Na priJeLazu iz
“pedagogiJskoga stoLJeCa” u vriJeme “nJemaCke kLasike”
Orbis Pictus – Osjetilni svijet u slikama
Jan Ámos Komenský
(1592. – 1670.), najveći slavenski
pedagog, jedan od utemeljitelja pedagogijske znanosti, organizator modernoga školstva, napisao je 1654. svoje važno djelo Orbis Sensualium Pictus (Osjetilni svijet u slikama). U Hrvatskom školskom muzeju, u Zbirci rijetkih izdanja, čuva se bečko izdanje iz 1776. i nürnberško iz 1777. godine. Bio je to prvi udžbenik kojim se provodila zorna
nastava namijenjen pedagozima, učiteljima, ali i samoj djeci, učenicima, da zorno, na temelju vlastitih osjetilnih iskustava, osjetilnoga promatranja, steknu nova znanja te spoznaju činjenice. U spomenutom je djelu sa sto pedeset slika kojima je prikazao biljni i životinjski svijet te različite aspekte ljudske djelatnosti, uz popratni tekst, čitateljima omogućio da najprije samostalno, vizualno percipiraju određeno znanje koje trebaju usvojiti te potom dobiju određene činjenične podatke. Zanimljiv je način na koji je sam udžbenik koncipiran. Orbis Pictus uvijek na lijevoj strani čitatelju nudi sliku. Njezino prvenstvo u percepciji čitatelja omogućuje da on sam najprije podatak, stvori vlastitu
“sliku svijeta”
“osjeti”
ponuđeni
preko slike, a zatim dobije već postojeće, konkretne
činjenice o pojedinoj slici. Na taj način čitatelj/dijete samostalno, vlastitim sposobnostima, vlastitim osjetilima, aktivno sudjeluje u učenju.
HŠM Mu 1036
HŠM Mu 9625
Komenský – – “pedagogijsko stoljeće” – –“njemačka klasika” Komenský je svojim djelima najavio
“moderni svijet”. Otvorio je vrata idejama koje su donijeli klasicizam i prosvjetiteljstvo. Osamnaesto je stoljeće “pedagogijsko stoljeće” (Gudjons), stoljeće u kojem je osnovna pedagoška misao ta da čovjek sam drži odgoj u svojim rukama te da svi ljudi trebaju sudjelovati na prosvjećivanju razuma. Temeljne pedagoške misli i ideje toga vremena bile su da se dijete odgaja kao dijete, a ne kao “mali odrasli”; odgoj također mora slijediti tijek prirode; uči se u skladu sa sklonostima svakoga pojedinca; odgoj nije prisilan, on se odvija prirodno. Vrijeme “njemačke klasike” vrijeme je 19. stoljeća. To treće razdoblje u povijesti pedagogije ključno je za odgoj i obrazovanje za buduće građansko društvo, tada društvo u nastajanju. To su vrijeme obilježili Humboldt, njemački mislilac i državnik, i njegovi sljedbenici, sljedbenici “novoga humanizma”. Osnovne ideje i pedagoške misli koje su nam ostavili u naslijeđe jesu cjelovitost čovjeka, obrazovanje određeno individualnošću, totalnošću i univerzalnošću, jedinstveni školski sustav koji nudi opće znanje (elementarna nastava, školska nastava, sveučilišna nastava), podjela škola na opće i posebne (specijalističke), čovjek prestaje biti podanik države, a obrazovanje je u funkciji njegovih potreba i individualnoga razvoja. Na prijelazu iz “pedagogijskoga stoljeća” u vrijeme “njemačke klasike” Bertuch stvara svoje epohalno djelo, Bilderbuch
für Kinder – Slikovnicu za djecu.
pTicJE FRiZURE
Anticki grad PompeJi, italiJa Iskopani grad Pompeji Bio sam grad smješten na obali mora blizu rijeke Sarno, pokraj Napulja u Italiji. Živio sam na vulkanskoj stijeni, a vulkan Vezuv me i uništio 24. kolovoza 79. godine. Dugo sam bio zatrpan pod zemljom, sve dok me nisu otkrili sredinom 18. stoljeća. HŠM Mp 3346 Fig. 1. Gradska vrata i ulaz u jednu od ulica
ZnaJu biti i zLoCesti