2 minute read
Komisija za marketing i komunikacije EOO-a podržala Grad Split u kandidaturi za Europske igre 2027.
Komisija za marketing i komunikacije Europskih olimpijskih odbora (EOO) dala je punu podršku Gradu Splitu za kandidaturu i možebitno domaćinstvo Europskih igara 2027. godine. Epilog je to redovne sjednice Komisije, održane 5. travnja u splitskom hotelu Ambasador, pod predsjedavanjem njezina čelnika, Rumunja Mihaia Covaliua. Spomenuta Komisija u aktualnom mandatu ima 18 članova iz isto toliko europskih država, a među njima je i direktor marketinga
Advertisement
HOO-a Ranko Ćetković, koji je u organizacijskom smislu bio i jedan od domaćina ovog događaja. Deset članova uživo je sudjelovalo u radu sjednice, dok su se ostali pridružili videovezom. Uz razmatranje redovnih aktivnosti Komisije, praćenje i nove prilike te usporedbu s najboljim praksama ostalih kontinentalnih udruga, na razini akcijskog plana usuglašena je Strateška agenda 2030. U dijelu sjednice koji je tematski bio vezan za komunikacije i medije, osim pregleda rezultata EOO-ove televizije (streaming), predstavljena je i Sportska televizija (SPTV) koja je u stopostotnom vlasništvu Hrvatskog olimpijskog odbora. Dosadašnje hvalevrijedne domete i aspektiranost SPTV-a za budućnost predstavio je glavni urednik Jura Ozmec.
Posebna točka dnevnog reda bila je prezentacija o gradu Splitu - kandidatu za domaćinstvo Europskih igara 2027. Zamjenik gradonačelnika Splita Antonio Kuzmanić predstavio je iznimne mogućnosti grada pod Marjanom za taj događaj, izazvavši 42-minutnom prezentacijom vidno oduševljenje svih nazočnih. Članove Komisije na sjednici u Splitu pozdravili su predsjednik HOO-a
Zlatko Mateša i glavni tajnik
Siniša Krajač, a tijekom zahvalnog govora HOO-u za domaćinstvo sjednice, predsjedavajući Covaliu uručio je Mateši prigodnu plaketu. (hoo/vk)
Budući da je rođen bez desne potkoljenice, sportaš i olimpijac morao je biti od rođenja.
Javila su se ukupno 32 školska sportska društva (ŠSD) osnovnih i srednjih škola RH koja su poslala 55 radova. Rezultati ocjenjivačkog suda: OSNOVNE ŠKOLE:
1. mjesto: Dunja Kutnjak (III. OŠ Čakovec, Čakovec) – intervju s Kristijanom Vincetićem / 2. mjesto: Elena Abramović (OŠ Petar Zrinski, Šenkovec) – intervju s Filipom Udeom / 3. mjesto: Filip Sučić (OŠ Ljudevita Modeca, Križevci) – intervju s Brankom Zorkom
SREDNJE ŠKOLE: 1. mjesto: Nika Baić (Novska) –intervju s Anom Gradečak / 2. mjesto: Luka Županec (Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću, Zabok) –intervju s Ivicom Kostelićem / 3. mjesto: Morana Škrtić (Duga Resa) – izmišljeni intervju s
Alex Morgan
Od radova osnovnoškolaca
Izdvajamo pitanje Dunje
Kutnjak paraolimpijcu
Kristijanu Vincetiću koji je, kao plivač sudjelovao na četirima paraolimpijskim igrama. Danas trenira plivače „redovne populacije“ u PK Dubrava te neumorno radi na podizanju svijesti i odnosu društva prema osobama s invaliditetom.
S OBZIROM DA STE ROĐENI S INVALIDITETOM I MORALI STE SE SUOČITI S TIM OD NAJRANIJEG DJETINJSTVA, KAKO STE SE KAO DIJETE NOSILI S TIM? KAKAV JE BIO ODNOS VAŠIH UČITELJA I VRŠNJAKA PREMA VAMA? Mogu ti reći da s tim stvarno nikad nije bilo problema. Normalno sam sudjelovao u svim aktivnostima. Učitelji nikad nisu rekli da ne mogu nekamo ići. Kad smo išli u školu u prirodi, recimo tu u Zagrebu na Sljeme, nisam sam mogao uči u protezu, ali učitelji su bez problema pomagali. Što se tiče vršnjaka, mislim da sam neko vrijeme čak imao i nadimak „Terminator“, Naprosto trebaš to prihvatiti kao činjenicu da si poseban i s tim živjeti Tu nema rasprave. Ako si dozvoliš da ti to stvara probleme, onda ostani doma, zatvori se i piši zadaću.
Ali onda si sam od toga napravio bauk.
Od radova srednjoškolaca izdvajamo pitanje Luke Županeca iz intervjua s olimpijcem Ivicom Kostelićem.
NA KOJE JE VAŠE
OSOBINE UTJECALO BAVLJENJE SPORTOM I KAKO VAM ONE POMAŽU U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU?
Upornost, vjerovanje u svoj rad i odnos prema onom što radiš - hrabrost i odlučnost, koncentracija i fokusiranost, posvećenost nekom cilju. Sport je vrlo čista stvar i to je ono božanstveno u njemu. Pomicanje vlastitih granica u natjecanju je ono iz čega čovjek može jako puno naučiti i prenijeti to znanje u druge sfere života.