Strateški plan Hrvatskog instituta za povijest 2013-2018 by Hrvatski insititut za povijest

StrateĹĄki plan Hrvatskoga instituta za povijest 2013.â&#x20AC;&#x201C;2018.

PREDGOVOR Hrvatski institut za povijest, uključujući i Podružnicu za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskome Brodu, brojem znanstvenika i znanstvenih novaka najveći je javni znanstveni institut u znanstvenome području humanističkih znanosti te središnji javni institut u Republici Hrvatskoj kojem je temeljna djelatnost (misija) znanstveno proučavanje povijesti hrvatskoga naroda i naroda Balkana i srednje Europe. Od svoga osnutka 1961. pod imenom Institut za historiju radničkog pokreta, Institut je sustavno širio područja istraživanja, što je vidljivo iz promjene imena 1990. u Institut za suvremenu povijest te 1996. u Hrvatski institut za povijest. Zakonom o ustanovama (1993.) Institut kao znanstvena organizacija postao je javna ustanova nad kojom je Republika Hrvatska stekla osnivačka prava. Stupanjem na snagu Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti (1996.) te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (2003.) Institut je nastavio svoj rad kao javni znanstveni institut u vlasništvu Republike Hrvatske kojem je temeljna zadaća trajna znanstveno-istraživačka djelatnost. Institut je osnovan za provedbu programa znanstvenih istraživanja kao javne službe u znanstvenoj djelatnosti kojoj je zadaća ostvarivati znanstvene programe od strateškoga interesa za Republiku Hrvatsku te uspostaviti znanstvenu infrastrukturu za sustav znanosti i visokoga obrazovanja. Kadrovsku strukturu Instituta (2012.) čini 92 zaposlenika, od kojih je 74 angažirano na realizaciji trajne znanstveno-istraživačke djelatnosti, a 18 u pratećoj stručnoj službi (računovodstvo i financije, pravni, kadrovski i opći poslovi, informatički poslovi, osoblje knjižnice, tehnički poslovi). Znanstveno-istraživačka djelatnost Instituta odvija se od početka 2007. u sklopu pet znanstvenih programa kroz realizaciju 21 znanstveno-istraživačkog projekta ugovorenog s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (Z-projekti), a na međunarodnoj razini kroz bilateralne projekte sa Slovenijom i Srbijom te sudjelovanje inozemnih znanstvenika kao vanjskih suradnika na domaćim projektima. Institut izdaje i četiri znanstveno-stručna časopisa te godišnje u prosjeku objavljuje 15 monografija, zbornika radova, knjiga kritički pripremljenog arhivskog gradiva te drugih vrsta znanstvenih publikacija. Institut kontinuirano sudjeluje u organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i okruglih stolova. U okviru nastavne djelatnosti Institut već niz godina ostvaruje međuinstitucionalnu suradnju sa sveučilištima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, Sveučilištem u Mostaru, a od 2010. i s Hrvatskim katoličkim sveučilištem.

UVOD Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju hrvatski istraživački prostor postaje sastavni dio europskoga istraživačkog prostora, što zahtijeva zajedničko promišljanje zaposlenika Instituta o znanstveno-istraživačkim i stručnim prioritetima rada Instituta u nadolazećem periodu. Ne napuštajući tradiciju i osnivačkim aktom i Statutom određenu misiju institucije, nužno je definiranje jasnih strateških ciljeva, srednjoročnih i dugoročnih, koji će doprinijeti učvršćenju pozicije Hrvatskoga instituta za povijest kao nacionalnoga središta te njegovoj prepoznatljivosti kao regionalnoga središta znanstveno-istraživačke djelatnosti iz područja povijesnih znanosti i područja drugih humanističkih i društvenih znanosti. Usmjereni na važnost istraživanja obilježja hrvatske povijesti i kulture u europskome i regionalnome kontekstu i svjesni izazova koje donosi nadolazeće razdoblje, premda u nezahvalnoj poziciji definiranja vlastite znanstvene aktivnosti bez jasnih naznaka vrednovanja humanističkih znanosti i njihove važnosti u novom zakonodavnom okviru, u prvome redu u skladu s dokumentima Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije (od 22. travnja 2012.), Akcijski plan Znanost i društvo (2012.), Akcijski plan podizanja apsorpcijskog kapaciteta Republike Hrvatske za sudjelovanje u Okvirnim programima za istraživanje Europske unije 2013.-2015. (veljača 2013.), redefinirali smo Strateški plan Hrvatskoga instituta za povijest donesen 2010. godine. Polazeći od činjenice da Europska unija uvažava različita i specifično povijesno uvjetovana obilježja zemalja članica te se nastoji njegovati zajedništvo kroz različitosti uz isticanje onih obilježja koja djeluju objedinjujuće, humanističkim i društvenim znanostima treba pripadati istaknuta uloga, a u tom kontekstu istraživanje hrvatske povijesti, društva i kulture mora biti važna komponenta hrvatskoga istraživačkog prostora. Europski okvirni program istraživanja i inovacija za razdoblje od 2014. do 2020 godine – Obzor 2020., koji umnogome određuje budućnost europskoga istraživačkog prostora, humanističkim znanostima daje posebnu ulogu kao dijelu svih istraživačkih pravaca u prioritetu Društveni izazovi, no humanističke znanosti moraju imati i presudnu ulogu u izgradnji i očuvanju hrvatskoga identiteta u procesima globalizacije. U tom je smislu nužno sagledati odrednice Obzora 2020. u realnim okvirima i prilagoditi ih hrvatskim uvjetima. Vjerujemo da će, kao što je istaknuto u Smjernicama za njezinu izradu koja je u tijeku, i Strategija odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske ići u tom smjeru. Slijedom navedenih razmišljanja, Strateški plan Hrvatskoga instituta za povijest razvojni je dokument koji definira ciljeve srednjoročnoga i dugoročnoga razvoja Instituta te naznačuje glavne smjernice i korake za ostvarivanje tih ciljeva. Dokument se odnosi na razdoblje od 2013. do 2018., za koje definira smjer razvoja i razvojne ciljeve. Polazište za utvrđivanje razvojnoga plana i ostvarivih strateških ciljeva je stanje određeno formalnim statusom i institucionalnim okvirom, kadrovskom strukturom, rezultatima znanstvene produktivnosti te izdavačkom djelatnošću u razdoblju od 2008. do 2012. godine.

ANALIZA STANJA UNUTARNJI USTROJ HRVATSKOGA INSTITUTA ZA POVIJEST Temeljne unutarnje ustrojbene jedinice znanstvene djelatnosti u Hrvatskome institutu za povijest znanstveni su odjeli koji organiziraju i izvode znanstveni i visokostručni rad u području povijesne znanosti. Zaposlenici angažirani na realizaciji znanstvenoistraživačke djelatnosti Hrvatskoga instituta za povijest organizirani su u pet (5) odjela, uz koje djeluje i Podružnica za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje, smještena u Slavonskome Brodu. U radu znanstvenih odjela kao vanjski suradnici na znanstvenim projektima i kolaborativnim programima mogu sudjelovati znanstvenici i suradnici koji su zaposleni izvan Instituta. Stručna služba obavlja stručne, pravne, financijsko-računovodstvene, kadrovske, administrativne, računalno-informatičke, bibliotečne, dokumentacijske te tehničke i pomoćne poslove za potrebe Instituta. Institutom upravlja peteročlano Upravno vijeće, cjelokupan rad i poslovanje Instituta organizira i vodi ravnatelj/ica, a Znanstveno vijeće, koje čine svi stalno zaposleni znanstvenici i predstavnici suradnika, utvrđuje i provodi znanstvenu politiku Instituta te odlučuje o znanstvenim i stručnim pitanjima.

Znanstvenici (po znanstvenim zvanjima) i znanstveni novaci po odjelima (2012.)

Odjel za Odjel za srednjovjekovnu novovjekovnu povijest povijest

Odjel za hrvatsku latinističku historiografiju

Odjel za povijest 19. stoljeća

Odjel za suvremenu povijest

Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje

Znanstveni savjetnici

Viši znanstveni suradnici

Znanstveni suradnici

Znanstveni novaci i stručni savjetnici/ suradnici

5 (4 + 1)

6 (4 + 2)

Ukupno

6+3=9

5 + 5 = 10

1+2=3

7 + 6 = 13 14 + 10 = 24 9 + 6 = 15

Materijalni resursi  Radni prostori  zgrada u Opatičkoj 10, Zagreb, u vlasništvu Hrvatskoga instituta za povijest – 1830 m² – 29 ureda, knjižnica, skladišni prostor  zgrada u Ulici Ante Starčevića 8, Slavonski Brod – 300 m² – uredi, knjižnica, skladišni prostor  Knjižnica (Zagreb) – cca 60 000 bibliografskih jedinica  Knjižnica (Slavonski Brod) – cca 10 500 bibliografskih jedinica  Računalna i druga oprema koja uz neznatne poteškoće omogućava uspješno ostvarivanje temeljne znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta  Sredstva za rad Hrvatskoga instituta za povijest osiguravaju se uglavnom iz državnoga proračuna Republike Hrvatske  Sredstva za rad Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje osiguravaju se prema Ugovoru od 26. lipnja 1996. iz:  državnoga proračuna Republike Hrvatske (50%)  proračuna Grada Slavonskog Broda i proračuna Brodsko-posavske županije (50%). U uvjetima teške gospodarske krize te s obzirom na najavljene promjene u sustavu financiranja svjesni smo da će se udio prihoda s izvorom izvan proračuna RH morati znatno povećati. Mogućnost povećanja tog udjela vidimo u uspješnom apliciranju i 5

ugovaranju projekata preko Hrvatske zaklade za znanost, HERA programa te drugih sličnih europskih i domaćih projektnih natječaja. Jednako tako, dio istraživačkoga rada morat će se otkloniti od tzv. temeljnih istraživanja i preusmjeriti u tzv. primijenjena istraživanja koja – iako nemaju preveliku znanstvenu važnost – mogu na tržištu donijeti sredstva gospodarskih subjekata.

Izdavačka djelatnost  Biblioteka Hrvatska povjesnica (pokrenuta 1994.) i Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirminiensia et Baranyensia (pokrenuta 1996.) – objavljuju se monografije, studije, rasprave, kritički pripremljeno arhivsko gradivo, prijevodi, pretisci i bibliografije  Periodične publikacije: 

Časopis za suvremenu povijest (izlazi od 1968. u Zagrebu) – 3 puta godišnje



Povijesni prilozi (izlaze od 1982. u Zagrebu) – 2 puta godišnje



Review of Croatian History (izlazi od 2005. u Zagrebu) – jednom godišnje



Scrinia Slavonica (izlazi od 2001. u Slavonskome Brodu) – jednom godišnje

 Zbornici radova i zbornici s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova

Znanstvena produktivnost Hrvatskoga instituta za povijest u razdoblju od 2008. do 2012. godine Znanstvena produktivnost Instituta u razdoblju od 2008. do 2012. upućuje na znatne i stabilne istraživačke kapacitete (znanstvenici i znanstveni novaci). 2008.–2012. Vrste publikacija

Članci u domaćim znanstvenim časopisima Članci u stranim znanstvenim časopisima Autorske knjige Radovi u međunarodno recenziranim zbornicima radova sa skupova Poglavlja u knjigama i tematskim zbornicima Uredništvo (monografija, zbornika radova)

Na Na hrvat- stranim skom jezicima jeziku

U A1/A2 bazi

Indeksirani u bazi EBSCO

Ukupan broj (zbroj 1. i 2. stupca)

279

278

210

310

216

227

Odjeli i tekući projekti Instituta Odjel za srednjovjekovnu povijest Odjel sustavno istražuje teme iz hrvatske medijevistike, od razdoblja kasne antike do kasnoga srednjeg vijeka, a osobito teme iz razvijenoga srednjeg vijeka. Posebni istraživački projekti usmjereni su na vrlo važna a nedovoljno i nesustavno istražena područja hrvatskoga srednjovjekovlja: srednjovjekovni grad kao navitalniji i integrativni čimbenik hrvatskoga srednjovjekovlja – njegove društvene strukture i topografski razvoj, zatim ulogu hrvatskoga srednjovjekovnog plemstva u hrvatskoj povijesti – njihov društveni razvoj i teritorijalni ustroj, te povijest crkvenih institucija kao vrlo važnog čimbenika srednjovjekovne povijesti. Istraživači na projektu rade na objavljenim, ali u velikoj mjeri i na neobjavljenim izvorima koji zahtijevaju poznavanje latinskoga, paleografije i srodnih povijesnih disciplina. Rezultati Odjela jesu i objavljivanje transkribiranih dokumenata važnih za hrvatsko srednjovjekovlje, sintetski ili metodološki važni radovi, specijalizirane rasprave o složenim interdisciplinarnim pitanjima hrvatske medijevistike – primjerice definiranje pitanja vlasništva, vlasti, pojedinih institucija, izrade baza podataka, genealogija, ubikacija pojedinih lokaliteta itd. Osim toga, u nastupajućem razdoblju planira se i uspostava on-line baze podataka koja bi sadržavala transkripcije dokumenata i rekonstrukcije pojedinih srednjovjekovnih gradova. Hrvatsko srednjovjekovlje tim se istraživanjima i intenzivnom međunarodnom suradnjom postavlja u kontekst šire sredozemne odnosno srednjoeuropske povijesti. U sklopu znanstvenoga programa Spomenička i socijalna topografija hrvatskoga srednjovjekovlja u tijeku je realizacija triju znanstvenih projekata: Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život; Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije; Crkveno-kulturna povijest hrvatskog srednjovjekovlja. Odjel za novovjekovnu povijest Središnja tema istraživanja i znanstvene komunikacije ovoga Odjela odnosi se na razdoblje od 15. do 18. stoljeća na geografski prostranom području od Jadrana na zapadu do Drave i Dunava na istoku te od Istre na sjeveru do Dubrovnika i Boke na jugu, koje obuhvaća Mletačku Dalmaciju, Civilnu Hrvatsku i Vojnu krajinu. U znanstvenome fokusu istraživanja isprepletenosti su zajedničkoga povijesnog razvoja više danas samostalnih država (Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Austrija, Italija, Mađarska i Albanija) na područjima negdašnjih, susjednih svjetskih sila (Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Osmansko Carstvo). Takva istraživanja, praćena konkretnom komunikacijom s tamošnjim ustanovama i znanstvenicima, pridonose boljem poznavanju zajedničke povijesti i upućuju na nedjeljivost brojnih sastavnica njihova kulturnoga i povijesnoga naslijeđa. Istraživanje novovjekovne hrvatske povijesti zahtijeva poznavanje latinskoga, pisane njemačke gotice i staroga talijanskog za analizu i transkripciju povijesnih izvora te suvremenoga njemačkog, mađarskog i talijanskog jezika radi praćenja relevantne sekundarne literature.

U sklopu znanstvenoga programa Razjedinjena Hrvatska Kraljevina u europskom civilizacijskom kontekstu 16.-18. st. u tijeku je realizacija triju znanstvenih projekata: Hrvatski istočnojadranski prostor i Mletačka Republika u ranom novom vijeku: građa i prinosi; Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet; Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama 18. i 19. stoljeća. Odjel za hrvatsku latinističku historiografiju Odjel je jedinstven i specifičan ne samo unutar Hrvatskoga instituta za povijest i lokalne zajednice nego i na području čitave Republike Hrvatske. Budući da latinistička baština zauzima središnje mjesto u hrvatskoj kulturi, a ujedno je poveznica s literaturom i znanošću ostalih europskih naroda te tvori i znatan dio europske baštine, jasno je da su stručnjaci specijalizirani za latinitet nezamjenjivi dio znanstvene zajednice i potrebni za pripremanje, prevođenje, interpretaciju i prezentaciju djela pisanih na latinskome. Latinski jezik bio je "lingua franca" zapadnoga svijeta, pa je jasno da kao što su kulturni i politički djelatnici s područja današnje Hrvatske, a među njima, dakako, i hrvatski latinisti nekad bili ravnopravni pripadnici europske intelektualne zajednice, i danas dobri poznavatelji latinskoga prelaze granice Hrvatske i mogu se lako uključiti (i udružiti) u slične projekte u ostalim europskim zemljama. Jednako tako unutar nacionalnoga instituta za povijest djeluju kao neodvojivi dio cjeline zajedno s ostalim odjelima, koji svaki obrađuje svoj dio povijesti, ali se međusobno dopunjuju i surađuju. U sklopu znanstvenoga programa Razjedinjena Hrvatska Kraljevina u europskom civilizacijskom kontekstu 16.-18. st. u tijeku je realizacija projekta: Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja: društveno-kulturno-politički odnosi. Odjel za povijest 19. stoljeća U Odjelu za povijest XIX. stoljeća, povijesnoga razdoblja koje se kolokvijalno naziva "dugo 19. stoljeće", provode se, kao trajna istraživačka djelatnost, istraživanja kronološki usmjerena na tri stoljeća: drugu polovinu 18., 19. i prvu polovinu 20. stoljeća (tzv. kratko 20. stoljeće). U tom je vremenskom okviru moguće pratiti tzv. fenomene dugog trajanja. Pod time se misli na institucije dugog trajanja (vjerske zajednice te znanstvene, kulturne, školske i prosvjetne ustanove), političke stranke i njihovu uklopljenost u europske ideološke obrasce (konzervativizam, liberalizam, demokršćanstvo, marksizam), ratnu povijest (svjetski ratovi, lokalni ratovi, gerila), istaknute pojedince (političari, znanstvenici, umjetnici, svećenici) i gospodarsku povijest (bankarstvo, industrija, stočarstvo, zemljoradnja, ribarstvo). U tom se kontekstu istražuju problemi suodnosa politike i modernih identiteta. Moderni hrvatski identitet oblikovao se u procesu dugog trajanja, u širokom vremenskom luku od napoleonskih ratova (18./19. st.) do Drugoga svjetskog rata (sredina 20. st.). Prihvaćanje suvremenih ideja u hrvatskome društvu odigravalo se u međuovisnosti o političkome, društvenome i kulturnome te gospodarskome kontekstu. Da bi se dobio cjelovit pogled na dinamički razvoj hrvatske povijesti, nameće se potreba interdisciplinarnoga istraživanja (povijest, etnologija, povijest književnosti, filozofija, politologija, novinarstvo, filologija, pravo). U navedenom razdoblju hrvatske su zemlje bile sastavni dio više državnih tvorevina (Habsburška Monarhija, Otomansko Carstvo, Mletačka Republika, Kraljevstvo/Kraljevina SHS), što iziskuje suradnju ne samo s drugim institutskim odjelima nego i s inozemnim 9

znanstvenim institucijama radi stjecanja što cjelovitije slike o međusobnom prožimanju hrvatske, regionalne i europske povijesti. U sklopu znanstvenoga programa Politika i moderni identiteti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću u tijeku je realizacija četiriju projekata: Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih; Povijest Istre: sustavi, institucije, društvo i identitet u 19. i 20. stoljeću; Katolicizam, islam i pravoslavlje u identitetskim procesima u BIH; Katolička crkva u susretu s ideologijama i političkim programima. Odjel za suvremenu povijest Istraživanja Odjela uključuju teme od presudne važnosti za razumijevanje 20. stoljeća. Riječ je o nizu tema koje su dosad manje proučavane ili su u ranijim razdobljima jednostrano interpretirane. Niz procesa i događaja od Prvoga svjetskog rata do današnjih dana obuhvaća nekoliko bitnih razdoblja hrvatske povijesti: razdoblje Kraljevine Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske. Unutar tih država odvijali su se bitni procesi modernizacije koje možemo obuhvatiti pojmovima deagrarizacije, industrijalizacije, urbanizacije i masovnoga prosvjećivanja, što se zbivalo u uvjetima autoritarnih i totalitarnih režima, a tek u kratkim razdobljima i u okviru demokratski izabranih vlasti. Posebnost razvoja daju različiti državni okviri, tj. Jugoslavija i samostalna Hrvatska. Sve navedeno utjecalo je na to da je jedna od bitnih tema istraživanje žrtava. Istraživači koriste metode historijske znanosti, ali i metodološke postupke, a još više rezultate društvenih znanosti poput politologije, sociologije, demografije, etnologije, ekonomije i prava. Važan dio interpretacije jest i upućenost na komparativnu analizu sličnih događaja i procesa u drugim europskim zemljama. U sklopu znanstvenoga programa Modernizacija i identitet Hrvatske u 20. stoljeću u tijeku je realizacija pet projekata: Položaj i razvoj Hrvatske 1918.-1941.; Nezavisna Država Hrvatska 1941.-1945. – sociokulturni i komunikacijski aspekti; Vlast i društvo: komunistički sustav u Hrvatskoj 1945.-1990.; Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću; Republika Hrvatska i Domovinski rat (1991. – 1995. – 2000.). Podružnica Instituta za proučavanje povijesti hrvatskoga naroda na području Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskome Brodu Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje jedina je znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj koja se kvalificirano i sustavno bavi istraživanjem toga povijesno zaokruženog i u historiografiji relativno marginaliziranog dijela Hrvatske. Podružnica od svoga osnutka 1996. sustavno provodi istraživanja koja obuhvaćaju povijest hrvatskoga naroda, društva i kulture s naglaskom na povijest Slavonije, Srijema i Baranje te naroda srednje i jugoistočne Europe s kojima smo u prošlosti dijelili povijest od srednjega vijeka do kraja 20. stoljeća. Osim znanstveno-istraživačke djelatnosti, Podružnica bilježi i zapažene rezultate u izdavačkoj djelatnosti te svojom uspješnošću dokazuje opravdanost osnivanja regionalnih centara za povijesna istraživanja u Hrvatskoj kao ne samo zemljopisno nego i povijesno heterogenoj i policentričnoj zemlji. U sklopu znanstvenoga programa Povijest Slavonije, Srijema i Baranje od srednjeg vijeka do kraja 20. stoljeća u tijeku je realizacija pet projekata: Slavonija, Srijem i Baranja od 10

kasne antike do osmanskoga doba; DruĹĄtvena i gospodarska povijest Slavonije od 1699. do 1868.: putovi modernizacije; Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990.; Slavonija, Srijem i Baranja 1860.-1945.: politika, druĹĄtvo, kultura; Demokratski pokret, velikosrpska agresija i Domovinski rat u istoÄ?noj Hrvatskoj.

MISIJA Hrvatski institut za povijest osnovala je Republika Hrvatska s primarnom zadaćom obavljanja trajne znanstveno-istraživačke djelatnosti u polju povijesti. Prema Statutu Hrvatskoga instituta za povijest, osnovna je djelatnost Instituta znanstveni rad koji obuhvaća proučavanje povijesti hrvatskoga naroda te naroda Balkana i srednje Europe u razdoblju od srednjega vijeka do suvremenosti. Svoju misiju Institut primarno ostvaruje:  obavljanjem poslova trajne znanstveno-istraživačke djelatnosti  obavljanjem projektima

poslova

znanstveno-istraživačke

djelatnosti

ugovorenim

 obavljanjem poslova znanstveno-istraživačke djelatnosti na kolaborativnim znanstvenim programima. Osim znanstveno-istraživačke djelatnosti, rad Instituta obuhvaća i pružanje istraživačkih i savjetničkih usluga; izradu stručnih elaborata i ekspertiza, suradnju s drugim srodnim institucijama i sveučilištima na području povijesne znanosti i nastave; izdavačku djelatnost; organiziranje kongresa, znanstvenih skupova, okruglih stolova i drugih oblika javnih predstavljanja svoga znanstvenog rada u javnosti; organizaciju bibliotečne, dokumentacijske i informacijske službe, koje su potrebne za znanstveno-istraživački rad; provođenje postupka izbora u znanstvena i suradnička zvanja u skladu sa Zakonom.

VIZIJA Hrvatski institut za povijest vidimo kao vrhunsku autonomnu znanstveno-istraživačku instituciju koja će se u sljedećih 5 do 10 godina potvrditi kao vodeći nacionalni te postati europski prepoznatljiv regionalni centar za istraživanje hrvatske povijesti i povijesti naroda srednje i jugoistočne Europe. Temeljne vrijednosti kojima će se Institut voditi na putu prema ostvarenju vizije bit će visoka kvaliteta znanstvenoga rada, intelektualna sloboda, relevantnost, etičnost u pristupu znanstvenomu radu, racionalnost te javnost rada.

STRATEŠKI CILJEVI HRVATSKOGA INSTITUTA ZA POVIJEST Iz definirane vizije za razdoblje od 2013. do 2020. godine proizlaze i strateški ciljevi Hrvatskoga instituta za povijest: 1. Pozicioniranje i promoviranje Instituta kao regionalnoga središta za znanstvena istraživanja hrvatske povijesti u dodiru sa susjednim narodima regije (Srednje i Jugoistočne Europe) Aktivnosti predviđene za realizaciju navedenog strateškog cilja:  sustavno provođenje istraživanja koja stvaraju nova znanja i spoznaje u skladu s misijom Instituta  uspješno zaključivanje tekućih projekata ugovorenih s MZOS-om RH (21 Zprojekt)  donošenje strateškoga programa znanstvenoga rada Instituta za naredno petogodišnje razdoblje (2013.–2017./2018.)  realizacija znanstveno-istraživačkoga programa u nacionalnim te širim regionalnim i međunarodnim okvirima  intenziviranje i proširivanje interdisciplinarnih i transdisciplinarnih istraživanja te komparativna istraživanja  prijava kvalitetnih projekata na natječaje Hrvatske zaklade za znanost, fonda "Jedinstvo uz pomoć znanja" i sl.  dodatno podizanje standarda kvalitete znanstveno-istraživačkoga rada unapređivanjem mehanizama za interno osiguranje i unapređenjem kvalitete znanstvenoga rada te izdavačke djelatnosti Instituta  osnivanje peteročlanoga Međunarodnoga znanstvenog savjeta Instituta  izrada Kataloga međunarodnih recenzenata znanstvenih radova i knjiga znanstvenika Instituta  uspostava kriterija izvrsnosti i kompetitivnosti za napredovanje na znanstvenim radnim mjestima  nastavak snažne izdavačke djelatnosti (izdavanje časopisa, monografija, izvora, zbornika radova) te njezino jačanje partnerstvom s izdavačkim kućama u Republici Hrvatskoj  unapređenje postojeće te proširenje institucionalne i projektne partnerske suradnje sa znanstvenim institucijama i sveučilištima u Republici Hrvatskoj  sustavno predstavljanje rezultata znanstvenoga rada na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. 2. Povećanje prisutnosti Instituta u međunarodnome istraživačkom prostoru te unapređenje međunarodnoga ugleda i položaja Instituta Aktivnosti predviđene za realizaciju navedenog strateškog cilja: 13

 jačanje suradnje s nizom inozemnih znanstvenih i visokoškolskih institucija s kojima je Institut već ostvario ugovornu suradnju te proširivanje i institucionaliziranje suradnje koja je do sada uspostavljena na individualnoj razini:  bilateralnom projektnom suradnjom (prijavljivanje projekata na natječaje za bilateralnu suradnju s institucijama s kojima su već provođeni bilateralni projekti te drugim inozemnim institucijama s kojima do sada nismo imali takav oblik znanstvene suradnje)  multilateralnom projektnom suradnjom (apliciranje na natječaje fondova EU-a sa znanstvenim institucijama iz inozemstva)  osiguravanjem suradnje većeg broja inozemnih suradnika na institutskim projektima u sljedećem projektnom ciklusu  zajedničkim organiziranjem znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te objavljivanjem u suizdavaštvu zbornika radova s tih znanstvenih skupova  gostovanjem uglednih stranih znanstvenika u Institutu  održavanjem predavanja znanstvenika Instituta na sveučilištima u inozemstvu te gostovanje u inozemnim znanstvenim institucijama  podizanje međunarodnoga odjeka rezultata znanstvenih istraživanja Instituta objavljivanjem radova znanstvenika iz Instituta u prestižnim inozemnim časopisima  povećanje udjela znanstvenih radova inozemnih znanstvenika u institutskim časopisima  organiziranje zajedničkih edukativnih programa poput seminara i radionica  organizacija ljetne škole hrvatske povijesti za inozemne studente  povećanje ulazne i izlazne mobilnosti znanstvenika i znanstvenih novaka. 3. Zadržavanje postojeće institucionalne autonomije koja svim zaposlenim istraživačima osigurava stimulativno i prestižno mjesto za znanstveni rad U uvjetima sustavne marginalizacije, pa i diskriminacije humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj, neuvažavanja njihove specifičnosti i neprepoznavanje njihove važnosti u društvu, neadekvatnog i nekritičkog primjenjivanja kriterija prirodnih, tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti na humanističke znanosti, što ima za posljedicu smanjenje sredstava za financiranje za nastavak uspješnog i neovisnog znanstveno-istraživačkog rada Instituta, očuvanje institucionalne samostalnosti nameće se kao strateški prioritet. Aktivnosti predviđene za realizaciju navedenog strateškog cilja:  javno argumentirano zagovaranje autonomije Instituta kroz jasno definiranje njegove društvene uloge  sustavno promoviranje intelektualne snage i istraživačkoga iskustva zaposlenika Instituta  osiguravanje dodatnih izvora financiranja znanstveno-istraživačke i stručne djelatnosti  kandidiranje i uključivanje istaknutih znanstvenika Instituta u rad stručnih 14

skupina i povjerenstava imenovanih od tijela državne uprave sa zadaćom donošenja regulative iz područja znanosti i visokoga obrazovanja  u slučaju donošenja odluke o restrukturiranju javnih instituta očekujemo da će ojačati suradnja humanističkih instituta na strateškome osmišljavanju modela zajedničkoga djelovanja. 4. Zadržavanje i eventualno povećavanje ljudskih resursa kao preduvjeta za kvalitetno i inovativno djelovanje Aktivnosti predviđene za realizaciju navedenog strateškog cilja:  sustavno upozoravanje na neusklađenost politike (ne)zapošljavanja koju provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sa znanstveno-istraživačkim potrebama javnih instituta  zalaganje za zakonsku regulativu kojom bi se omogućilo zapošljavanje znanstvenih novaka koji su uspješno izvršili sve svoje obveze  prijava kvalitetnih znanstvenih projekata kojima bi se osigurala radna mjesta za postdoktorande i nova suradnička/novačka radna mjesta  osiguravanje sufinanciranja znanstvenih radnih mjesta u omjeru 50% : 50% ("dvojno financiranje") suradnjom s lokalnim i regionalnim samoupravama  osiguravanje popunjavanja ispražnjenih znanstvenih radnih mjesta (nakon odlaska znanstvenika Instituta u mirovinu). 5. Unapređenje organizacijskoga razvoja Instituta Aktivnosti predviđene za realizaciju navedenog strateškog cilja:  usavršavanje kadrovskih potencijala svih zaposlenika Instituta:  organizacijom i održavanjem piramidalne strukture znanstvenih radnih mjesta sukladno s novim zakonom o znanstvenim istraživanjima, tako da na jednog znanstvenog savjetnika budu zaposlena otprilike dva viša znanstvena suradnika i tri znanstvena suradnika  organizacijom tečajeva i seminara za dodatno osposobljavanje i znanstvenoga i neznanstvenoga kadra (primjerice tečajevi vezani za europske fondove i regulative, primjenu informatike u povijesnim znanostima, stranih jezika itd.) u suradnji s MZOS-om, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatskom zakladom za znanost i drugim institucijama  održavanjem redovitih work-in-progress seminara i prezentacija rada asistenata radi boljeg međusobnog povezivanja, stjecanja iskustva u javnim nastupima i kontinuirane evaluacije kvalitete rada  unapređenje djelovanja knjižnice:  završetak implementacije knjižničnoga softvera Aleph u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom  elektronsko povezivanje sa srodnim institucijama u Europskoj uniji  povećanje knjižnoga fonda kontinuiranom nabavom recentne literature (knjige, znanstveni i stručni časopisi) 15

 restauracija i zaštita stare građe u knjižničnome fondu  modernizacijom segmenata knjižničnoga poslovanja kao što su obrada, posudba i dr. postići ćemo učinkovito pretraživanje i širenje informacija te razvoj digitalne knjižnice  organizacija zasebnog Digitalnog centra, odnosno reorganizacija postojećeg Povijesno-informatičkog centra u sklopu Instituta radi sadržajnog obogaćivanja web-stranica Instituta, koordiniranog informatičkog umrežavanja s drugim institucijama, pružanja informatičke podrške znanstvenicima u realizaciji rezultata rada predviđenih istraživačkim programom te organiziranja informatičkih radionica za znanstvenike i stručne suradnike Instituta i suradnih institucija  osnivanje Ureda za mobilnost i međunarodne projekte koji će kontinuirano pratiti pozive na međunarodnu suradnju financirane iz europskih fondova, organizirati edukaciju znanstvenoga i administrativnoga osoblja usmjerenu na upravljanje i praćenje istraživačkih i komercijalnih projekata, poticati mobilnost znanstvenoga kadra, ponajprije mladih istraživača i sl. Realizacija ovih očekivanja u znatnoj mjeri ovisi o financijskim sredstvima koja će nam stajati na raspolaganju te spremnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da odobri zapošljavanje barem jednog stručno osposobljenog djelatnika/ice za rad u uredu.  osnivanje podružnica za proučavanje prošlosti Dalmacije (u Splitu), Primorja (u Senju) i sjeverozapadne Hrvatske (u Koprivnici) Radi decentralizacije znanosti, uključivanja svih hrvatskih regija u znanstvena istraživanja, a posebno zbog međunarodne historiografske suradnje sa susjednim zemljama i regijama na koje su ti prostori ekonomski i povijesno bili vezani osobito je važno osnivanje novih podružnica Instituta u Splitu, Senju i Koprivnici. Kroz podružnice se i navedene regije mogu na najbolji način postupno pozicionirati u globalnoj europskoj strategiji razvoja znanosti. Realizacija ovoga cilja ovisi o tome koliko će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prepoznati ove pozitivne razvojne smjernice, koje je lokalna uprava (gradovi i županije) svesrdno podržala nudeći prostor, opremu i sufinanciranje radnih mjesta u podružnicama po modelu "dvojnog financiranja". 6. Osiguravanje važne uloge Instituta u popularizaciji znanosti, jačanju svijesti o važnosti znanja i znanstvenih istraživanja za društvo, promicanju kritičkoga mišljenja i znanstvenoga pogleda na povijest Aktivnosti predviđene za realizaciju navedenog strateškog cilja:       

širenje sadržaja web-stranica Instituta (www.isp.hr) (hrvatske i engleske verzije) redovito obavještavanje medija o promocijama i drugim događajima u Institutu osmišljavanje posebnih tematskih manifestacija namijenjenih široj javnosti redovito organiziranje Dana otvorenih vrata Instituta barem dva puta godišnje objavljivanje znanstveno-popularnih publikacija edukacija nastavnika povijesti organiziranje radionica "povjesničarske vještine" za učenike osnovnih i srednjih škola 16

 poticanje javnih nastupa znanstvenika Instituta u medijima  otvaranje institutskoga profila na servisu Mendeley research papers indexing te poboljšanje aktivnosti na issuu.com profilu. 7. Osiguravanje dodatnih izvora financiranja znanstveno-istraživačkoga rada Instituta Aktivnosti predviđene za realizaciju navedenog strateškog cilja:  stavljanje u punu funkciju muzejskoga prostora Zlatne, Pompejanske i Hegedušićeve dvorane  bolje upoznavanje javnosti s uslugama iz znanstvene i stručne djelatnosti Instituta (na internetskoj stranici)  proširivanje mreže suradnje za komisionu prodaju institutskih izdanja  sudjelovanje na domaćim sajmovima knjiga  prodaja institutskih izdanja preko web-shopa.

STRATEŠKI PROGRAM ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA Znanstveno-istraživački rad Hrvatskoga instituta za povijest odvijat će se u razdoblju od 2013. do 2017./2018. godine unutar četiri glavna problemsko-istraživačka kompleksa: I.

II.

III.

IV.

povijesni izvori, historiografija (objavljivanje kritičkih izdanja povijesnih izvora i primjena inovativnih metodoloških modela za njihovu interpretativnu analizu u skladu sa suvremenim istraživačkim trendovima u povijesnoj znanosti) povijest institucija, povijest elita, vojna i ratna povijest, moderna i suvremena povijest Hrvatske u kontekstu autoritarnih, totalitarnih i demokratskih vlasti i tranzicije (integrativno, interdisciplinarno i komparativno istraživanje institucionalnih, društvenih, vojno-političkih fenomena i procesa kao ključnih faktora povijesno-političke opstojnosti hrvatskih zemalja u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu u dugome povijesnom trajanju) urbana povijest, ekonomska povijest, povijest okoliša, povijesna demografija (prostorne konfiguracije, društvene strukture, ekonomski, prirodni i ljudski resursi kao temeljni čimbenici održivog razvoja hrvatskih zemalja u dugome povijesnom trajanju) kulturna povijest, memorijalna povijest (kulturna različitost, višestruki identiteti i povijesno pamćenje kao dinamički oblikovni činitelji hrvatskoga povijesnog identiteta).

U okviru navedena četiri glavna problemsko-istraživačka kompleksa za sljedeće petogodišnje razdoblje predvidjeli smo realizaciju devet (9) projekata/tema. Prilikom osmišljavanja projekata/tema imali smo u vidu Statutom utvrđenu misiju Instituta, (ne)istraženost teme, osposobljenost istraživača, ravnomjerno istraživanje svih razdoblja hrvatske povijesti u regionalnome i širem međunarodnom kontekstu, mogućnost implementacije komparatističkoga te interdisciplinarnoga i transdisciplinarnoga pristupa kroz suradnju sa znanstvenicima drugih instituta i institucija društvenih i humanističkih znanosti te potencijal tema za uspostavu suradnje sa znanstvenim institucijama u inozemstvu.

Znanstveni projekti/teme 1. Između Istoka i Zapada: Crkva i društvo na hrvatskim prostorima od kasne antike do suvremenosti Prostor današnje Hrvatske bio je tijekom stoljeća uklopljen u različite državne zajednice, što se nužno odrazilo i na formiranje hrvatske kulture u multikulturalnome ozračju. Dugi niz godina, iz brojnih društvenih razloga, povijest Crkve nije se u hrvatskoj historiografiji sustavno proučavala na razini usklađenoj sa suvremenim historiografskim metodologijama i pristupima. Istodobno je u cijelom predmodernom razdoblju i tijekom modernizacije upravo uloga Crkve ključna za formiranje gotovo svih društvenih, intelektualnih i političkih procesa na hrvatskim prostorima. Stoga je težište ovoga projekta usmjereno upravo na proučavanje odnosa Crkve i društva u hrvatskim zemljama u kontekstu hrvatske dodirne zone Istoka i Zapada, gdje se susreću istočno-bizantski (kasnije osmansko-islamski) i zapadno-rimski civilizacijski krug. U hrvatskoj je historiografiji cijeli niz tema u tom kontekstu potpuno neobrađen i neistražen, a gradivo iz domaćih i vatikanskih arhiva za crkvenu, crkveno-pravnu, društvenu i kulturnu povijest crkvenih i ostalih institucija većim je dijelom neobjavljeno i uglavnom nekonzultirano. S druge strane, u stranim historiografijama odnos (sraz i suživot) Istoka i Zapada razmjerno je dobro obrađen na razini političkih i djelomično kulturnih odnosa (i transfera), dok su odrazi tih procesa na hrvatskome prostoru posvema nepoznati široj historiografskoj javnosti. Stoga bi rezultati ovoga projekta – uz obveznu objavu na engleskome (i drugim stranim jezicima) – bili nadasve potrebna ispuna praznine u inozemnim historiografijama glede pitanja društvenih, političkih i dijelom gospodarskih procesa na prostoru dodira Istoka i Zapada, tj. na prostorima srednjovjekovnoga Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva i rubnih istočnih dijelova kasnije Habsburške Monarhije, tj. AustroUgarske. 2. Urbana povijest Hrvatske Razdoblje kojim se projekt bavi hrvatski je srednji vijek s osobitim naglaskom na razvijeni i kasni srednji vijek (12.–15. st.). Područje istraživanja je općenito grad hrvatskoga srednjovjekovlja, s posebnim naglaskom na istraživanje gradova na prostoru Dalmacije (Zadra, Šibenika, Skradina, Trogira, Splita itd.) i područja grada Dubrovnika. Istodobno će dio istraživača raditi na pojavnostima urbanih organizacija na prostoru sjevernoga Jadrana (Vinodol), kao i u srednjovjekovnoj Slavoniji (Gradec). Projekt u prvome redu istražuje veze između gradskoga društva i urbane topografije, kao i razvoj institucija, društvenih struktura i svakodnevni gradski život. Socijalna topografija gradova podrazumijeva raspored pojedinih društvenih skupina na prostoru grada, na kojem se zrcali vlasničko, urbanističko i demografsko stanje. Konkretnije, naglasak u istraživanjima bio bi na rekonstrukciji posjeda gradskoga stanovništva i njihovoj dinamici u razdoblju od 13. do 15. stoljeća, kao i na 19

rekonstrukciji društvene zbilje kasnosrednjovjekovnoga grada te njegove "urbane memorije" i povijesnoga identiteta. Intenzivne društvene, gospodarske, demografske i pravne promjene u navedenom razdoblju dovele su do vrlo različitih tipova i veličina urbanih posjeda i razina njihova posjedovanja, kao i razvoja sustava vlasti i upravljanja, što je u konačnici rezultiralo izgledom gradova, oblikovalo identitet i grada, ali i identitete svih društvenih struktura. Cilj ovoga projekta bio bi dugoročno stvoriti svojevrsni hrvatski Centar za Povijest gradova/Urbanu povijest unutar Hrvatskoga instituta za povijest (srodan onima u Leicesteru, Londonu, Veneciji, Budimpešti, Münsteru). Primjenom suvremenih pristupa sukladno s trendovima u europskoj urbanoj povijesti suradnici na projektu planiraju se povezati sa srodnim projektima/centrima u Europi te raditi na zajedničkoj suradnji. Jednako tako, kreiranje sinteze o komparativnome razvoju gradskih naselja na hrvatskome prostoru u vremenskome luku od srednjega do kraja ranoga novog vijeka (na hrvatskome i engleskome jeziku) popunilo bi prazninu o tim važnim pitanjima ne samo u hrvatskoj historiografiji nego i ostalim europskim historiografijama koje se bave urbanom poviješću. Projekt svojim metodološkim pristupom želi povezati temeljna istraživanja s najsuvremenijim interdisciplinarnim i komparativnim pravcima urbane povijesti te digitalnom tehnologijom. Iako će se istraživanje u prvome redu temeljiti na pisanoj građi, a manje na terenskome istraživanju, pristup će se bazirati na razumijevanju povijesti grada kao kompleksnog društvenoprostornoga organizma. 3. Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918. Prinosi hrvatskih vojnika, časnika i zapovjednika postrojbi u sklopu vojnih snaga raznih državnih zajednica u koje je hrvatski prostor bio uključen kroz povijest neprijeporna su činjenica, a zahvaljujući većem i vremenski kontinuiranom obimu sačuvane arhivske građe za ranonovovjekovnu povijest ta se problematika može sustavno istraživati. Istraživački je cilj ovoga projekta spoznaja o demografskim, socio-ekonomskim i političkim prilikama u hrvatskome pograničju, kao i utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza između navedenih okolnosti (razvojnih sastavnica) koje su činile svakodnevicu hrvatskih vojnika i njihova identiteta. Istraživanje će se koncentrirati na Ličku i Otočku pukovniju u Vojnoj krajini, Zadar i Kotor kao središnja uporišta Mletačke Republike na istočnome Jadranu te Dubrovačku Republiku. Rekonstrukcija svakodnevice i identiteta pripadnika vojničkoga društva objedinit će: 1. demografska kretanja (natalitet, fertilitet i mortalitet), migracije i socio-ekonomski kontekst (dobna, spolna i profesionalna struktura); 2. vojni i ratni kontekst (vojna organizacija i obuka, "mali rat" i umijeće ratovanja, imidž i samosvijest hrvatskih ratnika); 3. geopolitički kontekst (upravnopravna organizacija, tranzicije vlasti). Projekt svojim istraživačkim rezultatima pridonosi u edukativnome smislu i na lokalnome i na regionalnome polju. Istraživački tim konkretno teži obradi i stvaranju baza podataka što većeg broja vojnih popisa, matičnih knjiga, zemljišnih knjiga i sl. vezanih za Otočku pukovniju, Ličku pukovniju, Zadar, Dubrovačku Republiku i Kotor. Projekt je usmjeren na postizanje sljedećih konkretnih rezultata: izrada baze podataka na web-stranicama s podacima iz vojnih popisa i matičnih knjiga koji obuhvaćaju Ličku i Otočku pukovniju, Zadar, Dubrovačku Republiku i 20

Kotor, koja će biti dostupna za on-line unos podataka i njihovo pregledavanje te integrirana u svjetske mreže sličnih baza kao što su EHPS-Net i MOSAIC; objavljivanje znanstvenih publikacija (članci, knjige građe i monografije); održavanje javnih predavanja; sudjelovanja na znanstvenim konferencijama; organiziranje radionica povjesničarskih vještina (lociranje, selektiranje i transkribiranje, unos podataka) i odabir volonterskoga tima, kao i objavljivanje popularno-znanstvenih radova i suradnja s lokalnim zajednicama/udrugama. 4. Uloga institucija u oblikovanju identiteta predmoderne i moderne Hrvatske Povijest institucija važna je poddisciplina svih nacionalnih historiografija i pripada među temeljna historiografska istraživanja. Poznavanje nastanka, razvoja i transformacija pojedinih javnih institucija, njihove međusobne interakcije i glavnih aktera nužno je za razumijevanje oblikovanja i razvoja društva i uloge države kakve poznajemo i danas, a ujedno je i preduvjet za kontekstualizaciju daljnjih historiografskih istraživanja različitih tema. Stoga je cilj projekta dosad razmjerno zanemarena istraživanja institucionalne povijesti hrvatskih zemalja intenzivirati, organizirati i usmjeriti konkretnim rezultatima. Istraživanje će obuhvatiti širok spektar javnih institucija – zakonodavne, upravne/izvršne, pravosudne, gospodarske, političke (uključujući i političku javnost i stranke), kulturne, obrazovne, vjerske i zdravstvene, a analizom pojedinih institucija rekonstruirat će se njihova javna uloga na makrorazini i mikrorazini kao dinamična interakcija raznih aspekata djelovanja, utjecaja i interesa, pratit će se kratkoročni i dugoročni rezultati institucionalnih praksi te će se njihov razvoj pozicionirati u širi kontekst europske povijesti institucija. Očekivani rezultati uključuju izradu prozopografije najznačajnijih institucija, stručnu obradu i objavu relevantne arhivske građe, publiciranje rezultata istraživanja (monografije, znanstveni članci), sinteze povijesti pojedinih institucija te prijenos znanja studentima i doktorandima na organiziranim radionicama. Nadalje, rad na projektu rezultirat će i boljim razumijevanjem suodnosa hrvatskih institucija i povijesnih institucija politički povezanih zemalja, osobito Austrije, Mađarske, Italije, Češke i Slovačke, te ishodišta i dometa kulturnih i intelektualnih veza političkih elita na srednjoeuropskome prostoru i omogućiti pozicioniranje hrvatskih institucija u širi europski kontekst razvoja institucija društva. 5. Hrvatska u 20. stoljeću: modernizacija u uvjetima pluralizma i monizma Cilj je projekta istražiti političke, ekonomske, socijalne i kulturne prilike u Hrvatskoj od raspada Austro-Ugarske do raspada SFRJ. U sferi istraživanja bit će obuhvaćene ideologije, politike, nacionalna i vjerska pitanja, kultura, uloga tiska i sporta u društvenome životu. Riječ je o širokom rasponu procesa i događaja, od uobličavanja i širenja nacionalnih te političkih ideja, njihove realizacije kroz djelovanje političkih stranaka i ratovanje vojnih formacija ili aktivnosti državnoga sigurnosnog aparata do rekonstrukcije svakodnevice i pitanja identiteta raznih skupina hrvatskoga društva. Proučavat će se i sudbina pojedinaca prikazom odnosa vlasti prema njima. Drugim riječima, 21

istraživat će se posljedice Prvoga svjetskog rata na stanovništvo, djelovanje državnih vlasti od Kraljevine SHS/Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske preko Federativne Narodne Republike Jugoslavije / Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do Republike Hrvatske, napose sa stajališta slobode nacije i pojedinca, kao i s obzirom na utjecaj vanjskopolitičkih čimbenika. Većina tema bit će obrađena na području cijele Hrvatske, ali će se neki istraživači posvetiti posebnostima određenih regija, napose Dalmacije, Baranje, Slavonije i Srijema. Dio istraživanja jest i upoznavanje sa sličnim procesima u susjednim i drugim europskim zemljama koje su prolazile sličan put kao Hrvatska. U svim navedenim državnim formacijama odvijali su se procesi modernizacije, tj. deagrarizacije, industrijalizacije, urbanizacije i masovnoga prosvjećivanja te liberalizacije, u smislu popuštanja stege u obitelji ili drugim specifičnim društvenim zajednicama ili skupinama. Svi su se ti procesi odvijali u uvjetima autoritarnih i totalitarnih režima, a tek u kratkim razdobljima pod demokratski izabranim vlastima. Istraživat će se dosad manje proučavane teme ili one koje su u ranijim razdobljima bile interpretirane jednostrano. Na temelju novog uvida i modernijih pristupa dosadašnje će se spoznaje o mehanizmima djelovanja različitih vlasti i političkoideoloških sustava potvrditi, dopuniti ili izmijeniti. Istraživači će koristiti metode historijske znanosti, najviše radeći na izvorima. Uz to će se velika pozornost posvetiti tisku i sjećanjima. Koristit će se i rezultati drugih znanosti (politologije, sociologije, demografije, etnologije, ekonomije i prava). 6. Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću nezaobilazni su dio novije hrvatske povijesti. Brojne su teme i pitanja ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću u historiografiji otvoreni, neriješeni ili nedostatno obrađeni. Ipak, postoji pouzdana osnova za daljnja istraživanja, napose s obzirom na mnogobrojno do sada nesustavno evidentirano i korišteno gradivo u našim i stranim arhivima i dokumentaciju u muzejskim ustanovama. Nezaobilazno je upotpunjavanje dosadašnjih spoznaja i reinterpretacija dosadašnjih rezultata istraživanja, često proizvoljnih i netočnih, posebice u historiografiji, publicistici, javnim medijima i udžbenicima povijesti. Potrebna je sustavna obrada, kritičko sagledavanje i prikaz ovih zasigurno najvažnijih i nezaobilaznih problema i tema novije hrvatske povijesti. Ponajprije je pozornost posvećena istraživanju važnih tema koje zbog ideološke nepodobnosti u prethodnim razdobljima te nedostupnosti i(li) nesređenosti arhivskoga gradiva nije bilo moguće istraživati. Otvaranjem istraživanja i novih tema nastoji se sustavno obraditi ova problematika. Radom na projektu nastavila bi se istraživanja ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću. Naglasak je na istraživanju novih, neobrađivanih ili malo poznatih tema i pitanja: udio logorskih žrtava u ljudskim gubicima Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i poraću; glad i bolesti kao uzroci ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugome svjetskom ratu; sudovi za zaštitu nacionalne časti Hrvata i Srba u Hrvatskoj 1945. godine. Glavni cilj cjelokupnog istraživanja jest istražiti ljudske gubitke Hrvatske u Drugome 22

svjetskom ratu i poraću bez obzira na njihovu nacionalnu/etničku, vjersku, ideološku/političku i(li) zavičajnu pripadnost, uključujući i počinitelje zločina. 7. Hrvatska od Jugoslavije do Europske unije 1980.–2013. Raspad jugoslavenske države (SFRJ) i uspostava nove geopolitičke arhitekture u "regiji" – uključujući državno osamostaljenje Hrvatske – jedna je od najintrigantnijih i najsloženijih tema recentne hrvatske, (post)jugoslavenske i europske povijesti 20. stoljeća. Kao kronološki okvir predloženog povijesnog istraživanja istaknuto je razdoblje od smrti Josipa Broza Tita (1980.) do ulaska Hrvatske kao suverene i nezavisne države u Europsku uniju (2013.). Riječ je o "najnovijoj" – dijelom "prezentnoj" povijesti (T. G. Ash), događajima i društvenim procesima koji su obilježili neposrednu prošlost Hrvatske i (post)jugoslavenskoga prostora: urušavanje i raspad jugoslavenske države i geopolitičke promjene koje su uslijedile, poraz komunističkoga jednostranačja i afirmacija političkoga pluralizma, rat(ovi) u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH te na Kosovu i u Srbiji koji su rezultirali traumatičnim iskustvima najšire populacije (prisilne migracije, ratni zločini…), problematika prevladavanja kontroverznoga ideološkog naslijeđa, izgradnja demokratskih institucija i civilnoga društva, različiti aspekti društvene tranzicije, nastojanja oko međunarodne afirmacije Hrvatske i njezina uključivanja u međunarodne asocijacije i euroatlantske integracije te mnoštvo drugih činitelja koji su obilježili naznačeno razdoblje. U istom se periodu odvijaju te na određeni način i utječu na prilike na prostoru (bivše) Jugoslavije važni događaji u međunarodnoj zajednici – raspad Sovjetskoga Saveza i slom komunizma, traženje alternativa bipolarizmu, europske integracije te sve izraženija globalizacija. S obzirom na ratne sukobe i humanitarnu katastrofu koja je pratila raspad Jugoslavije, u mirovne procese i politička rješenja uključile su se mnoge utjecajne države i relevantni forumi međunarodne zajednice. Ciljevi istraživanja obuhvaćaju političku, društvenu i vanjskopolitičku komponentu Hrvatske i (bivše) Jugoslavije, što cjelovitiju obradu uzroka raspada SFRJ i okolnosti uspostave novih država, tijek rata u Hrvatskoj i BiH te politički i društveni razvoj u tim državama (BiH kao državi u kojoj su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda), relevantne događaje i probleme prostora bivše Jugoslavije, položaj hrvatske nacionalne manjine (Srbija, Crna Gora) kao i položaj manjina u Hrvatskoj. Naglasak će biti stavljen na istraživanje tijeka osamostaljenja RH i BiH devedesetih godina 20. stoljeća, problematiku narodnoga samoodređenja sa stajališta legaliteta i legitimiteta državnoga osamostaljenja, pozicioniranje Hrvatske u međunarodnoj zajednici, politiku međunarodne zajednice prema Hrvatskoj i regiji, uvođenje višestranačkoga sustava i demokracije, značajke tranzicije, organizaciju oružanih snaga, prilike na okupiranome području RH (Republika Srpska Krajina, od 1992. pod nadzorom UNa), nastanak i funkcioniranje Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, sudbinu stradalih i žrtava, ulogu medija te demografske promjene i ljudske gubitke.

8. Velike rijeke i šume: prožimanje prirode i društva u povijesti Slavonije Povijest okoliša ili "ekohistorija" već je gotovo pola stoljeća distinktno područje istraživanja u svjetskoj povijesnoj znanosti. U Hrvatskoj su tek u novije vrijeme konstituirane istraživačke skupine koje se bave pojedinim temama iz hrvatske povijesti u ekohistorijskoj vizuri. Svaki dio Hrvatske, kao i bilo koje druge zemlje, posjeduje specifične prirodne sastojke koji u znatnoj mjeri determiniraju ljudski društveni život u njemu. Za sjeveroistočni dio današnje Hrvatske, koji se u novome vijeku naziva Slavonijom, posebno su važna dva prirodna fenomena: velike rijeke i znatna šumska prostranstva. Velike rijeke Dunav, Drava i Sava omogućile su samu prostornu formaciju te povijesne pokrajine (kao "međurječja"), uz to što su bitno utjecale na mnoge aspekte njezine povijesti (gospodarsku, vojnu, kulturnu, povijest svakodnevice itd.). Velika šumska prostranstva, stoljetne slavonske šume, također su kroz povijest, a u nešto manjoj mjeri i danas, igrale važnu ulogu u društvenome životu Slavonije, njezinu gospodarstvu, demografiji, oblicima socijalnih konflikata poput hajdučije, kulturnoj samopercepciji Slavonije itd. Stoga se čini osobito prikladnim da se primjena ekohistorijske paradigme i metodologije proširi na taj dio Hrvatske upravo kroz tematiku velikih rijeka i šuma. Najproduktivniji način da se zahvati u tu široku i vrlo raznorodnu problematiku jest, po svemu sudeći, organizacija tematskih znanstvenih skupova, koji čine okosnicu ovoga projekta. 9. Izvori za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Izvorna povijesna građa trajni je temelj povijesnih istraživanja. Stoga izdanja povijesnih izvora, pogotovo kada su kvalitetno pripremljena, zastarijevaju mnogo sporije od historiografske literature. U ovome je projektu obuhvaćena skupina raznorodnih povijesnih izvora koje povezuje činjenica da se svi sadržajem, a u većini slučajeva i nastankom, odnose na područje hrvatskoga sjeveroistoka (Slavonije, Srijema, Baranje). Projekt predviđa izdavanje 19 knjiga koje će sadržavati integralne izvorne tekstove većega opsega ili tematske zbirke manjih izvora za povijest tih krajeva. Tekstovi obuhvaćeni projektom potječu iz različitih povijesnih razdoblja: srednjega vijeka, ranoga novog vijeka, 19. i 20. stoljeća. S obzirom na tipologiju, zastupljeni su i narativni (ljetopisi, biografije, memoari, spomenice) i diplomatički tekstovi (arhivski dokumenti). S obzirom na tematska težišta zastupljena je politička povijest, ekonomska povijest, vojna povijest, povijest plemstva, crkvena povijest, povijesna demografija, povijest školstva itd. Izvori koji će se objaviti zanimljivi su, prema tome, za različite aspekte istraživanja povijesti, kao i za druge humanističke znanosti. Ovisno o specifičnostima pojedinih tekstova, težište rada na izdavanju bit će transkripcija rukopisa, kritička oprema i komentar izvornoga teksta, prijevod sa stranoga jezika na hrvatski. Glavni nositelji projekta znanstvenici su iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, a uz njih u projektu sudjeluju znanstvenici iz institutskoga Odjela za latinističku historiografiju i znanstvenici izvan Instituta.

SWOT ANALIZA Imajući kroz misiju i viziju jasno zacrtane znanstveno-istraživačke ciljeve, nužno je analizirati sve slabosti i prednosti naše znanstvene organizacije u recentnom razdoblju društvene i gospodarske tranzicije. Osvješćivanjem tih slabosti i prednosti jasnije se mogu uočiti mogućnosti i "prijetnje" u daljnjem znanstvenom i organizacijskom razvoju koje nedvojbeno utječu na kreaciju vizije (strategije djelovanja i razvoja) u nastupajućem razdoblju. Prednosti  Znanstveno i stručno osposobljeni kadrovi čija istraživanja obuhvaćaju sva razdoblja povijesnoga razvitka od srednjega vijeka do suvremenosti, što jamči nastavak kvalitetnog znanstveno-istraživačkog rada i stručne djelatnosti. Prema mišljenju članova Stručnoga povjerenstva koje je provodilo tematsko vrednovanje Instituta 2011. godine, upravo je fokus koji obuhvaća mnoga stoljeća povijesti komparativna prednost Instituta.  Struktura znanstvenoga kadra prema znanstvenim zvanjima: 24 znanstvena savjetnika, 10 viših znanstvenih suradnika, 8 znanstvenih suradnika.  Velika znanstvena produktivnost znanstvenika – u prosjeku godišnje objavljuju 100 znanstvenih radova (članci u časopisima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova, poglavlja u knjigama), 15 autorskih knjiga i zbirki arhivske građe te pet uredničkih knjiga (zbornici radova).  Znanstvenici Instituta redovito rezultate svojih istraživanja prezentiraju izlaganjima na velikom broju domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, okruglih stolova i tribina.  Vrlo aktivno znanstvenici Instituta sudjeluju u stručnome usavršavanju nastavnika povijesti osnovnih i srednjih škola.  Od 2005. znanstvenici Instituta dobili su sedam (7) nagrada za svoj znanstveni rad, od toga pet (5) godišnjih državnih nagrada za znanost u području humanističkih znanosti.  Dobna struktura znanstvenika jamstvo je kontinuiteta u kvaliteti i kvantiteti znanstveno-istraživačkoga rada institucije (15 znanstvenika pripada dobnoj skupini od 35 do 44 godine, a 20 dobnoj skupini od 45 do 54 godine).  Znanstvena prepoznatljivost istraživača Instituta.  Velik broj iznimno kvalitetnih znanstvenih novaka (asistenata i viših asistenata) smatramo velikom prednošću Instituta. Trajna orijentacija i jedna od središnjih zadaća Hrvatskoga instituta za povijest kvalitetno je obrazovanje znanstvenoga podmlatka Instituta. Velika briga koju je Institut do sada posvećivao mladim i perspektivnim istraživačima imala je za posljedicu visok postotak konačne uspješnosti naših znanstvenih novaka i njihov prelazak među znanstvenike. U

tome je svakako značajnu ulogu imao 2004. godine uveden sustav mentorstva znanstvenim novacima od strane znanstvenika iz Instituta.  Institut ima 29 znanstvenih novaka koji uspješno i u zadanim rokovima izvršavaju svoje obveze i napreduju. U proteklome petogodišnjem razdoblju 18 znanstvenih novaka steklo je doktorate znanosti.  Od 2005. dvoje znanstvenih novaka dobilo je nagrade za svoj rad, od toga jednu godišnju državnu nagradu za znanstvenoga novaka i jednu godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika.  U proteklome petogodišnjem razdoblju 11 je novaka ubrzo nakon stjecanja doktorata izabrano u znanstveno zvanje znanstveni suradnik, što svjedoči o njihovoj marljivosti i kvaliteti.  Znanstveni novaci u prosjeku godišnje objavljuju 30 znanstvenih radova, dvije autorske knjige, dvije uredničke knjige te 45 prikaza knjiga.  Materijalni resursi koji obuhvaćaju vlastiti prostor i opremu  Djelatnici Instituta imaju jako dobre uvjete za rad. Zgrada u Opatičkoj 10 u Zagrebu u vlasništvu je Hrvatskoga instituta za povijest. Na 1830 m² smješteno je 29 udobnih ureda, knjižnica, skladišni prostor te obnovljene dvorane u kojima se organiziraju znanstveni skupovi, seminari, radionice i predavanja, a u budućnosti i veliki i važni međunarodni događaji. Podružnica u Slavonskome Brodu smještena je u zgradi u Ulici Ante Starčevića 8. Prostor obuhvaća 300 m² – sobe za rad, knjižnicu te skladišni prostor.  Svi djelatnici Instituta raspolažu računalnom i drugom opremom koja omogućava uspješno ostvarivanje znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta.  Svim djelatnicima omogućen je pristup internetu, što im omogućava upoznavanje s međunarodnim znanstvenim postignućima.  Snažna i kvalitetna izdavačka djelatnost  U dva bibliotečna niza – Biblioteka Hrvatska povjesnica (pokrenuta u Institutu u Zagrebu 1994.) i Bibliotheca Croatica: Slavonica, Sirminiensia et Baranyensia (pokrenuta 1996. u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskome Brodu) – objavljuju se monografije, studije, rasprave, kritički pripremljeno arhivsko gradivo, prijevodi, pretisci i bibliografije.  Dio svoje izdavačke djelatnosti Institut i Podružnica ostvaruju i kroz ugovornu suradnju s brojnim uglednim izdavačkim kućama iz Hrvatske (Školska knjiga, Alfa, Golden marketing-Tehnička knjiga, Meridijani, Naklada Ljevak itd.), znanstvenim institucijama i sveučilištima (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za istoriju iz Sarajeva, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu itd.), državnim arhivima iz cijele Hrvatske, strukovnim udrugama, muzejima, udrugama nacionalnih manjina u Hrvatskoj, tijelima lokalne uprave itd.  Hrvatski institut za povijest i njegova Podružnica objavljuju četiri znanstvena časopisa u čijem uređivanju sudjeluju znanstvenici s raznih znanstvenih institucija i sveučilišta iz Hrvatske i inozemstva (Mađarske, 26

Austrije, Njemačke, Velike Britanije, Slovenije, Poljske, Norveške, SAD-a, Bosne i Hercegovine i Srbije). o Časopis za suvremenu povijest (izlazi od 1968. u Zagrebu). Časopis redovito izlazi triput godišnje, a bavi se poviješću druge polovine 19. i cijelog 20. stoljeća. o Povijesni prilozi (izlaze od 1982. u Zagrebu). Časopis redovito izlazi dvaput godišnje i objavljuje radove s povijesnim temama od antike do sredine 19. stoljeća. o Review of Croatian History (od 2005. u Zagrebu) izlazi jednom godišnje i na engleskome jeziku objavljuje radove koji se bave hrvatskom poviješću. o Scrinia Slavonica godišnjak je Podružnice za povijest Slavonije, Srijeme i Baranje (izlazi od 2001. u Slavonskome Brodu) u kojem se objavljuju radovi s temama od antike do suvremenosti, s naglaskom na temama iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje.  Zbornici radova i zbornici s domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.  Uspješnost i iskustvo u upravljanju znanstvenim projektima i njihovu izvođenju  U prethodnome projektnom razdoblju okončanom 2006. na Institutu se provodio 21 znanstveni projekt.  Od 2007. na Institutu i u Podružnici provodi se u okviru pet programa 21 znanstveni projekt. Još dva projekta u okviru institutskih programa provode se izvan Hrvatskoga instituta za povijest, a jednom od njih voditelj je znanstvenik s Instituta.  Od 2008. do 2012. znanstvenici s Instituta provodili su četiri bilateralna projekta (dva sa znanstvenim institucijama iz Slovenije, dva sa znanstvenim institucijama iz Srbije).  Iskustvo u uspješnom organiziranju domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i okruglih stolova  Institut godišnje organizira, samostalno ili u suradnji s drugim institucijama iz Hrvatske ili inozemstva, pet do šest znanstvenih skupova te nekoliko okruglih stolova.  Institut je također izdavač ili suizdavač zbornika radova sa skupova koje organizira ili im je suorganizator.  Institucionalna autonomija  Institut je od svoga osnutka 1961. uvijek bio samostalna znanstvenoistraživačka institucija, što mu je omogućilo, osobito nakon 1991., sustavno širenje područja istraživanja od suvremene povijesti do istraživanja svih razdoblja od srednjega vijeka do suvremenosti.  Kao što se pokazalo (osnivanje Podružnice 1996., organizacijski ustroj po odjelima), institucionalna autonomija omogućava samostalno planiranje organizacijskoga ustroja i razvoja Instituta.  Status samostalnog javnog znanstvenog instituta omogućava znanstvenicima i novacima da se potpuno posvete znanstvenoistraživačkom radu, kontinuiranom radu u arhivima u zemlji i inozemstvu, daje im slobodu u odabiru znanstveno-istraživačkih tema te omogućava da 27

osim znanstveno-istraživačkoga rada budu vrlo aktivni i na pružanju istraživačkih i savjetničkih usluga, izradi stručnih elaborata i ekspertiza, u izdavačkoj djelatnosti Instituta i popularizaciji znanosti. Slabosti  Utjecaj znanstvenih rezultata na međunarodnu znanstvenu publiku ograničen je činjenicom da su oni prezentirani u prvome redu na hrvatskome jeziku i u tiskanome mediju, odnosno znanstvenici i znanstveni novaci svoje znanstvene radove objavljuju većinom u hrvatskim znanstvenim časopisima, a u inozemstvu pretežno u regionalnim časopisima.  Među slabosti Instituta spada i niska izlazna mobilnost znanstvenika i znanstvenih novaka. Brojni boravci znanstvenika i znanstvenih novaka u inozemstvu uglavnom imaju za svrhu arhivska i bibliotečna istraživanja, traju od 7 do 14 dana i financiraju se sredstvima koja dodjeljuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za znanstvene projekte (Z-projekti). Tek je manji broj znanstvenika koristio Fulbrightovu (troje znanstvenika), Humboldtovu (jedan) ili neku drugu stipendiju radi znanstvenoga usavršavanja u inozemstvu. Kao slabost možemo navesti i nisku ulaznu mobilnost znanstvenika, koja se uglavnom realizira preko Odjela za bilateralnu suradnju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Boravci inozemnih znanstvenika u Institutu traju do 10 dana i svrha su im pretežno arhivska i bibliotečna istraživanja.  Slaba uključenost u europski istraživački prostor kroz međunarodne istraživačke projekte. Do sada se međunarodna suradnja odvijala uglavnom kroz bilateralne međunarodne projekte te individualnu suradnju pojedinih znanstvenika Instituta koji imaju razvijenu međunarodnu mrežu kontakata.  Fragmentirana znanstvena istraživanja teritorijalno ograničena na Hrvatsku, što na kraju projektnoga razdoblja za negativnu posljedicu ima izostanak sintetskoga predstavljanja rezultata istraživanja u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu.  Vrlo ograničen utjecaj na ključna nacionalna tijela i radne skupine zadužene za kreiranje i vođenje nacionalne politike u znanosti i visokome obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Mogućnosti/prilike  Implementiranje Smjernica za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije (22. travnja 2012.) i ostalih strateških dokumenata i akcijskih planova Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u Strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, čime bi se dodatno potvrdila usklađenost znanstvenih istraživanja Instituta u sljedećih pet godina s nacionalnim i europskim prioritetima u humanističkim znanostima.  Polazeći od činjenica da Europska unija uvažava različita i specifično povijesno uvjetovana obilježja zemalja članica te da se nastoji njegovati zajedništvo kroz različitosti uz isticanje onih obilježja koja djeluju objedinjujuće, humanističkim i društvenim znanostima trebala bi pripadati istaknuta uloga, a u tom kontekstu 28

istraživanje hrvatske povijesti, društva i kulture mora biti važna komponenta hrvatskoga istraživačkog prostora, koji postaje sastavni dio europskoga istraživačkog prostora.  Europski okvirni program istraživanja i inovacija za razdoblje od 2014. do 2020. godine – Obzor 2020., koji umnogome određuje budućnost europskoga istraživačkog prostora, humanističkim znanostima daje posebnu ulogu kao dijelu svih istraživačkih pravaca u prioritetu Društveni izazovi.  Digitalizirani povijesni izvori i publikacije, zatim stvaranje on-line baza podataka i osiguravanje otvorenoga pristupa tim bazama vodeći su trendovi u prezentaciji i korištenju znanstvenih rezultata diljem svijeta. U tom se smislu i neke teme kojima se znanstvenici i znanstveni novaci Instituta namjeravaju baviti u sljedećih pet godina uklapaju u te trendove.  Zbog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji postoji mogućnost porasta međunarodne projektne suradnje radi dobivanja sredstava za znanstveni rad iz europskih fondova.  Interdisciplinarna i multidisciplinarna povezivanja s drugim znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.  Mogućnost organiziranja ljetne škole hrvatske povijesti i specijalističkih poslijediplomskih doktorskih kolegija na engleskome jeziku u suradnji s vodećim inozemnim sveučilištima, ustanovama i znanstvenicima, ali i cjelovitoga poslijediplomskoga doktorskog studija povijesti. Prijetnje  Gospodarska kriza u Republici Hrvatskoj, koja može negativno utjecati na financijski položaj Instituta i njegovih istraživača.  Gubitak institucionalne autonomije.  Postojanje i poticanje u medijima negativne percepcije znanstvenika u javnim institutima, osobito humanističkim, kao potrošača sredstava iz državnoga proračuna.  Neodgovarajuća primjena mjerila i normi iz područja prirodnih i tehničkih znanosti na humanističke znanstvene discipline te preferiranje drugih znanosti u odnosu na humanističke znanosti u vrednovanju i financiranju.  Nemogućnost kadrovskoga planiranja prema stvarnim znanstveno-istraživačkim potrebama Instituta.  Nedovoljna ulaganja u prateće stručne službe koje su potrebne kao potpora uspješnoj i međunarodno prisutnoj znanstvenoj djelatnosti.

Način i vremenski okvir provedbe strateških ciljeva i zadataka R. br. 1. 1.1.

1.2.

1.3. 1.3.1.

Strateški cilj / zadatak

Nositelj provedbe

Pozicioniranje i promoviranje Instituta kao regionalnoga središta za istraživanja hrvatske povijesti Sustavno provođenje istraživanja koja stvaraju nova znanja i spoznaje u skladu s misijom Instituta Realizacija znanstveno-istraživačkoga programa u nacionalnim te u širim regionalnim i međunarodnim okvirima Intenziviranje i proširivanje interdisciplinarnih i transdisciplinarnih istraživanja te komparativna istraživanja Uspostavljanje suradnje sa znanstvenicima/institucijama drugih humanističkih i društvenih polja s kojima već nije uspostavljena bliskija suradnja

1.4.

Prijava kvalitetnih projekata na natječaje Hrvatske zaklade za znanost, fonda "Jedinstvo uz pomoć znanja" i sl.

         

   

1.5.

1.5.1. 1.5.2. 1.5.3.

1.6.

1.7.

2. 2.1.

2.1.1.

Dodatno podizanje standarda kvalitete znanstvenoistraživačkoga rada unapređivanjem mehanizama za interno osiguranje i unapređenjem kvalitete znanstvenoga rada te izdavačke djelatnosti Instituta Osnivanje peteročlanoga Međunarodnoga znanstvenog savjeta Instituta Izrada Kataloga međunarodnih recenzenata znanstvenih radova i knjiga znanstvenika Instituta Uspostava kriterija izvrsnosti i kompetitivnosti za napredovanje na znanstvenim radnim mjestima Nastavak snažne izdavačke djelatnosti (izdavanje časopisa, monografija, izvora, zbornika radova) te njezino jačanje partnerstvom s izdavačkim kućama u Republici Hrvatskoj Sustavno predstavljanje rezultata znanstvenoga rada na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima Jačanje suradnje s nizom inozemnih znanstvenih i visokoškolskih institucija s kojima je Institut već ostvario ugovornu suradnju te proširivanje i institucionaliziranje suradnje koja je do sada uspostavljena na individualnoj razini: bilateralnom projektnom suradnjom (prijavljivanje projekata na natječaje za bilateralnu suradnju s institucijama s kojima su već provođeni bilateralni projekti te drugim inozemnim institucijama s kojima do sada nismo imali takav oblik znanstvene suradnje) multilateralnom projektnom suradnjom (apliciranje na natječaje fondova EU-a sa znanstvenim institucijama iz inozemstva) osiguravanjem suradnje većega broja inozemnih suradnika na institutskim projektima u sljedećem projektnom ciklusu

2.1.4.

zajedničkim organiziranjem znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te objavljivanjem u suizdavaštvu zbornika radova s tih znanstvenih skupova 2.1.5.

Uprava Svi odjeli i Podružnica Voditelji projekata Uprava Pročelnici odjela Voditelji projekata Uprava Znanstveno vijeće Uprava (Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Pročelnici odjela Znanstveno vijeće Uprava Uredničko vijeće Znanstveno vijeće



(Međunarodni znanstveni savjet)



     

TRAJNO TRAJNO TRAJNO

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

        

TRAJNO

Uprava Znanstveno vijeće Uprava Znanstveno vijeće Uprava Znanstveno vijeće

TRAJNO

2013.– 2014. 2013.– 2014. 2014.

(Međunarodni znanstveni savjet)

Uprava Urednici i Uredništva časopisa Uredničko vijeće Uprava Svi odjeli i Podružnica Voditelji projekata

TRAJNO

Povećanje prisutnosti Instituta u međunarodnome istraživačkom prostoru

2.1.2.

2.1.3.

Vremenski okvir

gostovanjem uglednih stranih znanstvenika u Institutu

                         

Uprava Znanstveno vijeće Pročelnici odjela

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Znanstveno vijeće Pročelnici odjela Voditelji projekata

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Znanstveno vijeće Pročelnici odjela Voditelji projekata

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Pročelnici odjela Voditelji projekata

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Znanstveno vijeće Pročelnici odjela Voditelji projekata Uredničko vijeće

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava (Ured za međunarodnu suradnju)

TRAJNO

održavanjem predavanja znanstvenika Instituta na sveučilištima u inozemstvu te gostovanjem u inozemnim znanstvenim institucijama Podizanje međunarodnoga odjeka rezultata znanstvenih istraživanja Instituta objavljivanjem radova znanstvenika iz Instituta u prestižnim inozemnim časopisima

2.1.6.

2.2.

2.3.

Povećanje udjela znanstvenih radova inozemnih znanstvenika u institutskim časopisima

2.4.

Organiziranje zajedničkih edukativnih programa poput seminara i radionica

2.5.

Organizacija ljetne škole hrvatske povijesti za inozemne studente

2.6.

Povećanje ulazne i izlazne mobilnosti znanstvenika i znanstvenih novaka

Zadržavanje institucionalne autonomije1

3.1.

Javno argumentirano zagovaranje autonomije Instituta kroz jasno definiranje njegove društvene uloge

3.2.

Sustavno promoviranje intelektualne snage i istraživačkoga iskustva zaposlenika Instituta

3.3.

Osiguravanje dodatnih izvora financiranja znanstvenoistraživačke i stručne djelatnosti

3.4.

Kandidiranje i uključivanje istaknutih znanstvenika Instituta u rad stručnih skupina i povjerenstava imenovanih od tijela državne uprave sa zadaćom donošenja regulative iz područja znanosti i visokoga obrazovanja

Uprava

 

Svi odjeli i Podružnica (Ured za međunarodnu suradnju)

TRAJNO

          

Uprava Uredničko vijeće

TRAJNO

         

Uprava Znanstveno vijeće

  

Uprava Znanstveno vijeće

      

Uprava Znanstveno vijeće

(Ured za međunarodnu suradnju)

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Pročelnici odjela Uprava Pročelnici odjela (Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Znanstveno vijeće

LJETO

2014. TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Znanstveno vijeće

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava (Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Znanstveno vijeće

TRAJNO

Kvalitetna kadrovska (human resources) politika Sustavno upozoravanje na neusklađenost politike (ne)zapošljavanja koju provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sa znanstveno-istraživačkim potrebama javnih instituta Zalaganje za zakonsku regulativu kojom bi se omogućilo zapošljavanje znanstvenih novaka koji su uspješno izvršili sve svoje obveze Prijava kvalitetnih znanstvenih projekata kojima bi se osigurala radna mjesta za postdoktorande i nova suradnička/novačka radna mjesta Osiguravanje sufinanciranja znanstvenih radnih mjesta u omjeru 50% : 50% ("dvojno financiranje") suradnjom s lokalnim i regionalnim samoupravama Osiguravanje popunjavanja ispražnjenih znanstvenih radnih mjesta (nakon odlaska znanstvenika Instituta u mirovinu)

4.1.

4.2.

4.3.

4.4.

4.5. 5.

 

(Ured za međunarodnu suradnju)

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava Znanstveno vijeće

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava TRAJNO



Uprava

    

Uprava Znanstveno vijeće Uredničko vijeće

TRAJNO

Unapređenje organizacijskoga razvoja Instituta

5.1.

Usavršavanje kadrovskih potencijala svih zaposlenika Instituta: organizacijom i održavanjem piramidalne strukture znanstvenih radnih mjesta sukladno s novim zakonom o znanstvenim istraživanjima, tako da na jednog znanstvenog savjetnika budu zaposlena otprilike dva viša znanstvena suradnika i tri znanstvena suradnika organizacijom tečajeva i seminara za dodatno osposobljavanje i znanstvenoga i neznanstvenoga kadra (primjerice tečajevi vezani za europske fondove i regulative, primjenu informatike u povijesnim znanostima, stranih jezika itd.) u suradnji s MZOS-om, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatskom zakladom za znanost i drugim institucijama

5.1.1.

5.1.2.

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

Uprava TRAJNO

    

Uprava Znanstveno vijeće Voditelji projekata Mentori

TRAJNO

(Ured za međunarodnu suradnju)

U slučaju donošenja odluke o restrukturiranju javnih instituta očekujemo da će ojačati suradnja humanističkih instituta na strateškome osmišljavanju modela zajedničkoga djelovanja. 1

5.1.3.

održavanjem redovitih work-in-progress seminara i prezentacija rada asistenata radi boljeg međusobnog povezivanja, stjecanja iskustva u javnim nastupima i kontinuirane evaluacije kvalitete rada.

5.2.

Unapređenje djelovanja knjižnice:

(Digitalni centar)

završetak implementacije knjižničnoga softvera Aleph u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom

  

elektronsko povezivanje sa srodnim institucijama u Europskoj uniji

  

Voditelj stručne službe Voditelj/ica knjižnice Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra Uprava Vodtelj/ica knjižnice Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra

5.2.2.

povećanje knjižnoga fonda kontinuiranom nabavom recentne literature (knjige, znanstveni i stručni časopisi)

5.2.4.

restauracija i zaštita stare građe u knjižničnome fondu 5.2.5.

modernizacija segmenata knjižničnoga poslovanja kao što su obrada, posudba i dr. radi učinkovitog pretraživanja i širenja informacija i razvoja digitalne knjižnice Organizacija zasebnog Digitalnog centra, odnosno reorganizacija postojećeg Povijesno-informatičkog centra u sklopu Instituta radi sadržajnog obogaćivanja web-stranica Instituta, koordiniranog informatičkog umrežavanja s drugim institucijama, pružanja informatičke podrške znanstvenicima u realizaciji rezultata rada predviđenih istraživačkim programom te organiziranja informatičkih radionica za znanstvenike i stručne suradnike Instituta i suradnih institucija. Osnivanje Ureda za mobilnost i međunarodne projekte koji će kontinuirano pratiti pozive na međunarodnu suradnju financirane iz europskih fondova, organizirati edukaciju znanstvenoga i administrativnoga osoblja usmjerenu na upravljanje i praćenje istraživačkih i komercijalnih projekata, poticati mobilnost znanstvenoga kadra, ponajprije mladih istraživača i sl.2 Osnivanje podružnica za proučavanje prošlosti Dalmacije (u Splitu), Primorja (u Senju) i sjeverozapadne Hrvatske (u Koprivnici)3

5.3.

5.4.

5.5.

    

Uprava Predstavnici znanstvenih novaka u Znanstvenome vijeću Mentori Uprava Voditelj stručne službe Voditelj/ica knjižnice Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra

 5.2.1.

5.2.3.

 



(Digitalni centar)

        

Uprava Voditelj/ica knjižnice Voditelji projekata Uprava Voditelj stručne službe Voditelj/ica knjižnice Uprava Voditelj/ica knjižnice Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra



  

TRAJNO

2015.

2016.

TRAJNO

(Digitalni centar)

Uprava Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra Voditelj stručne službe

KRAJ 2015. – POČETAK

2016.

  

Uprava Znanstveno vijeće (Međunarodni znanstveni savjet)

  

Uprava Znanstveno vijeće Voditelj stručne službe

  

Uprava Voditelji odjela Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra



(Digitalni centar)

2014.

2014.– 2016.

Osiguranje važnosti Instituta u popularizaciji znanosti

6.1.

Širenje sadržaja web-stranica Instituta (www.isp.hr) (hrvatske i engleske verzije) 6.2.

Redovito obavještavanje medija o promocijama i drugim događajima u Institutu

6.3.

Osmišljavanje posebnih tematskih manifestacija namijenjenih široj javnosti

     

Uprava Stručna služba Uprava Voditelji odjela Voditelji projekata Stručna služba

TRAJNO

Realizacija ovih očekivanja u znatnoj mjeri ovisi o financijskim sredstvima koja će nam stajati na raspolaganju te spremnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da odobri zapošljavanje barem jednog stručno osposobljenog djelatnika/ice za rad u uredu. 2

Realizacija ovoga cilja ovisi o tome koliko će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prepoznati ove pozitivne razvojne smjernice, koje je lokalna uprava (gradovi i županije) svesrdno podržala nudeći prostor, opremu i sufinanciranje radnih mjesta u podružnicama po modelu "dvojnog financiranja". 3

6.4.

Redovito organiziranje Dana otvorenih vrata Instituta barem dva puta godišnje

6.5.

Objavljivanje znanstveno-popularnih publikacija 6.6. 6.7. 6.8. 6.9.

7. 7.1.

Edukacija nastavnika povijesti Organiziranje radionica "povjesničarske vještine" za učenike osnovnih i srednjih škola Poticanje javnih nastupa znanstvenika Instituta u medijima Otvaranje institutskoga profila na servisu Mendeley research papers indexing te poboljšanjem aktivnosti na issuu.com profilu Stavljanje u punu funkciju muzejskoga prostora Zlatne, Pompejanske i Hegedušićeve dvorane Bolje upoznavanje javnosti s uslugama iz znanstvene i stručne djelatnosti Instituta (na internetskoj stranici)

7.4.

Uprava Voditelji odjela Uprava Stručna služba Uredničko vijeće Uprava Stručna služba Uprava Voditelji odjela Uprava Voditelji odjela Uprava Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra



(Digitalni centar)

TRAJNO TRAJNO TRAJNO TRAJNO TRAJNO

2013.– 2014.

Osiguravanje dodatnih izvora financiranja znanstveno-istraživačkoga rada

7.2.

7.3.

            

Proširivanje mreže suradnje za komisionu prodaju institutskih izdanja Sudjelovanje na domaćim sajmovima knjiga

7.5.

Prodaja institutskih izdanja preko web-shopa

   

Uprava Stručna služba Uprava Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra



(Digitalni centar)

    

Uprava Stručna služba Uprava Uprava Voditelj Povijesnoinformatičkoga centra Stručna služba



2014. TRAJNO

TRAJNO TRAJNO

2014.– 2015.