Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva Zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 11. i 12. studenog 2011. godine u Jajcu
Hrvatski institut za povijest Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu 2013.
SADRŽAJ
Proslov
7
Radovi sa znanstvenog skupa Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva Emir O. Filipović Historiografija o padu Bosanskog Kraljevstva The Fall of the Bosnian Kingdom in Historiography
11
Dino Mujadžević Pad Bosne 1463. prema osmanskim narativnim izvorima The 1463 Fall of Bosnia in Ottoman Narrative Sources
29
Zdenka Janeković Römer Kraj srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva u dubrovačkim izvorima The End of the Medieval Bosnian Kingdom in Dubrovnik Sources 47 Borislav Grgin Južne granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u vrijeme Stjepana Tomaševića Southern borders of the Hungarian-Croatian Kingdom during the Reign of Stjepan Tomašević
69
Tamás Pálosfalvy The Political Background in Hungary of the Campaign of Jajce in 1463 Političke okolnosti u Ugarskoj glede pohoda na Jajce 1463. godine 79 Richárd Horváth The Castle of Jajce in the Organization of the Hungarian Border Defence System under Matthias Corvinus’s Utvrda Jajce u ugarskom pograničnom sustavu u vrijeme Matijaša Korvina
89
Đuro Tošić Bosanska vlastela u oslobađanju Jajca od Turaka 1463. godine Bosnian Nobility in the Liberation of Jajce from the Turks in 1463
99 5
Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva
Stanko Andrić O obitelji bosanskog protukralja Radivoja Ostojića (prilog rasvjetljavanju bračnih veza posljednjih Kotromanića s plemstvom iz dravsko-savskog međurječja) On the Family of the Bosnian Anti-king Radivoj Ostojić: A Contribution to the Study of Marriages between the Last Members of the Kotromanić Dynasty and the Nobility from the Drava-Sava Interamnium 109 Marija Karbić Uloga plemstva s područja današnje Slavonije u obrani Jajačke banovine The Role of Nobility from the Territory of Modern Slavonia in the Defence of Banate of Jajce 133 Hrvoje Kekez Knezovi Blagajski i tvrdi grad Blagaj nakon osnutka Jajačke banovine 1464. godine The Counts of Blagaj and the Blagaj Castle after the Foundation of Banate of Jajce in 1464 151 Tomislav Galović Ego a puero baptizatus fui et litteras Latinas didici… – prilog proučavanju latinske pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni (s posebnim osvrtom na 15. stoljeće) Ego a puero baptizatus fui et litteras Latinas didici…: A Contribution to the Study of Latin Writing/Literacy in the Medieval Bosnia with a Special Consideration of the Fifteenth Century 179 Andrija Zirdum Crkve i njihovi patroni u srednjem vijeku u Bosni i Hercegovini Churches and their Patrons in the Medieval Bosnia and Herzegovina 221 Jakša Raguž Sudbina posmrtnih ostataka kralja Stjepana Tomaševića 1463. – 1888. – 1992. – 1999. The Fate of Posthumous Remains of King Stjepan Tomašević, 1463 –1888 –1992–1999
235
Kazalo osoba
283
Kazalo zemljopisnih pojmova
291
6
PROSLOV Povodom 550. godišnjice krunidbe posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, koga su papinski legati okrunili u studenome 1461. u Jajcu, Hrvatski institut za povijest iz Zagreba i Katolički bogoslovni fakultet iz Sarajeva obilježili su 2011. prigodnim znanstvenim skupom taj događaj koji je, kako se ubrzo pokazalo, bio neposredan preludij u slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva. Iako su i sam Stjepan Tomašević i slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva i do sada bili predmetom interesa hrvatske, bosansko-hercegovačke i srpske historiografije, o čemu rječito svjedoče i brojni do sada objavljeni radovi, spomenuta je obljetnica pružila prigodu za novo sagledavanje i produbljivanje spoznaja o ovoj historiografskoj temi. Međunarodni znanstveni skup “Stjepan Tomašević (1461.–1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva”, koji se održao 11. i 12. studenoga 2011. u Jajcu, okupio je ugledne znanstvenike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Mađarske čija izlaganja, sakupljena u ovom zborniku radova, tvore četiri zaokružene tematske cjeline.1 Prva je cjelina tako posvećena pregledu razvoja historiografije o osmanskome osvajanju Bosanskoga Kraljevstva i analizi dijela osmanskih i domaćih izvora. U prvome slučaju riječ je o dvama osmanskim narativnim izvorima, odnosno po jednom poglavlju iz svakog od tih izvora koji donose svjedočanstva o padu Bosne pod osmansku vlast 1463. godine – Menāqıb u Tevārīh-i Āl-i Osmān (Legende i povijest osmanske dinastije) autora Āšıqpāšāzādea i Tārīh-i Ebū ‘l-feth (Povijest Oca osvajanja, tj. Mehmeda II. Osvajača) čiji je autor, Dursun-beg, bio neposredni sudionik samoga pohoda. U drugome slučaju riječ je o dubrovačkim izvještajima o slomu Bosanskoga Kraljevstva i smrti kralja Stjepana Tomaševića koji, doduše, ne govore neposredno o događajima u samoj Bosni, nego prije svega otkrivaju kako su na novonastalu situaciju reagirali njezini najbliži susjedi nastojeći joj se prilagoditi. Druga se cjelina bavi analizom unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih prilika u Ugarsko-Hrvatskome Kraljevstvu koje su prethodile i pridonijele nestanku susjednog Bosanskog Kraljevstva, kao i analizom uloge Jajca, nakon njegova zauzeća od strane kralja Matijaša, u ugarskome pograničnom 1
Od ukupno šesnaest izlaganja održanih na skupu u zborniku nisu objavljena samo tri, jedan zato što nije niti zaprimljen u pisanome obliku, dok druga dva nisu prošla znanstvenu recenziju.
7
Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva
sustavu. Naglasak je pritom stavljen na međusobni odnos ugarsko-hrvatskoga i bosanskoga vladara tijekom razdoblja vladavine Stjepana Tomaševića i na političke okolnosti u Ugarskoj u vrijeme neposredno prije pohoda na Jajce, koje su bile vrlo kompleksne s obzirom na to da je položaj mladoga kralja Matijaša, koji još nije bio ni okrunjen, bio krajnje ugrožen što zbog sukoba s ugarskim barunima, što zbog rastućega osmanskog pritiska. Kada je riječ o ulozi samoga Jajca u ugarskome pograničnom sustavu, prate se različiti oblici uprave i kraljevi napori u organizaciji te nove vojno-administrativne jedinice u južnome dijelu ugarskoga obrambenog sustava. Treću tematsku cjelinu sačinjavaju radovi koji prate djelovanje bosanskoga i hrvatskoga plemstva u burnom razdoblju nakon pada Bosanskoga Kraljevstva. Riječ je naime o radovima koji istražuju ulogu bosanskoga plemstva u Korvinovu protuudaru i oslobađanju Jajca kao i ulogu plemstva s područja današnje Slavonije u obrani novoosnovane Jajačke banovine i njihove veze s posljednjim Kotromanićima. U istom se kontekstu sagledava i uloga tvrdoga grada Blagaja na ušću Japre, jednog od najvažnijih posjeda knezova Blagajskih, u protuosmanskome ratu u drugoj polovini 15. i početkom 16. stoljeća. Posljednja, četvrta cjelina jest svojevrsna miscellanea u kojoj su se našla tri rada: jedan posvećen proučavanju latinske pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni, u kojemu su prikazani izvori koji svjedoče latinsku pismenost i koji pokušava utvrditi mjesto latinskoga jezika u srednjovjekovnoj bosanskoj kulturi; drugi se bavi istraživanjem srednjovjekovnih crkava i njihovih patrona na tlu današnje Bosne i Hercegovine; i treći, koji se bavi sudbinom posmrtnih ostataka kralja Stjepana Tomaševića od njihova iskapanja 1888. pa sve do rata 1991.–1995., kada su oni bili razlogom političko-diplomatskih sukoba između hrvatske i bošnjačke strane. Uz vjeru da su radovi objavljeni u ovome zborniku opravdali želju organizatora da se to prijelomno razdoblje iz povijesti Bosne i Hercegovine obogati novim spoznajama, organizacijski odbor ovoga znanstvenoga skupa i uredništvo zbornika zahvaljuje Ministarstvu obrazovanja i znanosti Federacije Bosne i Hercegovine, bez čije potpore održavanje znanstvenoga skupa ne bi bilo moguće, općinskim vlastima grada Jajca, koje su ustupile dvoranu za održavanje skupa, i naposljetku Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, uz čiju je potporu tiskan ovaj zbornik radova. Uredništvo 8