Katalog izložbe "Dodir i škola - nekad i sad" by Hrvatski skolski muzej

DODIR I Å KOLA NEKAD I SAD

Nakladnik:

Hrvatski školski muzej 10000 Zagreb, Trg m. Tita 4 www.hsmuzej.hr

Za nakladnika: Branka Manin

Uredništvo kataloga: Ivana Dumbović Žužić Branka Manin

Autorica izložbe i kataloga: Ivana Dumbović Žužić

Autorice kataloških opisa:

Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka: Štefka Batinić (Š. B.) Zbirka izvornih fotografija: Elizabeta Serdar (E. S.) Zbirka učila, nastavnih pomagala, radova učenika i nastavnika: Vesna Rapo (V. R.)

Autorica izložbenog dijela Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“: Tanja Parlov

Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“, Kušlanova 59a, 10000 Zagreb www.centar-vinko-bek-zg.skole.hr, e-mail: ured@centar-vinko-bek-zg.skole.hr

Autori izložbenog dijela Malog doma - Zagreb: Margareta Vidmar, Danijela Vukić, Dražen Viljušić

Mali dom - Zagreb, Baštijanova 1d, 10000 Zagreb www.malidom.hr, e-mail: malidom@malidom.hr

Voditeljica pedagoških aktivnosti HŠM-a: Ivana Dumbović Žužić

Voditeljica marketinga HŠM-a: Kristina Gverić

Fotografije i skeniranje građe: Fredy Fijačko

Prostorno oblikovanje i likovni postav: Ivana Dumbović Žužić Fredy Fijačko

Tehnički postav: Fredy Fijačko

Grafičko oblikovanje i priprema: Kristina Džepina-Bajić

Tisak:

Naša djeca tiskara d.d.

Naklada:

500 primjeraka Financirano sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Zagreb Zagreb, travanj – svibanj 2011. CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice pod brojem 767760. ISBN 978-953-7262-13-6

DODIR I Å KOLA NEKAD I SAD

U ime nakladnika

Šesnaestu godinu zaredom Hrvatski školski muzej priređuje aktivnosti kojima se pridružuje drugim muzejima i na taj način, kroz učenje i druženje, slavimo Međunarodni dan muzeja 18. svibnja. Od trenutka kad smo doznali da je tema akcije Dodir znali smo da ćemo našim posjetiteljima ispričati priču o tome kako su se školovala i obrazovala djeca koja su svijet morala spoznavati upravo dodirom. Muzejska pedagoginja Ivana Dumbović Žužić, izložbom i katalogom, prikazala je obrazovanje slijepe i slabovidne djece nekad, a suradnja s Centrom za odgoj i obrazovanje Vinko Bek i Malim domom donijela je u naš Muzej predmete vezane za obrazovanje slijepe i slabovidne djece danas. Kako smo spojili prošlost i sadašnjost dodira u školi moguće je doznati i sudjelujući u našim radionicama koje smo priredili sa slijepim i slabovidnim učenicima. U godini kada slavimo svoj 110. rođendan zaštićene smo predmete oslobodili zaštite kako bi ih naši posjetitelji mogli vidjeti dodirujući ih. Bit će zanimljivo čuti kako su ih doživjeli! Pridružite nam se! Branka Manin

Dodir i škola – nekad i sad / U ime nakladnika

Dodir i škola – nekad i sad

Uvodna riječ Hrvatski školski muzej godine 2011. slavi svoj 110. rođendan. Od svog osnutka izložbama predočavamo svijet škole i školstva od najranijih vremena do danas. Šetajući našim stalnim postavom možeš dotaknuti školu iz 19. stoljeća. Unutar pojedinih cjelina stalnog postava našeg muzeja nalaze se i predmeti koji vrlo često privlače pažnju malih, ali i velikih, posjetitelja poput Početnice za slijepe, Praške ploče s pupčastim pismom1, Alfabeta za čitanje slijepih i mnogih drugih, s mnoštvom pitanja. Kao i proteklih 15 godina i ove godine Sekcija za muzejsku pedagogiju Hrvatskog muzejskog društva priređuje muzejsko-edukativnu igru povodom Međunarodnog dana muzeja (18. svibnja), a nosi temu Dodir. Naš muzej sudjeluje u akciji izložbom Dodir i škola koja vjerno prikazuje obrazovanje slijepe i slabovidne djece u prošlosti, a današnjicu upotpunjuju likovni radovi učenika Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek iz Zagreba te interaktivne instalacije Malog doma. Kako Muzej čuva stare, zanimljive, ponekad neobične, predmete koji se zbog zaštite ne mogu dodirivati te se uglavnom nalaze iza stakla, ove godine možete sudjelovati u akciji i dodirom. Kako, otkriti ćete putem događanja i radionica tijekom izložbe Dodir i škola. Čovjek poima svijet oko sebe pomoću svojih osnovnih osjeta: vida, sluha, dodira, okusa i njuha. Odsustvo pojedinog čula smanjuje nam mogućnost spoznaje svijeta oko nas. Kako bi nadomjestili pojedino čulo pojačano razvijamo preostala. Gubitkom vida preostala osjetila poput sluha i dodira preuzimaju ulogu ispunjavanja praznine, te prenošenja slike svijeta oko nas. Iz motrišta svih onih koji posjeduju bogatstvo svih čula spoznavati bez jednog od njih čini se kao nemoguća misija.

Za one koji žele znati više... U literaturi nalazimo i pojam šestog osjetila kod slijepih; odnosi se na osjećaj zapreka – mnogi slijepci osjećaju ili naslućuju zapreku prije, nego do nje dođu. (Ratković, 1917.) „Nije moguće pobliže zaviriti u tajnoviti i osebujni svijet slijepčeve mašte; za to bismo i sami morali slijepi biti. Mi znamo samo toliko, da mašta gospodari svom njegovom dušom: i razumom i čuvstvom i voljom.“ 1 Pupčasto pismo je dobilo ime po izumitelju Louisu Brailleu te je poznato i kao Brailleovo pismo koje postaje međunarodnim pismom za slijepe osobe, a sastoji se od uzvišenih točaka i zbog toga se naziva i pupčasto pismo. Najuobičajenija sprava za pisanje je poznata i kao Praška ploča. Pismo je bilo praktičnije zato što je zauzimalo manje prostora i brže se pisalo te lakše čitalo. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.

Dodir i škola – nekad i sad / Dodir i škola – nekad i sad

Danas se u Hrvatskoj primjenjuje međunarodna definicija sljepoće i slabovidnosti. Slijepom se smatra ona osoba koja na boljem oku uz korekciju ima ostatak vida do 5%, odnosno oštrinu vida na boljem oku od 25% s tim da je vidno polje suženo ispod 20 stupnjeva. Unutar definicije od 5% postoje još podjele pa je tako prva kategorija slijepih osoba ona s ostatkom vida od 0% do 2%, a druga ona od 2% do 5%. Ove se osobe nazivaju i praktički slijepe osobe kao i osobe sa suženim vidnim poljem. Slabovidnom se smatra osoba koja na boljem oku uz korekciju ima ostatak vida na boljem oku od 5% do 30%. Na koji način su djeca s nedostatkom vida savladavala početno čitanje, pisanje, računanje, ručni rad i sve ostale zadatke koje je pred njih stavljala škola i život možemo razabrati iz svjedoka prošlosti – muzejskih predmeta u Hrvatskom školskom muzeju. Što sve čine dječje ruke i mašta zajedno, otkrit ćete kroz izložbu likovnih radova učenika Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek iz Zagreba, a svijet oko sebe bez vida spoznat ćete uz malu pomoć Malog doma iz Zagreba. Historia est magistra vitae. Povijest je učiteljica života, kaže stara latinska izreka. Ona nam služi kako bi bolje razumijevali sadašnjost te pametnije planirali budućnost. U katalogu izložbe Dodir i škola na tvoj dodir znanjem čekaju razne pitalice. Upotpuni ovu priču kako bi i sam postao dio nje. Sretno!

Dodir i škola – nekad i sad / Dodir i škola – nekad i sad

PITALICE

Hrvatski školski muzej ove godine slavi veliku obljetnicu. Koji rođendan navršava Hrvatski školski muzej 19. kolovoza 2011. godine? _______________________.

Čovjek poima svijet oko sebe pomoću svojih osnovnih osjetila. Imenuj ih!

Dodir i škola – nekad i sad / Dodir i škola – nekad i sad

Povijesne crtice

Lijepa naša nije uvijek imala teritorijalni oblik kao što to ima danas. Na to su utjecale razne povijesne prilike i neprilike. U drugoj polovici 19. stoljeća teritorij današnje Hrvatske nalazi se unutar državnog okvira Habsburške monarhije. Vrijeme o kojem ćemo govoriti odnosi se na Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju tzv. Bansku Hrvatsku i dijelom na područje Vojne Krajine krajem 19. stoljeća, u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića (1873. -1880.) te nakon. Mažuranićevo doba ostavilo je značajnog traga u povijesti hrvatskog školstva i pedagogije. Otvoreno je Sveučilište u Zagrebu (19. listopada 1874.) i velik broj školskih i kulturnih institucija, a doneseni su i slobodoumni zakoni o slobodi tiska i okupljanja. Jedan od najvažnijih događaja u povijesti hrvatskog školstva dogodio se 14. listopada 1874., kada je usvojen Prvi školski zakon, Zakon ob ustroju pučkih škola i preparandija za učiteljstvo obćih pučkih učiona u Hrvatskoj i Slavoniji, poznat i kao Mažuranićev zakon.

Prvim školskim zakonom iz 1874. godine uvedena je opća obveza pohađanja osnovnih četverogodišnjih škola s opetovnicom u trajanju od dvije godine. Tim zakonom djevojčice i dječaci s navršenih 6 godina kreću u pučku školu koja je trajala četiri godine. Kako nakon završetka pučke škole ne bi zaboravili čitati, pisati i računati polazili su i opetovnice naredne dvije godine. Prvim školskim zakonom od 14. listopada 1874. godine za učenike učiteljske škole - preparande uvode se i najnužnije pouke kako obučavati slijepu i slabovidnu djecu: Na preparandijah gdje bude prilike, imaju se preparandi i preparandice upućivati i u načinu, kako se obučavaju sliepi i gluhoniemi. Preparandija je naziv za nekadašnju učiteljsku školu. Hrvatsko školstvo predstavljeno je na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine u prvoj skupini Uzgoj i nastava s učilima za obuku i učeničkim radovima izloženim u studijskom kabinetu. Tadašnja Kraljevska zemaljska vlada dobila je najviše odlikovanje izložbe, Grand Prix. Među učeničkim radovima bili su i radovi učenika Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece iz Zagreba, danas Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek. Ova cjelina poznata kao Pariška soba u cijelosti je očuvana i izložena kao zasebna, s manjim dijelom odabranih predmeta, u okviru stalnog postava Hrvatskog školskog muzeja.

Dodir i škola – nekad i sad / Povijesne crtice

Ovo vremensko razdoblje daje sliku povijesti hrvatskog školstva i učiteljstva u kojem je vidljiva razvijenost i mnoga postignuća unatoč teškim okolnostima. Za to su u prvom redu zaslužni učitelji - rodoljubiva inteligencija koja je koristila svaku priliku za napredak svog naroda. (Dumbović, 1991.). I kao takvo, ovo razdoblje je ostavilo neizbrisivi trag kojeg možete dodirnuti posjetom Hrvatskom školskom muzeju.

PITALICE a) Jedan od najvažnijih događaja u povijesti hrvatskog školstva dogodio se 14. listopada 1874., kada je usvojen Prvi školski zakon poznat i kao Mažuranićev zakon. Originalni naziv tog zakona je: ___________________________________________________________ ___________________________________________________________.

b) Zaokruži točan odgovor! 1) Preparand je osoba koja nešto preparira. 2) Preparand je osoba koja paradira na paradi prije ostalih. 3) Preparand je osoba koja pohađa Učiteljsku školu to jest budući učitelj ili učiteljica.

Dodir i škola – nekad i sad / Povijesne crtice

Odgoj i obrazovanje slijepih osoba u Hrvatskoj u 19. stoljeću

O začecima obrazovanja slijepih osoba nalazimo traga već u 18. stoljeću. U 18. stoljeću slijepe osobe se spominju kao poznati guslari i pjevači. Slijepi guslari obilazili su sela, sajmove i crkvene godove te uz pratnju gusala pjevali pjesme o znamenitijim događajima povijesti i slavili domaće junake. Postojale su navodno i posebne glazbene škole za slijepe osobe kako bi se usavršile u guslanju i pjevanju poznate i kao sljepačke akademije. Najpoznatije takve škole bile su u Irigu (Srijem) i Arbaniji u kojima su se darovitiji slijepci poučavali u guslanju, pjevanju i u sastavljanju sljepačkih pjesama. Škola je ukinuta 1790. godine. Spominje se i poseban jezik slijepih u Slavoniji, gegavački2, u kojem su slijepci govorili između sebe kako ih drugi ljudi ne bi mogli razumjeti. U to vrijeme u Hrvatskoj nema škole za poučavanje slijepe djece u čitanju, pisanju, glazbi i drugom obrtu kao što je bilo već u Beču pa su se djeca imućnijih roditelja obrazovala u zavodima izvan Hrvatske. U Carsko-kraljevskom odgojnom institutu za slijepe u Beču, (utemeljenom 1804. godine, osnivač Johann Wilhelm Klein) djeca su se obučavala u svim nastavnim predmetima kao u nižoj i višoj pučkoj školi: čitanju, pisanju, računanju, glazbi, vjeronauku, zemljopisu, ručnom radu i dr. Budući da je broj djece koja su ispunjavala te uvjete bio mali, rasla je potreba za osposobljenim učiteljima u Hrvatskoj koji bi mogli poučavati slijepu djecu. I sami hrvatski pučki učitelji pokazivali su interes za stručnim usavršavanjem kako bi obukom obuhvatili svu djecu i pružili im osnovno obrazovanje te se usavršavali u Beču. Hrvatski sabor na svojim zasjedanjima godine 1839. i 1843. raspravlja o osnivanju škole za slijepe i gluhe pri samostanu Milosrdne braće u Zagrebu. Godine 1847. zastupnici iz Varaždinske županije dolaze u Sabor s punomoći svoje županije u kojoj se traži osnivanje zavoda za slijepce u kojemu bi se slijepi školovali na državni trošak.

2 Gegavački jezik – tajni sljepački govor, kombinacija srpskih, hrvatskih i stranih riječi, od kojih neke dolaze i iz sanskrta.

Dodir i škola – nekad i sad / Odgoj i obrazovanje slijepih osoba u Hrvatskoj u 19. stoljeću

Polaznici Zavoda za odrasle slijepe Društva Sv. Vida u radionici; iz albuma „Slike iz školskog života u pučkim i učiteljskim školama Kraljevina Hrvatske i Slavonije“ (HŠM Mf 123/14)

Za one koji žele znati više... U drugoj polovici 19. stoljeća Hrvatska je imala izrazito velik broj slijepih osoba. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu na koncu školske godine 1907. – 1908. donosi i Statističke podatke o slijepcima u Hrvatskoj i Slavoniji od godine 1880. do 1900. te Osobne odnošaje slijepaca u Hrvatskoj i Slavoniji u god. 1900. (neoženjene i neudate, oženjene i udate, obudovjele, zak. raspitano): 1880.godine (1256 muških, 1432 ženskih, ukupno 2688), 1890.godine (1372 muških, 1544 ženskih, ukupno 2916), 1900.godine (1435 muških, 1460 ženskih, ukupno 2895). Godine 1863. učitelj iz Markuševca, Josip Cunić u svoju pučku školu u Sv. Šimunu kraj Zagreba, uzima slijepog dječaka i posvećuje se njegovom obrazovanju. Učenik je s uspjehom savladao ne samo predmete koje slijepa osoba može naučiti sluhom, već i nastavu iz onih predmeta u kojima se javljaju pojmovi koje nije mogao shvatiti samo sluhom. To je prije svega postigao sistematskim vježbanjem opipne osjetljivosti – dodira dječaka i svojim nastojanjem da djetetu dođe u ruke što više raznovrsnih predmeta kako bi upoznao njihov oblik i druge osobine koje se mogu spoznati dodirom. Cunić je prvi učitelj u Hrvatskoj za kojeg je poznato da je primjenjivao posebne metode u poučavanju slijepe djece.

Dodir i škola – nekad i sad / Odgoj i obrazovanje slijepih osoba u Hrvatskoj u 19. stoljeću

Kako bi učenik stekao predodžbu o materijalnom svijetu poslužio se jednom drvenom kutijom u koju je smjestio mnoštvo manjih predmeta različitog oblika i materijala. Nakon toga je slijedilo upoznavanje s predmetima većih dimenzija, te je dječak, zahvaljujući zornoj obuci, usvojio priličnu količinu predodžaba i pojmova o domaćim životinjama, oruđu za rad i mnogočemu drugome, što je sačinjavalo dio školskog i seoskog rada i života. Uspješno započeti pothvat učitelja Josipa Cunića prekinut je dječakovom smrću. U svom članku Uzgoj i obuka slijepaca u Napretku iz 1883. godine, učitelj Cunić obraća se učiteljstvu ovim riječima: Sluči li se u području vaše škole da sliepca upišu među sposobnjake, uzmite ga, jer je i sbilja, za uzgoj i obuku sposoban. Ne plašite se truda, jer ćete za malen trud imati preko dovoljno nagrade. U Cunićevom članku po prvi put se predlažu i konkretne mjere za uvođenje osnovnog obrazovanja slijepe djece u Hrvatskoj – osnivanje specijalnog zavoda za slijepe.

Znaš li da je godine 1873. u Beču održan Prvi kongres europskih učitelja za slijepe? Prvim školskim zakonom od 14. listopada 1874. godine odredbom člana 83. za učiteljske pripravnike - preparande, uvode se i najnužnije tiflopedagoške pouke: Na preparandijah, gdje bude prilike, imaju se preparandi i preparandice upućivati i u načinu, kako se obučavaju sliepi i gluhoniemi. Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju pučkih škola i preparandija za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1874. U svom djelu Teorija pedagogije ili nauk ob uzgoju godine 1876. poznati učitelj i pedagog Stjepan Basariček daje prvi tiskani prikaz i o problematici odgoja i obrazovanja slijepe djece. Basariček daje najprije opću karakteristiku slijepog djeteta ističući njegovu sposobnost za obrazovanje te ulogu opipa (dodira) i sluha u procesu odgoja i obrazovanja slijepog djeteta, zatim pregled specijalnih zavoda za slijepe, sadržaj odgojno-obrazovnog rada u tim zavodima te iznosi metode rada sa slijepom djecom u roditeljskom domu i redovnoj osnovnoj školi. Novo razdoblje povijesti odgoja i obrazovanja slijepih u Hrvatskoj počinje s Vinkom Bekom.

Dodir i škola – nekad i sad / Odgoj i obrazovanje slijepih osoba u Hrvatskoj u 19. stoljeću

Tko je Vinko Bek?

Vinko Bek (HŠM Mf 488)

Vinko Bek je rođen 1862. godine u Podgajcima na Dravi. Osnovnu školu polazi u Cerniku, Osijeku i Pečuhu, a nižu realku u Osijeku. Godine 1877. upisuje Učiteljsku školu u Zagrebu i završava 1881. godine kada dobiva namještenje kao učitelj osnovne škole u Bukevju kraj Velike Gorice, gdje ostaje punih 11 godina. Zatim radi kao učitelj u Zagrebu sve do 1895. godine. Misao o posveti odgoju i obrazovanju slijepih sazrijevala je u Beku još u vrijeme obučavanja na Kraljevskoj muškoj učiteljskoj školi, a tome je zasigurno pridonio svojim pedagoškim djelovanjem i jedan od profesora muške učiteljske škole - Stjepan Basariček. Nakon završetka učiteljske škole odlazi u Beč, gdje u Carskom zavodu proučava odgoj i obrazovanje slijepih osoba. Nakon povratka iz Beča 1888. godine, mladi Bek izdaje stručno - propagandnu knjižicu Uzgoj slijepaca, napisanoj prema prvome poglavlju knjige austrijskoga tiflopedagoga Friedricha Entlichera Das blinde Kind im Kreise seiner Familie und in der Schule seines Wohnortes (Slijepo dijete u krugu svoje obitelji i u školi svoga zavičaja).

Godine 1889. izdaje knjižicu Bečki zavodi za slijepce i naše potrebe. U prvom dijelu knjižice daje opis ustanova za slijepe u Beču i okolici, a drugi dio knjižice je posvećen raspravi o problemima odgoja i skrbi za slijepe u Hrvatskoj te potrebi osnivanja uzgojnog zavoda za slijepce kod nas i o njegovom uređenju.

Vinko Bek prilagođava Brailleovo pismo za hrvatski jezik (prva verzija adaptacije) te sastavlja i tiska prvu hrvatsku početnicu za slijepe i na Brailleovu i na Kleinovu pismu 1889. godine. Izradio je i Brailleovu abecedu za slovenski i bugarski jezik.

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

BRAILLEOVA ABECEDA – posebno reljefno točkasto pismo za slijepe koje je 1829. godine stvorio Louis Braille. Pismo je prihvaćeno kao međunarodno sljepačko pismo, a sastoji se od šest točaka po tri u dva okomita reda u različitim kombinacijama položaja. Za svako slovo, broj, matematičke i glazbene znakove, interpunkciju i dr. stvoren je poseban znak. Znakovi se, uz pomoć posebnih pločica sa žljebićima, posebnim ravnalom i tupastim šilom ispupče na tvrdom papiru pišući od desna na lijevo, a čitajući kažiprstom desne ruke s lijeva na desno. Napravljen je i poseban pisaći stroj za pisanje Brailleovog pisma.

Kat. br. 10

HRVATSKA BRAILLEOVA ABECEDA

Napiši svoje ime Brailleovim pismom!

___________________________

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Kat. br. 13

KLEINOVO PISMO se naziva još i igličasto ili bockasto pismo. Osnovu pisma čine latinična reljefna slova koja su se oblikovala pomoću malih iglica poredanih tako da daju potpunu sliku pojedinog slova. Za pisanje bockastoga pisma rabilo se pomagalo koje je izumio Johann Wilhelm Klein (osnivač bečkog zavoda slijepe) i nazvano je po njemu: Kleinova sprava za pisanje. Sastoji se od kutije koja se otvara na dvije polovice. U jednoj su između letvica abecednim redom poredana olovna slova, a u svakom su slovu s donje strane šiljci poredani tako da čine oblik istoga slova. Na drugoj strani je umetnuta podloga na koju se posebnim okvirom pričvršćuje papir. Ravnalo se rabilo kako bi učenik mogao u pravilnom redu pisati, a sastojalo se od dvije letvice s po dva čavlića na krajevima. Pri pisanju slova su se vadila i zabadala u papir između letvica ravnala, te su se na taj način na drugoj strani papira napravila povišena bockasta slova koja su se mogla čitati prstima. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Kleinovim pismom služila su se i djeca Zemaljskog zavoda za slijepe u Zagrebu. Na izložbi Dodir i škola predstavljene su učeničke zadaće pisane ovim pismom te pomagalo za pisanje.

Navedi naslov tebi najzanimljivije učeničke zadaće ili teksta iz početnice na ovom pismu! _______________________________ ____________________________ ____________.

S dopuštenjem Kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 14. listopada 1888. god. br. 6.634. učitelj u Bukevju, Vinko Bek, otvara privatan zavod za slijepce (odnosno u okviru pučke škole dopušta se učitelju obučavati slijepo dijete). U zavod se upisuje jedno dijete s kojim se može baviti samo u izvanškolsko vrijeme. Bekov prvi učenik, Hinko Svoboda, u vremenu od samo četiri mjeseca savladao je cjelokupni program za prvi razred osnovne škole. Postigavši u rekordnom vremenu dobre rezultate, Bek izlazi u javnost sa svojim učenikom 30. srpnja 1889. godine u Zagrebu gdje priređuje javni ispit u prostorijama tadašnjeg Lampeovog zavoda za gluhonijeme. Narodne novine od 31. srpnja 1889. godine tim povodom objavljuju: To je prvi pokus ove vrsti kod nas. Malić koji tek pol godine polazi nauke, čitao je vrlo okretno iz svoje početnice, prebirući prstima na uzdignutim slovima. Zatim je imao slagati pojedina slova u alfabet sastavljen u kutiji, koja ima razne pregradke, što je učinio, a da nije ni jedan put pogriješio. Na englezkom računalu slagao je brojke, kako mu je tko kazivao, a iz bočica vadio pojedine predmete velikom sigurnošću, kazujući odmah i ime predmeta. Nanizivao je razne predmete iglom na konac, slažući ih po bojama. Osobito mnogo vještine i okretnosti pokazao je u ustmenom izrazu misli. U jesen iste godine slijepi Hinko Svoboda seli s roditeljima u Češku te tako Vinko Bek ostaje bez svog prvog učenika.

Vinko Bek sa svojim prvim slijepim učenikom Hinkom Svobodom (Rp 2-a-24)

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Nacrtaj jednu od navedenih radnji slijepog učenika Hinka!

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Slijepčev prijatelj Vinko Bek pokreće, uređuje i financira prvi stručni tiflološki časopis u Hrvatskoj – Slijepčev prijatelj. Slijepčev prijatelj je prvi hrvatski i južnoslavenski tiflološki časopis koji počinje izlaziti 1890. godine u Zagrebu. U naslovu časopisa urednik navodi da je to list za promicanje uzgoja, obuke i inih probitaka slijepaca, odnosno list za roditelje, učitelje i sve prijatelje slijepaca. Časopis je izlazio četiri puta godišnje.

TIFLOLOGIJA (od grč. riječi typhlos - slijep, logia – nauka) nauka koja se bavi zakonitostima unapređivanja nastave i obrazovanja te rehabilitacijom osoba oštećenog vida, odnosno slabovidnim i slijepim osobama. TIFLOPEDAGOGIJA je specijalna grana pedagogije koja se bavi odgojem i obrazovanjem slijepih osoba.

Slijepčev prijatelj: List za promicanje uzgoja, obuke i inih probitaka slijepaca (Ks 562, 563)

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Najveći dio napisa u Slijepčevom prijatelju potječe od Vinka Beka, uz njegove originalne sastave tiskaju se i prijevodi stranih autora i listova, a od domaćih autora nalazimo pučke učitelje koji su izvještavali o životu i radu slijepih osoba u svom kraju te dr. Niku Selaka koji svojim napisima doprinosi prepoznavanju i odnosu spram raznih očnih bolesti, prevenirajući na taj način sljepoću kao krajnji ishod. Već u samom uvodu Slijepčevog prijatelja urednik najavljuje da će časopis donašati razne poučne članke za stručnjake, roditelje i ine prijatelje slijepaca, upućujuć posebno roditelje kako im je uzgajati slijepce jer je slijepo dijete sposobno učiti i raditi kao i zdravo dijete njegove dobi. Vodeći se time roditeljima daje razne prijedloge, savjete, igre i pjesmice, kako za malu tako i za veću djecu, u smjeru osposobljavanja za samostalan život. Za promicanje obuke slijepih u čitanju i pisanju, Bek u časopisu objašnjava razne načine pisanja slijepih (rimski uncijal i Moonovo pismo), a ponajviše se zadržava na Brailleovom pismu koje tu prikazuje i pojašnjava. Tome u prilog preporučuje i Početnicu za slijepe koju je sam izradio 1889. godine. Početnica je pisana Brailleovim pismom prilagođenim za hrvatski jezik. Dodan je i prilog za osobe s vidom Tumač k početnici koji pomaže svima koji žele slijepca naučiti čitati.

Rimski uncijal (reljefno linijsko pismo) je izumrlo pismo u kojem su se rabila izbočena latinska slova, a pisala su se utiskivanjem u papir i čitala opipom. Moonovo pismo se sastojalo od 6 pojednostavljenih oblika latiničnih slova te nije bilo lako čitljivo dodirom.

Za one koji žele znati više... Prijatelj slijepih i gluhonijemih iz 1893. godine donosi i vijest o strukovnoj školi za pletenje košara u Osijeku u koju se primaju i slijepci „...u svako doba, bez razlike dobe...“ kako bi se izučili izradi pletiva od cijelih, kalanih i priređenih šiba, pa i finije vrsti. Košaraštvo je poučavao učitelj Antun Martić, dodijeljeni puč. učitelj, a prvog slijepog učenika prigrlio je kao pravi rodoljub 1. listopada 1886. godine. Košaraška škola u Osijeku odlikovana je počasnom diplomom i zlatnom kolajnom na osječkoj izložbi 1889. godine. (Rapo, 2004.) Časopis redovito izvještava o statističkim podacima o slijepima u Hrvatskoj preuzetih iz Zoričićevog popisa žiteljstva, o novostima u razvoju pitanja slijepih, o prilikama u kojima slijepi žive, objavljuje i dopise o stvarnom životu slijepaca. Česte su i obavijesti o slijepima u inozemstvu, zatim napisi o znamenitim slijepcima iz povijesti. Ta već u staro vrijeme bilo je ljudih kojim nije škodila slijepost da si ovjekovječe ime. Starac Homer bio je slijepac, pa kako je divno spjevao Ilijadu i Odiseju! 3

3 Znameniti slijepci - Slijepčev prijatelj. List za promicanje uzgoja, obuke i inih probitaka slijepaca. Tečaj I., Svezak 2., str. 38.

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Objavljivane su i razne vijesti o pitanjima slijepih izvan Hrvatske i prikazi Zavoda za slijepe kako bi se ukazalo na napredak u odgoju i obrazovanju slijepih diljem Europe te dobila podrška za ostvarivanjem urednikove želje – odgojni zavod za slijepe u nas. Godine 1892. Vinko Bek pridobiva razumijevanje i potporu Izidora Kršnjavog, tadašnjeg odjelnog predstojnika za bogoštovlje i nastavu, na čiju inicijativu, proširujući svoje dotadašnje okvire, list mijenja ime u Prijatelj slijepih i gluhonijemih – list za promicanje uzgoja, obuke, obskrbe i inih probitaka slijepih i gluhonijemih. Časopis je ime Prijatelj slijepih i gluhonijemih zadržao sve do 1897. godine kada zbog bolesti urednika prestaje izlaziti. U časopisu je objavio četrdesetak članaka iz područja tiflopedagogije. Surađivao je u časopisu Napredak (1886. – 1890.), njemačkom stručnom časopisu Blindenfreund i dr.

••• Bek ne odustaje od svoje prvobitne zamisli osnutka uzgojnog zavoda za slijepe i uz pomoć križevačkog biskupa Julija Drohobeczkya osniva Društvo za pomoć slijepima Sv. Vid. Na čelu Društva postavljen je J. Drohobeczky, a zadaća Društva bila je otvaranje uzgojnog zavoda za slijepu djecu. Kasnije će Društvo s Vinkom Bekom uz podršku I. Kršnjavog osnovati Zavod za odrasle slijepe.

••• Vinko Bek je priređivao i izložbe s tiflološkom tematikom. Spomenuti ćemo njegovo sudjelovanje na velikoj jubilarnoj izložbi Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva 1891. godine u Zagrebu sa Sljepačkim odjelom. Izložba je bila priređena u glavnoj zgradi Zagrebačkog sveučilišta te je svojim obimom opremila čitavu jednu dvoranu. Izdaje i Izložbeni katalog za sljepački odjel na Gospodarskošumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891. godine koji sam uređuje i izdaje, a prihod namjenjuje povećanju Hrv. sljepačkog muzeja. Prvi opći dio kataloga pisan je u obliku kratkog informatorija o slijepima, a u drugom dijelu se nalazio popis izloženih predmeta i kraće bilješke o nekima od izlagača. Izlošci su zorno predočavali način izvođenja nastave u inozemnim zavodima za slijepe.

Izložbeni katalog za sljepački odjel na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891. (K2-4420)

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Kat. br. 5

Prikazane su različite vrste pisama za slijepe (uncijal, Brailleovo i Moonovo pismo, američki sistem i dr.), Bekova početnica iz 1889. godine, zatim pomagala za elementarnu nastavu čitanja i pisanja, razne table za pisanje Brailleovim, Kleinovim, Heboldovim pismom te rukopisom, pomagala za izvođenje aritmetičkih operacija i specijalni pribor za geometrijsko crtanje, reljefni globus i geografske karte te specijalna sredstva za obuku u glazbi, fizici i prirodopisu. Bili su izloženi i zanatski radovi učenika stranih zavoda za slijepe (pletarska, četkarska, užarska, obućarska i ćilimarska roba određena za prodaju) te proizvodi ženskog ručnog rada. Isticali su se i radovi samoukih slijepih iz Hrvatske: vunena i lanena pređa, domaće otkano platno, razni predmeti izrađeni od vrbovih šiba i konopljinih vlakana. Kako bi vjerno prikazao sposobnost slijepe djece za školu i rad, za vrijeme izložbe unajmljuje slijepog mladića iz Botova kraj Koprivnice, apsolviranog pitomca Izraelitskog zavoda za slijepe u Beču, koji u samoj izložbenoj dvorani demonstrira izučeni ručni rad – izrađivanje četke. Zabavni život slijepih predstavljali su izlošci raznih igara prilagođenih za slijepe: šah, tombola, domino, kuglana i sl. (Tonković, 1960.)

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Kat. br. 4

Bek je sudjelovao sa svojim publikacijama i u Linzu povodom II. skupštine austrijskih učitelja slijepaca 1890. godine, zatim na Milenijskoj izložbi u Pešti 1896. godine s Hrvatskim sljepačkim odjelom te vjerojatno 1900. godine u Parizu na Međunarodnom kongresu za poboljšanje sudbine slijepih. (Tonković, 1960.) Sakupljao je narodne rukotvorine i izložio ih na izložbama u Velikoj Gorici (1888.) i Zagrebu (1891.). Bio je član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, a 1908. predsjednik Društva za unapređenje uzgoja.

Postupaj sa slijepim djetetom kao i da nije slijepo! 4

4 Stjepan Ratković, Slijepi i njihovo odgajanje, Zagreb, Naklada Hrv. pedagoško književnoga zbora, 1917., 164. str.

Dodir i škola – nekad i sad / Tko je Vinko Bek?

Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Godine 1895. započinje se u Hrvatskoj s institucionalnim obrazovanjem slijepih. Prema odluci Kraljevske zemaljske vlade otvara se 1. rujna 1895. godine Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece. Otvoren je u prizemlju zgrade bivše bolnice Sestara milosrdnica u Ilici 83 pod jednim krovom sa Zemaljskim zavodom za odgoj gluhonijeme djece i školom za primalje s rodilištem. Prvi učitelj i ravnatelj Zemaljskog zavoda za uzgoj slijepe djece bio je Vinko Bek. U Zavod se primaju fizički i psihički normalno razvijena slijepa i slabovidna djeca oba spola koja su navršila 8, a nisu starija od 12 godina. Od nastavnih predmeta imaju: nauk vjere, čitanje, pisanje, nastavni jezik, zornu obuku, računstvo, geometrijsko oblikovanje, zemljopis i povijest, prirodoznanstvo, čitanje pitomcima, pjevanje, gimnastiku, Fröbelove radnje, modeliranje i obrt. Zavod se uzdržava iz zemaljskih sredstava i svi se polaznici uzdržavaju o zemaljskom trošku. Svrha je zavoda za odgoj slijepe djece, da poda slijepoj djeci opću obrazovanost i da slijepa djeca izuče u njemu zanat, koji će ih prehranjivati u kasnijem životu. Obučavanje se dijeli na: a)

školsko, koje obuhvaća svu učevnu građu niže pučke škole, uz pripomoć dakako posebnih učila. Škola ima 5 razreda i dva produžna tečaja. U prvom razredu otpadaju na obučavanje u sedmici 23 sata, u drugom razredu 25 sati, u ostala tri razreda po 28, a u produžnim tečajevima po 15 sati u sedmici;

obrtno. Dječaci uče kefarstvo i pletenje trstenih stolaca, a djevojčice uče ženski ručni rad;

glazbeno. U glazbi se poučava svaki pitomac, u kojega je razvijen sluh. Zasada uče tamburanje, glasoviranje, orguljanje i guslanje i to po posebnim kajdama. Napokon uče najpotrebnije iz teorije glazbe.

Pripominje se, da je obuka u glazbi sporedne naravi i da se uči samo utoliko, da poda slijepcu barem neku nasladu u njegovoj nevolji.

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Naučna osnova za zavod propisana je naredbom kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 1. svibnja 1897. godine br. 5969, a upotpunjena je naredbom od 11. lipnja 1902. br. 4422.

Privremena naučna osnova za Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece (od I. do V. razreda s produžnim tečajem) A. ŠKOLSKA OBUKA 1.

Nauk vjere.

Čitanje. (Svrha: Vještina u čitanju majuskule i Brailleova pisma. Valjano razumijevanje čitanoga.)

Pisanje. (Svrha: Okretnost u rukovanju s Kleinovim aparatom i aparatom za priređivanje Brailleova pisma.)

Nastavni jezik.

Zorna obuka. (Svrha: Uputa u pažljivo promatranje predmeta iz djetetove okoline. Priučavanje na čist i jasan izgovor. Odgoj duševni, pobuđivanje mara za nastavu.) za I. i II. razred.

Slovnica. (II.- V. razreda) (Svrha: Poznavanje glavnih pravila slovnice potrebitih za bolje razumijevanje i bolju uporabu jezika.),

Pravopis i sastavak. (Svrha: Vještina u pisanju listova, poslovnih sastavaka slijepcima potrebitih i opisa.)

Računstvo. (Svrha: Sigurnost i okretnost u rješavanju praktičnih računskih zadataka. Poznavanje elementarnih računskih operacija. Računanje na aparatima ima se upotrijebiti samo kao pripomoć kod usmenog računanja.)

Kat. br. 7

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Kat. br. 1

Geometrijsko oblikoslovlje. (Svrha: Shvaćanje jednostavnih geometrijskih oblika. Poznavanje glavnih geometrijskih tjelesa.)

Stvarna obuka. a)

Zemljopis. (Svrha: Poznavanje Hrvatske i Slavonije, glavno o Ugarskoj i o zemljama zastupanim u carevinskom vijeću. Pregled o Evropi i ostalim dijelovima svijeta.)

Povijest. (Svrha: Poznavanje najvažnijih događaja iz domaće povijesti.)

Prirodopis. (Svrha: Poznavanje najvažnijih prirodnina iz sva tri carstva.)

Prirodoslovlje. (Svrha: Poznavanje najvažnijih prirodnih pojava, koliko mogu pitomci shvatiti usmenim tumačenjem i s pomoću pomagala prikladnih za slijepe.)

Čitanje pitomcima. (Prelekcije.) Valjani spisi za mladež podavaju građu za takovo čitanje, koje valja udesiti prema shvaćanju učenika. Čitanje mora da je poučno i zabavno i dijelom izabrano s obzirom na preuzeto naučno gradivo. Čitanje obavlja nadstojnik razreda ili nadzire čitanje u svom razredu.

Gimnastika. Po specijalnoj osnovi, koja će se naknadno izdati.

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

B. OBUKA U RADU. I.

Pripravna obuka. Svrha: Razvoj mehaničke vještine prstiju i ruke osobito u one djece u koje je opip slabo razvijen. 1.

II.

Fröbelove radnje. Rade muški i ženski pitomci I. i II. razreda po sata na nedjelju.

Kat. br. 52

Muški i ženski slöjd. Muški slöjd rade muški pitomci II. razreda, a ženski slöjd ženski pitomci I. i II. razreda i muški pitomci I. razreda po 6 sati na nedjelju.

Modeliranje. Svrha: Jačanje ruke, unapređivanje smisla za oblik, oživljavanje pobude k samostalnom radu, dopunjavanje, eventualno ispravljanje stečenih predstava. Kat. br. 50

Kat. br. 56

Kat. br. 55

Kat. br. 57

Kat. br. 58

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

III.

Obrtna obuka. 1.

Kefarstvo. Svrha: Sposobnost za tjeranje kefarskoga obrta u zajednici s drugim kefarima ili samostalno.

Košaraštvo. Svrha kao pod 1. za tjeranje košaračkoga obrta.

Ženski ručni rad. Svrha: Djevojke imaju se učiniti sposobnima za privredu ručnim ženskim radom, pletenjem košara i stolaca.

Kat. br. 21

O ručnom radu 1)

kod pripravne obuke za ručni rad pitomci 1. i 2. razreda slažu različite uzore od papira i drvenih kocaka, koje su udešene za porabu u zavodima za slijepe, išivaju različite uzore na papiru, a u 3., 4. i 5. razredu muški pitomci se počinju obučavati u modeliranju (glina, plastelin) predmeta koje su upoznali u naravi ili po modelima.

Kat. br. 24

Kat. br. 25

Obrtna obuka – muški pitomci počevši od 3. razreda obučavaju se u kefarstvu i pletenju trstenih stolaca, dok djevojčice izučavaju ženski ručni rad. PJEVANJE.

Njegovanje crkvene i svjetske pjesme uz pratnju i bez pratnje glazbala. Glazba. Prema prilikama uče daroviti pitomci po koje glazbalo, većina pak uči tamburati po 2 sata na nedjelju.

Kat. br. 26

Kat. br. 54

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Mladež Zemaljskog zavoda za slijepe u školskoj radionici; iz albuma „Slike iz školskog života u pučkim i učiteljskim školama Kraljevina Hrvatske i Slavonije“ (HŠM Mf 123/13)

Polaznici Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece za tamburanja; iz albuma „Slike iz školskog života...“ (HŠM Mf 123/16)

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

O glazbenoj obuci Da se pitomci uzmognu u zavodu i u kasnijem životu za slobodna vremena ugodno zabaviti, daje im se prilika, da u zavodu izuče po koje glazbalo. Darovitiji pitomci obučavaju se u glasoviranju, orguljanju, guslanju i tamburanju, dok su od obuke u pjevanju oprošteni samo oni pitomci, koji nemaju nikakve sposobnosti za pjevanje. U glasoviranju i orguljanju obučavaju se pitomci po posebnim kajdama za slijepe. Uz kajde pitomci uče i najvažnije iz teorije glazbe. Prve školske godine primljeno je u Zavod 13 pitomaca, a školske godine 1913./1914. primljeno je 22 pitomaca. Broj pitomaca nije značajno narastao iako se svake godine raspisivao natječaj za upis pitomaca. Tome je vjerojatno pridonijela činjenica da većina slijepe djece nije bila samo slijepa već su imala i druge poteškoće. Kat. br. 38

U Zemaljskom zavodu su na početku djelovala tri redovita učitelja, koja su stekla stručno obrazovanje, dok je za obuku u ženskom ručnom radu namještena učiteljica Kraljevske zemaljske ženske stručne škole. Spomenut ćemo neke od njih u samim počecima djelovanja Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece. Vinko Bek je predavao sve predmete osim tjelovježbe, vjeronauka i ručnog rada; Janko Barlé, aktuar nadbiskupske pisarne, predavao je vjeronauk; Ivan Brixy, profesor Kraljevske učiteljske škole, tjelovježbu, a ručni rad i Fröbelove radnje poučavala je Flora Flöglova. Pitomce grčko istočne vjere podučavao je u vjeronauku veleč. Ambrosij Pavlović. Kefarstvo je vodio Franjo Greblicki, kefar. Guslanje je poučavao Miroslav Holeček, redoviti učenik Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda, a obuku u tamburanju vodio je Josip Zgorelec, činovnik banke Slavije.

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Nacrtaj dva predmeta koja su izradili učenici Zemaljskog zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Kako bi ti bilo lakše potraži ih na izložbi Dodir i škola!

Jedan od učitelja Zavoda bio je Filip Branko pl. Štriga, koji je i sam bio slijep. Svoje osnovno obrazovanje stekao je u Zemaljskom zavodu za slijepe u Zagrebu. Nakon završenih 5 razreda u Zemaljskom zavodu nastavlja školovanje u Carskokraljevskom zavodu za slijepe u Beču. Vrativši se iz Beča, polaže učiteljski ispit pred ispitnim povjerenstvom u Kraljevskoj muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu. U početku je radio u Zemaljskom zavodu kao pomoćni učitelj, a dekretom kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 14. svibnja 1912. godine imenovan je definitivnim učiteljem. Njegove učeničke zadaće možete vidjeti i na izložbi Dodir i škola.

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Zemaljski zavod za odgoj slijepe djece svake godine povećavao je svoju sljepačku knjižnicu, koja je služila zavodskim pitomcima. Različita djela iz književnosti prepisivali su na pupčastom pismu, dobrovoljci i dobrovoljke, kasnije i bivši pitomci Zavoda, besplatno, a Zavod im je osiguravao sprave za pisanje i papir. Za učiteljsku knjižnicu redovito se nabavljala stručna literatura u običnom i reljefnom tisku, stručni strani i domaći časopisi (pr. Zeitschrift für Kinderforschung, Blindenfreund, Le Valentin Haüy, Smilje, Napredak, Škola, Von unseren Blinden, Mladi Hrvat, Frauenfleiss i dr.) te zabavnopoučna literatura.

Iz Ljetopisa zavoda prema Izvještaju Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na kraju školske godine 1911. – 1912., u Zagrebu, Kr. zemaljska tiskara, 1912. U oči „Nikolinja“ bili su zavodski pitomci po običaju nadareni slatkišima, orasima, smokvama i narančama. Pojedincima namijenjeni darovi bili su postavljeni na zgodna mjesta, da ih pitomci odmah ne nađu. Kad je prvi pitomac našao svoj omot, a nalaz objavio drugovima, nastalo je živahno i veselo potraživanje. Ova neznatna zabavica priređuje djeci obično veliko veselje.

Godišnja izvješča Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu (Ki-512)

Zemaljski zavod za odgoj slijepe djece u Zagrebu odlikovan je počasnom diplomom za izložene dječačke slöjd radnje na kongresu u Linzu 1897. godine. Diplomom je odlikovan i sam upravitelj Zemaljskog zavoda, Vinko Bek. Krajem školske godine 1898./99., Bek je Vladinom odlukom premješten sa Zavoda i stavljen na raspolaganje Društvu Sv. Vida. Za njegovog nasljednika bio je imenovan Stjepan Horvat. Od 1899. godine Vinko Bek sve do umirovljenja 1920. godine obnašao je ulogu ravnatelja Doma slijepih radnika. Na izložbi Dodir i škola predstavljeni su i učenici i učenice Zemaljskog zavoda putem svojih radova i zadaća iz pojedinih nastavnih predmeta.

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Po završetku školovanja učenici prelaze u Zavod za odrasle slijepe društva Sv. Vida: dječaci u Dom slijepih radnika (otvoren 1898. godine) na Mlinarskoj cesti, a djevojčice u Dom slijepih djevojaka (otvoren 1910. godine) u Visokoj ulici u Zagrebu. Dom slijepih radnika obučavao je mladiće u dobi od 15 do 25 godina u zanatu (obrtnoj školi). Sva nastavna djelatnost Doma svodi se na praktičnu zanatsku obuku u radionici (četkarstvo, košaraštvo, pletenje trstenih stolaca, slamnatih otirača i dr.), a književna obuka je pružala polaznicima samo najosnovnije elemente pismenosti i glazbenog odgoja. Obuku u čitanju, pisanju i računu vodio je Vinko Bek. Obučavanje se provodilo do potpunog savladavanja zanata, a svjedodžba o zanatu je davala polazniku pravo na obrtnu knjižicu. Zavod je posjedovao prodavaonicu i omogućavao slijepima prodaju svojih proizvoda kako bi na taj način mogli živjeti od svoje zarade i uzdržavati obitelj. U Domu slijepih djevojaka djevojke su se obučavale u ženskom ručnom radu, pletenju košarica, pletenju trstenih stolaca i izradi četaka. Zadaća Doma se sastojala u tome da slijepim djevojkama osigura opskrbu, obuku i zaposlenje. Povijesnom šetnjom upoznali smo trnovit, ali vrlo uspješan put obrazovanja slijepe i slabovidne djece u Hrvatskoj. Koliko su učenici bili vješti i uspješni govore i sami muzejski predmeti u Hrvatskom školskom muzeju. Svojom marljivošću i upornošću proturječili su predrasudama o slijepim osobama. Danas se slijepa i slabovidna djeca obrazuju ne samo u nekadašnjem Zemaljskom zavodu za slijepu djecu, a današnjem Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, već polaze i redovite škole. Osuvremenjena su i pomagala za obuku slijepe djece u čitanju, pisanju, računanju i svemu drugome što im je potrebno. Ivana Dumbović Žužić

Kat. br. 16

Dodir i škola – nekad i sad / Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu

Autori kataloških jedinica: Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka: Štefka Batinić (Š. B.) Zbirka izvornih fotografija: Elizabeta Serdar (E. S.) Zbirka učila, nastavnih pomagala, radova učenika i nastavnika: Vesna Rapo (V. R.)

Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava i školske opreme, radovi učenika i nastavnika, likovni radovi

ZEMLJOPISNA RELJEFNA PLOČA ZA OBUKU SLIJEPIH

Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece Zagreb, kraj 19. st. papir, ljepenka, drvo, sadra, metal 39 x 30 cm HŠM Mp 2472 Dar Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. Od drvene ploče i debljega kartona napravljena je pravokutna podloga na koju je postavljena reljefna zemljopisna ploča izrađena od papira, sadre i metalnih nitni a rabila se za čitanje na pupčastomu pismu. U gornjem lijevom kutu je zalijepljena naljepnica s tiskanim natpisom: Zemljopisna ploča / za slijepe. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V.R.

PRAŠKA PLOČA S PUPČASTIM PISMOM, ŠILCE I UPUTA O PORABI SPRAVE ZA PUPČASTO PISMO

Jan Dvorák; Weiser Prag; Zagreb, kraj. 19. st. cinčane ploče, papir, drvo 23,5 x 29 cm HŠM Mp 2473/1-3 Dar Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1900. Dvije cinčane ploče su spojene kao korice knjige od kojih gornja ima oblik rešetke, a druga, s unutarnje strane ima udubljene točkice. Pisaljka - ubadaljka je od drva i u nju je usađen metalni šiljak. Uz prašku ploču su tiskane i upute o uporabi ovoga pomagala za pupčasto pismo. Upute su tiskane od Zemaljskog zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu u tiskari Weiser. Pupčasto pismo je dobilo ime po izumitelju Louisu Brailleu te je poznato i kao Brailleovo pismo koje postaje internacionalnim pismom za slijepe osobe, a sastoji se od uzvišenih točaka i zbog toga se naziva i pupčasto pismo. Najuobičajenija sprava za pisanje je poznata i kao Praška ploča. Pismo je bilo praktičnije zato što je zauzimalo manje prostora i brže se pisalo te lakše čitalo. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V.R.

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Kat. br. 2

KLEIN MELLOVA SPRAVA za pisanje slijepih

Klein – Mellov kraj 19. st. drvo, metal, papir, drvorez, lijevanje, bockasto pismo 30 x 23 x 6 cm HŠM Mp 2476 Dar Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. Kutija u kojoj je smještena sprava za pisanje izrađena je od drvenih letvica i na preklop je. Na desnoj polovini u pregradama su uložena 52 slova, brojevi i znakovi izrađeni od metala, a uz rub je smještena drvena vodilica čiji su krajevi obloženi mesingom i označeni. U lijevoj polovini kutije nalazi se učvršćen okvir od drva koji je vertikalno obložen mesingom i izbušen s rupicama u koje se ulaže vodilica. Ispod okvira je smješten papir na koji se utiskuju slova. Kutija ima mesinganu ručku i dvije kukice za zatvaranje. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

FIZIKALNA KARTA ZA SLIJEPE

Kunz, M. kraj 19. st. papir, pupčasto pismo 32 x 40 cm HŠM Mp 32000 Dar Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece, 1901. Na podlozi od debljega papira pravokutnoga oblika pupčastim pismom su izrađena različita geometrijska tijela s fizikalnim izračunima. U donjem dijelu je zalijepljena naljepnica s tiskanim tekstom: Fizikalna karta / za slijepe. Nastavno pomagalo se rabilo u obuci slijepe djece. V. R.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Kat. br. 3

PRIRODOPISNA KARTA ZA SLIJEPE

Kunz, M. kraj 19. st. papir, pupčasto pismo, tisak 35,1 x 32 cm HŠM Mp 32001 Dar Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece, 1901. Na podlozi od debljega papira pravokutnoga oblika pupčastim pismom su izrađeni različiti prikazi ptica: Marabu rode, Ciconia rode i Veliki crveni flamingo. U donjem dijelu je zalijepljena naljepnica s tiskanim tekstom: Prirodopisna karta / za slijepe. Nastavno pomagalo se rabilo u obuci slijepe djece. V. R.

ZEMLJOPISNA KARTA ZA SLIJEPE

Kunz, M. kraj 19. st. papir, pupčasto pismo 40,8 x 49 cm HŠM Mp 32002 Dar Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece, 1901. Na podlozi od debljega papira pravokutnoga oblika pupčastim pismom su izrađeni obrisi zemljovida Europe s dijelovima sjeverne Afrike. U gornjem dijelu je zalijepljena naljepnica s tiskanim tekstom: Zemljopisna karta / za slijepe. Nastavno pomagalo se rabilo u obuci slijepe djece. V. R.

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Kat. br. 6

RUSKO RAČUNALO ZA SLIJEPE

kraj 19. st. drvorez, drvo 19,3 x 40 cm HŠM Mp 6213 Dar Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece, 1901. Rusko računalo je izrađeno od drvenih letvica, metalnih žica i drvenih kuglica. Unutar drvenoga okvira umetnuto je deset žica na koje je nanizano 10 puta 10 ovalnih kuglica od kojih su dvije u sredini različitog oblika od ostalih. Donji dio drvenoga okvira je širi i sužava se prema vrhu. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

PLOČA ZA POČETNU OBUKU U ČITANJU

Zemaljski zavod za slijepe Zagreb, kraj 19. st. drvo, drvorez 44,5 x 29 cm HŠM Mp 2475 Dar Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece, 1901. Od drvenih pločica je izrađena ploča za početnu obuku u čitanju slijepih. U četiri dijela koji su razdvojeni drvenim letvicama mogu se umetati drvena slova. Prve dvije su prazne, a u drugim dvjema su slova s tekstom: ZEM. ZAVOD ZA / SLIJEPE. U gornjem dijelu je zalijepljena naljepnica s tekstom: Ploča za početnu obuku / u čitanju. V. R.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

POČETNICA ZA SLIJEPE

10. POČETNICA ZA SLIJEPE

Vinko Beck Zagreb, 1896. karton, papir, ljepenka, bockasto pismo 22,6 x 21,5 cm HŠM Mp 5492 Dar Vinka Becka 1901. Od debljeg kartona su napravljene pravokutne korice koje su s vanjske strane presvučene ljepenkom u zelenoj boji, a s unutarnje strane papirom u oker boji. Uvezano je 22 lista bockastoga pisma s različitim tekstovima. Za pisanje bockastoga pisma rabilo se pomagalo koje je izumio Klein i nazvano je po njemu: Kleinova sprava za pisanje. Sastoji se od kutije koja se otvara na dvije polovice. U jednoj su između letvica abecednim redom poredana olovna slova, a u svakom su slovu s donje strane šiljci poredani tako da čine oblik istoga slova. Na drugoj strani je umetnuta podloga na koju se posebnim okvirom pričvršćuje papir. Ravnalo se rabilo kako bi učenik mogao u pravilnom redu pisati, a sastojalo se od dvije letvice s po dva čavlića na krajevima. Pri pisanju slova su se vadila i zabadala u papir između letvica ravnala, te su se na taj način na drugoj strani papira napravila povišena bockasta slova koja su se mogla čitati prstima. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

Vinko Beck Bukevje, 1889. karton, papir, ljepenka, pupčasto pismo 26 x 17 cm HŠM Mp 5489 Dar Vinka Becka 1901. Od debljeg kartona su napravljene pravokutne korice koje su s vanjske strane presvučene ljepenkom i papirom, a s unutarnje strane papirom u oker boji. Uvezano je deset listova s različitim tekstovima za početnu obuku slijepih, pisanih pupčastim pismom. Na prvoj stranici rukopisom je ispisan tekst prijevod s pupčastoga pisma: Početnica / Složio / Vinko Beck. / U Bukevju 1889. / (Vlastiti tisak i naklada). Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

Kat. br. 8

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Kat. br. 9

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

11. POČETNICA ZA SLIJEPE

13. ALFABET ZA ČITANJE SLIJEPIH

Vinko Beck Zagreb, 1898. karton, papir, ljepenka, pupčasto pismo 25 x 30 cm HŠM Mp 5490 Dar Vinka Becka 1901. Od debljeg kartona su napravljene pravokutne korice koje su s vanjske strane presvučene ljepenkom i debljim papirom, a s unutarnje strane papirom u oker boji. Uvezano je 28 listova s različitim tekstovima za početnu obuku slijepih, pisanih pupčastim pismom. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

Zagreb, krajem 19. st. papir, tisak 18,5 x 21 cm HŠM Mp 6118 Na podlozi od papira pravokutnoga oblika tiskan je alfabet za čitanje slijepih osoba. Na vrhu je tiskan naslov: Alfabet za čitanje. / Masno označene točke bit će na ovoj strani ispupčene, ispod su znakovi za slova i odgovarajuća slova: a, b, c, c, c, d, d, dž, e, f - i tako u tri reda za cijelu abecedu. Tiskan je naslov: Rastavni znakovi te ispod znakovi pupčastoga pisma i u sljedećem redu brojevi sa znakovima za slijepe, a ispod brojevi od 1 do 10. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V.R.

12. POČETNICA ZA SLIJEPE Vinko Beck Bukevje, 1889. karton, papir, ljepenka, pupčasto pismo 26 x 17 cm HŠM Mp 5491 Dar Vinka Becka 1901. Od debljeg kartona su napravljene pravokutne korice koje su s vanjske strane presvučene ljepenkom i debljim papirom, a s unutarnje strane papirom u oker boji. Uvezano je 10 listova s različitim tekstovima za početnu obuku slijepih, pisanih pupčastim pismom. Na prvoj stranici rukopisom je ispisan tekst prijevod s pupčastoga pisma: Početnica / Složio / Vinko Beck. / U Bukevju 1889. / (Vlastiti tisak i naklada). Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

14. ČITANKA ZA PETI RAZRED U OBUCI SLIJEPIH - Prvi dio Pane Kovačević Zagreb, kraj 19. st. karton, papir, bockasto pismo, pupčasto pismo 24 x 30 cm HŠM Mp 5488 Dar Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. Od debljega kartona su napravljene pravokutne korice koje su s vanjske strane presvučene papirom. Uvezana je naslovna stranica i 99 listova s različitim tekstovima za početnu obuku slijepih, pisanih pupčastim i bockastim pismom. Na naslovnoj prvoj stranici je tekst: ČITANKA / ZA / PETI RAZRED. / PRVI DIO. / PISAO: / PANE KOVAČEVIĆ (učenik u Zemaljskom zavodu za slijepe). Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

15. KLEINOVO PISMO - PRIPRAVNE VJEŽBE I ZADAĆE UČENIKA II. RAZREDA ZEMALJSKOG ZAVODA ZA SLIJEPE Mitar Dučić Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, 1898./99. papir, karton, ljepenka, tiskanje, bockasto pismo 24 x 30 cm HŠM Mp 5141 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. U bilježnicu je uvezano 15. listova s pripravnim vježbama i zadaćama učenika II. razreda. Korice su od debljega kartona, presvučene ljepenkom u plavoj boji na čiju je naslovnicu nalijepljena etiketa s tekstom na hrvatskom i francuskom jeziku: Ecole d’aveugles a Zagreb (Agram). / Zemaljski zavod za slijepe u Zagrebu. / 1. Ecriture Klein. / Exercices élémentaires et devoirs IIe classe. / 1. Kleinovo pismo. / Pripravne vježbe i zadaće učenika II. razreda. Bilježnica je bila izložena na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.; Rapo, Vesna: Pariška soba – Hrvatski školski muzej, HŠM, Zagreb, 2006. V.R.

16. BRAILOVO PISMO - PRIPRAVNE VJEŽBE UČENIKA III. RAZREDA ZEMALJSKOG ZAVODA ZA SLIJEPE Luka Dobrostal Zemaljski zavod za slijepe ; Zagreb, 1898./99. papir, karton, ljepenka, tiskanje, pupčasto pismo 24,3 x 29,8 cm HŠM Mp 5269 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. U bilježnicu je uvezano 11. listova s pismenim radnjama izrađenim pupčastim - Brailleovim pismom. Od kartona su napravljene pravokutne korice, presvučene ljepenkom u plavoj boji. Na naslovnicu je zalijepljena naljepnica s tekstom na hrvatskom i francuskom jeziku: Ecole d’aveugles a Zagreb (Agram). / Zemaljski zavod za slijepe u Zagrebu. / 2. Ecriture Brail / Exercices élémentaires IIIe classe. / 2. Brailovo pismo. / Pripravne vježbe učenika III. razreda. Bilježnica je izlagana na Svjetskoj izložbi u Parizu

1900. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.; Rapo, Vesna: Pariška soba – Hrvatski školski muzej, HŠM, Zagreb, 2006. V.R.

17. ZADAĆE UČENIKA III. RAZREDA ZEMALJSKOG ZAVODA ZA SLIJEPE Pane Kovačević Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, 1898./99. papir, karton, ljepenka, tiskanje, bockasto i pupčasto pismo 24 x 30 cm HŠM Mp 5142 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. U bilježnicu je uvezan 21 list sa zadaćama učenika III. razreda Pane Kovačevića pisanih bockastim i pupčastim pismom. Korice su od debljega kartona, presvučene ljepenkom u plavoj boji na čiju je naslovnicu nalijepljena etiketa s tekstom na hrvatskom i francuskom jeziku: Ecole d’aveugles a Zagreb (Agram). / Zemaljski zavod za slijepe u Zagrebu. / 3. Devoirs / IIIe classe. / 3. Zadaće / učenika III. razreda. Bilježnica je bila izložena na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.; Rapo, Vesna: Pariška soba – Hrvatski školski muzej, HŠM, Zagreb, 2006. V.R.

18. ZADAĆE UČENIKA IV. RAZREDA ZEMALJSKOG ZAVODA ZA SLIJEPE Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, 1898./99. papir, karton, ljepenka, tiskanje, pupčasto pismo 24 x 30 cm HŠM Mp 5143 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. U bilježnicu je uvezano 20 listova sa zadaćama učenika IV. razreda - pripravne vježbe za pupčasto pismo. Korice su od debljega kartona, presvučene ljepenkom u plavoj boji na čiju je naslovnicu nalijepljena etiketa s tekstom na hrvatskom i francuskom jeziku: Ecole d’aveugles a

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Zagreb (Agram). / Zemaljski zavod za slijepe u Zagrebu. / 4. Devoirs / IVe classe. / 4. Zadaće / učenika IV. razreda. Bilježnica je bila izložena na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.; Rapo, Vesna: Pariška soba – Hrvatski školski muzej, HŠM, Zagreb, 2006. V.R.

19.

ČETKA ZA GLANCANJE PODOVA

Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. četinja, drvo, drvorez 4 x 8 cm 2,5 x 30 cm HŠM Mp 4536 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od dva pravokutna komada drva, spojena s dva čavla, izrađena je drvena podloga za četku u koju su umetnute četinje, a s gornje strane je otvor u koji se može umetnuti drvena drška. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

20. ČETKA ZA ČIŠĆENJE BLATA Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. četinja, drvo, drvorez 9 x 1,5 cm 9,5 x 25,5 cm HŠM Mp 4537 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od dva pravokutna komada drva spojena lijepljenjem, izrađena je drvena podloga za četku u koju su umetnute čekinje. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

21. ČETKA ZA LAŠTENJE CIPELA Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. četinja, drvo, metal, drvorez 3 x 12 12 cm 1,5 x 7 x 11 cm HŠM Mp 4538 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od dva ovalna komada drva, spojena lijepljenjem i čavlima, izrađena je drvena podloga za četku u koju su umetnute čekinje, a rabljena je za laštenje cipela. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

22. ČETKA ZA MAZANJE CIPELA Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. četinja, drvo, metal, drvorez 5 x 16,5 cm 1,5 x 5,5 x 17 cm HŠM Mp 4539 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od jednog komada drva izrađena je drvena podloga za četku u koju su umetnute čekinje koje su povezane sa žicom, a rabljena je za mazanje cipela. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

23. ČETKA ZA RIBANJE OD KORIJENA Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. četinja, drvo, metal, drvorez 6 x 20 cm 2 x 6 x 20 cm HŠM Mp 4540 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od dva komada drva, spojenih metalnim čavlima, izrađena je drvena podloga za četku u koju su umetnute čekinje, a rabljena je za ribanje podova. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

24. ČETKA ZA RIBANJE OD KORIJENA Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. četinja, drvo, metal, drvorez 11 x 24,5 cm 1,5 x 9 x 24,5 cm HŠM Mp 4541 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od jednog komada drva izrađena je drvena podloga za četku u koju su umetnute čekinje od korijena spojene žicom. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

25. METLICA IZRAÐENA OD KORIJENA Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. sirak, špaga, korijen 24,5 cm HŠM Mp 4542 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od korijena sirka izrađena je mala metlica koja je povezana špagam preko sredine i na vrhu. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim,

građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

26-29. MODELI OKVIRA ZA PLETENJE STOLACA Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, oko 1890. drvo, šiba, drvorez, pletenje 16,5 x 21,5 x 20 cm HŠM Mp 4543, 4662, 4663, 4664 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od četiri drvene letvice, spojene lijepljenjem, izrađeni su okviri u obliku romba, a središnji prostori su ispunjeni prepletenom šibom, kao predložak za izradu stolaca. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

30. PLETENI PROSTIRAČ Rad učenika Zemaljski zavod za slijepe; Zagreb, ; oko 1890. špaga, šiba, pletenje 63 x 31 cm HŠM Mp 31918 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Kao osnova je poslužila špaga uokolo koje se pleo i povezivao prostirač, koji je pravokutnoga oblika i bio je za uporabu. Lit.: Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. V. R.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Kat. br. 31

31. ZGRADA ZEMALJSKOG ZAVODA ZA GLUHONIJEME I SLIJEPE OSOBE

32. KALENDAR ZA SLIJEPE (KATOLIČKI I PROTESTANTSKI) za 1847.- 1900.

Zagreb, oko 1900. papir, olovka, tuš 21,5 x 17,5 cm HŠM Mp 5885 Na podlozi od papira nacrtana je zgrada dvokatnice, vidljiva s prednje i lijeve bočne strane u kojoj su bili smješteni Zemaljski zavod za gluhonijeme i slijepe osobe u Ilici u Zagrebu. Originalna ilustracija rađena je za potrebe tiskanja u: Antun Cuvaj: Građa za povijest školstva Kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, Zagreb, 1910. X, 78. V. R.

J. Dolezauer Beč, 1847. papir, pupčasto pismo 20,5 x 25 cm HŠM Mp 5487 Dar, 2.08.1918. Od tankoga papira su napravljene korice u koje su uvezana 22 lista na kojima je obostrano pupčastim pismom tiskan kalendar za slijepe - usporedno katolički i protestantski za godine od 1847. do 1900. Na prvoj stranici su otisnuti podatci o autorstvu i žig proizvođača s godinom. V. R.

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

33. POČETNICA ZA SLIJEPE - MOONOVO PISMO

34. UČENIČKA BILJEŽNICA - HEBOLDOVO PISMO ZA SLIJEPE

kraj 19. st. karton, papir, ljepenka, moonovo pismo 29,3 x 22,5 cm HŠM Mp 5493 Dar, 02.08.1918. Od debljega kartona su napravljene pravokutne korice na hrptu učvršćene s ljepenkom, a u koje je uvezano 32 lista na kojima su tiskani na njemačkome jeziku slova, slogovi, riječi, brojevi, te razni tekstovi koji su se rabili u poučavanju slijepih osoba na moonovom pismu. V.R.

Ignatz Krieger Zagreb, kraj 19. st. papir, rukopis 17,8 x 23,6 cm HŠM Mp 5483 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1901. U bilježnicu je uvezano šest listova na kojima su obostrano ispisani tekstovi na njemačkome jeziku heboldovim pismom za slijepe. Pismo nije bilo u uporabi u Hrvatskoj. V.R.

Kat. br. 34

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Kat. br. 35

35. PRIRUČNIK ZA SLIJEPE PO MOONOVOM PISMU William Moon Brighton, kraj 19. st. papir, karton, ljepenka, moonovo pismo 35 x 27,5 cm HŠM Mp 5484 Dar, Anton Nekula, 1903. Od debljega kartona su napravljene korice, na hrptu učvršćene s ljepenkom, u koje je uvezano 98 listova na kojima su otisnuti tekstovi moonovim pismom. Na posebnom listu su tiskane upute za Moonov - njemački alfabet. V. R.

36. ZADAĆA UČENIKA - OBUKA SLIJEPIH Nikola Nikolić; Zemaljski zavod za slijepe Zagreb, 1900. papir, bockasto pismo 21,6 x 28,7 cm HŠM Mp 5959 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na podlozi od dva komada papira A4 formata ispisana je

zadaća učenika u Zemaljskom zavodu za slijepe osobe. To je 7. zadaća na temu: Život na sjeveru. Zadaća je pisana bockastim pismom. Na kraju teksta datum: U Zagrebu 15. 1. 1900., potpis učenika: Nikola Nikolić, ocjena izgleda i sadržaja. V. R.

37. ZADAĆE UČENIKA - PISMENE RADNJE V. RAZREDA - OBUKA SLIJEPIH Nikola Kobac; Zemaljski zavod za slijepe Zagreb, 1900./1901. papir, pupčasto i bockasto pismo 21,6 x 28,7 cm HŠM Mp 32009 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. U bilježnicu je uvezano 20 listova koji su ispunjeni sa zadaćama na različite teme pisane bockastim i pupčastim pismom tijekom školske 1900 i 1901. godine. Ispod svake zadaće je datum, potpis učenika i ocjena učitelja. Na naslovnici je ispisano: ZADAĆNICA / NIKOLE KOBCA / UČENIKA 5. RAZREDA, a u donjem dijelu je zalijepljena naljepnica s tiskanim tekstom: Pismene radnje / V. razreda. V. R.

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

38. KAJDE ZA SLIJEPE Zemaljski zavod za slijepe Zagreb, 1900./1901. papir, pupčasto pismo 20 x 28,7 cm HŠM Mp 32010 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na jednom debljem listu papira pupčastim pismom je ispisan tekst - kajde za slijepe. Na vrhu je zalijepljena naljepnica na kojoj je tiskani tekst: Kajde za slijepe. List je služio u pouci za slijepe. V. R.

39. ZADAĆE UČENIKA - PISMENE RADNJE UČENIKA NIKOLE NIKOLIĆA Nikola Nikolić; Zemaljski zavod za slijepe Zagreb, 1899. papir, bockasto pismo 22 x 29 cm HŠM Mp 32011 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na dva lista debljega papira ispisana je zadaća broj 3., na temu: Sjekira i sjekirište. Autor je učenik Zemaljskoga zavoda za slijepe u Zagrebu, a zadaća je potpisana s datumom 15. studenog 1899. godine. Potpisan je i autor učenik, kao i ocjena izgleda i sadržaja. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

40. ZADAĆE UČENIKA - PISMENE RADNJE UČENIKA NIKOLE NIKOLIĆA Nikola Nikolić; Zemaljski zavod za slijepe Zagreb, 1899. papir, bockasto pismo 21,8 x 28,5 cm HŠM Mp 32012 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na jednom listu debljega papira ispisana je zadaća broj 5., na temu: Božićni blagdani. Autor je učenik Zemaljskoga zavoda za slijepe u Zagrebu, a zadaća je potpisana s datumom 21. prosinac 1899. godine. Potpisan je i autor,

učenik inicijalima N. N., kao i ocjena izgleda i sadržaja. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

41. – 47. ZADAĆE UČENIKA - PISMENE RADNJE - OBUKA SLIJEPIH Justa Kremplhofer; Štriga, Filip; Tkalčević, Josipa; Nikolić, Nikola; Kovačević, Pane; Saridžanski, Ilija; Birt, Anica; Zemaljski zavod za slijepe Zagreb, 1899. papir, bockasto pismo 23 x 28,7 cm HŠM Mp 32015 – HŠM Mp 32021 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na listovima debljega papira ispisane su zadaće ponudnice, na bockastome pismu, učenika Zemaljskoga zavoda za slijepe u Zagrebu. Ispod svake zadaće je ispisano: mjesto, datum i ime učenika/ce. V. R.

48. – 53. UZORCI PROPLITANJA PAPIRA FRŐBELOVE RADNJE Rad učenika; Zavod za uzgoj slijepe djece Zagreb, 1895. - 1900. karton, papir, lijepljenje, proplitanje 46,5 x 62,5 cm HŠM Mp 4435 – HŠM Mp 4440 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Od papira su proplitanjem složeni različiti oblici te zalijepljeni na podlogu od kartona. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V.R.

54. UZORCI ŠIVANJA NA PAPIRU Rad učenika; Zavod za uzgoj slijepe djece Zagreb, 1895. - 1900. karton, vuna, šivanje 46,5 x 62,5 cm HŠM Mp 4434 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

U 12 omeđenih cjelina je umetnuto dvanaest uzoraka šivanja papira, a šivani su različiti geometrijski motivi. Cjelina je dodatno zalijepljena na kartonsku podlogu. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. V. R.

55. RUČNI RADOVI SLIJEPIH Rad učenika; Zavod za uzgoj slijepe djece Zagreb, 1895. - 1900. karton, vuna, pletenje 46,5 x 62,5 cm HŠM Mp 4433/a, b, c Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na podlogu od kartona su prišiveni pleteni uzorci. Par dječjih papuča pletenih krivim i pravim bodom te ukrašenih sa po dvije trake upletene koje se završavaju s kiticama. Dječiji podbradač ispleten je krivim, pravim i rižinim bodom te na krajevima urešen u tri reda sa krupnim kukicama. Pleteni uzornik četvrtastog je oblika, pleten različitim bodovima u tri geometrijski omeđene cjeline, a krajevi su oivičeni s kukicama u dva reda. V. R.

56. TORBE ZA NOVINE- RUČNI RAD ZA SLIJEPE Rad učenika; Zavod za uzgoj slijepe djece Zagreb, 1895. - 1900. platno, karton, šivanje 46,5 x 62,5 cm HŠM Mp 4432/a,b Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na podlogu od kartona su prišivene tri šivane platnene torbe za novine i sitnice. Jedna torba je pravokutnoga oblika s preklopom koji se kopča s dva gumba. Dvije torbe različitih veličina pravokutnoga oblika prišivene su jedna na drugu i pričvršćene na podlogu od kartona, sa uvučenim trakama za vezivanje. V.R.

57. UZORNIK ZA VEZENJE - RAD SLIJEPIH Rad učenika; Zavod za uzgoj slijepe djece Zagreb, 1895. - 1900. karton, juta, vuna, vezenje 46,5 x 62,5 cm HŠM Mp 4441 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na četverokutnom komadu jute izvezeni su geometrijski motivi tekućih i cik cak linija te odvojeni u tri cjeline. Uzornik se završava s kratkim resama i pričvršćen je na podlogu od kartona. V. R.

58. RUČNI RADOVI SLIJEPIH Rad učenika; Zavod za uzgoj slijepe djece Zagreb, 1895. - 1900. karton, vuna, pletenje 46,5 x 62,5 cm HŠM Mp 4442/a,b,c,d,e Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, 1901. Na podlogu od kartona pričvršćeni su različiti uzornici pletenja izrađeni prema naučnoj osnovi iz 1895 godine: Dvije trake pletene krivim i pravim bodom, preklopljene u obliku slova V, dvije pletene narukvice, pletene krivim i pravim bodom, četverokutni uzornik pleten krivim i pravim bodom, pravokutni uzornik pletenja krivim i pravim bodom, rađen kao uzorak za pletenje čarape i četverokutni uzornik pletenja krivim i pravim bodom, koji presavijen čini trokut. V. R.

Dodir i škola - nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava ...

Kataloške jedinice iz Zbirke izvornih fotografija

Vinko Bek sa svojim prvim slijepim učenikom Hinkom Svobodom

ZGRADA ZEMALJSKOG ZAVODA ZA UZGOJ SLIJEPE DJECE

izrada fotografije iz tiska Rp 2-a-24

Atelier Mosinger i Breyer. Zagreb, Ilica 8, Prvi hrvatski fotografičko artistički zavod

E.S.

Zagreb, 1898.-1899. fotografija, tonirana, kaširana na karton, mat

VINKO BEK

17 x 23 (30 x 33) cm

fotografija, mat, kartonski okvir

HŠM Mf 357b

14 x 22 (27 x 39) cm

Zgrada dvokatnica, snimljena dijagonalno, vidljivo glavno pročelje i bočna strana. U ovoj zgradi u Ilici bili su smješteni i Kr. zavod za gluhonijeme osobe, Kr. primaljsko učilište i Zem. rodilište. Ova je fotografija bila predložak za izradu originalne ilustracije koja je rađena za potrebe tiska. (A. Cuvaj: Građa za povijest školstva...)

HŠM Mf 488 Portret, poluprofil na desno, ćelav, ima brkove. Tamno odijelo, kravata, svijetla košulja. Nosi naočale. Na reversu, na kartonskom okviru žigom: Kartonaža. Paspartne i Galenterijske radnje, Specialität Škatulje ...Ivan Hudetz, Zagreb...

E.S.

5. 3.

TAMBURAŠKI ZBOR ZAVODA DRUŠTVA SV. VIDA

Zagreb, iza 1898. fotografija, tonirana, kaširana na karton, mat 20 x 28 (33 x 50) cm HŠM Mf 1416 Skupina devet mladića, petorica sjede na stolicama. Sedmorica imaju instrumente, sviraju. Iza njih jedna žena, lijevo Vinko Bek, stoji. Snimljeno vani. U pozadini jednokatnica, zgrada Zavoda, odnosno Doma slijepih radnika, u tadašnjoj Mlinarskoj cesti br. 10

MJEŠOVITI TAMBURAŠKI ZBOR ZEMALJSKOG ZAVODA ZA SLIJEPE

Zagreb, oko 1900. fotografija, tonirana, kaširana na karton ukrašen stiliziranim grančicama, u drvenom okviru, staklo 12 x 17 (25 x 32) cm HŠM, Mf 491 Skupina sedam dječaka, tri djevojčice. Sjede u dva reda, jedan dječak sjedi na zemlji u sredini ispred, jedan stoji iza. Sa instrumentima. Snimljeno vani. E.S.

E.S.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke izvornih fotografija

Mješoviti tamburaški zbor Zemaljskog zavoda za slijepe (HŠM Mf 491)

MLADEŽ ZEMALJSKOG ZAVODA ZA SLIJEPE U ŠKOLSKOJ RADIONICI; iz albuma „SLIKE IZ ŠKOLSKOG ŽIVOTA U PUČKIM I UČITELJSKIM ŠKOLAMA KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONIJE / SCÉNES DE LA VIE SCOLAIRE DANS LES ÉCOLES PRIMAIRES ET LES ÉCOLES NORMALES PRIMAIRES DES ROYAUMES DE CROATIE ET SLAVONIE“

Zagreb, oko 1900. fotografija, kaširana na karton 20 x 28 (31 x 42) cm HŠM Mf 123/13 Dar Kr. hrv. slav. dalm. vlade 1901. Skupina 4 učenice, 9 učenika s 2 nastavnika. Većina sjede radeći. Snimljeno u radionici. Na zidovima i policama alati, izrađeni predmeti, četke i sl. Na kartonu iznad, tiskom: Scènes de la vie scolaire; Slike iz školskog života, ispod: Les élèves de l’ école d’avengles á l’ atelier. Mladež zem. zavoda za slijepe u školskoj radionici. E.S.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke izvornih fotografija

POLAZNICI ZAVODA ZA ODRASLE SLIJEPE DRUŠTVA SV. VIDA U RADIONICI; iz albuma „SLIKE IZ ŠKOLSKOG ŽIVOTA...“

POLAZNICI ZEM. ZAVODA ZA ODGOJ SLIJEPE DJECE ZA TAMBURANJA; iz albuma „SLIKE IZ ŠKOLSKOG ŽIVOTA...“

Zagreb, oko 1900.

fotografija, kaširana na karton

20 x 28 (31 x 42) cm

HŠM Mf 123/16

HŠM Mf 123/14

Dar Kr. hrv. slav. dalm. vlade 1901.

Skupina sedam dječaka sa instrumentima. Desno djevojka za glasovirom. Snimljeno u prostoriji.

Četiri polaznika zavoda u košaraškoj radionici. Trojica pletu košare od šiblja, četvrti stoji desno, popravlja stolicu. Na zidu alat. Na kartonu iznad, tiskom: Scènes de la vie scolaire; Slike iz školskog života, ispod: Bâtiments de l’ école d’ avengels adolescents de la Société Saint – Vid à Zagreb (Agram). Zavod za odrasle slijepce „Društva sv. Vida“ u Zagrebu.

Na kartonu iznad, tiskom: Scènes de la vie scolaire; Slike iz školskog života, ispod: Les élèves de l’ avengles jonant de la tambura. Mladež zem. zavoda za slijepe za tamburanja. E.S.

E.S.

POLAZNICI ZAVODA ZA ODRASLE SLIJEPE DRUŠTVA SV. VIDA U RADIONICI; iz albuma „SLIKE IZ ŠKOLSKOG ŽIVOTA...“

Zagreb, oko 1900. fotografija, kaširana na karton 10 x 28 (31 x 42) cm HŠM, Mf 123/15 Dar Kr. hrv. dalm. vlade 1901. Osam polaznika zavoda sa nastavnikom, u radionici. Dio njih sjedi, ostali stoje. Rade, neki su za strojevima. Na zidu iza polica s alatom. Na zidu lijevo dva prozora. Na kartonu iznad, tiskom: Scènes de la vie scolaire, Slike iz školskog života, ispod: Bâtiments de l’ ecole avengles adolescents de la Société Saint – Vid à Zagreb (Agram). Zavod za odrasle slijepce „Društva sv. Vida“ u Zagrebu. E.S.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke izvornih fotografija

Kataloške jedinice Pedagoške knjižnice Davorina Trstenjaka 1.

SLIJEPČEV PRIJATELJ : list za promicanje uzgoja, obuke i inih probitaka slijepaca

UZGOJ SLIJEPACA

I. dio: uzgoj slijepaca u prvoj dobi Vinko Bek

Zagreb, 1890.-1892.

Zagreb, vlastita naklada, 1888.

papir, tisak: Ign. Granitz

papir, tisak: Brzotisak A. Brusine

22 x 15 cm, 3 sv. : ilustr.

22 x 15 cm, 36 str.

Ks 562, 563

K2-1888

Prva tri godišta Slijepčeva prijatelja, u zelenom platnenom uvezu sa zlatnim omotnim naslovom u ukrasnom okviru, sadrže ukupno 12 brojeva objavljenih u razdoblju od 1890. do 1892. godine na 360 stranica. Objavljivani su poučni članci za stručnjake i roditelje slijepih te crtice, pjesme i pripovijetke koje će im čitati. Časopis je izdavao i uređivao Vinko Bek. Godine 1893. list mijenja ime u Prijatelj slijepih i gluhonijemih. Š. B.

Brošura u tvrdom uvezu s ukrasnim okvirom i zlatotiskom na prednjim koricama bavi se ranim odgojem slijepe djece, a priređena ne prema djelu Das blinde Kind (Slijepo dijete) Friedricha Entlichera. Š. B.

PRIJATELJ SLIJEPIH I GLUHONIJEMIH : list za roditelje, učitelje i sve prijatelje slijepih i gluhonijemih

Zagreb, 1893.-1897. papir, tisak: Tipografski zavod „Narodnih novina“, Ign. Granitz 27 x 20 cm, 5 sv. : ilustr. Ks 447 (sv. 1), K3-678-681 (sv. 2-5) Pet godišta časopisa Prijatelj slijepih i gluhonijemih sadrže uvezane sveščiće koji su izlazili u razdoblju od 1893. do 1897. godine na ukupno 858 stranica. Za razliku od svoga prethodnika – Slijepčeva prijatelja, Prijatelj slijepih i gluhonijemih je zamišljen kao mjesečnik koji se, uz problematiku slijepih, bavi i pitanjima gluhonijemih osoba. Š. B.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke izvornih fotografija

BEČKI ZAVODI ZA SLIJEPCE I NAŠE POTREBE

HRVATSKI ŠKOLSKI MUZEJ : njegov postanak i uređenje

Vinko Bek

Zagreb, Hrvatski pedagoško-književni zbor, 1902.

Zagreb, 1889.

papir, tisak: C. Albrecht

papir, tisak: Brzotisak A. Brusine

24 x 16 cm, 128 str. : ilustr.

23 x 15 cm, 61 str.

K1-1097

K2-2244

Publikacija u tvrdom uvezu s vegetabilnim ukrasnim okvirom i naslovom u zlatotisku na prednjim koricama sadrži u prvom dijelu sadrži kraće tekstove o školskim muzejima općenito te o postanku i razvoju Hrvatskoga školskog muzeja, a u drugom dijelu je katalog građe Hrvatskoga školskog muzeja razvrstane u tri osnovne skupine: predmeti, knjižnica i arhiv. Š. B.

Publikacija u crnom kartonskom uvezu tematski je podijeljena u dva dijela. U prvom se donosi pregled institucija za brigu o slijepima u Beču, a u drugom su razrađeni prijedlozi i inicijative koje bi trebalo poduzeti u Hrvatskoj u svrhu odgoja i obrazovanja slijepih. Knjižica završava pozivom svim staležima da pomognu u toj plemenitoj nakani. Š. B.

7. 5.

IZLOŽBENI KATALOG ZA SLJEPAČKI ODJEL NA GOSPODARSKO-ŠUMARSKOJ JUBILARNOJ IZLOŽBI U ZAGREBU 1891.

GODIŠNJA IZVJEŠĆA ZEMALJSKOG ZAVODA ZA ODGOJ SLIJEPE DJECE U ZAGREBU

Zagreb, 1896.-1914.

Vinko Bek

papir, tisak: Kraljevska zemaljska tiskara

Zagreb, 1891.

24 x 16 cm, 17 sv.

papir, tisak: Ign. Granitz

Ki-512

22 x 15 cm, 27 str. : ilustr.

Broširane publikacije sadrže podatke o radu Zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu na kraju školske godine za razdoblje od 1895./96. do 1913./14. (s izuzetkom šk. god. 1902./03.). Tijekom navedenog razdoblja moguće je pratiti podatke o učiteljskom zboru, pitomcima Zavoda, njihovom uspjehu, nastavnom programu te inventaru zavodske knjižnice i muzeja. Š.B.

K2-4420 Brošura u tvrdom uvezu sa ukrasnim okvirom i naslovom u zlatotisku na prednjim koricama podijeljena je u dva dijela: opći i posebni. Opći dio je ilustrirani tekst V. Beka kao uvod u problematiku slijepih, a posebni dio sadrži popise izložaka po skupinama, kako su bili izloženi na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891. godine. Š. B.

Dodir i škola – nekad i sad / Kataloške jedinice iz Zbirke izvornih fotografija

Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“

Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ ustanova je socijalne skrbi koja se brine o djeci, mladima i odraslima s oštećenjem vida. Korijeni centra sežu u godinu 1895., kada je zahvaljujući radu i zalaganju prvog hrvatskog učitelja slijepih Vinka Beka otvoren u Zagrebu Zemaljski zavod za odgoj slijepe djece. Bio je to prvi zavod te vrste u jugoistočnoj Europi. Usprkos mnogim predrasudama prema slijepima, koje nisu nažalost u cijelosti prevladane ni do danas, ideja Vinka Beka da se slijepi mogu uspješno školovati rasla je i razvijala se u suvremenu spoznaju da se objektivne teškoće koje su posljedica oštećenja vida posebnim vrstama rehabilitacije, edukacije, posebnim didaktičkim sredstvima i metodama mogu prevladati te da slijepi i slabovidni mogu steći samostalnost i znanje koje će im omogućiti cjelovit i sadržajan život, dostojan čovjeka u punom smislu riječi. Zadatak je Centra „Vinko Bek“ pomoći slijepoj i slabovidnoj djeci, mladeži i odraslima da ostvare taj cilj. Danas naš Centar pruža podršku i edukaciju od najranije dobi kroz program rane intervencije koji obuhvaća djecu od rođenja do polaska u vrtić ili neki drugi oblik organiziranog odgojno – obrazovnog rada. Pruža se potpora djeci koja pohađaju redovne vrtiće, a k nama dolaze na posebne programe - pripreme za školu. Tu je i osnovnoškolsko obrazovanje koje se provodi uglavnom uz pomoć Odjela integracije, čija stručna pomoć i podrška omogućuje školovanje u mjestu stanovanja, osposobljavanje za samostalan život i rad te aktivno uključivanje u društvenu sredinu. Osnovno školovanje moguće je i u našem Centru kroz prilagođeni redovni program, posebni program za učenike koji uz oštećenje vida imaju i dodatne, blaže intelektualne poteškoće te nastavni program odgoja i osnovnog školovanja za učenike s oštećenjem vida i većim intelektualnim poteškoćama. Srednjoškolsko obrazovanje u našem Centru pruža mogućnost odabira i edukacije u sljedećim zanimanjima: administrator, poslovni tajnik i telefonski

Dodir i škola – nekad i sad / Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“

operater. Naši učenici se upisuju u gimnazije kao i druge srednje škole i svakodnevno dobivaju pomoć i podršku našeg Centra. Veoma nas raduje što se iz godine u godinu sve više njih upisuje na različite fakultete. Naš rad obuhvaća i psihosocijalnu rehabilitaciju odraslih namijenjenu osobama koje su izgubile vid u kasnijoj dobi, osobama koje su slijepe, odnosno visoko slabovidne od rođenja ili djetinjstva ali nisu osposobljene za samostalan život i osobama koje su osposobljene za samostalan život, ali im je zbog određenih promjena potrebna dodatna edukacija.

Lucija Kuna, 7. razred OŠ

Uz obavezan obrazovni program naši korisnici su uključeni na poludnevni ili cjelodnevni boravak te na tjedni, stalni ili privremeni smještaj. Odgajatelji – defektolozi im pomažu u učenju i osmišljavanju njihovog slobodnog vremena. Po preporuci Stručnog tima uključeni su u rehabilitacije – vježbe vida, orijentaciju i kretanje, svakodnevne vještine, učenje brajice, logopedski tretman ili kineziterapiju. Zadaća Stručnog tima je procijeniti razvojne potencijale svakog djeteta, u skladu s njima kreirati individualne programe odgoja, obrazovanja i rehabilitacije te pratiti njihovu provedbu. Od izvannastavnih aktivnosti mogu odabrati glazbene, plesne, dramsko – recitatorske, likovne ili športske aktivnosti kojih imamo popriličan broj – atletika, skijanje, plivanje, veslanje, kuglanje, golbal... S korisnicima stalno rade psiholog i socijalni radnik, o njihovu zdravlju brigu vode medicinske sestre, tu je još i tehničko osoblje. Svatko na svoj način pridonosi kvaliteti života u Centru. U sklopu Centra djeluje i niža glazbena škola kao i tiskara. Slijepi i slabovidni učenici ne mogu se uspješno školovati bez udžbenika, radnih bilježnica, lektire i ostalih didaktičkih sredstava na brajici i uvećanom tisku. U našem se odjelu za brajicu i uvećani tisak izrađuju većinom udžbenici i radne bilježnice za dvjestotinjak naših korisnika, prvenstveno učenike naše osnovne i srednje škole kao i za učenike integrirane u redovni sustav školovanja.

Zajednički rad

Nenad Oršuš i Martina Jurkić, 3. razred SŠ

Dodir i škola – nekad i sad / Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“

Tatjana Vujatović, OOS

Andrea Veličan, 3. razred OŠ

Imamo i savjetovalište koje je namijenjeno svim našim korisnicima, njihovim roditeljima i drugim članovima obitelji te svima onima koji su uključeni u proces odgoja i obrazovanja populacije oštećena vida – odgajateljima, učiteljima i stručnim suradnicima iz redovnih vrtića i škola. U radu savjetovališta sudjeluju psiholog, socijalni radnik i tiflopedagog, a po potrebi i rehabilitatori različitih specijalnosti. Osim što djelujemo u Zagrebu, otvorili smo dislocirane jedinice u Splitu i Vinkovcima, za sada za potrebe programa rane intervencije.

Ivan Mušlek, 3. razred SŠ

Likovnost u radu s učenicima oštećena vida Na ovoj izložbi se predstavljamo s likovnim uradcima koji su nastali u nastavi likovne kulture ili kroz likovno - rehabilitacijske radionice. Likovnost se uglavnom temelji na vizualnom doživljaju svijeta koja je za nas izrazito otežana, a nekad i nemoguća. Slijepi učenici svijet oko sebe doživljavaju taktilno. Zato prvo upoznajemo prostor oko sebe. Prepoznajemo tijela u prostoru koja prvo oblikujemo kao jednostavne mase kako bi postupno mogli oblikovati sve složenije volumene. Tu su naravno i površine koje taktilno prepoznajemo, a onda i oblikujemo. Izrađujemo reljefe. Što su nam spoznaje i motoričke mogućnosti veće to su i zadaci zahtjevniji i teži. Kad govorimo o boji svaki učenik ih ovisno o oštećenju vida drugačije doživljava, a kod slijepih učenika zadržavamo se na najvećem kontrastu akromatskih boja: crno bijelo kao svjetlo i tama i žuto - plavo kao najjači toplo - hladni kontrast boja koji neki mogu taktilno prepoznati. Svaki oblik u prostoru možemo projicirati na plohu kao apsolutnu sjenu. To je trenutak kad iz trodimenzionalnog prostora prelazimo na dvodimenzionalnu plohu. Na kraju dolazimo do crte kao najapstraktniji likovni element pogotovo za slijepu osobu. Ona je uvijek taktilna, nacrtana na foliji za slijepe ili izrađena u nekom drugom taktilnom materijalu. Kod slabovidnih učenika upoznajemo je širim i tamnijim Ana Gavran, 2. razred SŠ tragom na papiru. Koristimo sve likovne tehnike, a izmišljamo i nove ili ih primjenjujemo na drugačiji način kako bi se mogli kreativno izraziti. Materijal koji najviše koristimo u likovnom izričaju je svakako glina. Na izložbi možemo vidjeti najveći broj skulptura i reljefa izrađenih baš u tom materijalu. Naše slike su često taktilne kako bi naše ideje i vizije približili slijepim osobama. Naši radovi možda nisu tehnički savršeno dorađeni, možda nemamo velike sposobnosti percepcije, ali itekako možemo biti kreativni, originalni i maštoviti. Tanja Parlov, prof. likovne kulture Dodir i škola – nekad i sad / Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“

Mali dom - Zagreb

Mali dom - Zagreb je ustanova koja djeci s oštećenjem vida i drugim utjecajnim poteškoćama u poticajnom okruženju pruža visokospecijalizirane i sveobuhvatne usluge, cilj kojih je cjelovit razvoj osobnih potencijala i dosezanje što veće razine samostalnosti i osjećaja samoostvarenja. Podršku edukacijskim i rehabilitacijskim aktivnostima predstavlja program kreativnih terapija koje kao medij u terapijskom procesu upotrebljavaju likovnost, pokret i ples, glazbu i dramu. Fotografijama i videom predstavljamo primjenu drevne tehnike oslikavanja tijela, formu umjetnosti tijela prisutnu u obredima i ceremonijama primitivnih kultura mnogih naroda. Ova senzorički bogata aktivnost nudi raznolike mogućnosti za istraživanje, uživanje i izražavanje kroz igru bojama za tijelo i pomaže pri uspostavljanju veze sa tijelom, razbijanju stereotipiziranih obrazaca samopercepcije i pojačavanju doživljaja sebe, razvoju osjetilne svjesnosti i odnosa povjerenja. Kako bi kroz igru i istraživanje približili posjetiocima djelić svijeta u kojem odrastaju djeca s oštećenjima vida koja moraju naučiti „gledati“ drugim osjetilima, tematizirajući dodir izradili smo „Taktilne kutije“ koje skrivaju niz ugodnih i neugodnih doživljaja i „Taktilni memory“ koji pod povezima možete zaigrati i iskušati se u ovoj igri na novi način. Margareta Vidmar, Danijela Vukić, Dražen Viljušić

Dodir i škola – nekad i sad / Mali dom - Zagreb

Izvori i literatura

1. Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1874. 2. Basariček, Stjepan: Teorija pedagogije ili nauk ob uzgoju, Nakladom knjižare Lav. Hartmana, Zagreb, 1876. 3. Cunić, Josip: Uzgoj i obuka sliepaca, Napredak, br. 19., Zagreb, 1883. 4. Bek, Vinko: Uzgoj slijepaca. I. dio. Uzgoj slijepaca u prvoj dobi po Entlicheru, Vlastita naklada, Zagreb, 1888. 5. Bek, Vinko: Bečki zavodi za slijepce i naše potrebe, Vlastita naklada, Zagreb, 1889. 6. Bek, Vinko: Izložbeni katalog za sljepački odjel na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891., Zagreb, 1891. 7. Cuvaj, Antun: Školski zakon od 31. listopada 1888. s provedbenim naredbama i načelnim rješidbama, Tisak Kralj. zemaljske tiskare, Zagreb, 1901. 8. Horvat, Stjepan: Povjest obuke slijepaca u Hrvatskoj, Napredak, br. 17., Zagreb, 1901., 271 – 273 str. 9. Hrvatski školski muzej. Njegov postanak i uređenje., Nakladom „Hrv. pedagoško-književnog zbora“, Tisak C. Albrechta (Jos. Wittasek), Zagreb, 1902. 10. Cuvaj, Antun: Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, sv. II., III., VII., X. i XI., Zagreb, 1910. – 1913. 11. Ratković, Stjepan: Slijepi i njihovo odgajanje, Naklada Hrv. pedagoško književnoga zbora, Zagreb, 1917. 12. Tonković, Franjo: Vinko Bek i njegov utjecaj na odgoj i obrazovanje slijepih u Jugoslaviji, Tiflološki muzej, Zagreb, 1960. 13. Hrvatski biografski leksikon, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983., sv. 1. 14. Dumbović, Ivan: Razvoj školstva u Hrvatskoj, Zbornik radova, Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1991. 15. Hrvatski školski muzej 1901.-2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001. 16. Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, 2002. 17. Rapo, Vesna: Muški ručni rad (u pučkim, stručnim, građanskim i učiteljskim školama kontinentalne Hrvatske), Katalog izložbe, HŠM, Zagreb, 2004. 18. Dumbović, Ivan: Pedagozi - značajni za praksu i teoriju odgoja, Vlastita naklada, Lekenik, 2005., Sv. 1 19. Slijepčev prijatelj. List za promicanje uzgoja, obuke i inih probitaka slijepaca. Izdao i uredio Vinko Bek, Tisak Ign. Granitza, Zagreb, 1890., godina I. 20. Slijepčev prijatelj. List za promicanje uzgoja, obuke i inih probitaka slijepaca. Izdao i uredio Vinko Bek, Tisak Ign. Granitza, Zagreb, 1891., godina II. 21. Slijepčev prijatelj. List za roditelje, učitelje i sve prijatelje slijepaca. Izdao i uredio Vinko Bek, Tisak Ign. Granitza, Zagreb, 1892., godina III.

Dodir i škola – nekad i sad / Izvori i literatura

22. Prijatelj slijepih i gluhonijemih. List za roditelje, učitelje i sve prijatelje slijepih i gluhonijemih. Izdao i uredio Vinko Bek, Tipografski zavod „Narodnih novina“, Zagreb, 1893., godina I. 23. Prijatelj slijepih i gluhonijemih. List za humanitarnu pedagogiju. Izdao i uredio Vinko Bek, Tipografski zavod „Narodnih novina“, Zagreb, 1894., godina II. 24. Prijatelj slijepih i gluhonijemih. List za roditelje, učitelje i sve prijatelje narodnjeg boljka. Glasilo društva „Sv. Vida“ za podupiranje slijepaca. Izdao i uredio Vinko Bek, Tisak Ign. Granitza, Zagreb, 1895., godina III. 25. Prijatelj slijepih i gluhonijemih. List za roditelje, učitelje i sve prijatelje narodnjeg boljka. Glasilo društva „Sv. Vida“ za podupiranje slijepaca. Tisak Ign. Granitza, Zagreb, 1896., godina VII. 26. Prijatelj slijepih i gluhonijemih. List za roditelje, učitelje i sve prijatelje narodnjeg boljka. Glasilo društva „Sv. Vida“ za podupiranje slijepaca. Tisak Ign. Granitza, Zagreb, 1897., godina VIII. 27. Godišnje izvješće Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1895./96., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1896. 28. Godišnje izvješće Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1896./97., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1897. 29. Godišnje izvješće Zem. zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1897./98, Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1898. 30. Godišnje izvješće Zem. zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu za školsku godinu 1898./99., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1899. 31. Izvješće Zem. zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu. Koncem školske godine 1899./900., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1900. 32. Izvještaj Zemalj. zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Koncem školske godine 1900./901., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1901. 33. Izvještaj Zemalj. zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu koncem školske godine 1901./1902., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1902. 34. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu na koncu školske godine 1903./1904., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1904. 35. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu na koncu školske godine 1905./1906., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1906. 36. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na koncu školske godine 1906./1907., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1907. 37. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na koncu školske godine 1907.-1908., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1908. 38. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu na koncu školske godine 1908. – 1909., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1909. 39. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na koncu školske godine 1909. – 1910., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1910. 40. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na koncu školske godine 1910. - 1911., Kr. zemaljska tiskara, Zagreb, 1911. 41. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na kraju školske godine 1911. – 1912., Kr. Zemaljska tiskara, Zagreb, 1912. 42. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na kraju školske godine 1912. – 1913., Kralj. zemaljska tiskara, Zagreb, 1913. 43. Izvještaj Zemaljskoga zavoda za uzgoj slijepe djece u Zagrebu. Na kraju školske godine 1913.-1914., Kr. zemaljska tiskara, Zagreb, 1914.

Dodir i škola – nekad i sad / Izvori i literatura

Sadržaj

1. U ime nakladnika.......................................................................................................................................2 1. Dodir i škola – nekad i sad........................................................................................................................3 2. Povijesne crtice.........................................................................................................................................6 3. Odgoj i obrazovanje slijepih osoba u Hrvatskoj u 19. stoljeću...................................................................8 4. Tko je Vinko Bek?....................................................................................................................................11 5. Slijepčev prijatelj......................................................................................................................................16 6. Zemaljski zavod za uzgoj slijepe djece u Zagrebu..................................................................................21 7. Kataloške jedinice iz Zbirke nastavnih sredstava i školske opreme, radovi učenika i nastavnika, likovni radovi...............................................................................................31 8. Kataloške jedinice iz Zbirke izvornih fotografija.......................................................................................46 9. Kataloške jedinice Pedagoške knjižnice Davorina Trstenjaka..................................................................49 10. Centar za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“..............................................................................................51 11. Mali dom - Zagreb...................................................................................................................................54 12. Izvori i literatura.......................................................................................................................................55

Dodir i škola – nekad i sad / Sadržaj

Katalog izložbe "Dodir i škola - nekad i sad"

Articles inside

Katalog izložbe "Dodir i škola - nekad i sad"