casopis za sp2
07.05.2001 7:23
Page 7
God. 33., br. 1., 7.-18.
Zagreb, 2001 UDK: 314(497.5)”1941/1945” 343.988(497.5)”1941/1945” 355.293(497.5)”1941/1945” Izvorni znanstveni Ëlanak Primljeno: 5. sijeËnja 2001.
Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine MATE RUPI∆ Javna ustanova Spomen podruËje Jasenovac
Autor na temelju izvorne arhivske grae Komisije za popis ærtava NOR-a i NOB-e istraæuje ljudske gubitke u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata
Jugoslavija je jedna od rijetkih dræava na svijetu koja je napravila najmanje tri popisa ærtava Drugog svjetskog rata. Prvi je napravljen 1946. godine, drugi 1950., a treÊi 1964. godine.1 Ni jedan popis nije sluæbeno objavljen, rezultati su dræani u tajnosti, a arhivsko gradivo, koncentrirano u Arhivu Jugoslavije, bilo je nedostupno istraæivaËima. Donekle su poznati rezultati tih popisa, naravno samo za ærtve na strani "antifaπista", a ærtve na strani "narodnih neprijatelja" uredno su prikrivane. Cjelovit popis ærtava Drugog svjetskog rata provele su savezne (dræavne) i zemaljske (republiËke) komisije za ratnu πtetu krajem 1946. godine za potrebe dræavne delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu i taj popis oËito nije dao zadovoljavajuÊe rezultate. Na primjeru broja ærtava u Hrvatskoj, jer skupni rezultati popisa nikad nisu objavljeni, moæemo zakljuËiti da je popis stradalih "antifaπista" bio je gotovo dva puta manji u odnosu na stradale "narodne neprijatelje". U svakom sluËaju, 1.700.000 stradalih u Drugom svjetskom ratu broj je od kojeg sluæbena vlast nikad nije odustajala, samo je bilo pitanje koliko je stradalo "suradnika NOP-a i NOB-e", a koliko "narodnih neprijatelja".2 1
Opπirnije o popisima ærtava rata vidi: V. ÆERJAVI∆, Gubici stanovniπtva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu, Zagreb 1989., M. SOBOLEVSKI, “Prilog metodologiji istraæivanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku drugoga svjetskog rata”, »asopis za suvremenu povijest (»SP), br. 24 (1), Zagreb 1992., 177.-202., Isti, “PreπuÊena istina, ærtve rata na podruËju bivπe Jugoslavije 1941.-1945. prema popisu iz 1964. godine”, »SP 25 (2-3), Zagreb 1993., 87.-116., J. JUR»EVI∆, Nastanak jasenovaËkog mita, Zagreb 1998.
7
casopis za sp2
07.05.2001 7:23
Page 8
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
Tijekom poratnih godina taj je broj sve viπe shvaÊan kao broj stradalih antifaπista pa su onda prema njemu nastajali razni mitovi, od "jasenovaËkih" do "blajburπkih", o stradanju pojedinih naroda. Upravo neobjavljivanje rezultata popisa pothranjivalo je te mitove. Nezadovoljni brojem ærtava rata na strani "antifaπista" utvrenih popisom 1946. godine, koji nije bio u skladu sa sluæbeno prokalmiranom brojkom od 1.7000.0003 ærtava u Jugoslaviji, Glavni odbor Saveza udruæenja boraca Narodno oslobodilaËkog rata Jugoslavije (dalje GO SUBNOR-a) pokrenuo je krajem 1949. godine inicijativu za popisivanje ærtava rata 1941.-1945. godine. Dræavna vlast popis je i povjerila SUBNOR-u kao organizaciji koja je izrasla na sudioniπtvu njezinih Ëlanova u antifaπistiËkom otporu, a krajnji cilj te akcije bilo je objavljivanje spomen-knjiga za ærtve rata za svaki kotar i grad. PoËetkom prosinca 1949. godine osnovana je u Hrvatskoj pri SUBNOR-ovoj Sekciji za prikupljanje historijskih dokumenata, Komisija za popis ærtava NOR-a. U poËetku je zadatak Komisije bio popis svih ærtava Drugog svjetskog rata4, ali veÊ na osnivaËkoj skupπtini Komisije 2. prosinca 1949. godine, pred sam popis, ta je ideja napuπtena i naglaπeno je da Êe se popisati samo "/.../ ærtve koji su bili na strani NOP-a i NOBe/.../".5 Krajem prosinca 1949. godine osnovane su komisije na niæim razinama, oblasne, kotarske, mjesne, gradske i rajonske6. Za potrebe popisa tiskano je oko milijun obrazaca za pojedinaËne ærtve te desetak tisuÊa uputa za popunjavanje. Popis je obavljen od 22. sijeËnja do 22. veljaËe 1950. godine, a komisije su nastavile raditi na obradi do kraja 1950. godine. U popisu je sudjelovalo 2934 komisije, 5517 ekipa, viπe od 1000 instruktora te 19950 Ëlanova raznih komisija.7 Obrazci za ærtve popunjavani su 2 Stevan PaniÊ, sekretar Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata GO SUBNORa Jugoslavije ovako je komentirao rezulate popisa na savjetovanju sekretara sekcija, predsjednika Komisija za popis ærtava i predstavnika statistiËkih ureda u Zagrebu: “/.../ Dosadaπnji rezultati akcije nisu zadovoljavajuÊi zbog toga, ako gledamo na Ëitavu zemlju, πto onda ispada da sve u svemu neÊe biti u naπoj zemlji viπe od 600.000 ærtava faπizma. Meutim, nije toËno, da je u naπoj zemlji bilo 1.100.000 neprijateljskih vojnika koji su poginuli, kao ustaπe, domobrani itd. To nam govori da nismo do kraja izvrπili zadatak.” Vidi: Hrvatski dræavni arhiv (HDA), SUBNOR-RepubliËki odbor za Hrvatsku, Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata, Zapisnik sa savjetovanja od 12. travnja 1950. godine. 3 Broj od 1.700.000 ærtava sluæbeno je iznio Edvard Kardelj, predsjednik jugoslavenske delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1. kolovoza 1946. godine. Vidi: E. KARDELJ, Govori na Pariskoj konferenciji, Beograd 1947., 11. 4 Na savjetovanju sekretara i tajnika sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata naglaπeno je da se treba izvrπiti i “/.../ popis narodnih neprijatelja-podatke o njima ne unaπati./../ ostaviti u materijalu”. Isto, Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata, zakljuËci savjetovanja 18. rujna 1949. godine. 5 HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, Zemaljski odbor, Okruænica od 2. prosinca 1949. godine.
8
casopis za sp2
07.05.2001 7:23
Page 9
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
u dva primjerka, jedan je ostajao u mjesnoj organizaciji Saveza boraca, a drugi je proslijeen kotarskim komisijama. U okruænici Zemaljskog odbora dana je uputa kotarskim komisijama da ispunjene obrazce grupiraju u tri skupine: 1. rukovodioci, borci i pripadnici partizanskih odreda i jedinica NOV, 2. rukovodioci, aktivni borci i suradnici NOP-a na osloboenoj i okupiranoj teritoriji, 3. neboraËko stanovniπtvo u pozadini i na okupiranoj teritoriji.8 Popisom ærtava 1950. godine obuhvaÊeni su "/.../ graani koji su od 6. travnja 1941. godine æivjeli na teritoriju FNRJ, rodili se ili doπli u naπu zemlju poslije 6. travnja 1941. godine, a u toku Drugog svjetskog rata su poginuli, ubijeni, nastradali ili nestali bez traga u logorima (u zemlji ili inostranstvu), u zbjegu, na prisilnom radu i t.d., a bili su uz NarodnooslobodilaËki pokret. Podaci Êe se prikupljati za borce, koji su pali u redovima partizanskih odreda, grupa, odnosno NOV ili J.A., za pozadinske radnike, neboraËko stanovniπtvo (æene, starce i djecu), koji su naπli smrt od bombardiranja, u zarobljeniËkim logorima, izgnanstvu, prisilnom radu (u zemlji ili inostranstvu), kao i za one koji su uslijed zadobivenih rana ili ozlijeda steËenih u ratu umrli poslije 10. svibnja 1945. godine."9 Zanimljiv je podatak da je u Hrvatskoj planirano najmanje 300.000 ærtava10, ali se ubrzo pokazalo da taj broj nije dostiæan pa je smanjen na 226.082 ærtve11, da bi na sastanku Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata, 10. listopada 1950. godine, Franica Padovan, sekretar Sekcije i tajnik Zemaljske komisije za popis ærtava izvjestila, nazoËne: "(...) Broj ærtava joπ uvijek se svodi na 150.000, a ne nikako na viπe, i cifru od 300.000 koju smo predvidjeli nikako ne moæemo ostvariti. Ja sam radi toga bila u Predsjedniπtvu Vlade i pretraæila arhivu ratne πtete i kod njih 6
Zemaljska komisija odræala je osnivaËku sjednicu 2. prosinca 1949. U Komisiju je izabrano 12 Ëlanova: TodoroviÊ Simo (predsjednik), Padovan Franica (tehniËki tajnik), PetroviÊ –uro, Uroda Kata, ViduliÊ Ante, Buneta Branko, MijiÊ Marko, ÆivkoviÊ Miljenko, GrabiÊ Bogumil, Zlodre Ratko, Vencl Branko, Splivalo Perka. Kasnije je komisija nadopunjena predsjednikom komisije za grad Zagreb. Vidi, HDA, SUBNORRO za Hrvatsku, Zemaljska komisija za popis ærtava NOR-a, Zapisnik od 2. prosinca 1949. 7 HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata, Zapisnik savjetovanja sekretara sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata od 12. travnja 1950.g 8 Isto, Okruænica od 2. prosinca 1949. 9 HDA, Komisija za prikupljanje podataka o ærtvama NOR-a, Uputstva od 2. prosinca 1949. 10 Isto, Zapisnik sastanka Komisije 30. sijeËnja 1950. godine. Na savjetovanju predsjednika komisija 9. sijeËnja 1950. godine predstavnici oblasti ovako su prognozirali ærtve na svom podruËju: Karlovac 100.000, Zagreb 100.000, Bjelovar 25.000, Split 25.000, Osijek 30.000, Zagreb - grad 10.000, Rijeka se suzdræala od prognoze. 11 HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, IzvjeπÊe Zemaljskog odbora Glavnom odboru SUBNOR-a o akciji prikupljanja podataka o ærtvama rata, 18. oæujka 1950.
9
casopis za sp2
07.05.2001 7:23
Page 10
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
je broj upisanih ærtava priliËno jednak naπem, meutim, kad neke kotareve uporedimo onda je razlika priliËno velika. Negdje smo mi premaπili u popisu, a negdje komisija ratne πtete. Gdje smo mi premaπili dobro je, a gdje su oni to je loπije, i ja sam javila svim tim kotarevima gdje nam se podaci ne slaæu i gdje je razlika prevelika da stvar joπ jedanput prekontroliraju, meutim, oni su nam javili da je akcija dobro sprovedena i da je greπka kod upisa ratne πtete, jer su neki upisali i veÊi broj neprijateljskih ærtava".12 Koliki je broj ærtva pronaen u Zemaljskoj komisiji za ratnu πtetu 1946. godine? Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata pri zemaljskom odboru Saveza boraca u izvjeπÊu za II. tromjeseËje 1950. godine navodi: "/.../ Akcija prikupljanja je zavrπila, samo u nekoliko sela, kotareva /Loπinj, Pakrac, Daruvar/ privodi se kraju. /.../ Pregledali smo arhivu ratne πtete pri Predsjedniπtvu Vlade NRH i naπli da je tadanja komisija na osnovu prijava, koje su podnijeli roditelji i rodbina ærtava i nestalih graana evidentirali 159.193. ærtve u NR Hrvatskoj".13 U prilogu donosim tablice iz kojih se mogu vidjeti sljedeÊi podaci: broj ærtava po oblastima, broj ærtava po naËinu stradanja, broj ærtava po narodnosti, broj ærtava po spolu, broj ærtava po zanimanju, broj ærtava po starosti i broj ærtava po ratnim godinama stradanja. Treba napomenuti da broj ærtava nije jedinstven ako se usporede kategorije stradanja pa tako ukupni broj14 u kategoriji ærtava iznosi: - po naËinu stradanja - po narodnosti
155.954 155.142
- po spolu - po zanimanju
155.688 156.226
ZakljuËak Zaπto mislim da je vaæno upozoriti na popis ærtava iz 1950. godine? Popis ærtava neopravdano su zanemarivali hrvatski povjesniËari. Mnogi su zaradili mirovine istraæujuÊi ærtve Drugog svjetskog rata, a da, zaËudo, nisu nikad pregledali gradivo koje im je stajalo na dohvat ruke te su tako dopustili 50-godiπnje krivotvorenje povijesnih Ëinjenica o ærtvama Drugog svjetskog rata i nastajanje raznih mitova. Popis iz 1950. godine obavljen je u Hrvatskoj (kao i u ostalim republikama bivπe Jugoslavije) u organizaciji Saveza boraca NOR-a. Stoga Ëudi da mnogi koji su se u svojim znanstvenim djelima bavili problemom ærtava, a bili su i sami Ëlanovi popisnih komisija, Ëak visoko pozicionirani u Savezu boraca, "ne znaju" za te podatke. 10
casopis za sp2
07.05.2001 7:23
Page 11
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
SaËuvani spisi Komisije za popis ærtava NOR-a15 iz 1950. godine pokazuju da su podaci o broju ærtava gotovo identiËni podacima do kojih je doπla Komisija za ratne πtete iz 1946. te Komisija za popis ærtava Drugog svjetskog rata iz 1964. godine. Onima koji negiraju svaki napor da se utvrde ærtve Drugog svjetskog rata16 u proteklih 50 godina preporuËujem uvid u navedeno arhivsko gradivo, te da istraæe i svoje arhivske fondove, posebno Savezni odbor SUBNOR-a Jugoslavije tj. njegovu Saveznu komisiju za popis ærtava Drugog svjetskog rata i Sekciju za prikupljanje historijskih dokumenata. I na kraju, πto nedostaje u saËuvanom arhivskom gradivu. Nedostaju pojedinaËni obrazci za popisivanje ærtava. Red je i odgovoriti gdje su oni. Popunjeni obrazci ærtava iskoriπteni su kao osnova za popis 1964. godine. Kao i drugo arhivsko gradivo Komisije iz 1964. godine i ti su pojedinaËni formulari ærtava iz 1950. i 1946. godine povuËeni u pismohranu Savezne komisije u Beograd i nedostupni su istraæivaËima iz Hrvatske. Nadamo se da Êe nam uskoro biti dostupni i omoguÊiti daljnja istraæivanja i rjeπavanja otvorenih pitanja kao πto su ærtve Jasenovca te drugih logora u NDH i izvan nje.
12 Isto, Zapisnik sastanka Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata, 10. listopada 1950. 13 Isto, lipanj 1950. 14 M. SOBOLEVSKI, nav, dj., 192., govoreÊi o popisu iz 1950. navodi da su gubici Hrvatske iznosili 156.158 osoba, ne navodeÊi direktno izvor za taj podatak. 15 U arhivskom gradivu Sekcije i Komisije saËuvani su osnivaËki spisi Komisije, zapisnici sastanaka, izvjeπÊa mjesnih i kotarskih komisija, statistiËki podaci o ærtvama po kotarskim i oblasnim odborima, izvjeπÊa Komisije Saveznoj komisiji pri Glavnom odboru Saveza boraca NOR-a u Beogradu. Nisu napravljeni zavrπni statistiËki podaci za Hrvatsku (ili nisu saËuvani u arhivskom gradivu), ali iz saËuvanih statistiËkih podataka za oblasne odbore, moæe se doÊi do rezultata popisa ærtava za Hrvatsku. Nakon zavrπenog popisa Komisija je prestala raditi, a zavrπnu obradu popisa preuzela je Sekcija za prikupljanje historijskih dokumenata uz pomoÊ statistiËkih ureda. 16 Radna grupa Srpske akademije nauka i umetnosti u sastavu akademik Vladimir Dedijer, akademik Miloπ Macura, general pukovnik –uro MeπtroviÊ, dr. Milan BulajiÊ i potpukovnik Antun MiletiÊ posjetila je 11. i 12. listopada 1985. Spomen podruËje Jasenovac. U zavrπnom razgovoru s tom radnom grupom sudjelovali su Ëlanovi Savjeta Spomen podruËja Jasenovac: general pukovnik Jefto ©aπiÊ, Ante MiljkoviÊ, ©imo KlaiÊ, direktor Spomen podruËja Ana Poæar i predstavnici SUBNOR-a iz Jasenovca, Novske i Stare Gradiπke. Uz napomenu da je u samom Jasenovcu “izgubilo æivote na stotine hiljada Srba, Hrvata, Muslimana, Jevreja, Roma i drugih naroda”, a na osnovu tri iskopane grobnice utvren “broj ærtava od 550.800” i zakljuËeno je da “/.../joπ nije kasno, ako to nije veÊ uraeno, da se joπ moæe izvrπiti popis od sela do sela, od grada do grada.” Vidi: HDA, SUBNOR-RO za Hrvatsku, Komisija za logoraπe, 1985., bez ur. broja. O “neobavijeπtenosti” spomenutih sudionika tog skupa svaki je komentar suviπan.
11
Ukupno
Oblast Zagreb
7
Oblast Dalmacija 14063 1075
5 Grad Zagreb
176
Oblast Rijeka
4
8089
5849
128
14
148
46377 34711 1201
2669
920
5654
5023 10718
359
646
492
211
od bombardiranja 404
327
10397 3710
931
9
209 1271
245
675
7573
755
u zatvorima 6422
1087
729
579
412
562
1880
1173
2274
13
-
-
-
182
-
812
1280
na drugi naËin 954
516
nepoznato 451
555 44221 6641
5893
495 1301
7213 1199
3228
4012 1665
20922
2458
ukupno 155954
22936
6464
25785
12695
23449
46284
18341
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
6
106
2058
Oblast Osijek
315
3
9457 3879
314
Oblast Karlovac
6223
2
5411
u vojnim jedinicama
Oblast Bjelovar
ORGANIZACIJA SAVEZA BORACA u logoru
Ærtve po naËinu stradanja
07.05.2001 7:23
1
Redni broj
Tablica br. 1. Ærtve po naËinu stradanja
u zarobljeniπtvu
12
u zbjegovima
casopis za sp2 Page 12
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
13 U sumarima za pojedine oblasti: Dalmacija, Karlovac, Osijek i Zagreb rubrika je prazna, a za oblast Bjelovar stoji “Baèeni u bunar i masovno klanje”, te za oblast Rijeka “strijeljani kod kuÊe”.
Ukupno
Oblast Zagreb
7
Oblast Dalmacija 11976 4278
5 Grad Zagreb
5001 21255
Oblast Rijeka
4
7420
7321
6464
5273 20014
-
NOO-a, AFÆ-a 427
1899
841
747
206
4838 2660
584
14
1129
2812 1156
602
47679 44902 44988 137569 13399 5798
5168
5875 10323 22169
1296
7013
5971
Ëlanovi KP, JNOF, 1296
8428
1944
2771
1278
3709
5107
5643
nepoznato
8844
9155
6464 3643 15661
4204
7611 21050
1486
2008
1645 12124
1958 10973
ukupno
32836 28880 22555 84271
3590
316
10668
6080
3438
5372
3372
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
6
2549 12423
2861
Oblast Osijek
8484 13122 15297 36903
6545 18341
3
Redni broj
Oblast Karlovac
aktivni uËesnici u pozadini 6178
ostali
2
5618
ukupno
Oblast Bjelovar
borci i rukovodioci u jedinicama
Pali u borbi
07.05.2001 7:23
1
ORGANIZACIJA SAVEZA BORACA
Ëlanovi SKOJ-a
UËeπÊe u Narodno-oslobodilaËkoj borbi
sa okupatorom
Tablica br. 2. UËeπÊe u NOB
sa domaÊim izdajnicima
casopis za sp2 Page 13
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
13
Dalmacija
Gr. Zagreb
5
6
5
2
2 3
5 11
6 10
8
5
Muslimani 5
Bugari 14
11
Talijani
2
45 -
2 -
2 -
3 -
27
1
Jevreji
Cigani
127 447
21
15
16
2
2
1
2 10
552 241
2 2863
27
25 2 590
7
Nijemci
776 864 30
Ostali 7
8
8 46249
11 18341
Nepoznato 15
21
10
9
6464
3 22885
16
1 24891
14 12897
13 1648 3787 30 190 271 23471
4 - 177 32 23
Rumunji
75 136 - 234 9
4
2 120
3
3
3 392
Ukupno
U k u p n o 55802 84709 548 11 28 36 11 616 192 - 472 44 671 6002 5341 75 260 324 155142
1
13 3
338 204
4123
8444 13299 112
2974
20674
46 7
23
Crnogorci 2
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
7 Ob. Zagreb
Rijeka
4
Makedonci
23 -
Slovenci
305 127
4543 12418
Osijek
3 11776
2676 42950
Redni broj
Karlovac
Hrvati
2
Srbi
4715 11276
»esi
Ærtve po narodnosti
07.05.2001 7:23
1 Bjelovar
Oblast/grad
Slovaci
Tablica br. 3. Ærtve po narodnosti
©iptari
14 Maari
casopis za sp2 Page 14
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
radnici
ukupno
æenskih
muπkih
Redni broj
Dalmacija
Gr. Zagreb
5
6
3774
6464 2244
964 6575 227
971
88
340 375 1524 4033 174
69
80
855 183
334 673 1543 2584
187 370 1628
488 430 1632 3826 210
74 1416 633
16927 6009 22936 1295 12047
4548 1816
intelektualci 334 364
zanatlije 906 3377 442
432 15
6
3
118 370 2128
474
1
305
277
nepoznato 254
340
93
309
254
137
146
866 1383
864
436
ostalo
150 1452 128 1023
132
615 1812
320 6576
449 1577
22936
6434
25822
12955
23431
46062
18341
Ukupno
U k u p n o 118028 37860 155688 15460 78802 3376 3052 8266 22321 1404 2510 14095 153 3876 2911 156226
7 Zagreb
11659 1237 12896 5019
Rijeka
4
9573
studenti i srednjoπkolci
275 204
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
22359 3472 25831 2311 15407
16976 6455 23431 2590
Osijek
3
9238
seljaci
841 28689
32031 14058 46089
Karlovac
2
13528 4813 18341 1160
domaÊice
Ærtve po zanimanju
aktivni oficiri i podoficiri
Ærtve po spolu
07.05.2001 7:23
1 Bjelovar
Oblast/grad trgovci, industrijalci i bankari
Tablica br. 4. Ærtve po spolu i zanimanju
djeca i aci
casopis za sp2 Page 15
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
15
114
Oblast Rijeka
Oblast Dalmacija
Grad Zagreb
4
5
6
Ukupno
7 Oblast Zagreb
777
Oblast Osijek
3
1941
Ukupno
preko 50 g. 4075 18342 1842 6011
1942
6-15
2359 3539 2128 2223
5778
9483
1977 6332
199 1742 8971
3215
1202 10475 10309
414 4609
1623 5611
6466
938
615
667
741 2158
215
4540 22936 1670 5968
1247
3290 25831
2181 13096
4583 23431 2017 7735
985
976 1123 2464 4363 6403 2271 1002
583
9022 9459 2763 1345
3994 4594 1874
2975 5001 2715 2079
4698 10925 17174 10336 46325 13524 1150 12325 5315 2297 1406
7033
poslije 1945 259
36
293
296
909
244
239
21936
6464
25781
12897
23431
46261
18341
Ukupno
6644 11739 44475 61693 30252 155073 20624 34627 35621 35288 15171 11504 2276 155111
1116
63
16-26
1626 4781
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
555
3192
Oblast Karlovac
Redni broj
2
do 5 g. 827
07.05.2001 7:23
1 Oblast Bjelovar
ORGANIZACIJA SAVEZA BORACA 26-30
Ærtve po godinama stradanja
1943
Ærtve po starosti
1944
Tablica br. 5. Ærtve po starosti i po godinama stradanja
1945
16 nepoznato
casopis za sp2 Page 16
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
18341 18341 18341 18342
po narodnosti
po spolu
po zanimanju
Bjelovar
po naËinu stradanja
Ærtve
46062
46089
46249
46284
Karlovac
23431
23431
23417
23449
Osijek
12995
12896
12897
12695
Rijeka
25822
25831
24891
25785
Dalmacija
6434
6464
6462
6464
Gr. Zagreb
22936
22936
22885
22936
Zagreb
156226
155688
155142
155954
Ukupno
07.05.2001 7:23
Oblast
casopis za sp2 Page 17
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
17
casopis za sp2
07.05.2001 7:23
Page 18
M. RUPI∆, Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu
God. 33., br. 1., 7.-18. (2001)
SUMMARY
POPULATION LOSSES IN CROATIA DURING THE SECOND WORLD WAR ACCORDING TO THE CENSUS OF 1950 The 1950 commission investigating the number of victims of the National Struggle for Liberation established numbers which confirmed those recorded earlier by the Commission for war damages in 1946 and those recorded later by the Commission for investigating victims of the Second World War in 1964. However, up until now, the results made by the 1950 Commision have been unjustifiably neglected by researchers. They were never officially published, but were kept secret and the materials were unavailable to researchers at the Archive of Yugoslavia in Belgrade.The results of the 1946 Commission were unacceptable to authorities because the number of victims registered for the "anti-fascists" were smaller by half than the figures established for the deaths of "enemies of the people." The 1950 Commission investigated only the number of losses suffered on the side of the Movement for National Liberation. For Croatia, 159 193 deaths were counted. The list of victims was tabulated with respect to place, manner, and year of death, nationality, gender, occupation, and age.
18