povĳesni opis Krbavskog polja u vrĳeme Krbavske bitke (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1974). Pregled i tipologĳa feudalne i krajiške arhitekture na području između Kupe i Korane (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1977). Stari gradovi Like (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1977). Renesansne tvrđave u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1979).

Bibliograﬁja Milana Kruheka

Znanstveni članci u periodici i zbornicima 1972. “Arheološki radovi u Garić gradu u toku 1971. godine”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 21/2 (1972), 3-10. “Crtice žive tradicĳe o posljednjem Draškoviću u Rečici i o pokupskom kraju”, Kaj. Časopis za kulturu i prosvjetu 5/11 (1972), 77-79. “Posjedi, gradovi i dvorci obitelji Drašković (povĳesno-topografski prikaz)”, Kaj. Časopis za kulturu i prosvjetu 5/11 (1972), 82-95. 1973. “Prilog istraživanju najranĳe povĳesti Garić-grada (Uz izložbu ‘Srednjovjekovni Garićgrad nekad i danas’)”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 22/3-4 (1973), 63-68. 1974. “Emilĳe Laszowski – historičar Turopolja”, Kaj. Časopis za kulturu i prosvjetu 7/5-6 (1974), 201-205. “Novi dvori kod Klanjca – stara ruševina”, Kaj. Časopis za kulturu i prosvjetu 7/12 (1974), 68-71. “Garić-grad – teorĳa ili praksa”, Kaj. Časopis za kulturu i prosvjetu 7/12 (1974), 86-90. “Povĳesni izvori, problem istraživanja i čuvanja starih gradova”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 23/1-2 (1974), 34-37. 1975. “Žumberak, stara žumberačka gradina i žumberački uskoci”, Kaj. Časopis za književnost umjetnost i kulturu 8/1-2 (1975), 194-200. 1976. “Arhivski izvori za povĳest Ozlja i Ozaljskog vlastelinstva”, Kaj. Časopis za književnost umjetnost i kulturu 9/9-11 (1976), 203-208 (suautor: Martin Modrušan). “O gradnji dvora Klenovnik”, Ivanečki kalendar (1976), 126-128. 1977. “Tvrđava Brod – Izložba u Muzeju Brodskog posavlja”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 26/1 (1977), 79-83. “Rukopisna ostavština Adama Zrinskog u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 26/2 (1977), 67-71. “Sigurnost i zaštita muzeja”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 26/3 (1977), 65-70. 1978. “Ivanić-Grad. Prošlost i baština”, u: Berislav Kezele i dr. (ur.), Ivanić-Grad. Prošlost i baština (Ivanić-Grad: Narodno sveučilište, 1978), 5-69. “Prvi graditelji Karlovca i graditeljska aktivnost Martina Gambona”, Godišnjak zaštite spomenika kulture u Hrvatskoj 4-5 (1978-79), 49-61. 17

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

“Sigurnost u muzejima. Izdanje ICCOM, Paris, 1977.”, Godišnjak zaštite spomenika kulture u Hrvatskoj 4-5 (1978-79), 370-375. 1979. “Godišnja skupština i posjet muzealaca SR Hrvatske Zemaljskom muzeju Gradišća u Eisenstadtu”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 28/2 (1979), 45-50. “Kako je došlo do požara grada Karlovca 1692. godine”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 28/3 (1979), 32-35. “Zaštita muzejskih predmeta u muzeju i izvan muzeja, na terenu i u privatnim zbirkama”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 28/4 (1979), 28-32. “Stari gradovi i utvrđenja u obrani Karlovca u XVI i XVII stoljeću”, u: Đuro Zatezalo (ur.), Karlovac 1579 – 1979 (Karlovac: Historĳski arhiv, 1979), 59-79 (suautor: Zorislav Horvat). “Postanak i razvoj tvrđave i grada Karlovca”, u: Đuro Zatezalo (ur.), Karlovac 1579 – 1979 (Karlovac: Historĳski arhiv, 1979), 81-104. “Zaštita muzejskih predmeta u muzejima i izvan muzeja, na terenu i u privatnim zbirkama”, Zbornik radova, Muzej revolucĳe Bosne i Hercegovine 5-6 (1979-1980), 71-80. 1980. “Uz postavu izložbe J. J. Strossmayer u Povĳesnom muzeju Hrvatske”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 29/1 (1980), 43-48. “Kaligraﬁja orĳentalnih rukopisa i natpisa u Sarajevu (izložba u Muzeju grada Zagreba, lipanj-srpanj 1980)”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 29/3 (1980), 44-46. 1981. “Muzej starohrvatskih arheoloških spomenika u Splitu”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 30/4 (1981), 22-34. “Od doseljenja Hrvata do propasti Zrinskih i Frankopana (do 1670)”, u: Josip Šafar (ur.), Gorski kotar (Delnice: Fond knjige “Gorski kotar”, 1981), 47-56. “Postanak i razvitak naselja i život naroda u prošlosti”, u: Josip Šafar (ur.), Gorski kotar (Delnice: Fond knjige “Gorski kotar”, 1981), 281-309. 1982. “Stari đurđevački grad u sistemu granične obrane od 16. do 19. stoljeća”, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 8-9 (1982-1983), 85-106. “Barilović grad”, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 8-9 (1982-1983), 121-137 (suautor: Zorislav Horvat). 1984. “Prošlost područja općine Vrbovsko do godine 1918.”, u: Blagota Drašković (ur.), Općina Vrbovsko: njena prošlost i njena sadašnjost (Vrbovsko – Zagreb, Skupština općine Vrbovsko – Školska knjiga, 1984), 24-42.

Bibliograﬁja Milana Kruheka

“Stvaranje i utvrđivanje obrambene granice na Kupi u toku XVI i XVII stoljeća”, u: Dragutin Pavličević (ur.), Vojna krajina. Povĳesni pregled – historiografija – rasprave (Zagreb: Sveučilišna naklada Liber – Centar za povĳesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za hrvatsku povĳest, 1984), 215-257. 1986. “Die Grenzstreitigkeiten zwischen Erhard von Polhaim und Franz von Ba hyány und die Gründung eines neuen ‘Dörfl mit Crabathen’ auf den deutschen Bergen”, u: Rudolf Kropf [et al.] (ur.), Türkenkriege und Kleinlandscha 2. Sozialer und kultureller Wandel einer Region zur Zeit der Türkenkriege (Eisenstadt: Burgenländischen Landesmuseum Eisenstadt, 1986), 41-62. “Tvrđava u Koprivnici – povĳesni i tipološki razvoj”, u: Ivanka Reberski (ur.), Koprivnica: grad i spomenici (Zagreb: Odjel za povĳest umjetnosti Centra za povĳesne znanosti Sveučilišta – RO Centar za kulturu OOUR Muzej grada Koprivnice, 1986), 25-31. “Povĳest izgradnje koprivničke tvrđave”, u: Ivanka Reberski (ur.), Koprivnica: grad i spomenici (Zagreb: Odjel za povĳest umjetnosti Centra za povĳesne znanosti Sveučilišta – RO Centar za kulturu OOUR Muzej grada Koprivnice, 1986), 198-213. “Utvrde Banske krajine od Karlovca do Siska”, u: Nives Majnarić-Pandžić (ur.), Arheološka istraživanja na karlovačkom i sisačkom području, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 10 (Zagreb: HAD, 1986), 161-187 (suautor: Zorislav Horvat). 1987. “Savez društava muzejskih radnika SR Hrvatske. Povĳesni pregled uz 40. obljetnicu Saveza muzejskih društava Hrvatske”, Vĳesti muzealaca i konzervatora Hrvatske 36/12 (1987), 4-14. Stari glinski gradovi i utvrde [Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, Prilog 2. uz br. 12, 1986] (Zagreb: Zavod za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, 1987); poseban otisak. 1988. “Fortifikacĳska arhitektura Vojne krajine na području današnje općine Glina”, u: Dragan Roksandić i Mira Kolar-Dimitrĳević (ur.), Glina. Glinski kraj kroz stoljeća (Glina: Skupština općine Glina, 1988), 23-29. “Sakralna arhitektura Krbave i Like – na području krbavsko-modruške biskupĳe”, u: Mile Bogović (ur.), Krbavska biskupĳa u srednjem vĳeku. Zbornik radova znanstvenog simpozĳa u povodu 800. obljetnice osnutka krbavske biskupĳe, održanom u Rĳeci 23-24. travnja 1986. godine (Rĳeka – Zagreb: Visoka bogoslovska škola u Rĳeci – Kršćanska sadašnjost, 1988), 187-233 (suautor: Zorislav Horvat).

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

“Vinodol od knezova Krčkih do Zrinsko-Frankopanske urote”, u: Jasna Tomičić (ur.), Prošlost i baština Vinodola (Zagreb: Povĳesni muzej Hrvatske, 1988), 35-46. 1989. “Povĳesno topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj”, u: Đurđica Cvitanović [et al.] (ur.), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244–1786. : slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, umjetnički obrt, književnost, glazba, prosvjeta, ljekarstvo, gospodarstvo (Zagreb: Globus – Muzej za umjetnost i obrt, 1989), 67-93. 1990. “Castrum Thersan et civitas Modrussa. Povĳesni i topografski pregled”, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 16 (1990), 89-131 (suautor: Zorislav Horvat). “Das kroatische Dorf Stinatz im ungarisch-steierischen Grenzgebiet – Hrvatsko selo Stinatz na ugarsko-štajerskoj granici”, u: Franz Grandits [et al.], Stinjaki. Povĳest i jerbinstvo – Stinatz. Geschichte und Erbe (Stinatz: F. Grandits, 1990), 15-74. “Die Auswanderung der Kroaten aus kroatischen Gebieten auf das Territorium Südwestungarns – in das heutige südliche Burgenland (1526-1576) / Iseljavanje Hrvatov iz hrvatskih krajev u prostor jugozapadne Ugarske – današnje južno Gradišće”, u: Robert Hajszan (ur.), Bauerntum und Kirche bei den südburgenländischen Kroaten / Seljačtvo i Crikva kod južnogradišćanskih Hrvatov (Gü enbach-Pinkovac: Marktgemeinde Gü enbach, 1990), 5-37. “Die Kirche bei den südburgenländischen Kroaten / Crikva kod južnogradišćanskih Hrvatov”, u: Robert Hajszan (ur.) Bauerntum und Kirche bei den südburgenländischen Kroaten / Seljačtvo i Crikva kod južnogradišćanskih Hrvatov (Gü enbach-Pinkovac: Marktgemeinde Gü enbach, 1990), 109-150. “Gora i Hrastovica – najstarĳe feudalne utvrde i obrambene predstraže sisačkog Pokuplja”, Rĳeči. Časopis za književnost, kulturu i znanost (1990) 1, 118-132. “Utvrde Senjske kapetanĳe u XVI. stoljeću”, Senjski zbornik 17 (1990), 93-112. 1991. “Granice Hrvatskoga Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima (Od mira na Žitvi 1606. do mira u Svištovu 1791.)”, Povĳesni prilozi 10 (1991), 37-79. “Granice Republike Hrvatske u svjetlu Karlovačkog (1699.) i Požarevačkog (1718.) mira”, Croatica Christiana Periodica 15/28 (1991), 105-138 (suautor: Augustin Pavlović). “Povĳesno-pravni okviri gospodarskog razvoja grada Karlovca”, Svjetlo. Časopis za društvena pitanja, znanost, kulturu i umjetnost (1991) 4, 15-17. “Stari gradovi i feudalni posjedi”, u: Mile Joka (ur.), Dvor na Uni od prĳeslavenskog doba do naših dana: zbornik naučnih i publicističkih radova (Dvor na Uni: Skupština općine Dvor na Uni, 1991), 95-112 (i pretisak 2011). “Zašto i kako je građen kaptolski kaštel u Sisku 1544. – 1552. godine”, Rĳeči. Časopis za književnost, kulturu i znanost (1991) 2, 89-99. 20

Bibliograﬁja Milana Kruheka

1992. “Izgradnja obrambenog sustava Slavonske granice u tĳeku 16. stoljeća”, Povĳesni prilozi 11 (1992), 1-38. “Kostajnica i kostajničko Pounje”, u: Juraj Lončarević (ur.), Hrvatska Kostajnica i Zrin. Stradanja hrvatskoga naroda u Pounju i razaranje njegove kulturno povĳesne baštine (Zagreb: Društvo prĳatelja Zrina – Rimokatolički župni ured sv. Nikole, 1992), 20-48. 1993. “Cetingrad i njegova okolica u hrvatskoj povĳesti”, Mostovi. Godišnjak Slunjskog dekanata, 1993, 70-78. “Obrana Hrvatskoga Kraljevstva na Kupskoj granici i velika pobjeda kršćanske vojske kod Siska 22. lipnja 1593. godine”, u: Milan Kruhek, Maja Šercar, Božena Kraguljac (ur.), Bojevi za Sisak 1591. – 1593. (katalog izložbe) (Sisak: Muzej Sisak, 1993), 2-45. “Sraz kršćanstva i islama na Krbavskom polju 9. rujna 1493. godine”, Rĳečki teološki časopis 1/2 (1993), 241-269. Stari grad Slunj, od knezova Krčkih-Frankopana do krajiške obrambene utvrde [Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, Prilog 8. uz br. 17, 1991] (Zagreb: Zavod za zaštitu spomenika kulture Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, 1993) (suautor: Zorislav Horvat); poseban otisak. 1994. “Đuro Szabo i njegov doprinos poznavanju povĳesnih spomenika”, u: Đuro Szabo, Sredovječni gradovi u Slavonĳi (priredio Milan Kruhek) (Vinkovci: “Privlačica”, 1994), 59-69. “Fortiﬁkacĳsko graditeljstvo i obrana hrvatskih zemalja tĳekom stoljeća”, Gazophylacium 1/3-4 (1993-1994), 173-194. “Geostrateški položaj grada Karlovca i karlovačkog Pokuplja”, Zbornik, Gradski muzej Karlovac 3 (1994), 25-41. “Ivanić Grad u sustavu slavonske granične obrane tĳekom 16. i 17. stoljeća”, u: Božo Rudež (ur.), 900 godina Ivanića: zbornik (Kloštar Ivanić – Ivanić Grad – Križ: Odbor za obilježavanje 900. obljetnice Ivanića, 1994), 250-273. “Rat za opstojnost Hrvatskoga Kraljevstva na kupskoj granici. Borbe za kaptolski kaštel u Sisku i druge utvrde na Kupi 1591. – 1595. godine”, u: Milan Kruhek i Ivo Goldstein (ur.), Sisačka bitka 1593. (Zagreb – Sisak: Zavod za hrvatsku povĳest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta [etc.], 1994), 33-66. 1995. “Hrvatska predziđe kršćanstva”, Mostovi. Godišnjak Slunjskog dekanata, 1995, 241-252. “Vrbovec, vrbovečki kaštel i njegovo mjesto u sustavu krajiške granične obrane”, u: Branko Čegec (ur.), Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti: radovi sa znanstvenog skupa posvećenog 750. obljetnici prvoga pisanog spomenika o Vrbovcu (Vrbovec: Matica hrvatska, Ogranak Vrbovec, 1995), 7-25. 21

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

1996. “Karlovačka ‘zvĳezda’ budi maštu”, Hrvatski zemljopis 3/15 (1996), 22-25. “Plaški – stara hrvatska župa, naselje i utvrda obrane hrvatskog kraljevstva”, ZOV 3/1 (1996), 22-29. “Povĳesni pregled županĳske i teritorĳalne uprave hrvatskih zemalja s posebnim osvrtom na područje Županĳe karlovačke”, Svjetlo. Časopis za društvena zbivanja, kulturu i umjetnost (1996) 1-2, 30-41. “Vojnostrateška odrednica povĳesnog i suvremenog identiteta grada Karlovca”, u: Juraj Božičević (ur.), Grad kao složen sustav (Zagreb: Hrvatsko društvo za sustave, 1996/1997), 97-98. 1997. “Krapina castrum et oppidum”, Hrvatsko zagorje. Časopis za kulturu Krapinsko-zagorske županĳe 3/3 (1997), 5-22. “Povĳesni put kralja Sigismunda od Nikopolja do Križevaca (rujan, 1396. – veljača, 1997.)”, Kaj. Časopis za književnost, umjetnost i kulturu 30/2 (1997), 25-39. “Pregled povĳesnih zbivanja na području starohrvatske župe Krbave”, u: Dragutin Pavličević (ur.), Krbavska bitka i njezine posljedice (Zagreb: Hrvatska matica iseljenika – Zavod za hrvatsku povĳest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1997), 62-78. “Topograﬁja krbavske spomeničke baštine”, u: Dragutin Pavličević (ur.), Krbavska bitka i njezine posljedice (Zagreb: Hrvatska matica iseljenika – Zavod za hrvatsku povĳest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1997), 99-129. “Velike obljetnice hrvatske povĳesti. Petrova Gora 1097. – Cetingrad 1527., povĳesna spomen-područja na prostoru Karlovačke županĳe”, Svjetlo. Časopis za društvena zbivanja, kulturu i umjetnost (1997) 4-5, 4-22. 1998. “Izborom Ferdinanda nadvojvode Habsburškoga za kralja Hrvatske 1527. godine Hrvatska ulazi u političku zajednicu zemalja srednje Europe”, u: Marĳan Pavan (ur.), Quo vadis Europa (Karlovac: Hrvatska paneuropska unĳa, Ogranak Karlovac, 1998), 83-92. “Opći povĳesni razvoj grada 1579. – 1979.”, u: Milan Kruhek (ur.), Karlovac (Karlovac: Gradski muzej Karlovac – Poglavarstvo grada Karlovca, 1998), 11-45. “Samostan Sv. Petra u Slatskoj, danas Petrovoj gori – povĳest i arheološka istraživanja“, u: Božica Pažur, Marĳa Roščić (ur.), Lepoglavski zbornik 1996 (Zagreb: Kajkavsko spravišće, 1998), 113-132. “Stari feudalni gradovi Zrinskog Pounja”, u: Ante Milinović (ur.), Zrinski zbornik za povĳest i obnovu hrvatskog Pounja 2 (Hrvatska Kostajnica: Društvo prĳatelja Zrina, 1998), 105-119. “Velika pobjeda Petra Zrinskog nad Turcima kod Jurjevih stĳena nedaleko Otočca”, u: Milan Gomerčić (ur.), Otočac 4 (Otočac: Narodno sveučilište Otočac, 1998), 31-44. 22

Bibliograﬁja Milana Kruheka

1999. “History (A Time of Trial – Christianity and the Turkish Conquest (16th century)”, u: Vladimir Marković and Anđelko Badurina (ed.), The Croats – Christianity, Culture, Art (Zagreb: Ministry of Culture of the Republic of Croatia, The Gallery of Klovićevi dvori, 1999), 198-204. “Storia (Tempi di prova – il cristianesimo e la conquista o omana (XVI secolo)”, u: Vladimir Marković e Anđelko Badurina (a cura di), I Croati – cristianesimo, cultura, arte (Zagreb: Ministero della Cultura della Repubblica di Croazia, Galleria Klovićevi dvori, 1999), 198-204. 2000. “Cetin – spomenik hrvatske povĳesti i fortiﬁkacĳskoga graditeljstva”, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 26/27 (2000/01), 208-230 (suautor: Zorislav Horvat). “Modruš – feudalni utvrđeni i biskupski grad”, u: Višnja Lipošćak i Stjepan Sučić (ur.), Ogulin. Povĳesna i kulturna baština (Ogulin: Matica hrvatska, Ogranak Ogulin – Poglavarstvo grada Ogulina, 2000), 37-67. “Modruška sakralna baština”, u: Višnja Lipošćak i Stjepan Sučić (ur.), Ogulin. Povĳesna i kulturna baština (Ogulin: Matica hrvatska, Ogranak Ogulin – Poglavarstvo grada Ogulina, 2000, 20022), 212-216. “Slunj i slunjska okolica nakon mira u Srĳemskim Karlovcima 1699. godine”, Mostovi. Godišnjak Slunjskog dekanata, 2000, 172-182. “Stari grad Dubovac”, Svjetlo. Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja (2000) 1-2, 26-43. 2001. “Križevačka tvrđava i utvrde Križevačke kapetanĳe”, Povĳesni prilozi 20 (2001), 87-130. “Kostajnica u protuturskoj obrani Hrvatskoga Kraljevstva”, Povĳesni prilozi 20/21 (2001), 71-97. “Najstarĳi grbovi hrvatskih zemalja”, u: Šimun Penava (ur.), Ramski zbornik (Zagreb: Ramska zajednica, 2001), 61-65. 2002. “Cetin, Denkmal kroatischer Geschichte und der Fortiﬁkationsbaukunst”, Povĳesni prilozi 21/22 (2002), 75-96. “Kada i kako su konačno uređene granice Hrvatske prema susjednoj Bosni u Cetinskoslunjskom kraju”, Mostovi. Godišnjak Slunjskog dekanata, 2002, 169-177. “Kostajnica u protuturskim ratovima od 16. do 18. stoljeća”, u: Marĳa Krupić (ur.), Hrvatska Kostajnica 1240. – 2000. (Hrvatska Kostajnica – Zagreb: Grad Hrvatska Kostajnica – Hrvatski institut za povĳest, 2002), 61-74. “Kostajnica i kostajničko Pounje nakon oslobođenja od turske okupacĳe”, u: Marĳa Krupić (ur.), Hrvatska Kostajnica 1240. – 2000. (Hrvatska Kostajnica – Zagreb: Grad Hrvatska Kostajnica – Hrvatski institut za povĳest, 2002), 95-112. 23

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

“Srednjovjekovni utvrđeni gradovi i posjedi u Moslavini”, u: Dragutin Pasarić (ur.), Kutina. Povĳesno-kulturni pregled s identitetom današnjice (Kutina: Matica hrvatska Kutina, 2002), 93-124. 2003. “Crkva Hrvata naseljenih u današnjem južnom Gradišću u Austrĳi od 16. do 18. stoljeća”, u: Alexander Buczynski, Milan Kruhek, Stjepan Matković (priređivači), Hereditas rerum Croaticarum. Ad honorem Mirko Valentić (Zagreb: Hrvatski institut za povĳest, 2003), 92-103. “Maksimilĳan Vrhovac i njegov rodni Karlovac”, Svjetlo. Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja (2003) 1-2, 135-140. “Rakovica – mjesto i općina, Rakovička crkva; Povĳest Rakovičkog školstva”, u: Ivan Stržić (ur.), Rakovica, srce od Hrvata. Povĳest općine Rakovice (Zagreb: Općinsko poglavarstvo Rakovice – “Mato Lovrak” d.o.o. – DoNeHa d.o.o., 2003), 17-53. 2004. “510. obljetnica krbavske bitke”, Lička revĳa 4 (2004), 2-6. “Brodska tvrđava. Prikaz monograﬁje dr. J. Kljaića”, Vĳesti Muzeja Brodskog Posavlja 9 (2004), 177-178. “Oslobodilački ratovi i povĳesne granice Hrvatskoga Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima (od mira na Žitvi 1606. do mira u Svištovu 1791.) / Die Befreiungskriege und historischen Grenzen des Königreichs Kroatien in den internationalen Staatsverträgen (vom Frieden von Zsitva-Torok 1606 bis zum Frieden von Sistowa 1791)”, u: Milan Kruhek (ur.), Povĳesne granice Hrvatskoga Kraljevstva 1606. – 1791. / Historische Grenzen des Königreichs Kroatien 1606-1791 (Zagreb: Hrvatski institut za povĳest – Hrvatski državni arhiv, 2004), 7-58. “Središnje državne institucĳe Kraljevine Hrvatske u razdoblju protuturskih ratova od 16. do 18. stoljeća”, u: Milan Kruhek (ur.), Hrvatsko-mađarski odnosi 1102. – 1918. Zbornik radova (Zagreb: Hrvatski institut za povĳest, 2004), 143-150. “Švarča. Povĳest mjesta i župe Sv. Franje Ksaverskoga”, u: Milan Kruhek, Vlado Mikšić, Dubravko Halovanić (ur.), Župa svetog Franje Ksaverskoga – Švarča (Karlovac: Župa sv. Franje Ksaverskoga, 2004), 9-32. 2005. “Die Grenzen des Königreichs Kroatien in den internationalen Staatsverträgen vom Frieden von Zsitva-Torok 1606 bis zum Frieden von Svistowa 1791”, Review of Croatian History 1 (2005), 29-71. “Izgradnja Vojne krajine”, u: Mirko Valentić, Lovorka Čoralić (ur.), Povĳest Hrvata 2 (Zagreb: Školska knjiga, 2005), 28-42. “Povĳesne obiteljske veze Zrinskih i Frankopana”, Svjetlo. Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja (2005) 1-2, 22-25.

Bibliograﬁja Milana Kruheka

“Topusko – cistercitski samostan u protuturskim obrambenim ratovima tĳekom 16. i 17. stoljeća”, Glas Gradskog muzeja Karlovac 4/1 (2005), 11-16. 2006. “Borba hrvatskoga plemstva u Hrvatskom saboru za opstojnost i državnu samobitnost Hrvatske”, Glasnik Hrvatskog plemićkog zbora 4 (2006), 35-37. “Rudolf Strohal – kao povjesničar”, Svjetlo. Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja (2006) 3-4, 83-97. 2007. “Jedinstveni primjer mučeništva obitelji hrvatskih povĳesnih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan”, u: Marĳan Pavan (ur.), Obitelj, utočište čovjeka, budućnost Europe (Karlovac: Hrvatska paneuropska unĳa, Ogranak Karlovac, 2007), 123-136. “Plaški – stara hrvatska župa, naselje i utvrda obrane Hrvatskoga Kraljevstva“, u: Višnja Lipošćak (ur.), Župa Plaški. U prigodi 200. obljetnice obnove župe (1807. – 2007.) (Plaški: Župni ured Sv. Ane Plaški – Matica Hrvatska, Ogranak Ogulin, 2007), 19-38. 2008. “Gradski muzej Karlovac – prostor, djelovanje, razvoj”, Glas Gradskog muzeja Karlovac 7 (2008), 4-9. “Tri i pol stoljeća franjevaca u gradu Karlovcu”, Svjetlo. Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja (2008) 3-4, 248-269. (Autorske natuknice), u: I. O (ur.), Karlovački leksikon (Karlovac – Zagreb: Naklada Leksikon – Gradska knjižnica “I. G. Kovačić” – Gradski muzej – Školska knjiga, 2008). 2009. “Bernardin Frankopan krčki, senjski i modruški knez – posljednji modruški Europejac hrvatskoga srednjovjekovlja 1453. – 1529.”, Modruški zbornik 3 (2009), 187-235. “Srednjovjekovne hrvatske župe Lika i Krbava (Stari gradovi Krbave)”, u: Željko Holjevac (ur.), Identitet Like: korĳeni i razvitak 1 (Zagreb – Gospić: Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Područni centar Gospić, 2009), 239-293 (suautor: Zorislav Horvat). 2011. “Neke kritičke primjedbe na knjigu ‘Stari Karlovac, ulice, kuće, ljudi’”, Svjetlo. Časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja (2011) 1-2, 167-176. “O. Gjuro (Đuka) Bencetić – župnik i duhovnik grada Karlovca”, u: Franjo Tomašević i dr. (ur.), O. Đuro Bencetić (1881. – 1940.). Tješitelj karlovačke sirotinje (Karlovac: Franjevački samostan, 2011), 43-76. “Povĳesna slika europskoga i hrvatskog prostora u vrĳeme izgradnje nove oštarske crkve bl. Djevice Marĳe od Čudesa”, u: Petar Lubina (ur.), Beata Virgo de Miraculis.

Ascendere historiam - Zbornik u čast Milana Kruheka

Štovanje Bl. Djevice Marĳe na području Gospićko-senjske biskupĳe (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2011), 7-40. 2012. “Čuntić kula u sustavu obrane kaptolskih prekokupskih posjeda tĳekom 16. stoljeća”, u: Jakša Raguž, Hrvoje Kekez, Vladimir Krpan (ur.), Osam stoljeća Čuntića 1211. – 2011. (Petrinja – Zagreb: Matica Hrvatska, Ogranak Petrinja – Hrvatski institut za povĳest, 2012), 101-124. “Ivanić-Grad u povĳesnom obzorju”, u: Alojz Jembrih (ur.), Grad Ivanić-Grad (IvanićGrad: Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad, 2012), 13-30. “Srednjovjekovna cesta Modruška”, Modruški zbornik 6 (2012), 69-84. “Začetnik, organizator, voditelj i propagator istraživačkih i putničkih projekata CEIK-a Mladen Kuka”, u: Mladen Postružnik (ur.) Mladen Kuka, 40 godina na vrhu (Karlovac: Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, 2012), 21-34. 2013. “Turske utvrde i kule u Lici i Krbavi 1527. – 1689. godine”, Senjski zbornik 40 (2013), 471-508. 2014. “Obiteljske veze knezova Zrinskih i Frankopana”, u: Marĳa Boban (ur.), Ana Katarina Zrinski. Povodom 15. obljetnice djelovanja Zajednice žena “Katarina Zrinski” (Zagreb: Hrvatska demokratska zajednica, Zajednica žena “Katarina Zrinski”, 2014), 21-27. “Katarina u službi diplomacĳe hrvatskog i ugarskog plemstva protiv centralističke politike Bečkog dvora (1663. – 1670.)”, u: Marĳa Boban (ur.), Ana Katarina Zrinski. Povodom 15. obljetnice djelovanja Zajednice žena “Katarina Zrinski” (Zagreb: Hrvatska demokratska zajednica, Zajednica žena “Katarina Zrinski”, 2014), 73-83.

Ivan Majnarić i Hrvoje Kekez