7 minute read
Noviteti iz Vindije
Očuvati održivost hrvatskoga mljekarskog sektora
Advertisement
PIŠE:
Dalibor Janda, dipl.ing.agr. Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk
Koronakriza nas je dodatno upozorila na ono što je oduvijek bilo više nego očito, na važnost oču vanja dostupnosti i stabilnosti opskrbe stanovništva zdravom, kvalitet nom i pristupačnom hranom. Važnu ulogu u tome zauzimaju upravo mlijeko i mliječni proizvodi, osnovni prehrambeni proizvo di u svakodnevnoj prehrani i našeg ali i stanovništva diljem svijeta. Zato je sva kodnevna briga oko našega mljekarskog sektora zalog budućnosti sigurne i stabil ne opskrbe našeg stanovništva mlijekom i mliječnim proizvodima, i to ne samo u ovim kriznim vremenima. Ulogu u tome igraju i potrošači, jer svaka kuna ili lipa koju izdvoje za proizvod domaće mliječne in dustrije izravno je ulaganje i u budućnost hrvatskoga mljekarskog sektora i svih onih koji su na neki način s njim povezani.
Hrvatski mljekarski sektor zalog budućnosti života našeg ruralnog prostora
Mljekarstvo je jedna od najvažnijih grana stočarske i poljoprivredne proizvodnje, ne samo u našoj zemlji već i u cijeloj Europi. Kroz povijest a i danas krave su sastavni dio „blaga“, kako naši ljudi nazivaju svoje životinje koje uzgajaju u većini ruralnih krajeva naše zemlje. Koliko je mljekarstvo važno za ruralna područja Hrvatske do Pandemija koronavirusa koja nas je pogodila početkom godine, a i dalje nam zadaje probleme u našem svakodnevnom životu i radu, više nego ikad osvijestila je važnost stabilne opskrbe našeg stanovništva hranom. I u vrijeme najvećih poteškoća uzrokovanih koronavirusom vrijedni hrvatski proizvođači i prerađivači mlijeka ulagali su goleme napore kako bi očuvali naš mljekarski sektor i našim potrošačima zajamčili svakodnevnu opskrbu mlijekom i mliječnim proizvodima. Birajući mlijeko i mliječne proizvode proizvedene u našoj zemlji čuvamo naš mljekarski sektor kao jamstvo sigurne opskrbe tim važnim prehrambenim namirnicama i u budućnosti.
voljno govori i podatak Državnog zavoda za statistiku - mlijeko je činilo 13,3% u uku pnoj strukturi vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2019. godini, najviše od svih stočarskih proizvoda. Stočarstvo danas nema samo ulogu u pro izvodnji hrane, već dodatno postaje i sve važnije kao izvor organske tvari koja se koristi u gnojidbi poljoprivrednih površina te na taj način zamjenjuje dio mineralnih gnojiva ili se koristi u postrojenjima važni
ma za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Negativno je to što su naša rural na područja sve praznija i praznija, jer ih mladi napuštaju a oni koji ostaju sve se manje bave stočarstvom pa tako i proi zvodnjom mlijeka. Nije to lagan posao jer naše blago traži konstantnu brigu svih 365 dana u godini, što mnogima sve starijim poljoprivrednim gospodarstvima pred stavlja sve veći problem. Ali oni koji ostaju u proizvodnji i koji su se za mljekarstvo odlučili kao poziv koji im osigurava njiho vu egzistenciju i budućnost, i to ne samo njima nego i mnogima drugima izravno ili neizravno povezanima s mljekarstvom, svakodnevno se trude za naše građane proizvesti najkvalitetnije mlijeko i mliječne proizvode. Koronakriza je otežala rad u mnogim granama gospodarstva naše zemlje, ali mliječna industrija poduzela je sve da ne dođe do poteškoća kako u otkupu mlijeka, tako i u svakodnevnoj opskrbi naših građa na mliječnim proizvodima. Ova nas je kriza upozorila na to koliko je važno očuvati nacionalnu, domaću proizvodnju hrane, pa tako i mlijeka i mliječnih proizvoda. Kako bi to bilo moguće važna je pomoć politike da se olakša poslovanje svih uključenih u mljekarsku proizvodnju, ali i da se olak ša da mlijeko i mliječni proizvodi u ovim kriznim vremenima budu što pristupačniji našim građanima. Kako se to može postići? Svakako i time da se mliječni sektor ipak ne opterećuje ponovnim uvođenjem jednokratne PET ambalaže od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda u sustav povratne naknade, jer će neminovno doći do poskupljenja mli ječnih proizvoda u toj ambalaži, ali i tako da se i mliječni proizvodi oporezuju nižom stopom poreza na dodanu vrijednost prili kom stavljanja na tržište. Jer svaka kuna ili lipa koja ostane u našem mljekarskom sek toru ili koja se izdvoji za mlijeko i mliječne proizvode proizvedene u našoj mliječnoj industriji pomaže našem mljekarskom sek toru, a time i svima onima koji žive i rade u ruralnim krajevima naše zemlje.
MALA ŠKOLA PREHRANE
Hrana kao lijek MOŽEMO LI PREHRANOM SPRIJEČITI I LIJEČITI BOLESTI
PIŠE: Dr. Ivo Belan
Umedicinskom svijetu razvija se nova znanost - nutraceuticals, a proučava ljekovite učinke hra ne. U tijeku su brojna istraživanja, a znanstvenici smatraju da će nam omogućiti prilagodbu prehrane individu alnim potrebama i osigurati uzimanje svih potrebnih hranjivih sastojaka. Hrana kao lijek privlačna je ideja. Ako našu prehranu biramo kako bismo kontrolirali tjelesnu težinu ili postignuli maksimalnu korist u treninzima i sportskim natjecanji ma, zašto prehranu ne pokušati iskoristiti i u liječenju ili sprečavanju bolesti? Ženi kojoj je u obiteljskoj povijesti izra zito prisutan rak dojke, primjerice, mogli bi biti “propisani” proizvodi od soje i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, jer se smatra da i jedno i drugo smanjuje rizik od raka dojke. Muškarac koji je izlo žen povećanom riziku od raka prostate, pak, može povećati unos proizvoda od rajčica zbog likopena, za koji se smatra da smanjuje rizik od te vrste raka. Povrće općenito može smanjiti taj rizik.
Individualna prehrana
Linda Van Horn, profesorica preventivne medicine na sveučilištu North Western u Chicagu, kaže: “Još u tijeku ove generacije bit ćemo u mogućnosti kreirati individual nu prehranu temeljenu na profilu osobnih rizika. Nalazimo se na početku potpuno nove ere u medicini.” Kod Japanki, koje se hrane tradicionalnom japanskom hranom bogatom omega-3 masnoćama i proizvodima od soje, zabilježena je relativno mala učestalost obolijevanja od raka dojke. Međutim, u Japanki koje su se preselile u Ameriku i prebacile na zapadnjačku prehranu, uče stalost obolijevanja od raka dojke izjednači se s onom u Amerikanki, i to već nakon prve generacije. U Centru za rak u Los Angelesu u tijeku su opsežna ispitivanja na velikom broju žena
koje su preživjele rak dojke. One u svojoj prehrani koriste veće količine ribljeg ulja, soje, zelenoga lisnatog povrća, prokulica, karfiola i mrkve. Cilj je utvrditi mogu li te namirnice spriječiti ponovno javljanje raka dojke. Već tri mjeseca nakon primjene ta kve prehrane istraživači su otkrili znatne promjene u sastavu masnog tkiva u dojka ma (gdje žive stanice raka). Smatraju kako ta činjenica može upućivati na to da hrana zaista može poboljšati zdravlje i smanjiti rizik od obolijevanja.
Hrana kao lijek
Drukčiji pogled
Dok nekoliko stručnjaka smatra da ljekoviti učinci određenih vrsta hrane dolaze do izražaja kad se ta hrana konzumira u svojem prirodnom obliku, neki drugi pak tvrde - ako je uočeno da određena hrana posjeduje moć svladavanja neke bolesti, onda njezin koncentrat treba formirati u obliku tableta. Liječnica Barbara Howard, direktorica Medlantic istraživačkog insti tuta, kaže: “Ako smo našli da neki sastavni dio u nekom voću ili povrću smanjuje učestalost metastaza tumora, onda je djelotvorniji način da ga se uzima poput nekog lijeka, u obliku tablete, kapsule, si rupa itd. Međutim, službeno odobrenje za primjenu lijeka uzme dosta vremena, dok je hrana na dohvat ruke, u prvoj trgovini na uglu ulice”. Znanstvenici smatraju kako postoje snažni kemijski spojevi u borovnicama, rajčicama, slatkom krumpiru, kelju, soji, zelenom čaju, ribljem ulju, čokoladi, cr nom vinu, soku od brusnica, jogurtu, koji mogu pomoći u prevenciji bolesti kao što su rak, srčane bolesti, zdravstvene tegobe povezane s visokom starošću itd. Neka starija istraživanja upućuju na to da te namirnice mogu sniziti i razine koleste rola, smanjiti povišeni krvni tlak, neutralizirati agense koji pridonose pojavi raka, olakšati tegobe menopauze i poboljšati imunosne sposobnosti organizma. Biljna hrana sadržava fitokemijske spo jeve koji jačaju obrambene snage organizma i vjerojatno smanjuju rizik od raka, srčanih bolesti, makularne degeneracije u oku itd. Takvi se spojevi nalaze u tamno zelenom, žutom i crvenom povrću i voću (rajčicama, borovnicama itd.). Premda će konačne zdravstvene dokaze za još neka nerazjašnjena pitanja trebati još neko vrijeme pričekati, ipak se već da nas zna da će dokazi opravdati ono što su naši roditelji stalno govorili: Jedi voće, povrće i mliječne proizvode!
