Katalog izložbe "Bertuchovo slikovno carstvo - otkrij tajne dječje enciklopedije"

KATALOZI IZLOŽABA HRVATSKOGA ŠKOLSKOG G MUZEJA

KriStina gvEric

ZAGREB, 2016.

SadržaJ 5

U IME NAKLADNIKA

7

UVOD

13

14

Mladi Bertuch

NAKLADNIK Hrvatski školski muzej

15

Weimar – kulturno središte Njemačke krajem 18. stoljeća

15

Povratak u Weimar

ZA NAKLADNIKA Branka Manin

16

Privatni život

17

Posljednje godine života

UREDNIŠTVO Kristina Gverić Branka Manin dr. sc. Vanja Stamenković

18

AUTORICA KATALOGA I IZLOŽBE Kristina Gverić RECENZENT dr. sc. Vanja Stamenković

2

O AUTORU: FRIEDRICH JUSTIN BERTUCH (1747. – 1822.)

- NJEMAČKI IZDAVAČ, POKROVITELJ UMJETNOSTI I “BIZNISMEN” NA PRIJELAZU IZ 18. U 19. STOLJEĆE

BILDERBUCH FÜR KINDER – SLIKOVNICA ZA DJECU

20

Orbis Pictus – Osjetilni svijet u slikama

21

Komenský – “pedagogijsko stoljeće” – “njemačka klasika”

22

O Slikovnici

25

Tematske cjeline

26

Weimarska izdanja poredana kronološki

27

BERTUCHOVA SLIKOVNICA ZA DJECU HRVATSKOGA ŠKOLSKOG MUZEJA

LEKTURA I KOREKTURA Gordana Malnar

28

Sedam svezaka Bertuchove Slikovnice Hrvatskoga školskog muzeja

PRIJEVOD SAŽETKA Branka Manin

30

Tko je Schmuzer?!

30

Poveznica Schmuzer – Kraus – Bertuch

DIGITALIZACIJA GRAĐE/ FOTOGRAFIJE IZLOŽBE Fredy Fijačko

31

Tko je i zašto “uništio” Bertuchovu Slikovnicu Školskoga muzeja?!

33

ZAKLJUČAK

GRAFIČKO OBLIKOVANJE Lana Krpina

35

SUMMARY

37

KATALOŠKE JEDINICE

TISAK Naša djeca tiskara d.d.

39

Svezak 1

51

Svezak 2

NAKLADA 350 komada

65

Svezak 3

77

Svezak 4

89

Svezak 5

99

Svezak 6

CIP ZAPIS DOSTUPAN U RAČUNALNOM KATALOGU NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU POD BROJEM XXXXXX

107

Svezak 7

117

IZVORI I LITERATURA

ISBN 978-953-7262-17-4

129

IZLOŽBA 3

U ime naKLadniKa Izložbom i katalogom Bertuchovo slikovno carstvo - Otkrij tajne dječje enciklopedije Hrvatski školski muzej svojim posjetiteljima i građanima Grada Zagreba za svoj 115. rođendan daruje na ogled gotovo potpuno sačuvanih prvih sedam (od ukupno dvanaest) svezaka Slikovnice za djecu autora i nakladnika Friedricha Justina Bertucha, koju neki smatraju prvom slikovnom enciklopedijom za djecu.

Autorica izložbe, Kristina Gverić, kustosica, muzejska pedagoginja, od trenutka preuzimanja zbirki živeći s Bertuchom, potaknuta istraživačkom znatiželjom utvrđuje i prepoznaje da se jedino u Hrvatskom školskom muzeju čuva spomenutih sedam svezaka.

Izložbom i katalogom autorica nas vraća u 1901. godinu otkrivajući vezu između školskog atlasa učenika iz Rakovca, Bertucha i Hrvatskoga školskog muzeja. Predstavljena građa dijelom je jezgre Muzeja koju je prikupljalo napredno hrvatsko učiteljstvo krajem 19. stoljeća želeći ostaviti zalog za budućnost gradeći Hrvatski učiteljski dom i osnivajući Hrvatski školski muzej.

Kolegica Gverić projektu je pristupila krajnje ozbiljno, ne prepuštajući slučaju niti jedan djelić Bertuchove Slikovnice. Svaki je redak pročitala, prevela i usporedila s mnogim drugim izdanjima.

Smjestila je ovo „naše“ izdanje upravo na mjesto koje mu pripada, a služeći se svojim iskustvom muzejske pedagoginje, voditeljice marketinga i kustosice, s entuzijazmom naših osnivača, priredila je izložbu koja privlači, informira, obrazuje, odgaja i „sažela“ ju u katalog koji je pred nama.

Upustila se u enciklopedijsku istraživačku avanturu ne samo primjenjujući svoja znanja i iskustva nego i učeći, hvatajući se u koštac s prirodoslovljem, poviješću, zemljopisom, umjetnošću, pedagogijom. Bertuch je djeci „darovao“ Slikovnicu, prikazavši poznate i posve nepoznate stvari, stvarajući enciklopediju slika, kao što su mnogi nakon njega stvarali enciklopedijske čitanke iz kojih su generacije učile. Kristina Gverić uspjela je izložbom prenijeti sliku i priču u Hrvatski školski muzej zorno, upravo djelujući na različita posjetiteljeva osjetila – neovisno o tome radi li se o predškolcu, srednjoškolcu, baki, studentu, botaničaru ili pedagogu. Trud i istraživanje rezultiralo je zabavnom i posjetitelju okrenutom izložbom, a katalog je osim Slikovnice donio i čitavu Bertuchovu priču kao i priču s početaka Hrvatskoga školskog muzeja, jedinog u Hrvatskoj, koji već 115 godina, pod kupolom Hrvatskog učiteljskog doma, na jednom od najljepših zagrebačkih trgova, čuva baštinu hrvatskoga školstva i pedagogije.

Branka Manin

5

uvod

7

Listajući danas dječju slikovnu enciklopediju stvaranu na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, spoznajemo da je svijet u kojem živimo konstantan, a ujedno i tako promjenjiv. Među ljudima je uvijek postojala želja i potreba za traganjem, istraživanjem, otkrivanjem bližega i daljega okruženja.

Prisutna je i potreba za znanjem, širenjem znanja, te pedagoška osviještenost. Prilagođivanje i približavanje stečenoga znanja, svijeta odraslih, djeci osnovna je ideja tvorca dječje slikovne enciklopedije Bilderbuch für Kinder – Slikovnica za djecu Friedricha Justina Bertucha.

Bertuchova enciklopedija nastala je od 1790. do 1830. godine u Weimaru, tadašnjem kulturnom središtu Njemačke, ali i Europe. U okruženju u kojem djeluju i stvaraju Goethe, Schiller i Herder, Bertuch, pokrovitelj umjetnosti i “biznismen”, stvara sve preduvjete koji su omogućili i utjecali na izdavanje, kako mnogi danas smatraju, prve dječje slikovne enciklopedije.

Taj, kako ga danas nazivaju, otac slikovnice jedan je od osnivača umjetničke škole čiji su profesori i učenici stvarali ilustracije za buduću Slikovnicu. On je i izdavač

Vezuv; Veliki izljev lave i pepela godine 1760.

HŠM Mp 3393, Fig. 1.

književno-kritičkih novina te

Uz poslovno, Bertuch je stvorio i pravo slikovno carstvo, enciklopediju za djecu u

novina, časopisa,

12 svezaka, na 1185 stranica i sa 6000 ilustracija, izdanu u oko 3000 primjeraka.

posvećenih modi, u kojima

Izdanja su izlazila i u drugim važnim europskim središtima, primjerice u Pragu i

su ilustracije imale značajnu

Beču. Bertuch, kao i Komenský u svojem djelu Orbis Sensualium Pictus,1 čitatelju

ulogu i u kojima su se

uvijek na lijevoj strani nudi slikovni prikaz, a na desnoj činjenice o prikazanom.

svakoga mjeseca objavljivali

Prvenstvo slike u percepciji čitatelja jasan je znak da je zornost (očiglednost)

i sadržaji iz Slikovnice.

autorov osnovni pedagoški princip. On ističe da ilustracije moraju biti lijepe i

Osnivač je i tvornice za

uredne te da ne smiju biti komplicirane i na taj način zbunjivati dječju maštu.

proizvodnju umjetnoga

Tekstovi moraju biti sažeti, jasno koncipirani i prilagođeni djeci. Svijet predstavljen

cvijeća, u kojoj je

slikovnicom djetetu je čudan, nepoznat i dalek, taj svijet dijete ne može vidjeti u

zapošljavao samo djevojke iz

svojem bližem okruženju, ono ne sudjeluje u tom svijetu. Slikovnica je ta koja ga

srednje klase da bi im

vodi, koja djetetu taj svijet otkriva, u kojem ono onda funkcionira kao aktivni

pomogao u održavanju

sudionik te se tako postiže osnovna svrha, a to je učenje. To isto Hrvatski školski

njihove egzistencije.

muzej želi postići izložbom Bertuchovo slikovno carstvo.

Fig. 1. Telegraf iz Louvrea/ Chappe telegraf Fig. 2. Unutrašnji mehanizam telegrafa Lille HŠM Mp 3428

Jedna od radnica bila je Christiana Vulpius, poslije Goetheova supruga.

Vezuv; Velika erupcija godine 1794.

HŠM Mp 3393, Fig. 2.

Bertuch je vodio poslovno carstvo, sa svim spomenutim djelatnostima, pod nazivom Repozitorij regionalne industrije te je zapošljavao 10% ukupnoga stanovništva Weimara.

8

1

ORBIS PICTUS = DIE WELT IN BILDERN, ZWEN UND ACHTZIG ABSCHNITTE ZUM GREBRAUCHE DER KLEINSTEN STUDIREDEN JUGEND IN DER KAISERL. KÖNIGL. STAATEN ZUSAMMENGEZOGEN. Jan Amos Komensky. Beč 1776. (HŠM Mu 9625) ORBIS SENSUALIUM PICTUS QUADRILINGUIS EMENDATUS HOC EST : OMNIUM FUNDAMENTALIUM IN MUNDO RERUM, & VITA ACTIONUM, PICTURA & NOMENCLATURA, GERMANICA, LATINA, ITALICA & GALLICA. CUM TITULORUM INDICIBUS ATQUE VOCABULORUM DICTIONARIOLIS ACCURANTE CAROLO COUTELLE. Jan Amos Komensky. Nirnberg 1777. (HŠM Mu 1036)

9

Neobične četveronožne životinje Fig. 2. Sukotyro (Java) HŠM Mp 3936

Danas predstavljamo 115 godina čuvanih, gotovo cjelovitih, sedam svezaka Bertuchove slikovne enciklopedije za djecu, izdane u Beču u izdavačkoj kući A. Pichlers Witwe & Sohn u prvom desetljeću 19. stoljeća. Muzej jedini u Hrvatskoj čuva tu građu u spomenutom obujmu i obliku. Izložbom Lavica s mladuncima (u Parizu, u Jardin des Plantes, 1801.)

HŠM Mp 3947

želimo hrvatsku javnost, pedagošku javnost i naše posjetitelje, djecu i učenike, upoznati s ovim vrijednim ostvarenjem jednoga zanimljivog entuzijasta, erudita, europskoga intelektualca koji je živio na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Želimo i podsjetiti na to da je Hrvatski školski muzej jedina ustanova u Hrvatskoj koja sakuplja, čuva i izlaže građu vezanu za povijest školstva, ustanova koja čuva priče naših škola, učenika i učitelja.

Na svoj 115. rođendan Muzej predstavlja građu koja mu je darovana u prvoj godini njegova postojanja. Te davne 1901. godine Muzej je primio vrijednu donaciju Niže pučke učione iz Rakovca iz ruku učitelja i upravitelja škole Andrije Filkovića.

Grad Megasaki, Japan HŠM Mp 3476, Fig. 1.

Putovanje ruskog veleposlanika u palaču koja mu je dodijeljena u Megasakiju HŠM Mp 3476, Fig. 2.

Dopis Niže pučke škole u Rakovcu Hrvatskom pedagoško-književnom zboru s popisom darovanih predmeta za HŠM. 28.8.1901.

HŠM A 4600 Hrvatski školski muzej. Spisi. 1901.

10

11

O autoru Friedrich Justin Bertuch (1747. – 1822.)

Egipatska sfinga HŠM Mp 3432, Fig. 2.

NJEMAČKI IZDAVAČ, POKROVITELJ UMJETNOSTI I “BIZNISMEN” U NA PRIJELAZU IZ 18. U 19. STOLJEĆE

Bertuch je svojom Slikovnicom za djecu učinio isto ono što Hrvatski školski muzej čini svih svojih 115 godina postojanja: odgaja i obrazuje, bilježi, evidentira, determinira i posprema svijet oko sebe da bi ga sačuvao za buduće naraštaje.

Prizori iz Afrike HŠM Mp 3465

12

Johann Friedrich August Tischbein (1796): Friedrich Justin Bertuch (izvor: Wikipedia)

13

MLadi Bertuch

Weimar – kuLturno središte NJemacke kraJem 18. stoLJeca

Johann Friedrich Justin Bertuch rođen je 30. rujna 1747. u Weimaru, u današnjoj Njemačkoj, u obitelji

Grad Weimar je krajem 18. stoljeća postao intelektualno i kulturno središte Njemačke s oko

usko povezanoj s važnim znanstvenim i

6000 stanovnika. Najveće zasluge za razvoj samoga Weimara pripadaju vojvotkinji Anni Amaliji

intelektualnim krugovima toga vremena u Njemačkoj.

von Braunschweig-Wolfenbüttel (1739. – 1807.)3, čije je poticanje i pokroviteljstvo umjetnosti i Balon na vrući zrak

Njegov otac, Justinus Bertuch (1718. – 1752.),

HŠM Mp 3430, Fig. 3

bio je poznati liječnik u službi weimarskoga vojvode Ernsta Augusta II. Konstantina. U ranoj dobi od samo pet godina Friedrich Justin ostaje bez oca, a u njegovoj petnaestoj godini umire mu i majka. Od 1762. o njemu skrbi stric Gottfried Matthias Ludwig Schrön.

Mladi Bertuch osnovno i gimnazijsko školovanje završio je u rodnom gradu, a 1765. odlazi na

književnosti u taj grad privuklo neke od najuglednijih ljudi u Njemačkoj toga vremena. Suvremenici su to, i sugrađani, Friedricha Justina Bertucha poput književnika Johanna Wolfganga von Goethea (1749. – 1832.)4, Johanna Gottfrieda Herdera (1744. – 1803.)5 i Friedricha Schillera (1759. – 1805.)6.

Povratak u Weimar

studij teologije te potom i studij prava u obližnji sveučilišni grad Jenu. Ipak, od najranije su dobi njegovo glavno područje interesa književnost i prirodne znanosti. U svojim ranim dvadesetima

Bertuch se u svoj rodni grad, iz zdravstvenih razloga, vratio 1773., i ondje je održavao kontakte i

Bertuch napušta studij, seli se u grad Dobitschen te prihvaća posao učitelja i tutora sina diplomata

surađivao s brojnim umjetnicima i znanstvenicima. Godine 1775. postao je i savjetnik sina Anne

i veleposlanika u Madridu baruna Ludwiga Heinricha Bachoffa von Echta. Tijekom toga vremena

Amalije, vojvode Karla Augusta (1757. – 1828.), te je svoje građanske dužnosti obavljao sve do 1787.

Bertuch je stekao znanje španjolskoga jezika, što mu je

godine. Pod njegovim je patronatom u Weimaru 1776. osnovana škola Fürstliche freie Zeichenschule

omogućilo da uskoro prevede, sa španjolskoga na njemački,

Weimar,7 koja je radila prema posebnom obrazovnom umjetničko-literarnom sustavu kojim se

djelo Miguela de Cervantesa Saavedre Don Quijote. Taj je

poticalo stanovništvo na bavljenje umjetnošću. Školu je promovirao i sam Goethe. Brojni umjetnici,

prijevod izdao u vlastitoj nakladi i objavio ga između 1775. i 1777.

graveri koji su polazili školu, radili su zajedno s Bertuchom na njegovu najvećem ostvarenju,

godine. Prevodio je i djela engleske i francuske književnosti.

slikovnoj enciklopediji za djecu u dvanaest svezaka Bilderbuch für Kinder.8

Veliku pozornost suvremenika privukao je Bertuchov prijevod tragedije Antoinea Houdara de La Mottea2 Inès de Castro.

I sam se okušao kao književnik pišući poeziju, no književni kritičari

3

U Weimaru se danas nalazi jedna od najznačajnijih knjižnica ne samo u Njemačkoj nego u cijeloj Europi, Knjižnica vojvotkinje Anne Amalije. Godine 2004. u potkrovlju Knjižnice izbio je veliki požar, iz kojega je spašeno otprilike 50 000 knjiga od ukupnoga knjižničnog fonda od preko 120 000 knjiga. Oko 30 000 knjiga iz razdoblja od 16. do 18. stoljeća, kao i najmanje 34 umjetničke slike iz 16. i 17. stoljeća, nepovratno je uništeno.

4

Bio je upravitelj weimarskoga kazališta od 1791. do 1817. godine.

5

Njemački filozof i književnik; zanimljivo je znati da je upravo on objavio Goetheov prijevod Hasanaginice u zborniku narodnih pjesama Volkslieder, I-II, 1778.

6

Na Goetheov poziv, krajem svojega života seli se u Weimar.

7

Škola je bila dostupna svim učenicima bez obzira na stalež ili primjerice spol. Ona je bila važno mjesto otkrivanja novih talenata i iz nje su proizišla mnoga važna imena weimarskoga klasicizma.

8

Bilderbuch für Kinder: enthaltend eine angenehme Sammlung von Thieren, Pflanzen, Früchten, Mineralien … alle nach den besten Originalen gewählt, gestochen und mit einer … den Verstandes-Kräften eines Kindes angemessenen Erklärung begleitet, 1790. – 1830.

nisu dobro prihvatili njegove radove.

Vitezovi svetog Andrije HŠM Mp 3336, Fig. 2

2

14

Antoine Houdar de La Motte (1672. – 1731.), francuski književnik.

15

PosLJedNJe godine života

Bertuch je 1780. osnovao tvornicu za proizvodnju umjetnoga cvijeća, u kojoj je zapošljavao žene srednje klase te im tako otvorio prostor za samostalan rad i pomogao u održavanju vlastite egzistencije.9 U početku se tvornica nalazila u njegovoj kući i zapošljavala je deset djevojaka koje su radile četiri dana u tjednu, a s vremenom je prebačena u njegovu ljetnu rezidenciju te je broj zaposlenih rastao.

Napoleonski ratovi, političke i ekonomske promjene koje su se dogodile na europskom kontinentu na početku 19. stoljeća utjecali su i na poslovanje samoga Bertucha. Svoje posljednje godine proveo je kao izdavač političkih novina i pamfleta. Umro je u Weimaru 3. travnja 1822. i pokopan u obiteljskoj grobnici.

Godine 1785. Bertuch je u Jeni započeo izdavati književne novine Allgemeine Literatur-Zeitung,

Posmrtni govor, na čiji je sadržaj utjecaj imao i sam Goethe, održao je weimarski

čija je svrha bila da tadašnji čitatelj dobije uvid u književna ostvarenja i književnu kritiku vremena

vojvoda Friedrich von Müller.

u kojem živi. U prvih deset godina izlaženja broj pretplatnika narastao je sa 600 na 2400. To je bio jedan od utjecajnijih književnih listova Bertuchova vremena. Poslije je promijenio naziv u Neue

Bertuchov Repozitorij, jedno od najvećih obiteljskih bogatstava toga vremena u Njemačkoj,

Jena’sche Allgemeine Literaturzeitung (u prijevodu: Novi jenski opći književni glasnik).

naslijedila je jedina živuća osoba iz Bertuchove obitelji, njegova kći Charlotte Bertuch-Froriep zajedno sa svojim mužem. Charlotte i, nakon njezine smrti, njezin sin održavali su na životu sve

Zajedno sa slikarom i graverom Georgom Melchiorom Krausom, ravnateljem spomenute

djelatnosti koje je započeo F. J. Bertuch do 1868., kada se Repozitorij ugasio.

umjetničke škole, izdavao je Journal des Luxus und der Moden, koji je izlazio i pod drugim nazivima.

To je bio jedan od prvih časopisa posvećen modi te jedan od prvih u kojem su ilustracije imale

I danas se u rodnom gradu Friedricha

značajnu ulogu (izlazio je od 1786. do 1827. godine).

Justina Bertucha nalazi njegova kuća izgrađena između 1780. i 1803. godine.

Bertuch je postao najkonkurentniji i najbogatiji poslodavac u Weimaru jer je zapošljavao više od

Smještena je na zapadnoj strani Karl-

450 ljudi, odnosno oko 10% ukupnoga stanovništva Weimara. Godine 1791. sve svoje djelatnosti

Liebknecht-Straße. Nakon gašenja

(tvornice, školu, časopise…) ujedinio je pod nazivom Landes-Industrie-Comptoir (u prijevodu:

Repozitorija služila je za mnoge svrhe, a

Repozitorij regionalne industrije).

od 1954. u njoj je smješten Muzej grada Weimara, čijim je stalnim postavom prikazana povijest grada od 1919. godine.

Privatni život

© R.Möhler, Fotografija preuzeta s interneta: https://de.wikipedia.org/wiki/Friedrich_Justin_ Bertuch#/media/File:Stadtmuseum_Weimar_im_ Bertuchhaus.jpg

Godine 1776. Bertuch se oženio Friederikom Elisabethom Caroline Slevoigt (1751. – 1810.).

Sin Karl Bertuch (1777. – 1815.) bio je novinar i književnik, a kći Charlotte Bertuch-Froriep (1779. – 1839.) bila je udana za njemačkoga kirurga i ginekologa, sveučilišnoga profesora i izdavača Ludwiga Friedricha von Froriepa (1779. – 1847.).

Grenlandski kit HŠM Mp 3613, Fig. 1.

9

16

Jedna od djevojaka zaposlenih u tvornici bila je i Christiana Vulpius, poslije supruga J. W. Goethea.

17

BiLderbuch für kinder

– SLikovnica za dJecu

Leteće vjeverice (nedostaju ilustracije)

Ljiljci ili sumračnici: Fig. 1. Mrtvačka glava, Fig. 2. Večernje paunče

HŠM Mp 3911

HŠM Mp 3971

U trenutku velikoga kulturnog razvoja grada Weimara, koji se odvijao pod pokroviteljstvom vojvotkinje Anne Amalije, u vrijeme djelovanja velikih umova Goethea i Schillera, na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, tada već 43-godišnji Friedrich Justin Bertuch započinje rad na svojem najvećem doprinosu europskoj kulturi i zapadnoj civilizaciji. Postavivši temelje za otkrivanje i obrazovanje

“Ein Bilderbuch ist für eine Kinderstube ein ebenso wesentliches und noch unentbehrlichres Meuble als die Wiege, die Puppe, oder das Steckenpferd.”

“Slikovnica je za dječju sobu jednako bitan, ako ne i potrebniji, dio opreme kao i kolijevka, lutka ili drveni konjić.”

Friedrich Justin Bertuch

mladih umjetnika novoga vremena10 u samom Weimaru te surađujući s brojnim intelektualcima, prosvjetiteljima i pedagozima, došao je na ideju stvaranja velikoga prosvjetiteljskog djela koje mnogi danas definiraju kao prvu slikovnu enciklopediju za djecu, a Bertucha nazivaju ocem slikovnice.11

Rabarbara

Nacionalna turska odjeća

HŠM Mp 3610

HŠM Mp 3339

10

Pod njegovim je patronatom u Weimaru 1776. osnovana umjetnička škola Fürstliche freie Zeichenschule Weimar.

11

Miljan, Zrinka. Dječje radosti 19. stoljeća – slikovnica – edukativna dječja igračka. Povijest u nastavi, Vol. 21 No. 1, ožujak 2014. (str. 1 - 21)

19

Orbis Pictus –

Komenský

OsJetiLni sviJet u sLikama

– “pedagogiJsko stoLJece” –

Jan Ámos Komenský (1592. – 1670.)12 napisao je 1658.13 svoje važno djelo Orbis Sensualium Pictus (Osjetilni svijet

“nJemacka kLasika”

u slikama)14. Bio je to prvi udžbenik kojim se provodila zorna nastava namijenjen pedagozima, učiteljima, ali i samoj djeci, učenicima, da zorno, na temelju vlastitih osjetilnih iskustava, osjetilnoga promatranja, steknu nova znanja te spoznaju činjenice. Za Komenskoga je čovjek savršeno biće, a njegov odgoj u skladu je s prirodom, i prirodom čovjeka i prirodom u osnovnom smislu te riječi.

U spomenutom je djelu sa sto pedeset slika kojima je prikazao biljni i životinjski svijet te različite aspekte ljudske djelatnosti, uz popratni tekst, čitateljima omogućio da najprije samostalno, vizualno percipiraju određeno znanje koje trebaju usvojiti te potom dobiju određene činjenične podatke. Zanimljiv je način na koji je sam udžbenik koncipiran. Orbis Pictus uvijek na lijevoj strani čitatelju nudi sliku. Njezino prvenstvo u percepciji čitatelja

HŠM Mu 9625

omogućuje da on sam najprije “osjeti” ponuđeni podatak, stvori vlastitu “sliku svijeta” preko slike, a zatim dobije već postojeće, konkretne činjenice o pojedinoj slici. Na taj

Komenský je svojim djelima najavio “moderni svijet”. Otvorio je vrata idejama koje su donijeli klasicizam i prosvjetiteljstvo. Osamnaesto je stoljeće “pedagogijsko stoljeće” (Gudjons)15, stoljeće u kojem je osnovna pedagoška misao ta da čovjek sam drži odgoj u svojim rukama te da svi ljudi trebaju sudjelovati na prosvjećivanju razuma. Temeljne pedagoške misli i ideje toga vremena bile su da se dijete odgaja kao dijete, a ne kao “mali odrasli”; odgoj također mora slijediti tijek prirode; uči se u skladu sa sklonostima svakoga pojedinca; uči se u skladu sa sposobnostima pojedinca; odgoj nije prisilan, on se odvija prirodno. Vrijeme “njemačke klasike” vrijeme je 19. stoljeća. To treće razdoblje u povijesti pedagogije ključno je za odgoj i obrazovanje za buduće građansko društvo, tada društvo u nastajanju. To su vrijeme obilježili Humboldt16 i njegovi sljedbenici, sljedbenici “novoga humanizma”. Osnovne ideje i pedagoške misli koje su nam ostavili u naslijeđe jesu cjelovitost čovjeka, obrazovanje određeno individualnošću, totalnošću i univerzalnošću, jedinstveni školski sustav koji nudi opće znanje (elementarna nastava, školska nastava, sveučilišna nastava), podjela škola na opće i posebne (specijalističke), čovjek prestaje biti podanik države, a obrazovanje je u funkciji njegovih potreba i individualnoga razvoja.

Na prijelazu iz “pedagogijskoga stoljeća” u vrijeme “njemačke klasike” Bertuch stvara svoje epohalno djelo, Bilderbuch für Kinder – Slikovnicu za djecu.

način čitatelj/dijete samostalno, vlastitim sposobnostima, vlastitim osjetilima, aktivno sudjeluje u učenju.

Antičke maske HŠM Mp 3562

Ilustrirano ljudsko oko HŠM Mp 3478

20

12

Veliki češki filozof, pedagog, teolog, pisac, povjesničar i političar, najveći slavenski pedagog, jedan od utemeljitelja pedagogijske znanosti, humanist, organizator modernoga školstva.

13

Prema Batinić, Š., Majhut, B. Od slikovnjaka do Vragobe : hrvatske slikovnice do 1945., Zagreb, 2001.

14

U Hrvatskom školskom muzeju, U Zbirci udžbenika i priručnika (rijetkih izdanja), čuva se bečko izdanje iz 1776. i nürnberško iz 1777. godine.

15

Gudjons, Herbert (1994). Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb: Educa.

16

Wilhelm von Humboldt (1767. – 1835.), njemački pedagog, mislilac i državnik.

21

Slikovnica i ilustracije u njoj nisu komplicirane, ne zbunjuju dječju maštu i ne ometaju djetetovu

O SLikovnici

pozornost, nego nude dovoljno podataka koje dijete može prihvatiti. Svijet koji je predstavljen slikovnicom djetetu je čudan, nepoznat, dalek, taj svijet dijete ne može vidjeti u svojem bližem okruženju, ono ne sudjeluje u tom svijetu. Slikovnica je ta koja ga vodi u taj svijet, koja djetetu taj svijet otkriva, u kojem ono onda funkcionira kao aktivni sudionik te se na taj način postiže osnovna svrha, a to je učenje.

Ova prva dječja slikovna enciklopedija nastala je u dvanaest svezaka koji su izlazili kontinuirano od 1790. do 1830. godine. Djelo je izlazilo

Bertuch nije zazirao čak ni od izrezivanja ilustracija iz slikovnice. Smatrao

mjesečno, po nekoliko ilustracija u Bertuchovim novinama, ali izdavalo

je da se dijete može, smije i mora igrati, izrezivati ilustracije, premještati

se i u cjelovitim svescima. “Svijet je sažet” i postao je dostupan

ih, koristiti se njima. To je svojevrstan proces učenja. Knjiga, slikovnica,

pedagozima, roditeljima i djeci na 1185 stranica i 6000 ilustracija.

djetetu je jednako važna kao kolijevka, lutka ili drveni konjić, napisao je

Slikovnica je izišla u otprilike tri tisuće primjeraka. Bertuch se mnogo

Bertuch u “Predgovoru”.

godina borio s činjenicom da u to vrijeme u Njemačkoj nije postojao zakon o autorskim pravima. Bez plaćanja naknade autorima bilo je omogućeno da svatko može tiskati što želi. Na tržištu su se, i za Bertuchova života i poslije, pojavljivala različita izdanja njegove enciklopedije (primjerice izdanja nastala u Beču ili Budimpešti). To je na Bertucha utjecalo negativno kao na autora, ali i kao na izdavača, te je osobno podupirao sva nastojanja da se tržište knjiga stavi pod institucionalni nadzor.

U “Predgovoru” ističe da slikovnica mora sadržavati lijepe i uredne ilustracije te da postupak graviranja mora biti na m visokoj razini jer je najvažnije da dijete uživa u slikovnim

Ljudi iz Amerike Fig. 3. Stanovnik Virginije HŠM Mp 3330

prikazima. Bertuchov je odabir kolorirani bakrorez, jer bojama želi privući pozornost čitatelja i zabaviti ga.

Graveri koji su radili na tom velikom pothvatu bili su većinom učenici i umjetnici proizišli iz weimarske umjetničke škole, za čije je postojanje zaslužan i on osobno. Pod vodstvom slikara i suosnivača škole Georga Melchiora Krausa (1733. – 1806.) te gravera Johanna Heinricha Lipsa (1758. – 1817.),

Njemačke gljive otrovnice HŠM Mp 3600

na projektu Bilderbucha radili su učitelji i učenici

Bertuch svoje carstvo u slikama stvara prema pedagoškom principu

škole poput Henriette Westermayr rođ. Stötzer

koji je upotrebljavao J. Á. Komenský u svojem djelu Orbis Pictus: s

(1772. – 1841.)17, Conrada Westermayera (1765. –

lijeve strane postavljen je slikovni materijal, a s desne opis prikazanoga.

– 1834.), Christiana Gottfrieda Heinricha Geisslera

Vidljivo je da je Bertuch itekako vodio brigu o količini samoga teksta.

(1771. – 1844.), Christiana Carla Ludwiga (1776. –

Smatrao je da popratni tekst ne smije biti znanstven, nego djetetu mora

– 1853.), Theodora Maximilliana Georga Goetza

zagolicati maštu, probuditi u njemu zanimanje i zabaviti ga. Tekstovi

(1779. – 1855.) i Conrada Hornyja (1764. – 1807.).

Bertuchove slikovnice, svih svezaka, sažeti su, ali pisani eruditski. Svaki je pojam detaljno istražen.

Svi svesci sadrže dvojezične opise, na njemačkom i francuskom, a

17

22

Škola je nosila naziv Fürstliche freie Zeichenschule Weimar. Primjerice, na ilustracijama u sv. 4 radila je Henriette Westermayr rođ. Stötzer. Henriette je bila učenica Škole te se udala za svojega učitelja Conrada Westermayera.

prijevodi na engleski i talijanski jezik pojavljuju se u svescima 4, 5 i 6 te djelomično u svesku 7, koji su izlazili od 1802. do 1813. godine.

23

Tematske cJeLine Bertuchova Slikovnica za djecu podijeljena je u dvanaest svezaka kroz koje se proteže ukupno četrnaest tematskih cjelina: 1.

četveronožne zvijeri

2.

ptice

3.

ribe

4.

kukci

Neobični vulkanski objekti u donjem dijelu Italije Fig. 2. Pogled na Stromboli

5.

biljke

HŠM Mp 3427

6.

ljudi i nošnje

7.

gmazovi

Bertuch se u svojoj slikovnoj enciklopediji koristio tekstovima koje je napisao poznati njemački

8.

mekušci

pedagog Carl Philipp Funke (1752. – 1807.). Funke je zasebno od 1796. publicirao i izdanje koje je u

9.

koralji

prijevodu s njemačkoga nosilo naziv Prošireni tekst za Bertuchovu Slikovnicu za djecu. Objašnjenja za

10.

vodozemci

roditelje i nastavnike kao pomoć prilikom podučavanja djece ili u nastavi učenika,18 izišlo u ukupno 24

11.

minerali

12.

arhitektura

13.

starine

14.

razni predmeti, pojave, bića

sveska. Svaki je Bertuchov svezak zasebno objašnjen na oko sedamsto stranica Funkeovih opisa. Žena iz Perzije

Funke je imao za ono vrijeme prilično radikalna i antiklerikalna objašnjenja za pojedine ilustracije.

HŠM Mp 3338, Fig. 3.

Nakon njegove smrti tekst je prepravila i ublažila skupina učenih ljudi pod vodstvom Karla Koncept enciklopedije bio je potpuno u Bertuchovim rukama. Slijed ilustracija, kroz sve sveske,

Bertucha.19

nepovezan je i nije sustavno razrađen. Moguće je da je Bertuch to učinio sasvim namjerno, da bi U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

na taj način, prelazeći s jedne teme na drugu, održavao znatiželju i interes čitatelja, točnije djeteta.

čuva se bečko izdanje (s početka 19. stoljeća) sedamnaest svezaka toga djela, koja sadrže cjelovite opise za prvih osam svezaka Bertuchove Slikovnice te opise za polovicu devetoga sveska.20

24

18

Ausführlicher Text zu Bertuchs Bilderbuche für Kinder. Ein Commentar für Eltern und Lehrer, welche sich jenes Werks bei dem Unterricht Ihrer Kinder und Schüler bedienen wollen.

19

Karl Bertuch (1777. – 1815.), sin Friedricha Justina Bertucha, novinar i književnik.

20

Funke, Carl Philipp. Ausführlicher Text zur Bertuchs Bilderbuche zum Nutzen und Vergnügen der Jugend: ein Commentar für Älter und Lehrer, welche sich jenes Werkes bey dem Unterrichte ihrer Kinder und Schüler bedienen wollen / verfasset von L. Ph. Funke. – Neuste Aufl. – Wien: Bey B. Ph. Bauer.

Prikaz planine Vezuv HŠM Mp 3394, Fig. 1.

25

Weimarska izdanJa poredana kronoLoški: Svezak

godina izdanJa

Svezak 1

1790.

Svezak 2

1795.

Svezak 3

1798.

Svezak 4

1802.

Svezak 5

1805.

Svezak 6

1807.

Svezak 7

1810.

Svezak 8

1813.

Svezak 9

1816.

Svezak 10

1821.

Svezak 11

1824.

Svezak 12

1830.

Maastricht – špilje Fig. 2. Okamenjena krokodilska glava u špilji HŠM Mp 3344

Bertuchova

sLikovnica za dJecu Hrvatskoga škoLskog muzeJa

26

27

• većina građe je cjelovita, ali djelomice nedostaje jedna ili više sastavnih komponenti

Hrvatski školski muzej čuva u Zbirci nastavnih sredstava i pomagala, gotovo cjelovite, prvih sedam svezaka

(ilustracija, uložnica)

Bilderbuch für Kinder / Slikovnice za djecu autora i izdavača

• oznake na svescima razlikuju se od weimarskoga izdanja:

Friedricha Justina Bertucha.

Weimar, svezak 1 – Beč, svezak 1 i 2 Weimar, svezak 2 – Beč, svezak 3 i 4 Weimar, svezak 3 – Beč, svezak 5 i 6 Weimar, svezak 4 – Beč, svezak 7 i 8 Weimar, svezak 5 – Beč, svezak 9 i 10 Weimar, svezak 6 – Beč, svezak 11 i 12 Weimar, svezak 7 – Beč, svezak 13 i 14

• u opisima se upotrebljavala botanička i zoološka binomna nomenklatura koju je uveo C. von Linné (1707. – 1778.), a zasniva se na načelu da se svakom živom organizmu daje jedinstveno latinsko ili latinizirano (u pravilu starogrčko) ime koje se sastoji od

Odlikovanja vitezova Fig. 2. Ivanovci

dvije riječi, imena roda i vrste (Linnéov Prirodni sustav)

HŠM Mp 3334

•

mnoge ilustracije nisu potpisane

•

postojeći potpisi gravera ispod ilustracija razlikuju se od potpisa u weimarskom izdanju i glase:

Neobične ptice

• • • •

Fig. 1. Australska ptica lirašica Fig. 2. Ptica krojačica HŠM Mp 3843

J. X. S., Jacob Xaver Schmuzer (do sveska 9 bečkoga izdanja) J. J. Schmuzer (u svesku 10 bečkoga izdanja) J. Schalÿ (u svesku 11 bečkoga izdanja) (J.) B. Pfitzer sc. (u svesku 12 bečkoga izdanja)

Sedam svezaka

Bertuchove SLikovnice Hrvatskoga škoLskog muzeJa • riječ je o 636 muzejskih predmeta • svesci su izlazili u prvom desetljeću 19. stoljeća u Beču, objavljivala ih je izdavačka kuća A. Pichlers Witwe & Sohn, a izdavač je bio Anton Pichler (1770. – 1823.)

Egipatska šaška, HŠM Mp 3986

• HŠM jedini u Hrvatskoj čuva navedenu građu u spomenutom obujmu i obliku

Ljudi iz Australije, HŠM Mp 3331

• sačuvani su u obliku nastavnoga pomagala, zidnih tabli

• građa sadrži ilustracije i tekstove, opise ilustracija, na njemačkom i francuskom jeziku 28

29

stvaranju Bertuchova Bilderbucha, i Schmuzera utjecao na stvaranje bečkoga izdanja.

Schmuzer se 1766. vraća u Beč te postaje dvorski umjetnik i direktor novoosnovane bečke Akademije za grafičke tehnike (Kupferstecher-Akademie, danas Akademija likovnih umjetnosti).

Džamije i pagode u Indiji, HŠM Mp 3447

Lijepi njemački noćni leptiri, HŠM Mp 3997

Prijateljstvo i suradnju s Krausom nastavlja do kraja svojega života.

Tko Je i zašto “uništio” Bertuchovu SLikovnicu ŠkoLskoga muzeJa?!

Slikovnica je djetetu jednako važna kao kolijevka, lutka ili drveni konjić, napisao je Bertuch u “Predgovoru”. On nije zazirao od izrezivanja ilustracija iz Slikovnice. Smatrao je da se dijete može, smije i mora igrati, izrezivati ilustracije, premještati ih, koristiti se njima. Slikovnica je ta koja ga vodi u već poznati, ali i nepoznati svijet, koja djetetu taj svijet otkriva, u kojem ono onda funkcionira kao

Tko Je Schmuzer?!

aktivni sudionik te se na taj način postiže osnovna svrha, a to je učenje.

Upravo to su činili učenici Niže pučke učione u Rakovcu godine 1846., pod vodstvom svojega

Konkretne podatke o graveru potpisanom ispod većine ilustracija Slikovnice HŠM-a, J. X. S.-u, J. J.

učitelja Emericha Antolicha

Schmuzeru ili Jacobu Xaveru Schmuzeru, pod tim imenom ne pronalazimo. Ipak, u vrijeme izdavanja

(1801.–1853.). Cijelu školsku

u istom je gradu, Beču, živio i veliki umjetnik Jacob Matthias Schmu(t)zer (1733. – 1811.), što otvara

godinu vrijedne ruke učenika

mogućnost i stvara sumnju da je riječ o istom čovjeku.

izrezivale su ilustracije iz sedam svezaka Bertuchove Slikovnice poslije darovane Školskom

Poveznica

Schmuzer – Kraus – Bertuch

Kao perspektivni mladi umjetnik, uz odobrenje i potporu carice Marije Terezije, Jacob Matthias Schmuzer 1762. napušta Beč te se nastavlja usavršavati u Parizu kod priznatoga njemačkog gravera s pariškom adresom Johanna Georga Willea (1715. – 1808.). Iste godine u Pariz, da bi radio s Willeom, dolazi i Georg Melchior Kraus (1737. – 1806.), poslije ravnatelj weimarske umjetničke

muzeju. Rezultat njihova rada je Školski atlas životinjskoga carstva, koji sadrži čak 161 stranicu.

Schul-Atlas des Thierreiches, ŠKOLSKI ATLAS ŽIVOTINJSKOG CARSTVA Rakovac, 1846. poklon, Niža učiona u Rakovcu (Karlovac), 1901 .

HŠM Mp 4465

škole. Pretpostavlja se da je upravo taj pariški susret Krausa, aktivnoga sudionika u kasnijem 30

31

Schul-Atlas des Thierreiches, ŠKOLSKI ATLAS ŽIVOTINJSKOG CARSTVA Rakovac, 1846. poklon, Niža učiona u Rakovcu (Karlovac), 1901 .

HŠM Mp 4465

Godine 1901. tada tek otvorenom Hrvatskom školskom muzeju stižu prekrasni

ZakLJucak U svojoj slavljeničkoj 115. godini postojanja Hrvatski školski muzej otvorio je izložbu naziva Bertuchovo slikovno carstvo – Otkrij tajne dječje enciklopedije. Predstavljena građa dokaz je važnosti, vrijednosti i specifičnosti Muzeja, bogatstva muzejskih zbirki i bogatstva povijesti hrvatskoga školstva. Tijekom istraživanja utvrđeno je da Hrvatski školski muzej jedini u Hrvatskoj čuva prvih sedam svezaka (skoro cjelovitih) tog važnog djela, Bertuchove Slikovnice za djecu. Determiniranjem građe započela je moja fascinacija likom i djelom Friedricha Justina Bertucha, ponajviše zato što u našim pedagoškim i književnim krugovima taj, kako ga nazivaju, otac slikovnice još uvijek nije dobio mjesto koje zaslužuje.

darovi iz cijele Hrvatske, ali i Europe. Jedan od tih darova jest upravo Školski atlas učenika iz Rakovca, koji je tadašnji upravitelj škole, učitelj Andrija Filković, darovao zajedno s Bertuchovih sedam svezaka Slikovnice za djecu.

32

Europski intelektualac, biznismen, pokrovitelj umjetnosti s prijelaza iz 18. u 19. stoljeće, suvremenik Goethea, sam je stvorio sve preduvjete kako bi ostvario svoj najveći doprinos europskoj kulturi, svoju slikovnu enciklopediju. Sudjelovao je u osnutku umjetničke škole čiji su učitelji i učenici izrađivali ilustracije Slikovnice, izdavao je novine u kojima su u nastavcima izlazile stranice enciklopedije te je uz poslovno, u kojem je zapošljavao 10% ukupnog stanovništva grada Weimara, stvorio i, izložbom i katalogom predstavljeno, slikovno carstvo u 12 svezaka, na 1185 stranica i sa 6000 ilustracija.

Prvenstvo slike u percepciji čitatelja, djeteta, pokazatelj je da je zornost Bertuchov osnovni pedagoški princip. Ilustracije su uredne i lijepe, točne, ne zbunjuju dječju maštu, tekstovi su jasno koncipirani, sažeti i prilagođeni djeci.

Taj Bertuchov princip pratila sam radeći ovu izložbu.

33

Iako se posjetitelju na prvi pogled izložena građa, 636 prezentiranih muzejskih predmeta, doima veselo, razigrano i zabavno, što je točno, izložba i jest takva, ona je ujedno i iznimno vrijedna i pristupilo joj se na ozbiljan način. Svatko tko je radio s djecom zna da su djeca najiskrenija i najkritičnija publika. Izložba je zato rezultat ozbiljnoga pedagoškog i kustoskog rada, ne samo mog osobno već i mojih suradnika, mojih prethodnika koji su 115 godina brinuli za ovu građu od naše muzejske savjetnice Vesne Rapo pa sve do samoga donatora građe učitelja Andrije Filkovića.

Summary

When looking upon a picture encyclopaedia for children, created at the turn of the 18th into 19th century, from today's point of view, we comprehend the world as constant, and at the same time very changeable. Amongst people there was always a wish and a need for searching, researching, exploring of the near and far surroundings. There is also the need for knowledge and its dissemination as well as the pedagogical awareness. The adjustment and the convergence of the acquired knowledge, the adult world to children, is the basic idea of Friedrich Justin Bertuch, the creator of picture encyclopaedia for children Bilderbuch für Kinder – Picture Book for Children.

Hrvatska zastava 12. listopada 1905. str. 2.

Meni najljepši detalj koji sam otkrila istražujući građu jest podatak o njezinu porijeklu. Osviještenost jednog, kako često znamo reći običnog čovjeka, učitelja, za potrebom čuvanja baštine, koju kod svojih kolega i suradnika susrećem svakodnevno, omogućila je da na naš 115. rođendan predstavimo građu koju je učitelj i upravitelj Niže pučke učione u Rakovcu, u našoj prvoj godini postojanja, te davne 1901. poklonio Muzeju. Hrvatski školski muzej već 115 godina svakodnevno radi ono što je radio i Bertuch, sažima i čuva svijet oko sebe za neke buduće generacije.

34

Bertuch's encyclopaedia originated in Weimar – German and European cultural centre of the time – from 1790 to 1830. In that encirclement in which Goethe, Schiller and Herder act and create, Bertuch, at the same time patron of the art and a businessman, makes necessary preconditions that enabled and influenced publishing of the, from many experts point of view today, first picture encyclopaedia for children. Bertuch, the so called father of the picture book, was one of the founders of the art school whose professors and pupils created illustrations for the future Picture Book. Furthermore, he published literary-critical papers, newspapers, fashion magazines in which illustrations had a very important role, and in which he published Picture Book contents monthly.

Also, Bertuch founded the artificial flower factory and employed exclusively middle class girls to help them maintain their existence. One of them was Christiana Vulpius, later Goethe's spouse.

Bertuch managed his business empire, including all mentioned activities, under the title Regional Industry Repository and employed 10% of the entire Weimar population.

Besides his business empire, Bertuch created a true visual realm – an encyclopaedia for children in 12 volumes, comprising 1185 pages and 6000 illustrations, published in approximately 3000 copies. Also the issues were published at other important European centres, such as Prague and Vienna.

Bertuch always offers to his reader a pictorial display on the left side and the facts on the shown on the right side, as did Komensky in the Orbis Sensualium Pictus. The precedence of the picture in the reader’s perception is a clear sign that hands-on approach is the author’s basic pedagogical 35

principle. He furthermore accentuates on illustrations to be nice and neat, not complicated at all so they would not baffle child’s imagination. Texts should be concise, clearly conceived and adapted to children. The world that picture book introduces to a child is weird, unknown, far and alien. A child cannot see that world in his or her surroundings, a child does not participate or act in that world. Picture book is the guide. It reveals the world to a child and only then the child acts as an active participant succeeding in learning – which is the ultimate goal. That is the goal the Croatian School Museum wishes to achieve with the exhibition Bertuch’s Visual Realm – Discover the Secrets of the Picture Encyclopaedia. Celebrating its 115th birthday the Museum displays the holdings donated in the first year of its existence. A way back in 1901 the Museum accepted a valuable donation from Andrija Filković, teacher and headmaster at Lower Elementary School in Rakovac.

Today we put on display seven volumes (almost entirely preserved for 115 years) of the Bertuch’s picture encyclopaedia for children, published in Vienna at the A. Pichlers Witwe & Sohn publishing company in the first decade of the 19th century. The Croatian School Museum is the only one to have these holdings in the mentioned state and volume. The exhibition’s aim is to inform / acquaint Croatian public, pedagogical public and our visitors, children and pupils, with this valuable accomplishment of an interesting enthusiast, erudite, European intellectual that lived on the turn from 18th to 19th century.

Although, at first glance all of the 636 displayed museum objects seem cheerful, playful and fun to the visitor – which, of course, they are – the exhibition is exceptionally valuable and the result of a serious work. Everybody who ever worked with children knows them to be the most candid and the most critical public. That was the main reason for the exhibition to be the outcome of a serious pedagogical and curatorial work – my own and as well of my associates and predecessors who tended for the holdings for the past 115 years.

KatALoške Jedinice

We wish to remind that the Croatian School Museum is the only institution that collects, keeps and displays the holdings related to the history of education. It is the institution that preserves the stories of our schools, pupils and teachers.

The author finds the detail on the holdings origin the most fascinating one. The awareness of a teacher – an “ordinary” man – of the need to preserve the heritage, which can be noticed today when working with colleagues and co-workers on everyday basis, enabled the representation of the holdings donated by a teacher and head master from Lower Elementary School in Rakovac in 1901 the celebration of the Museum’s 115th birthday.

Bertuch with his Picture Book for Children did what the Croatian School Museum does throughout the entire 115 years of its existence – educates, records, determines and saves the world aroun around to preserve it for the future generations.

36

37

Svezak 1

Sedam svezaka Bertuchove Slikovnice Hrvatskoga školskog muzeja:

• 636 muzejskih predmeta • oblik nastavnoga pomagala, zidnih tabli • izdavačka kuća A. Pichlers Witwe & Sohn u Beču • prvo desetljeće 19. stoljeća • Beč • papir (uložnica, korice, slika, tekst) • 25 x 20 cm • građa sadrži ilustracije i tekstove, opise ilustracija, na njemačkom i francuskom jeziku • većina građe je cjelovita, ali djelomice nedostaje jedna ili više sastavnih komponenti (ilustracija, uložnica)

• mnoge ilustracije nisu potpisane • postojeći potpisi gravera ispod ilustracija: •

J. X. S., Jacob Xaver Schmuzer (do sveska 9 bečkoga izdanja)

•

J. J. Schmuzer (u svesku 10 bečkoga izdanja)

•

J. Schalÿ (u svesku 11 bečkoga izdanja)

•

(J.) B. Pfitzer sc. (u svesku 12 bečkoga izdanja)

Nedostaju stranice: 17, 42, 64, 76, 77, 78, 84, 92, 95

1.

2.

38

HŠM Mp 3870 Četveronožne životinje iz vrućih zemalja Fig. 1.

Slon Fig. 2. Dvogrba ili baktrijska deva HŠM Mp 3871 Četveronožne životinje iz vrućih zemalja Fig. 1.

Veliki indijski nosorog Fig. 2. Planinska zebra: pastuh Fig. 3. Planinska zebra: kobila Fig. 4. Dikobraz (Obični dikobraz) Fig. 5. Babirusa ili dugokljova svinja

3.

HŠM Mp 3698 Ptice koje ne lete Fig. 1.

Noj Fig. 2. Veliki kazuar Fig. 3. Dodo (nedostaju ilustracije) Tri vrste pingvina Fig. 4. Kraljevski pingvin Fig. 5. Magareći ili afrički pingvin Fig. 6. Žutouhi pingvin Fig. 7. Velika njorka

4.

HŠM Mp 3613 Tri vrste kitova Fig. 1.

Grenlandski kit Fig. 2. Pravi dupin, obična pliskavica Fig. 3. Obalni dupin ili obalna pliskavica

5.

HŠM Mp 3950 (nedostaje ilustracija) Dudov svilac sa svojim preobrazbama

39

11.

HŠM Mp 3574

16.

Metali Fig. 1.

Zlato Fig. 2-3. Srebro Fig. 4-6. Bakar Fig. 7-9. Kositar

HŠM Mp 3699 (nedostaju ilustracije)

17.

18.

Fig. 7.

Fig. F g. 8.

Fi Fig. 9.

Fig. 10.

Dugorepi pustinjak Crvenogrli kolibrić Patuljasti kolibrić Kukmasti kolibrić

HŠM Mp 3607 Biljke iz vrućih zemalja Fig. 1.

Kava Fig. 2. Šećerna trska

40

12.

HŠM Mp 3577

22.

HŠM Mp 3575

13.

23.

HŠM Mp 3615 (nedostaju ilustracije) 24.

HŠM Mp 3951 (nedostaje ilustracija)

HŠM Mp 3952 (nedostaju ilustracije 2, 4-6.)

25.

19.

Štetni kukci iz vrućih zemalja

Fig. 1.

F 1 Fig. 2.

Fig. 3.

Surinamska S k tarantula ili ružičastoprsta tarantula Tarantula „Narančasti pauk“

Škorpioni- Štipavci Fig. 4. Indijski crni škorpion/štipavac Fig. 5. Američki škorpion/štipavac Fig. 6. Obični ili talijanski škorpion/ štipavac

HŠM Mp 3658 Gušteri Fig. 1.

Zeleni ili obični legvan Fig. 2. Kameleon Fig. 3. Salamander/pjegavi daždevnjak Fig. 4. Prugasti besplućnjak (nedostaje ilustracija)

Pčele 15.

HŠM Mp 3657 Kornjače Fig. 1.

Karetna želva (nedostaje ilustracija) Fig. 2. Obična čančara

Četiri prekrasne ribe Fig. 1.

Velika poletuša Fig. 2. Lastavica balavica ili kokot Fig. 3. Priljepuša Fig. 4. Okrugla napuhnjača 14.

HŠM Mp 3656 Krokodili Fig. 1-2. Nilski krokodili

Metali Fig. 1. Olovo Fig. 2-4. Željezo Fig. 5-6. Živa Fig. 7. Bizmut Fig. 8. Antimon

HŠM Mp 3866 Deset vrsta američkih ptica Fig. 1.

Gologlava roda Fig. 2. Rogata kreštalica Fig. 3. Gvajanska kotinga – mužjak Fig. 4. Gvajanska kotinga – ženka Fig. 5. Kraljevski lešinar ili kraljevski kondor Pet vrsta kolibrića: Fig. 6. Plameni kolibrić

10.

Ara Amazonka

Školjke bisernice (nedostaju ilustracije): Fig. 2. Petrovo uho Fig. 3. Riječna bisernica Fig. 4. Prava bisernica

HŠM Mp 3873 (nedostaju ilustracije) Osam vrsta majmuna Fig. 1.

Orangutan Fig. 2. Bjeloruki gibon Fig. 3. ''Mali'' gibon Fig. 4. Berberski makaki Fig. 5. Veliki pavijan Fig. 6. Mali pavijan Fig. 7. Afrički mandril - mužjak Fig. 8. Afrički mandril - ženka

9.

Crveni koralj Crni koralj Bijeli koralj Sivi koralj

Neobični puževi i školjke ke Fig. 1.

Indijska lađica ili nautilus

HŠM Mp 3614 (nedostaju ilustracije) Vrste kitova Fig. 1.

Ulješura Fig. 2. Narval – jednorogi kit

8.

Koralji Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

HŠM Mp 3872 Četveronožne životinje iz vrućih zemalja Žirafa Fig. 1. Ženka žirafe Fig. 2. Mužjak žirafe

7.

HŠM Mp 3576

Papige novoga svijeta (nedostaje stranica) Fig. 1.

Fig. 2.

6.

21.

Papige staroga svijeta Fig. 1. Žutokukmasti kakadu Fig. 2. Žako Fig. 3. Plavoprugi lori Fig. 4. Velika papiga dugog jednakog repa Fig. 5. Velika papiga dugog nejednakog repa Fig. 6. Mala papiga kratkog repa

HŠM Mp 3874 Zvijeri Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

20.

Lav Lavica Tigar Pantera Leopard Snježni leopard

HŠM Mp 3655 (nedostaju ilustracije) Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Sjeverni morski lav Morski slon Morž Sjeverni tuljan krznaš Obični tuljan

HŠM Mp 3875 Sobovi Fig. 1.

Mužjak soba Fig. 2. Ženka soba Fig. 3. Sibirski sob

26.

HŠM Mp 3876 Zvijeri iz svih dijelova svijeta Fig. 1.

Jaguar Fig. 2. Ozelot Fig. 3. Puma, pantera, kuguar ili planinski lav Fig. 4. Gepard Fig. 5. Divlja mačka Fig. 6. Serval Fig. 7. Ris

41

27.

HŠM Mp 4062

33.

28.

HŠM Mp 3616 (nedostaju ilustracije)

40.

HŠM Mp 3877 Fig. 1-2. Dabar 34.

29.

HŠM Mp 3659 (nedostaju ilustracije) Zmije Fig. 1.

Fig. 2.

HŠM Mp 3700 (nedostaju ilustracije) Ptice grabljivice Fig. 1.

Suri orao Fig. 2. Orao štekavac ili bjelorepan Fig. 3. Orao štekavac ili bjelorepan Fig. 4. Kostoberina Fig. 5. Jastreb Fig. 6. Sokol

Šumska čegrtuša Bjelouška

35.

36.

41.

Pravi duhan, duhan, tabak Divlji ili seoski duhan, hržak

HŠM Mp 3617 (nedostaju ilustracije)

Fig. 4.

HŠM Mp 4065 Stabla iz vrućih zemalja Fig. 1.

Stablo mahagonija, zapadnoindijski pravi mahagonijevac ili mahagonij Fig. 2. Brazilska cezalpinija

46.

HŠM Mp 4066 Biljke iz vrućih zemalja Fig. 1.

Pamukovac Fig. 2. Čajevac, kineska kamelija

Zlatni linjak Zlatni jez Kineski zlatni šaran/Zlatna ribica Indijska grboglavka

42.

Nedostaje stranica

43.

HŠM Mp 3880 Cibetke ili genetke i tvorovi Fig. 1.

Velika indijska cibetka Fig. 2. Europska cibetka, genetka Fig. 3. Egipatski mungos Fig. 4. Mungos Fig. 5. Četkastorepi penjač (oposum) Fig. 6. Američki smrdljivac

Tovarke/Bakalarke Fig. 1.

Bakalar Fig. 2. Oslić ili mol Fig. 3. Iverak zlatopjeg Fig. 4. Bakalarka 37.

45.

HŠM Mp 3619 (nedostaju ilustracije) Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

HŠM Mp 3608 Duhan Fig. 1.

Fig. 2.

HŠM Mp 3953 Neobični kukci Fig. 1.

Lanterna muha, stjenica svjetiljki ili kikiriki stjenica Fig. 2. Skakavac selac (nedostaje ilustracija) Fig. 3. Bogomoljka Fig. 4. Pravi cvrčak Fig. 5. Južnoamerički golijat ili rogač Fig. 6. Hrušt

Neobične ribe Fig. 1.

Losos Fig. 2. Tuna Fig. 3. Pravi sleđ (haringa) Fig. 4. Skuša

Biljke iz vrućih zemalja Fig. 1 Maslina Fig. 2. Kakaovac

HŠM Mp 4064 Biljke iz vrućih zemalja Fig. 1.

Cimetovac Fig. 2. Kamforovac

38.

30.

31.

Neobične ptice močvarice Fig. 1.

Labud Fig. 2. Albatros lutalica

HŠM Mp 4063 Začini Fig. 1.

Fig. 2.

HŠM Mp 3801 47.

Plemenito južno voće Fig. 1.

Limun Fig. 2. Četrun Fig. 3. Gorka naranča Fig. 4. Slatka naranča Fig. 5. Smokva Fig. 6. Badem

Paprovac Đumbirovac

HŠM Mp 3878 Plemeniti krznaši Fig. 1.

Američka vidra Fig. 2. Morska vidra Fig. 3. Kuna zlatica Fig. 4. Sibirski samur

48.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

32.

Hermelin ili zerdav Siva vjeverica

HŠM Mp 3879 Različite vrste medvjeda Fig. 1.

Mrki medvjed - smeđi Fig. 2. Mrki medvjed - smeđi Fig. 3. Sjeverni, polarni ili bijeli medvjed Fig. 4. Rakun Fig. 5. Jazavac Fig. 6. Rosomah, žderonja ili gorska kuna

42

Fig. 5.

Fig. 6.

Ružičasti pelikan ili nesit Čaplja žličarka ili bijela žličarka Bukavac nebogled Veliki vranac/Kormoran

39.

HŠM Mp 3439 Podrijetlo i nastanak arhitekture Fig. 1.

Pet stilova gradnje u antičkoj arhitekturi Fig. 2. Toskanski red Fig. 3. Dorski red Fig. 4. Jonski red Fig. 5. Korintski red Fig. 6. Kompozitni red

HŠM Mp 4067

44.

HŠM Mp 3881 Oklopljene životinje Fig. 1.

Dugorepi ljuskavac (pangolin) Fig. 2. Brazilski tropasni pasanac Fig. 3. Šestopasni pasanac ili žuti pasanac Fig. 4. Sedmopasni pasanac ili dugonosi pasanac Fig. 5. Devetopasni pasanac Fig. 6. Dvanaestpasni pasanac

HŠM Mp 3882 (nedostaju ilustracije) Osam vrsta majmuna Majmuni starog svijeta Fig. 1.

Malbruk Fig. 2. Makaki Fig. 3. Dijanin zamorac Fig. 4. Zamorac opatica Fig. 5. Patas Fig. 6. Talpoin Fig. 7. Zeleni majmun Fig. 8. Brkati zamorac

49.

HŠM Mp 3618 (nedostaju ilustracije) Veliki predatori Fig. 1.

Pas ljudožder (veliki bijeli morski pas) Fig. 2. Mlat ili jaram Fig. 3. Pilan Fig. 4. Sabljarka

43

50.

HŠM Mp 3802 (nedostaju ilustracije 1-4.)

55.

Kineske ptice Kin Fig. 1.

Zlatni ili kineski fazan mužjak Fig Fig. 2. Zlatni ili kineski fazan ženka Fig Fig. 3. Srebrni fazan mužjak Fig Fig. 4. Srebrni fazan ženka Fig 56.

Fig 5.

Fig. Fig. 6.

Fig

HŠM Mp 3620 (nedostaju ilustracije) Prekrasne ribe Fig. 1.

Električna jegulja Fig. 2. Drhtulja obična Fig. 3. Riba šišmiš ili morski šišmiš Fig. 4. Riba kravica Fig. 5. Morska žaba

Paunaš - mužjak Paunaš - ženka

HŠM Mp 3804 (nedostaju ilustracije 1 i 7.)

Razne vrste gusaka Fig. 1.

Siva guska Fig. 2. Mageljanova guska Fig. 3. Afrička utva Fig. 4. Egipatska utva Fig. 5. Crnokapa patka Fig. 6. Kanadska guska Fig. 7. Gavka Fig. 8. Grivasta guska

57.

HŠM Mp 3374 Mitološka bića Fig. 1.

Kentaur Fig. 2. Himera Fig. 3. Grčka Sfinga Fig. 4. Egipatska Sfinga Fig. 5. Grilus Fig. 6. Sirena

58.

51.

Mitološka bića Fig. 1.

Harpija Fig. 2. Grifon Fig. 3. Satir Fig. 4. Gigant/Titanin Fig. 5. Morski konj Fig. 6. Nerejida i Triton

HŠM Mp 4068 Kruhovac ili hljebovac

52.

HŠM Mp 4069 Začini Fig. 1.

Fig. 2.

53.

HŠM Mp 3375

Muškatni oraščić Klinčićevac

HŠM Mp 3883 (nedostaju ilustracije) Osam vrsta majmuna Fig. 1.

Majmun hvataš Fig. 2. Pravi kapucin Fig. 3. Vjeveričasti majmun Fig. 4. Vjeveričasti majmun, mrtvoglavi majmunčić ili sajmiri Fig. 5. Obični marmozet Fig. 6. Pinč tamarin Fig. 7. Marikina majmun Fig. 8. Srebrnasti marmozet

54.

HŠM Mp 3803 (nedostaju ilustracije) Različite vrste sova Fig. 1.

Sova ušara Fig. 2. Mala ušara Fig. 3. Siva šumska sova Fig. 4. Šumska sova Fig. 5. Kukuvija Fig. 6. Ćuk (mali ćuk ili sivi ćuk)

44

59.

HŠM Mp 3376 Mitološka bića Fig. 1.

Ptica Rok Fig. 2. Bazilisk Fig. 3. Feniks Fig. 4. Jednorog Fig. 5. Boramez ili lutajuće janje Fig. 6. Zmaj

45

60.

HŠM Mp 3805

64.

Nedostaje stranica – Najmanje ptice

65.

HŠM Mp 3885

Kukavice iz različitih zemalja (nedostaje ilustracija 1.)

Fig. 1.

Europska kukavica Fig. 2. Plava kukavica kukav

Fig. 3.

4 Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Fig. 8.

61.

HŠM Mp 3597 Začini Fig. 1.

Fig. 2.

62.

Crvenokrila kukmasta kukavica C Crvenoprsa kukavica ''Istočnoindijska'' kukavica Dugonokta kukavica Kajenska kukavica ili vjeveričja kukavica Gvajanska kukavica

Kardamom Kapar

HŠM Mp 3679 Neobični crvi (nedostaju ilustracije 2- 6.)

Fig. 1.

Gujavica Fig. 2. Medicinska Pijavica Fig. 3-6. Crijevni crvi

Ljenivci i mravojedi Ljenivci Fig. 1-2. Svjetlogrli troprsti tipavac Fig. 3. Linneov ili južni dvoprsti tipavac Mravojedi Fig. 4. Divovski mravojed Fig. 5. Četveroprsti mravojed ili tamandua Fig. 6. Dvoprsti mravojed

Crvi utrobe: Fig. 7. Trakavica Fig. 8. Pasja trakavica

66.

HŠM Mp 4070 Biljke iz vrućih zemalja Fig. 1.

Hrast plutnjak Fig. 2. Smrdljika, terpentik

67.

HŠM Mp 3886 (nedostaju ilustracije 1 i 4-5.)

Različite vrste šišmiša Fig. 1.

Letipas vampir ili kalong, velika leteća lisica Fig. 2. Veliki šišmiš ribar Fig. 3. Dvobojni šišmiš Fig. 4. Rani večernjak Fig. 5. Veliki potkovnjak Fig. 6. Dlakavi naborani šišmiš Fig. 7. Smeđi dugoušan Fig. 8. Glavati cjevastonosni plodojedni šišmiš, Pallasov plodojedni šišmiš

63.

HŠM Mp 3884 Vukovi i lisice Fig. 1.

Prugasta hijena Fig. 2. Čagalj ili šakal Fig. 3. Sivi vuk Fig. 4. Istočni vuk Fig. 5. Arktička lisica Fig. 6. Lisica

46

68.

HŠM Mp 3551 Piramide i viseći vrtovi Pramide Fig. 1.

Vanjski pogled Fig. 2. Presjek i unutrašnjost velike piramide Fig. 3. Semiramidini viseći vrtovi

47

69.

82.

HŠM Mp 3552 Sedam svjetskih čuda Fig. 1.

Babilonske zidine Fig. 2. Mauzolej u Halikarnaku

70.

HŠM Mp 3378

88.

U prvom izdanju str. 88; HŠM str. 84.

Brodovi Fig. 1.

Galija Fig. 2. Fregata na vesla

HŠM Mp 3380 Brodovi Fig. 1.

Jahta/jedrilica

HŠM Mp 3680

Fig. 2.

Fig. 3.

HŠM Mp 3553 Sedam svjetskih čuda Fig. 1.

Kolos s otoka Roda Fig. 2. Zeusov kip u Olimpiji Fig. 3. Artemidin hram u Efezu 83.

Čamac Gondola

Ježinci

79.

84.

Nedostaje stranica

85.

U prvom izdanju str.85.; HŠM str. 87.

Osam vrsta lemura ili makija (nedostaju ilustracije) Fig. 1.

Crveni vitki lori Fig. 2. ''Sivi'' lemur Fig. 3. Smeđi lemur Fig. 4. Crni lemur Fig. 5. Crnobijeli lemur Fig. 6. Prstenastorepi lemur Fig. 7. Čupavouhi lemur Fig. 8. Malajski kožuškar, malajski kolugo ili ''leteći lemur''

HŠM Mp 3330 Ljudi iz Amerike Fig. 1.

Stanovnici Grenlanda Fig. 2. Stanovnik Unalaska, Alaska Fig. 3. Stanovnik Virginije Fig. 4. Stanovnici Patagonije Fig. 5. Stanovnici Ognjene Zemlje

80.

71.

Ljudi iz Australije Fig. 1.

Stanovnici Tahitija Fig. 2. Stanovnici Sandwich Otočja Fig. 3. Stanovnici Novog Zelanda Fig. 4. Stanovnici Australije

HŠM Mp 3609 Važne biljke za boju Fig. 1.

Indigovac Fig. 2. Broć

72.

HŠM Mp 3331

89.

Zvjezdače Fig. 1.

Zvjezdača isprepletenoga vrha - odozgo Fig. 2. Zvjezdača isprepletenoga vrha - odozdo Fig. 3. Zvjezdača isprepletenoga vrha Fig. 4. Baršunasta zvjezdača – odozgo Fig. 5. Baršunasta zvjezdača – odozdo

HŠM Mp 3887 Životinje iz vrućih zemalja Fig. 1.

Nilski konj Fig. 2. Južnoamerički tapir

73.

HŠM Mp 3610 Rabarbara

74.

HŠM Mp 3954

90.

Neobični rakovi Fig. 1.

Hlap (nedostaje ilustracija) Fig. 2. Europski obični bromburač Fig. 3-4. Sedlasti rak bodljaš ili američki bodljaš 75.

86.

48

Ljudi iz Europe (nedostaje stranica) Ljudi iz Azije (nedostaje stranica)

78.

Ljudi iz Afrike (nedostaje stranica)

U prvom izdanju str. 86.; HŠM str. 88.

HŠM Mp 3889 Nekoliko deva Fig. 1.

Jednogrba deva Fig. 2. Ljama Fig. 3. Vikunja Fig. 4. Gvanako

HŠM Mp 4073

77.

HŠM Mp 4071 Biljke bojalice Fig. 1.

Gamboge ili gumigut Fig. 2. Kurkuma

Biljke iz vrućih zemalja Fig. 1.

Vanilija Fig. 2. Kolocint ili gorki krastavac 76.

HŠM Mp 3681

87.

81.

HŠM Mp 3377 Brodovi Fig. 1.

Linijski brod

91.

Rijetke indijske ribe Fig. 1.

Prugasta riba leptir Fig. 2. Imperator ribaleptir Fig. 3. Rakunoliki leptir Fig. 4. Okruglog lica šišmiš riba Fig. 5. Bakreno obrubljen leptir Fig. 6. Koraljni leptir Fig. 7. Dvobojni leptir Fig. 8. Crnovrata leptir riba

U prvom izdanju str. 87.; HŠM str. 83.

HŠM Mp 3379 Brodovi Fig. 1.

Rezač Fig. 2. Trgovački brod

HŠM Mp3621 (nema ilustracija)

92.

Nedostaje stranica

49

97.

Svezak 2

HŠM Mp 3891 Različite vrste tobolčara Fig. 1.

Obični oposum Fig. 2. Sjevernoamerička naboruša -mužjak Fig. 3. Sjevernoamerička naboruša -ženka Fig. 4. Golorepi vunasti oposum Fig. 5. Meksički mišoliki oposum Fig. 6. Obični mišoliki oposum Fig. 7. Surinamski oposum Fig. 8. Kuskus Fig. 9. Avetnjak

98.

93.

94.

Neobične obalne ptice Fig. 1. Ždral Fig. 2. Roda Fig. 3. Siva čaplja Fig. 4. Mala bijela čaplja Fig. 5. Tropska američka čaplja/ širokokljuna čaplja/ brodastokljuna čaplja

HŠM Mp 3890 Skakač Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Blandfordov skočimiš Pustinjski skočimiš 'Veliki gerbo' Klokan

HŠM Mp 3622 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3806 (nedostaju ilustracije 1, 3)

99.

HŠM Mp 4593 (nema ilustracije) Ljekovito bilje Fig. 1.

Opijumski mak Fig. 2. Tragakant

Nedostaju stranice: 5, 8, 70 (20), 75 (25) 1.

Konji i magarci Fig. 1.

Divlji konj Fig. 2. Pitomi konj Fig. 3. Mongolski divlji magarac Fig. 4. Divlji magarac

Predivne ribe Fig. 1.

Bodljasta kuglača Fig. 2. Veliki bucanj Fig. 3. Rogata škrinjašica Fig. 4. ''Riba kornjača'' Fig. 5. Napuhača (zebrasta) 95.

HŠM Mp 4582 (nedostaju ilustracije)

Nedostaje stranica

3.

HŠM Mp 4072 Biljke krušarice Fig. 1.

Manioka (kasava) Fig. 2. Batat ili jam (''slatki krumpir'')

100. HŠM Mp 3807

4.

Ptice iz vrućih krajeva Fig. 1. Čileanski plamenac Fig. 2. Krunati ždral Fig. 3. Ibis Fig. 4. Mali ždral 2.

96.

HŠM Mp 3598 Biljke komercijalne i medicinske Fig. 1.

Caklenjača Fig. 2. Islandski lišaj

50

Neobične riječne ribe Fig. 1.

Jesetra moruna Fig. 2. Atlantska jesetra, prava jesetra ili štirjun Fig. 3. Kečiga Fig. 4. Som

HŠM Mp 3892 Magarac i njegove varijante Fig. 1.

Pitomi magarac Fig. 2. Mula Fig. 3. Mazga Fig. 4. Kvaga (izumrla u 19. st.)

HŠM Mp 3623 (nedostaju ilustracije)

5.

Nedostaje stranica

51

6.

HŠM Mp 3624 (nedostaju ilustracije) Istočnoindijske ribe Fig. 1.

Morski pijetao Fig. 2. Afrički pompano Fig. 3. Morski paun Fig. 4. Kamen riba Fig. 5. Vatrenjača ili morski puran

10.

HŠM Mp 3611

13.

Biljke bojalice Fig. 1.

Bojadisarski vrbovnik, sinji vrbovnik, sinj ili sač Fig. 2. Žuta rezeda ili žuti katanac 11.

18.

HŠM Mp 3627 (nedostaju ilustracije) Ukusne ribe Fig. 1.

Morska paklara Fig. 2. Riječna paklara ili piškor Fig. 3. List ili švoja, zalistak, platuša Fig. 4. Zebrin jezik Fig. 5. Murina žutošarka

HŠM Mp 3894 Različite vrste koza i jaraca Fig. 1 . Alpski kozorog Fig. 2-3. Domaća koza

U prvom izdanju str. 13; HŠM str. 18

14.

U prvom izdanju str. 14; HŠM str. 13.

19.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Fig. 8.

7.

HŠM Mp 3554

Domaća angorska koza (mužjak) Domaća angorska koza (ženka) Domaća levantska ili sirijska koza Domaća bijela patuljasta koza Domaći smeđi patuljasti jarac

HŠM Mp 3599 Žitarice Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Pšenica Raž Ječam Zob

Fig. 4.

Egipatske mumije Fig. 1.

Mumija u lijesu Fig. 2. Odvojeni poklopac lijesa Fig. 3. Ptičja urna s poklopcem Fig. 4. Ptičja urna bez poklopca Fig. 5. Mumija ibisa Fig. 6. Plan jedne od katakombi 8.

9.

Fig. 5.

Fig. 6.

Veliki kudu ili vijoroga antilopa Jelenska antilopa ili bubal Gnu

Nedostaje stranica (Pravi zmajevac i areka) HŠM Mp 3893 Različite vrste jelena Fig. 1.

Obični jelen / jelen (mužjak) Fig. 2. Obični jelen / košuta (ženka) Fig. 3. Obični jelen / lane (mladunče) Fig. 4. Jelen lopatar

16.

12.

Fig. 5.

52

HŠM Mp 3898 Antilope i gazele Fig. 1.

Velika oriks antilopa Fig. 2. Plavosiva antilopa Fig. 3. Velika modra ili nilgaj antilopa

HŠM Mp 3896 Različite vrste goveda Fig. 1.

Tur ili prastari tur (pragovedo izumrlo u 17. st) Fig. 2. Domaće govedo Fig. 3. Bizon Fig. 4. Zebu ili 'sveto indijsko' govedo Fig. 5. Bivol 15.

HŠM Mp 3626 (nedostaju ilustracije) Različite vrste morskih pasa Fig. 1.

Kostelj ili košćak (pas kostelj) Fig. 2. Modrulj Fig. 3. Mačka bljedica (po opisu Pas leopard) Fig. 4. Zebrasti morski pas Fig. 5. Mačka bljedica

Los

Prekrasne ribe Fig. 1. ''Riba jednorog'' Fig. 2. ''Glatka britva'' Fig. 3. ''Mala riba zmaj'' Fig. 4. Morski konjic Fig. 5. Blijedi živorodac

U prvom izdanju str. 12; HŠM str. 25.

HŠM Mp 3555 Rimski poslušnici Fig. 1-2. Dva teško naoružana legionara Fig. 3-4. Dva lako naoružana vojnika Fig. 5. Rimski vojnik maršira sa svojom prtljagom Fig. 6. Orlonoša Fig. 7-8. Puhač trube i roga

HŠM Mp 3625

17.

U prvom izdanju str. 17; HŠM str. 14 HŠM Mp 3897 Različite vrste goveda Fig. 1-2. Jak Fig. 3. Zebu ili 'sveto indijsko' govedo (ženka) Fig. 4. Afrički bivol Fig. 5. Mošusno govedo

20.

HŠM Mp 4074 Njemačke otrovne biljke Fig. 1.

Divlji peršin ili mala kukuta Fig. 2. Pjegava velika kukuta ili mrkva vodena Fig. 3. Otrovna trubeljika ili barska kukuta

53

21.

HŠM Mp 3899 Antilope i gazele Fig. 1.

Riđa močvarna antilopa Fig. 2. Oriks antilopa ili bejza Fig. 3. Mala šumska antilopa Fig. 4. Crna azijska antilopa Fig. 5. Mongolska gazela Fig. 6. Sajga

22.

HŠM Mp 3900 Antilope i gazele Fig. 1.

Divokoza Fig. 2. Gazela obična gazela Fig. 3. Senegalska gazela ili cuvierova gazela Fig. 4. Južnoafrička gazela Fig. 5. Mala kamenjarska antilopa Fig. 6. Dama gazela

25.

U prvom izdanju str. 25; HŠM str. 26.

HŠM Mp 3556 Antička konjica Fig. 1.

Rimski general na konju Fig. 2. Sluga vrhovne vlasti na konju Fig. 3. Rimski vitez Fig. 4. Numidski konjanik Fig. 5. Konjanik u oklopu - oklopnik Fig. 6. Dacianski konjanik

26.

U prvom izdanju str. 26; HŠM str. 12 HŠM Mp 3895 (nedostaju ilustracije) Različite vrste ovaca Fig. 1.

Argali planinska ovca Fig. 2. Nordijska ovca Fig. 3. Ovan domaći Fig. 4. Ovca domaća Fig. 5-7. Širokorepa ovca

23.

HŠM Mp 3639 Različite vrste morskih pasa Fig. 1.

Pas prasac ili morski prasac Fig. 2. Sklat sivac Fig. 3. Bentoski (pas) butor Fig. 4. Grdobina mrkulja

24.

27.

HŠM Mp 3600 Njemačke gljive otrovnice Fig. 1.

Bljuvara crvena Fig. 2. Bljuvara plava Fig. 3. Bljuvara zelena Fig. 4-5. Runjava mliječnica, brezovka ili lažna rujnica

28.

6.

Fig. 6 Fig. 7.

Fig. 8.

Muhara Čupava gnojištarka Paprena mliječnica

HŠM Mp 3628 (nedostaju ilustracije) Različite vrste ražovki Fig. 1-2. Glatka raža ili poližić crnožig Fig. 3-4. Klinka Fig. 5. Morski golub kosir Fig. 6. Obična raža, žutulja ili šiba Fig. 7. Raža kamenica Fig. 8. Trnovita ražaili raža kamenica

29.

54

HŠM Mp 3901 (nedostaju ilustracije) Različite vrste ovaca Fig. 1.

Dugorepa ovca Fig. 2-3. Mađarska racka ovca Fig. 4. Ženka gvinejske ovce Fig. 5-6. Mužjak gvinejske ovce

HŠM MP 3601 Detaljni dijelovi cvijeća Fig. 1.

Prašnici Fig. 2. Tučak Fig. 3. Cvjetni vjenčić - latice

55

30.

HŠM Mp 3602

Fig. 6.

Fig. 7.

Fig. 8.

Detaljni dijelovi cvijeća Fig. 4. Cvjetna čaška Fig. 5. Cvjetovi i sjemenke Fig. 6. Cvat

Rupičavi hrčak Zlatna capica Tartuf, gomoljika ili gomoljača

39.

Domaće otrovne biljke Fig. 1.

Velebilje Fig. 2. Paskavica ili gorkoslad 40.

31.

HŠM Mp 3955 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3381 Jednostavni strojevi Fig. 1.

Uže Fig. 2-4…

Poluga Fig. 13…..

Kose površine

Plemeniti kukci Fig. 1.

Košnil ili kaktusov crvac Fig. 2. Crvac kermesovac (crvac hrasta oštrike) 41.

32.

HŠM Mp 3629 (nedostaju ilustracije)

45.

'Morska pastrva' 'Jezerska pastrva' 'Potočna pastrva' Pravi losos Jezerska zlatovčica

Šojka Plava šojka Šojka sjeverna Kajenska šojka Kineska šojka Peruanska šojka

HŠM Mp 3605 Žitarice Fig. 1.

Pir Fig. 2. Heljda Fig. 3. Riža

HŠM Mp 3631 (nedostaju ilustracije) Pastrve Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Njemačke riječne ribe Fig. 1.

Obični šaran Fig. 2. Zrcalni šaran ili obični maloljuskavi šaran Fig. 3. Mrena Fig. 4. Smuđ Fig. 5. Grgeč

35.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6-7.

Fig. 8.

Fig. 9.

HŠM Mp 4075

46.

HŠM Mp 3632 (nedostaju ilustracije) Različite vrste riba plosnatica Fig. 1.

Iverak Fig. 2. Obični iverak Fig. 3. Iverak limanda Fig. 4. Golemi ili konjski jezik, veliki romb Fig. 5. Romb

HŠM Mp 3557 Drevni načini opsade Fig. 1-2 i 4. Opsada - obrana Fig. 3 i 7.

Opsadni ovnovi - topovi Fig. 5-6.

Opsadne kule

36.

U prvom izdanju str. 36, HŠM str. 40.

HŠM Mp 3902 Različite vrste svinja ja Fig. 1-2. Divlja svinja (ženkaa i mladunčad) nčad) Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

33.

HŠM Mp 3604 Jestive gljive Fig. 1.

Kravlji sluzavac Fig. 2. Vrsta vrganja Fig. 3. Jelenovo uho ili hrastova zrašćenka Fig. 4. Crvenkasti baršunovac Fig. 5. Smrčak

56

42.

37.

HŠM Mp 3630 (nedostaju ilustracije) Njemačke riječne ribe Fig. 1.

Karas Fig. 2. Linjak Fig. 3. Balavac Fig. 4. Štuka Fig. 5. Jegulja

38.

HŠM Mp 3808 (nedostaju ilustracije 1-2 i 4-6.)

Gavrani, vrane i čavke Fig. 1.

Gavran Fig. 2. Crna vrana Fig. 3. Gačac Fig. 4. Siva vrana Fig. 5. Čavka Fig. 6. ''Siva'' čavka Fig. 7. ''Kajenska'' čavka Fig. 8. ''Senegalska'' čavka

HŠM Mp 3903 Svisci i krtice Fig. 1.

Alpski svizac Fig. 2. Veliki svizac Fig. 3-3b. Stepski svizac Fig. 4. Veliki (kanadski) svizac Fig. 5. Tekunica Fig. 6. Tekunica Fig. 7. Europska krtica Fig. 8. 'Zlatna' europska krtica

HŠM Mp 3603 Jestive gljive Fig. 1.

Rujnica Fig. 2. Bradavičasta rudoliska Fig. 3. Presnac zlatni Fig. 4. Presnac smeđi Fig. 5. Presnac srebrni Fig. 6. Cimetasta koprenka Fig. 7. Šampinjon, livadna pečurka ili rudnjača Fig. 8. Lažna lisičica

34.

Pitoma svinja Pekarij ogrličasti pekari Sijamska/kineska svinja Golema prašumska svinja

43.

HŠM Mp 4076 Vrste palmi Fig. 1.

Palmolisni cikas ili sago Fig. 2. Datulja

44.

47.

HŠM Mp 4077 Vrste palmi Fig. 1.

Kokosova palma Fig. 2. Acai južnoamerička palma areka

48.

HŠM Mp 3904 Vidre i kune – vrste Fig. 1.

Europska vidra Fig. 2. Europska vidrica Fig. 3. Američka vidrica Fig. 4. Kuna bjelica

HŠM Mp 3809 (nedostaju ilustracije 1 i 3.)

Svrake i šojke (kreštalice ili kreje) Fig. 1.

Europska svraka Fig. 2. Senegalska svraka ''afrička'' svraka

Fig. 5.

Fig. 6.

Kuna ribolovac ''Afrička'' kuna

57

49.

HŠM Mp 3810 (nedostaju ilustracije 1-6 i 9.)

Različite vrste tetrijeba Fig. 1.

Mužjak tetrijeba gluhana Fig. 2. Ženka tetrijeba gluhana Fig. 3. Mužjak tetrijeba ruševca Fig. 4. Ženka tetrijeba ruševca Fig. 5. Mužjak lještarke Fig. 6. Ženka lještarke Fig. 7. ''Pirinejski'' tetrijeb Fig. 8. ''Talijanski'' tetrijeb Fig. 9. Sjeverna snježnica

54.

HŠM Mp 3811 (nedostaju ilustracije 1-2.)

59.

Različite vrste fazana Fig. 1.

Europski fazan - mužjak Fig. 2. Europski fazan - ženka Fig. 3. Afrički fazan s krunom Fig. 4. Hoacin Fig. 5. Kajenski fazan Fig. 6. Gvajanski fazan Fig. 7. Fazan s kapicom 55.

HŠM Mp 4079

60.

Lan i konoplja Fig. 1.

Lan Fig. 2-3. Konoplja 56.

HŠM Mp 3812 (nedostaju ilustracije)

64.

Različite vrste ševa Fig. 1.

Poljska ševa Fig. 2. Velika ševa Fig. 3. Livadna trepteljka Fig. 4. Ševa krunica Fig. 5. Močvarna ševa Fig. 6. Prugasta trepteljka Fig. 7. Kukmasta ševa Fig. 8. Pustinjska ševa

Crvendać i grmuše Crvendaći Fig. 1.

Crvendać

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

HŠM Mp 3956 (nedostaju ilustracije) Buha i uš Fig. 1.

Buha Fig. 2. Uš

HŠM Mp 3813 (nedostaju ilustracije 1 i 4.)

65.

Američki drozd (mužjak) A Američki drozd (ženka) A Modrovoljka Modrovoljka (mužjak) Modrovoljka (ženka) ''Žutogrla američka grmuša''

HŠM Mp 3908 Različite vrste vjeverica Fig. 1.

Obična vjeverica ili crvena vjeverica Fig. 2. Lisičja vjeverica ili Bryantova vjeverica Fig. 3. Američka crvena vjeverica Fig. 4. Američka vjeverica ili teksaška prugasta vjeverica Fig. 5. Indijska prugasta vjeverica Fig. 6. Berberska prugasta vjeverica

HŠM Mp 4080 Američke biljke Fig. 1.

Srebrolisni javor Fig. 2. Krumpir

66.

HŠM Mp 4082 Autohtono bilje Fig. 1.

Hmelj Fig. 2. Korijander

50.

HŠM Mp 3606 Žitarice Fig. 1.

Kukuruz Fig. 2. Proso 61.

51.

HŠM Mp 4078 Vrste palmi Fig. 1.

Vinska palma palmira Fig. 2. Uljna palma ili palma uljarica

52.

57.

HŠM Mp 3905 Kune i lasice Fig. 1.

Tvor Fig. 2. Tigrasti tvor Fig. 3. Feretka (pitoma vretica, "afrički tvor") Fig. 4. Sibirska lasica Fig. 5. Hermelin Fig. 6. Obična lasica

58.

Vrste kitova Fig. 1.

Obalni dupin Fig. 2. Kratkokljuni obični dupin Fig. 3. Orka ili kit ubojica

HŠM Mp 3634 Vrste kitova Fig. 1.

Narval Fig. 2. Kit perajar Fig. 3. Grbavi kit Fig. 4. Rudolfijev kit

62.

HŠM Mp 3906 Zamorci Pjegava paka Fig. 1. pa

67.

HŠM Mp 3633 (nedostaju ilustracije 1-2.)

Vrste kitova Fig. 1.

Ulješura - mužjak Fig. 2. Ulješura – ženka Fig. 3. Plavetni kit Fig. 4. Ulješura s malim očima

58

HŠM Mp 4081 Biljke bojalice Fig. 1.

Bojadisarski srpac ili bojadisarska pilica Fig. 2. Bojadisarski bodalj ili bojadisarska šafranika (žafranika) Fig.3.

Bojadisarska žutilovka

63.

53.

HŠM Mp 3635

Fig. 2 2.

Fig Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Aguči Aguti Domaći zamorčić/ morsko prase Mala kapibara

HŠM Mp 3907 Različite vrste miševa Fig. 1.

Mala rovka Fig. 2. Ruski desman ilivihuholj Fig. 3. Vodena rovka Fig. 4. Šumska rovka Fig. 5. Bizam, ondatra ili bizamski štakor

HŠM Mp 3909 Različite vrste vjeverica Fig. 1.

Siva lisičja vjeverica Fig. 2. Javanska vjeverica ili jelerung Fig. 3. Velika srebrna vjeverica Fig. 4. Velika indijska vjeverica Fig. 5. Vjeverica kamenjarka Fig. 6. Kavkaska vjeverica

59

68.

HŠM Mp 3636 (nedostaju ilustracije) Leteće ribe Fig. 1.

Kokot letač Fig. 2. Poskočiva poletuša Fig. 3. Obična poletuša Fig. 4. Afrička poletuša

74.

HŠM Mp 4084 Domaće otrovne biljke Fig. 1.

Jedić Fig. 2. Tatula

69.

75.

Nedostaje stranica

76.

HŠM Mp 3911 (nedostaju ilustracije) Leteće vjeverice Fig. 1.

Južna leteća vjeverica Fig. 2. Leteća vjeverica Fig. 3.a Velika crvena leteća vjeverica Fig. 3.b Velika siva leteća vjeverica

HŠM Mp 4083 Kesten i badem Fig. 1.

Pitomi ili šumski kesten Fig. 2. Badem, mendula ili bajam

70.

Nedostaje stranica

71.

HŠM Mp 3867 Rajske ptice ili rajčice Fig. 1.

Kraljevska rajska ptica ili rajčica Fig. 2. Veličanstvena rajska ptica ili rajčica Fig. 3. Lepezasta rajska ptica ili rajčica

77.

Domaće aromatično bilje Fig. 1.

Gorušica Fig. 2. Estragon 78.

HŠM Mp 3910 Bodljikave životinje Fig. 1.

Europski jež ili tamnoprsi jež Fig. 2. Dugouhi pustinjski jež Fig. 3. Veliki ježoliki tenrek Fig. 4. a) Madagaskarski tenrek; b) Prugasti tenrek Fig. 5. Dikobraz drvolazac Fig. 6. Američki dikobraz Fig. 7. Četkastorepi dikobraz

73.

HŠM Mp 3957 Neobični kukci Rakovi Fig. 1.

Zemaljski rak Fig. 2. Rak samac (u kućici i bez) Fig. 3. Okati rak samac Fig. 4. Pješčani rak

60

HŠM Mp 3660 (nedostaje ilustracija) Neobične zmije Fig. 1.

Saharska pješčana ljutica Fig. 2. Crna zmija

79.

72.

HŠM Mp 4085

HŠM Mp 3958 Neobični kukci (nedostaje ilustracija 1) Fig. 1.

Indijska opasna striga Fig. 2. Američki nosorog kukac Fig. 3. Baršunasti mrav Fig. 4. Mravolovac/mravlji lav

80.

HŠM Mp 3814 (nedostaju ilustracije 1-5.)

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Fig. 8.

Fig. 9.

Golub dupljaš Domaći golub Grlica Gugutka Golub grivnjaš Madagaskarski plavi golub Madagaskarski zeleni golub Kapski golub Nikobarski golub

61

81.

89.

HŠM Mp 3912 (nedostaju ilustracije 2 i 5.) Štakori i miševi Fig. 1.

Smeđi štakor, sivi štakor, kanalski štakor ili štakor selac Fig. 2. Smeđi štakor /norveški štakor Fig. 3. Domaći štakor Fig. 4. Šumski miš Fig. 5. Vodena voluharica

HŠM Mp 3914 (nedostaje ilustracija 1) Različite vrste puhova Fig. 1.

Sivi puh ili obični puh Fig. 2. Gorski puh Fig. 3. Vrtni puh Fig. 4. Puh orašar

90.

HŠM Mp 3960 (nedostaje ilustracija 3) Štetni kukci Št

ci ili uš Fig. 1-2. Ušenci ušenjci (lisne uši) ili ušenci listaši Fig. 3. Grinje 91.

85.

Različite vrste miševa Fig. 1.

Kućni miš Fig. 2. Poljski miš Fig. 3. Patuljasti miš Fig. 4. Sjeverni brezov skočimiš Fig. 5. Južni brezov skočimiš Fig. 6. Sjeverna trščana voluharica Fig. 7. Sjeverna crvenoleđna voluharica Fig. 8. Poljska voluharica Fig. 9. Sivi patuljasti hrčak

HŠM Mp 3959 Korisni kukci Fig. 1.

Crvac lakovac Fig. 2. Osa šiškarica

86.

82.

HŠM Mp 3815 (nedostaje ilustracija 3.)

Različite vrste golubova Fig. 1.

Golub trubač Fig. 2. Periker Fig. 3. Turbit Fig. 4. Golub paunaš Fig. 5. Golub prevrtač Fig. 6. Golub gušan Fig. 7. Mjesečni golub Fig. 8. Turski golub Fig. 9. Rimski golub

83.

84.

HŠM Mp 3913 (nedostaju ilustracije 1-2.)

HŠM Mp 3637 (nedostaju ilustracije) Crvena riba Fig. 1.

Crvena skuša/Matuljić Fig. 2. Turčin Fig. 3. Kokot lastavica Fig. 4. Crveni Gurnard – riba leptir Fig. 5. Teleskop

94.

96.

92.

HŠM Mp 4088 Plijesni Fig. 1-2. Predstavnici sivih plijesni vrste roda Mucor, često kvare prehrambene proizvode Fig. 3-4. Predstavnici sivih plijesni vrste roda Pilobolus, žive na životinjskom izmetu.

Fig. 5. Zelena plijesan Fig. 6-7. Bijela plijesan

HŠM Mp 3916 Različite vrste miševa Fig. 1.

Plosnatoglava češnjakova rovka Fig. 2. Livadna voluharica Fig. 3. Štedljiv/korijenski miš Fig. 4. Tulipan/društveni miš Fig. 5. Iris miš Fig. 6. Uralski miš Fig. 7. Norveški leming Fig. 8. Ruski leming

Domaći začini Fig. 1.

Anis

Kumin ili divlji kim

HŠM Mp 3817 (nedostaju ilustracije 1-2 i 7-8.)

Različite vrste patki Fig. 1.

Divlja patka - mužjak Fig. 2. Divlja patka - ženka Fig. 3. Patka lastarka Fig. 4. Patka žličarka Fig. 5. Patka kreketaljka FIg. 6. Krunata patka Fig. 7. Domaća patka- mužjak Fig. 8. Domaća patka- ženka Fig. 9. Mošusna patka - mužjak Fig. 10. Mošusna patka – ženka

HŠM Mp 4087

Fig. 2.

F

HŠM Mp 4089 Biljke - mirodije Fig. 1.

Balzam stiraks ili storaks Fig. 2. Tršlja/mastika

Golubovi iz stranih zemalja Fig. 1.

Golub selac (istrijebljen) Fig. 2. Floresov zeleni golub Fig. 3. Zemljanocrvena golubica Fig. 4. Kubanski perlasti golubić ili plavoglava golubica Fig. 5. Filipinski zeleni golub Fig. 6. Ljuskasti golub Fig. 7. Crnoglava voćna grlica Fig. 8. Rumena kukavičja grlica Fig. 9. Grlica iz St. Dominga (izmišljena) 88.

HŠM Mp 3382 Anatomski prikaz pšenice Fig. 1.

Prikaz stabljike (poprečni prerez) Fig. 2. Prikaz lista

HŠM Mp 3816

Hrčci i poljski štakori Fig. 1.

Europski ili obični hrčak Fig. 2. Crni europski ili obični hrčak Fig. 3. Slijepo kuče Fig. 4. Krtičji štakor ili zokor Fig. 5. Namibijski kkrtičji štakor dinaš

62

93.

95.

87.

HŠM Mp 4086 Domaći začini Fig. 1.

Kopar Fig. 2. Crni kim

HŠM Mp 3915 (nedostaju ilustracije 1 i 8.)

97.

HŠM Mp 3961 Naljevnjaci ili infuzorije Fig. 1.

Vibrio utriculus Fig. 2-4. Vibrio glutinis

63

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Fig. 8.

Fig. 9.

98.

HŠM Mp 3383 Mikroskopski objekti Fig. 1-2. ''Iskre'' (čestice metala i kremena) Fig. 3-4. Pčelinji žalac i vrh igle Fig. 5. Unutarnji dijelovi pčelinjeg žalca Fig. 6. Pčelinji jezik ili nos usni aparat pčele

99.

Svezak 3

Veliki ronac Mali ronac Crna njorka Ćubasti gnjurac Patuljasti gnjurac Sjeverni tamnoleđni galeb Crvenokljuna čigra Crna liska

Fig. 2.

Nedostaje stranica: 75.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Fig. 8.

Ženka šumske šljuke/šljuka bena Šljuka kokošica Mužjak pršljivca Ženka pršljivca Vivak pozviždač Bijeli žalar Troprsti zlatar

HŠM Mp 4090 Neobično drveće Fig. 1.

Pravi ili jamajkanski satenovac Fig. 2. Indijski oraščić

1.

HŠM Mp 3384 Mjesec i njegove planine Fig. 1.

Grafički prikaz mjeseca Fig. 2. Prosjek visina Zemlje, Mjeseca i Venere

2.

HŠM Mp 4091 Ljekovito bilje Fig. 1.

Pravi ili ljekoviti aloj/aloja Fig. 2. Azant/ asafetida

3.

100. HŠM MP 3818 (nedostaju ilustracije 7- 9. ) Različite vrste vodenih ptica Fig. 1.

Kržulja

64

HŠM Mp 3819 (nedostaju ilustracije 1- 3., 6 i 8.)

Neobične močvarne ptice Fig. 1.

Mužjak šumske šljuke/ šljuka bena

4.

HŠM Mp 3917 Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Labradorski ogrličasti leming Sivi patuljasti hrčak Astrahanski miš - podvrsta sivog patuljastog hrčka Bijeli ruski hrčak Kineski prugasti hrčak Sjeverni krtičji voluhar Kapski krtičji štakor

65

10.

HŠM Mp 3963 Glava muhe Fig. 1.

Kućna muha (nedostaje ilustracija) Fig. 2. Uvećana glava muhe Fig. 3. Još veće uvećanje glave muhe Fig. 4-5. Dvostruki prikaz jezika muhe Fig. 6. Složeno oko muhe u prirodnoj veličini Fig. 7. Uvećanje oka muhe

11.

HŠM Mp 3919 Mošusni jeleni Fig. 1.

Mužjak sibirskog mošusnog jelena Fig. 2. Ženka sibirskog mošusnog jelena Fig. 3. Indijski pjegavi patuljasti moškavac Fig. 4. Kraljevska antilopa

5.

HŠM Mp 3962 Leptirova krila Fig. 1.a. Krilo leptira u prirodnoj veličini Fig. 1.b. Povećano krila leptira Fig. 2. Krilo leptira u prirodnoj veličini Fig. 3. Uvećano malo 'oko' na krilu Fig. 4.a. Krilo kućne muhe u prirodnoj veličini Fig. 4.b. Povećano krilo kućne muhe Fig. 5. Mikroskopski preparat s raznobojnim ljuskicama s leptirovih krila

6.

12.

HŠM Mp 3386 (nedostaju ilustracije) Ljudska koža i krv Fig. 1-6. Ljudska koža Fig. 7-9. Ljudska krv

13.

HŠM Mp 3821 (nedostaju ilustracije) Sjenice Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Velika sjenica Plavetna sjenica Crnoglava sjenica Dugorepa sjenica Jelova sjenica Kukmasta sjenica Brkata sjenica

HŠM Mp 3385 Herschelov teleskop

7.

HŠM Mp 4092 Biljke iz vrućih krajeva Fig. 1.

Brašnasta banana Fig. 2. Papaja

8.

HŠM Mp 3918 (nedostaju ilustracije) Zečevi i kunići/dvojezupci Fig. 1.

Obični zec Fig. 2. ''Rogati'' zec Fig. 3. Bijeli alpski zec, bijeli ili planinski zec Fig. 4. Američki zec, bjelonogi ili polarni zec Fig. 5-6. Divlji i pitomi kunić Fig. 7. Angora kunić

9.

HŠM Mp 3820 (nedostaju ilustracije) Različite vrste lastavica Fig. 1.

Lastavica Fig. 2. Čiopa Fig. 3. Piljak Fig. 4. Bregunica Fig. 5. Mračnjak/europska noćna lasta ili leganj

66

14.

HŠM Mp 4093 Neobične biljke Fig. 1.

Tulipanovac Fig. 2. Japanski zvjezdasti anis

67

20.

HŠM Mp 3389

25.

Riblje ljuske Fig. 1.

Ljuske bakalara Fig. 2. Ljuske krkuše Fig. 3. Ljuske linjaka Fig. 4. Ljuske smuđa Fig. 5. Ljuske jegulje 21.

Vuge Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

HŠM Mp 3390 Sve vrste kristala soli Fig. 1.

Bakar acetat Fig. 2. Sedativna sol/ borna kiselina Fig. 3. Natrijev klorid Fig. 4. Amonijev klorid/nišadol

15.

HŠM Mp 3824 (nedostaju ilustracije 1 i 2)

29.

HŠM Mp 4098 Ljekovito bilje

Mužjak zlatne vuge Ženka zlatne vuge Narančasta vuga ili venecuelanski trupial Meksička vuga Crna vuga Crvena vuga Fig. 1.

Fig. 2.

30.

Sasafras Piment

HŠM Mp 3826 (nedostaju ilustracije) j ) Različite vrste drozdova Fig. 1.

Drozd imelaš Fig. 2. Drozd bravenjak Fig. 3. Mali drozd Fig. 4. Mali drozd Fig. 5. Crni kos Fig. 6. Smeđi kos (ženka) Fig. 7. Planinski kos

HŠM Mp 3388 Planet Saturn sa svojim prstenom

16.

HŠM Mp 3920 Pećinari

26.

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Planinski pećinar Stepski pećinar Divovski pećinar iz Sjeverne Amerike

Sve vrste kristalizacije Fig. 1.

Dendrit srebra Fig. 2. Kamfor kristali Fig. 3. Salitra kristali 22.

HŠM Mp 3387

27.

HŠM Mp 4097 Ananas Ananas u cvatu Fig. 1.

HŠM Mp 3823 Neobične domaće ptice Modrovrana/ Zlatovrana Fig. 1. modrulja, smrdivrana, plavočavka

Ljudska i životinjska dlaka Fig. 1.

Ljudska dlaka Fig. 2. Životinjska dlaka i dlaka kukaca Fig. 3. Dlaka jelena 18.

HŠM Mp 4095 Nar/šipak ili mogranj

23.

17.

HŠM Mp 3391

31.

Neobične biljke Fig. 1.

Mahovina Phascum cuspidatum Fig. 2. Hydrodictyon - zelena kolonijalna alga

HŠM Mp 4094 Ljekovite biljke Fig. 1.

Kininovac Fig. 2. Jalapa

32.

Fig. 2.

19.

Različite vrste pilića Fig. 1-2. Njemački kućni pijetao i kokoš Fig. 3. Engleski pijetao Fig. 4. Engleska kokoš Fig. 5-6. Bezrepi pijetao i kokoš Fig. 7. Kovrčava kokoš Fig. 8-9. Patuljasti pijetao i kokoš

68

Fig. 2 2.

Fig Fig. 3.

Fig. 3.

Fig. 4.

HŠM Mp 3822 (nedostaju ilustracije)

24.

Pupavac Crveni krstokljun Žuti krstokljun Slavuj

HŠM Mp 4096 Velike i male grožđice Fig. 1.

Grožđice sultanine Fig. 2. Korintske grožđice

HŠM Mp 4099

28.

Četiri vrste majmuna Fig. 1.

Mandril Fig. 2. Grivasti pavijan Fig. 3. Berberski makaki Fig. 4. Južni svinjorepi makaki

Plod ananasa

HŠM Mp 3825 (nedostaju ilustracije) Djetlići Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Crna žuna Zelena žuna Veliki djetlić Mali djetlić Šumski brgljez Kratkokljuni puzavac

HŠM Mp 3921 (nedostaju ilustracije)

33.

HŠM Mp 3827 (nedostaju ilustracije) Različite vrste paunova Fig. 1.

Indijski plavi paun Fig. 2. Šareni paun Fig. 3. Bijeli paun

69

39.

HŠM Mp 3661

44.

Američke žabe Fig. 1.

Surinamska škornjavica – mužjak škornjavica – Fig. 2. Surinamska Surina ženka

Fig. 3.

Fig 3 40.

Surinamska rogata žaba Surina

34.

45.

46.

47.

Neobične ribe Fig. 1.

Američki vitez Eques americanus Fig. 2. Gymnetrus hawkenii Fig. 3. Chaetodon Acaranua 36.

HŠM Mp 4101

Anatomija drva Fig. 1. b. Poprečni prerez grančice smreke Fig. 1. a. Uzdužni isječak (prerez) drveta Fig. 2. Uzdužni isječak (prerez) drveta pod manjim mikroskopskim povećanjem Fig. 3. Uzdužni isječak (prerez) drveta pod velikim mikroskopskim povećanjem

HŠM Mp 3924 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3830 (nedostaju ilustracije 1 i 2)

HŠM Mp 3922 (nedostaju ilustracije) Pet vrsta majmuna Fig. 1.

Lavlji makaki Fig. 2. Veliki ravnonosni zamorac Fig. 3. Crveni douk Fig. 4. Bjeloliki saki Fig. 5. Rolowayev zamorac

38.

41.

HŠM Mp 3923 Jeleni i srne Fig. 1.

Sibirska srna Fig. 2. Jelen axis Fig. 3. Indijski svinjski jelen Fig. 4. Indijski muntjak ili lajavi jelen Fig. 5. Europska srna - mužjak Fig. 6. Europska srna - ženka

HŠM Mp 3828 (nedostaje ilustracija 1) Strane domaće ptice Fig. 1.

Divlji pu puran Fig. 2. Hibrid običnog fazana 42.

51.

52.

F 3.

Fig. 3 Fig. 4.

Biserka B k Crni hoko

HŠM Mp 4102 Ljekovito bilje Fig. 1.

Divuza - Styrax benzoin Fig. 2. Kampeče – drvo kempeče, kampeh, modro drvo

HŠM Mp 3393 Vezuv - lava i pepeo erupcije Vezuva Fig. 1.

Veliki izljev lave i pepela godine 1760.

Fig. 2. Velika erupcija godine 1794.

HŠM Mp 3829

53.

43.

HŠM Mp 3392 Vezuv – erupcija godine 1794.

Droplje Fig. 1-2. Velika droplja Fig. 3-4. Mala droplja

70

HŠM Mp 4581 (nije u uložnici i nema teksta)

Različite vrste svračaka Fig. 1.

Veliki svračak Fig. 2. Sivi svračak Fig. 3. Rusi svračak Fig. 4. ''Francuski'' svračak Fig. 5. ''Talijanski'' svračak Fig. 6. Senegalski svračak ili žutokrunati gonolek

Domaće četinjače Fig. 1-2. Obična jela Fig. 3-4. Obična smreka 37.

50.

Neke vrste majmuna Fig. 1.

Mali ravnonosni zamorac Fig. 2-3. Grivet vervet Fig. 4. Javanski makaki ili dugorepi makaki Fig. 5. Smeđi kapucin

HŠM Mp 4100

HŠM Mp 3647 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3965 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3964 (nedostaje ilustracija 1) Štetni kukci Fig. 1.

Hambarski moljac: a) uvećana ličinka odozgo b) uvećanja ličinka ispod c) i d) odrasli kukac (leptir) u prirodnoj veličini e) i f) odrasli kukac (leptir) povećani Fig. 2. Stjenica g) stjenica pod mikroskopskim uvećanjem

Štetni kukci Fig. 1-3. Bijeli hermelin (leptir/moljac) Fig. 4-6. Komarac

Domaće četinjače Fig. 1.

Obični ili bijeli bor Fig. 2. Europski ariš 35.

49.

Domaće žabe Fig. 1.

Obična ili smeđa krastača ili siva/obična/smeđa gubavica Fig. 2. Močvarna gubavica ili krastača Fig. 3. a-b. Vatrena žaba ili crveni mukač Fig. 4. Obična češnjača Fig. 5. Livadna smeđa žaba ili smeđa hrženica Fig. 6-7. Zelena žaba Fig. 8. Gatalinka

HŠM Mp 3638 (nedostaju ilustracije) Neobične ribe Fig. 1.

Plavotočkasta trumpetača Fig. 2. Kineska trumpetača Fig. 3. Mač srebrnjak/mač skušovka

HŠM Mp 3662 (nedostaju ilustracije)

48.

HŠM Mp 4103 Ljekovite biljke Fig. 1.

Kopaiba Fig. 2. Crvena mangrova

HŠM Mp 3343 Vezuv – pogled na kratere Fig. 1.

Vulkanski krater nastao godine 1751.

Fig. 2. Vulkanski krater nastao godine 1775.

71

54.

HŠM Mp 3394

58.

Vezuv s okolicom Fig. 1.

Prikaz planine Vezuv Fig. 2. Prikaz grada Torre del Greco

55.

HŠM Mp 3926 (nedostaju ilustracije) Neobične vrste majmuna Fig. 1. Čimpanza Fig. 2. Orangutan Fig. 3. Šumski pavijan Fig. 4. Medvjeđi pavijan Fig. 5. Venezuelanski crveni urlikavac Fig. 6. Smeđi bezgrivi babuin ili pavijan

HŠM Mp 3395 Morska pijavica

56.

HŠM Mp 3925 (nedostaju ilustracije) Četiri vrste majmuna Fig. 1.

Haubasti makak Fig. 2. Majmun gustoga repa Fig. 3. Maurski majmun Fig. 4. Zlatnoruki (crvenoruki) tamarin

59.

HŠM Mp 3396 Maastricht – špilje Fig. 1.

Zemljopisni prikaz planine St. Petersberg Fig. 2. Veliki ulaz u špilje

60.

HŠM Mp 3344 Maastricht – špilje Fig. 1.

Pogled na unutrašnje trjemove špilje Fig. 2. Okamenjena krokodilska glava u špilji

61.

HŠM Mp 3927 (nedostaju ilustracije) Neke vrste majmuna Fig. 1-2. Dugorepi nosan Fig. 3. Sjeverni crno-bijeli gvereza Fig. 4. Sjeverni svinjorepi makaki Fig. 5. Crni urlikavac Fig. 6. Ljubičastolici langur

62.

HŠM Mp 4105 Ljekovito bilje Fig. 1.

Ljekovita mlječika Fig. 2. Bijeli cimet

63.

57.

HŠM Mp 4104 Neobične biljke Fig. 1.

Shea (šej, ši) ili karite stablo Fig. 2. Konjska rotkvica ili moringa

72

HŠM Mp 3397 Stari brodovi Fig. 1.

Fenički teretni brod FIg. 2. Stari ratni brod Fig. 3. Veličanstveni brod kralja Hijerona

73

64.

HŠM Mp 3928 (nedostaju ilustracije) Različite vrste pasa Fig. 1.

Domaći pas Fig. 2. Ovčar Fig. 3. Mastif Fig. 4. Doga/Veliki Danac Fig. 5. Lovački pas ptičar Fig. 6. Američki barbet

65.

69.

Neobični rakovi Fig. 1. Škamp Fig. 2. Divovski slatkovodni škamp Fig. 3. Kozorepac ili vabić Fig. 4. Pješčani rak 70.

HŠM Mp 3966

71.

75.

76.

77.

HŠM Mp 3833 (nedostaju ilustracije) Različite vrste zeba i vrabaca Fig. 1.

Zeba Fig. 2. Sjeverna zeba Fig. 3. Snježni vrabac Fig. 4. Vrabac Fig. 5. Poljski vrabac Fig. 6. Vrabac kamenjar

HŠM Mp 4108

HŠM Mp 3931 (nedostaju ilustracije) Različite vrste pasa Fig. 1.

Kajenski divlji pas Fig. 2. Veliki vučjak Fig. 3. Veiki ruski pas - mužjak Fig. 4. Veliki ruski pas - ženka Fig. 5. Mješanac - mužjak Fig. 6. Mješanac – ženka

HŠM Mp 4107

HŠM Mp 3930 (nedostaju ilustracije)

81.

Ljekovito bilje Fig. 1.

Mangostin Fig. 2. ''Španjolska trska'', rotang, vrsta ratan palme

Ljekovito bilje Fig. 1.

Sekvar ili bijela kurkuma Fig. 2. Gvinejski paprovac ili rajsko zrno 72.

Nedostaje stranica Rijetke ptice: veliki nandu i crni labud

HŠM Mp 3398 (nedostaju ilustracije) Ljudski kostur Fig. 1.

Ljudski kostur sprijeda Fig. 2. Ljudski kostur odzada

Termiti Fig. 1 a. Mužjak u prirodnoj veličini Fig. 1 b. Mužjak uvećan Fig. 2 a. Radnik (nespolni oblik) u prirodnoj veličini Fig. 2 b. Radnik (nespolni oblik) uvećan Fig. 3. Krilata kraljica (matica) Fig. 4. Matica (uvećana) Fig. 5. Termitnjak Fig. 6. Presjek termitnjaka

HŠM Mp 3967

78.

Različite vrste pasa Fig. 1.

Jazavčar Fig. 2. Španjolski španijel Fig. 3. Turski pas Fig. 4. Mops Fig. 5. Bolonjski pas Fig. 6. Lav pas – pekinezer

HŠM M Mp 3832 Različite vrste prepelica Različit Prepelica Fig. 1.

Fig. 2. Ćubasta prepelica

Fig. F Fi g. 3.

Fig. F ig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

79.

Kineska prepelica Madagaskarska trkuša Luizijanska/meksička prepelica Prepelica s Falklandskih otoka

82.

HŠM Mp 4109 Prelijepe biljke Fig. 1.

Venerina muholovka Fig. 2. Biljka telegraf/plešuća biljka

HŠM Mp 3400 Stalaktiti u špilji blizu Slains u Sjevernoj Škotskoj 83.

HŠM Mp 3365 Vrste koralja

66.

HŠM Mp 3366 Neobični rakovi Fig. 1. ''Papučasti rak'' Fig. 2. Valoviti hlap Fig. 3. Velika slatkovodna kozica Fig. 4. Jastog

67.

84.

73.

Ljekovito bilje Fig. 1.

Istočnoindijski strihninovac Fig. 2. Grimizna kordija ili sirikote 74.

68.

HŠM Mp 3929 (nedostaju ilustracije) Različite vrste pasa Fig. 1.

Domaći pas Fig. 2. Sibirski pas Fig. 3. Islandski pas Fig. 4. Tigrasti pas Fig. 5. Velika pudlica Fig. 6. Hrt

74

HŠM Mp 3399

85.

Fig. 2 2.

Crveni orguljasti koralj C

HŠM Mp 3968

HŠM Mp 3663 (nedostaju ilustracije) Strašne zmije Fig. 1.

Kraljevski udav Fig. 2. Smaragdni udav

HŠM Mp 3831 Različite vrste jarebica Fig. 1.

Trčka – mužjak Fig. 2. Trčka – ženka Fig. 3. Riđa jarebica Fig. 4. Jarebica kamenjarka Fig. 5. Kineska frankolina Fig. 6. Crvenogrla ili Swainsonova frankolina

Gorgonija, morska ili venerina lepeza

Neobični kukci Fig. 1.

Listolika bogomoljka Fig. 2. Stjenica svijeća Fig. 3. Europska krijesnica

Špilja Fingals na otoku Staffa u Škotskoj Fig. 1.

Pogled na otok Staffa Fig. 2. Špilja Fingals

HŠM Mp 4106

Fig. 1.

86.

80.

HŠM Mp 3932 Neobične životinje Fig. 1. Čudnovati kljunaš Fig. 2. Lubanja i kljun čudnovatog kljunaša Fig. 3. Kanadski skočimiš

HŠM Mp 3834 (nedostaju ilustracije) Različite vrste zeba Fig. 1. Češljugar Fig. 2. Divlji kanarinac Fig. 3. Čižak Fig. 4-5. Jurčica Fig. 6. Sjeverna juričica

75

87.

Svezak 4

HŠM Mp 4110 Ljekovito bilje Fig. 1.

Peruanski balzamovac ili Santos mahagonij Fig. 2. Elemi balzamovac

88.

HŠM Mp 3578 Neobične ljušture Fig. 1.

Jedrilac Fig. 2. Plemenita periska Fig. 3. Kamenica

94.

HŠM Mp 3682 Košarasta zmijača ili 'Gorgonina glava'

95.

HŠM Mp 3421 (nedostaje ilustracija)

Nedostaju stranice:

96.

89.

HŠM Mp 3969

97.

Neobične zmije Fig. 1.

Rogata ljutica Fig. 2. Bjelouška 91.

HŠM Mp 3835 Različite vrste ptica grabljivica Fig. 1.

Sup starješina Fig. 2. Bjeloglavi sup Fig. 3. Crkavica Fig. 4. Crvenoglavi strvinar/ crvenoglavi kondor Fig. 5. Sekretar Fig. 6. Malteški orao strvinar

92.

9 .

92

HŠM Mp 4111 Njemačke otrovne biljke Fig. 1.

Velecvjetni kukurijek Fig. 2. Crna bunika

93.

HŠM Mp 4112 Ljekovito bilje Fig. 1.

Paskvica ili gorkoslad Fig. 2. Žličnjak ili lazarica

76

1.

HŠM Mp 3837 (nedostaje ilustracija 2) Različite vrste čaplji Fig. 1.

Agami čaplja Fig. 2. Crna roda Fig. 3. Gak Fig. 4. Žutokruni gak Fig. 5. Crvenkasta tigrasta čaplja Fig. 6. Cik-cak čaplja

98.

HŠM Mp 4114 Četinjače s jestivim plodovima Fig. 1.

Limba Fig. 2. Pinija

99.

Fig. 1.

Nilski varan

Fig. 2.

Fig. 3.

Bazilisk Leteći gušter, gušte gušter zmaj, zmaj gušter, padobr padobranac

HŠM Mp 4113 Strane otrovne biljke Fig. 1.

Otrovni atlantski ruj ili otrovni 'hrast' Fig. 2. Otrovni ruj

HŠM Mp 3664 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3665 (nedostaje ilustracija 3) Tri neobične vrste guštera

Različite vrste grabljivica Fig. 1.

Orao mužjak Fig. 2. Orao ženka Fig. 3. Orao zmijar Fig. 4. Orao štekavac Fig. 5. Crvenogrli sokol Fig. 6. Jastreb

Neobični kukci Fig. 1-2. Obični jelenak mužjak i ženka Fig. 3. Akteon nosorožac Fig. 4. Obični nosorožac 90.

HŠM Mp 3836 (nedostaju ilustracije)

3.

21, 71, 78, 86, 94

Položaj organa u ljudskom tijelu Fig. 1.

Položaj utrobe, prsa i trbuha

4.

Njemačke riječne ribe Fig. 1.

Crvenperka Fig. 2. Skobalj/Podust Fig. 3. Nosara Fig. 4. Klen

HŠM Mp 3422 (nedostaju ilustracije) Položaj organa u ljudskom tijelu Fig. 1.

Otvoreni prsni koš i trbušna šupljina Fig. 2. Drugačiji pogled na otvoreni prsni koš i trbušnu šupljinu

5.

100. HŠM Mp 3423 Mikroskopski objekti Fig. 1.

Dva konca nizozemskog lana Fig. 2. Dvije zlatne niti

HŠM Mp 3640 (nedostaju ilustracije)

2.

HŠM Mp 4115 Neobične biljke Fig. 1.

Biljka strvosmrad Fig. 2. Sramežljiva mimoza ili sramežljivka

HŠM Mp 3579 Rijetke školjke Fig. 1. Čekić Conus (puž stožac, puž čunjaš, puž čunj) Fig. 2. Zrnasti puž stožac Fig. 3. Narančasti puž stožac Fig. 4. Američki puž stožac Fig. 5. Visoki puž stožac Fig. 6. Epitonium scalare Fig. 7. Epitonium clathrum

77

6.

HŠM Mp 3838 (nedostaju ilustracije)

17.

Različite vrste papiga Fig. 1.

Plavožuta ara ili modrožuta ara Fig. 2. Veličanstveni kakadu Fig. 3. Molučki kakadu Fig. 4. Molučki kraljevski papagaj Fig. 5. Aleksandar Fig. 6. Kukmasta kozica 7.

18.

HŠM Mp 4116 Fig. 1.

2.

Fig. 2

HŠM Mp 3641 (nedostaju ilustracije) Njemačke riječne ribe Fig. 1.

Krkuša Fig. 2. Uklija Fig. 3. Dvoprugastauklija Fig. 4. Pijor Fig. 5. Gavčica

9.

HŠM Mp 4118 Malin Maline i kupine

Njemačke otrovne biljke Fig. 1.

Blijedožuti žabnjak Fig. 2. Obični likovac 8.

HŠM Mp 3643 (nedostaju ilustracije) Njemačke riječne ribe Fig. 1.

Velika ozimica Fig. 2. Jezerska zlatovčica Fig. 3. Mladica Fig. 4. Arktički lipljan

19.

Malina Kupina

HŠM M Mp 3668 (nedostaju ilustracije) Bezopasne zmije Fig. 1.

Crna poljarica - Crni gad Fig. 2. Eskulapova zmija ili bjelica Fig. 3. Četveroprugi kravosas

11.

HŠM Mp 3839 Različite vrste eufonija i manakina Fig. 1.

Antilska eufonija Fig. 2. Plavoleđi manakin Fig. 3. Bjelobradi manakin Fig. 4. Crnokapi manakin Fig. 5. Zlatnoglavi manakin Fig. 6. Grimiznoglavi manakin

HŠM Mp 3666 (nedostaju ilustracije 2 i 3) Različite vrste guštera Fig. 1.

Pustinjski rovaš Fig. 2. Livadna gušterica -mužjak Fig. 3. Livadna gušterica - ženka Fig. 4. Stelagama, obojena agama ili obojeni zmaj 12.

HŠM Mp 3642 (nedostaju ilustracije)

20.

Kultivari ruža Fig. 1. Žuta stolisna ruža (žuta centifolia) Fig. 2. Dvostruka ljubičasta ruža 21.

22.

25.

26.

HŠM Mp 3424 Mikroskopska zapažanja na jeziku Fig. 1.

Mali kuhani teleći jezik u prirodnoj veličini s prikazom kože i jezičnih papila Fig.2 . Papile kao latice ruža Fig. 3. Papile u obliku polumjeseca Fig. 4. Spužvaste papile

78

16.

HŠM Mp 3840 Djetlići iz stranih zemalja Fig. 1. Šareni djetlić Fig. 2. Indijski djetlić / Goa djetlić Fig. 3. Bengalski djetlić Fig. 4. Gvajanski žutoglavi djetlić Fig. 5. Nubijski djetlić Fig. 6. Žuti kajenski djetlić

HŠM Mp 4117

27.

HŠM Mp 3667 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3970 (nedostaje ilustracija 2) Leptiri Dnevni leptiri Fig. 1.

Mrtvački plašt Fig. 2. Danje paunče Fig. 3. Ljepokrili admiral

HŠM Mp 3581 Razne ruže ili razni kultivari ruža Fig. 1.

Njemačka ružičasta stolisna ruža (centifolija) Fig. 2. Bijela stolisna ruža (centifolija)

10.

HŠM Mp 3346 Iskopani grad Pompeji Fig. 1.

Gradska vrata i ulaz u jednu od ulica Fig. 2. Vojnička četvrt u Pompejima

Vrste krokodila Fig. 1.

Aligator Fig. 2. Indijski gavijal 15.

HŠM Mp 3345 Podzemni grad Herkulanej

HŠM Mp 3644 (nedostaju ilustracije)

Breskva i marelica Fig. 1.

Breskva Fig. 2. Marelica 14.

24.

Nedostaje stranica

Tovarke ili bakalarke Fig. 1.

Bakalar Fig. 2. Velika ugotica ili pišmolj Fig. 3. Crni bakalar Fig. 4. Mala ugotica ili pišmoljić

Ribe neobičnog oblika Fig. 1. Škarpina Fig. 2. Čudnovati morski štakor Fig. 3. Rogati morski kovčeg Fig. 4. Morski paun 13.

HŠM Mp 4591 (nedostaju ilustracije i uložnica)

28.

HŠM Mp 3971 Leptiri Ljiljci ili sumračnici

HŠM Mp 3868 Različite vrste pataka Fig. 1.

Patka gogoljica Fig. 2. Patka ledara Fig. 3. Patka mandarinka Fig. 4. Patka karolinka Fig. 5. Patka batoglavica Fig. 6. Američka patka batoglavica

23.

HŠM Mp 4119 Američko voće Fig. 1.

Guava Fig. 2. Graviola Fig. 3. Sapodilla

Fig. 1.

Fig. 2.

Mrtvačka glava Večernje paunče

79

32.

HŠM Mp 4120 Ljekovito bilje Fig. 1.

Sena Fig. 2. Gorka kvasija ili surinamsko gorko drvo

33.

HŠM Mp 3973 Dnevni leptiri Fig. 1.

Lastin rep Fig. 2. Stričkov šarenjak ili stričkovac Fig. 3. Prugasto jedarce

29.

HŠM Mp 3972 Leptiri Moljci/Noćni leptiri Fig. 1.

Smeđa medonjica Fig. 2. Vrbotoč Fig. 3. Paunovac

30.

HŠM Mp (nedostaju ilustracije i uložnica) Ruže Fig. 1.

Fig. 2.

Mala centifolia Francuska ruža 34.

HŠM Mp 3347 Obelisci u Egiptu Fig. 1.

Obelisk donesen u Rim po naredbi cara Augusta Fig. 2. Obelisk posvećen Suncu i uklonjen iz Rima po naredbi Konstantina Fig. 3. Obelisk iz Neronovog cirkusa

35.

HŠM Mp 3842 Ptice iz stranih zemalja Fig. 1.

Panajski/filipinski kljunorožac ili visajski kljunorožac Fig. 2. Vatrokljuni arakari Fig. 3. Momot Fig. 4. Zeleni arakari Fig. 5. Novozelandski kokaki Fig. 6. Krupnokljuni ani

36.

31.

Svračci Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

80

Crvenouhi bulbibl Crvenorepi svračak Crnoglavi minivet Crnokresta mravarica Plava vanga Prugasta mravarica

HŠM Mp 3843 Neobične ptice Fig. 1.

Australska ptica lirašica Fig. 2. Ptica krojačica

HŠM Mp 3841

37.

HŠM Mp 4121 Komercijalne biljke Fig. 1.

Glatki sladić Fig. 2. Rogač

81

38.

HŠM Mp 3974

44.

Ljiljci ili sumračnici Fig. 1.

Oleandrov ljiljak Fig. 2. Mlječikin ljiljak 39.

54.

HŠM Mp 3427

HŠM Mp 3425 Poznate špilje Fig. 1. Špilja kod Posillipa Fig. 2. Pseća špilja kod Napulja

40.

55.

HŠM Mp 3426 (nedostaje ilustracija 1)

49.

41.

Puzavci i kolibrići Fig. 1.

Zidarčac Fig. 2. Mala akialoa Fig. 3. Crnoplavi brazilski puzavac ili crvenonoga medni puzavac Fig. 4. Grimizna mizomelea Fig. 5. Riđobrki kolibrić Fig. 6. Crveni topaz kolibrić 42.

45.

HŠM Mp 3582

50.

Vrste ruža Fig. 1-2. Napola ispunjena ljubičasta ruža 46.

HŠM Mp 4122

47.

Neobično komercijalno bilje Fig. 1.

Kaučukovac Fig. 2. Nilska akacija ili kapinika bjelotrna 51.

Neobične ptice 56.

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

52.

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 2.

Fig. 3.

82

48.

Borovnica ica Crvena brusnica Mala ili močvarna brusnica i

53.

57.

HŠM Mp 4125 Ljekovito bilje Fig. 1.

Crni jasen Fig. 2. Sarsaparila

HŠM Mp 4126 Otrovne biljke Fig. 1.

Lovorvišnja Fig. 2. Grimizni naprstak

HŠM Mp 3646 (nedostaju ilustracije) Vrste skuša Fig. 1.

Kraljevska skuša Fig. 2. Skuša Fig. 3. Skušac pratibrod Fig. 4. Plumierova skuša

HŠM Mp 3645 (nedostaju ilustracije) Oklopne ribe Fig. 1.

Dugonosi gar Fig. 2. Pleho Fig. 3. Režeći som Fig. 4. Točkasti somić

Krunati sil silnik Crnocrvena krupnokljuna Crnocrve Pčelarica Sjeverna crvena pčelarica Mala zelena pčelarica Zelena pčelarica

HŠM Mp 3847 Različite vrste močvarnih ptica Fig. 1.

Južnoamerička krestasta jakana ili lopočka trčkalica Fig. 2. Južnoamerička sjeverna jakana ili lopočka trčkalica Fig. 3. Afrička jakana ili lopočka trčkalica Fig. 4. Kosac Fig. 5. Filipinski kosac ili tikling Fig. 6. Bjelolica uzdašica

HŠM Mp 4123

Zoofiti (koralji), cvjetajuće životinje

Sabellastarte magnifi S b ll fica – Veličanstveni lepezasti mnogočetinaš Alcyonium digitatum – Mrtvi koralj/ meki koralj ''Mrtvačevi prsti'' Scrupocellaria – Mahovnjaci

HŠM Mp 3846 (nedostaje ilustracij ilustracija 3)

Bobičasto voće

HŠM Mp 3683

Fig. 1.

HŠM Mp 4124

HŠM Mp 3845 (nedostaju ilustracije) Različite vrste strnadica Fig. 1. Žuta strnadica/ strnadica žutovoljka Fig. 2. Velika strnadica Fig. 3. Močvarna strnadica Fig. 4. Vrtna strnadica Fig. 5. Crnogrla strnadica Fig. 6. Snježna strnadica

Komercijalno i ljekovito bilje Fig. 1.

Cikorija ili vodopija Fig. 2. Paprena metvica 43.

HŠM Mp 3558 Trkališta starog Rima Fig. 1.

Cirkus u starom Rimu Fig. 2. Dvokolica Fig. 3. Rudo i jaram za vuču Fig. 4. Okrunjeni pobjednik

Konjske utrke

HŠM Mp 3844 (nedostaju ilustracije 5-6.)

HŠM Mp 3428 Telegraf Fig. 1.

Telegraf iz Louvrea/ Chappe telegraf Fig. 2. Unutrašnji mehanizam telegrafa Lille

Konjske utrke u Engleskoj Fig. 1.

Engleski trkači konj

Fig. 2.

HŠM Mp 3559 Stare krune Fig. 1-2. Zlatna aureola / Rim Fig. 3-4. Lovorov vijenac Fig. 5. Građanski vijenac Fig. 6. Kruna opsade Fig. 7. Kruna zida Fig. 8. Kruna logora Fig. 9. Kruna broda – morske bitke

Neobični vulkanski objekti u donjem dijelu Italije Fig. 1.

Solfatara Fig. 2. Pogled na Stromboli

58.

HŠM Mp 3349 Alpski ledenjaci Ledenjak Montanvert – europsko turističko odredište u 18.st.

59.

HŠM Mp 3429 Alpski ledenjaci Dolina Chamouny / ChamonixMont-Blanc

83

60.

HŠM Mp 3350

68.

Planine pokrivene snijegom Pogled na Montblanc

Kineski leptiri Atlasno noćno paunče

64.

61.

62.

HŠM Mp 3975 Kineski kukci Fig. 1.

Crveni cvrčak Fig. 2. Prugasti krasnik Fig. 3. Krasnik veličanstvenih očiju Fig. 4. Zeleni hrušt Fig. 5. Golemi zlatoplet Fig. 6. Papilio peranthus

HŠM Mp 3560 Stari muzički instrumenti Flaute, zvečke i činele Fig. 1-3. Zvečka, bubanj i zvona Fig. 4. Činele Fig. 5- 9. Jednostavne i složene flaute 5. Jednostavna flauta 6. Blokflauta 7. Iskrivljena flauta 8. Blokflauta s uključenim rogom 9. Panova frula Fig. 10. Sambuka – tip harfe Fig. 11. Sistrum Fig. 12. Triangl Fig. 13. Cimbal

65.

75.

76.

69.

70.

72.

66.

67.

HŠM Mp 4127 Neobične biljke Jajca ili lišnjačići slatki Fig. 1.

Prirodna veličina biljke Fig. 2. Prikazano i korijenje

84

HŠM Mp 3367 Surinamski leptiri Leptir golema šumska sova

78.

Nedostaje stranica

Nedostaje stranica HŠM Mp 3976

Fi F g. 3-4. Plavi Plav adonis / plavac Fig.

HŠM Mp 3580 Kinesko cvijeće Hortenzija

63.

77.

Surinamski Su a s leptiri e Smeđa stranica Fig. 1-2. Sm Fi

HŠM Mp 3561

Fig. 1, 3, 4, 5 5, 7 i 8 Fig. 2, 6 i 9

HŠM Mp 3848 (nedostaju ilustracije) Njemačke ptice grabljivice Fig. 1.

Sivi sokol Fig. 2. Vjetruša - mužjak Fig. 3. Vjetruša - ženka Fig. 4. Crvena lunja Fig. 5. Jastreb Fig. 6. Jastreb kokošar

71.

HŠM Mp 3649 (nedostaju ilustracije) Različite vrste bakalara Fig. 1.

Kolja 2. Manjić Fig. 2 Manić/burbot Fig. 3.

3 Fig. 4. Žabovka

HŠM Mp 3583 Vrste ruža Fig. 1. Šipurak Fig. 2. Jednostavna žuta ruža

HŠM Mp 3850 Rijetke njemačke ptice Fig. 1.

Vlastelica Fig. 2. Modronoga sabljarka Fig. 3. Bukavac nebogled Fig. 4. Ružičasti čvorak

HŠM Mp 3563 Antičke naumahije

Stari muzički instrumenti Lire i citre

Lire: Citre:

HŠM Mp 3368

73.

Njemačke riječne ribe Fig. 1.

Austrijska riječna pastrva Fig. 2. Njemačka plava pastrva Fig. 3. Jezerska zlatovčica Fig. 4. Bijela marena Fig. 5. Europski cisko

HŠM Mp 3562 Antičke maske Podjela: 1.

Tragična maska za tragediju 2.

Komična maska za komediju 3.

Dionizova (Bakhova) maska za satiru Tragične maske su: Fig. 1, 2, 3 i 8 Komične maske su: Fig. 1, 7 i 10 Dionizove maske su: Fig. 4-6 i 9

HŠM Mp 3648 (nedostaju ilustracije)

74.

HŠM Mp 3584 Vrste ruža Kultivari kineske ruže svijetlocrvenih i tamnocrvenih latica

79.

HŠM Mp 3430 Balon na vrući zrak

85

80.

HŠM Mp 3431 Sjeverna čuda Fig. 1.

Lov na ptice kod Orkneyskih i drugih sjevernih otoka Fig. 2. Gejzir i vulkan Hekla na Islandu

81.

HŠM Mp 3849 Neobične ptice Fig. 1.

Crnokapi vodomar Fig. 2. Kakapo Fig. 3. Mandarinka

85.

HŠM Mp 4128 Vrste algi Fig. 1.

Krilata alga – Membranoptera alata Fig. 2. Morska salata

82.

Nedostaje stranica

87.

HŠM Mp 3934 (nedostaju ilustracije) Pet vrsta majmuna Fig. 1.

Crvenorepi zamorac Fig. 2. Pepeljasti mangabi Fig. 3. Bjeloobrazni saki Fig. 4. Crvenoruki tamarin Fig. 5. Crni tamarin

HŠM Mp 3977 Neobični kukci Fig. 1-3. Paunovac

83.

86.

88.

HŠM Mp 3933 (nedostaju ilustracije) Tri vrste majmuna Fig. 1.

Srebrnasti gibon Fig. 2. Bengalski hanumanov langur Fig. 3. Indri 89.

84.

Kitovi i dupini

90.

Plavetni kit (zapravo orka) Dobri dupin

86

Kljunasti kkit Kl

HŠM Mp 4129 Vrste algi Fig. 1.

Chorda filum – Nitasta alga/ Končasta alga Fig. 2. Laminaria digitata – Smeđa alga

91.

Fig. 3 3.

F

HŠM Mp 3684 Crijevni crvi Fig. 1.

Svinjska trakavica Fig. 2. Larve

HŠM Mp 3650

Fig. 1.

Fig. 2.

HŠM Mp 3669 Vrste tuljana Fig. 1.

Brkati (veliki pravi) tuljan Fig. 2. Južnoamerički morski lav Fig. 3. Prstenasti tuljan Fig. 4. Južni tuljan krznaš

HŠM Mp 3935 (nedostaju ilustracije) Različite vrste lemura Fig. 1.

Sivi mišji lemur Fig. 2. Smeđi mišji lemur ili Smithov patuljasti lemur Fig. 3. Senegalski galago Fig. 4. Fischerov avetnjak

87

92.

HŠM Mp 3651 (nedostaje ilustracija 1.)

Neobične vrste kitova Fig. 1.

Ulješura Fig. 2.

Ulješura

93.

99.

Svezak 5

HŠM Mp 3672 (nedostaju ilustracije) Sljepići Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Sljepić Sjevernoamerički blavor Ravnorepi sljepić Šaroliki sljepić

HŠM Mp 3670 (nedostaju ilustracije) Tuljani i morževi Fig. 1.

Sjevernoamerički lamantin ili manati Fig. 2. Obični tuljan Fig. 3. Tuljan s bijelim trbuhom i bijelim vratom Fig. 4. Grenlandski tuljan

94.

95.

Nedostaje stranica HŠM Mp 3585 Vrste ruža Fig. 1.

Rosa foetida – Austrijska bakrena ruža Fig. 2. Djevičanska ruža

96.

HŠM Mp 3936

Nedostaju stranice:

Neobične četveronožne životinje Fig. 1.

Slonica Fig. 2. Sukotyro (Java) 97.

3.

8, 9, 12, 13, 18, 23, 38, 42, 56, 65, 95, 96, 100

Ribe čudnog oblika Fig. 1.

Mišić (morska lira) Fig. 2. Morski zmaj Fig. 3. Mala bodljasta jegulja Fig. 4. Bodljikavi odontognat

HŠM Mp 3652 (nedostaju ilustracije) Dupini Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

HŠM Mp 3653 (nedostaju ilustracije)

100. HŠM Mp 3586 Mali dupin Beluga ili bijeli kit Sjeverni kljunasti kit

4.

Vrste ruža Fig. 1.

Ružičasta centifolija Fig. 2. Mahovinasta ruža

HŠM Mp 3432 Egipatske starine

Fig. 1.

Fig. 2.

1.

Memnonovi kolosi Egipatska sfinga

HŠM Mp 3937 Veliki četveronožni sisavci Fig. 1.

Afrički dvorogi nosorog / crni nosorog Fig. 2. Sumatranski nosorog

98.

HŠM Mp 3671 Gušteri Fig. 1.

Kapski pojasnorepi gušter Fig. 2. Zelena bodljorepa iguana Fig. 3. Meksički plosnati rogasti gušter ili gušter 'rogata žaba' Fig. 4. Zeleni iguanski gušter Fig. 5. Prugasti iguanski gušter

88

2.

HŠM Mp 3851 (nedostaju ilustracije) Njemačke ptice pjevice Fig. 1.

Kugara Fig. 2. Čvorak Fig. 3. Zimovka - mužjak Fig. 4. Zimovka - ženka Fig. 5. Batokljun Fig. 6. Šumska crvenrepka

5.

HŠM Mp 3587 Vrste ruža ''Ruža blizanac''

89

8.

Nedostaje stranica

9.

Nedostaje stranica

17.

HŠM Mp 3673 (nedostaju ilustracije 5-8.)

23.

Nedostaje stranica

Različite vrste guštera Fig. 1.

Tokaj macaklin Fig. 2. Južnoaustralski listorepi macaklin Fig. 3. Kratkonog seps Fig. 4. Troprsti rovaš Fig. 5-8. Pjegavi daždevnjak mužjakk i ženka

24.

HŠM Mp 3348

18.

Nedostaje stranica

19.

HŠM Mp 3434

Gibraltar i plutajuće vojne baterije 25.

HŠM Mp 3589 358 5 9 58 Vrste ružaa

Neobični fosili 20.

6.

Štetni leptiri Fig. 1.

Glogov bijelac (Aporia crataegi) Fig. 2. Kupusni bijelac Fig. 3. Repičin bijelac

HŠM Mp 3938 Oklopljene i bodljikave životinje Fig. 1.

Petoprsti ljuskavac Fig. 2. Veliki dlakavi pasanac/ devetopasni pasanac Fig. 3. Osamnaestopojasni pasanac Fig. 4. Melakanski jež (Malezija)/ malajski dikobraz Fig. 5. Dugorepi dikobraz

10.

HŠM Mp 3564 Egipatska božanstva Fig. 1.

Izida Fig. 2. Izida i Hor Fig. 3. / Fig. 4-5. Oziris Fig. 6. Serapis Fig. 7-8. Harpokrat

HŠM Mp 3939

Fig. 4.

Fig. 5.

Sjevernoamerička naboruša Obični četkastorepi penjaš Istočni kvol ili bjelopjegavi kunaš Dugorepi debelorepi oposum Štakor-klokan ili betong

12.

Nedostaje stranica

13.

Nedostaje stranica

14.

HŠM Mp 3612

21.

Neobične gljive Fig. 1.

Vrbova guba Fig. 2. Ariševa slinavka 15.

90

26.

Trnovita ruža punog cvijeta Vinska ili gorska ruža tamnih latica

HŠM Mp 3433

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

16.

HŠM Mp 3940 Divlje zvijeri Fig. 1.

Crni tigar Fig. 2. Pjegava hijena Fig. 3. Crnoleđi čagalj Fig. 4. Serval Fig. 5. Margaj

HŠM Mp 3941 Rijetki sisavci Fig. 1.

Kapski termitojed Fig. 2. Kratkonosi kljunasti ježak Fig. 3. Usnati medvjed Fig. 4. Megatherium – izumrli divovski ljenivac

HŠM Mp 3588 Vrste ruža Fig. 1.

Crvena ruža Millefolia (tisućlatična ruža) Fig. 2. Šumska ruža

HŠM Mp 3852 Lijepe strane ptice Fig. 1.

Ljubičasti turako Fig. 2. Ljubičastocrvena ili pompadur kotinga Fig. 3. Ljubičastogrla kotinga Fig. 4. Crveni krstokljun Fig. 5. Bjelokrili krstokljun Fig. 6. Crvenoglava tangara ili tangara kardinal

Fig. Fi F g. 1.

1 Fig. 2.

Borbe s bikovima u Španjolskoj 11.

7.

HŠM Mp 3978 (nedostaje ilustracija 1)

22.

27.

Egipatska božanstva Fig. 1.

Apis Fig. 2-3. Bastet Fig. 4. Anubis Fig. 5. Canopus Fig. 6. Thoth – bog Ibis

HŠM Mp 3685 (nedostaju ilustracije 1-5.)

Njemački puževi Fig. 1.

Veliki puž golać Fig. 2. Vinogradnjak Fig. 3. Obični mrljac Fig. 4. Poljski balavac Fig. 5. Bezupka Fig. 6. Obični barnjak Fig. 7. Gomoljasti barnjak

HŠM Mp 3565

28.

HŠM Mp 3435 Igra prirode Fig. 1-2. Dendrit Fig. 3. Firentinski mramor

91

29.

HŠM 3436

34.

Neobične špilje Fig. 1.

Rosenmüller špilja kod Muggendorfa 30.

Božanstva starih Grka i Rimljana Fig. 1.

Mars Fig. 2-3. Venera Fig. 4. Amor/Kupidon Fig. 5. Merkur

HŠM Mp 3590 Vrste ruža Fig. 1.

Damask – damašćanska ruža Fig. 2. Galska ruža 'Versicolor' ili kultivar 'Versicolor' galske ruže

HŠM Mp 3569

35.

HŠM Mp 3570 Božanstva starih Grka i Rimljana Fig. 1-2. Pluton Fig. 3. Vesta Fig. 4-5. Bacchus (Bakho)

36.

HŠM Mp 3571 Božanstva starih Grka i Rimljana Fig. 1.

Herkules Fig. 2. Asklepije (Eskulap) Fig. 3. Higija Fig. 4. Vertumno Fig. 5. Flora

37.

HŠM Mp 3572

44.

Neobični mostovi Fig. 1.

Kameni most u Virginiji Fig. 2. Viseći i pokretni mostovi u Južnoj Americi 40.

41.

HŠM Mp 3566

42.

HŠM Mp 3567

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Fig. 7.

Fig. 8.

Fig. 9.

Božanstva starih Grka i Rimljana Fig. 1.

Neptun/Posejdon Fig. 2. Cerera/Demetra Fig. 3-5. Apolon 33.

HŠM Mp 3568 Božanstva starih Grka i Rimljana

Fig. 1-3. Dijana Fig. 4. Vulkan Fig. 5. Minerva

92

45.

HŠM Mp 3591 Vrste ruža Velika damašćanska ruža

46.

HŠM Mp 3573 Neobično voće Venecijansko dvobojno grožđe

HŠM Mp 3853 (nedostaju ilustracije) Afričke ptice Fig. 1.

Grifon harpija Fig. 2. Azijski osaš Fig. 3. Bijeli jastreb Fig. 4. Afrički štekavac Fig. 5. Bukoč Fig. 6. Verreauxov orao ili afrički crni suri orao

Božanstva starih Grka i Rimljana Fig. 1.

Kron/Saturn i Rea/Ops Fig. 2. Rea/Ops Fig. 3-5. Zeus/Jupiter Fig. 7-8. Hera/Junona 32.

HŠM Mp 3980 Lijepi leptiri Fig. 1.

Velika modra preljevica Fig. 2. Crvenooki parnasovac ili apolon

Božanstva starih Grka i Rimljana Devet muza Fig. 1.

Klio

31.

HŠM Mp 3437

47.

HŠM Mp 3854 Afrički i azijski supovi

Nedostaje stranica

Euterpa Talija Melpomena Terpsihora Erato Polihimnija Uranija Kaliopa

38.

Nedostaje stranica

39.

HŠM Mp 3979 Prekrasni kukci/ paučnjaci Fig. 1.

Trombidium phalangioides Fig. 2. Hydrachne histrionica Fig. 3. Acarus chelopus Fig. 4. Rhynchoprion columbae Fig. 5. Leiobunum rotundum Fig. 6. Chelifer parasita Fig. 7. Phthiridiumbi articulatum Fig. 8. Dichelesthium Sturionis Fig. 9. Argulus Delphinus

48.

43.

HŠM Mp 3351 Otmica i trgovine robljem

HŠM Mp 3332 Peruanska odjeća Fig. 1.

Stanovnici Lime Fig. 2. Otmjene dame iz Lime Fig. 3. Indijanci iz Perua Fig. 4. Seljaci iz Perua Fig. 5. Stanovnici iz Quitoa (danas Ekvador)

93

49.

HŠM Mp 3438

55.

50.

HŠM Mp 3320 Društvene igre u Alpama blizu Unterseena u kantonu Bern (Švicarska) Fig. 1.

Schwingen (Švicarsko hrvanje) Fig. 2. Alpski rog

Neobični mostovi Fig. 1. Đavolji most kod St. Gottharda Fig. 2. Most iznad rijeke Rhone kod Saint-Mauricea, Švicarska HŠM Mp 3592 Vrste ruža Fig. 1.

Mala provansalska ruža Fig. 2. Dijonska damašćanska ruža 51.

HŠM Mp 3855 Različite vrste stranih sova Fig. 1.

Afrička ušara 2. Crnopruga sova Fig. 2 3. Sova s kolarom Fig. 3 4. Ćubasta sova Fig. 4

Fig. 5.

5 Fig. 6.

6

52.

Fig. 3.

''Crna maska'' Bijela kukuvija ili bijela 'crkvena sova'

HŠM Mp 3981 Leptiri iz stranih zemalja Fig. 1.

Indonezijski zeleni leptir Fig. 2. Harlekin Fig. 3. Indijski zlatni leptir Fig. 4. Smeđogrimizni leptir

Fig. 4.

Kamena s ramena – bacanje kamenja Dodjela nagrada

56.

Nedostaje stranica

57.

HŠM Mp 3686 Mekušci ili meki crvi Fig. 1-2. Obična sipa Fig. 3. Sepia tuberculata – Bradavičasta sipa Fig. 4. Točkasta indijska sipa Fig. 5. Mala sipa

58.

HŠM Mp 3983 Lijepi leptiri j p njemački j p

53.

Fig. 1.

Fig. 2 2.

F Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

HŠM Mp 3982 Riječni rak

54.

HŠM Mp 4580 Slapovi Fig. 1.

Slapovi Niagare Fig. 2. Rheinfall

94

59.

Veliki topolnjak Zorica Z Obični žućak Bijela riđa Mali koprivar

HŠM Mp 3321 Ledenjaci i ledeni otoci Fig. 1.

Ledeni otok Fig. 2. Ledenjak

95

60.

HŠM Mp 3593

66.

Vrste ruža Bijela damašćanska ruža 61.

HŠM Mp 3334 Odlikovanja viteza Fig. 1.

Templari Fig. 2. Ivanovci

HŠM Mp 3336

73.

Različiti viteški redovi Fig. 1.

Vitezovi crnog orla Fig. 2. Vitezovi svetog Andrije Fig. 3. Vitezovi reda Serafina Fig. 4. Vitezovi bijelog slona 67.

HŠM Mp 3987

HŠM Mp 3858 Lijepe inozemne ptice Fig. 1.

Ljubičasta tangara ili ljubičasta eufonija Fig. 2. Plavo-siva tangara Fig. 3. Rajska tanagra Fig. 4. Crnoglavi batač Fig. 5. Rižarica

HŠM Mp 3985 Rijetki njemački moljci Sovice Fig. 1.

Modra lenta Fig. 2. Plamena lenta Fig. 3. Crvena lenta Fig. 4. Grimizna lenta

68.

81.

Lijepi njemački moljci/ljiljci Fig. 1.

Topolin ljiljak Fig. 2. Lipin ljiljak Fig. 3. Ljiljak vinove loze

82.

HŠM Mp 4134 Divlje voće Fig. 1.

Divlja kruška Fig. 2. Divlja jabuka

HŠM Mp 4130 Njemačka šumska stabla Fig. 1.

Europska lipa Fig. 2. Hrast lužnjak

74.

62.

Njemačko voće Fig. 1. Šljiva Fig. 2. Trešnja

HŠM Mp 3335 Različiti viteški redovi Fig. 1.

Teutonski vitezovi Fig. 2. Vitezovi zlatnog runa Fig. 3. Vitezovi Zlatnih ostruga, Vitezovi sv. Stjepana Fig. 4. Vitezovi sv. Huberta

63.

75.

76.

69.

70.

64.

Krunasti Krunas orao Kr Raspjevani Raspjev sokol Debelokljuni gavran Leganj Crnokapa karakara Crvenovrati sokol

96

Nedostaje stranica- Lotos

HŠM Mp 3322 Sjeverne prirodne pojave Fig. 1.

Polarna svjetlost Fig. 2. Polarni dan ili ponoćno sunce

78.

HŠM Mp 3942 (nedostaje ilustracija 2)

79.

HŠM Mp 3986 Neobični kukci Egipatska šaška

HŠM Mp 4133

HŠM Mp 3989 Mravolovac i njegova klopka (ili mravlji lav)

84.

HŠM Mp 3323 (nedostaje ilustracija) Kućna muha mikroskopski gledana

85.

HŠM Mp 3595 Vrste ruža Blijedožuta škotska ruža

86.

HŠM Mp 3859 Lijepe e inozemne inozem ptice

Njemačko voće Fig. 1.

Crveni ribiz Fig. 2. Ogrozd HŠM Mp 3988 Veličanstveni strani leptiri Fig. 1.

Leptir sa stabla žižule Fig. 2. Kitnjasti ljiljak 80.

72.

HŠM Mp 4132 Njemačko šumsko drveće Fig. 1.

Obična ili europska bukva Fig. 2. Poljski brijest

Neobični sisavci Fig. 1.

Obični bisagaš Fig. 2. Bijeli miš

HŠM Mp 3984 Lijepi njemački leptiri Fig. 1.

Slakov ljiljak Fig. 2. Kalinin ljiljak

65.

71.

77.

83.

HŠM Mp 3857 (nedostaje ilustracija 1) Njemačke ptice pjevice Fig. 1.

Slavuj sa svojim gnijezdom Fig. 2. Žuti voljić

HŠM Mp 3687 Mekušci ili meki crvi Fig. 1.

Europska lignja Fig. 2. Lignjun veliki Fig. 3-4. Bijeli muzgavac Fig. 5. Mujača ili sipanjak

Fig. g 1.

1.

Fig. Fig 2.

2 Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

HŠM Mp 3594 Vrste ruža Fig. 1.

Galska/francuska ruža Fig. 2. Velika ruža boje mesa

HŠM Mp 3856 Afričke ptice

HŠM Mp 4131

HŠM Mp 4595 Neobične špilje Špilja siga Erdmannshöhle blizu Hasela

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Azurna muharica Azu Crnoglava tangara Crn Crnoglava pletilja Rajska muharica Novozelandska lepezašica

97

87.

HŠM Mp 4135

91.

Njemačke vrste voća Fig. 1.

Drijenak Fig. 2. Mušmula

Svezak 6

HŠM Mp 3860 (nedostaje ilustracija 1) Neobične inozemne ptice Fig. 1.

Indonezijski kljunorožac Fig. 2. Abesinski kljunorožac Fig. 3. Zrakasta rajčica ili parotija Fig. 4. Zelenoplava rajska ptica

Nedostaju stranice: 88.

4, 6, 12, 24, 37, 42, 49, 55, 57, 74, 77, 79, 82, 83, 92, 97

HŠM Mp 3990 Njemački noćni leptiri Fig. 1.

Gubar glavonja Fig. 2. Bakreni prelac Fig. 3. Moljac ribljeg repa

92.

HŠM Mp 3991

1.

Nošnje stanovnika Švicarske Fig. 1.

Stanovnik kantona Unterwalden Fig. 2. Seoska djevojka iz Berna Fig. 3. Pastir iz Emmentala Fig. 4-5. Djevojka i mladi seljak iz Entlebucha Fig. 6. Lovac na divokoze

Prirodna povijest pauka križara 93.

HŠM Mp 3992 (nedostaje ilustracija) Prirodna povijest pauka križara

94.

HŠM Mp 3325 Mikroskopska promatranja kristalizacije metala Fig. 1.

Stablo bakra Fig. 2. Stablo olova Fig. 3. Stablo kositra Fig. 4. Stablo cinka

95.

Nedostaje stranica

96.

Nedostaje stranica

97.

HŠM Mp 4136

HŠM Mp 3337

2.

HŠM Mp 3326 Način gradnje u Švicarskoj

5.

Mikroskopska promatranja spužve i tafta Fig. 1.

Spužva Fig. 2. Taft

Ljekovito bilje Fig. 1.

Ljupčacolisni bubon Fig. 2. Panonski srčanik 89.

HŠM Mp 3324 Neobični planinski prolazi u Švicarskoj Fig. 1.

Cesta iznad velike planine sv. Bernard Fig. 2. Cesta iznad planine sv. Gotthard

90.

HŠM Mp 3596 Vrste ruža Fig. 1.

Prerijska divlja ruža Fig. 2. Velika patuljasta ruža

98

98.

HŠM Mp 3993 Lijepi njemački leptiri Fig. 1.

Srebrnopisana sedefica Fig. 2. Veliki plavac Fig. 3. Brezin plavac Fig. 4. Mali vatreni plavac

99.

Fig. 1.

Fig. 2.

3.

Švicarska seoska kuća Planinska koliba

Uhati klobuk 4.

6.

Nedostaje stranica

7.

HŠM Mp 3689 Morska stvorenja Fig. 1.

Bodljikava srčanka Fig. 2. Morsko pero

HŠM Mp 3327 Neobični ledenjaci kao izvor velikih rijeka Fig. 1.

Ledenjak rijeke Rajne (kod planine Rheinwaldhorn) Fig. 2. Ledenjak rijeke Rone

HŠM Mp 3688 (nedostaje ilustracija)

100. Nedostaje stranica

HŠM Mp 3328

Nedostaje stranica

8.

HŠM Mp 3654 (nedostaju ilustracije) Jedinstvene ribe Fig. 1.

Vrpcorepka Fig. 2. Obojana grdobina Fig. 3. Mramorna grdobina

99

14.

HŠM Mp 3442 Mikrofotografije kristala vode iz pahuljica snijega

15.

HŠM Mp 3443 Kristalizacija leda na prozorskom staklu - tzv. 'ledene ruže'

16.

HŠM Mp 3444 Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

17.

HŠM Mp 3445 Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

9.

HŠM Mp 3329

18.

Meteor 10.

Pandarum hinduistički redovnik Fakir Indijski službenik Kola s idolima Kola za putovanja

Pokajnik na vješalima Dakambari – pokajnici koji se predstavljaju kao neosjetljivi na bol Kotrljajući pokajnik

HŠM Mp 3446 Indijski putujući zabavljači

HŠM Mp 3440 Mikroskopska promatranja - niti paukove mreže

11.

HŠM Mp 3994 Lijepi leptiri iz stranih zemalja Fig. 1.

Indonezijski argus Fig. 2. Ljiljak prugasto jedarce ili urania ljiljak Fig. 3. Dorisin dugokrilac Fig. 4. Tigrasta helikonija

12.

Nedostaje stranica

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

19.

Indijski žongleri u Fort Georgeu Krotitelj zmija Žongliranje s bikom

HŠM Mp 3447 Džamije i pagode u Indiji Fig. 1.

Velika džamija blizu Arkota Fig. 2. Indijska pagoda Wira-Mally

20.

HŠM Mp 3448 Kometi

21.

HŠM Mp 4586 (nedostaju ilustracije i uložnica) Različite rase konja Fig. 1.

Frizijski konj i Holštajnski konj Fig. 2. Danski konj

22.

13.

HŠM Mp 3441 Skupljanje košenila (pravog ili kaktusovog crvca)

100

HŠM Mp 4588 (nedostaju ilustracije i uložnica) Različite rase konja Fig. 1.

Engleski konj Fig. 2. Francuski konj

101

23.

HŠM Mp 4587 (nedostaju ilustracije i uložnica)

31.

HŠM Mp 3943

40.

Rijetke životinje iz Nove Nizozemske (Novog Zelanda) Fig. 1.

Prugasti zečji valabi Fig. 2. Medvjeđi zdepaš ili vombat

Različite rase konja Fig. 1.

Napolitanski konj Fig. 2. Španjolski konj

HŠM Mp 3453 Kalmuci (Mongoli)

41.

HŠM Mp 3861 Emu

24.

Nedostaje stranica

42.

Nedostaje stranica

25.

HŠM Mp 3995 (nedostaju ilustracije)

43.

HŠM Mp 4584 (nedostaju ilustracije i uložnica)

Različite vrste domorodačkih cvrčaka Fig. 1.

Kućni šturak Fig. 2. Poljski šturak Fig. 3. Rovac 26.

Mirounga morski slon 44.

Lijepi njemački noćni leptiri Fig. 1.

Pericallia matronula Fig. 2. Brezov ljiljak Fig. 3. Širokorubni pčelasti ljiljak Fig. 4. Diana ili zelena sovica, zelena lenta Fig. 5. Tigrasta medonjica

HŠM Mp 4589 (nedostaju ilustracije i uložnica) Različite rase konja Fig. 1.

Mađarski konj Fig. 2. Poljski konj

27.

HŠM Mp 4590 (nedostaju ilustracije i uložnica)

35.

Različite rase konja Fig. 1.

Turski konj Fig. 2. Ruski konj 28.

29.

HŠM Mp 3449

HŠM MP 3452 Vodomjer rijeke Nil na otoku Rauda kod Kaira

36.

HŠM Mp 4594 (nedostaju ilustracije) Različite rase konja Fig. 1.

Arapski konj Fig. 2. Berberski konj

HŠM Mp 3997

HŠM Mp 3944 (nedostaje ilustracija) Lavoliki majmun

32.

HŠM Mp 3451 Van Diemenova zemlja

33.

37.

Nedostaje stranica

HŠM Mp 4137 Libanonski cedar

Ledena palača na rijeci Nevi u SanktPeterburgu

45.

HŠM Mp 3454 Degenov leteći stroj

46.

HŠM Mp 3455 Neobične planine Teide, Tenerife

47.

HŠM Mp 3456 Opera u Cochinchini (Vijetnam)

48.

HŠM Mp 3354 Slavoluk cara Konstantina u Rimu

38.

34.

30.

HŠM Mp 3450 Fig. 1.

Fig. 2.

102

Cochinchina (Vijetnam) običaji i odjeća Skupina Cochincineaca

Njemački noćni leptiri Fig. 1.

Bijeli satenski ljiljak Fig. 2. Harpija Fig. 3. Obična golupka

HŠM Mp 3353 Podzemna čuda u Egiptu Fig. 1.

Katakombe u Aleksandriji Fig. 2. Podzemna komora kod piramida u Gizi

HŠM Mp 3996

49.

Nedostaje stranica

50.

HŠM Mp 3457 Stanovnici Bocvane

51.

39.

HŠM Mp 3352 Pompejev stup

HŠM Mp 3458 Neobične špilje Schulerloch u Bavarskoj

103

52.

HŠM ŠM Mp 3355

68.

Slavol Slavoluk cara Septimija Severa u Rimu

HŠM Mp 3465

74.

Nedostaje stranica

75.

HŠM Mp 3467

Prizori iz Afrike Ruski nacionalni festival

53.

HŠM Mp 39 3998 Njem mač čki noćni noćn leptiri Njemački

76.

61.

Montserrat u Španjolskoj

HŠM Mp 3674 Američki krokodil

77.

78.

Fig. 1..

Fig. 2.

2 Fig. F 3.

Fig. 4.

54.

Lijepa medonjica Lij Purpurna medonjica Lipov prelac Johina grbica 69.

HŠM Mp 3466 Pogled na dio grada Batavia (Jakarta), Java, Indonezija

62.

HŠM Mp 4139 Kaktus roda Mammillaria

55.

Nedostaje stranica HŠM Mp 3370 Prizori iz Tauride, nekadašnjeg naziva za Krimski poluotok Fig. 1.

Ples derviša Fig. 2. Lakrdijaši/bufoni s Krima

HŠM Mp 3459 Neobične planine Fig. 1.

Grossglockner Fig. 2. Schneeberg

HŠM Mp 3371

70.

63.

HŠM Mp 3462

Nedostaje stranica

80.

HŠM Mp 3358 Konjanički kip Josipa II. ispred carske palače u Beču

HŠM Mp 4140 Rijetke inozemne biljke Furcraea foetida

Nedostaje stranica

79.

81.

Fragment iskopane slonove kljove 71.

64.

Špilja na Antiparosu Fig. 1.

Ulaz u špilju Fig. 2. Izlaz iz špilje 65.

HŠM Mp 3463

82.

Nedostaje stranica

83.

Nedostaje stranica

84.

HŠM Mp 3691 (nedostaje ilustracija) Zvjezdača 'trnova kruna'

Mikroskopski prikaz poprečnog prereza srčike strička 66.

Andska palma voskašica

HŠM Mp 4141 Ljekovito bilje Aloa Soccotorina

HŠM Mp 3356

HŠM Mp 4142

85.

HŠM Mp 3372 Katedrala sv. Pavla u Londonu

HŠM Mp 3357 Stup cara Trajana u Rimu

86.

HŠM Mp 4143 HŠM 4 inozemno grmlje Lijepo inoz Obični ili pontski pjenišnik ili rododendron

56.

HŠM Mp 3460 Bušmani

57.

Nedostaje stranica

58.

HŠM Mp 4138

72.

HŠM Mp 3690 Polipi u obliku čaše

Kraljica noći 59.

HŠM Mp 3461 Hinduističke zanimljivosti

60.

HŠM Mp 3369 Ruske zabave Fig. 1.

Ledenjaci – ledene planine Fig. 2. Rusko njihanje

104

67.

HŠM Mp 3464 Okamenjeni oblici lišća iz davnih vremena

73.

HŠM Mp 3675 Neobični vodozemci Surinamska rogata žaba

87.

HŠM Mp 3373 Prolaz divova u Irskoj

105

88.

Svezak 7

HŠM Mp 3468 Nametnik snijet na pšenici

89.

HŠM Mp3469 Ostaci starog grada Sagunta u Španjolskoj

90.

HŠM Mp 3359 Keltski spomenici kod Carnaca (Francuska)

96.

HŠM Mp 3473 Morai ili groblje na otoku Nuku Hiva u Francuskoj Polineziji (Markšiško otočje)

97.

91.

Nedostaje stranica

HŠM Mp 3470 Pogled na veliki trg grada Ciudad de México u Americi Nedostaju stranice:

92.

Nedostaje stranica

9, 10, 13, 31, 35, 37, 70, 74, 76, 79, 80, 82, 87, 94, 95, 98 98.

HŠM Mp 3999 Riđi maharadža aradža

1.

HŠM Mp 3475 Perzijski spomenici Fig. 1.

Pogled na grad Širaz Fig. 2. Grob perzijskog pjesnika Hafiza

2.

HŠM Mp 4146 Končasta juka

3.

HŠM Mp 3692 Campanularia volubilis

4.

99.

Katakombe ili podzemne grobnice u Rimu

HŠM Mp 3474 Ruska puhačka glazba

5.

HŠM Mp 3471

HŠM Mp 3364 Etruščanske katakombe starog grada Tarquiniija

100. HŠM Mp 4145 93.

HŠM Mp 3360

7.

Perzijske nošnje Fig. 1-2. Perzijanac srednje klase u ljetnoj odjeći Fig. 3-4. Žena iz Perzije

Ukrasno bilje Purpurna ehinacija ili pupavica

Neobični fosili Okamina morskog krinoida nalik na palmu 94.

HŠM Mp 3338

HŠM Mp 3472 Neobični fosili Okamina morskog krinoida nalik na ljiljan

95.

HŠM Mp 4144 Ljekovito bilje Fig. 1.

Pravi oman Fig. 2. Ljekovita sapunika

106

6.

HŠM Mp 3945 Azijski vodeni bivol

8.

HŠM Mp 3693 Spužva ''vražja ruka''

107

9.

10.

11.

Nedostaje stranica

18.

Pogled na japansku obalu s japanskim brodovima Fig. 1.

Grad Megasaki Fig. 2. Putovanje ruskog veleposlanika u palaču koja mu je dodijeljena u Megasakiju

23.

19.

HŠM Mp 3695 Nekoliko vrsta zoofita ili životinja biljaka Fig. 1.

Bodljikavo morsko pero Fig. 2. Membranasti koralj

20.

HŠM Mp 3946 Rijetke četveronožne životinje Fig. 1.

Sjevernoamerička podvrsta obične lisice Fig. 2. Pjegava hijena

Rijetko ukrasno bilje Carska napoleonija

Nedostaje stranica HŠM Mp 3476

HŠM Mp 4147

24.

Fig. 7.

Fig. 8.

29.

HŠM Mp 4003 Rijetki leptiri Etiopski leptiri Papilioa a ethiops

HŠM Mp 4148 Ljekovito bilje Fig. 1.

Ipekakuana ili ipekak Fig. 2. Južnoamerička dorstenija

30.

HŠM Mp 3864 Vrste ibisa bisa

HŠM Mp 4001 Njemački noćni leptiri Fig. 1.

Pećinska sovica moljac Fig. 2. Lozina sovica

Fig. 1-2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

12.

HŠM Mp 3694

Nedostaje stranica

32.

HŠM Mp 3481 Indijska čudnovata mjesta

Nedostaje stranica

21.

HŠM Mp 3480

25.

22.

HŠM Mp 3862 Neobične ptice vodarice Fig. 1.

Američki bijeli nesit Fig. 2. Točkasti novozelandski kormoran ili parekareka Fig. 3. Crvenorepi feton Fig. 4. Surinamska liska

Gorštaci ili stanovnici sjevernih dijelova Škotske HŠM Mp 4002 Neobični Ne N obični strani kornjaši 26.

HŠM Mp 3863 Grlice Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3.

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

14.

Fig. 1.

Harlekinska Harlekin strizibuba

HŠM Mp 3478

HŠM Mp 3479 (nedostaje ilustracija) Ilustrirano ljudsko uho

108

33.

Pagoda u Talicutu Hinduistička svečanost u Osuru

HŠM Mp 3482 Carlijeve pećine u Indiji

Ljubičastoprsa voćarica Američka gugutka Smaragdna grlica Smijuća grlica Žalosna grlica ''Kanadska grlica''

Fig. 2 2.

Sabljozuba dugoroga S strizibuba

HŠM Mp 4149 Ljekovito bilje Fig. 1. Žuti kokotac Fig. 2. Trolistica

28.

Ilustrirano ljudsko oko 17.

27.

HŠM Mp 4000 Rijetki kukci Velika vodena stjenica

16.

Fig. 1.

Fig. 2.

HŠM Mp 3477 Schomadu, zlatni hram u Pegu (danas Bago, Myanmar)

15.

Crveni ibis Crnolici ibis Zeleni ili kajenski ibis Blistavi ibis

31.

Koralj u obliku jelke (Abietiniaria abietina) 13.

'Dugovrati' zekan Resati goli plosnatoglavac

HŠM Mp 3696 Mekušci – grabežljivi goli morski puževi Fig. 1-2. Sjeverni goli morski puž ili 'morski anđeo' Fig. 3-4. Južni klija Fig. 5. Morski zekan Fig. 6. Točkasti zekan

34.

HŠM Mp 3483 Veliki blagdan u Abesiniji/Etiopiji Običaj svečanog blagovanja u Abesiniji

109

35.

Nedostaje stranica

42.

HŠM Mp 3485

47.

Tauri stanovnici poluotoka Tauric (danas Krimski poluotok)

HŠM Mp 3487 Carsko zvono u Moskvi

48.

HŠM Mp 3488 Katedrala ili metropolitanska crkva u Sevilli

49.

HŠM Mp 4153 Vrste alliuma (lukovi) Fig. 1.

Poriluk ukk Fig. 2. Planinski luk

50.

HŠM Mp 4006 Njemački skakavci

43.

44.

36.

37.

38.

Tauri stanovnici poluotoka Tauric (danas Krimski poluotok)

Fig. 1-3. Crvenokrili skakavac ili Fig crvenokrila šaška

HŠM Mp 4152

Fig. 4-5. Plavozeleni Fig zeleni skakavac šaška 54.

Ljekovito bilje Fig. 1.

Ljekoviti bijeli sljez Fig. 2. Egipatski pelin

HŠM Mp 3484 Umjetnost tetoviranja na otoku Nuku Hiva

HŠM Mp 3486

45.

HŠM Mp 4004 Veliki i rijetki strani kukci Fig. 1.

Goliathus cacicus Fig. 2. Južnoamerički golijat rogač Fig. 3. Afrički golijat

Neobični spomenici u Abesiniji/ Etiopiji Fig. 1.

Crkva u Aksumu Fig. 2. Kraljevska rezidencija u Aksumu

HŠM Mp 4005 Njemački leptiri Fig. 1.

Veliki koprivar F Fig. 2. Zagasiti poštar Fig. g 3.

3 Šumska riđa (ljetni oblik)

Nedostaje stranica

Fig. 6.

Talijanski skakavac k kavac 55.

51.

HŠM Mp 3697

Šumska riđa Š

HŠM Mp 3362 Obelisk iz Aksuma

Zmijasta glibnjača 56.

Fig. 4.

HŠM Mp 3361

52.

HŠM Mp 4154

Mp 4007 HŠM M Njemački moljci Njemač Bazgina grbica Fig. 1.

Njemačke zimzelene biljke Fig. 1.

Bršljan Fig. 2. Zimzelen

Fig. 2.

F 57.

Udikina grbica

HŠM Mp 4155 Neke vrste bekovina Fig. 1.

Vunasta udikovina ili udika Fig. 2. Obična udikovina

58.

HŠM Mp 3490 Portugalska kolonija Macao u Kini Fig. 1.

Pogled na grad Macao

39.

HŠM Mp 4150 Dinja

40.

HŠM Mp 4151 Vrste algi Fig. 1.

Alga morski pojas ili ''vražja pregača'' Fig. 2. Mjehurasti bračić

41.

HŠM Mp 3947 Lavica s mladuncima (u Parizu u Jardin des Plantes, 1801.)

110

46.

HŠM Mp 3948 Rijetke četveronožne životinje Fig. 1.

Rosomah, žderonja ili gorska kuna Fig. 2. Američki smrdljivac

53.

HŠM Mp 3489 Neobične građevine u Rimu Fig. 1.

Panteon u Rimu ili Rotonda Fig.2 . Marcelovo kazalište u Rimu

Fig. 2.

Špilja pjesnika Cmoensa

111

59.

HŠM Mp 3491 Neobična mjesta u španjolskoj Južnoj Americi Fig. 1.

Plivajući kurir Fig. 2. Kuća Inka

60.

HŠM Mp 3492 Planina Chimborazo u Južnoj Americi (Ekvador)

61.

HŠM Mp 3493 Neobične građevine u Sankt-Peterburgu Fig. 1.

Nova katedrala/ Kazanska katedrala Fig. 2. Burza na Vasiljevskom otoku

62.

HŠM Mp 4156 Vitka palma iz Nove Irske Ptychosperma gracilis

63.

HŠM Mp 4008

68.

HŠM Mp 4009 Izvanredno veliki strani leptiri Fig. 1.

Troides hypolitus

Izvanredno veliki strani leptiri Fig. 1-2. Ornithoptera euphorion 69.

HŠM Mp 4010 Izvanredno veliki strani leptiri Papilio Panthous

70.

Nedostaje stranica

71.

HŠM Mp 4583 (nedostaju ilustracije i uložnica) Nacionalna turska odjeća Fig. 1.

Sultan i veliki vezir Fig. 2. Prva sultanova žena i prestolonasljednik Fig. 3. Sultanovi mač i turban Fig. 4. Nadzornik roblja

72.

64.

Nacionalna turska odjeća Fig. 1.

Kizlar-aga i žena iz harema Fig. 2. Garderobijeri glazbenik Fig. 3. Državni tajnik Fig. 4. Dvorjani Fig. 5. Reis-efendija i dragoman (ministar vanjskih poslova i prevoditelj) Fig. 6. Carski paž kraj svojeg učitelja

HŠM Mp 3494 Unutarnji izgled biljke graha (Mikroskopsko promatranje)

65.

HŠM Mp 3495 Veliki komet iz godine 1811.

66.

HŠM Mp 3496 Bazaltne stijene Kitzkammer kod Meissnera

67.

HŠM Mp 4157 Neobični strani hrastovi Fig. 1.

Hrast sladun Fig. 2. Hrast šiškar

112

HŠM Mp 3339

73.

HŠM Mp 3333 Nacionalna turska odjeća Fig. 1-2. Starješina ulema i kadija Fig. 3. Veliki vezir, konjanik na čelu vojske Fig. 4. Poručnik - sakabaša (zapovjednik vodonoša), treći časnik janjičara Fig. 5. Janjičar u svečanoj uniformi Fig. 6. Janjičar dočasnik Fig. 7. Janjičar stariji vodnik Fig. 8-10. Turska konjica

113

74.

Nedostaje stranica

78.

HŠM Mp 3342 Nacionalna turska odjeća Fig. 1.

Tri žene s grčkog otoka Fig. 2. Turske žene Fig. 3. Druzijske žene Fig. 4. Azijske Turkinje zaposlene s pečenjem kruha

79.

Nedostaje stranica

80.

Nedostaje stranica

81.

87.

Nedostaje stranica

88.

HŠM Mp 3869 Strane vrste pupavaca Fig. 1.

Afrički pupavac (podvrsta običnog pupavca) Fig. 2. Istrijebljeni burbonski kukmasti čvorak ili 'madagaskarski pupavac' Fig. 3. Kapska šećerašica

82.

Nedostaje stranica

83.

HŠM Mp 3865

Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

89.

76.

Slatkovodne kornjače Fig. 1.

Blandingova kornjača Fig. 2. Floridska mekoštitka 94.

Nedostaje stranica

95.

Nedostaje stranica

96.

HŠM Mp 3500

Indijski plavi pupavac Ind Zeleni šumski pupavac Zel ''Maslinasti pupavac'' ''M

4011 HŠM Mp 40 Strani leptiri leptir Papilioamphinomus Fig. 1.

Pap Fig. 2.

Kraljevski lastin rep Fig 2 Kra Fig. 3. Pierella lena

Rijetke strane vrste ptica puzavaca

HŠM Mp 3340

Indijska pagoda u Mahabalipuram 97.

Nacionalna turska odjeća Fig. 1.

Džamija Fig. 2.

Muftija Fig. 3. Turska molitva Fig. 4-5. Derviši ili muslimanski redovnici

Fig. 1.

Fig. 2.

Fig. 3 3.

Fig Fig. 4.

Fig. 5.

Fig. 6.

Nedostaje stranica

84.

HŠM Mp 3678 (nedostaju ilustracije)

HŠM Mp 3676 (nedostaju ilustracije) Iznimno velike kornjače Fig. 1.

Golema želva Fig. 2. Karetna želva

75.

93.

HŠM Mp 4013 Lijepi strani leptiri Fig. 1.

Veliki mormon / Papilio memnon Fig. 2. Catoblepiabere cynthia Fig. 3. Papilio philocles Fig. 4. Papilio pretus

Tan Tankokljuni istočni medojed Certhia guttata Cer Žutogrli medojed Žut Anthochaera carunculata Certhia lunata Certhia quinquicolor

HŠM Mp 3363 Ruševine Palmire Fig. 1.

Hram Sunca

98.

Nedostaje stranica

99.

HŠM Mp 3501 Oružja i kućni pribor za stanovnike st Nuku Hive

100. HŠM Mp 4014 Razne vrste stranih nih leptira

Fig. 1.

90.

Fig. 2.

85.

77.

HŠM Mp 3341 Nacionalna turska odjeća Ženski likovi u turskim nošnjama

114

Meksičke piramide Fig. 1.

Piramida u Choluli Fig. 2. Papantla: El Tajin piramida

Velika galerija

HŠM Mp 3497 Neobične građevine u Firenzi Fig. 1.

Firentinska katedrala Fig. 2. Palazzo Vecchio s okolicom

86.

HŠM Mp 3498

91.

HŠM Mp 3499

Papilio io semiramis = Copiopteryxx semiramis Fig. 2. Papilio luna = Actias tias luna; Mjesečev leptir Fig. 3-4. Teinopalpus imperialis = Arcas imperialis Fig. 5. Polygonia progne; Sivkasta riđa

Neobične građevine u Italiji Fig. 1.

Katedralni trg u Pisi Fig. 2. Palazzo Pitti u Firenci

HŠM Mp 3677 (nedostaju ilustracije) Vrste zmija Fig. 1.

Kopljoglavka Fig. 2. Amphies mastolatum Fig. 3. Xenodon severus Fig. 4. Liophis triscalis

92.

HŠM Mp 4012 Lijepi strani leptiri Fig. 1.

Morpho hecuba Fig. 2. Callicore astarte Fig. 3. Papilio junia

115

izvori i

Literatura

116

1.

Batinić, Š., Majhut, B. Počeci slikovnice u Hrvatskoj. U: Javor, R. (prir.). Kakva knjiga je slikovnica. Zagreb, 2000., 23-39.

2.

Bertuch, F. J., Feuerstein-Herz, P. (prir.): Friedrich Justin Bertuchs „Bilderbuch für Kinder“. Das illustrierte Wissendes 18. Jahrhunderts. Darmstadt, 2014.

3.

Bregovac Pisk, M. Portreti u Zbirci grafika Hrvatskog povijesnog muzeja. Zagreb, 2008.

4.

Chakkalakal, S. Die Welt in Bildern: Erfahrung und Evidenzin Friedrich J. Bertuchs ”Bilderbuch für Kinder” (1790–.

1830). Göttingen, 2014.

5.

Crnković, M. Dječja književnost : priručnik za studente pedagoških akademija i nastavnike. Zagreb, 1980.

6.

Crnković, M., Težak, D. Povijest hrvatske dječje književnosti od početaka do 1955. Zagreb, 2002.

7.

Čičko, H. Dva stoljeća slikovnice. U: Javor R. (prir.). Kakva knjiga je slikovnica. Zagreb, 2000., 17 - 20.

8.

Feuerstein-Herz, P. Friedrich Justin Bertuchs Bilderbuch für Kinder Das illustrierte Wissendes 18. Jahrhunderts.

Darmstadt, 2012.

9.

Gudjons, H. Pedagogija: temeljna znanja. Zagreb, 1994.

10.

Günther, A. Das Bilderbuch als unentbehrliches Meuble einer Kinderstube. Friedrich Johann Justin Bertuchs Bilderbuch für Kinder. U: Mittler, E. (prir.): Nützliches Vergnügen: Kinder- und Jugendbücher der Aufklärungszeit aus dem Bestand der Niedersächsischen Staats- und Universitätsbibliothek Göttingen und der VordemannSammlung. Göttingen, 2004., 47–51.

11.

Hranjec, S. Pregled hrvatske dječje književnosti. Zagreb, 2006.

12.

Hrvatski biografski leksikon, I. Zagreb, 1983.

13.

Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb, 2000.

14.

Hrvatski školski muzej : njegov postanak i uređenje. Zagreb, 1902.

15.

Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Zagreb, 2001.

16.

Hrvatski školski muzej. Darovi Hrvatskom školskom muzeju. 1900 - 1911. HŠM A 4600

17.

http://www.enciklopedija.hr/ (2015./2016.)

18.

Javor, R. (prir.). Kakva je knjiga slikovnica. Zagreb, 2000.

19.

Kaiser, G. R., Seifert, S. (prir..): Friedrich Justin Bertuch (1747-1822)– Verleger, Schriftsteller und Unternehmer im klassischen Weimar. Tübingen, 2000.

117

20.

Koch, A. Ein „Orbis pictus“ der Goethezeit. Friedrich Justin Bertuch und sein Bilderbuch für Kinder. Weimar, 1975.

21.

Komensky, J. A. ORBIS PICTUS = DIE WELT IN BILDERN, ZWEN UND ACHTZIG ABSCHNITTE ZUM GREBRAUCHE DER KLEINSTEN STUDIREDEN JUGEND IN DER KAISERL. KÖNIGL. STAATEN ZUSAMMENGEZOGEN. Beč, 1776.

22.

Komensky, J. A. ORBIS SENSUALIUM PICTUS QUADRILINGUIS EMENDATUS HOC EST : OMNIUM FUNDAMENTALIUM IN MUNDO RERUM, & VITA ACTIONUM, PICTURA & NOMENCLATURA, GERMANICA, LATINA, ITALICA & GALLICA. CUM TITULORUM INDICIBUS ATQUE VOCABULORUM DICTIONARIOLIS ACCURANTE CAROLO COUTELLE. Nirnberg, 1777.

23.

Majhut, B., Batinić, Š. Od slikovnjaka do Vragobe : hrvatske slikovnice do 1945. Zagreb, 2001.

24.

Miljan, Z. Dječje radosti 19. stoljeća – slikovnica – edukativna dječja igračka. Povijest u nastavi, 21 (2014) 1, 1-21

25.

Pedagogijska enciklopedija. Zagreb, 1895.-1906.

26.

Pedagogijski leksikon – priručnik za teoriju i praksu uzgoja. Zagreb, 1939.

27.

Pedagoška enciklopedija. Beograd [etc.], 1989.

28.

Pleše, B. Sedamdeset godina Hrvatskog školskog muzeja 1901.-1971. Zagreb, 1971.

29.

Pranjić, M. Didaktika : Povijest, osnove, profiliranje, postupak. Zagreb, 2005.

30.

Rapo, V. Kolorirane litografije : ilustrativna nastavna pomagala u zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja. Zagreb, 2012.

31.

Vujčić, V. Opća pedagogija : novi pristup znanosti i odgoju. Zagreb, 2013.

32.

Zaninović, M. Opća povijest pedagogije. Zagreb, 1988.

izLožba ORGANIZATOR IZLOŽBE Hrvatski školski muzej ZA ORGANIZATORA Branka Manin AUTORICA IZLOŽBE/KONCEPCIJA IZLOŽBE, AUTORICA KATALOŠKIH JEDINICA I TEKSTOVA Kristina Gverić

AUTORICA LIKOVNOG POSTAVA IZLOŽBE, GRAFIČKO OBLIKOVANJE IZLOŽBE I PROMIDŽBENOG MATERIJALA, OBRADA FOTOGRAFIJA Lana Krpina SURADNICI: Darko Juričić, Dario Jelinčić

TEHNIČKI SURADNIK, FOTOGRAF Fredy Fijačko PEDAGOŠKI PROGRAMI Ivana Dumbović Žužić Kristina Gverić MARKETING Marijana Bračić LEKTURA I KOREKTURA Gordana Malnar TEHNIČKA IZVEDBA POSTAVA Ars kopija d.o.o.

Lanović usluge d.o.o.

Tursan - obrt za ličenje MULTIMEDIJA Digital Data d.o.o.

IZLOŽBA I KATALOG SU FINANCIRANI SREDSTVIMA GRADSKOG UREDA ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT I MINISTARSTVA KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE. 118

119

120

121

Na priJeLazu iz

“pedagogiJskoga stoLJeCa” u vriJeme “nJemaCke kLasike”

Orbis Pictus – Osjetilni svijet u slikama

Jan Ámos Komenský

(1592. – 1670.), najveći slavenski

pedagog,

jedan od

utemeljitelja pedagogijske znanosti, organizator modernoga školstva, napisao je 1654.

svoje važno djelo Orbis

Sensualium Pictus (Osjetilni svijet u slikama).

U Hrvatskom školskom muzeju, u Zbirci rijetkih izdanja, čuva se bečko izdanje iz 1776. i nürnberško iz 1777. godine.

Bio je to prvi udžbenik kojim se provodila zorna nastava namijenjen pedagozima, učiteljima, ali i samoj djeci, učenicima, da zorno, na temelju vlastitih osjetilnih iskustava, osjetilnoga promatranja, steknu nova znanja te spoznaju činjenice.

U spomenutom je djelu sa sto pedeset slika kojima je prikazao biljni i životinjski svijet te različite aspekte ljudske djelatnosti, uz popratni tekst, čitateljima omogućio da najprije samostalno, vizualno percipiraju određeno znanje koje trebaju usvojiti te potom dobiju određene činjenične podatke.

Zanimljiv je način na koji je sam udžbenik koncipiran. Orbis Pictus uvijek na lijevoj strani čitatelju nudi sliku. Njezino prvenstvo u percepciji čitatelja omogućuje da on sam najprije “osjeti” ponuđeni podatak, stvori vlastitu “sliku svijeta” preko slike, a zatim dobije već postojeće, konkretne činjenice o pojedinoj slici. Na taj način čitatelj/dijete samostalno, vlastitim sposobnostima, vlastitim osjetilima, aktivno sudjeluje u učenju.

HŠM Mu 1036

HŠM Mu 9625

Komenský – – “pedagogijsko stoljeće” – –“njemačka klasika” “moderni svijet”. Otvorio je vrata idejama koje su donijeli klasicizam i prosvjetiteljstvo. Osamnaesto je stoljeće “pedagogijsko stoljeće” (Gudjons), stoljeće u kojem je osnovna pedagoška misao ta da čovjek sam drži odgoj u svojim rukama te da svi ljudi trebaju sudjelovati na prosvjećivanju razuma.

Temeljne pedagoške misli i ideje toga vremena bile su da se dijete odgaja kao dijete, a ne kao “mali odrasli”; odgoj također mora slijediti tijek prirode; uči se u skladu sa sklonostima svakoga pojedinca; odgoj nije prisilan, on se odvija prirodno.

Vrijeme “njemačke klasike” vrijeme je 19. stoljeća. To treće razdoblje u povijesti pedagogije ključno je za odgoj i obrazovanje za buduće građansko društvo, tada društvo u nastajanju. To su vrijeme obilježili Humboldt, njemački mislilac i državnik, i njegovi sljedbenici, sljedbenici “novoga humanizma”. Osnovne ideje i pedagoške misli koje su nam ostavili u naslijeđe jesu cjelovitost čovjeka, obrazovanje određeno individualnošću, totalnošću i univerzalnošću, jedinstveni školski sustav koji nudi opće znanje (elementarna nastava, školska nastava, sveučilišna nastava), podjela škola na opće i posebne (specijalističke), čovjek prestaje biti podanik države, a obrazovanje je u funkciji njegovih potreba i individualnoga razvoja.

Komenský je svojim djelima najavio

Na prijelazu iz “pedagogijskoga stoljeća” u vrijeme “njemačke klasike” Bertuch stvara svoje epohalno djelo, Bilderbuch

122

für Kinder – Slikovnicu za djecu.

123

pTicJE FRiZURE

Anticki grad PompeJi, italiJa Iskopani grad Pompeji Bio sam grad smješten na obali mora blizu rijeke Sarno, pokraj Napulja u Italiji. Živio sam na vulkanskoj stijeni, a vulkan Vezuv me i uništio 24. kolovoza 79. godine. Dugo sam bio zatrpan pod zemljom, sve dok me nisu otkrili sredinom 18. stoljeća.

HŠM Mp 3346 Fig. 1. Gradska vrata i ulaz u jednu od ulica

124

125

126

127

ZnaJu biti i zLoCesti

128

129

130

131

132

133

134

136

137

138

139

140

141

Limun

(lat. Citrus x limon)

Štitim od velikoga broja

cetrun

bolesti, pa me s pravom možete nazvati

superhranom.

(lat. Citrus medica)

HŠM Mp 4067 Fig. 1.

Ja sam najbliži rod običnoga limuna. Jako smo slični, samo sam ja nešto većega ploda i hrapave kore. Prema legendama, moj su plod jeli

gladijatori da se zaštite u

borbama sa životinjama, osobito sa zmijama, jer im u tom slučaju zmijski otrov

Nar/ šipak

nije naškodio.

HŠM Mp 4067 Fig. 2.

(lat. Punica granatum)

Mnoga istraživanja potvrdila su

ŠLJiva

da sam ja, nar, ili kako me još zovu –šipak, najzdravije

voće na svijetu.

(lat. Prunus domestica)

Moj plod može biti plav,

crven

HŠM Mp 4095

žut. Neovisno o tome koje sam boje, svaka marmelada

ili

Gorka naranca

SLatka naranca

(lat. Citrus x aurantium)

(lat. Citrus sinensis)

U davnim vremenima koristili su me kao

začin i lijek za dezinfekciju upaljenih i

napravljena od mene za prste je polizati.

HŠM Mp 4131 Fig. 1.

Moj je plod ukusan i sočan. U Španjolskoj

gnojnih rana.

se osušeni cvjetovi s mojega stabla koriste za

HŠM Mp 4067 Fig. 3.

kuhanje čaja. Moje drvo koriste i kao rašpicu za nokte. U Dalmaciji od kore mojega ploda rade desert arancin.

HŠM Mp 4067 Fig. 4.

Smokva (lat. Ficus carica)

Ja sam voće Rajskoga vrta.

Bila sam omiljeno voće

kraljice Kleopatre, koja me je koristila da bi sačuvala svoju

ljepotu i još je više

istaknula.

HŠM Mp 4067 Fig. 5.

Badem (lat. Prunus dulcis)

Zovu me još i bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul. Mogu biti

gorak

(lat. Amygdalus amarus) i

sladak (lat. Amygdalus prunus).

HŠM Mp 4067 Fig. 6.

TrešnJa

Guava

(lat. Prunus avium)

Cvjetovi kod mene rastu prije listanja, i to na prošlogodišnjim izbojcima. Moj je plod prefinoga

(lat. Psidium guajava)

Sadržim pet puta više vitamina C od naranče. Ako imate otvorene rane, možete ih dezinficirati uz pomoć

čaja

koji ćete napraviti od mojega lišća.

GravioLa (lat. Annona muricata)

BogomoLJka

Znanstvenici su otkrili da ja pozitivno utječem na

(lat. Mantis religiosa)

Prednji par nogu držim uzdignut i to podsjeća na držanje ruku pri molitvi. Zato sam i nazvana

ObiCni JeLenak

kukce, a ponekad nakon što dobijem mlade znam pojesti i svojega mužjaka.

BOGOMOLJKA. Jedem

6

suzbijanje razvoja stanica raka.

HŠM Mp 4119 Fig. 2.

HŠM Mp 4119 Fig. 1.

Ananas (lat. Ananas sativus/comosus)

okusa, samo pazite na svoje zubiće jer u sebi skrivam košticu.

HŠM Mp 4131 Fig. 2.

Ja sam kralj voća, to dokazuje moja kruna, ali i brojni enzimi, minerali i vitamini koje sadržim. Kada me kupujete, pripazite da fino mirišem i da su moji unutarnji listovi zeleni te da ne otpadaju na dodir.

HŠM Mp 4097 Fig. 2.

Pronađi me na ekranu!

mužjak i ženka

HŠM Mp 3953 Fig. 3.

(lat. Lucanus cervus)

Za razliku od ugriza mužjaka, ugriz naše ženke izrazito je bolan. Mi smo OBIČNI JELENCI i možete

zvukove leteći pred unutar drveća.

nas čuti kako stvaramo čudne sumrak. Živimo u rupama

Skakavci

HŠM Mp 3969 Fig. 1-2.

(lat. Caelifera)

5

Obožavamo skakati, a znamo i letjeti! Svi na glavi imamo “antene” koje nam služe kao organ organ

mirisa i dodira. Mi smo biljojedi. Volimo putovati i

znamo prijeći udaljenosti od čak pet tisuća kilometara.

Putujemo u velikom

Hrušt

broju jer nam se, dok prolazimo

raznim područjima, pridružuju i drugi skakavci. Zna nas biti toliko da činimo

(lat. Melolontha melolontha)

oblak širok i po nekoliko desetaka

kilometara, dugačak do stotinu kilometara. Putujemo

4

vrućine ili velike hladnoće, hrane.

zbog vremenskih prilika,

Zovem se HRUŠT. Tijelo mi je crno, a ticala i noge smeđi. Ja sam štetočina jer uništavam bjelogorična stabla hraneći se lišće

ili zbog nedostatka

HarLekinski kornJaš

Pogledaj jedno od naših putovanja na ekranu!

lišćem, ali volim i zeljasto bilje te

HŠM Mp 3986 Veliki skakavac

voćaka. Živim u parkovima i šumama.

1

HŠM Mp 4006 Fig. 1-3.

Crvenokrili skakavac Fig. 4-5.

Plavozeleni skakavac Fig. 6.

Ružičasti skakavac

HŠM Mp 3953 Fig. 6.

(lat. Acrocinus longimanus)

Živim u Južnoj Americi, imam dugačka ticala i još duže prednje noge. Šarama na svojem

3

tijelu stapam se s okolišem šuma u kojima živim i tako se skrivam od neprijatelja. Hranim se biljnim sokovima.

HŠM Mp 4002 Fig.1.

2

Pravi cvrcaK (lat. Cicadidae)

KriJesnice

Pijem biljne sokove i cvrčim za vrućih ljetnih dana. Neki kažu da se, ako se

Mi krijesnice živimo noću. Naše ženke nemaju

izbroji koliko puta cvrčak zacvrči u minuti, onda taj broj podijeli sa 2, zatim doda 9, pa opet podijeli sa 2, dobije točna temperatura izražena u Celzijevim stupnjevima. Provjeri je li to točno kada me sljedeći put čuješ.

krila, za razliku od mužjaka. Hranimo se biljnim sokovima i rosom, ali ima i grabežljivih krijesnica.

Većina nas može komunicirati svjetlosnim signalima.

Svijetlimo u mraku da bismo se međusobno

HŠM Mp 3953 Fig. 4.

HŠM Mp 3953 Fig. 5.

3

pronašle.

JužnoameriCki goLiJat ili rogaC

HŠM Mp 3968 Fig. 2. Kineska krijesnica Fig. 3. Europska krijesnica

(lat. Dynastes hercules)

Od izmetina marljivo izrađujem kuglice veličine oraha, a zatim ih skrivam u svoje

MravoLovac/ mravLJi Lav

Baršunasti mrav

(lat. Myrmeleon formicarius)

PutuJuci list

Zovem se MRAVOLOVAC, a neki me nazivaju i MRAVLJIM LAVOM. Ja sam kukac mrežokrilaš.

Neprijatelji me teško mogu zapaziti zbog moje prirodne kamuflaže, mojega izgleda. Izgledam,

ličinka ima snažnu čeljust i dane provodi ležeći u pjeskovitom tlu, gdje čeka da joj se mrav strmoglavi u usta. Ako moja žrtva nastoji

baš kao što mi ime kaže, kao

Moja

pobjeći, zaspem je zrncima pijeska.

Potraži me i pogledaj na ekranu!

hodnike koje gradim pod zemljom. Tim kuglicama hranim ličinke.

Pogledaj video o meni na ekranu!

2

(lat. Phyllium bioculatum)

HŠM Mp 3968 Fig. 1.

putujući list.

Mi mravi živimo u velikim zajednicama, u kolonijama u kojima može biti i oko 20 milijuna mrava, a međusobno se raspoznajemo po mirisu.

Mrave iz drugih zajednica ne smatramo svojim prijateljima. Naši su mravinjaci čisti i njima vlada jedna matica. Živimo na svim kontinentima Antarktici. Ima nas mnogo vrsta. Naši veliki neprijatelji su ptice, gušteri, zmije, vodozemci, kukci ili nekoliko

osim na

poput mravljega lava, paučnjaci i, naravno,

mravojedi.

HŠM Mp 3958 Fig. 3.

HŠM Mp 3958 Fig. 4. b.

HŠM Mp 3989 Mravolovac i njegova klopka

142

143

SramežLJiva mimoza ili sramežLJivka

BiLJka strvinarka

(lat. Mimosa pudica)

(lat. Stapelia hirsuta)

Živim na području Južne i Srednje Amerike te

kaktusa. Moji su cvjetovi dlakavi i proizvode miris truloga mesa da bi privukli muhe cvjetare, moje oprašivače.

Pripadam porodici

u Aziji. Nazivaju me

sramežljivom jer se i

BiLJka teLegraf ili biLJka semafor / pLešuca biLJka

Venerina muhoLovka

tropski azijski grm. I ja imam sposobnost pokreta, baš kao i biljka mesožderka i mimoza.

koji izlučujem na rubovima svoje klopke te

(lat. Codariocalyx motorius)

od najblažega dodira branim tako da se

“zatvorim”.

Ja sam biljka telegraf ili biljka semafor,

HŠM Mp 4115 Fig. 2.

HŠM Mp 4115 Fig. 1.

(lat. Dionaea muscipula)

Najpoznatija sam biljka svijetu. Privlačim kukce na svojem

mesožderka na slatkim sokom

crvenkastom listu.

HŠM Mp 4109 Fig. 1.

HŠM Mp 4109 Fig. 2.

Kava

MasLina

Kakaovac

Dobila sam ime po etiopskoj povijesnoj pokrajini Kafi. Moja su zrnca zapravo

Moje stablo u prosjeku živi između 300 i 600 godina. Maslinova grančica nalazi se

Ja sam kakaovac, najslađe drvo. Kakaov

caJevac, Kineska kameliJa

bobice i to me čini voćem. Iza nafte, ja sam druga najvrednija roba na svjetskom

prah, koji se dobiva od sjemenki kakaovca, glavni je sastojak čokolade.

Poznat sam bio u Kini već u 5. st., a u 9. st.

j j Ujedinjenih naroda.

(lat. Coffea arabica)

(lat. Olea europaea)

tržištu.

na mnogim

(lat. Theobroma cacao)

zastavama, pa čak i na zastavi

Možeš me pronaći i u kolačima, pudingu, sladoledu i drugim

HŠM Mp 4062 Fig. 1.

HŠM Mp 3607 Fig. 1.

poslasticama i pićima.

HŠM Mp 4062 Fig. 2.

neobicne biLJke!

(lat. Anacardium occidentale)

Ja sam tropsko stablo koje može narasti do 14 metara. Zapravo sam podrijetlom iz

(kineski 茶, korejski 㵜, hindski ռ֑֞ “chai”)

Brazila, odakle su me u Indiju, danas mojega Portugalci. cashew, cash w, “kešu” stablu uz

najvećeg najveć proizvođača, doveli

prenijeli su me u Japan budistički svećenici.

Ondje sam postao predmet posebnoga rituala, tzv.

Mi smo

Potraži nas i pogledaj pri priče e o nama na ekranu!

indiJski orašcic

“kešu” jabuku, koja se ne koristi korist kao hrana.

japanske “čajne ceremonije”. U

Europu su me donijeli trgovci sredinom 16. st. pod nazivom

Fig. 2.

F

tei, prema amojskom kineskom

narječju (tal. tè, franc. thé, engl. tea). U drugoj

17. st. sa mnom se upoznala cijela Europa polovini

NEOBiCNi MOSTOVi

Žitarice: HŠM Mp 3599

Batata/ sLatki kkrumpir (lat. Ipomoea batatas)

Raž (lat. Secale cereale)

Potječem iz tropskih područja Južne Amerike, gdje me koriste već 5000 godina. U Hrvatskoj ste me upoznali tek

Fig. 3.

Ječam (lat. Hordeum vulgare)

nedavno i zovete me

Fig. 4.

Zob (lat. Avena sativa)

Fig. 1.

Pšenica (lat. Triticum aestivum)

Fig. 2.

HŠM Mp 4072 Fig. 2.

slatki krumpir.

Mani Manioka/ kasava, yucca (lat. Manihot esculenta)

Biljka sam iz porodice mlječika podrijetlom iz područja Amazone, iz Brazila. Danas rastem na svim tropskim područjima. Od mene se radi – tapioka.

HŠM Mp 4072 Fig. 1.

brašno zvano

PLiJesni Kameni most u Virginiji

HŠM Mp 4088

Fig. 1-2. Predstavnici sivih plijesni vrste roda Mucor koje često kvare neke prehrambene proizvode Fig. 3-4. Predstavnici sivih plijesni vrste roda Pilobolus koje žive na životinjskom izmetu Fig. 5

Zelena plijesan

Fig. 6-7. Bijela plijesan

HŠM Mp 3437 Fig. 1.

Đavolji most kod St. Gottharda HŠM Mp 3438 Fig. 1.

Viseći i pokretni mostovi u Južnoj Americi HŠM Mp 3437 Fig. 2.

Most iznad rijeke Rhône kod Saint-Mauricea, Švicarska HŠM Mp 3438 Fig. 2.

144

145

Mikroskopska promatranja spužve i tafta

Mikroskopski objekti HŠM Mp 3423

Fig. 1.

Dva konca nizozemskoga lana

Fig. 2.

Dvije zlatne niti

HŠM Mp3328

PogLedaJ me i prouCi pod

Fig. 1.

Spužva

Fig. 2.

Taft

Mikroskopska promatranja kristalizacije metala HŠM Mp 3325

Fig. 1.

PoveCaLom!

Stablo bakra

Fig. 2.

Stablo olova

Fig. 3.

Stablo kositra

Mikroskopska zapažanJa na Jeziku HŠM Mp 3424

Fig. 1.

Mali kuhani teleći jezik u prirodnoj veličini s prikazom kože i jezičnih papila

Fig. 2.

Papile kao latice ruža

Fig. 3.

Papile u obliku polumjeseca

Fig. 4.

Spužvaste papile

Anatomski prikaz pšenice HŠM Mp 3382

UnutarnJi izgLed biLJke graha (Mikroskopsko promatranje) HŠM Mp 3494

Fig. 1.

Prikaz stabljike

Fig. 2.

Prikaz lista

Mikroskopski prikaz strukture stricka / Carduus acanthoides HŠM Mp 3463

Leptirova kriLa HŠM Mp 3962

Fig. 1. a. Krila leptira u prirodnoj veličini

GLava muhe HŠM Mp 3963

Fig. 1. b. Povećana krila leptira

Zvjezdasti anis

Metvica/ pepermint

Cimetovac

(lat. Cinnamomum verum, C. zeylanicum)

ili

U narodu sam još znana i kao

Rimljani, a spominju me i u Starom zavjetu.

Kućna muha (nedostaje ilustracija)

Fig. 2.

Uvećana glava muhe

Fig. 4. a. Krila kućne muhe u prirodnoj veličini

Fig. 3.

Još veće uvećanje glave muhe

Fig. 4. b. Povećanja krila kućne muhe

Fig. 4-5. Dvostruki prikaz jezika muhe

Fig. 5.

Fig. 6.

Prirodna veličina rožnice oka muhe

Fig. 7.

Uvećanje rožnice oka muhe

Malo mikroskopsko staklo na kojem se nalaze raznobojne ljuskice s leptirovih krila

porodice lovora. Kao i lovor i ja sam

zvjezdasti anis, kao i ne baš lijep kao ja obični anis, poboljšavam probavu, zaustavljam grčeve i potičem iskašljavanje!

kao

Ja,

ljekovita. Koriste me začin, ali i kao ukras.

HŠM Mp 4098 Fig. 1.

tako

HŠM Mp 4122 Fig. 2.

HŠM Mp 4064 Fig. 1.

Uvećani mali obojeni krugovi na krilima

Ja sam sasafras, biljka iz

(lat. Pimpinella anisum)

paprena metvica, menta ili pepermint.

Čaj od mene može vam pomoći ako imate loš zadah ili bolove u trbuhu. Odlična je mirisa, ali i okusa!

Fig. 1.

Fig. 3.

(lat. Sassafras officinale)

Anis

nana,

Krila leptira u prirodnoj veličini

Sasafras

kineski anis

(lat. Illicium verum)

(lat. Mentha piperita)

najstarijih i najaromatičnijih začina, a pomažem i čovjekovu zdravlju. O meni su pisali stari Egipćani, Grci i Jedan sam od

Fig. 2.

HŠM Mp 4093 Fig. 2.

HŠM Mp 4087 Fig. 1.

Kardamom (lat. Elettaria cardamomum)

Kopar

živčani, poslužite se sa mnom jer ja umirujem živce. Ako noću ne možete spavati, ponovno

pojedete, ostavljam sladak okus u ustima. Zbog mene ćete možda biti gladni jer otvaram

HŠM Mp 4086 Fig. 1.

apetit.

Odličan sam za vaš metabolizam.

HŠM Mp 4063 Fig. 2.

mučnina ili ako vas boli grlo, a mogu vam pomoći čak i ako vas ugrize

(lat. Capparis spinosa)

Ja sam ljutkast, ali kada me

vam ja stižem u pomoć!

Možete me koristiti ako vas uhvati

Kapar

(lat. Zingiber officinale)

Ako ste malo

najskupljih začina.

Jedan sam od

Ð umBiRovac

(lat. Anethum graveolens)

pupoljci poznati su kao sam i sa mnom možete začiniti umake, salate,

Kim

Moji cvjetni

začin. Pikantan

(lat. Carum carvi)

zmija ili ubode škorpion.

HŠM Mp 3597 Fig. 1.

tjesteninu, ribu i meso, zapravo sve

glavobolje ili migrene, poslužite se mojim uljem.

Ako imate

osim

čokolade!

HŠM Mp 3597 Fig. 2.

HŠM Mp 4087 Fig. 2.

Paprovac (lat. Piper nigrum)

Iako mogu biti

zelen, bijel ili crn,

ja sam plod iste biljke, zimzelene penjačice Piper nigrum. Moja

boja

trenutku kada ste me ubrali.

Zaštitnik sam cijeloga organizma, a pogotovo probavnoga sustava. ovisi o

HŠM Mp 4063 Fig. 1.

Muškatnjak/

muškatni orašcic (lat. Myristica fragrans)

curekot (lat. Nigella sativa)

liječim sve bolesti osim smrti!

Znanstvenici su dokazali da

popravljam raspoloženje i odlično se snalazim u slasticama,

Ja

pecivima i finim umacima.

HŠM Mp 4069 Fig. 1.

146

Crni kim ili HŠM Mp 4086 Fig. 2.

Klincicevac (lat. Syzygium aromaticum)

zubobolja ili loš zadah, začinite se sa mnom.

Ako vas muči

HŠM Mp 4069 Fig. 2.

Piment (lat. Pimenta dioica)

Ako vas muči

visoki krvni tlak,

začinite se sa mnom! Ja sam zimzeleno

bobice možete marinade, ali i slastica.

tropsko drvo i moje koristiti za različite za pripremanje HŠM Mp 4098 Fig. 2.

147

(PLEXY)

(OGLEDALO)

UmJetnost tetoviranJa na otoku Nuku Hiva Australije, smještena Francuska Polinezija. Ta prekomorska zemlja sastoji se od više otoka, a najpoznatiji među njima je Tahiti. Jedna skupina otoka Markiško otočje.

Ti planinski, vulkanski otoci s tropskom klimom otkriveni su 1595. godine. Na njima se uzgajaju mnoge tropske biljke, primjerice banane, kokosove palme, krušno drvo, a ondje se nalaze i plantaže kave, pamuka i vanilije. Domorodci se bave ribolovom i lovom na bisere.

Upravno je središte mjesto Taioahe, koje se nalazi na otoku Nuku Hiva.

U Tihom oceanu, oko 6000 kilometara udaljena od je

skupina

nosi naziv Marquises ili

tattoo prvi je put zabilježena 1769. u brodskom dnevniku kapetana Jamesa Cooka. Izvedenica je riječi tatao, što znači "označiti" na jeziku Maora, također polinezijskoga naroda, koji je, kao i narod s otoka Nuku Hiva, poznat po tetovažama na licu i tijelu.

Riječ

TA moko

, često nazivana i

maorska tetovaža, rezultat je

tetoviranja, trajnoga obilježavanja tijela i lica kod polinezijskih naroda.

iglama, tā moko se radi uz albatrosove kosti.

Za razliku od današnjih tetovaža, koje se stvaraju pomoć naprave izrađene od

Svaka je tetovaža drugačija i vezana je za pojedinca, za osobu na kojoj je izrađena.

Tā moko tetovažom prikazuje se

status, postignuća, pa i karakter

njezina nosioca ili nositeljice.

HŠM Mp 3484

148

149