Katalog izložbe "ZAGREBAČKA ZABAVIŠTA u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća"

Cijena: 80,00 kn ISBN 978-953-7262-20-4

Katalozi izložaba Hrvatskoga školskog muzeja

u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća

Zagreb, 2017.

Nakladnik: Hrvatski školski muzej Za nakladnika: Štefka Batinić Autorica kataloga i izložbe: Elizabeta Serdar Recenzije: prof. dr. sc. Jasna Krstović, prof. dr. sc. Jasminka Ledić Lektura i korektura: Gordana Malnar Prijevodi sažetaka: Profiglota d.o.o.

Grafičko oblikovanje i priprema kataloga: Kristina Džepina-Bajić Fotografije: Arhiv Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu Državni arhiv u Zagrebu Hrvatski školski muzej Muzej grada Zagreba Fotografiranje i skeniranje građe: Fredy Fijačko Tisak kataloga: LASERplus d.o.o.

Naklada: 300 primjeraka Katalog i izložba financirani su sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb

ISBN 978-953-7262-20-4 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000977213.

Organizator izložbe: Hrvatski školski muzej Autorica izložbe/koncepcija izložbe, autorica tekstova: Elizabeta Serdar Autorica likovnog postava izložbe, grafičko oblikovanje izložbe, pozivnice i plakata: Lana Krpina Kataloške jedinice: Arhiv Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu: časna sestra Jelena Ikić; Državni arhiv u Zagrebu: Mihaela Barbarić (M.B.); Muzej grada Zagreba: Dubravka Zaninović Stančec (D.Z.S.); Hrvatski školski muzej: Štefka Batinić (Š.B.), Sonja Gaćina Škalmera (S.G.Š.), Kristina Gverić (K.G.), Vesna Rapo (V.R.), Elizabeta Serdar (E.S.) Tehnički suradnici: Fredy Fijačko, Marijana Ivanković Škrinjar Pedagoški programi: Ivana Dumbović Žužić Marketing: Marijana Bračić Tehnička izvedba postava: Ars kopija (ispis izložbenih panoa i grafika), Digital Data d.o.o. (multimedija), Duga d.o.o. (bojanje drvenih elemenata), Lanović usluge d.o.o. (stolarski radovi), Tursan obrt za ličenje Zahvale: Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture (Stela Cvetnić Radić, Ana Vranić) Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Ida didacta Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Vladimira Nazora, Ogranak Špansko-sjever (Ruža Bralo) Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta (Marica Bugarin) Sponzori izložbe: Ars kopija, Jana, Ida didacta Zagreb, 26. siječnja – 30. travnja 2015.

Uime nakladnika Nepune tri godine nakon zanimljive i uspješne izložbe o zagrebačkim zabavištima koja je održana u Hrvatskome školskom muzeju, a nastavila “živjeti” u svojoj pokretnoj inačici, objavljujemo i katalog Zagrebačka zabavišta u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća. Istine radi, treba reći da za ovaj vremenski raskorak između izložbe i kataloga nije “zaslužna” autorica – mr. sc. Elizabeta Serdar, muzejska savjetnica. Stoga joj osim na obradi i prezentaciji ove nedovoljno istražene i zanimljive teme iz povijesti ranoga odgoja čestitam i na strpljenju.

Prvo zagrebačko zabavište fröbelovskoga tipa – dakle dječji vrtić kao ustanovu ranoga odgoja kojoj je zadatak dopuniti, a ne zamijeniti obiteljski odgoj – osnovala je Antonija Cvijić Lukšić 1869., sedam godina nakon prvoga bečkoga dječjeg vrtića i nepuna četiri desetljeća nakon prvih Fröbelovih dječjih vrtića u Njemačkoj. Agramer Zeitung u broju 233 od 12. listopada 1869. donosi vijest o otvaranju dječjega vrtića u Zagrebu, gdje će djeca imati priliku u svojoj nježnoj dobi zabavljati se na primjeren način – graditi s drvenim kockama, slagati štapiće i kolutiće, plesti, šivati i izrezivati, zatim gimnasticirati te slušati priče i bajke. O zabavištima iste godine u Vijencu piše Ivan Perkovac, najvjerojatnije zaslužan za uvođenje pojma zabavište, koji će se zadržati i u prvim desetljećima 20. stoljeća.

U katalogu su prikazani počeci institucionalnoga predškolskog odgoja u Hrvatskoj, povijesno-pedagoški kontekst i prvi priručnici i stručne rasprave o institucionalnom ranom odgoju te osnivanje prvoga zagrebačkog zabavišta i stvaranje mreže javnih dječjih vrtića u Zagrebu u posljednja dva desetljeća 19. stoljeća. Sve to pratila su i nastojanja oko unapređenja metoda rada, obrazovanja i profiliranja stručnoga kadra i zakonskoga reguliranja djelatnosti.

Kat. br. 92

3

Zagrebačka zabavišta

Građa na kojoj su se temeljila istraživanja za izložbu i tekst kataloga najvećim se dijelom nalazi u zbirkama i knjižnici Hrvatskoga školskog muzeja, no korištena je i građa iz drugih institucija: Muzeja grada Zagreba, Arhiva Družbe sestara milosrdnica, Državnoga arhiva u Zagrebu, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta te Knjižnica grada Zagreba. Svima najljepše zahvaljujemo.

Katalogom Zagrebačka zabavišta u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća Hrvatski školski muzej nastavlja dokumentirati i prezentirati građu koju čuva u svojim zbirkama te upoznavati stručnu i širu javnost s istraživanjima svojih stručnih djelatnika. Štefka Batinić

Kat. br. 92

4

ZAGREBAČKA ZABAVIŠTA u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća Počeci institucionalnoga predškolskog odgoja u Hrvatskoj: humanitarnosocijalna uloga prvih zavoda Austro-ugarskom nagodbom (1867.) hrvatske su zemlje pripale različitim državnim zajednicama – u mađarski su dio ušle Kraljevina Hrvatska i Slavonija (od 1881. i Vojna krajina), a u austrijski Dalmacija i Istra. Za banovanja Ivana Mažuranića (1873.-1880.) provodi se reforma školstva. Zakonom iz 1874. pučko školovanje postaje obavezno, obrazovanje učitelja doživljava pozitivne pomake... Nakon njegova donošenja događaju se pozitivne promjene i na području odgoja djece rane odnosno predškolske dobi, premda su se ustanove za djecu ove dobi, ali iz posve drugačijih razloga, osnivale i dosta prije.

Pojavu prvih ustanova za odgoj djece rane odnosno predškolske životne dobi možemo povezati s počecima industrijalizacije, sve većim zapošljavanjem žena, a i problemom uzdržavanja nezakonito rođene djece. Njihova je namjena dakle socijalna.

Premda je i prije bilo primjera osnivanja humanitarnih ustanova na prostorima sadašnje Hrvatske, najpoznatija je, i s najdužim kontinuitetom djelovanja, ustanova za odgoj napuštene, a poslije uglavnom nezakonito rođene djece milosrdni zavod za napuštenu dječicu (nahode) otvoren 9. veljače 1432. u Dubrovniku, poznat pod nazivom Ospedale della Misericordia. Nahodište1 je bilo uređeno u kući nasuprot franjevačkoga samostana. Na ulazu je bio uklesan natpis iz 39. psalma Davidova: COCHALVIT. COR. MEU. ITRA. ME. ET DITATIOE. MEA. EXARDESCET. IGNI. (“u meni je srce gorjelo, na samu pomisao buknuo bi oganj”). S lijeve strane nalazio se prozor s ruotom, pokretnom pločom na koju bi se položilo dijete, koju je trebalo okrenuti i tako bi se dijete našlo unutra. Time je bila zajamčena diskrecija. Sva su djeca nosila bijelo odijelo od raše, a na prsima im je bila prišivena mala golubica od svite kao znak milosrđa (Adamović, 1885, 18). Nakon obaveznog krštenja dijete se predavalo dojilji, a nakon tri godine vraćalo se u nahodište.

1 Nahodište – ustanova za prihvaćanje i zbrinjavanje napuštene djece. Prvo je osnovano u 8. stoljeću u Milanu. Osnivaju se najčešće kao crkveni zavodi. U Hrvatskoj je prvo nahodište (nedovoljno istraženi podaci) osnovano u Zadru 1409. godine (Jelić, 1963).

Kat. br. 104

5

Zagrebačka zabavišta

Djeca su ondje ostajala najčešće do šeste godine, nakon čega su davana na skrb obiteljima. U posvajanju djece prednjačili su mještani Konavala i okolice Stona. Djevojke koje su u zavodu ostajale čak do udaje dobivale su od nahodišta i miraz. Nerijetko su majke nakon nekog vremena dolazile po svoje dijete, a majčinstvo su mogle dokazati nekim prepoznatljivim znakom, primjerice polovicu novčića majka je ostavljala uz dijete, a drugu je čuvala do dana kada ga je mogla uzeti k sebi.

Nakon ustanova koje imaju izrazito socijalni karakter, pojavljuju se one koje će uz to imati i stanovitu odgojnu ulogu. Tu možemo ubrojiti pjestovališta, hranilišta, dječje domove i dječja skloništa (utočišta, dječje azile).

Kat. br. 105

Pjestovališta su namijenjena cjelodnevnom boravku siromašne djece jasličke dobi.

Glagol pjestovati znači “gajiti, njegovati, čuvati, hraniti”; nalazimo ga već, primjerice, u stihovima Marina Držića iz 16. stoljeća:2

Dali majku milu ostavit ho ’ takoj za pustu tuj vilu?!

Koja te njegova i prsi ovim dojî I lijepo pjestova i kako cvit gojî…2 U njih se najčešće primaju siromašna djeca od tri do sedam godina. Ondje borave preko cijelog dana, čuvarice vode brigu o njihovu tjelesnom razvoju, ali ih i potiču na igru. Susrećemo ih i pod nazivima dadilišta, kolijevke ili dječje jaslice.3

2 Stihovi iz: Marin Držić, Tirena.

3 Prvu ustanovu takva tipa osnovao je Firmi Marbeau 1837. u Francuskoj, nakon čega se javljaju diljem Europe.

6

Zagrebačka zabavišta

Prva zagrebačka pjestovališta i skloništa U Hrvatskoj je prvo pjestovalište otvoreno 1. listopada 1855. u Zagrebu, a osnivači su mu zagrebački nadbiskup Juraj Haulik i dobrotvorno zagrebačko Gospojinsko društvo (FrauenVerein), koje će ga uzdržavati.

Pjestovalište je smješteno u prizemlju zgrade uz samostan milosrdnica u Samostanskoj ulici. Nailazimo čak na podatak da je to pjestovalište ujedno zabavište, sklonište i obdanište za siromašnu djecu od tri do sedam godina, da djeca besplatno dobivaju ručak i užinu te o Božiću na dar potpuno novu odjeću i obuću. M. Štiglić (1893) objašnjava da je uz spomenuti samostan utemeljeno čuvalište, a poslije i zabavište.

Nakon 75 godina postojanja pjestovalište je obnovljeno i povećano jer su prostorije, u kojima je ponekad boravilo i do stotinu djece, bile tmične, tijesne, neugledne, od zagnjilog drvenog poda, zidne vlage i slabe kanalizacije smradne, zidine od starine pljesnive, u jednu riječ morale bi se iz redarstveno-zdravstvenih i pedagoških razloga zatvoriti, tako da nisi znao, što bi bilo gore: je li pustiti djecu i nadalje u takovom prostoru ili sirotinju lišiti i ovoga dobročinstva, što ga uživaju njegova djeca, dok se mogu kroz dan i u takovim prostorijama sklanjati te prehranjivati (xxx, 1930, 40). I dalje je glavna uloga zavoda očito socijalna. Godine 1930./31. od 103 djece oba roditelja ima 45, a samo majku 49. Po zanimanju su očevi: radnici, podvornici, stražari, tram. kondukteri, obrtni pomoćnici, invalidi itd., svi sa tako malom zaradom ili toliko djece, da se moraju uteći pomoći pjestovališta. Matere su dvorkinje, švelje, pralje, kuharice, tvorničke radnice i slično. Jedna mati je u kaznioni (xxx, 1930, 63). Počela se graditi i trokatnica u Martićevoj ulici, stambena kuća za osiguranje i povećanje društvenih dohodaka, koja je završena 1930. godine. U njezinoj je veži uklesan natpis: Dobri ljudi grada Zagreba pomogoše Gospojinskom društvu do ove kuće da njezinim prihodom uzdržava svoje pjestovalište.

Kat. br. 108.1

Juraj Haulik (Trnava, Slovačka, 20.4.1788. – Zagreb, 11.5.1869.). Teologiju i filozofiju studirao je u Trnavi, Ostrogonu i Beču. Za svećenika je zaređen 1811., a zagrebačkim biskupom i tajnim dvorskim savjetnikom imenovan 1837. godine. Najzaslužniji za izgradnju crkve i samostana sestara milosrdnica u Zagrebu 1845. godine. Zaslužan je za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javne poslove, za osnivanje Matice ilirske.

Zauzimao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove. Odupirao se mađarizaciji, podupirao je i narodni preporod u Hrvatskoj. Postao je prvim zagrebačkim nadbiskupom 1853., a 1856. papa Pio IX. imenovao ga je kardinalom.

Udruga učiteljica kraljevina Hrvatske i Slavonije osniva zaključkom svoje skupštine 1907. Sekciju za našu djecu, čija je svrha pružiti materijalnu i moralnu pomoć onoj djeci koja je trebaju. Predsjednica Udruge tada je Milka Pogačić. Proglasom objavljenim i u Domaćem ognjištu 1908. upozorena je javnost i tražena pomoć takvoj djeci. Svojim će pravilnikom Udruga odrediti točne zadatke, a zatim će se otvoriti nekoliko ustanova za zbrinjavanje djece.

7

Zagrebačka zabavišta

Zaslugom Sekcije za našu djecu u Zagrebu je u zgradi u Mošinskijevoj (Josipovačka cesta 5) 24. ožujka 1909. otvoreno i Sklonište. Njegova je svrha zaštititi ugroženu djecu i osigurati zbrinjavanje djece radnika, a postupno će djelomično imati i odgojnu ulogu: organiziraju se didaktičke igre, djeca crtaju, modeliraju… Zapravo su se i prije otvarale slične institucije pod nazivom asilo na području Istre: 1840. u Vodnjanu i 1854. u Rovinju, te 1874. u Varaždinu i 1910. na Sušaku.

Kat. br. 103

Na samom otvorenju zgrade zagrebačkoga skloništa predstojnik bogoštovnoga odjela Ferdo Mixich pregledao je i prostorije u kojima je nedugo nakon toga, 4. listopada 1909., otvorena Kolijevka Franje Josipa I.; dopuštenjem samoga kralja nosi njegovo ime te je i otvorena na njegov imendan. Kolijevke su zavodi, u kojima se obdan prima, čuva, i njeguje dojenčad i sitna djeca. Matere donesu ujutro svoju djecu, koja tu imadu najuzorniju njegu, hranu i liječničku pomoć ako trebaju, a pod večer, kad se majke radnice vraćaju s posla, odnose ih kući.

U “kolijevke” se primaju djevojke, koje hoće da izuče njegovati i postupati s djecom, tako da su te kolijevke izvrsna škola za pjestinje. Takovih kolijevka treba naročito u tvorničkim središtima i dašto što je veći grad, što više radništva to više treba i kolijevka.4 Sljedeću su kolijevku otvorile na Sušaku.

Udruga učiteljica uspjela je u svojoj nakani da na jedno mjesto smjesti zavode koje je osnovala u Zagrebu – 31. svibnja 1912. otvoren je Dječji dom u Radničkom dolu.5 Slični će se domovi za dnevni i danonoćni boravak djece jasličke, predškolske i školske dobi osnivati i u drugim mjestima Hrvatske: Jastrebarskom, Osijeku, Crikvenici, Kaštel Lukšiću, Trogiru.

U spomenute ustanove često su se, iako u razdvojene grupe, primala djeca od jasličke do školske dobi. Pod utjecajem drugih, razvijenih zemalja, počinju se i u nas osnivati ustanove namijenjene isključivo djeci predškolske dobi, a to su čuvališta i zabavišta.

4 Više o tome u: Domaće ognjište (1908, 8, 7, 122-123).

5 Više o opisu zgrade u: Cuvaj (1913), XI, 231.

8

Zagrebačka zabavišta

Odrazi istaknutih europskih teorijskopraktičkih pristupa o predškolskom odgojU na nacionalne / zagrebačke prilike Jan Amos Komenský – Informatorijum za školu materinsku Razvitkom pedagoških spoznaja u svijetu sve se veća pozornost pridaje predškolskom odgoju djeteta. Prve misli, tj. koncepciju donosi nam već Jan Amos Komenský u svojem Informatorijumu za školu materinsku6.

U Komenskoga su česti paralelizmi između čovjeka i prirode. Za njega je čovjek stablo, pa je i važnost njegova korijena – važnost odgoja u najranijoj dobi. Ono što se tada propusti učiniti, poslije će se teško nadoknaditi. Materinska škola (najavljena već u Didaktici 1632.) prvi je od četiri stupnja obrazovanja koje je namijenjeno svima, a izmjenjuje se svakih šest godina. Kako je ljudski život podijelio na sedam perioda, materinskoj školi pripadaju prva dva: škola prije rođenja (“siječanj”) i škola ranoga djetinjstva (“veljača” i “ožujak”). Za te takozvane privatne škole odgovornost snose roditelji. Prva je škola majčino krilo, a učiteljica (i dadilja) majka. Komenský zapravo daje niz savjeta tako reći od samoga začeća djeteta, odnosno – i prije njegova rođenja. Ističe načelo primjerenosti, postupnosti, zornosti, individualnosti. Osobitu važnost pridaje igri i pozitivnom primjeru. Do šeste godine dijete je u materinskoj školi koja može biti u svakom domu, ne treba ga duže odvajati od majke. Ipak, naglašava veliku vrijednost zajedničke igre više djece. U Sveodgoju će tako predvidjeti buduće institucije predškolskoga odgoja za djecu od četiri do šest godina.

Sredinom 19. stoljeća simpatija prema češkoj pedagogiji vidljiva je u hrvatskoj već samim odlaskom naših studenata u Prag. Djela Komenskog proučavala su se u nas i prije objavljivanja prijevoda njegovih djela na hrvatski, pa je njegov utjecaj ili nenamjeran ili upravo istican.

Kat. br. 50

Jan Amos Komenský (Nivice , 2 8 . 3 . 1 5 9 2 . - A m s te rd a m , 15.11.1670.), češki pedagog, filozof i književnik, reformator školstva 17. stoljeća, osnivač didaktike i moderne pedagogije. U Herbornu i Hedelbergu završio je teologiju i filozofiju. Godine 1616. zaređen je za svećenika te poslije postao biskupom Češke braće. Zbog vjerskih ratova i progona napušta Češku i djeluje kao upravitelj škola i pedagoški pisac u Poljskoj, Engleskoj, Švedskoj, Mađarskoj, a od 1656. do smrti u Nizozemskoj. Napisao je Otvorena vrata jezika (Janua linguarum reserata), Veliku didaktiku (Didactica magna), Osjetilni svijet u slikama (Orbis sensualium pictus), Informatorijum za školu materinsku (Informatoriu školy mateřské). Djela su mu prevođena na mnoge jezike. U organizaciji nastave uvodi nastavni sat, razred, školsku godinu… elemente koji su se održali do danas.

Kat. br. 66

6 Hrvatski pedagogijsko-književni zbor u Pedagoškoj biblioteci nakon Didaktike (1871.) u prijevodu Vjenceslava Maříka objavljuje 1886. Informatorijum kao 18. knjigu “Knjižnice za učitelje”. Prvo je izdanje na njemačkom jeziku izišlo u Lešnu 1633., a 1856. pronađen je češki rukopis (čuvan u biblioteci Češkoga muzeja u Pragu), tiskan 1858. godine.

9

Zagrebačka zabavišta

Friedrich Fröbel – osnivač dječjih vrtića

Kat. br. 100

Friedrich Wilhelm August Fröbel (Oberweissbach, 21.04.1782. – Marienthal, 21.6.1852.), njemački pedagog, učitelj i odgojitelj. Rođen je u obitelji oca protestantskoga svećenika i majke koja umire godinu dana nakon poroda, što snažno utječe na njegov život. Fröbel je samouk, školuje se za geodeta, potom radi na seoskom gospodarstvu, privatni je učitelj, odgojitelj te učitelj u Pestalozzijevim školama u Frankfurtu na Majni.

Boravio je s Pestalozzijem u Švicarskoj. Započinje studij prirodnih znanosti u Jeni. Godine 1826. piše prvu knjigu Odgoj čovjeka (Menschenerziehung). U njoj objavljuje svoje osnovne pedagoške teze: u svemu vlada “zakon sfere” (Sphaeregesetz), koji obuhvaća religijsku komponentu “životno ujedinjenje” (Lebenseinigung).

Taj zakon govori kroz vanjski svijet – prirodu i unutarnji svijet - duh. U njegovoj koncepciji to ujedinjenje vanjskoga i unutarnjega svijeta kao egzistencije je Bog. Tako Fröbelova pedagogija nosi u sebi teološko-filozofsko - humanističko i demokratsko utemeljenje.

Godine 1837. u Bad Blankenburgu (Njemačka) osniva zavod za malu djecu i majke, kojem nakon tri godine daje naziv Kindergarten (dječji vrtić). To je bio početak vrtića u svjetskim razmjerima. Također je osnovao prvu školu za odgojitelje. Godine 1884. izlazi njegovo drugo veliko djelo, Majka i njezine pjesme o nježnosti (Mutter und Koselieder). U toj knjizi Fröbel daje upute kako prakticirati njegove osnovne pedagoške teze u obitelji i dječjem vrtiću.

10

Friedrich Fröbel, osnivač predškolskih ustanova kao odgojno-obrazovnih institucija, snažno je utjecao na hrvatske autore.

Njegov je sljedbenik Adolph Diesterweg (1790.-1866.), a i August Köhler, čija je knjiga Die Praxis des Kindergartens (1871.) imala više od 30 izdanja i bila jedan od najpopularnijih priručnika o dječjim vrtićima 19. stoljeća. Prema njegovim je uputama i Antonija Cvijić-Lukšić uredila prvo hrvatsko zabavište. Fröbel igru smatra najvišim stupnjem dječjega razvoja. Često je neprimijećen promatrao djecu kako se sama igraju, njihove je igre (zabavice) zapravo samo preuzeo od njih te ih prenio u zabavište.

Razvio je sustav igračaka (tzv. Fröbelovi darovi) za djecu zabavišta. Njegove su igračke strogo određene oblikom, dimenzijama, bojom i samim načinom uporabe, a sastoje se od lopte, kruglje, valjka i kocke.

ŠTO GOD DIJETE PRIMJEĆUJE SVOJIM OSJETILIMA, TO NEKA I RUKAMA PRIKAZUJE (Fröbel, Menschenerziehung, 1826.)

Zagrebačka zabavišta

Tipiziranost, uporabu uvijek istih elemenata, preuzet će kasnije i Bauhaus, škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost, nastala u Njemačkoj 1919. te će priznati utjecaj, odnosno svoju inspiraciju, u Fröbelovoj predškolskoj pedagogiji. Osnivač Bauhausa Walter Gropius, Fröbelu u čast, dizajnirao je i njegovim imenom nazvao Friedrich Fröbel kuća - kompleks koji se sastojao od vrtića, doma za mlade i pedagoškog instituta koji je 1927. trebao biti izgrađen u Bad Liebensteinu u povodu 75. godišnjice njegove smrti. Fröbelovo građenje oblika i pokretne igre mnogi drže pretečom apstraktne umjetnosti.

Kat. br. 62

Kat. br. 58

11

Zagrebačka zabavišta

Prvi priručnici / stručne rasprave o predškolskom odgoju Stjepan Novotny u Gojitbi i obćoj učbi (1867.) također naglašava veliku ulogu majke, odnosno obitelji. Poput Komenskoga, daje upute trudnicama, ističe važnost dojenja, igre… ali se ne poziva izravno na njega te donosi neke posve nove, vlastite tvrdnje.

Antonija Kassowitz-Cvijić obrazložit će 1891. na glavoj skupštini Učiteljskoga društva za grad Zagreb i okolicu materinsku školu kao osnovu tadašnjega zabavišta. U svojem Rukovođu za zabavište u predgovoru će objasniti da je to putokaz majkama kako da svoju djecu prikladnim radom zabave i kako da im igrom i milozvučnom narodnom pjesmom srce razvesele i oplemene… (Cvijić-Kassowitz, 1895, III).

Ona neće kriti svoj uzor u Komenskom, a i njezin Ilustrovani ABC iz 1893. kao da je želio biti dopuna poput Orbis sensualium pictusa,7 koji je kao prva zorna enciklopedija (zapravo rječnik) služio kao dopuna u odgoju najmlađih.

Mnogi će Rukovođ za zabavište isticati kao prvo hrvatsko djelo ove struke. Ostaje nepoznanicom zašto sama Antonija Kassowitz-Cvijić nigdje ne spominje djela Antuna Cuvaja. Njezin je Rukovođ opsegom, isitina, širi, ali njezine riječi u pregovoru knjizi: Plaha srca šaljem ovo prvo djelo o zabavištu u svijet. Dao Bog, da se njime postavi temelj zabavišnoj literaturi u miloj nam domovini (Cvijić-Kassowitz, 1895) naprosto nisu točne.

Kat. br. 90

7 Komenský, J. A. (1777). Orbis sensualium pictus. Noriberae [Nürnberg].

12

Zagrebačka zabavišta

a) Rieč o zabavištih Antuna Cuvaja – 1880.

Temeljem možemo smatrati upravo Cuvajevu brošuru Rieč o zabavištih,8 koju je napisao 1880. i namijenio svim roditeljem i prijateljem hrvatske mladeži te se založio za otvaranje zabavišta i objasnio njihovu vrijednost. Izdana je u Sisku, kada je Cuvaj ondje bio ravnajući učitelj građanske škole. Djelo opsegom nije široko, ali je koncepcijski dobro razrađeno. U devet poglavlja, uz povijesni pregled nastanka zabavišta iznosi njegove zadatke, detaljnije opisuje odgojna sredstva (radnje oblika, boravak u naravi, pripovjedanje i tumačenje slika, sigre i pjevanje) te govori o odnosu zabavišta prema obitelji i školi.

Već u samom predgovoru Cuvaj otkriva svoje izvore: Augusta Köhlera (sljedbenik Hähnla, osnivača zabavišta u Beču) iz Gothe, prema čijim će uputama biti uređeno prvo privatno zabavište u Zagrebu 1869., potom Webera, Seydlera, Schmidta…

Zabavište Cuvaj definira kao odgojilište djece koja su nastupila treću, a nisu prekoračila sedmu godinu. Upozorava na raniju pojavu čuvališta, ali upravo zabavišta koja osniva Pestalozzijev učenik Fröbel trebaju izbjeći nedostatke ranijih ustanova (nepovezanost sa školom, prevelik broj djece te povezanost djece različite dobi što je otežavalo rad zabavišnim učiteljicama). Cuvaj ističe Pestalozzijev utjecaj na Fröbela u glavnoj stvari – odgoj djeteta u najranijoj dobi odredit će njegov budući život, stoga ga treba povjeriti stručnim, tj. obučenim osobama. On govori i o razlikama dvojice mislilaca: Razilazili su se Pestaloci i Fröbel u tom što se prvi obazirao više na unimavnost (Receptivität), dočim posliednji na tvorivost (Produktivität) djece.

Fröbel želi po tom nutarnjo-vanjsku djelatnost u sigri i sigrom postić (Cuvaj, 1880, 8).

Kat. br. 99

Antun pl. Cuvaj Carevdarski (Bjelovar, 5.6.1854. – Zagreb, 7.6.1927.). Njegov otac Juraj Cuvaj bio je gradonačelnik Bjelovara, a brat Slavko Cuvaj hrvatski ban. Završio je učiteljsku školu. Bio je učitelj u bjelovarskoj realki, ravnatelj građanske škole u Sisku u kojoj je osnovao školsku radionicu za likovno oblikovanje, izradu nastavnih pomagala, igračaka te popravke. Radovi učenika dobili su priznanja u njemačkom gradu Görlitzu, Karlinu (od 1922. dio Praga) i u Budimpešti priznanje cara Franje Josipa I. Godine 1887. imenovan je školskim nadzornikom za pučke škole u Hrvatskoj i Slavoniji. Autor je brojnih udžbenika i pedagoških knjiga, a napisao je i Građu za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas čije je drugo izdanje u 11 svezaka. Jedan je od najzaslužnijih osoba za osnivanje Hrvatskoga školskoga muzeja u Zagrebu 1901. s ciljem prikupljanja, proučavanja i izlaganja građe iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i pedagogije.

Kat. br. 81 b

8 Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. A. Cuvaj je za svoj doprinos dobio diplomu, odnosno srebrnu medalju, a Rukovođ ... A. Kassowitz-Cvijić dobiva nagradu Grand-prix.

13

Zagrebačka zabavišta

Prema Cuvaju, bit je zabavišta veza roditeljskoga odgoja i škole, ali isključuje svaku školsku obuku te dijete kroz igru potiče na razvoj. Zabavište dopunjuje kućni odgoj gdje je to potrebno. Najvažnije sredstvo odgoja je igra. Zatim nabraja i tumači razne radnje oblika (Formenarbeiten): 1. građenje (njime dijete njeguje smisao za boju i prostornost) 2. slaganje pločica (razvija smisao za oblik, mjesto i broj) 3. slaganje prstenakâ kojim se djetetu predočava pojam krivulje 4. slaganje šibkâ 5. prekrstanje letvicâ kojima dijete vježba oči i ruke 6. pletenje (papirnatim trakama) što razvija smisao za oblik, boju 7. izbadanje (bockanje papira iglom) 8. izšivanje (spajanje izbodenih radnji vunom i iglom) 9. nabiranje i izrezivanje 10. risanje, sigra pomoćju niti i miesenje tj. crtanje na lapornim pločicama, slaganje niti u razne oblike i mješenje ilovačom (Cuvaj, 1880, 16-24).

Kat. br. 2

14

Od odgojnih sredstava Cuvaj ističe i boravak u prirodi, što uvjetuje vrt uz svako zabavište, a predviđeni su i izleti u okolicu.

Pripovijedanje i tumačenje slika također je važno odgojno sredstvo, a naposljetku sigre (duševne i kretne) te pjevanje.

U osmom poglavlju pri objašnjavanju odnosa zabavišta prema obitelji, tumači se uzor koji zabavište dobiva od majke te se zabavište smatra pomoćnikom u roditeljskom odgoju.

U posljednjem se dijelu govori o odnosu zabavišta prema školi, tj. objašnjavaju pripreme djeteta u zabavištu za školu te nagoviješta zakonsko spajanje tih dviju ustanova.

Tko će i zašto napasti ovo dobronamjerno prenošenje suvremenih europskih predškolskih kretanja?

Skriven inicijalima, Gjuro Šimončić će u Hrvatskom učitelju (Šimončić, 1880) odmah nakon izlaženja Rieči o zabavištih pokušati obezvrijediti djelo u svakom pogledu, sadržajno i stilski.

Izvlačeći riječi iz konteksta, on pokušava zamrsiti namjere autora te Cuvaja svrstava … u onu vrst Schopenhauerovih pisaca, koji pišu, a nemisle, koji pišu iz knjiga…

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 53

b) Teorija zabavišta – nepoznatoga autora U Pedagoškoj knjižnici Hrvatskoga školskog muzeja čuva se i opsegom nešto veća publikacija od ove Cuvajeve. Radi se o rukom napisanom naslovu Teorija zabavišta, publikaciji na 62 stranice, bez sadržaja, podataka o autoru, mjestu i godini izlaženja. Najvjerojatnije je nastala 80-ih godina 19. stoljeća za potrebe nastave za zabavišne učiteljice u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu… (Batinić, 2013, 8). Autorica potkrepljuje svoju pretpostavku analizom strukture, sadržaja i stila pisanja teksta te pretpostavlja da je autorica Teorije zabavišta sestra Angela Poje ili sestra Valerija Grabner, predavačice na spomenutom tečaju. Knjiga se ipak ne bavi samo teorijom, sadrži brojne upute za buduće zabavišne učiteljice, primjerice: Razumjeva se, da se uzgojiteljice sa djecom, prije nego započne radnje i zabave Bogu pomoli, a isto tako prije, nego djecu odpusti kući. S toga se mora i pobrinuti, da djece nauče kratke molitvice i liepe nabožne pjesmice.9 Pri opisu uređenja zabavaišta autor/autorica često se poziva na određene priloge, table. Pretpostavka je stoga da su se one nalazile u razredu, predavaonici: Crna ploča, koja mora biti u dvorani za radnju, neka je crvenimi crtami razdieljena u kvadrate,

Kat. br. 114.1

9 Više u: [Teorija zabavišta], HŠM K2 1336 (str. 3-4, 13, 15, 18-20).

15

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 114 Kat. br. 54

kojih ima svaka stranica 5 cm. (Tab. I. slika 7)…

Potreban je ponajprije stalak sa kljinčanicami, da si mogu djeca gornje haljine svoje objesiti.

(Tab. I. slika 6)… Može se dozvoliti djeci, da i u posudah (loncih) goje bilje i cvieće. I tako gojeći bilje i cvieće može ga djete razmatrati od klica, pa do podpunoga razvitka. Cvjetnjaci mogu se u vrtu na policah namjestiti. (Vidi tablu II. slika).

Određivanje svrhe zabavišta također je znakovito i upućuje na to da je pisac ovoga teksta religiozan, odnosno da je moguće da se radi o jednoj od sestara milosrdnica: Prvotna i glavna svrha uzgoja je: odgojiti nezrela jošte čovjeka za glavnu mu životnu svrhu – spas duše… uzgojem valja nastojati, da se u čovjeku, dok dozrije razvija volja i jakost vršiti svoju vremenitu životnu zadaću, tako da bude uviek voljan vršiti dužnosti, koje mu namiče vremenito životno zvanje, te tim prema volji Božjoj promicati ne samo svoje dobro, već i dobro cieloga čovječanstva… Zabavište vrši samo dio uzgoja, pa mu je stoga zadaća: 1. da djete upozna s Bogom. Zabavište, kako 16

Zagrebačka zabavišta

je već rečeno, izključuje svaku sustavnu obuku. Djeca u zabavištu neće učiti katekizam, kako se to u školi uči. Učiteljica će najbolje poticati i razvijati vjerska čuvstva djeteta, ako će poput brižne majke, u kojoj je vjera živa, odgovarati djetetu na pitanjan. p. Tko čini, da cvieće cvate? Tko je stvorio sunce, mjesec i nebrojene zviezde? Tko nam daje, sve što trebamo? – sve je to stvorio dragi Bog – sve imademo od dragoga otca na nebesih; – on nam sve daje, jer nas jako ljubi i t.d. Tako, pa i kratkimi molitvicami, pjesmicami, pripovjedkami, osobito sgodnimi biblijskimi pripovjedkami naučit će diete poznavati gospodina Boga i božanskoga nam Spasitelja štovati ga i ljubiti i svetu njegovu volju vršiti…

U ovoj se publikaciji, kao i kod Cuvaja, poziva na Köhlera te se donosi njegova osnova iz Gothe. c) Mati, prva učiteljica svog djeteta Antuna Cuvaja - 1885.-86.

U Godišnjem izvješću Gradjanske i s njom spojene obće pučke dječačke učione u Sisku za školsku godinu 1885.-86. Cuvaj će objaviti još jedno vrijedno djelo o predškolskom odgoju, članak “Mati, prva učiteljica svog djeteta”.

Majka je prva i najnaravnija učiteljica svoga djeteta; jer ona polaže temelj za sav kasniji odgoj škole, crkve i javnoga života. Prva rečenica sažima i bit ovoga djela.

Prvi dio (Dužnosti majke gledom na poduku svoje djece. Kako to ona može činiti?) govori o potrebi da majka s djetetom promatra predmete okoliša te s njime o tome razgovara, priča mu. Preporučuju se basne, kratka štiva te kratke priče iz Biblije. Tako majka prva upućuje dijete u istine vjere i morala. Ona počinje djetetu i pjevati. Autor upozorava na greške koje neke majke čine – djecu pripremaju za školu učeći ih računati, abecedi i čitanju. Nerijetko roditelji očekuju da će ta djeca biti odmah upisana u drugi razred, ali dovoljno je već i to što se takova djeca smatraju vrednijom od ostalih, a u njima se stvara i negativan odnos prema školi i taj prvi dojam dugo će se zadržati u djetetu.

Roditelj, nadalje, ne smije školom zastrašivati dijete.

Kat. br. 64

17

Zagrebačka zabavišta

Drugi dio (Dužnosti majke gledom na odgoj svoje djece) objašnjava da je majčin zadatak u prvom redu brinuti se o tjelesnom odgoju djeteta, prije svega o boravku djeteta na svježem zraku i zdravoj ishrani.

U “duševnom odgoju ” važan je vjersko-ćudoredni odgoj, a on će najbolje uspjeti u skladnoj obitelji. Majka nadalje uči dijete pokornosti, istini, točnom ispunjavanju dužnosti, čistoći i redu te korisnom zanimanju.

Cuvaj se i ovdje poziva na Fröbela i njegovo naglašavanje raznih oblika igre u zabavištu da bi se dijete priučilo radu (1. gradjenje, 2. slaganje pločica, prstenaka, šibka, letvica, 3. pletenje, 4. izbadanje, 5. izšivanje, 6. nabiranje i izrezivanje, k tomu još lopta i lutka).

Kat. br. 57

On preporučuje i zabavišta da bi se upotpunio odgoj djeteta: Gdje u kući manjkaju činci plodonosna, blagoslovljena uzgoja, tuj se roditelji neka odmah odluče, pa povjere zabavištu, da ovo popuni onu zadaću. Gdje kuća nije u stanju, da pruža dietetu ljekovitu vježbu tiela u obće, ćutila napose; gdje obitelj ne može da oživljava dietinju veselost i naobražava njegovo čuvstvo; gdje ne može da uguši u klici tvrdoglavost i nadutost te obćenjem i primjerom ne može da njeguje kriepost: povodljivost i sebičnost uslied vanjskih razloga, tuj pošaljimo djetcu bez svakoga oklievanja u zabavište (Cuvaj, 1886, 10). d) Rukovođ za zabavište Antonije Kassowitz-Cvijić – 1895.

Sva svoja naučena znanja i sva ona stečena praksom Antonija Kassowitz-Cvijić sažela je u svojem Rukovođu za zabavište.10 Najnaprednije zahtjeve europskih trendova u pedagogiji odgoja djece rane dobi nastojala je prilagoditi našim prilikama. Na 239 stranica, u tri dijela, autorica izlaže cjelokupnu problematiku zabavišta. U prvom, povijesnom dijelu, nakon materinske škole Komenskoga daje pregled čuvališta i zabavišta, pjestovališta. Ona ističe da krajem 19. stoljeća djeluju četiri vrste zavoda za djecu predškolske dobi: pjestovališta, čuvališta, zabavišta i 10 Rukovođ za zabavište objavljen je 1895. kao 31. knjiga u “Knjižnici za učitelje” Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora u nakladi od 2200 primjeraka.

18

Zagrebačka zabavišta

kombinirani zavodi. Čuvališta su usmjerena na tjelesni razvoj i čuvanje djeteta. Njih je u ono doba najviše, njihovo je polaženje besplatno, a rade od 7 do 19 sati (prilagođeno roditeljima koji rade). Pored Komenskoga ističe Pestalozzija, koji traži osnutak zavoda za brigu o djeci dok majke rade, a zatim njegova učenika Fröbela. Zabavište je zavod u koji se primaju djeca sviju slojeva pučanstva, koja se nalaze u dobi od navršene treće do godine do uškolavanja. U zabavištu borave djeca svaki dan osim nedjelje i zapovijedanih blagdana tri do četiri sata prije podne i dva do tri sata poslije podne. Ovdje se uzgajaju djeca po Fröbelovoj metodi tjelesno i duševno. Glavna je svrha zabavištu, da domaći uzgoj podupire i popunja, i da se djeca naravnim i harmoničnim uzgajanjem pripravljaju za nauku u pučkoj školi. Zabavište radi u prilog domaćem uzgoju, koji je obično vrlo nesavršen; ono se znatno brine za cjelokupno razvijanje dječjih sposobnosti. Za to je zabavište od velike koristi za sve slojeve pučanstva. Ono se uzdržava troškom zemaljskim, općinskim, društvenim, zakladama ili troškom pojedinca. Među potonjima imade mnogo tvorničara, koji za djecu svojih radnika i radnica osnivaju uz tvornicu zabavište.

Polazak je zabavišta za siromašnu djecu obično besplatan (Cvijić-Kassowitz, 1895, 1516). Ona razlikuje i pučko zabavište ili kombinovano, koje je zapravo zabavište spojeno s čuvalištem i u njemu djeca borave čitav dan.

Kat. br. 81

Drugi dio, pod nazivom Teorija zabavišta, govori o zadacima i odgojnim sredstvima, a posebno ističe igru, koja je temelj odgojnoga rada u zabavištima. Detaljno su, uz crteže i upute odgojiteljicama, 19

Zagrebačka zabavišta

Zabavice u sastavljanju.

(Analitičke vježbe.)

1. Skupina tjelesa: građenje.

2. Skupina ploha: pločice.

3. Skupina crta: štapići, letvice, kolutići.

4. Skupina točaka: kamenčići, sjemenje.

Zabavice u stvaranju.

(Sintetičke vježbe.)

1. Skupina točaka: izbadanje.

2. Skupina crta: navođenje lančića, risanje, prošivanje, pomicanje niti.

3. Skupina ploha: prigibanje papira, prepletanje, izrezivanje, slikanje.

4. Skupina tjelesa: pletenje košarica, spajanje štapića s graškom, modelovanje (Cvijić-Kassowitz, 1895, 65).

opisane Fröbelove igračke, uz isticanje lopte, kruglje, valjka i kocke kao temeljnih. Posebice ističe važnost tjelesnoga vježbanja, koje se izvodi svaki dan, i to već u rano jutro, zatim poslije duševnoga rada, kada su djeca pol sata sjedjela itd, ali se nikada ne smiju djeca vježbati dulje od 5-8 časova (Cvijić-Kassowitz, 1895, 38-39). Dječji rad u zabavištu nosi ime zabava, a sredstva kojima se to postiže su zabavice. Njih također preuzima od Fröbela, koji ih dijeli na zabavice u sastavljanju (slaganje i razlaganje geometrijskih oblika) i zabavice u stvaranju (slaganje oblika kojima se ne može vratiti prvotni oblik). Sve se zabavice zasnivaju na geometrijskim oblicima (točka, crta, ploha, tijelo), svaka se stvar može svesti na svoj temeljni geometrijski oblik, a djetetu se tako pokazuje harmonija koju stvara priroda.

Kao posebne metode rada s djecom spominju se pripovijedanje, zrenje stvari i poučni razgovori, učenje naizust i pjevanje.

Kat. br. 58

20

Zagrebačka zabavišta

Treći je dio knjige posvećen uređenju zabavišta, same zgrade, vrta i igrališta. Posebna se pozornost pridaje odabiru klupa: “Danas je drugojačije. Djeca treba da istodobno sva gledaju učiteljici u lice, a kod velikoga broja djece može se to postići time, ako stoji klupa za klupom. Zato naše klupe nalikuju na školske klupe, te su postavljene u dva ili tri duga reda. Ima ih u dvije ili tri veličine, a načinjene su od drveta, pa su smeđe ili tamno-zeleno naličene… Tako zvana bečka klupa Paulova sustava, zadovoljava svjema zahtjevima zdrastvenim i estetskim. Sjedalo kao i naslon, koji su zaobljeni prema obliku dječjeg tijela, imadu takovu visinu, da dječja stegna čine pravi kut, a tabani da se dotiču zemlje. Između klupe i stola toliki je razmak, da dijete lako stoji uspravno, a visina stolne ploče je tolika, da djetetu, kad sjedi, dopire do gornjeg kraja želuca. Stolna ploča je posve vodoravna.

Da pak dijete kod risanja ili inoga rada ne sagiblje gornje tijelo, i da mu taj položaj ne pokvari razvitka prsiju, stolna je ploča gibljiva… (CvijićKassowitz, 1895, 196-197).

Kat. br. 81

Govori zatim o polasku zabavišta, rasporedu sati koji je uređen ovisno o dobi dana i godine: (raspored sati za zimu ili ljeto) (Cvijić-Kassowitz, 1895, 210, 212).

U vezi s upravljanjem zabavištem posebno se spominje i sva dokumentacija koju treba voditi učiteljica zabavišta. Knjige, što ih valja voditi u zabavištu jesu: a) Matica. b) Imenik. c) Tjednik. d) Spomenica. e) Knjiga posjeta. f) Urudžbeni zapisnik. g) Inventar. Osim toga treba da zabavište ima ove tiskanice: a) Upisnica. b) Namira. c) Iskaznica. d) Iskaz (Cvijić-Kassowitz, 1895, 215).

Na kraju Rukovođa opisana je svrha šetnji s djecom, organizacija božićnih i završnih svečanosti. Iznesen je i praktičan primjer jedne božićne svečanosti.

21

Zagrebačka zabavišta

Osnivanje prvih čuvališta i zabavišta (Kindergarten), preteča današnjih predškolskih ustanova Ustanove za djecu rane dobi najprije će se osnovati u Engleskoj (Robert Owen 1816. osniva Infant School u New Lanarku), a zatim u drugim europskim zemljama. Međutim, sa sigurnošću možemo tvrditi da je za pojavu i razvitak predškolskih ustanova u našim krajevima najznačajnija pojava zabavišta po sistemu njemačkoga pedagoga Friedricha Fröbela, koji prvu ustanovu osniva 1837. godine. Svoje ideje i koncepciju iznio je i razradio u svojim zapisima. Veoma brzo nailazi na pristaše, njegov pedagoški sistem širi se Europom, a preko Austrije prenosi se i u Hrvatsku. Već 1852. Fröbel je u Leibensteinu organizirao i školovanje zabavišnih učiteljica. U Beču je zalaganjem društva Allgemeiner Fröbelverein pedagog Hähnl 1862. otvorio dva dječja vrtića po Fröbelovu sistemu, a sljedbenik njegovih ideja je i A. Köhler iz Gothe, prema čijim će uputama biti osnovano prvo privatno zabavište u Hrvatskoj.

Kat. br. 93

22

Zagrebačka zabavišta

Godina 1842. vezuje se uz pojavu čuvališta (ustanove namijenjene radničkoj djeci od treće godine do polaska u školu) u Hrvatskoj, točnije uz Karlovac i Kinderwart-Anstalt, koji je vodio umirovljeni učitelj Ernest Budimir Jurjević.11 Istina, Marija Vrbetić tu će ustanovu uvrstiti u zabavišta te je time imenovati prvom ustanovom takve vrste u Hrvatskoj (Vrbetić, 1979). Međutim, prema drugim autorima - za što ima više opravdanja - ta je ustanova svrstana u čuvalište. Teško je u tako ranom razdoblju utvrditi oštru granicu između vrsta ustanova za zbrinjavanje djece najranije dobi, a osobito ih je nezahvalno uspoređivati s današnjim tipovima takvih institucija. Ta se ustanova u Karlovcu, očito je, javlja nevezano uz Fröbelova zabavišta, a budući da joj se već sljedeće godine gubi trag, ne možemo govoriti ni o kontinuitetu i razvoju zabavišta od te godine.

Nedvojbeno je da su preteča današnjih dječjih vrtića Fröbelovi Kindergarteni12 ili zabavišta koja su se počela osnivati u Hrvatskoj. Najprije, naravno, kao privatni zavodi. Zovemo ga zabavište, kako ističe Antonija Kassowitz-Cvijić, čime se hoće reći, da se u njemu djeca zabavljaju i time uzgajaju (Cvijić-Kassowitz, 1895, 8).

Odjeci osnivanja prvog privatnog zabavišta Antonije Cvijić-Lukšić Mnogi izvori spominju 1872. kao godinu osnutka prvog privatnog zabavišta, i to u Zagrebu. Njegovim osnivanjem otvaraju se u hrvatskom pedagogijskom prostoru žučne rasprave o odgojno-obrazovnom značenju tih ustanova. Antonija Cvijić-Lukšić navodi se kao osnivačica prvog privatnog zabavišta, koje će nakon nekoliko godina postojanja 1879. prijeći u ruke sestara milosrdnica. Međutim, ima naznaka i dokaza da je Cvijić-Lukšić svoje zabavište otvorila već 1869. godine.

Kat. br. 119

Antonija Cvijić-Lukšić kći je Marije Fuks, sestre Vatroslava Lisinskog.

Marija se udala za Franju Weigelhofera te s njim imala troje djece: Antoniju (Tonku), Ludmilu i Franju. Antonija je bila učiteljica glazbe. Nakon majčine smrti otac se oženio Barbarom Bogović, s kojom je imao kćer Mariju.

11 U Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog muzeja nalazi se dokument vezan uz ovu ustanovu, Nacrt fonda za financiranje čuvališta za malu djecu u Karlovcu, HŠM A 1271.

12 Ova njemačka rieč prenešenoga je smisla, te se možebiti neda hrvatski iztumačiti po tankovitoj želji gdjekoje čitateljice. Hrvatska rieč “zabavište” skrojena je prema glagolu: zabaviti, zabavljati, kako ga Kurelac tumači, te znači i aufhalten i beschäftigen i unterhalten. Premda se u zabavištu sve ovo radi, to se samom tom riečju još nedobiva pojam ob onom, što se njemački “Kindergarten” zove, al je ona zato ipak pravim znamenovanjem točnija, nego li njemačka rieč (I. Pekovac, Vienac, 1869, I, 42, 732).

23

Zagrebačka zabavišta

Antun Cuvaj tu informaciju donosi u V. i VI. knjizi svoje Građe, a Vijenac 1869. povodom otvorenja zabavišta objavljuje raspravu o potrebi i uređenju zabavišta. Kao prvo ne da se dokine briga materina o djeci, već da se po mladjahne duše ubitačni odgoj ulični na bolje promijeni. Nadalje, nauka, kojoj je posljeda zabavište, uči matere da djecu ne valja upućivati samo u znanost već i u vještinu (Fertigkeit). I. P., autor toga petodijelnog napisa u Vijencu koji započinje u broju 42 od 6. studenoga 1869., na kraju nam otkriva da je predstojnica prvog zabavišta u Hrvatskoj nećakinja neumrlog nam Lisinskoga, a udovica sgoljnoga Hrvata, koj je hrvatski uzgoj svoje djece i u smrtnom času preporučivao svojoj ženi (Perkovac, 1869).

Književnik Ivan Perkovac je osnivač je Vijenca i njegov urednik 1870. i 1871., nakon Gjure Deželića. Inicijali I. P. otkriveni su u sadržaju toga godišta Vijenca kod spomenutog članka o zabavištu, a nalaze se i kod novela Ivana Perkovca u istom godištu.

Kat. br. 110

Sljedeći će se u svezi sa zabavištem oglasiti Stjepan Basariček (Basariček, 1870) u Napretku, ovoga puta u sedam dijelova i očito zato da jedan Napredak ne bi kasnio za Vijencem kada je pedagogija u pitanju. Na početku ističe problem samog naziva ustanove koja njemačkim nazivom mnogo više odgovara ovom tipu zavoda. Njegovo ogorčenje popraćeno riječima: Ako se razgledamo po ostaloj Evropi, mora nam se razboliti duša, gledajuć kako ostali narodi u svakoj struci napreduju, a mi za njimi u svakom pogledu samo klapamo. Tomu je pako najveći uzrok naša mlitavost i mrtvilo. Da toga nejma, imali bismo i mi već odavna koje javno i valjano uredjeno zabavište. Cvijićkino se po našem mnenju nemože ni brojiti medju takova ne treba nas zabrinjavati. Očito su već tada postojale “struje” u krugovima pedagoga i onih koji to tek žele postati. U ovom slučaju taj nam je napis ipak potvrda da je zabavište već 1869. postojalo u Zagrebu, a s obzirom na školovanje i stručnost Antonije CvijićLukšić, vjerojatno je opravdalo svoje postojanje.

Agramer Zeitung u 233. broju od 12. listopada 1869.13 potvrđuje vijest da je u Zagrebu, u Bregovitoj, danas Tomićeva 3 13 Više u: Der erste Kindergarten in Agram. Agramer Zeitung (1869).

24

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 118

(Peleš’sches Haus, Berggasse), po uzoru na slične institucije koje su se iz Njemačke već proširile na ostale europske zemlje i Sjevernu Ameriku, otvoren privatni dječji vrtić Antonije Cvijić Lukšić. U zgradi koja je izgrađena 1867. za investitora Petra Peleša (kuća i trgovina) prema projektu Janka Jurinjaka djeca će se zabavljati na primjeren način – graditi drvenim kockama, slagati štapiće i krugove, plesti, šivati, izrezivati… Pjevat će i gimnasticirati, slušati priče i bajke. Tako je Zagreb samo sedam godina nakon prvog vrtića u Beču dobio ustanovu za djecu od treće do sedme godine koja će moći zadovoljiti njihove potrebe za igrom, a radi pravilnog duhovnog i tjelesnog razvitka.

S. Basariček govorit će i na prvoj općoj učiteljskoj skupštini u Zagrebu 1871. o zabavištima tom najmlađem mezimčetu današnje pedagogije (Basariček, 1871, 137-145). Kaže da zabavišta ne odobravaju branitelji obiteljskoga prava na uzgoj nježne dječice. On ipak zagovara njihova osnivanja, ona trebaju pomoći roditeljima i olakšati im roditeljske dužnosti. Zabavište u djeteta pobuđuje osjećaj za lijepo, dobro i istinito te je temelj na kojem se može nastaviti školovanje. Ono može i u pravoj i potrebnoj mjeri zadovoljiti svomu nagonu za djelatnošću i radnjom. Ipak, ističe četvrtu, najvažniju ulogu zabavišta – uzgoj za družtvo kroz družtvo, odnosno socijalizaciju djeteta, druženje s vršnjacima.

Basariček upozorava na štetnost vanjskih potpora i pomoći ako želimo da ti zavodi budu na korist “našem narodu”. Stoga predlaže: 1. Da se ponajprije u glavnom gradu Zagrebu podigne veliko i uzorno uredjeno zabavište, s kojim bi se mogao spojiti i zavod naobraženja zabavišnih uzgojitelja i uzgojiteljica.

2. Da se ista i po ostalih krajevih domovine putem podružnih društava razprostru.

3. Da se u našega zakonodavstva i visoke vlade izhodi potrebna podpora za mahomično naobraženje zabavišnih uzgojitelja i uzgojiteljica na glasovitih njemačkih zabavištih.

25

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 80

Na prvoj općoj učiteljskoj skupštini u Zagrebu bile su buduće zabavišne učiteljice – i Antonija Cvijić-Lukšić, tada vlasnica djevojačkoga zavoda u Zagrebu, i Josipa Žitković, tada učiteljica u Valpovu.

Godinu prije te skupštine održana je u Beču 19. glavna skupština njemačkih učitelja, koja je, pored ostalih, imala i Odsjek za Fröbelovo zabavište, na kojem je prvoga dana o teoriji i praksi zabavišta predavao ravnatelj iz Praga J. Heinrich, a drugog se dana razmatrala ugarska zakonska osnova o zabavištima. Uz skupštinu je održana i izložba, na kojoj se isticalo berlinsko Gospojinsko društvo (na čelu Goldammer) te Köhler iz Gothe.14 “Još jednu o zabavištih” dat će Tomislav Ivkanec. Naime, pod tim je naslovom 1871. izišao njegov članak u Školskom prijatelju koji opisuje unutrašnje uređenje bečkoga zabavišta, a sve radi promicanja i zalaganja za uređenje javnoga zabavišta i u Zagrebu: Svrnemo li okom na djecu baš zagrebačku, to ćemo uviditi, da ih na stotine moralno i fizički propada; a zašto? E kratka li odgovora: jerbo se roditelji za nju ili premalo brine, ili jerbo nemaju k tomu sriedstva. S toga bi si sl. zastup. Grada Zagreba 14 Više u: Školski prijatelj (1870), 3, 14, 218-220; 3, 19, 291; 3, 22, 337-338.

26

Zagrebačka zabavišta

neumrlu zaslugu steklo, te bi neizbrisivi biljeg u anale, a i u srca svojih potomaka utisnulo, kad bi i u Zagrebu ustrojilo zabavište, nu ne za djecu otmjenih i bogatih roditelja – takovo bo već imademo – nego, velju, javno zabavište za djecu siromašniju (Ivkanec, 1871, (1-2), 11-12, 25-26).

Jača interes učitelja iz drugih hrvatskih gradova i traženje pomoći za otvaranje zabavišta. Uredništvo spremno upućuje čitateljicu koju zanima osnutak zabavišta i daje joj upute: Ponajprije dakle nabavite si sliedeće knjige: 1) Fröbel’s gesammelte pädagogische Schriften von Dr. Lanfe; 2) Köhler’s der Kindergarten in seinem Wesendargestellt i 3) njegovo djelo: die Bewegungsspiele des Kindergartens; 4) Goldammer’s der Kindergarten; 5) Goldammer’s über Fröbel’s Weltanschanung; 6) Bertha Marenholz-Bülow’s: Arbeit und neue Erziehung nach Fröbel’s Methode; 7) Franz Naveau’s: die math.Formenlehre der Fröbel’schen Spiel- und Beschäftigungsmittel zum Verständniss der Fröbel’schen Pädagogik; 8) Morgenstern’s Zeichenschule nach Fröbel’s Grundsätzen. Nabavite si takodjer i one knjige što ih navedosmo u broju 4 ovoga lista od godine 1869. na strani 64.15 pa vjerujte nam štovana gospo, znat ćete si i sama pomoći te ćete uvidjeti, da vi pojedine njemačke sigre i zabave nećete našoj hrvatskoj djeci ni htjeti narivavati, te našu dječicu u frankfurtske običaje i navade uvadjati. Kao učiteljki moraju vam znane biti sve sigre i zabave naše djece, na primjer: sliepi miš, škarice brusit, krpilonci, lov, kvočka, širi šape, itd pa ćete te sigre i u zabavištu rabiti, a kako vidite, to su sve hrvatska imena, radi kojih se tužite, da neima za takove baš niti jedne jedite rieči. Vidi se, da niste imali u rukah nikada knjige pod naslovom: Slike iz domaćega života od Mijata Stojanovića. U njoj bi barem našli imena za hrvatske sigre, a njemačke neka nas glava neboli. – Vidi se, da niste živila u narodu, te s toga i nepoznate ni njegove običaje, pa hoćete da budete odgojiteljicom dječice hrvatske. – Osvijestite se dakle štovana gospo i nemojte čekati, da vam pečeni pilići u zube dolete!16

Kat. br. 58

15 Ondje se navode djela: 1) Die Arbeitschule von Fr. Seidelund Fr. Schmidt; 2) die Näschule. Unter Mitwirkung von Minna Schellhorn von Fr. Seidel und Fr. Schmidt; 3) Kindergarten, Bewahrenanstalt und Elementarklasse. Unter Mitwirkung des deutschen Fröbelvereinesspiele des Kindergartens – von A. Köhler, Fr. Seidel und Fr. Schmidt; 4) Bewegungsspiele des Kindergartens – von Köhler; 5) das fröbelsche Faltblat von Köhler; 6) das fröblische Flechblatt von Köhler.

16 Više u: Školski prijatelj (1871), 4, 4, 58-61.

27

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 120

Kat. br. 70

Nadalje se donosi primjer rasporeda rada u zabavištu za cijeli tjedan, s napomenom koliko stoji uzdržavanje zabavišta: Da vidite, što uzdržavanje takova zabavišta stoje, izvolite se obratiti neposredno na družtvo pod imenom: ‘Berliner Frauen-Verein’ i ono će vam kazati, da uzdržavanje njegovih 7 zabavišta stoji svake godine do 5000 talira…

Na drugoj općoj učiteljskoj skupštini u Petrinji 1874. zapaženo izlaganje održat će (Marija) Josipa Žitković, učiteljica u Liesingu kod Beča, a ujedno i prirediti prigodnu izložbu te time doprinijeti bržem otvaranju i širenju mreže tih ustanova.17 U svojem predavanju ističe potrebu širenja mreže zabavišta u Hrvatskoj, kao što već postoje u Čeha, Nijemaca, Engleza ili Rusa.

Njezina je definicija da su zabavišta zavodi, u kojih se pitomci od 3-7 godine igrajučke zabavljaju, tim si duh bude, osjetila vježbaju, krijepe. Ona nadalje iznosi kratak povijesni pregled pojave 17 Prigodna izložba održana je u prostorijama Kraljevske velike realke i uz I. opću hrvatsku učiteljsku skupštinu u Zagrebu. VI. Razred bio je posvećen Zabavištu.

Uglavnom je izlagala Salmajerova knjižara iz Beča, a istaknuto je djelo Die Praxis des Kindergartens von August Köhler. Weimar bei Herman Böhlau, 1871. Za vrijeme trajanja druge skupštine prigodna je izložba održana u prostorijama petrinjskoga učiteljišta.

28

Zagrebačka zabavišta

zabavišta i njihova ustroja, s posebnim osvrtom na Fröbelove metode rada i 15 podataka: lopta, kruglja, valjak i četvorka, slaganje četvorkâ i prismâ, slaganje pločica, prekršćivanje štapića, risanje, slaganje prstenja, probadanje i prošivanje, prekršćivanje papira, propletanje, kalupljenje, izrezivanje i liepljenje papira. Žitković ističe važnost zabavišta kao dopune roditeljskoga odgoja. Takovi su zavodi od velike važnosti za sve narode, imenito za nas Hrvate.

Materijalno blagostanje našega naroda na tako je nizkom stupnju, da mu borećemu se za svagdanji život oprostiti se mora, što se uzgojem djece baviti nemože. Narod naš ima kraj svih svojih dobrih vlastitosti tu pogrješku, što ima malo potreba (Žitković, 1874, 241-242).

Jednu od rasprava o zabavištima donosi nam 1880. Ante Felingštajn u Godišnjem izvještaju obćih pučkih dječačkih i djevojačkih učiona sl. i kr. grada Osieka, pišući o njima kao o korisnim zavodima za malu djecu koji bi trebali postojati u gradovima i većim mjestima. Iste je godine spomenuti Gjuro Šimončić nezadovoljan isticao nedostatak religioznoga, odnosno kršćanskoga duha u zabavištima.

U Godišnjem izvješću gradske više djevojačke i obćih pučkih dječačkih učiona sl. kr. i glavn. grada Zagreba koncem školske godine 1882/3. Josipa Žitković piše “Rieč o zabavištu”, u kojoj opisuje nastanak i način rada u Fröbelovim zabavištima te govori o njihovoj rasprostranjenosti u Europi.18

Kat. br. 61

Žitković ističe da je zabavište pomagač i posrednik da dijete lakše prihvati školu, ali je u njemu isključena svaka stroga disciplina. Nadalje spominje igre koje je osmislio Fröbel19:

18 U istom izvješću uvodno piše Franjo Bartuš, učitelj iličke obće pučke učione, koji također ističe važnost zabavišta: Imam prilike slušati, gdje roditelj roditelju sbori: Poslao sam si diete u zabavište. Tamo se igra, skače, pleše, pjeva i smije se.

Sada si mogu barem malo odahnuti. Bože moj, čovjek rado plaća onih nekoliko forinti, kad znade, da će uživati mira, a djeca su takodjer na sigurnom mjestu (str.

5). Napominje nadalje kako nemaju svi roditelji mogućnost plaćati zabavišta te kako puno siromašne djece strada jer su sama kod kuće, prepuštena ulici. … stvarajte zabavišta, da će ta mala ubogčad imati zaklona proti zlim vanjskim prilikam, da će biti već od mala priučena na sve liepo, dobro i plemenito (str. 6).

19 “Fröbelovi darovi” naziv je za specifičan didaktički materijal koji se koristio u radu s djecom.

29

Zagrebačka zabavišta

Fröbel je igre povrstao u dvadeset darova ili podataka, koji se djeci podavaju postepeno gledom na njihovu dobu i razvitak. Ove se igre opet diele: I. Igre sa loptom, krugljom, valjkom i kockom.

II. Koracanje, hodanje i trčanje.

III. Igre u kojih se kreću ramenice, ruke i prstići.

IV. Kružne igre.

Ove su posljednje igre prikladne prem su šireg djelokruga obične gimnastike za pospješiti razvitak tjelesni, a buduć se izvadjaju pratnjom pjesmica, stoga to djecu veoma zanima izvadjati sve te igre mjerilom vremena, naime taktom.

Timi igrami preduzimlju se razni pokreti tiela, a tim će nestati u djece svi nespretni i ružni pokreti.

V. Igre, u kojih se u zabavištu podavaju različitih licih uzgojna sredstva za poslovanje. Glavno je u ovih sredstvih, da učiteljica zabavišta dade djetetu primjerenu uputu, kako da ima diete tvarivo upotrebiti, t. j. svoj duh i svoje slabašne sile vježbati.

Ovamo spada: 1. Gradjenje. Tu ima diete priliku vidjeti osobite predstave najraznoličnijih vrsti gradjenja. Sa kockami, bridnjaci razne veličine stvaraju gradnjom kućice, zviezdice itd. a po tom se razviju smisao u dietetu za raznolike forme, stvara nagon iztraživanja i kombinovanja.

2. Slaganje pločica, ovdje slaže diete i sastavlja mnoge oblike, koje stvara smisao za ljepotu.

3. Pregibanjem papira širi se krug zorova polagano i uspješno pomaže lahkim načinom obuku u oblikoslovju.

4. Izrezivanje. Diete već za rana imade nagon za rezuckanje. Tvarivo za izrezivanje su četverougljasti komadi papira. Diete je u početku nespretno sa škarami, a tim je pogibelj skopčana, ali vježbanjem u izrezivanju nestaje bojazni, da će se što djetetu dogoditi, a ujedno se razširuje u djetetu i zornost.

5. Pletenje. Ova vrst zabave mila je djeci, a obavlja se pomoću listića papira i drugog gradiva. To je osnov za tkanje. Pletenje je veoma shodno i radi lagnjega pojimanja broja.

6. i 7. Slaganje štapića, i naljepljivanjem korala slažu i izvadjaju geometričke like.

8. i 9. Slaganje prstenja i školjka.

10. i 11. Spajanje štapića i prekršćivanje lestvica.

12. i 13. Igra sa konci i nabiranje lanaca.

Svimi ovimi darovi priučava se oko upereno motriti opredjeljeno mjesto i budi se u njima etičko čuvstvo.

14. Risanje 15. Prošivavanje.

16. Izbadanje. Risanjem uče djeca poznavati razite, okomite i kose položaje. Rišu lagane zviezde, geometričke like po skrižkah ili nacrtanoj mriežici, a kad im je ruka jednom sjegurna izvadjaju prostoručno.

Risanje je podloga prošivanju i izbadanju.

Prošivavanjem se najme goji čuvstvo estetično, a izvadjaju životinje, biljke, uče pri tom tehnička imena, i kakvu nam korist donose.

17. i 18. Napeljivanje graška i plutka.

Tim darom izvadjaju geometričke like i postanu tom radnjom okretna.

19. Mješanje zemlje je najzanimljiviji podatak. Iz komadića zemlje stvaraju početne predmete kao stole, ormariće, klupe, brašno voće. Buduć sama rade, ostane im predmet i njegov oblik posvema poznat.

Svi ovi podatci predočuju djeci zorno, stoga je dobro naglasio Pestalozzi, da je zorna obuka od velike znamenitosti za duševni razvitak djeteta. Sve slike, koje djeca uztrebaju za zornu obuku izvedu si sama šivanjem, izbadanjem, izrezivanjem, nizanjem graška i mješenjem ilovače.

20. Pripovjedanje. Svaka se igra u zabavištu dopunjuje pripovjedanjem priča, basna, učenjem kratkih pjesmica i sgodnih izreka. Pripovjedanje budi umne sile, obrazuje maštu dječju, upućuje se diete na umovanje prirodnoga i ljudskoga života i njim dobi duševnu hranu, razširuje se vidokrug i umnožavaju predočbe.

Svaki taj podatak u zabavištu je običajno popraćen pjevanjem. I doista kako godi djeci milozvučno pjevanje, osobito gdje se u igri pazi i na gimnastičko gibanje. Pesme se pako imaju takove odabrati, koje su djeci pojmljive i koje su prikladne djetinjoj ćudi.

Igra i zabava je djeci ozbiljan rad, njime se nadomješćuje kućevni manjkavi uzgoj… (Žitković, 1883, 27-29).

Kat. br. 9

30

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 65

Jedna zabavišna učiteljica treba se brinuti o najviše 30-40 djece. Prostor mora biti u prizemlju te je poželjno da ima vrt, više velikih, zračnih prostorija, dvoranu za kretanje, odnosno vježbanje, dvoranu za zabavljanje. Nadalje iznosi proširenost Fröbelovih ideja i zabavišta u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Engleskoj, Španjolskoj, Portugalu, Nizozemskoj, Rusiji, Poljskoj, Švicarskoj, zatim u Americi, gdje već postoji i Amerikanska Fröbelova unija, a pogotovo u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj Monarhiji.

U Hrvatskoj, u Zagrebu, gdje je 1869. otvoreno prvo privatno, postoje i dva pokusna javna zabavišta. Jedno od tih zabavišta nalazi se u kaptolskoj učioni, a drugo u doljnjoj Ilici, dakle u dvajuh predjelih ovoga grada, u kojih većinom stanuju najsiromašnije klase pučanstva (Žitković, 1883, 31).

S tim u svezi dosnosi se i broj upisane djece: Kaptol 232 (1 dijete trgovca, 33 djece činovnika i kućeposjednika, 122 obrtnika, 76 radnika), a Ilica 113 djece (1 dijete trgovca, 16 djece činovnika, 54 radnika, 42 obrtnika). Spominju se također privatna zabavišta u Sisku, Karlovcu, Samoboru, Petrinji i Varaždinu.

31

Zagrebačka zabavišta

U Hrvatskom školskom muzeju nailazimo na izvor koji govori o sukromnih učionâ i odgojilištâ (xxx, 1873, 110-111). U njemu stoji da je Antonija Cvijić-Lukšić vlasnica zavoda koji je otvoren 1871. i ima četiri razreda, a S ovim zavodom spojeno je gombalište i zabavište za malenu djecu, u koje dolazi 16 djevojčica i 9 dječaka. Marija Kottas spominje se kao učiteljica u zabavištu. Postoji vjerojatnost da je ranije osnovano zabavište te 1871. spojeno sa četverogodišnjom učionom. Treba još napomenuti da se u zavodu uči hrvatski te da su predmeti na hrvatskom, osim ručnoga djela koji je na hrvatskom i njemačkom, a uči se i njemački i francuski jezik.

Kat. br. 83

32

Dječje zabavište Antonije Cvijić-Lukšić 1879. prelazi u ruke sestara milosrdnica. Te godine otvaraju se sljedeća dva privatna zabavišta u Zagrebu. Jedno od njih vodi Josipa Žitković, koja je završila školu za zabavišne učiteljice u Njemačkoj, a drugo Antoaneta Kafka-Mieusset.

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 113

Godine 1880. zabavište milosrdnih sestara ima 20, a s.

Kafke 40 djece.

I Hrvatski će učitelj te godine spomenuti ta dva zabavišta. Ovaj časopis u svojem VI. godištu (1882.) izvještava da u šk. god. 1880./81. nema gradskih zabavišta u Zagrebu, samo tri privatna. Prvo, zabavište gđe Kafke, ima četiri sobe i vrt za 56 djece te raspolaže sa 1837 predmeta za igru. Drugo, zabavište gđice Žitković, sastoji se od jedne sobe i vrta, pohađa ga 45 djece i imaju 1942 predmeta za igru. Oba zabavišta naplaćuju mjesečnu školarinu. Otpisom Kraljevske zemaljske vlade br. 4739 od 31. kolovoza 1879. otvoreno je, a potvrđeno odlukom br. 5828 od 16. listopada 1880. dječje zabavište u samostanu kao posebna vježbaonica Učiteljske škole. Ovo treće zabavište sastoji se od dvije sobe, vrta, ima učiteljicu i rukovoditeljicu, prima 40 djece i ima 1449 predmeta za igru. U samom početku učenice su se imale brinuti o 30 djece, a sve predmete u tečaju držala je sestra Angela Poje (predavala je teoriju zabavišta, nadzirala praktične vježbe, rukovodi zabavište) (xxx, 1935, 152; xxx, 1880). Troškove zabavišta snosi samostan, a uz njega djeluje i čuvalište. Dječje zabavište uzdržavalo se i plaćanjem

Kat. br. 114.7

33

Zagrebačka zabavišta

samih roditelja (Vračić i Kovačić, 1996, 153). Broj djece u njemu je rastao, od 30 djece kada je potvrđeno (1880.) pa nadalje 1883. – 46, 1889. – 70, 1909. – 70, 1911. – 80, 1916.

– 95. Godine 1945., kada su zatvorene sve samostanske škole, prestalo je raditi i pjestovalište i zabavište.20

Kat. br. 111

Nastojanjem ravnatelja škole Antuna Irgolića, Eduarda Suhina i gradskoga načelnika Ivana Vončine, godine 1875. zakupljena je kuća blizu Kaptolskih vrata, kroz koja se prolazilo na Novu Ves, te nakon godinu dana položen kamen temeljac za novu školsku zgradu. Opća pučka dječačka učiona bit će prva moderna školska zgrada u Zagrebu, uređena da zadovoljava sve tadašnje pedagoške i higijenske standarde.21 Nova je školska zgrada otvorena 1878. godine.

Budući da se u postojeća privatna zabavišta ipak uključuju djeca imućnijih roditelja, kanonik, gradski zastupnik i gradski kr. školski nadzornik Eduard Suhin već 1879. na širem gradskom odboru grada Zagreba predlaže da se podigne djetinji vrt ili zabavište na sjeverno-iztočnoj strani kaptolske škole, jer da u tom dijelu grada stanuje najviše siromašnih roditelja, koji se nemogu baviti malenom svojom djecom; godišnji je trošak za taj vrt proračunan na 1435 for. (xxx, 1879, 31). Premda spominje još manju sumu proračuna za uzdržavanje (100 for.), Karlo Matica ne daje potporu osnivanju zabavišta. Trošak istina nije velik, kako ga je on proračunao (nu nam je to nevjerojatno), ali se može i to u nužnije svrhe upotriebiti (Matica, 1882, 141). U broju 17 istoga 20 U Hrvatskoj su privatna zabavišta postojala i u Sisku, Karlovcu, Samoboru, Petrinji i Varaždinu.

21 Prethodna škola koja je osnovana 1830. (učitelj Marko Gošl osnovao kao privatnu trorazrednu pučku dječačku učionu s hrvatskim nastavnim jezikom) nalazila se u Patačićevoj, odnosno kući protonotara Gjure Plemića koja je sagrađena na mjestu negdašnjega cistercitskog samostana (Dolac br. 2). Smatramo je najstarijom školom na području Zagreba iz koje će nastajati ostale škole. Prema pisanju Gjure Szabe, zgrada je prešla u ruke obitelji Patačić, a poslije je pripala Kaptolu. On spominje da je u njoj 1825. otvorena privatna škola, koja je 1839. postala javna i tu ostala do 1877., kada je dobila novu zgradu. U ovoj je zgradi započela raditi i obrtna škola, a mijenjala je vlasnike dok radi regulacije nije srušena 1925. godine. Više u: G. Szabo (1925).

34

Zagrebačka zabavišta

godišta toga časopisa, u članku, u članku “Kakvo nam treba zabavište” nepotpisanog autora, također se priznaje da ima u Zagrebu mnogo djece koja su upravo u nježnoj dobi svoga života sama sebi prepuštena te da skićući se po zagrebačkih ulicah u nevolji i zlu život provode (xxx, 1882-1, 257-261) te se želi dokazati da bi se slabo ili nikako pomoglo onoj siromašnoj djeci sa zabavištem na kaptolskoj školi te se nudi drugo rješenje. Iznose se različiti stavovi javnosti prema zabavištima. Jedni ih ne podržavaju jer misle da se djeca boraveći u njima otuđuju od svoje obitelji, roditelja i braće, te da se čak i majke odvikavaju od svoje djece.

Druga skupina ljudi drži da su djeca u zabavištu previše naviknuta na igru te će se teže priviknuti na školu, odnosno redu, stegi i ozbiljnu kakvu radu te će i drugu djecu time uznemiravati.

Osim toga, ona obično u zabavištu već nauče nešto čitati, pisati i računati pa ih škola neće zanimati kao drugu djecu.

Priznaje se da ima majki koje ne znaju odgajati dijete, zalaže se za njihovu edukaciju. Budu li se djevojke u školi naobrazbom navraćale svomu budućem zvanju, budu li učile nauke, koje će jim jednom kao majkama i kućanicama koristiti: onda neće niti zemlja niti obćina biti prinukana otvarati za njihovu djecu zabavišta, a niti će one same pomišljati na to, da povjere svoju djecu Kat. br. 116

35

Zagrebačka zabavišta

ovakvim ili sličnim zavodom.

Iznosi se i mišljenje da se ženske preparandije trebaju preustrojiti, da osim što odgajaju dobre učiteljice trebaju odgajati dobre majke i kućanice.

Kat. br. 88

36

Autor članka protivi se zabavištu iz više razloga – ako se otvori zabavište u gombalištu i onom vrtiću kaptolske škole… kad bi se sva ona djeca koja su sama sebi ostavljena, dok su jim roditelji za težkim poslom, u to zabavište natisnula, to bi njihov broj narastao barem na 60. Pa zar bi ta djeca ondje našla dovoljno prostora? A kad se pomisli, da bi se htjelo na kaptolskoj školi još i nekakav peti razred smjestiti, onda se doista moraš zapitati: gdje da se sve to na kaptolskoj školi stisne?

Također izražava bojazan da će igra i buka smetati nastavi ako je zabavište dio škole. Drži da bi gradska obćina trebala u tu svrhu siromašnoj djeci otvoriti dnevno utočište u nekoj zgradi s vrtom i namjestiti dvije učiteljice koje bi se brinule o njima. Iznosi i ideju da se čuvalište milosrdnih sestara preustroji u zabavište te proširi uz potporu grada. Tako bi se pomoglo siromašnoj djeci jer: Toj djeci treba prije svega hljeba, odjela, a ne uzgoja. Autor također predlaže da se tadašnja privatna zabavišta urede i ravnaju u duhu Fröbelova sustava, a da se neigraju, košto sada nekakvu nižu pučku školu, u kojoj se uči čitati, pisati, računati a ponešto i oči kvariti.

Zagrebačka zabavišta

Zagrebačka zabavišta o gradskom trošku 1882. – prvo kaptolsko „gradsko“ zabavište U Zapisnicima skupštine zastupstva slob. i kralj. glavnoga grada Zagreba, održane 21. rujna 1882. nailazimo na podatak: §11 Grad. viećnik Deželić izvješćuje ob ustrojit se imajućih gradskih zabavištih, tek po zaključku školskog šireg odbora, koji je usvojen i po gospodarskom odsjeku predlaže: Da se u Novoj Vesi ustroji pokusa radi gradsko zabavište, da se u proračunu grada Zagreba za godinu 1883. uvrsti u tu svrhu svota od 1200 for. avr.; napokon da se, pošto za tu svrhu neima ove godine pokrića, uzme 300 for. avr. iz dotacije industrijalne škole za koju se ove godine neće potrošiti votiranih 2000 for. avr. (Zapisnici dostupni u Državnom arhivu u Zagrebu). Prijedlog je jednoglasno prihvaćen.

U Hrvatskom učitelju iz 1882. govori se o otvorenju Zabavišta na gradske troškove. Riječ je o zabavištu koje se treba 1. listopada otvoriti u Novoj vesi (br. 2), u kući gospođe Kronikl. Zavodom će upravljati Josipa Žitković, koja je donedavno imala svoj privatni zavod. Uz nju će biti namještena još jedna pomoćnica (Ema Seifert), a gđica Žitković će za ovu pokusnu godinu ustupiti na bezplatnu porabu zabavišno svoje pokućstvo. To zabavište neće biti u neposrednom savezu s kaptolskom školom, kako su se zalagali školski nadzornik i učitelji škole. Zato će vjerojatno Kat. br. 115

37

Kat. br. 101

ZagrebaÄ?ka zabaviĹĄta

38

Zagrebačka zabavišta

školski nadzornik imati primjedbu na izbor zabavišnih prostorija koje su smještene u blizini zabavišta za odrasle – uz živahnu birtiju i kugljanu (xxx, 1882-2).

Prema drugim izvorima, gradsko dječje zabavište na Kaptolu otvoreno je 15. listopada 1882. godine.

U Spomenici kaptolske obće pučke dječačke učione i njom spojenoga gradskoga zabavišta iz 1884. nailazimo na rukopisni zapis: Prvo zabavište uzdržavano gradskim troškom.

Neumornomu nastojanju i upravo požrtvovnoj uztrajnosti kr. školskoga nadzornika prei. g. Eduarda Suhina, te osobitomu zagovaranju grads. viećnika pogl. g. Gjure Deželića ima se zahvaliti da je zaključkom gradskoga zastupstva od 21. rujna 1882. pokusa radi o gradskom trošku početkom godine 1882./3. uz ovu školu otvoreno zabavište.

Dekretom kr. nadzorništva za pučke škole grada Zagreba od 20. rujna 1882. br. 354 imenovana je učiteljka gdi. Josipa Žitkovićeva učiteljkom, a dekretom od 17. listopada iste godine br. 490 gdi Ema Seifertova pomoćnom učiteljkom zabavišta…22 Ovdje se također spominje da će Ema Seifert biti premještena u zabavište u Ilici, koje će biti otvoreno 1. travnja 1883., a u kaptolskom će se izmjenjivati kandidatkinje koje se za zabavišne učiteljice osposobljuju u zagrebačkom samostanu sestara milosrdnica. Napomenimo i da je Josipa Žitković “uživala” plaću od 500, a pomoćna učiteljica zabavišta Ema Seifert 360 kruna. U istoj je školi osnovna plaća učitelja (bez dodataka) bila 700 kruna.

Dopisom Slav. gradskoga poglavarstva od 17. srpnja 1883. obavješteno je kaptolsko zabavište o pravilima koja je odobrio Odjel za bogoštovlje i nastavu kr. zem. vlade 5. svibnja 1883. (br.

4.8/17.), namijenjena zabavištima koja su uzdržavana troškom gradske obćine u glavnom gradu Zagrebu. U njima stoji:

22 Spomenica kaptolske obće pučke i dječačke učione i njom spojenoga gradskoga zabavišta u Zagrebu dostupna u Državnom arhivu u Zagrebu (HR DAZG-202).

Vodio ju je tada ravnajući učitelj Ante Irgolić. Vijest o tome i u Narodnim novinama od 20. travnja 1883., Pozoru od 20. i 21. travnja 1883. te u Agramer Zeitung od 2. travnja 1883.

39

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 97

1. Gradsko zabavište ili je spojeno s kojom pučkom školom ili je samostalno. Područje škole ujedno je i područje dotičnoga zabavišta.

2. Zabavištu je zadaćom da kućno odgajanje djece podpomaže i nadopunjuje, te da ju pripravlja za školsku obuku primjerenim razvijanjem sila tjelesnih i duševnih.

3. Odgojna sredstva u zabavištu jesu: zabave, kojimi se kod djece podtiče tvorivost i vještina u oponašanju, igre tjelesne i spjevanjem i bez njega; zrienje predmeta i slika, te razgovaranje o njih; pripovjesti i pjesmine, napokon lahke radnje u vrtu. Svaka obuka u smislu školskom strogo je zabranjena.

4. U zabavištu primaju se samo djeca koja su navršila treću godinu, a nisu još stupila u dobu života, u kojoj su po ustanovi § 44. školskoga zakona od 14. listopada 1874. obvezana na polazak škole. Inače mogu se djeca primati i odpuštati u svako doba.

5. Djeca, koja se vode u zabavište, moraju biti čista, djeca s priljepčivom bolesti ne primaju se u zabavište.

a23 23 Iz: Spomenica kaptolskog zabavišta.

40

6. Za djecu, kojih roditelji do uključivo 10 fr. izravnoga poreza godišnjega plaćaju, bezplatan je polazak zabavišta; za djecu, kojih roditelji preko 10 fr. izravnoga poreza godišnjega plaćaju, ustanovljuje se mjesečna polazarina na 1 for.; a za djecu roditelja, koji preko 20 for. izravnoga poreza plaćaju, ustanovljuje se polazarina na 2 for. na mjesec.

7. Ravnateljstvo odnosno predstojništvo pobirat će polazarinu prvih pet dana u mjesecu, te ju i mjesečno odpremati u gradsku blagajnu.

Ubranim novcem kupovati će se učila, potrebna za zabavište prema odredbi gradskoga užega škol. odbora § 21. naredbe Kr. zem. vlade od 19. prosinca 1878. br. 3.493.

Za koje se djete ne plati polazarina kroz dva dospjela mjeseca, ono se izključuje iz zabavišta.

8. Izuzam nedjelje i blagdana zabavište otvoreno je zimi i ljeti od 8 satih do 12 satih o podne, ljeti od 2 do 6, a zimi od 2 do 4 sata poslie podne.

U zabavištu mogu ipak djeca ostati i preko poldana, nu pod nadzorom čuvarice § 18. naredbe od 19. prosinca 1878. br. 3.493.; ta djeca mogu si ili sama hranu donieti u zabavište ili će ju dobivati uz hranarinu, koju su dužni roditelji ili skrbnici po pogodbi unapried plaćati. Jesenski praznici ustanovljeni za pučke škole valjaju i za zabavište, zabavištna godina počima sa škol. godinom.

9. Upravu zabavišta spojena s pučkom školom vodi ravnateljstvo pučke škole, samostalna pako zabavišta imaju svoju predstojnicu kojoj je podčinjeno ostalo osoblje na tom zabavištu § 16.

10. Č išćenje, dvorbu, loženje i.t.d. u zabavištu spojenu sa pučkom školom, dužan je obavljati dotični školski podvornik, a u samostalnom zabavištu čuvarica.

11. Pristup obćinstvu u zabavište slobodan je uz predhodnu prijavu kod ravnatelja, odnosno predstojnice § 23.

12. O božiću, uzkrsu i na koncu zabavišne godine ima se urediti shodna svečanost u prostorijah zabavišta.23

Zagrebačka zabavišta

Početkom 1883. godine upisano je 114, a tijekom godine 70 - ukupno 184 djece, od čega je izostalo 21 dijete. Zabavišna učiteljica je Josipa Žitković, a na vlastitu molbu iz zabavišta u Ilici ponovno je na Kaptolu i Ema Seifert od 23. rujna 1883. godine.

Godine 1888./89. zabavište ima 129 djece.

Godine 1889./90. ovo će zabavište upisati 154 djece (83 djevojčice, 71 dječak), a na kraju godine bit će ih 144. Ondje su radile učiteljice Antonija Kassowitz-Cvijić i Anka Pomer te vježbenice Dragica Fröbel, Julka Jesenskijev i Ljubica Klišanić.

Godine 1890./91. zabavište ima 150 djece i još dvije vježbenice (Ljuba Klišanić i Marija Rupert).

Godine 1891./92. zabavište ima 174 djece.

Godine 1892./93. zabavište ima 126 djece.

1883. – Iličko gradsko zabavište Godine 1883. gradska je općina pozvala Antoniju Kassowitz-Cvijić da organizira dječje zabavište u duhu suvremenih pedagoških načela. Nakon godinu dana rada ona će biti imenovana i predstojnicom Gradskoga iličkog zabavišta.

Dana 23. travnja 1883. počelo je raditi i drugo gradsko, Iličko dječje zabavište pod ravnanjem Josefine Halter24. Otvoreno je u Ferkovićevoj kući, u Ilici 116 (120), nasuprot Primorskoj ulici. Uz prigodni program otvorili su ga kr. školski nadzornik Suhin i gradski podnačelnik Crndak u prisutnosti članova užega školskog odbora D. Rašića i I. Šaha, tajnika gradskoga poglavarstva dr. Vrbanića, predstojnice zabavišta i učiteljskog zbora iličke obće pučke škole. Zabavište se sastojalo od dvie liepo uredjene sobe za djecu, jedne sobe za za spremanje učilah i prikladna dosta velika vrta. U ovo je zabavište upisano 114 djece, 13 ih je tijekom godine ispisano tako da je školsku godinu završilo 101 dijete (od toga 59 djevojčica). Cijene koje roditelji plaćaju za polazak djece određene su prema visini poreza koji inače plaćaju.

Tako je određena skala od onih čija djeca mogu besplatno polaziti zabavište do onih koji imaju veći porez pa time i plaćaju više. Taj će se novac koristiti za nabavu potrebnih učila, a prema odredbi školskoga odbora. Ako roditelji ne podmire svoja dugovanja za dva mjeseca, dijete se isključuje iz zabavišta.

24 Vijest o tome u: Narodne novine od 20. travnja 1883., Pozor od 20. i 21. travnja 1883. i Agramer Zeitung od 2. travnja 1883.; Spomenica škole HR DAZG-202.

Kat. br. 96

Antonija Kassowitz-Cvijić (Zagreb, 17.1.1865. - 18.12.1936.) zaslužna je pedagoška, književna, arhivska i publicističko-novinarska djelatnica.

Pedagošku naobrazbu stekla je u Beču, ističući rado svojega učitelja prof. Josipa Krafta. Nakon toga počinje raditi u Zagrebu. Možda podatak da je njezina majka Antonija CvijićLukšić objašnjava i njezin poseban interes za odgoj djece predškolske dobi. U Iličkom će zabavištu raditi 13 godina, tada će je vjerojatno drugi školski zakon iz 1888. sputavati svojom odredbom te će zbog udaje napustiti to mjesto. Otvorit će knjižaru i papirnicu. Sva svoja naučena znanja i sva ona stečena praksom sažela je u svojem Rukovođu. Svoj književni rad započela je u njemačkim pedagoškim revijama, a stalni je suradnik Smilja, Bršljana i Napretka.

Od 1908. piše u Agramer Tagblattu, Agramer Zeitungu, Narodnim novinama i Jutarnjem listu beletrističke, kulturno-historijske članke i prikaze, kronike… Proučava povijest Zagreba (kulturno-povijesno djelo Stari Osijek i Zagreb), kazališta, biografije istaknutih likova (V. Lisinski, I. Zajc, F. Kuhač, V. Karas, T. Brezovački).

Prevodi opere i operete. U kazalištu se 1911. izvodi njezina Krasuljica, a 1912. aktovka Demetru u pohode. U nakladi Matice hrvatske 1919. izlazi njezino djelo Lisinski u kolu Ilira. Postala je član-radnik Matice, dobiva Draškovićevu nagradu, prvi put dodijeljenu ženi. Braća Hrvatskoga Zmaja izdaju njezine Sličice o I. pl. Zajcu te je imenuju svojim začasnim članom.

Godine 1928. postaje vicekustosicom gradskoga arhiva.

41

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 1

Iličko zabavište 1887. ima 143 djece. Pored predstojnice i učiteljice višega odjela Antonije Kassowitz-Cvijić, ovdje rade Jelka Prebeg, učiteljica nižega odjela, te vježbenice Milka Jemrić, Marija Krišković, Slava Kesterčanek i Anka Varžička. Praktikanticama koje inače rade besplatno, gradska skupština može odobriti mjesečne potpore (tako je primjerice 1888., 1889.… M. Krišković primala 10-15 forinti).

Godine 1888. ovo je zabavište upisalo 115 djece, a u njemu rade Antonija Kassowitz-Cvijić, Anka Pomer i kao vježbenica Marija Krišković. Jelka Prebeg je premještena u kaptolsko zabavište.

To će zabavište 1890. biti premješteno u Krajišku 7a.25 Mijenjalo je nazive od Gradskoga iličkog zabavišta u Konak, Sklonište, Dječje obdanište…

Kat. br. 94

Te se godine u zagrebačkim pučkim školama, a ujedno i zabavištima, pojavila epidemija ospica i šarlaha: Grad. poglavarstvo zagrebačko izdalo je jučer ovaj oglas: Povodom tim, što se u većoj mjeri počeše širiti ospice među školskom mladeži, naročito među djecom ispod desete 25 Pored nove školske zgrade u Samostanskoj ulici javlja se i ona u Krajiškoj. Školska sgrada u Krajiškoj nečini nam se tako shodna, kao ona u samostanskoj…

Nesamo da li će broj tih sobah biti dostatan, da se u nje smjesti sva školska mladež… Ni samo uredjenje sgrade nečini nam se najshodnijim. Pročelje sgrade izgleda kao nakaženo, jer su na oba krila u prizemlju i u prvom katu načinjena po dva sliepa prozora, što nikako nesluži vanjskoj ljepoti sgrade. Osim toga nesvidja nam se, što su ulazi u dječačku i djevojačku školu onako preblisko, te će se uviek miešati muška i ženska djeca… Od svih pogrješakah na ovoj sgradi svakako je najveća ona, da na njoj bar do sada nema munjovoda… (Narodne novine, 1890, 133). Ipak: Isto se povjerenstvo uputilo i u novosagrađenu dječačku i djevojačku pučku školu u Krajiškoj ulici, te je nakon blagoslova tamošnje sgrade izručilo ju ravnajućem učitelju Miroslavu Cugšvertu (Narodne novine, 229, 6. listopada 1890.; Spomenica škole, HR DAZG-202).

42

Zagrebačka zabavišta

godine, nalazi gradsko poglavarstvo uslied naredbe Kr. hrv. slav. dal. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 7. ožujka 1889. br. 40563 ex 1888., na predlog gradskih fizikanata odrediti da se počam od 16. o. m. na svih pučkih školah grada Zagreba, bile javne ili privatne, zatvore prvi i drugi razredi, te sva zabavišta i pjestovališta, što se nalaze na području grada… U ovo vrieme zabranjuje se svako sakupljanje školske mladeži pučkih školah i zabavišta. Za vrieme dok škole zatvorene ostaju, dužni su predstojnici školah strogo na to paziti da se školske sgrade što čišće drže, prostorije ciele dane zrače, zahodi svaki dan čiste i desinficiraju (Narodne novine, 288, 16. prosinca 1890.). Nažalost, već je 20. prosinca te godine objavljena vijest da je toga tjedna od grloboli, dobraca i škrleta umrlo 29 djece, a sljedeći tjedan još njih 24.

-

Godine 1891./92. upisano je 114 djece, a krajem godine bilo ih je 109. Zdravstveno stanje bilo je povoljno. U zabavištu pored učiteljice Josipe Žitković rade Jelka Prebeg te vježbenice Marija Krištofić, Ljubica Irgolić i Jelka Simm.

-

1892./93. upisano je 86 djece, a osoblje je povećano za još jednu besplatnu vježbenicu – Jelka Stošić.

-

1893./94. upisano je 113 djece. Te se godine pojavila epidemija obušnih slinavica pa je zabavište zatvoreno od 18. prosinca do 7. siječnja, pa nije održana niti božićna svečanost te je priređena skromnija obiteljska zabava na blagdan Sveta tri kralja. Dolazi i do premještanja nekih učiteljica: J. Prebeg i Lj. Irgolić odlaze na Gornji grad, J. Stošić u Petrinjsku, a u Krajišku dolazi Olga Bistrić.

-

1894./95. je upisano 137 djece. Kako je porastao broj školske djece, zauzete su i prostorije u kojima je do tada bilo smješteno zabavište, pa se ono premješta u gombalište, koje zadovoljava higijenske uvjete, ali zimi ima premalo prostora za igru. Zabavište dobiva vježbenicu Emu Žugec.

Kat. br. 106

43

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 117

1893. – petrinjsko zabavište Naredbom Gradskoga poglavarstva od 23. srpnja 1893. otvoreno je uz Petrinjsku pučku učionu i zabavište, smješteno u zgradi u Petrinjskoj 32.26 Prema otpisu sl. gradskoga poglavarstva od 23. srpnja o.g. br. 19.912. otvoreno je uz ovaj zavod u zgradi u Petrinjskoj ulici zabavište, te je u isto namještena učiteljica Anka Kaleta i vježbenica Jelka Stošićeva (iz: Spomenica škole, HR DAZD 202). Nakon osnivanja zasebne djevojačke pučke škole u Petrinjskoj ulici, zabavište je pripalo toj školi. To je treće zabavište, u kojem će dotadašnja pomoćna učiteljica s Kaptola Anka Kaleta postati učiteljica.

26 Zgrada Glazbene vojarne, osim zgrade u Matičinoj ulici (gdje se tada nalazila Petrinjska pučka učiona), trebala se 1892. proširiti na Petrinjsku 32. Dogradnja je (prema nekim napisima) ostala samo na razini planova. Od 1940. ondje se nalazi zgrada Policijske uprave; Časopis Prostor 19 (2011): Glazbena vojarna (Petrinjska 32) iz 1860-ih zamijenjena je nakon niza preinaka novom zgradom Policijske uprave 1940. godine.

44

Zagrebačka zabavišta

1893. – samostalno zabavište na Gornjem gradu Godine 1892. na Gornjem gradu je uz dječačku pučku školu otvorena i „privremena filijalka“ te je ondje do kraja godine bilo 50 djece.27 Oba su zavoda imala za ravnatelja Josipa Klobučara, a „kućne“ poslove u podružnici obavljao je ravnajući učitelj gornjogradske niže pučke dječačke škole Jakov Göszl. Podružnica će 1893. g. postati samostalno zabavište, a ravnatelj ustanove bit će J. Göszl.

Kako su prva zabavišta ipak opravdala svoje postojanje, osnivala su se i druga.28 U Zagrebu 1894. postoje četiri gradska zabavišta (na Kaptolu, u Petrinjskoj, u Krajiškoj i gornjogradsko) i jedno privatno (u samostanu sestara milosrdnica).

Ukupno ih polazi 360 djece te 86 privatno zabavište u samostanu sestara milosrdnica (xxx, 1896).

Kat. br. 98

Godine 1898. u zagrebačkim je zabavištima oko 400 djece (Kaptol 100, Krajiška 144, Gornji grad 52 te Petrinjska 100).

Godine 1900. počela je gradnja nove školske zgrade u Draškovićevoj ulici, škola je započela s radom 1. rujna 1901. pod Kat. br. 102

27 Na temelju naredbe Odjela za bogoštovlje Kraljevske zemaljske vlade od 28. srpnja 1892., u zgradi zagrebačkog gradskog poglavarstva u Opatičkoj ulici 22 otvorena je nova pučka škola. Počela je s radom 1. listopada 1892. pod nazivom Gradska dječačka niža pučka škola. Odlukom Gradskog poglavarstva od 20. prosinca 1892. određeno je da se u školi od 1. siječnja 1893. otvori odjeljak kaptolskog zabavišta. Odredbom Gradskog poglavarstva od 23. srpnja 1893. određeno je da upravu zabavišta preuzme ravnateljstvo gornjogradske pučke škole.

28 Godine 1884. u Hrvatskoj i Slavoniji radi 8 zabavišta (439 djece), u Vojnoj Krajini 7 (176 djece). Tada je u samom Zagrebu bilo 4 zabavišta (360 djece), a samo su se dva od svih uzdržavala o gradskom trošku, i to u Zagrebu. Ostala se nalaze u Sisku, Karlovcu, Zemunu po dva, a po jedno u Petrinji, Novoj Gradiški, Brodu, Vinkovcima i Mitrovici. Sva čuvališta, njih 12 u Hrvatskoj i Slavoniji, bila su privatni zavodi. Godine 1889./90. u Hrvatskoj ima 20 zabavišta sa 807 djece (od toga tri u Zagrebu sa 358 djece, zatim u Mitrovici, Osijeku, Vukovaru i Zemunu po dva, po jedno u Brodu, Đakovu, Petrinji, Požegi, Petrovaradinu, Krapini, Sisku, Vinkovcima, Zlataru).

45

Zagrebačka zabavišta

nazivom Dječačka i djevojačka pučka škola u Draškovićevoj ulici.29 Školi je također pripojeno i Gradsko zabavište.

U četiri zagrebačka zabavišta 1901./02. bilo je ukupno 448 djece.

Godine 1908. postoje zabavišta uz gornjogradsku školu (40 djece), Kaptolsko zabavište (115 djece), u Draškovićevoj ulici (124 djece), u Krajiškoj (106 djece).

Godine 1909. ta četiri zabavišta polazi ukupno 435 djece, obučavale su ih četiri učiteljice i devet pomoćnih.

Djeca zabavišta tih godina sudjeluju i na proslavama Dječjega blagdana (Dječji dan).

Kat. br. 78

Godine 1910. četiri zabavišta polazi 449 djece te u njima radi 13 učiteljica. Te su godine zabavišta sudjelovala na Školskoj izložbi u Umjetničkom paviljonu, gdje su se posebno istaknule učiteljice Josipa Žitković, Ljuba Klišanić, Ljuba Irgolić i Marija Krišković te su dobile priznanje stručnjaka i diplome Učiteljskoga društva grada Zagreba i okolice.

Godine 1911. četiri gradska zabavišta polazi 468 djece, podučava 13 učiteljica, a zbog pojave škrleta i difterije zabavišta su bila zatvorena od 19. prosinca 1911. do 7. siječnja 1912. godine.

Godine 1912. ista zabavišta polazi 464 djece, a podučava 14 učiteljica.

Godine 1914. nastupaju izvanredne prilike, pa su neke školske zgrade u kojima su zabavišta upotrijebljene za bolnice i vojarne (škola na Kaptolu, u Krajiškoj i Draškovićevoj, a također i ona na Lašćini i nova zgrada u Gajevoj ulici). Gradsko zabavište u Krajiškoj od 1. veljače 1915. počinje djelovati na Selskoj cesti, 29 Sve do 1964. u školu se ulazilo iz Draškovićeve ulice. Od početka se tu nalazi i Zemaljska viša djevojačka škola. Danas je to Osnovna škola “Dr. Ivan Merz” s adresom Račkoga 4.

46

Zagrebačka zabavišta

u kući Lige za zaštitu djece. Tu je smješteno 63 djece, ali je polazak slab te ih je krajem svibnja ostalo 28. Djecu obučavaju 4 učiteljice.

Godine 1915./16. zabavište u Krajiškoj nije otvoreno zbog pomanjkanja prostora (tu je smještena vojarna), a zabavišne učiteljice raspoređene su na ispomoć u društvima za prehranu i odijevanje siromašne djece radnika.

Gradska zabavišta (u Draškovićevoj, Krajiškoj, na Kaptolu) ne rade ni 1916./17. godine. Djeluje gornjogradsko i ono na Borongaju.

Rad u zabavištima zasniva se na Fröbelovim metodama.

Primaju djecu svih slojeva, od treće do sedme godine, odnosno do polaska u školu. U njima djeca borave sve dane osim nedjelje i blagdana po 3-4 sata dopodne i 2-3 sata popodne. Smisao svih radnji sa djecom je osposobiti ih za školu, premda izričito ne smiju dirati u naučnu osnovu pučke škole.

Kat. br. 51

47

Zagrebačka zabavišta

Ciljevi, metode i sredstva odgojnoobrazovnoga rada u zabavištu Sasvim je izvjesno da su u 19. stoljeću kao i danas osnovni ciljevi i zadaci ranog odgoja bili podupiranje djetetova psihofizičkoga razvoja i socijalizacije. No razlike su u metodama i sredstvima odgoja kao rezultatima i posljedicama pedagoških i psiholoških spoznaja s jedne i općeg društvenog i povijesnog konteksta s druge strane.

Prve programe rada u zabavištima izrađuju same zabavišne učiteljice po uzoru na programe Fröbelovih ustanova u Njemačkoj i Austriji. Programi odgojnoga rada sastojali su se od igre i zabava (Beschäftigung). Sredstva kojima se postižu ciljevi podijeljena su na igre, zabave i obrazovanje uma i govora što ističe i A. Kassowitz-Cvijić u Rukovođu30. U igri se predlažu igračke za Kat. br. 28

30 Odgojna sredstva nazivaju se zabave (kasnije su korišteni nazivi zajedničko zanimanje, zajedničke aktivnosti, usmjerene aktivnosti…).

48

Zagrebačka zabavišta

sastavljanje i rušenje jer dijete nije destruktivno, ali želi mijenjati oblik igračkama. Ovakve igračke, sakupljene i sustavno složene za zabavište, Fröbel naziva zabavom ili zabavicom, a one su sredstva za ostvarivanje dječjega rada u zabavištu, koji naziva zabavom. One omogućuju prijelaz od igre k ozbiljnom radu, pokušaj im je glavna svrha, koja prerasta u postizanje cilja pri radu.. Fröbelove su igračke strogo određene oblikom, dimenzijama, bojom i samim načinom uporabe, u čemu se vjerovatno ne bismo mogli danas složiti. One se sastoje od lopte, kruglje, valjka i kocke. Zabavice u sastavljanju, kako ih tada nazivaju, Fröbelove i bečke građevne kutije imaju stroga pravila za slaganje kakva se danas ne bismo usudili davati ni školskoj djeci.

Primjerice: uvijek upotrijebiti sve dijelove, iz prijašnjega lika izvoditi sljedeći i slično. Pločice, štapići, letvice, kolutići, odnosno posebno izrađivani materijali za slaganje također su strogo određenih dimenzija i boja, a materijali iz prirode, npr. kamenčići, sjemenke, plodovi… također se u tu svrhu upotrebljavaju s napomenom da su već neki liječnici upozoravali na štetnost presitnih predmeta za djecu.31 Sami pedagozi, odnosno odgojitelji, više su se zabrinjavali time da sakupljanje plodova za igru kao što su orasi i lješnjaci mogu u djece pobuditi požudu. Liječnici su se osobito protivili metodi izbadanja koja se sastojala od bockanja iglom raznih oblika na kartončićima koji su korišteni za drugu, tzv. metodu prošivanja. Koliko su ti oblici rada bili omiljeni govori i podatak da su i tvornice proizvodile već izbockane kartone koji su služili kao predlošci (ili su ih radile učiteljice da bi djecu donekle zaštitile, a ona bi nastavila rad prošivanjem).

Možemo tek zamisliti kakva je virtuoznost bila potrebna pri spajanju nekoliko ovakovih metoda, a i to se često prakticiralo.

U vrijeme pred Božić učiteljica bi, na svu sreću s manjom skupinom djece, izrađivala nakit za božićno drvce. Tom prigodom spajaju dobro naučene metode izbadanja, prošivanja, pletenja, spajanja štapića. Lako je moguće da su predmete, koji se nalaze u Hrvatskom školskom muzeju, izradile učiteljice kao ogledne primjerke za izložbu, ali je sigurno da i predmeti koji su svake 31 Vjekoslav Koščević, uz Ivana Tomašića najznačajniji predstavnik Pokreta za umjetnički odgoj koji se javlja u Hrvatskoj 1904., u svojoj će se knjizi Škola s pomoću rada ili novovjeke ideje o reformi školstva i to: zabavišta, osnovne (pučke), više pučke (građanske) i učiteljske škole (1912) također pozivati na Fröbelove metode koje u nas prevladavaju (Erziehung und Menschen), ali će držati da njegove metode trebamo prilagoditi vremenu i prostoru te ih usavršiti. Također je za istaknuti da se među utemeljiteljima ovog Pokreta... nalazi i Josipa Žitković, tada učiteljica i ravnateljica zabavišta, te kasnije Olga Bistrić, Anka Prelesnig, Anka Turčin...

49

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 31

godine izlazili iz zabavišta nisu po savršenstvu zaostajali za njima. U Spomenici kaptolske škole, odnosno zabavišta, nailazimo na podatke da je djeci na Badnjak priređeno božićno drvo. Josipa Žitković i Ema Seifert prikupile su novčane priloge među Zagrepčanima te je time nabavljeno odjeće i obuće za siromašnu djecu. Zagrebačko Gospojinsko društvo također se uključilo u donatore. Na božićnoj svečanosti 23. prosinca 1883. prigotoviše učiteljke i raznih kolača te nadariše njima svu djecu. Ovu svečanost počastiše svojom prisutnošću preč. gdj. kanonici: dr. Franjo Rački, Konrad Šnap, Nikola Horvat, E. Suhin, kr. škol. nadzornik; pogl. g. Gjuro Deželić, gradski viećnik, mnogo učitelja i učiteljka, te mnogo druge gospode i gospodja. U ime nadarene djece izriče se ovim svim darovateljem pa i gdi učiteljkam na uloženom trudu srdačna hvala!32 Uzorni i imućni građani Zagreba uključivali su se u organizaciju zabavišnih svečanosti te su često donirali: Za tu je svrhu darovalo 20 for. Njegova uzoritost kardinal Mihajlović 20 for., preuzvišena gospodja Margarita grofica Khuen-Héderváry 10 for., prva hrvatska štedionica u Zagrebu 25 for., presv. gg. biskupi Pavlešić 3 for., Gašparić 2 for., presv. g. dr. Rački 3 for., prečastna 32 Iz: Spomenica kaptolske…

50

ZagrebaÄ?ka zabaviĹĄta

Kat. br. 40

51

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 107

gg. Švinderman. dr. Martina i Vrevc po 2 for., dr. Baron 1 for., Krapac, Tallian, Tkalčić, Iveković, Mikić, Šnap i Horvat po 2 fr., Starac 1 fr., gdj. Kostrenčić 1 for. i N. N. 50 nč. Ukupno 103 for. 50 nč. Na tom liepom daru izriče se najtoplija hvala. Od te svote nabavljena su zimska odiela za 12 dječaka i 14 djevojčica, smokve, kolači, orasi i jabuke i uresilo se božićno drvo (xxx, 1890, 109-110).

Zabavišne svečanosti bile su prava prigoda da se rukovodstvo i osoblje pohvale modernom opremom i suvremenim metodama rada. Tako u Pozoru br. 174 od 31. srpnja 1883. nalazimo opis prve takve svečanosti zabavišta na Kaptolu i u Ilici.

Prvi dio svečanosti odvijao se u vrtu gdje su djeca koračala, vježbala i pjevala. Potom su se preselili u veliku dvoranu gdje je priređena izložba njihovih radova. U prostoriji okićenoj cvijećem i trobojnim zastavama bili su izloženi njihovi radovi nastali pletenjem, izrezivanjem i šivanjem. Budući da je u zabavištu najvažnija zorna obuka, izložena su i brojna učila kojima je zabavište opskrbljeno. Zauzeli su svoja mjesta u klupama gdje su pokazali vještinu izvođenja ručnih radnji po Fröbelovu načinu pletenjem i bodkanjem s papirnatimi i drugimi traci razne boje po uzorcih u sto vrstih, sve sami predmeti za svakojaki nakit u sobi.

Milina je bila vidjeti, kako su djeca – gdjekoje jedva ga što vidjeti, naučila um si i tielo igrajuć vježbati, što je glavno načelo Fröbelove metode. Djeca su pjevala, deklamirala (mala Magjarica Braunova vrlo je liepo naučila hrvatski), kockami kućice sastavljala, u vrtu različite igre i vežbe pokazala itd.

Kat. br. 3

52

Cilj je tih svečanosti bio pokazati što se sve može postići s djecom, osobito onom siromašnih roditelja, koja su često veoma zapuštena. Oba ova zabavišta kojima upravljaju J. Žitković i J. Halter često su hvaljena te se ističe da su prava blagodat za siromašno pučanstvo onih gradskih predjelah (Narodne novine, 1883, 190). Osim što djeca u zabavištu imaju njegu i nadzor, ističe se i njihovo podučavanje ako u ničem drugom, a to barem u molitvi, u pjevanju, u kretanju u malih radnjah, koje potiču djecu na zdravo i pravilno shvaćanje sklada u bojah, glasovih i oblicih.

Ističe se i nedovoljan broj zabavišta jer je u Zagrebu preko tisuću djece, od kojih je najmanje polovina siromašnih, koja bi trebala

Zagrebačka zabavišta

smještaj u njima. Problem će se ublažiti proširivanjem zabavišta u Ilici, ako bi moglo primiti do 200 djece, te otvaranjem trećega gradskog zabavišta u Petrinjskoj. U Zagrebu se tada osjeća potreba izrade studije o izgradnji školskih zgrada jer su najamnine za unajmljene privatne prostore previsoke, a ti prostori obično neadekvatni i ne odgovaraju svrsi, a i malo ih je jer se stanovništvo baš u ovom kraju znatno umnožava (Narodne novine, 1883, 212).

No, jesu li i djeca metodama i zabavama u zabavištu bila tako oduševljena? Neugodna sjećanja na primjenu Fröbelovih suvremenih metoda pratila su neke cijeli život. Meni osobno je dječji vrtić bio mrzak iz dna duše. Dosađivala sam se mehaničkim bavljenjem stvarima koje nisu bile ni korisne ni lijepe, koje nisu pridonosile ni dobrom ukusu ni spretnosti. Bile su to beskorisne probe strpljivosti koje su me prisiljavale da satima mirno sjedim.

Gnušala sam se zaglupljujućega pletenja vijenaca od papira, slaganja štapića i pločica, različitih, uzduž i poprijeko prosječenih kocki, od čijih sam dijelova morala slagati cjeline. Kad se danas toga prisjećam, sliči mi to nesvrhovitom drilu kojim se nastojalo već toj predškolskoj dječici usaditi prve postavke podaničkog mentaliteta, lišena svakog razmišljanja (Vukelić, 1994, 48).

Djeca zabavišta u dijelu školskoga vrta, primjerice na Kaptolu, sade i uzgajaju cvijeće i povrće. Krasno uredjenimi cvietnjaci i nasadi liepo cvatućega domaćega i inozemnoga grmlja nastoji se u mladeži probuditi ponim i čuvstvo za ljepotu, te ju ujedno uputiti, da umije cieniti veliku mu vriednost…33 Godine 1883., primjerice, isto zabavište ima sljedeća učila: Klupa 80 kom., školsku ploču, štionik, dva velika ormarića za predgraditi, 124 ormarića I. dio, 110 ormarića III. dio, 40 ormarića br. 3, 12 orm. br. 2, 12 ormarića br. 1, 300 prebodnica, 500 letvica, slike za zornu obuku, Kirtovi predlošci za graditi br. 1, 2, 3, 4, 5; Kirtovi predlošci za slaganje prstenja I. i II. dio; Kirtovi predlošci za slaganje prutića, za probadanje, za šivanje, za prekrštivanje letvica, za slaganje plutke; pregibanje papira od Fröbla; škola za risanje I. i II. dio; propletivanje od Köhlera, prekrštivanje papira, šivanje po Seidlu IV. i XII. knjiga, 40 kom. loptica, 30 igala od kaučuka, 7 igala od lima, predložci za slaganje pločica br. 7, 8, 9, 10, 11; Fröblovi predlošci za propletivanje, slaganje niti,

Kat. br. 12

33 Više u: Spomenica kaptolske… (1884).

53

Zagrebačka zabavišta

za mašule, za prosto i krasnopropletivanje, izrezivanje, ljepljenje i mjesenje; 5 kuela kvadratnih pločica, 500 propletnica, 5 svežnja štapića, 1000 kvadratnih pločica, 1000 pravokutnih trokuta, 1000 istostraničnih trokuta, 12 svežnja papira za šivanje, 18 svežnja propletnica br. 5, 6, 7, 8, 9, 10, 12 svežanja igala za šivanje, 4 svežnja štapića br. 4, 10, 800 cielih prstenja trijuh vrsti, 800 poluprstenjatrijuh vrsti, 10 svežanja cartona br. 2., 2 svežnja propletnica br.

1, 3, 5, 7, 9, 11; 100 pločica za slaganje četvorina, 100 pločica za slaganje pravokutnika, 100 pločica za slaganje nejednako straničnih i 100 pločica za slaganje tupokutnih trokuta.

Kat. br. 48

Godine 1886./87. Iličkom zabavištu uži gradski školski odbor odobrio je nabavu sljedećih učila i opreme za rad: 10 zamota rezanog kartona, 20 araka šarenog kartona, 10 likova za miesenje ilovačom, 2 opeke ilovače, 20 zamotaka papira za pregibanje, 30 drvenih štapića, 2000 štapova za pletenje sagova, 12 klupka špage, 15 zam. pletiva, 1500 pločica iz lepenke, 900 kolutića raznog oblika Perzijske vune, 21 list vezanka, Drveni konj, 3 lopte iz kaučuka, Zeitschrift für das Rindergartens, III Theile (xxx, 1887, 136-137). Na popisu nabavljenog materijala nerijetko će se naći i neobična sredstva, primjerice 2 kile suhog graška. Od nabavljenog materijala djeca su izrađivala i galanterijske predmete za humanitarne svrhe, primjerice za božićni sajam društva “Dobrotvor” 1898. godine.

Uz dječje igre s igračkama, u zabavištu su također vrlo zastupljene igre s vršnjacima. Izmjenjuju se kretanje tijela, zabavne igre, gimnastičke igre, pjevanje, promatranje stvari, razgovor, crtanje, bojanje, pripovijedanje… Kroz njih djeca usvajaju osnovne pojmove koji se odnose na okoliš.

Kat. br. 49

54

Zagrebačka zabavišta

Obrazovanje zabavišnih učiteljica Kakvoći rada s djecom predškolske dobi svakako doprinosi pedagoško obrazovanje kadrova. To se svakako znalo od početka osnivanja zavoda za djecu predškolske dobi. Osobe koje su se u Hrvatskoj prve počele baviti predškolskim odgojem svoju su naobrazbu stekle izvan granica domovine.34 Samostansko žensko učilište sestara milosrdnica u Zagrebu osnovano je 1848. zbog izrazite potrebe naobrazbe pučkih učiteljica, a na poticaj nadbiskupa Haulika.35 “Učilište” koje je otvoreno dopuštenjem prosvjetnih vlasti 27. prosinca 1851., osim samostanskih kandidatkinja primalo je i civilne djevojke, postaje javno (otpis ministarstva za bogoštovlje i nastavu br.

12703). U početku ima dva tečaja te jedan pripravni. Naredbom od 4. prosinca 1855. preustrojeno je, imalo je dva godišta i pripravni tečaj sve do 1858., kada je potonji ukinut.

Samostanska preparandija 1874. dobiva kritike dijela javnosti.36 Naime, premda se ističe izvrsna naobrazba sestara i znanje, spočitava im se da ne mogu odgajati djecu jer nisu majke, nemaju svoju djecu.

Na osnovi prvoga školskog zakona (1874.) mogu se po potrebi u Hrvatskoj osnivati ženske i muške preparandije. Ženska se osniva u Zagrebu početkom 1875./76. te je u I. tečaj upisano 20 učenica. Iste je godine u samostansku preparandiju upisano njih 80, a počinje djelovati u skladu sa zakonom. Godine 1875.

Djevojačko učiteljište odredbom vlade mijenja ime u Ženska preparandija te je proširena na tri tečaja (1888. postaje četverogodišnja). Dopisom Zemaljske vlade br. 9022 od 9. prosinca 1876. ponovno je priznata javnom. 1. listopada 1877. počela je obuka u novosagrađenoj zgradi, u koju je premješten i internat učiteljskih pripravnica.

Na osnovi Zakona ob ustroju pučkih škola i preparandija iz 1874. Odjel za bogoštovlje i nastavu je 19. prosinca 1878. donio Naredbu ob ustroju posebnoga tečaja za naobražavanje učiteljica zabavišnih. Tečajevi traju jednu godinu, a mogu se osnivati pri ženskim učiteljskim školama uz koje postoji zabavište. Zadaća je tečaja budućim učiteljicama zabavišta pružiti ono najnužnije kako bi mogle obavljati svoj posao – upoznati osobine 34 I Antonija Kassowitz-Cvijić svoju je pedagošku naobrazbu stekla u Beču.

35 Godine 1847. kod milosrdnih sestara u Zagrebu osnovano je građansko djevojačko gojilište (Fräuleinconvict), više u: Cuvaj (1910), III, 183.

36 U Kratkoj povijesti Družbe...(1935), 125-126, spominje se izvjesna učiteljica M. J. (Marija Jambrišak, op. a.), a napadi kulminiraju traženjem F. Klaića da se ukine samostanska preparandija.

55

Zagrebačka zabavišta

djece koja će ih polaziti, svrhu, sredstva i način rada u zabavištu.

Polaznice trebaju steći vještinu i sigurnost u radu s djecom.

Za upis u ovaj tečaj postojali su i posebni uvjeti kao: navršenih 16 godina, tjelesno zdravlje, prethodno obrazovanje za upis u učiteljske škole, dobar sluh i prikladan glas za pjevanje, dobro znanje hrvatskoga jezika, neporočno ponašanje… Na tečaju postoje sljedeći predmeti: nauk vjere, odgojoslovje i teorija zabavišta, praktične vježbe u zabavištu, jezikoslovna i stvarna obuka, prostoručno risanje, mehaničke radnje, pjevanje i tjelovježba. U Naredbi je iznesena i Naukovna osnova, tjedno trajanje pojedinih predmeta, odnosno ciljevi koji se njima žele postići.

Zatim se detaljnije opisuju ispiti i svjedodžbe koje se dobivaju završetkom tečaja (xxx, 18782, primjer “Svjedočbe osposobnice”, 125).

Kat. br. 108.3

S e s t ra A n ge l a Po j e ( Č a ba r, 3.3.1836. – Drinopolje, 2.8.1892.) u Zagrebu je završila učiteljsku školu, u 16. godini je zaređena. Na samostanskoj učiteljskoj školi službovala je od 1855. do 1881., kada je premještena za nadstojnicu u Drinopoljski samostan.

Dječje zabavište u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu ustanovljeno je kao posebna vježbaonica Učiteljske škole otpisom Kr. zem. vlade od 31. kolovoza 1879. br. 4.630, a otpisom br. 5828 od 16. listopada 1880. potvrđeno je osnivanje jednogodišnjeg tečaja za zabavišne učiteljice (zabavilje). Sve je predmete predavala sestra Angela Poje (Vračić i Kovačić, 1996).

Polaznice su ondje stjecale temeljna pedagoška znanja i vještine za rad u zabavištima (teorija rada u zabavištu, crtanje i ručni rad, pjevanje i sviranje, pouke o zdravlju, gimnastika i tjelesno vježbanje). Uvjet za upis ovoga tečaja bila je završena ženska škola, niža gimnazija ili građanska škola. U zabavište sestara redovito su na hospitiranje dolazile i preparandistice u okviru svojega nastavnog programa, odnosno predmeta teorija zabavišta.

Godine 1887./88. tečaj za zabavišne učiteljice kod sestara milosrdnica u Zagrebu polazilo je pet učenica, školske godine 1900./01. također pet učenica, a 1904./05. njih devet.

Dopisom Kr. zemaljske vlade od 8. listopada 1888. preparandija se proširuje na četiri tečaja, a ime mijenja u Ženska učiteljska škola.

56

Zagrebačka zabavišta

Potreba za produljenjem tečaja za zabavišne učiteljice na dvije godine istaknuta je u Prijedlogu kako bi se zabavišta urediti mogla u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (xxx, 1892), koji predviđa predmete: pedagogija s osobitim obzirom na odgoj male djece, teorija i praksa zabavišta, hrvatski ili srbski jezik, zemljopis i povijest domovine, zdravoslovlje s osobitim obzirom na zabavišta, prirodoznanstvo, mjerstveno oblikoslovje i risanje, pjevanje, gimnastika i ručni rad s obzirom na zabavišta.

Ustrojni statut za učiteljske škole iz 1889. odredio je i ustrojstvo tečaja za zabavišne učiteljice. Od 1879./80. do 1898./99. osposobljeno je 212 učiteljica. Određuju se praktične vježbe u III. i IV. tečaju. Dio X Tečaji za obrazovanje učiteljica zabavišnih određuje osnivanje posebnih naučnih tečaja pri ženskim učiteljskim školama. Zadaća im je da učenicama pruže obrazovanje da bi mogle razumjeti djecu, da upoznaju svrhu, sredstva i način odgajanja te steknu sigurnost u radu. Na tom su tečaju sljedeći nastavni predmeti: nauk vjere (2 sata tjedno), odgojoslovlje i teorija zabavišta (3 sata), praktične vježbe u zabavištu (8 sati), jezikoslovna i stvarna obuka (6 sati), prostoručno risanje (2 sata), mekaničke radnje (2 sata), pjevanje (2 sata), tjelovježba (1 sat). Po završetku tečaja učenice imaju ispit te dobivaju svjedočbe polaznice. Ispitu za zabavišne učiteljice mogu se podvrgnuti, s posebnim dopuštenjem vlade, i druge ženske osobe koje su se privatno pripremale te imaju tromjesečnu praksu u nekom dobro uređenom zabavištu. One ispit plaćaju 5 for. Učiteljice koje su osposobljene za rad na nekom drugom jeziku trebaju polagati ispit iz hrvatskoga ako žele raditi u Hrvatskoj i Slavoniji, također uz plaćanje (Izgled svjedodžbe, str. 72 Naredbe od 17. srpnja 1889.). Nakon dvadeset mjeseci pozitivno ocijenjena rada u zabavištu, učiteljice su stjecale pravo polaganja praktičnog zabaviljskog ispita.

Kat. br. 85

57

Zagrebačka zabavišta

Zakonsko reguliranje djelatnosti Početkom zakonskoga reguliranja predškolskih ustanova u Hrvatskoj možemo smatrati 1874., odnosno donošenje poznatoga Zakona ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji od 14. listopada, u kojem stoji da uz svaku žensku preparandiju mora biti zabavljalište.37

Kat. br. 87

Potpunije zakonsko reguliranje ove djelatnosti zapravo nalazimo u Naredbi ob ustroju zabavišta (1878.), koju donosi Kraljevska hrv.-slav.-dalm. vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu, na osnovi 195. paragrafa spomenutog zakona. U njoj se jasno određuje zadatak zabavišta da kućno odgajanje djece podpomaže i nadopunjuje te da ju pripravlja za školsku obuku primjerenim razvijanjem silah tielesnih i duševnih, ali je svaka obuka u smislu školskom strogo izključena (xxx, 1878-1). Kroz 26 paragrafa određuju se osnovne postavke rada u zabavištima – vrste, broj djece, 37 Prije (1832.) nalazimo rješenje cara Franje I. o uređenju institucija za odgoj male djece, prema kojem se zabavišta financiraju dobrovoljnim prilozima te nemaju pravo na javni dohodak. Smatrana su privatnima, ali su bila pod oblasnom kontrolom. Za njihovo je otvaranje bila potrebna oblasna dozvola, koja se u prvom redu imala davati crkvenim redovima (Cuvaj, 1910, II, 315).

58

Zagrebačka zabavišta

izgled zgrade, odgojna sredstva, osoblje, nadzor... Ta je Naredba prvi zakonski regulativ predškolskih odgojnih ustanova u Hrvatskoj (Pregrad, 1978). Bila je u skladu s tadašnjim poimanjem predškolskoga odgoja, a u skladu sa Fröbelovim pedagoškim sustavom koji je tada prevladavao. Istaknula je i zahtjeve za posebnostima same zgrade i njezina uređenja, odredila karakteristike odgojiteljskih kadrova. Navedeni ciljevi i zadaci pomno su isplanirani – zadaća mu je da kućno odgajanje djece potpomaže i nadopunjuje, te da djecu pripravlja za školsku obuku primjerenim razvijanjem tjelesnih i duševnih sila. Ta će Naredba imati znatan utjecaj na razvitak predškolskoga odgoja u Hrvatskoj.

Godine 1883. odobrena su Pravila za zabavišta uzdržavana troškom gradske obćine u glavnom gradu Zagrebu (br. 4867 od 5. svibnja 1883.), koja su gotovo istovjetna ranijoj Naredbi.

Zakon ob uredjenju pučke nastave i obrazovanju pučkih učitelja od 31. listopada 1888. (poznat kao drugi školski zakon) nadalje određuje stavke o uređenju zabavišta. Na Šestoj glavnoj skupštini Saveza hrv. učit. družtava 28. kolovoza 1891. donesen je Prijedlog, kako bi se zabavišta urediti mogla u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. U sedam “glava” on govori o podizanju, uređenju, upravljanju i nadziranju zabavišta, o obrazovanju kadrova… Mogu ih osnivati zemlja, političke obćine, crkvene obćine, te jurističke i pravne osobe. Zabavišta, koja podigne i uzdržaje zemlja, ili političke obćine, jesu javna; dočim su ostala privatna (xxx, 1892).

Nakon donošenja drugoga školskog zakona, 1889. izdan je Ustrojni statut za učiteljske škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (Naredba Kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, od 17. srpnja 1889. br. 8345.). Dio VII O zabavištih određuje da uz svaku žensku učiteljsku školu mora biti zabavište.

Godina 1899. vezuje se uz donošenje prvoga službenog programa rada zabavišta. Milan Lipovac pretpostavlja da mu je naziv Naučno-uzgojna osnova za zabavišta i pučke škole (Lipovac, 1985). Njegova je pretpostavka također da je istovjetni dokument 20 godina poslije prihvatilo Ministrastvo prosvjete i crkvenih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Sustav predškolskih ustanova u početku je, kao i u većini europskih zemalja, dualan. Dijelu ustanova zadatak je čuvanje djeca da bi se roditeljima omogućilo da rade te se time smanjuje siromaštvo, a druge imaju obrazovnu zadaću: pripremaju za školu i život u društvu. Nakon toga one se spajaju, djeca iz 59

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 76

siromašnih i bogatijih obitelji dobivaju jednaki tretman, osnivaju se kombinirani zavodi. Zabavišta trebaju dopuniti obiteljski odgoj, ali ne umanjuju roditeljsku odgovornost. U dijelu europskih zemalja (Belgija, Španjolska, Italija, Njemačka) stanovište je da je majka najbolji odgojitelj, a ustanove su opravdane samo u nemogućnosti majčine skrbi.

Broj tih dječjih ustanova opada prije i tijekom Prvoga svjetskog rata. Zabavišta se osnivaju samo u većim mjestima i obuhvaćaju mali broj djece, a čuvališta je, bez obzira na sve veću zaposlenost žena, još manje. Zabavišta se dijele na državna (banovinska), gradska i privatna (koja su najčešće u rukama crkvenih redova). I dalje je postojala razlika u ponudi sadržaja pri odgoju djece ovisno o socijalnom statusu. Nakon postupnog porasta broja zabavišta, prije Drugoga svjetskog rata opet će se osjetiti njegovo smanjivanje.

Premda će se naziv - zabavište zadržati do iza 1945., ono više neće imati isto značenje, neće imati vezu sa prvim zabavištima koja su radila po uzoru na ona koja su se razvila iz Fröbelovih Kindergartena.

60

Zagrebačka zabavišta

Zaključak Prve ustanove za odgoj djece rane odnosno predškolske životne dobi u Hrvatskoj imaju socijalnu ulogu. Razvitkom pedagoških spoznaja u svijetu, sve se veća pozornost pridaje predškolskom odgoju djeteta. Koncepcije i misli drugih (Komenskoga, Fröbela) vrlo će brzo doprijeti u Hrvatsku, dijelom zato što je hrvatsko učiteljstvo pratilo napredne ideje svojega vremena upoznavanjem s izvornom ili prevedenom literaturom, a dijelom i zbog njihova školovanja odnosno stručnoga usavršavanja izvan granica domovine (osobito u Njemačkoj i Austriji).

Nedvojbeno je tako da su Fröbelovi Kindergarteni uzor prvim zabavištima, odnosno preteča su današnjih dječjih vrtića u Hrvatskoj. Prvo privatno zabavište bit će osnovano u Zagrebu 1869., a ono na gradski trošak već 1882. godine. To je tek nekoliko godina nakon osnivanja takvih ustanova u Beču. Njihovo osnivanje prati i bogato teorijsko potkrepljivanje potrebe otvaranja i njihova ustroja (Cuvaj, Kassowitz-Cvijić), a i briga o školovanju prvih zabavilja.

Kat. br. 36

Tragove o nastanku prvih zagrebačkih zabavišta nalazimo u gotovo svim muzejskim zbirkama Hrvatskoga školskog muzeja, naravno, i u njegovoj Pedagoškoj knjižnici. Posebno su zanimljivi, odnosno vrijedni predmeti koje je Visoka kraljevska zemaljska vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu, darovala muzeju nakon povratka sa Svjetske izložbe u Parizu 1900. (takozvana Pariška soba). Nedugo zatim dio dječjih radova nastalih pod vodstvom J. Žitković darovalo je i Iličko zabavište, ali i proizvođači različitog didaktičkog materijala početkom 20. stoljeća. Svjedočanstva su to karakteristika rada u zabavištima po Fröbelovu sustavu, odnosno njegovim metodama.

61

SAŽECI NA ENGLESKOM I NJEMAČKOM

Zagreber Kindergärten Zusammenfassung

Die Entstehung von den ersten Erziehungsanstalten für die Kinder in der frühen Kindheit bzw. im Vorschulalter bringen wir in Verbindung mit den Anfängen der Industrialisierung, mit der zunehmenden Beschäftigung von Frauen und mit dem Problem von Unterstützung der außerehelich geborenen Kinder.

Solche Anstalten sollten also einem sozialen Zweck dienen.

Für die sozial benachteiligten Kinder sind verschiedene Typen von Anstalten vorgesehen, von der karitativen Anstalt (dem Findelhaus) in Dubrovnik aus dem Jahr 1432 bis zum Auffanglager. Geöffnet werden auch die Anstalten, die sowohl eine soziale als auch eine einigermaßen erzieherische Rolle haben sollen. Dazu gehören Kinderkrippen, Verpflegungsanstalten, Kinderheime und Obdachunterkünfte für Kinder (die Refugien, die Kinderasyle).

Kat. br. 2

62

Zagrebačka zabavišta

Unter dem Einfluss anderer entwickelter Länder beginnt man auch bei uns, die Anstalten ausschließlich für die Kinder im Vorschulalter zu gründen - und zwar die Kindertagesstätten und Kindergärten.

Durch die Entwicklung von pädagogischen Erkenntnissen auf der ganzen Welt wird immer größere Aufmerksamkeit der vorschulischen Kindererziehung gewidmet. Die ersten Überlegungen bzw. die erste Konzeption wurde schon von Amos Komenský im „Informatorium der Mutterschul” vorgelegt. Sein Einfluss auf die Theorie der Pädagogik wird in Kroatien bedeutsam sein. Für die Entstehung und Entwicklung der vorschulischen Anstalten in unseren Gebieten ist am bedeutendsten die Gründung von Kindergärten nach dem Vorbild des deutschen Pädagogen Friedrich Fröbel, dessen pädagogisches System sich durch Europa verbreitet und über Österreich nach Kroatien übermittelt wird.

Zweifellos sind in Kroatien die Vorläufer von heutigen Kindergärten die Fröbels Kindergärten oder Kinderspielanstalten. Zunächst treten sie, selbstverständlich, als private Anstalten auf. Antonija Cvijić-Lukšić eröffnete ihren Kindergarten 1869 in Zagreb. So titelte Agramer Zeitung am 12. Oktober 1869 „Der erste Kindergarten in Agram”. Ihren Kindergarten übernehmen 1879 die Schwestern der Barmherzigkeit. Im selben Jahr wurden noch zwei private Kindergärten in Zagreb eröffnet. Der eine wird von Josipa Žitković geleitet, die die Schule für die Vorschullehrerinnen in Deutschland abgeschlossen hat, und der andere von Antoaneta Kafka-Mieusset.

Da jedoch die privaten Kindergärten die Kinder von wohlhabenden Eltern besuchen, schlägt Eduard Suhin - der Chorherr, der Stadtabgeordnete und der kön. Schulaufseher -schon 1879 vor, den städtischen Kindergarten zu gründen.

Verschiedene Strömungen werden dagegen sein, weil sie der Ansicht sind, dass damit nicht viel den armen Kindern geholfen werden könnte. Sie begründen das dadurch, dass es in solchen Anstalten keine Mutterliebe gibt. Sie geben zu, dass es die Mütter gibt, die nicht wissen, wie sie ihr Kind richtig erziehen sollen und setzen sich somit auch für die Ausbildung solcher Mütter ein.

Obwohl auch Antun Cuvaj die Rolle der Mutter als der ersten Lehrerin ihres Kindes unterstreicht, wird er 1880 die Broschüre „Rieč o zabavištih” („Das Wort über die Kindergärten“) schreiben, die er „allen Eltern und Freunden kroatischer 63

Zagrebačka zabavišta

Jugendlichen widmet” und er wird sich für die Eröffnung von Kindergärten einsetzen und ihren Wert erklären.

Der städtische Kindergarten auf dem Kaptol wurde am 15.

Oktober 1882 eröffnet. Im Werk „Spomenici kaptolske obće pučke dječačke učione i njom spojenoga gradskoga zabavišta” („Schriften aus der Allgemeinen Volksschule für Jungen auf dem Kaptol und dem zugehörigen städtischen Kindergarten“) aus dem Jahr 1884 ist das Schriftstück zu finden: „Der erste Kindergarten unterstützt von der Stadt.” Mit der Gründung der jeweiligen Anstalt beginnt die gesellschaftliche Vorschulerziehung in Kroatien.

Schon nächstes Jahr, am 23. April 1883, öffnet ihre Türe auch der zweite städtische Ilica Kindergarten unter der Leitung von Josefine Halter. In diesem Jahr forderte die Stadtgemeinde Antonija Kassowitz-Cvijić auf, den Kindergarten nach den modernen pädagogischen Grundsätzen zu gestalten. Nach einem Jahr wird sie auch zur Leiterin des Städtischen Ilica Kindergartens.

Antonija Kassowitz-Cvijić ist verdienstvolle Pädagogin, Schriftstellerin, Archivarin, Publizistin und Journalistin. Sie ist 1865 in Zagreb geboren. Die pädagogische Ausbildung erlangte sie in Wien, wobei ihr Lehrer, Prof. Josip Kraft, sie am meisten faszinierte. Nach der abgeschlossenen Ausbildung beginnt sie, ihre Tätigkeit in Zagreb auszuüben. Vielleicht erklärt die Tatsache, dass ihre Mutter Antonija Cvijić-Lukšić ist, ihr besonderes Interesse für die Kindererziehung im Vorschulalter. In der Theorie der Pädagogik hebt auch sie selbst den Einfluss vom berühmten tschechischen Pädagogen Komenský hervor. Die grundlegenden Ideen seiner Mutterschule erkennen wir in ihrem Hauptwerk – das zugleich auch das grundlegende Werk in diesem Gebiet in Kroatien ist - Rukovođ za zabavište (Handbuch für den Kindergarten), veröffentlicht 1895 vom Pädagogisch-Literarischen Verein. Und ihr Werk „Ilustrovani ABC” aus dem Jahr 1893 können wir in Verbindung mit dem Werk von Komenský „Orbis sensualium pictus” (1654) setzen, das als die erste anschauliche Enzyklopädie (eigentlich als das Wörterbuch) ergänzend zur Erziehung von den jüngsten Kindern diente. Sie schreibt Beiträge für heimische und deutsche Kinderzeitschriften und pädagogische Zeitschriften. Ihre sämtlichen erworbenen und praxisbezogenen Kenntnisse fasste Antonija Kassowitz-Cvijić im Werk „Rukovođ” (Handbuch) zusammen. Die modernsten Anforderungen der europäischen Trends in der Pädagogik der Erziehung im Frühalter passte sie an unsere Verhältnisse an.

64

Zagrebačka zabavišta

In den Kindergärten, die sich fortan in Zagreb und in anderen Orten innerhalb Kroatiens eröffnen, werden die modernen Arbeitsmethoden von Fröbel angewandt. Die Feierlichkeiten in den Kindergärten zu verschiedenen Festen waren eine exquisite Gelegenheit für die Geschäftsleitung und das Personal, die moderne Ausrüstung vorzuführen und ihre Arbeit mit den Kindern zu präsentieren. Davon zeugen die zahlreichen Niederschriften im Periodikum, und die materiellen Belege wurden im Kroatischen Schulmuseum aufbewahrt.

Das Hauptziel sämtlicher mit den Kindern unternommenen Aktivitäten ist, die Kinder für die Schule zu befähigen, wobei die wissenschaftliche Grundlage der Volksschule keinesfalls berührt werden darf. Die Mittel zur Zielerreichung wurden in Spiele, Unterhaltung und Ausbildung des Geistes und der Rede aufgeteilt. Im Rahmen des Spiels werden die Spielzeuge zum Bauen und Niederreißen vorgeschlagen, weil ein Kind nicht destruktiv ist, aber es möchte die Form von Spielzeugen ändern.

Solche Spielzeuge, eingesammelt und systematisch verstaut für den Kindergarten, nennt Fröbel „Unterhaltung” (darovi).

Die Qualität der Arbeit mit den Vorschulkindern verbessert allerdings die pädagogische Ausbildung des Personals.

Diejenigen Personen, die sich als erste in Kroatien mit der Vorschulerziehung beschäftigten, erlangten ihre Ausbildung außerhalb ihrer Heimat. Die Präparandschule für Frauen im Kloster der Schwestern der Barmherzigkeit gegründet im Jahr 1848 ist 1851 zur öffentlichen Schule geworden: Da gab es zwei Kurse und anfangs auch einen Vorbereitungskurs. Außer der Präparandschule gibt es auch einen Sonderkurs für die Ausbildung von Vorschullehrerinnen.

Die Anfänge der gesetzlichen Regelung von Kindergärten in Kroatien reichen in das Jahr 1874 zurück, als das so genannte erste Schulgesetz in Kroatien verabschiedet wurde. Gemäß der Sonderordnung im Rahmen der Ordnung über die Organisation von Kindergärten ist die Aufgabe der Kindergärten, die Hauserziehung zu ergänzen und zu unterstützen, die Kinder für die Schule vorzubereiten, wobei jegliches Training im schulischen Sinne strikt ausgeschlossen ist. Auch im nächsten Gesetz aus dem Jahr 1888 wird dieses Gebiet festgehalten, und in den Hauptversammlungen ihrer Vereine werden sich die Lehrerinnen ebenso mit dieser Problematik befassen.

Aufgrund des Gesetzes über die Organisation von Volksschulen und Präparandschulen aus 1874 erließ die Abteilung für Theologie und Didaktik 1878 die Ordnung über den Aufbau des 65

Zagrebačka zabavišta

Sonderkurses für die Ausbildung von Vorschullehrerinnen. Die Kurse dauern ein Jahr und können an den Schulen für weibliche Lehrkräfte veranstaltet werden. Im Jahre 1880 wurde an der Präparandschule für Mädchen im Kloster der Schwestern der Barmherzigkeit der einjährige Kurs für Vorschullehrerinnen veranstaltet. In der verfassungsmäßigen Ordnung für Lehrerschulen aus dem Jahr 1889 wurde auch der Aufbau des Kurses für die Vorschullehrerinnen genau definiert.

Zagreb’s Kindergartens (Playschools) Abstract The emergence of the first early/preschool age children’s educational institutions may be associated with the beginnings of industrialization, increasing employment of women, and the issue of supporting children born out of wedlock. Their intended purpose was therefore a social one.

Various types of institutions were designed for socially endangered children, from the charity institute in Dubrovnik in 1432 to reception centers. Institutions playing an educational role, in addition to the social role, also began to emerge. They include foundling hospitals, feeding centers, children’s homes and children’s shelters (asylums).

Under the influence of developed countries, institutions designed exclusively for preschool children, namely daycare centers and kindergartens (playschools), began to open in our country.

The development of pedagogical knowledge across the world has resulted in increased focus on the preschool education of children. The initial thoughts, i.e. the concept, were provided by Jan Amos Komenský in his Nursery School Handbook.

His influence on Croatian pedagogical theory would be significant. The emergence of preschools modeled after the pedagogical system developed by the German pedagogue, which has spread across Europe and reached Croatia through Austria, had the greatest impact on the emergence and development of preschool institutions in our region.

66

Zagrebačka zabavišta

Fröbel’s kindergartens or playschools were without a doubt a predecessor to Croatia’s modern-day kindergartens. Of course, they were initially developed as private institutes. Antonija Cvijić-Lukšić opened her kindergarten in Zagreb in 1869.

On 12 October 1869, Agramer Zeitung published the headline “Der Erste Kindergarten in Agram”. In 1879, her p was transferred to the Sisters of Mercy. Two more kindergartens opened in Zagreb that year. One was operated by Josipa Žitković, who had finished a kindergartens teacher school in Germany, and the other one by Antoaneta Kafka-Mieusset.

As private kindergartens did, after all, enroll children of affluent parents, Eduard Suhin, a canon, city government representative and school supervisor, proposed for a public city kindergarten to be established.

Different groups were against this because they thought it would not do poor children much good, arguing that such facilities offer no maternal love and admitting that some mothers do not know how to raise a child, so they made efforts to educate them as well.

Kat. br. 2

67

Zagrebačka zabavišta

Although Antun Cuvaj underlined the role of the mother as her child’s first teacher, in 1880 he wrote a brochure titled A Word on Kindergartens intended for „all parents and friends of Croatia’s youth“, advocated the opening of kindergartens and explained their value.

The public city kindergarten at Kaptol opened on 15 October 1882. In the Records of the Kaptol General Public Boys School and the Associated Public City Preschool dating back to 1884, we find a handwritten entry: “The first kindergarten was funded by the city budget.” The establishment of this institution would mark the beginning of preschool education in Croatia.

As early as next year, on 23 April 1883, another public city kindergarten began to operate in Ilica, managed by Josefina Halter. That year the city municipality commissioned Antonija Kassowitz-Cvijić to organize a kindergarten in the spirit of modern pedagogical principles. After a year of operating it, she was appointed principal of the Ilica Public Kindergarten.

Antonija Kassowitz-Cvijić was a prolific pedagogical, literary, archival and publicity/journalism professional. She was born in Zagreb in 1865. She obtained her degree in pedagogy in Vienna and liked to highlight her teacher Prof. Josip Kraft. She then began to work in Zagreb. Perhaps the fact that her mother was Antonija Cvijić-Lukšić explains her special interest in educating preschool children. As regards pedagogical theory, she liked to underline the influence of the famous Czech pedagogue Komenský. The fundamental ideas of his Nursery School may be recognized in her crucial work, is also a fundamental work in this field in Croatia at the time – the Kindergarten Manual, published in 1895 by the Pedagogical & Literary Association. Her Illustrated ABC dating back to 1893 may also be linked to Komenský’s Orbis sensualium pictus (1654), which was used as a supplement to the education of the youýngest ones as the first illustrative encyclopedia (actually a dictionary). She was an associate to local and German children’s and pedagogical journals. Antonija Kassowitz-Cvijić summarized all her theoretical and practical knowledge in the Manual. She adapted the most advanced requirements found in European trends concerning the pedagogy of educating early age children to our local circumstances.

The kindergartens that continued to be opened in Zagreb and elsewhere in Croatia used Fröbels’ modern working methods. Preschool festivals associated with various holidays were an excellent opportunity for management and staff to showcase 68

Zagrebačka zabavišta

their modern equipment and demonstrate their work with children. This is confirmed by numerous articles in periodicals, whereas tangible evidence has been preserved in the Croatian School Museum.

The purpose of all actions taken with children is to train them for school, although they were specifically prohibited from extending their activities to primary school matters. The means to attaining such objectives were divided into games, entertainment, and education of the mind and speech. Such games offered toys to be built and demolished because a child is not destructive, but wishes to change the shape of a toy. Such toys, collected and systematically organized for kindergartens, were referred to by Fröbel as “entertainment”.

The quality of work with preschool children was certainly enhanced by the pedagogical education of staff. The persons who first began to engage in preschool education activities in Croatia had been educated abroad. Established in 1848, the Women’s Teacher School of the Sisters of Mercy became public in 1851: it delivered two courses, initially also a preparatory one. The program included a special course to train preschool teachers.

The year 1874, in which the so-called first school law was passed in Croatia, may be considered the year in which preschool institutions have become legally regulated in Croatia.

According to the Kindergartens Organization Order issued pursuant to the law, preschools were designed to supplement and assist in home education and prepare children for school, but any primary school education was strictly excluded. The next law passed in 1888 also regulated this area and teachers also addressed these matters at meetings of their associations.

Pursuant to the Primary School and Teacher School Organization Law of 1874, the Worship and Education Department issued in 1878 the Special Preschool Teacher Training Course Organization Order. It provided for one-year courses that could be established within women’s teacher schools. In 1880, a permanent one-year course for kindergartens teachers was established within the Women’s Teacher School of the Sisters of Mercy Convent in Zagreb. The Articles of Organization for Teacher Schools of 1889 also defined the organization of the kindergarten`s teacher course.

69

KATALOŠKE JEDINICE HRVATSKI ŠKOLSKI MUZEJ Zbirka školske opreme i predmeta i Zbirka radova učenika i nastavnika 1. ZABAVIŠTE KOD PUČKE ŠKOLE U KRAJIŠKOJ ULICI U ZAGREBU Robert Auer Zagreb, 1899. papir, akvarel 58,8 × 38,8 cm HŠM Mp 2516 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1900.

Prikazana je zgrada prizemnice, postavljena dijagonalno i u drugom planu. Oko zgrade je ograda, a u dvorištu su stabla i

Kat. br. 2

72

klupe. Ispred zgrade su odgojiteljica i djeca. Akvarel je u okviru od japanskoga oraha i uokviren letvicama s pozlatom, a na donjem dijelu pričvršćena je reljefno lijevana metalna pločica s brojem 18.

Akvarel je bio izložen na: Svjetskoj izložbi u Parizu 1900.; Živjeti na periferiji Monarhije krajem 19. stoljeća u Trstu 1990.; 110 godina Gradskog iličkog zabavišta, HŠM, Zagreb, 1993.; 111 godina Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, HŠM, Zagreb, 1993., Stalni postav HŠM-a 2000.

Lit.: Rapo, Vesna, Hrvatski školski muzej – Pariška soba, HŠM, 2006.; Rapo, Vesna, Hrvatski školski muzej 1901.–2001.

Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.

V. R.

Zagrebačka zabavišta

RADOVI ŠIVANJA I PREPLETANJA PO FRÖBELU 2. ALBUM UZORAKA PREPLETANJA PAPIRA IZ ILIČKOGA ZABAVIŠTA Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. papir, karton, ljepenka, drvo, konac, slaganje, lijepljenje, prepletanje, šivanje 42,5 × 33,5 cm HŠM Mp 3312/1-26 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1900.

U album je uvezano 26 tabli s kombiniranim uzorcima raznih radova šivanja i prepletanja.

Uvezani su radovi šivanja štapića, rezani kartoni za slaganje četvorina, trokuta, metalnih polukolutića, slaganih prekriženih plastičnih letvica, slaganje prekriženih papira u trokute i kvadrate te geometrijske i cvjetne motive, propletenih plastičnih trakica u razne geometrijske oblike, zatim predvježbe i vježbe u šivanju koncem raznih geometrijskih i cvjetnih motiva te motiva životinja, zvjezdolikih motiva, kao i raznih uporabnih predmeta. Odgojiteljica i ravnateljica Iličkoga zabavišta bila je Josipa Žitković, koja je u svojem radu promicala Fröbelove metode rada s djecom. Album je bio izložen na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

3. OKVIR ZA FOTOGRAFIJU

4. KOŠARICA

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, svila, ljepenka, šivanje 13 × 16 cm HŠM Mp 3417 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, svila, ljepenka, konac, šivanje 30 × 30 cm HŠM Mp 3418 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Od dva pravokutna komada kartona, spojenih šivanjem, napravljen je okvir za fotografiju.

Na prednjem je dijelu otvor, a fotografija djevojčice postavljena je na podlogu od zelene svile.

V. R.

Košarica je sastavljena šivanjem od sedam komada kartona. Dno je od kartona u obliku šesterokuta, a na njega je pričvršćeno šest kartona u obliku četverokuta. Kartoni su sašiveni ružičastim koncem i učvršćeni trakom od zlatne srme.

V. R.

Kat. br. 4

Lit.: Rapo, Vesna, Hrvatski školski muzej – Pariška soba, HŠM, 2006.; Rapo, Vesna, Hrvatski školski muzej 1901.–2001.

Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.

V. R.

Kat. br. 5

73

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 6

7. SPREMNICA ZA IGLE U OBLIKU KNJIŽICE 5. KOŠARICA

6. SPREMNICA ZA ŠKARICE

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, svila, ljepenka, konac 11 × 26 × 26 cm HŠM Mp 3419 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, svila, ljepenka, konac, zlatna srma, perle, šivanje 16 × 5 cm HŠM Mp 3420 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Košarica je sastavljena od osam komada kartona. Dno je od jednog komada kartona okruglog oblika, a s unutarnje strane dna izvezeni su biljni motivi. Komadi kartona spojeni su ružičastim svilenim nabranim trakama, a na svakom je kartonu s unutarnje strane izvezen stilizirani biljni motiv. Vanjska strana kartona presvučena je ružičastom svilom.

V. R.

Spremnica je geometrijskoga oblika, sastavljena od četiri crna komada kartona na kojima su šivanjem izrađeni cvjetni motivi.

Komadi kartona spojeni su crvenim i žutim koncem te zlatnom srmom. Ručica za vješanje je od zlatne srme, a na krajevima su pričvršćene kitice od pozlaćenih perla.

V. R.

Kat. br. 7

74

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, svila, srebrna srma, platno, šivanje 6,5 × 9 cm HŠM Mp 3502 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Spremnica je izrađena od smeđega kartona, a s unutarnje je strane presvučena svilom. Zašiveno je pet komada bijeloga platna koji su obrađeni ružičastim koncem. Na vanjskim su stranicama geometrijski motivi šivani srebrnom srmom.

V. R. 8. SPREMNICA ZA SAT U OBLIKU PAPUČICE Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, srebrna srma, svila, šivanje 9 × 6,5 cm HŠM Mp 3503 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Papučica je izrađena od zelenoga kartona, povezana crvenim koncem i učvršćena srebrnom srmom, od koje je napravljena i petljica za vješanje. Na donjem

Zagrebačka zabavišta

nepravilnog geometrijskog oblika. Stranice su zašivene crvenim koncem i spojene zlatnom srmom. Vanjske su stranice preko cijele površine prošivene geometrijskim motivima.

V. R. 10. STALAK ZA IGLE Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, zlatna i srebrna srma, drvo, šivanje 10 × 5,5 cm HŠM Mp 3505 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Kat. br. 8

je dijelu karton presvučen žutom svilom. Na prednjem su dijelu crvenim koncem i tankom srebrnom srmom prošivene dvije osmerokrake zvjezdice.

V. R.

Stalak je napravljen od kružnoga komada drva, a sredina je ispunjena bijelim kartonom urešenim geometrijskim motivom šivanim crvenim koncem i tankom srebrnom niti te ispletenom trakom od zlatne srme. Na vrhu stalka pričvršćen je jastučić presvučen crvenom svilom.

V. R.

Kat. br. 10

11. SPREMNICA ZA SAT Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, srebrna srma, svila, flizelin, metal, šivanje, prepletanje 17 × 12 cm HŠM Mp 3506 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Spremnica je napravljena od smeđega kartona na koji je pričvršćen jastučić od flizelina presvučen plavom svilom i učvršćen na kartonsku podlogu te urešen srebrnom srmom. Na vrhu je pričvršćena metalna kukica s pozlatom na koju se stavi lančić sata. Karton je urešen motivima šivanim plavim i smeđim koncem.

V. R.

Kat. br. 11

9. KUTIJICA Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, zlatna srma, svila, šivanje, prepletanje 10 × 7 cm HŠM Mp 3504 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Kutijica je izrađena od bijeloga kartona, sastavljena je od pravokutnoga dna i četiri stranice 75

Zagrebačka zabavišta

12. KUTIJA ZA RUKAVICE

Kat. br. 13

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, svila, vunena nit, šivanje, prepletanje 31 × 13 cm HŠM Mp 3507 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Kutija je napravljena od kartona pravokutnoga oblika s poklopcem, sastavljena je šivanjem, a rubovi su urešeni i pričvršćeni pletenicama od žute vune. Unutrašnjost kutije presvučena je plavom svilom. Vanjske strane kutije urešene su šivanim tekućim geometrijskim i cvjetnim motivima, a na poklopcu je šivanjem ispisano RUKAVICE. V. R.

Kat. br. 14

13. TORBICA

14. KOŠARICA ZA RUČNI RAD

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, svila, vunena nit, zlatna srma, šivanje, prepletanje 33 × 16 cm HŠM Mp 3508 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, svila, vuna, pozlaćene nitne, šivanje, prepletanje 16 × 15 cm HŠM Mp 3509 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Torbica je izrađena od šest komada kartona nepravilnog oblika, pričvršćenih šivanjem te urešenih zlatnom srmom. Na gornje je rubove prišivena svila koja se prikuplja vunenom niti.

Vanjske stranice torbice urešene su šivanim cvjetnim motivima, a na krajevima su pričvršćene kitice od vunene niti.

V. R.

Izrađena je od sedam komada kartona spojenih šivanjem, nepravilnog oblika, spojenih ljubičastim koncem te učvršćenih ružičastom vunenom niti.

Unutarnji dijelovi kartona presvučeni su žutom svilom, a na vanjskima su šivanjem izrađeni geometrijski i cvjetni motivi.

Dva komada kartona služe kao poklopci koji se vežu vunenom niti, a dvije ručkice za nošenje na torbicu su pričvršćene pozlaćenim nitnama.

V. R.

Kat. br. 15

76

Zagrebačka zabavišta

15. KOŠIĆ Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, zlatni i srebrni papir, vuna, šivanje, prepletanje 8 × 6 cm HŠM Mp 3510 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Košić je izrađen od kartona četverokutnog oblika s poklopcem. Vanjski su rubovi učvršćeni tankom žicom koja je presvučena crvenom vunenom niti. Od tanke žice u produžecima su napravljene nožice te ukrasne vitice na gornjem dijelu. Na četiri su kraja pričvršćene kitice od crvene vune. Unutrašnjost je presvučena zlatnim papirom, a vanjski dio srebrnim sjajnim papirom.

Crveni uresi geometrijskoga oblika zalijepljeni su na svaku vanjsku stranicu košića.

V. R. 16. KOŠARICA Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, zlatni papir, vuna, šivanje, prepletanje 7 × 5,5 cm HŠM Mp 3511 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Košarica pravokutnoga oblika, izduženih stranica, izrađena je od kartona, stranice su šivane koncem, a na krajevima su pričvršćene kitice od vune. Na vanjske su stranice zalijepljeni ukrasi geometrijskih oblika izrađeni od sjajnoga zlatnog papira.

Unutrašnjost je presvučena zlatnim papirom.

V. R.

Kat. br. 16

17. KOŠARICA ZA PAPIR Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, papir, šivanje, prepletanje 7 × 5,5 cm HŠM Mp 3512 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Košarica je pravokutnoga oblika s poklopcem, izrađena od kartona i spojena koncem, na krajevima su pričvršćene kitice od konca, a na vanjske su strane zalijepljeni ukrasi od sjajnoga ljubičastog papira. Unutrašnjost je presvučena srebrnim papirom.

V. R.

Kat. br. 17

77

Zagrebačka zabavišta

19. KOŠARICA Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, vuna, svila, šivanje, prepletanje 17 × 9 cm HŠM Mp 3514 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Kat. br. 18

18. KOŠARICA Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, papir, perle, šivanje, prepletanje 14 × 7,5 cm HŠM Mp 3513 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902. Šesterokutna košarica s poklopcem izrađena je od kartona i spojena žutim koncem, na krajevima su pričvršćene kitice od žutoga konca i pozlaćenih

perla, a na vanjske su stranice zalijepljeni ukrasni komadi od zlatnoga sjajnog papira. Krajevi su učvršćeni metalnim žicama presvučenim končanom niti koje se produžuju kao nožice i ručkice, spojene su, a završavaju kiticom od konca i pozlaćenih perla. Unutrašnjost je presvučena zlatnim papirom, a vanjske strane crvenim sjajnim papirom na koji su prilijepljeni ukrasni komadi od zlatnoga papira geometrijskih oblika.

V. R.

Duguljasta šesterokutna košarica izrađena je od kartona te spojena zelenim koncem i na krajevima učvršćena vunenom niti, a u produžetku je prišiven svileni dodatak koji se može prikupiti vunenom trakom. Vanjske stranice kartona urešene su šivanim geometrijskim motivima. Unutrašnjost je presvučena zelenom svilom, a vanjske su stranice boje pijeska.

V. R. 20. OKVIR ZA KALENDAR Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1898./99. karton, konac, zlatna srma, perle, vuna, šivanje, prepletanje 22 × 17 cm HŠM Mp 3518 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1902.

Okvir za kalendar šivan je od dva kartona nepravilnog geometrijskog oblika. Krajevi su zašiveni i učvršćeni zlatnom srmom. Na prednjoj je strani napravljen otvor za kalendar, a obrubljen je koncem i zlatnom srmom. Kalendar je umetnut, a na kraju su pričvršćene vunene niti i zlatne perle. Na prednjoj su strani perlama i koncem različitih boja izvezeni razni geometrijski i cvjetni motivi.

V. R.

Kat. br. 19

78

Zagrebačka zabavišta

22. METALNI POLUKOLUTIĆI I DRVENI ŠTAPIĆI SLAGANI U SLIKOVNI PRIKAZ Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1906. karton, drvo, konac, zlatna traka, metalni polukolutići, drveni štapići, šivanje, izrezivanje, drvorez 35 × 64,5 cm HŠM Mp 3516 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1906.

Kat. br. 20

U tri jednake cjeline koje su razdvojene zlatnim trakama izrađeni su razni motivi od metalnih polukolutića i drvenih štapića. Na podlogu od bijeloga kartona prišiveni su plavim koncem. Izrađeni su različiti geometrijski oblici. Okvir je od drvenih letvica. Rad je izrađen za izlaganje na Sokolskoj higijenskoj izložbi u Zagrebu 1906. godine.

V. R. Kat. br. 22

21. METALNI POLUKOLUTIĆI SLAGANI U SLIKOVNI PRIKAZ Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1906. karton, drvo, konac, zlatna traka, metalni polukolutići, šivanje, izrezivanje, drvorez 46 × 87 cm HŠM Mp 3515 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1906.

U šest jednakih cjelina koje su razdvojene zlatnim trakama izrađeni su razni motivi od metalnih polukolutića. Na podlogu od bijeloga kartona zašiveni su crvenim koncem. Okvir je izrađen od drvenih letvica. Rad je izrađen za izlaganje na Sokolskoj higijenskoj izložbi u Zagrebu 1906. godine.

V. R.

Kat. br. 21

79

Zagrebačka zabavišta

23. DRVENI ŠTAPIĆI SLAGANI U SLIKOVNI PRIKAZ Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1906. karton, drvo, konac, zlatna traka, drveni štapići, šivanje, izrezivanje, drvorez 35 × 45,5 cm HŠM Mp 3517 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1906.

U dvije jednake cjeline, razdvojene zlatnom trakom, od drvenih su štapića izrađeni motivi dviju crkava. Na podlogu od bijeloga kartona drveni su štapići prišiveni plavim koncem. Okvir je izrađen od drvenih letvica.

Rad je izrađen za izlaganje na Sokolskoj higijenskoj izložbi u Zagrebu 1906. godine.

V. R. 24. DRVENI ŠTAPIĆI SLAGANI U SLIKOVNI PRIKAZ Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1906. karton, drvo, konac, zlatna traka, drveni štapići, šivanje, izrezivanje, drvorez 138 × 27 × 1,5 cm HŠM Mp 5325 Kat. br. 23

Kat. br. 23

80

Kat. br. 23

Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1906.

Na podlozi od bijeloga kartona u pet jednakih cjelina, koje su razdvojene zlatnom trakom, od drvenih su štapića izrađeni razni motivi (geometrijski, cvjetni motivi, motiv crkve, stol, stolice…), koji su prišiveni zelenim koncem. Okvir je od drvenih letvica. Rad je izrađen za izlaganje na Sokolskoj higijenskoj izložbi u Zagrebu 1906. godine.

V. R.

25. DRVENI ŠTAPIĆI I METALNI KOLUTIĆI SLAGANI U SLIKOVNI PRIKAZ Josipa Žitković; odgajateljice iz zabavišta; Iličko zabavište Zagreb, 1906. karton, drvo, konac, zlatna traka, drveni štapići, šivanje, izrezivanje, drvorez 138 × 27 × 1,5 cm HŠM Mp 5326 Dar Iličkoga zabavišta u Zagrebu 1906.

Na podlozi od bijeloga kartona u pet jednakih cjelina, koje su

Zagrebačka zabavišta

razdvojene zlatnom trakom, od drvenih štapića i metalnih kolutića izrađeni su razni motivi (brod, lokomotiva, vatrogasna štrcaljka, padobran, svjetiljke i dr.), koji su prišiveni zelenim koncem. Okvir je izrađen od drvenih letvica. Rad je rađen za izlaganje na Sokolskoj higijenskoj izložbi u Zagrebu 1906. godine.

V. R. Radovi 2 – 20 izrađeni su u Iličkom zabavištu za izlaganje na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900., a radovi 21 – 25 za izlaganje na Sokolskoj higijenskoj izložbi u Zagrebu 1906. godine. Odgajateljica i ravnateljica zabavišta bila je Josipa Žitković. Bila je zagovornica Fröbelovih metoda rada s djecom, koristeći igračke koje su se mogle upotrebljavati i

slagati na razne načine. Prva je igračka bila lopta, zatim kugla, valjak i kocka. Poslije se djeci daju štapići, šipke, daščice, kolutići, različiti oblici kartončića od kojih su mogli stvarati različite oblike te šivati različite predmete, kutijice, životinje, ali i biljke te oruđe.

Lit.: Medved, 1902, 66; Rapo, Vesna, Hrvatski školski muzej – Pariška soba, HŠM, 2006.; Rapo, Vesna, Hrvatski školski muzej 1901.–2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.

V. R.

26. SLIKOVNICA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ N. Bohny’s neues Bilderbuch Niklaus Bohny; C. Valteler; Verlag von J. F. Schreiber in Esslingen u/N. DE : Esslingen, 19. st. papir, ljepenka, litografija 28 × 36 cm HŠM Mp 4658 U korice je umetnuto 39 listova sa slikama i tekstom. Na naslovnoj stranici korica prikaz je majke sa sedmero djece kako im čita iz slikovnice. Na listovima su razni prikazi iz svakodnevnoga života i okoline u tehnici kolorirane litografije. Ispod svakog su slikovnoga prikaza pitanja koja bi trebala poticati djecu na promatranje, razmišljanje, računanje i govor.

V. R. Kat. br. 26

81

Zagrebačka zabavišta

Cjelinu čine kutija s poklopcem i kamenčići za slaganje. Kutija je izrađena od četiri bočne i jedne donje letvice koje su na krajevima učvršćene metalnim okovima, a gornji je dio urešen zaobljenim letvicama u koje se pomoću utora može umetnuti poklopac. Na poklopcu od drvene letvice na dužoj je vanjskoj stranici zalijepljena zaobljena letvica koja služi i kao ručka, na gornjoj je strani zalijepljen papir s ukrasnim slikovnim prikazom, a na donjoj je strani zalijepljen papir sa slikom i uputama što se može složiti od kamenčića. U kutiju su složeni kamenčići različitih dimenzija i oblika koji služe za slaganje različitih oblika.

Drvo je svjetlosmeđe, a kamenčići su crveni, plavi, bijeli i sivi.

V. R. 29. RICHTEROVI KAMENČIĆI ZA SLAGANJE IGRAČKI

Kat. br. 27

27. DRVENE KOCKICE ZA SLAGANJE U KUTIJI Zagreb, 1885. – 1887. papir, drvo, litografija, drvorez, lijepljenje kutija: 5,5 × 22,5 × 29,5 cm HŠM Mp 4902 Kutija je izrađena od četiri bočne i jedne donje letvice, koje su sastavljene, a poklopac se ulaže pomoću utora. Drvo je svjetlosmeđe. U drvenu su kutiju smještene kocke za slaganje s raznim slikovnim prikazima, a poklopac je pomičan i na njega je zalijepljena slika koja se nalazi na jednoj stranici kocaka: djevojčica na konju. Ostali slikovni prikazi koji se mogu složiti su: ovčice i jaganjci na polju; pijetao, 82

kokoši i pilići; djevojčica na konju s konjićem pokraj njih; žena hrani krave i tele te djevojčica hrani patkice.

V. R. 28. RICHTEROVI KAMENČIĆI ZA SLAGANJE IGRAČKI Anker Steinbaukasten aus der Fabrik : Erste österr.-ungar.

K. und K. priv. Steinbaukasten – Fabrik; F. Ad. Richter & Cie. Wien; Nürnberg; Rotterdam; London, 1890. – 1900. papir, drvo, metal, kamen, izrezivanje, drvorez, litografija kutija: 4,5 × 17 × 23,5 cm HŠM Mp 4903 Dar proizvođača 1901.

Anker Steinbaukasten aus der Fabrik : Erste österr.-ungar. K. und K. priv. Steinbaukasten – Fabrik; F. Ad. Richter & Cie. Wien; Nürnberg; Rotterdam; London, 1890. – 1900. papir, drvo, metal, kamen, izrezivanje, drvorez, litografija kutija: 4,5 × 22,5 × 32 cm HŠM Mp 4904 Dar proizvođača 1901.

Cjelinu čine kutija s poklopcem i kamenčići za slaganje. Kutija je izrađena od četiri bočne i jedne donje letvice koje su na krajevima učvršćene metalnim okovima, a gornji je dio urešen zaobljenim letvicama u koje se pomoću utora može umetnuti poklopac. Na poklopcu od drvene letvice na dužoj je vanjskoj stranici zalijepljena zaobljena letvica koja služi i kao ručka, na gornjoj je strani zalijepljen papir

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 29

s ukrasnim slikovnim prikazom, a na donjoj je strani zalijepljen papir sa slikom i uputama što se može složiti od kamenčića.

U kutiju su složeni kamenčići različitih dimenzija i oblika koji služe za slaganje različitih oblika. Drvo je svjetlosmeđe, a kamenčići su crveni, plavi, bijeli i sivi.

V. R.

Kat. br. 30

30. MODEL CRKVE SLOŽEN OD RICHTEROVIH KAMENČIĆA F. Ad. Richter & Cie.; Anker Steinbaukasten aus der Fabrik : Erste österr.-ungar. K. und K. priv.

Steinbaukasten – Fabrik; F. Ad. Richter & Cie. Wien; Nürnberg; Rotterdam; London, kraj 19. st. drvo, kamen, izrezivanje, lijepljenje podloga: 40,5 × 30,5 cm model: 26 × 36 × 55 cm HŠM Mp 30756 Dar proizvođača 1902.

Podloga je izrađena od zeleno obojene drvene letvice pravokutnoga oblika. Na podlogu je od Richterovih kamenčića različitih boja i oblika složen i zalijepljen (ne u cijelosti) model crkvice, jedan od modela koje proizvođač preporučuje za slaganje.

V. R. 83

Zagrebačka zabavišta

31. ALBUM SA SLIKAMA I UPUTAMA ZA SLAGANJE RAZLIČITIH MODELA OD KAMENČIĆA Anker Steinbaukasten aus der Fabrik : Erste österr.-ungar. K. und K. priv. Steinbaukasten – Fabrik; F. Ad. Richter & Cie. Wien; Nürnberg; Rotterdam; London, 1890. – 1900. papir, karton, kaširanje, litografija album: 27,5 × 38 cm HŠM Mp 4905 Dar proizvođača 1901.

Korice su pravokutnoga oblika i napravljene od kartona preko kojeg je zalijepljena ljepenka, posebno učvršćena na hrptu, a na unutarnje stranice zalijepljen je papir s cvjetnim uzorkom. U album je uvezan 41 list papira

Kat. br. 31

s prikazima uzoraka za slaganje raznih oblika od ukrasnih kamenčića uz pismena objašnjenja kako se slaže koji prikaz.

Na naslovnici korica u zlatotisku

je otisnuto: DIE / BAUKUNST IM KLEINEN / ODER / DAS BAUEN MIT ANKER-BAUSTEINEN / AUS DER / FABRIK VON F. AD. RICHTER & CIE. V. R. 32. ALBUM SA SLIKAMA I UPUTAMA ZA SLAGANJE RAZLIČITIH MODELA OD KAMENČIĆA Leipziger Lehrmittel-Anstalt (Dr. Oskar Schneider) Leipzig, 1890. – 1900. papir, litografija, lijepljenje 12,5 × 18 cm HŠM Mp 4906 Dar proizvođača 1901.

Korice su pravokutnoga oblika, napravljene od debljega papira i učvršćene na hrptu. Na naslovnoj stranici otisnut je prikaz djece koja slažu model od kamenčića, a na posljednjoj je prikaz crkve složene od kamenčića. U slikovnicu je uvezano 12 listova s uputama za slaganje, slikovnim materijalom, cijenama i reklamama za slikovnice i razne igre.

V. R.

Kat. br. 32

84

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 33

33. DJEČIJA SLAGALICA – RUČNA TISKARA

34. DOMINO SLAGALICE /za djecu od tri i više godina

35. KUHINJSKI ELEMENTI ZA IGRU

Zagreb, 1960-e karton, drvo, plastika, izrezivanje kutija: 18 x 19,5 x 2,5 cm HŠM Mp 30755

Mehanotehnika Izola, 2. pol. 20. st. karton, tisak, izrezivanje 4 x 10 x 24 cm HŠM Mp 30757 Dar Željke Joler 2006.

Zagreb, 1960-e drvo, drvorez stolica: v=11,5 cm; stol: 9 x 10 x 12 cm; element: 9 x 7 x 12 cm; kredenc: 18 x 11 x 6,5 cm HŠM Mp 30753/1-7 Otkup 2007.

Kutija je izrađena od kartona, a u nju su smješteni dijelovi za slaganje, vodilice, plastična slova, jastučić s tintom i okviri u koje se slažu slova. Na naslovnicu kutije je otisnut prikaz djece koja slažu slova, a iznad prikaza je otisnuto: Ručna tiskara.

V.R.

Od kartona je izrađena kutija s poklopcem u koju je u četiri odjeljka smješteno 28 kartončića sa slikovnim prikazima i točkicama za domino slagalice. Na poklopcu su tiskani razni prikazi s domino kartončića te naslovom i proizvođačem.

V. R.

Od drva su izrađeni elementi za kuhinju (igračke za djecu). Komplet se sastoji od stola, četiri stolice, kredenca i kuhinjskog elementa. Dijelovi su rađeni od tankih drvenih letvica, a vanjski dijelovi svih elemenata su oslikani.

V.R.

Kat. br. 35

85

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 36

36. ŠKOLOVID KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONIJE Rajko Čop Zagreb, 1898/99. karton, drvo, tuš, rukopis, akvarel 236 x 140 cm HŠM Mp 2496 Dar Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu 1900.

U jednostavnom hrastovom okviru na kartonu, tušem i akvarelom je nacrtan zemljovid ondašnjih Kraljevina Hrvatske i Slavonije s označenim županijama, planovima gradova Zagreba, Osijeka, Zemuna i Varaždina. Planovi gradova su uokvireni paspartu linijama, a imaju i prateće popise škola na francuskom i hrvatskom jeziku te statističke tabele s lijeve strane prikaza. U gornjem lijevom kutu je naslov: Školstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji koncem godine 1898./1899., također na francuskom i hrvatskom jeziku, 86

a na sredini donje površine nalazi se tumač znakova i mjerilo 1 : 360 000. Cijeli prikaz je ukrašen viticama u secesijskom stilu te paspartu linijama. Naslov je u lijevom gornjem kutu: Tableau - des - écoles - dans - les - royaumes - de - Croatie - & Slavonie / Školovid - kraljevina - Hrvatske - i - Slavonije. Školovid je bio izložen na: Svjetskoj izložbi u Parizu 1900.; Živjeti na periferiji Monarhije krajem 19. stoljeca u Trstu 1990.; 111 godina Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, HŠM Zagreb, 1993.

Lit.: Medved, 1902., 103-105.

V.R. Školovidom je predstavljena i aktivnost zabavišta i čuvališta za godinu 1898./99. Od ukupno 23 zavoda 4 su bila javna, a 19 privatnih. Ukupan broj učiteljskih osoba, djelatnika zabavišta i čuvališta, bio je 35. Ukupan broj polaznika 1358. Iskazan je i troškovnik uzdržavanja za godinu

1898./99. u iznosu od 2035 kr.

Trošak za jednog učenika iznosio je 23 kr, a za jednog učitelja 780 kr. Na Školovidu su prikazana zabavišta i čuvalištima za gradove Zagreb, Osijek, Zemun i Varaždin. Na karti Zagreba označena su zabavišta pod brojevima: 1, 2, 4, 6, 17, a čuvalište pod brojem 7. Na karti Osijeka od broja 6 do broja 9 prikazana su čuvališta, a pod brojem 10 i 11 zabavišta. Na karti Zemuna pod brojem 1 i 2 prikazana su zabavišta, dok za grad Varaždin nema podataka.

K.G.

Zagrebačka zabavišta

38. SPHINX / SLIKOVNICA S UPUTAMA ZA IZRADU SFINGE F. Ad. Richter & Cie.; Rudolstadt Richters Druckerei; Verlag der Leipziger Lehrmittel – Anstalt von dr. Oskar Schneider Wien; Thüringen; Leipzig, 1897.

– 1900. papir, litografija 6 × 10 cm HŠM Mp 4912 Dar proizvođača 1901.

Kat. br. 37

37. RICHTERS BAUVORLAGEN No. 6. NEUE FOLGE. / ALBUM SA SLIKAMA I UPUTAMA ZA ŠEST NOVIH ZAHVATA Richters Kunst-Anstalt in Rudolstadt (Thür.); Leipziger Lehrmittel-Anstalt (Dr. Oskar Schneider) Leipzig, 1890. – 1900. papir, litografija 15 × 21 cm HŠM Mp 4911

Dar proizvođača 1901.

Korice su pravokutnoga oblika, napravljene od debljega papira i učvršćene na hrptu. U album je uvezano devet listova s uputama za slaganje, slikovnim materijalom, cijenama i preporukama za slikovnice i razne igre.

V. R.

Slikovnica je pravokutnoga oblika, napravljena od papira, a na naslovnoj je stranici otisnuta sličica sfinge. U slikovnicu su uvezani listovi s objašnjenjem na pet jezika (njemački, mađarski, talijanski, češki i poljski) i slikovnim prikazima u boji o načinu slaganja sfinge. Na stražnjim koricama otisnut je prikaz modela složenog od Richterovih kamenčića.

V. R.

Kat. br. 38

87

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 39

39. UPUTE, NACRT I SLIKOVNI PRIKAZI ZA SLAGANJE / No. 4A NEUE FOLGE

40. UPUTE, NACRT I SLIKOVNI PRIKAZI ZA SLAGANJE / NEUE FOLGE 6.

Richters Kunst-Anstalt in Rudolstadt (Thür.); Rudolfstadt Richters Druckerei Wien; Thüringen; Leipzig, 1897.

– 1900. papir, litografija 20 × 40 cm HŠM Mp 4913 Dar proizvođača 1901.

F. Ad. Richter & Cie.; Rudolstadt (Germany) Richters Printing Establishment Leipzig; Rudolstadt, 1890.

– 1900. papir, tisak, kolorirana litografija nacrt: 24,5 × 51,5 cm; nacrt za slaganje: 24 × 34,5 cm; slikovni prikaz 1: 22 × 14 cm; slikovni prikaz 2: 16,5 × 12,5 cm HŠM Mp 4914 Dar proizvođača 1901.

Od tanjega papira izrađena je naslovnica s tekstualnim objašnjenjima na pet jezika, uz koju su spojena dva lista debljega papira na koji su otisnuti različiti slikovni prikazi s motivima iz života.

Cjelini je pridružen veći sklopivi papir – predložak s rasterom s kockicama širine 1 cm za slaganje pojedinih prikaza, na čijoj su poleđini tiskane upute na 10 jezika.

V. R. 88

Cjelinu sačinjava šest manjih slikovnih prikaza različitih motiva za slaganje, jedan list s nacrtom za slaganje crkve od Richterovih kamenčića. Cjelini je pridružen nacrt izrađen od pravokutnoga komada papira – raster s kockicama širine 1 cm, koji se rabio kao predložak

– podloga za slaganje pojedinih prikaza, na čijoj su poleđini tiskane upute na 10 jezika.

V. R. 41. DJEČJA KOLICA ZA IGRU Zagreb, 2. pol. 20. st. drvo, šiba, platno, konac, drvorez, pletenje, šivanje, čipka na kukicu 55 × 26 × 53 cm HŠM Mp 30731 Otkup 2007.

Dječja kolica za igru izrađena su od drvene i pletene konstrukcije. Nosiva konstrukcija s kotačima izrađena je od drva, a gornji dio kolica s ručicom za vožnju ispleten je od šiba i pričvršćen na podlogu od drvene letvice.

U kolicima je jastučić (s presvlakom), madrac (s plahtom), poplun (s presvlakom) i čipkani prekrivač za gornji dio kolica.

V. R.

Zagrebačka zabavišta

42. ZIDNA TABLA / CRVENKAPICA Dresden C. C. Meinhold und Söhne; Felix Elssner Dresden, kraj 19. st. papir, kolorirana litografija 73 × 105,5 cm HŠM Mp 6040 Dar proizvođača 1904.

Na podlozi od debljega papira pravokutnoga oblika otisnut je prikaz. U sredini je glavni prikaz – Crvenkapica s vukom u šetnji kroz šumu, oko kojeg su u osam omeđenih cjelina otisnuti manji prikazi – detalji iz priče. Rubovi litografije učvršćeni su ljepenkom, a na gornjem su rubu učvršćene metalne rupice za vješanje. Na poleđini litografije otisnuti su podaci o proizvođaču i autoru. Litografija je dio cjeline Bajke u slici.

V. R. Kat. br. 43

Kat. br. 41

43. ZIDNA TABLA / TRNORUŽICA

44. ZIDNA TABLA / VUK I SEDAM KOZLIĆA

Dresden C. C. Meinhold und Söhne; Felix Elssner Dresden, kraj 19. st. papir, kolorirana litografija 71 × 98 cm HŠM Mp 30761 Dar proizvođača 1904.

C. C. Meinhold und Söhne Dresden, kraj 19. st. papir, kolorirana litografija 70 × 100 cm HŠM Mp 30762 Dar proizvođača 1909.

Na podlozi od debljega papira pravokutnoga oblika otisnut je prikaz. U sredini je glavni prikaz – zaspala Trnoružica pokraj koje stoji mladi princ. Prikaz je urešen cvjetnim motivima, a ispod njega su u tri omeđene cjeline otisnuti manji prikazi – detalji iz priče. Duži krajevi litografije učvršćeni su ljepenkom. Na poleđini litografije otisnuti su podaci o proizvođaču i autoru.

Litografija je dio cjeline Bajke u slici.

V. R.

Na podlozi od debljega papira pravokutnoga oblika, horizontalno postavljenog, otisnut je u paspartuu slikovni prikaz. U tri veće cjeline u gornjem dijelu te u tri manje cjeline u donjem dijelu prikazi su iz bajke Vuk i sedam kozlića. Litografija je dio cjeline Basne u slici.

V. R.

89

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 44

45. ZIDNA TABLA / VUK I SEDAM KOZLIĆA Fridrih Jasper; C. Angerer i Göschl; Društvo za razmnožavačku umjetnost; A. Pock Beč, 1896. papir, litografija – kromocinkografija 48 × 37 cm HŠM Mp 30763 Dar proizvođača poč. 20. st.

Na podlozi od papira u paspartuu su otisnuti slikovni prikazi (sedam) i tekstovi na temu Vuk i sedmero jaradi. Litografija je dio cjeline slikovnih prikaza Basne u slici iz edicije Slike za školu i kuću. Iznad prikaza u sredini otisnuto je Slike za školu i kuću / Izdane od društva za razmnožavačku umjetnost u Beču / Preporučene školskim vlastima od c. kr. ministarstva za bogoštovlje i nastavu / odlukom 9. januara 1897 br. 31968/96. U lijevom gornjem 90

kutu otisnuto je Basne, a u desnom gornjem kutu Br. 8. Ispod prikaza otisnuto je u lijevom kutu Cijena 20 para, a u desnom Pridržana su sva prava. Ispod prikaza su otisnuti i podaci o autoru crteža, tisku i nakladniku.

V. R. 46. ZIDNA TABLA / IVO I MARICA Fridrih Jasper; C. Angerer i Göschl; Društvo za razmnožavačku umjetnost; H. Lefler Beč, 1896. papir, litografija – kromocinkografija 48 × 37 cm HŠM Mp 30764 Dar proizvođača poč. 20. st.

Na podlozi od papira u paspartuu su otisnuti slikovni prikazi (sedam) i tekstovi na temu IVO I MARICA. Litografija je dio cjeline slikovnih prikaza Basne u slici

iz edicije Slike za školu i kuću.

Iznad prikaza u sredini otisnuto je Slike za školu i kuću / Izdane od društva za razmnožavačku umjetnost u Beču / Preporučene školskim vlastima od c. kr. ministarstva za bogoštovlje i nastavu / odlukom 9. januara 1897 br. 31968/96. U lijevom gornjem kutu otisnuto je Basne, a u desnom gornjem kutu Br. 7. Ispod prikaza otisnuto je u lijevom kutu Cijena 20 para, a u desnom Pridržana su sva prava. Ispod prikaza u sredini otisnuti su i podaci o autoru crteža, tisku i nakladniku.

V. R.

ZagrebaÄ?ka zabaviĹĄta

Kat. br. 46

91

Zagrebačka zabavišta

47. ZIDNA TABLA / ŠIPČANICA (TRNORUŽICA)

49. ZABAVICE DJEČJEG VRTA PO FROBELU

Fridrih Jasper; Društvo za razmnožavačku umjetnost; C. Angerer i Göschl; H. Lefler Beč, 1896. papir, litografija – kromocinkografija 48 × 37 cm HŠM Mp 30765 Dar proizvođača poč. 20. st.

autorica Marija Ligutich Dubrovnik, 1915. g. karton, papir, rukopis, šivanje, prepletanje 26 × 37 cm HŠM-35727 Dar R. Tanhofer 2013.

Na podlozi od papira u paspartuu su otisnuti slikovni prikazi na temu ŠIPČANICA (Trnoružica).

Litografija je dio cjeline slikovnih prikaza Basne u slici iz edicije Slike za školu i kuću. Prikaz je dio albuma, i to u drugoj seriji.

Iznad prikaza u sredini otisnuto je Slike za školu i kuću / Izdane od društva za razmnožavačku umjetnost u Beču / Preporučene školskim vlastima od c. kr. ministarstva za bogoštovlje i nastavu / odlukom 9. januara 1897 br. 31968/96. U lijevom gornjem kutu otisnuto je Basne, a u desnom gornjem kutu Br. 38. Ispod prikaza otisnuto je u lijevom kutu Cijena 20 h, a u desnom Pridržana su sva prava. Ispod prikaza su otisnuti i podaci o autoru crteža, tisku i nakladniku.

V. R. 48. ORMARIĆ ZA IGRAČKE Zagreb, 2. pol. 20. st. drvo, drvorez 69,5 × 48 × 25 cm HŠM Mp 30766 Dar F. Fijačko 2008.

Ormarić za igračke izrađen je od drvenih letvica koje su spojene u utorima. Pravokutnoga je oblika, u donjem dijelu ima ladicu s vratima, a u gornjem dijelu prostor sa dvije pregradne letvice za igračke. Prostor se zatvara dvojim vratima.

V. R. 92

Od kartona su izrađene korice u koje su uvezana 22 deblja lista na kojima su radovi izrađeni šivanjem, prepletanjem i izrezivanjem papira. Motivi su različiti: geometrijski, cvjetni, motivi čipke, ljudi i životinja. Na naslovnom je listu u gornjem dijelu nacrtan tekući cvjetni motiv, ispod je naslov ZABAVICE / DJEČJEG VRTA / PO FROBELU., a

u donjem desnom kutu potpis je autorice LIGUTIĆM. Autorica (Marija Ligutich, 1895.

– 1987.?) majka je prof. dr. Radovana Ivančevića i gđe Radojke Tanhofer. Radovi su nastali dok je bila učenica u srednjoj školi u Dubrovniku, u internatu ss. klarisa.

V. R. Lit.: Rapo, Vesna: Hrvatski školski muzej 1901.–2001. Katalog stalnog postava, HŠM, 2001.

Kat. br. 47

Zagrebačka zabavišta

50. Komenský, J. A. litografija, detalj tisak; ljepenka 57 × 87 cm HŠM Mp 3300 Litografija dvojezičnoga naslova: K slavnostem Komenskeho / Zur Komenius-feier. Sadrži 14 fotografija te legende uz svaku

od njih. U središnjem dijelu litografije nalazi se uvećana fotografija J. A. Komenskoga. Središnju fotografiju Komenskoga okružuju fotografije različita sadržaja: škola u Blatnom Potoku, panorama grada Nivnica, panorama grada Kralove Dvora, Komenský, J. A., Karel, panorama Chaloupka, spomenik

Komenskom, panorama Blatnog Potoka, spomenik Komenskom, panorama mjesta Lešno, panorama grada Uhersky Brod, bista J. A. Komenskoga te mlin u Nivnicama. Pozadina litografije je svjetlosmeđa.

K. G.

Kat. br. 50

93

Zagrebačka zabavišta

Kat. br. 52

51. PLAN: ZAGREB razglednica u boji Zagreb (?), oko 1901. g. karton 14 × 8,9 cm HŠM Mp 3159 Razglednica je dio cjeline Zemljovidi županija na razglednicama: Zagrebačka, Varaždinska, Virovitička, Srijemska, Riječkomodruška, Ličko-krbavska, Bjelovarsko-križevačka i Požeška.

Bila je nalijepljena na karton, zajedno s ostalih osam koje prikazuju županije Hrvatske, pod staklom i u okviru. U boji je te sadrži kartu – plan Zagreba pod Medvednicom. Plan Zagreba otisnut je na tanjem kartonu. Na gornjem lijevom vrhu karte nalazi se grb Grada Zagreba, a na poleđini razglednice crtovlje za dopisnicu.

K. G. 94

52. NACRT GRADA ZAGREBA / (Plan der Stadt ZAGREB) izdavač ASIR RADIONA / ZAGREB Zagreb, oko 1910. g. kolorirana litografija, papir 59,5 × 77 cm HŠM Mp 6420 Dar Lj. Tomašević Na podlogu od debljega papira pravokutnoga oblika u malom paspartuu otisnut je nacrt grada Zagreba s popisom ulica i najvažnijih državnih ustanova, škola, tvornica i dr. Nacrt je razdijeljen na četvorine, koje su gore i dolje označene brojevima 1 – 13, a desno i lijevo slovima A – K radi orijentacije. U donjem dijelu, od sredine ukoso prema rubu, popis je javnih zgrada, ureda, crkava, škola, konzulata, tvornica i dr. te ulica, trgova i

cesta u Zagrebu, uz oznaku gdje je što na karti. U donjem lijevom kutu tiskano je: ASIR - RADIONA / ZAGREB, a u gornjem lijevom kutu: NACRT GRADA Zagreba / (Plan der Stadt ZAGREB). Legende su na hrvatskom i njemačkom jeziku.

V. R.

Zagrebačka zabavišta

Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka 53. [TEORIJA ZABAVIŠTA] Zagreb, [s.a.] papir, tisak 23 × 15,5 cm, 62 str.

HŠM K2 1336 Publikacija u tvrdom uvezu bez naslovne stranice i impresuma.

Tekst počinje naslovom “Poglavje prvo. Zabavište. §. 1. Pojam zabavišta.” Na naljepnici u lijevom gornjem kutu rukom je napisano “Teorija zabavišta”.

Najvjerojatnije je nastala 80-ih godina 19. stoljeća za potrebe nastave za zabavišne učiteljice u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu, gdje je 1879. otvoren posebni tečaj/odjel za zabavišne učiteljice. Prve dvije školske godine teoriju zabavišta predavala je sestra Angjela Poje, a od 1881./82. do 1896./97. sestra Valerija Grabner. Struktura, sadržaj i stil pisanja nedvojbeno upućuju na zaključak da je nastala na temelju predavanja. Š. B.

Mladen Barbarić. Većina brojeva ima barem jednu crno-bijelu ilustraciju. Š. B. 55. BADNJAK Christoph Schmid Zagreb: Nakladom Hrv. ped. knjiž. sbora, 1888. papir, tisak: C. Albrecht 17,5 × 11,5 cm, 70 str., ilustr.

HŠM K2-3413 Zbirka ćudorednih pripovijedaka za djecu njemačkoga pisca Christopha Schmida. Knjižica je u tvrdom uvezu s utisnutim ukrasnim okvirima na koricama i naslovom u zlatotisku. Pripovijetke je na hrvatski preveo i preradio Smiljan [Tomislav Ivkanec]. Š. B.

56. BASNE I KRATKE PRIPOVĚSTI OD RAZLIČNIH KLASIČKIH SPISATELJAH IZ LATINSKOG, FRANCEZKOG, NĚMAČKOG I NAŠEG JEZIKA SKUPLJENE… Ignjat Čivić Rohrski Karlovac, 1844. papir, tisak: Ivan N. Prettner 21 × 14 cm, 2. sv.: 97-181 str. + [5] tabla, 4. sv.: 275-370 str. + [5] tabla HŠM K2-3452, K4-3582 Prva sustavno ilustrirana hrvatska knjiga objavljena je u četiri (prema nekim izvorima u šest) svezaka. Paginacija se nastavlja iz jednog sveska u drugi, kao i redni broj basna. Drugi svezak sadrži 68, a četvrti 71 basnu. U svakom je svesku po pet listova s ilustracijama Alberta Nikole Laupperta. Drugi svezak počinje ilustriranim naslovnim listom.

Kat. br. 56

54. ANĐEO ČUVAR : list za hrvatsku katoličku mladež Cernik, 1903./04. papir, tisak: M. Bauer u Novoj Gradiški 23 × 16 cm, 160 str., ilustr.

HŠM K2-3710 Treće godište Anđela čuvara, jednostavnog tvrdog uveza (karton, platno), sadrži brojeve od 2 do 10, objavljene od 15. listopada 1903. do 15. lipnja 1904. godine. Umjesto prvog broja trećega godišta uvezan je prvi broj četvrtoga godišta od 15. rujna 1904. godine. List je objavljivao pjesme, pripovijetke, poučne članke te zagonetke, pitalice, rebuse i sl. Treće je godište uredio 95

Zagrebačka zabavišta

Ispod ilustracije je potpis Kamenorez M. Trentsenskog a Becu.

Oba su sveska u jednostavnom tvrdom uvezu. Š. B. 57. DAS PESTALOZZI-FRÖBELHAUS I. Berlin, 1913. papir, tisak: Imberg & Lefson 24 × 16 cm, 95 str., ilustr.

HŠM K4 4181 Spomen-spis u povodu 40 godina postojanja Kuće PestalozziFröbel u Berlinu sadrži sjećanja bivših učenica, opis i prikaz rada Kuće na početku 20. stoljeća.

Tekst potkrepljuju fotografije djece i odgojiteljica u različitim aktivnostima. Publikacija je u broširanom uvezu. Na vrhu prednjih korica je ilustracija – stilizirane sjene djece s odgojiteljicom pri obavljanju radova u vrtu. Š. B. 58. DIE FRÖBELSCHEN BESCHÄFTIGUNGEN DARGESTELLT IN EINZELHEFTEN MIT ERLÄUTERUNGEN Marie Müller-Wunderlich Leipzig, Verlag von Friedrich Brandstetter, oko 1910. papir, tisak 23 × 18 cm, 4 sv., ilustr.

HŠM K2 539 (1. sv.), K2 1218 (2. sv.), K4 767 (3. sv.), K2 1219 (4. sv.)

Ilustrirani priručnik u četiri sveščića tvrdoga uveza sadrži upute i objašnjenja za četiri aktivnosti u fröbelovskim dječjim vrtićima. Veći dio svakog sveščića odnosi se na table u boji s vrstama motiva i shematskim prikazima izvedbe. Prednje su korice svakog sveščića ukrašene karakterističnim materijalima 96

Kat. br. 59

i motivima. U prvom je riječ o pletenju, u drugom o umijeću presavijanja papira, u trećem su predstavljene aktivnosti s graškom i drvenim štapićima, a u četvrtom radovi u glini. Š. B. 59. DJEČJA RADOST : pjesme i pripovijetke dobroj djeci Priredio Čika Veno [Vjenceslav Novak] Zagreb, Tisak i naklada Knjižare Lav. Hartmana (Kugli Deutsch), oko 1900. papir, tisak 30 × 21 cm, [34] str., ilustr.

HŠM K2 3571

Slikovnica u tvrdom uvezu, nepaginiranih stranica, s ilustracijama u bojama nepoznatog autora, sadrži kratke pripovijetke i pjesme bez neke vidljive međusobne veze. Pripovijetke su najčešće na lijevoj, a pjesme s ilustracijama na desnoj strani knjige. Motivi su pretežno realistični prikazi djece i odraslih, kojima su prilagođeni stihovi, vjerojatno nastali prema gotovim ilustracijama. Na prednjim je koricama motiv djevojčice u ružičastoj haljini koja sjedi na sklopivom stolcu s knjigom i mačkom u rukama. Š. B.

Zagrebačka zabavišta

60. DRAGUŠICE : pripoviedčice i pjesmice za malu djecu Zagreb, Nakladom Hrv. pedagogijsko-književnoga sbora, 1884. papir, tisak: Ign. Granitz i dr.

18 × 12 cm, 62 str., ilustr.

HŠM K2 4416 Ilustrirana zbirka anonimnih pjesama i ćudorednih pripovijedaka za djecu, objavljena je kao 10. knjiga u Knjižnici za mladež HPKZ-a. Knjižica je u tvrdom uvezu s utisnutim ukrasnim okvirima i naslovom u zlatotisku na prednjim koricama. Š. B. 61. DRUGA OBĆA HRVATSKA UČITELJSKA SKUPŠTINA U PETRINJI 25., 26. I 27.

KOLOVOZA 1874.

Zagreb, Centralni odbor obćih hrv. učit. skupština, 1874. papir, tisak: Dragutin Albrecht 20 × 14 cm, 302 str.

HŠM K1-1657 Publikacija tvrdoga uveza, s utisnutim ukrasnim okvirima i ornamentalnim motivima. Naslovnoj stranici prethodi bakropisna ilustracija učiteljišta u Petrinji u čijem je desnom kutu potpis Dr. Peinlich del X sc. Knjiga sadrži program rada i poslovni red, prikaz rada po sjednicama, pet pojedinačnih predavanja, pismene i brzojavne pozdrave skupštini te popis svih sudionika. Od 237. do 242. stranice izlaganje je Marije Žitković o zabavištima. Š. B.

Kat. br. 61

62. FRIEDRICH FRÖBEL: SEIN LEBEN UND SCHAFFEN

63. FRIEDRICH FRÖBEL’S KINDERGARTEN-BRIEFE

Johannes Prüfer Leipzig, B. G. Teubner, 1927. papir, tekstil, tisak 22 × 15,5 cm, 146, XIV str., ilustr.

HŠM K2 3269

Hermann Pösche Wien und Leipzig, Verlag von A. Pichler’s Witwe & Sohn, 1887. papir, tisak 20,5 × 13,5 cm, 245 str.

HŠM K4 2309

Knjiga o životu i djelu Friedricha Fröbela. Na poleđini predlista je Fröbelov portret, a na kraju knjige 14 tabla s crno-bijelim ilustracijama igračaka i materijala za igranje, tzv. Fröbelovih darova. Š. B.

U knjizi su objavljena Fröbelova pisma različitim osobama poslana od 1838. do 1852. godine. Osnovna je tema svih pisama dječji vrtić (Kindergarten).

Priređivač Hermann Pösche, Fröbelov neposredni učenik, razvrstao ih je u četiri tematske cjeline: Dijete, Izgradnja vrtića, Širenje vrtića te Napadi i obrana. Š. B.

97

Zagrebačka zabavišta

64. GODIŠNJE IZVJEŠĆE GRADJANSKE I S NJOM SPOJENE OBĆE PUČKE DJEČAČKE UČIONE U SISKU : za školsku godinu 1885.-86.

Sisak, 1886. papir, tisak: Brzotiskom A. Fanto-a 21,5 × 14,5 cm, 46 str.

HŠM Mi 296 Broširana publikacija lošeg uveza i oštećenog omotnog lista sadrži izvješće o radu građanske te dječačke i djevojačke škole u Sisku s popisima učiteljskoga osoblja i učenika. Uvodnu raspravu “Mati, prva učiteljica svoga djeteta” (str. 3-10), napisao je A. Čuvaj [Antun Cuvaj]. Š. B.

Kat. br. 68

65. GODIŠNJE IZVJEŠĆE GRADSKE VIŠE DJEVOJAČKE I OBĆIH PUČKIH DJEČAČKIH UČIONA SL. KR. I GLAVN. GRADA ZAGREBA KONCEM ŠKOLSKE GODINE 1882/3.

Zagreb, 1883. papir, tisak: Tiskarski i litografički zavod C. Albrechta 18,5 × 12 cm, 121 str.

HŠM Mi 449 Publikacija u tvrdom uvezu s utisnutim ukrasnim okvirom i naslovom u zlatotisku na prednjim koricama sadrži podatke o zagrebačkim pučkim školama s popisima učiteljskoga osoblja i učenika. Uvodne rasprave napisali su Franjo Bartuš (“Dom i učiona”) i Josipa Žitković (“Rieč o zabavištu”). Š. B.

66. INFORMATORIJUM ZA ŠKOLU MATERINSKU Jan Amos Komenský Zagreb, Nakladom Hrv. pedagogijsko-književnoga sbora, 1886. papir, tisak: Knjigotiskarski i litografijski zavod C. Albrechta 18 × 12 cm, VIII, 79 str.

HŠM K2 3540 Priručnik za obiteljski odgoj djece predškolske dobi poznatoga češkog pedagoga objavljen je kao 18. knjiga u Knjižnici za mladež HPKZ-a, u prijevodu Vjenceslava Zaboja Maříka. U knjizi se daju upute roditeljima kako se brinuti o zdravlju i odgoju djece od rođenja do šeste godine. Publikacija je u kartonskom uvezu, s historicističkim ukrasnim okvirom i omotnim naslovom. Š. B. 67. IZABRANE ANDERSENOVE PRIČE Hans Christian Andersen Zagreb, Matica hrvatska, 1877. papir, tisak: Dionička tiskara 19 × 13 cm, 221 str.

HŠM K2-3428 Restaurirana publikacija kožnoga uveza sadrži 24 Andersenove priče u prijevodima Ivana Trnskog, Petra Markovića, Antuna Kovačića, Huga Badalića, Augusta Šenoe i drugih. Š. B. 68. IZABRANE BASNE SA SLIKAMA Priredio Tomislav Ivkanec Zagreb, Naklada Hrv. pedag. književnog zbora, 1896. papir, tisak: Tiskara i litografija C. Albrechta (Jos. Wittasek) 18 × 14 cm, 148 str., ilustr.

HŠM K2-3363 Publikacija tvrdoga uveza, s ilustracijama u boji na koricama i crno-bijelima u tekstu,

98

Zagrebačka zabavišta

objavljena je kao 34. knjiga u Knjižnici za mladež HPKZ-a. Ispod naslova je tekst hrvatskoj omladini priredio Smiljan, kako se često potpisivao urednik Smilja Tomislav Ivkanec. Š. B. 69. IZABRANE PJESME ZA MLADEŽ Josip Milaković Zagreb, Nakladom Hrv. pedagoš.-književnoga zbora, 1896. papir, tisak: Knjigotiskara C. Albrechta (Jos. Wittasek) 19,5 × 12,5 cm, 168 str.

HŠM K2 3329 Prvi svezak pod naslovom Prve laste sadrži pjesme nastale od 1880. do 1896. podijeljene u sljedeće tematske cjeline: Prve laste, Bog, dom i rod, Škola i nauke, Priroda i veselje, Iz dječijega svijeta, Sličice i Presadi. Početak svake cjeline obilježavaju ukrasne vinjete, a svaka pjesma počinje ukrasnim inicijalom. Publikacija tvrdoga uveza s utisnutim historicističkim okvirom i naslovom na prednjim koricama. Š. B. 70. IZLOŽBA UČILA I. OBĆE HRVATSKE UČITELJSKE SKUPŠTINE U ZAGREBU Zagreb, 1871. papir, tisak: Lav. Hartmana i družbe 21 × 14 cm, 59, [12] str.

HŠM K1 1826 Katalog s popisom udžbenika i nastavnih pomagala za pučke škole, gimnazije i učiteljske škole, pedagoških knjiga i časopisa te materijala za zabavišta. Na kraju kataloga su promidžbeni oglasi raznih tvrtki. Publikacija je u crnom kartonskom uvezu. Š. B.

Kat. br. 69

71. JAGODNJAK : sbirka pjesama i pripoviedaka

72. LILJAN : zabavnik za mladež

Priredio Ivan Filipović Zagreb, Nakladom Hrv. pedagogijsko-književnoga sbora, 1878. papir, tisak: Drag. Albrechta 17,5 × 12 cm, 118 str.

HŠM K2 3608

Uredio Ljudevit Modec Zagreb, Izdao upravljajući odbor učiteljske Zadruge, 1866. papir, tisak: Dragutin Albrecht 17 × 12 cm, 191 str., ilustr.

HŠM K4-1605

Publikacija tvrdoga uveza s utisnutim ukrasnim okvirima na koricama i naslovom u zlatotisku na prednjim koricama i hrptu, objavljena je kao prva knjiga u Knjižnici za mladež HPKZ-a.

Podijeljena je u četiri dijela.

U prvom su dijelu pjesme, a u ostalima pripovijetke. Š. B.

Publikacija tvrdoga uveza, s ukrasnim okvirima na koricama, sadrži pjesme i pripovijetke hrvatskih autora te prijevode s drugih jezika (talijanski, slovački). Naslovna stranica ukrašena je vegetabilnim motivom. Na stranici koja joj prethodi portret je Nikole Šubića Zrinskog. Š. B.

99

Zagrebačka zabavišta

73. MALA ZORNA OBUKA : sa hrv. njem. i franc. riječima Zagreb, Tisak i naklada Knjižare Lav. Hartmana (Stj. Kugli), oko 1903. papir, tisak 25,5 × 19 cm, [32] str., ilustr.

HŠM Km 3399 Trojezični slikovni rječnik s hrvatskim, njemačkim i francuskim nazivima za tematske sadržaje: obitelj, unutrašnjost doma, dječja soba, spavaća soba, kuhinja, dječačka i djevojačka učionica, grad – ulica – trg, željeznička postaja, vrt, polje, seljački dom, dvorište za živad, proljeće, ljeto, jesen i zima. Š. B. 74. MALE PRIPOVIJETKE HRVATSKOJ MLADEŽI Smiljan [Tomislav Ivkanec] Zagreb, Nakladom Hrv. pedagoško-književnoga zbora, 1900. papir, tisak: Knjigotiskara C. Albrechta (Jos. Wittasek) 17 × 13,5 cm, 96 str., ilustr.

HŠM K4-1803

Kat. br. 72

Ilustrirana zbirka pjesama i ćudorednih pripovijedaka, objavljena kao 38. knjiga u Knjižnici za mladež HPKZ-a. Autor je Smiljan, tj. Tomislav Ivkanec. Publikacija je u tvrdom uvezu s ukrasnim okvirom i naslovom u zlatotisku na prednjim koricama. Š. B.

Kat. br. 75

100

Zagrebačka zabavišta

77. NOVI CVIJETNJAK ZA DOBRU MLADEŽ : pjesmice i priče sa bojadisanim slikama Walter Zweigle Stjepan Širola Karlovac, Naklada knjižare Ivana Sagana, 1896. papir, tisak: Tiskara D. Hauptfelda 27 × 21 cm, [16] str., ilustr.

HŠM K2-3863 Slikovnica tvrdih korica, s ilustracijama u boji prema akvarelima njemačkoga slikara i ilustratora Waltera Zweiglea.

Podatak o autoru teksta je iz sekundarnih izvora (na naslovnoj stranici piše: Priredio S.). Omotni naslov: Novi cvijetnjak za dobru djecu. Š. B.

Kat. br. 77

75. MALI DOBROTVOR Zagreb, 1895./96. papir, tisak: Tiskara C. Albrechta (Jos. Wittasek) 16 × 12 cm, [112] str., ilustr.

HŠM K2-2591 Prvo godište Malog dobrotvora jednostavnog tvrdog uveza, sadrži sedam brojeva (svaki po 16 str.) objavljenih od 1. prosinca 1895. do 1. lipnja 1896. godine. List je uređivao Franjo Bartuš, a izlazio je u korist zagrebačkoga društva Dobrotvor.

Objavljivao je zabavne i poučne priloge za djecu (pjesme, pripovijetke, igre, šale, zagonetke).

Svaki je broj donosio jedan životopis istaknutih ličnosti sa slikom. Ilustriran je crno-bijelim ilustracijama. Š. B.

76. NAREDBE IZDANE NA OSNOVU ŠKOLSKOGA ZAKONA OD 14. LISTOPADA 1874. DO KONCA G. 1882.

Zagreb, Nakladom Kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, 1884. papir, tisak: Tiskara “Narodnih novinah” 22 × 15 cm, 203 str.

HŠM K2 1499 Publikacija tvrdoga uveza sadrži popis i sadržaj naredaba Kraljevske hrvatsko-slavonskodalmatinske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, donesenih od rujna 1875. do studenoga 1882. godine. Na 117. stranici je Naredba o ustrojstvu zabavišta. Š. B.

78. POPIS VIŠIH I NIŽIH JAVNIH I PRIVATNIH PUČKIH I STRUKOVNIH ŠKOLA U KRALJEVINI HRVATSKOJ I SLAVONIJI TE NA ISTIH SLUŽBUJUĆEG UČITELJSKOG OSOBLJA […]

Zagreb, Tisak i naklada Akademijske knjižare Lav. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1890. papir, tisak 26,5 × 20,5 cm, 47 str.

HŠM K6 2321 Publikacija u crnom kartonskom uvezu sadrži popise svih pučkih i strukovnih škola u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji te popis učiteljskoga osoblja s usporednim podacima o plaćama na osnovi školskih zakona iz 1874. i 1888. godine. Š. B.

101

Zagrebačka zabavišta

79. PRIPOVIEDKE ZA MLADEŽ

81. a) RUKOVOĐ ZA ZABAVIŠTE

Zagreb, Nakladom Hrv. pedagogijsko-književnoga sbora, 1882. papir, tisak: Lav. Hartmana i družbe 16,5 × 11,5 cm, 103 str., ilustr.

HŠM K2 3404

Antonija Kassowitz-Cvijić Zagreb, Naklada Hrvat. pedagogijsko-književnoga zbora, 1895. papir, tisak: Knjigotiskarski i litografijski zavod C. Albrechta 20 × 13,5 cm, VIII, 239 str., ilustr.

HŠM K1 1047

Ilustrirana zbirka od 28 ćudorednih pripovijedaka za djecu u tvrdom uvezu s utisnutim ukrasnim okvirom i naslovom nakladničke cjeline – Knjižnica za mladež – u zlatotisku na prednjim koricama. Uz neke su pripovijetke crno-bijele ilustracije koje su, kao i pripovijetke, već objavljivane u Smilju. Autorstvo nije poznato. Š. B. 80. PRVA OBĆA HRVATSKA UČITELJSKA SKUPŠTINA U ZAGREBU 23., 24. I 25.

KOLOVOZA 1871.

Zagreb, Centralni odbor I. obće hrv. uč. skupštine, 1871. papir, tisak: Dragutin Albrecht 19 × 13 cm, 232 str.

HŠM K1-1556 Tvrdo ukoričena publikacija s utisnutim ukrasnim okvirom u istoj boji i zlatnim ovalnim okvirom na sredini u kojem je zlatnim slovima otisnuto Hrvatska učiteljska skupština 1871. Knjiga sadrži program I. opće hrvatske učiteljske skupštine i izložbe, sinopsis njezina rada po sjednicama, brzojave i pismene pozdrave, opis izložbe učila i popis svih sudionika skupštine. Od 137. do 145. stranice izlaganje je Stjepana Basaričeka o zabavištima. Š. B.

102

Prvi potpisani hrvatski metodički priručnik za rad s djecom predškolske dobi rezultat je autoričina dugogodišnjega rada u zabavištu i praćenja njemačke stručne literature o dječjim vrtićima. Objavljen je kao 31. knjiga u Knjižnici za učitelje HPKZ-a. U Rukovođu je izložena cjelokupna problematika zabavišta.

Strukturiran je u tri dijela: povijest odgojnih zavoda za malu djecu, teorija zabavišta i uređenje zabavišta. Fröbelove igračke i zabavice potanko su opisane, popraćene crtežima i jasnim uputama odgojiteljicama. Publikacija je u tvrdom uvezu, crvenih korica s historicističkim ukrasnim okvirom i omotnim naslovom. Š. B. 81. b) RIEČ O ZABAVIŠTIH (KINDERGÄRTEN) Ante Čuvaj [Antun Cuvaj] Sisak, Tiskom A. Fanto-a, 1880.

18 x 11,5 cm, 27 str.

HŠM K12667 Broširana publikacija u kojoj su ukratko izložene osnove zabavišta – od definicije i povijesnog razvoja preko odgojnih sredstava do odnosa zabavišta prema obitelji i školi. Knjižica je namijenjena roditeljima i prijateljima hrvatske mladeži. Š. B.

Kat. br. 82

82. SMILJE : zabavno poučni list sa slikami za mladež Zagreb, Hrvatski pedagogijskoknjiževni sbor, 1873. papir, tisak: Dragutin Albrecht 19 × 13 cm, 192 str., ilustr.

HŠM Ks 458 Prvo godište Smilja, platnenoga uveza s reljefnim ukrasnim okvirima, sadrži 12 brojeva objavljenih od 1. svibnja do 1. prosinca 1873. godine. List je namijenjen učenicima pučkih škola, a izlazio je svakoga mjeseca na jednom arku. Objavljivao je pjesme, pripovijetke, priče, basne i poučne članke. Na kraju svakoga broja rubrike su Sitnice (anegdote, šale) i Dječje zabave (zagonetke, rebusi i odgonetke), a u većini brojeva ima rubriku Dječje igre.

Svaki je broj ilustriran najmanje jednom crno-bijelom ilustracijom (ukupno 28 slika). Š. B.

Zagrebačka zabavišta

83. STATISTIKA NASTAVE U KRALJEVINI HRVATSKOJ I SLAVONIJI I HRVATSKOSLAVONSKOJ VOJNOJ KRAJINI ŠKOLSKE GODINE 1871-71. = UNTERRICHTS-STATISTIK DES KÖNIGREICHES CROATIEN UND SLAVONIEN UN DER CROATISCH-SLAVONISCHEN MILITÄR-GRENZE IM SCHULJAHRE 1871-1872.

Zagreb, 1873. papir, tisak: Dionička tiskara 29 × 22,5 cm, 145 str.

HŠM Km 511 Publikacija u tvrdom uvezu sadrži statistiku školstva u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji te Vojnoj krajini, i to za viša učilišta, Gospodarsko-šumarski zavod u Križevcima, srednje škole, pučke škole, vojne škole, učeničke domove, znanstvene ustanove, obrazovne zavode i udruge. Donose se podaci o nastavnom jeziku, učiteljskom osoblju, broju učenika, zbirkama učila i slično.

Na kraju je popis časopisa i novina. Tekst je usporedno na hrvatskom i njemačkom jeziku. Š. B. 84. U DOMAĆEM SVIJETU : slike, pjesmice i crtice o domaćim životinjama Walter Zweigle Priredio Stjepan Širola Karlovac, Naklada Knjižare Ivana Sagana, 1896. papir, tisak: Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac 25,5 × 20,5 cm, [18] str., ilustr.

HŠM K2 3864 Slikovnica u tvrdom uvezu nepaginiranih stranica sa stihovima i crticama o domaćim životinjama različitih autora.

Realistični prikazi životinja i djece nastali su prema akvarelima

Kat. br. 84

njemačkoga slikara i ilustratora Waltera Zweiglea. Š. B. 85. USTROJNI ŠTATUT ZA UČITELJSKE ŠKOLE U KRALJEVINAH HRVATSKOJ I SLAVONIJI Zagreb, 1889. papir, tisak: Ign. Granitz 24 x 18 cm, 90 str.

HŠM K1 3588 Publikacija u skupnom uvezu sa Zakonom od 31. listopada 1888. ob uredjenju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. Ustrojni je statut stupio na snagu početkom školske godine

1889./90. Osnovna mu je sastavnica nastavni plan i program za muške i ženske učiteljske škole, a sadrži i obrasce za svjedodžbe, među kojima i obrazac svjedodžbe osposobnice za učiteljicu zabavišta. Prve 72 stranice odnose se na Ustrojni statut, a od 73. do 90. stranice su Izpitni propis za učiteljsku službu na nižih pučkih školah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji te Naučne osnove za katoličku i grkoiztočnu vjeronaučnu obuku na učiteljskih školah u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. (Š. B.)

103

Zagrebačka zabavišta

gradjanske škole, Naredba o upravi viših pučkih školah te naredbe o ispitima za učiteljsku službu i o opetovnoj obuci pri općim pučkim školama. Š. B. 88. ZLATNA KNJIGA ZA DJECU Jovan Jovanović Zmaj i August Harambašić Zagreb, Naklada Akadem. knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1889. papir, tisak 25 × 20 cm, [22] str., ilustr.

HŠM K2 3654 Slikovnica tvrdoga uveza s ilustracijama u bojama Emily J. Harding objavljena je u nakladničkoj cjelini Spisi za mladež, koju je uređivao Stjepan Basariček. Prevladavaju realistični motivi dječje svakodnevice dočarani Zmajevim i Harambašićevim stihovima. Uz naslov u zlatotisku na prednjim je koricama ilustracija s motivom dviju djevojčica u šetnji. Š. B.

Kat. br. 88

86. VEDRI DANCI : pjesme i slike Josip Milaković Sarajevo, Tisak i naklada Tiskare Vogler, 1911. papir, tisak 26,5 × 19 cm, 63 str., ilustr.

HŠM K2 3717 Zbirka pjesama i stilski različitih crno-bijelih ilustracija žanrovski je između slikovnice i ilustrirane dječje knjige. Pjesme su različite tematike i često prepričavaju sadržaj ilustracija. Na prednjim su koricama u crnom linijskom okviru naslov, ukrašen trobojnim vrpcama, te ilustracije u boji s motivima iz prirode. Š. B. 104

87. ZAKON OD 14. LISTOPADA 1874. OB USTROJU PUČKIH ŠKOLAH I PREPARANDIJAH ZA PUČKO UČITELJSTVO U KRALJEVINAH HRVATSKOJ I SLAVONIJI Zagreb, 1874. papir, tisak: Narodna tiskarna dra. Ljudevita Gaja 21,5 × 14,5 cm, [325 str.]

HŠM K2 1484 Službeno izdanje školskoga zakona iz 1874. uvezano zajedno s propisima koji su iz njega proizišli, a to su: Školski i nastavni red za pučke učione u kraljevinah, Ustrojni statut za preparandije, Naredba kojom se izdaju naukovne osnove za obće pučke i

89. ŽIVOTINJE ŠTO GOVORE Priredio Iso Velikanović Zagreb, 1924. karton, tisak 20 × 28,5 cm, [6] str., ilustr.

HŠM Km 4286 Leporelo slikovnica s realističnim ilustracijama iz životinjskoga svijeta. Ilustracije su preko čitave stranice, a prate ih kratki prigodni stihovi. Š. B.

Zagrebačka zabavišta

Zbirka udžbenika i priručnika 90. ILUSTROVANI ABC Antonija Cvijić Zagreb: Kraljevska sveučilišna knjižara Fr. Suppana (Rob. Fer. Auer), 1893. papir, tisak 20 × 15 cm, 54 str.

HŠM UP 18 Knjiga donosi crno-bijele ilustracije i kratke prozne tekstove uz svako od 26 slova abecede (bez Đ/Dj i dvoslova Dž, Lj i Nj).

Ilustracije nisu potpisane i vjerojatno su preuzete iz neke strane publikacije. U nekim su primjerima sporedni motivi na crtežu korišteni kao glavni nositelji značenja (“dimnjak”, “ivančica”, “rode”). Prednja strana crvenih korica ukrašena je okomitim i vodoravnim crnim crtama koje dijele površinu na pet asimetričnih dijelova unutar kojih su utisnuti crni cvjetni motivi, ime autorice i naslov knjige. Š. B. 91. ORBIS PICTUS. DIE WELT IN BILDERN, IN ZWEY UND ACHTZIG ABSCHNITTE ZUM GEBRAUCHE DER KLEINEREN STUDIRENDEN JUGEND IN DEN KAISERL. KÖNIGL. STAATEN ZUSAMMENGEZOGEN Jan Amos Komenský Wien, Johann Thomas von Trattner, 1776. papir, platno, tisak 18,5 × 11 cm, 167 str.

HŠM K1-2896 Skraćeno dvojezično izdanje Svijeta u slikama obrađuje 82 teme u isto toliko kratkih poglavlja. Svako počinje drvorezom na lijevoj stranici knjige, zatim slijede objašnjenja na latinskom i njemačkom jeziku.

Knjiga je namijenjena “najmanjoj učećoj mladeži” carsko-kraljevskih zemalja, a izbor djeci najprimjerenijih tema rađen je prema nirnberškom izdanju iz 1756. godine. Publikacija je restaurirana, u novom platnenom uvezu. Š. B. 92. ORBIS SENSUALIUM PICTUS QUADRILINGUIS EMENDATUS Jan Amos Komenský Nürnberg, Johann Andreas Endter, 1777. papir, koža, tisak 18,5 × 11,5 cm, [48], 604, [298] str.

HŠM UP 1036 Četverojezično izdanje – s njemačkim, latinskim, talijanskim i francuskim riječima i objašnjenjima – jedne od najpoznatijih i najraširenijih knjiga za mladež u Europi od druge polovine 17. do 19. stoljeća. Knjiga ima predgovore izdanja iz 1746. i 1755. na njemačkom te predgovor autora na njemačkom, latinskom, talijanskom i francuskom jeziku. Kroz 151 poglavlje obrađeno je isto toliko tema iz različitih područja – prirodnih znanosti, geografije, politike, religije, prava, obrta, trgovine i svakodnevnoga života. Prva su poglavlja posvećena Bogu, zatim se obrađuju svijet prirode, čovjek i društvo te na kraju Sudnji dan. Svaka tema počinje drvorezom na lijevoj, verso stranici knjige. Paralelno su na desnoj, recto stranici rečenice na četiri jezika koje se odnose na sliku kao cjelinu. Na donjim polovicama verso i recto stranice te na sljedećim stranicama do početka novoga poglavlja pojmovi su koji objašnjavaju pojedine

Kat. br. 90

numerirane dijelove slike. Posljednji, nepaginirani dio knjige na 298 stranica donosi četverojezični abecedni popis obrađenih tema te rječnik pojmova s odgovarajućim stranicama u knjizi. Na zalistu knjige rukopisna je bilješka vlasnika (?) knjige Ambrozija Brozovića iz 1899. godine. Knjižni blok je restauriran, uvez je stari, kartonski s kožnatim hrptom.

Prvo, dvojezično latinsko-njemačko izdanje knjige Orbis pictus objavljeno je u Nürnbergu 1658. godine. Već sljedeće godine izlazi prvi engleski prijevod, a zatim se javljaju trojezična i četverojezična izdanja te jednojezični prijevodi na brojne svjetske jezike. Š. B.

105

Zagrebačka zabavišta

Arhivska zbirka 93. NACRT FONDA ZA FINANCIRANJE JAVNOG ČUVALIŠTA ZA MALU DJECU U GRADU KARLOVCU Ernest Budimir Jurjević Karlovac, 21. 8. 1843. papir, rukopis 34 × 22,5 cm HŠM A 1271 Prijedlog na koji bi se način postojeći općinski fond mogao pretvoriti u fond za uzdržavanje javnoga čuvališta (zavoda) za malu djecu (Kleinkinder Anstalt) u Karlovcu koji je sastavio umirovljeni učitelj Ernest Budimir Jurjević. Donosi se ukupni godišnji rashod zavoda od 624 for.: za materijalne izdatke 260 for., plaću učitelja 216 for., plaću za pomoćnu osobu 48 for. i plaću za pomoćnicu za ženski ručni rad 100 for.

S. G. Š.

Kat. br. 95

106

Zbirka fotografija, Zbirka razglednica i slikovnog tiska 94. PUČKA ŠKOLA U KRAJIŠKOJ ULICI U ZAGREBU

96. ANTONIJA KASSOWITZ-CVIJIĆ

Zagreb, oko 1900. fotografija, tonirana, mat 23 × 29 cm HŠM Mf 665/6

Foto Tonka Zagreb, 1935. fotografija, mat 14 × 8 cm HŠM Mf 1210

Pučka škola u Krajiškoj ulici.

Zgrada snimljena dijagonalno, vidljivo pročelje i bočni dio, jednokatnica, ispred nje su drvena ograda, drveće i cesta.

E. S. 95. SAMOSTANSKE ŠKOLE U ZAGREBU F. Fijačko Zagreb, 2002. fotografija, kolor 10 × 15 cm HŠM Mf 1829 Zgrade negdašnjih samostanskih škola Družbe sestara milosrdnica (Gundulićeva – Varšavska) E. S.

Portret Antonije Kassowitz-Cvijić, lica naslonjenog na desnu ruku, sijede kose, u tamnoj odjeći.

E. S. 97. ZABAVIŠTE NA KAPTOLU Zagreb, 26. 6. 1895. fotografija, tonirana, mat, kaširana na karton 25 × 33 cm HŠM Mf 1197 Djeca i učiteljice prvoga gradskog zabavišta na Kaptolu. Skupina od 70-ak djevojčica i dječaka sa četiri zabavišne učiteljice.

Snimljeno vani, u pozadini je zid zgrade. U drugom redu treća slijeva je Antonija Kassowitz-Cvijić. U krilu drži dvoje djece.

E. S.

Zagrebačka zabavišta

98. DJECA ZABAVIŠTA S UČITELJICAMA

101. ZAGREB: PO FOTOGRAFIJI

104. NAHODIŠTE U DUBROVNIKU

Hrvatska, početak 20. st. fotografija, tonirana, mat, kaširana na karton 25 × 32 cm HŠM 33485

Po originalu litografije Julia Hühna: Fotocinkografički odio kr. Zemaljske tiskare u Zagrebu Zagreb, 1861. grafika 47 × 61 cm HŠM 36532

E. Serdar Dubrovnik, 19. 1. 2002. fotografija, kolor 11,5 × 15 cm HŠM 33502

Djeca zabavišta s učiteljicama.

Skupina od preko stotinu djece sa tri učiteljice, u nekoliko redova. Snimljeno vani, prvi red sjedi na travi. U pozadini su krošnje drveća.

E. S. 99. ANTUN CUVAJ fotografija, kaširana 13 × 18 cm HŠM Mf 1069 Portret Antuna Cuvaja u tamnom odijelu, s tamnom leptir-kravatom i bijelom košuljom.

Ima gustu bradu, brkove i kratko je ošišan.

E. S. 100. FRIEDRICH FRÖBEL Beč, oko 1900. grafika 40 × 29 cm HŠM Mf 1462 dar, Antun Cuvaj Friedrich Fröbel (21. travnja 1782. – 21. lipnja 1852.). Portret, profil na desnu stranu. Duža, tamna kosa. U tamnom kaputiću.

E. S.

U središtu je kompozicija unutar kvadratnoga okvira pogled na Zagreb s istoka, uokolo su manje scene, različite vizure grada, ispod svake je naziv na hrvatskom i njemačkom.

102. ZGRADA NEKADAŠNJE GRADSKE DJEČAČKE NIŽE PUČKE ŠKOLE U OPATIČKOJ ULICI Zagreb, 20. st. fotografija, crno-bijela 12,5 × 8 cm HŠM 35440 Zgrada nekadašnje Gradske dječačke niže pučke škole, u kojoj je od 1. siječnja 1893. bio smješten i odjeljak kaptolskoga zabavišta, Opatička ulica 22. Danas su u toj zgradi prostori Muzeja grada Zagreba. Dvokatnica, uglovnica. Fotografirano s ulice. Na fasadi zgrade stoji tabla s nazivom ulice.

E. S. 103. DJEČJI DOM U ZAGREBU

Zgrada nekadašnjega nahodišta u Dubrovniku, u Zlatarićevoj ulici, snimka natpisa iznad ulaza.

Milosrdni zavod za sitnu zapuštenu dječicu (nahode) otvoren je 9. veljače 1432. u Dubrovniku, a poznat je pod nazivom “Ospedale della Misericordia”. Nahodište je bilo uređeno u kući nasuprot franjevačkoga samostana.

Na ulazu je uklesan natpis iz 39. psalma Davidova: COCHALVIT. COR. MEU. ITRA. ME. ET DITATIOE. MEA. EXARDESCET. IGNI. (“u meni je srce gorjelo, na samu pomisao buknuo bi oganj”).

E. S. 105. NAHODIŠTE U DUBROVNIKU E. Serdar Dubrovnik, 19. 1. 2002. fotografija, kolor 15 × 11,5 cm HŠM 33504 Zgrada nekadašnjega nahodišta u Dubrovniku, u Zlatarićevoj ulici.

E. S.

Zagreb, 1912. fotografija, tonirana, kaširana 26 × 30 cm HŠM Mf 1173 Zgrada Dječjega doma u Zagrebu. Dvokatnica s uređenim potkrovljem. Snimljena dijagonalno, vidljivi su pročelje, jedan bočni dio, ulaz.

E. S.

107

Zagrebačka zabavišta

Album je bio izložen na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. godine. Fotografije, 25 kom., veličine 20 × 28 cm, mat, obostrano kaširane na kartone debljine 4 mm, veličine 31 × 42 cm. Ispod svake fotografije dvojezične legende (francuski, hrvatski).

Korice albuma od tamnosmeđe kože, reljefne s metalnim ornamentima – uresima u kutovima i na sredini. Na metalnoj pločici crnim slovima verzalom natpis SCÉNES DE LA VIE SCOLAIRE / SLIKE IZ ŠKOLSKOG ŽIVOTA. Unutrašnja strana korica, prva i posljednja stranica presvučene tamnocrvenom svilom.

E.S.

Kat. br. 108.2

106. MLADEŽ ZABAVIŠTA U KRAJIŠKOJ ULICI GRADA ZAGREBA ZABAVLJENA U SOBI Zagreb, oko 1899. fotografija, kaširana 31 × 42 cm HŠM Mf 123/1 dar, Kraljevska hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, 1901.

Skupina od 80-ak djece s odgajateljicama, sjede u klupama, ispred njih slagalice za igru. Na aversu iznad fotografije tiskom: Slike iz školskog života, ispod: Les éleve de l’ecole maternalle de la rue Krajiška a Zagreb (Agram) en classe. / Mladež zabavišta u Krajiškoj ulici grada Zagreba zabavljena u sobi.

E. S.

108

107. MLADEŽ GORNJOGRADSKOG ZABAVIŠTA U ZAGREBU ZA BOŽIĆNE SVEČANOSTI Zagreb, oko 1900. fotografija, kaširana 31 × 42 cm HŠM Mf 123/2 dar, Kraljevska hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, 1901.

Skupina od 40-ak djece s odgajateljicom tijekom božićne svečanosti. U sredini je dječak na drvenom konjiću, u pozadini okićeno božićno drvce. Na aversu iznad fotografije tiskom: Slike iz školskog života, ispod: Noël a l’ecole maternalle de Zagreb (Agram, haute ville). / Mladež gornjogradskog zabavišta u Zagrebu za božićne svečanosti.

Obje su fotografije iz albuma Slike iz školskog života u pučkim školama kraljevina Hrvatske i Slavonije / Scénes de la vie scolaire dans les écoles primaires et les écoles normales primaires des royaumes de Croatie et Slavonie.

108.1. JURAJ HAULIK (Trnava, 1788. – Zagreb, 1868.), zagrebački nadbiskup izvor: Cuvaj, A. (1910). Građa za povijest školstva… (III, 59). Zagreb: Kraljevska hrv. zem. vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu.

108.2. ZGRADA PUČKE ŠKOLE U DRAŠKOVIĆEVOJ ULICI tiskana unikatna ilustracija (prema fotografiji) izvor: Cuvaj, A. (1913). Građa za povijest školstva… (IX, 195). Zagreb: Kr. hrv. zem. vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu.

108.3. ZGRADA SAMOSTANSKIH ŠKOLA U ZAGREBU izvor: Cuvaj, A. (1913). Građa za povijest školstva... (X, 146). Zagreb: Kr. hrv. zem. vlada, Oodjel za bogoštovlje i nastavu.

109. DER ERSTE KINDERGARTEN IN AGRAM izvor: Agramer Zeitung (1869.)

Zagrebačka zabavišta

Kat. br.112

MUZEJ GRADA ZAGREBA 110. BREGOVITA ULICA / Tomićeva Ivan Standl Zagreb, 1895. albuminska fotografija, karton 11 × 7 cm MGZ 50711 Pogled na Bregovitu (danas Tomićevu) s uspinjačom i kulom Lotrščak u pozadini.

D. Z. S. 111. PLEMIĆEVA KUĆA NA DOLCU Zagreb, prije 1925. fotografija, crno-bijela MGZ fot-213 Dvorište kurije protonotara Plemića na Dolcu, srušeno 1925. za potrebu izgradnje gradske tržnice na Dolcu.

D.Z.S.

112. KOSTIMIRANA PREDŠKOLSKA DJECA Mosinger i Breyer Zagreb, 1890. – 1894. albuminska fotografija, karton 25 × 33 cm MGZ fot 20652 Grupni portret kostimirane predškolske djece s igračkama, instrumentima i školskim pomagalima. Atelierska fotografija.

D. Z. S. Dječica u zabavištu. Skupina od 25 dječaka i djevojčica. Sjede ili stoje. Većina djece u narodnim nošnjama ili kostimirana, neki imaju igračke. Pozadina oslikana.

Istovjetna fotografija nalazi se i u Hrvatskom školskom muzeju.

Fotografija je dio skupne fotografije, 12 fotografija kaširanih

na drvene pločice, pričvršćene metalnim ukrasnim pribadačama na zajedničku drvenu podlogu presvučenu plavim papirom, u drvenom okviru, na okviru metalna pločica: Grad Zagreb zabavišta, pučke i šegrtske škole.

Ispod svake fotografije rukopisom legenda na kartonskoj pločici. U gornjem redu fotografije: “Zbirka učila puč. i šegrtske škole”, “Ekskurzija šegrta u strojarnicu”, “Stručni tečaj za šeg. krojače”, “Ekskurzija pučke škole u prirodu”. Ispod njih fotografije: “Radionica za muški slöd”, “Pučka škola u Krajiškoj ulici”, “Pučka škola u samostanskoj ulici”, “Dječaci II. razr. pri ženskom slöjdu”. Ispod njih fotografije: “Šegrti tamburaši”, “Dječica u zabavištu”, “Igre pučke škole na vježbalištu” i “Šegrti pjevači”. (E. S.) 109

Zagrebačka zabavišta

113. DJEČJA PRIREDBA U ZABAVIŠTU ČASNIH SESTARA Mosinger i Breyer Zagreb, 1903. albuminska fotografija, karton 11 × 15,5 cm MGZ fot 26290 D. Z. S.

ARHIV DRUŽBE SESTARA MILOSRDNICA (ADSM), Zagreb Kat. br. 114.3

Kat. br. 114.4

Kat. br. 114.6

110

114. ŠKOLSKI ALBUM DRUŽBE DO 1933. fotografije: 114.1. VALERIJA GRABNER 114.2. MATURANTICE ŽENSKE UČITELJSKE ŠKOLE SS. MILOSRDNICA SA SESTROM IGNACIJOM BERNATOVIĆ, Zagreb, 1878.

114.3. ZABAVIŠTE SESTARA MILOSRDNICA U ZAGREBU 1925./26.

114.4. BOŽIĆNA SVEČANOST U ZABAVIŠTU SESTARA MILOSRDNICA U DARUVARU, 1925.

114.5. ZADNJA MATURA ZABAVILJA, Zagreb, 1929.

114.6. ZABAVIŠTE SS. MILOSRDNICA U POŽEGI, 1928.

114.7. G. DUMBOVIĆ S PRVOPRIČESNICIMA ZABAVIŠTA SS. MILOSRDNICA U ZAGREBU, 1930.

114.8. ZABAVIŠTE SESTARA MILOSRDNICA U OGULINU, 1931.

114.9. ZGRADA ŽENSKE UČITELJSKE ŠKOLE, GUNDULIĆEVA 12

ZagrebaÄ?ka zabaviĹĄta

Kat. br. 114.5

Kat. br. 114.8

111

Zagrebačka zabavišta

DRŽAVNI ARHIV U ZAGREBU (DAZG) 115. ŠKOLSKA SPOMENICA KAPTOLSKE GLAVNE UČIONE Zagreb, 1884. – 1922.

Knjigotiskarna i litografija C. Albrechta, Zagreb papir, litografija u boji, tisak, rukopis 37 x 27,5 cm HR-DAZG-200 Državna mješovita pučka škola Kaptol, serija: Dokumentacija o djelovanju ustanove, Spomenica dječačke i šegrtske škole, te zabavišta 1884. – 1922., sign. 20226 OPIS: Rukopisna knjiga na hrvatskom jeziku, tvrdih crvenih korica sa zlatno otisnutim naslovom Spomenica uokvirenog historicističkim motivima u zlatnoj boji. Prikazana je prva unutarnja stranica na kojoj je tiskani naslov: Spomenica kaptolske obće pučke dječačke škole i njom spojenog zabavišta u Zagrebu. Stranica je uokvirena ornamentalnim historicističkim elementima u zlatnoj, crvenoj, plavoj i smeđoj boji. Spomenica je ustanovljena 1884. godine, a vodili su je školski ravnatelji Ante Irgolić, Josip Klobučar i Mate Lisac. Knjiga ima ispunjenih 158 stranica.

M.B.

Kat. br. 115

116. NACRT ZGRADE KAPTOLSKE GLAVNE UČIONE Gradsko poglavarstvo Zagreb, Građevni ured Zagreb, srpanj 1876. papir, tuš, akvarel, rukopis 46 x 64 cm HR-DAZG-1122 Zbirka građevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba, serija: Grad Zagreb, Kaptol 16, sign. 1144 Arhitektonski nacrt prikazuje skicu glavnog uličnog pročelja dvoetažne školske zgrade s podrumom na Kaptolu. Nacrt je dio cjeline projektne dokumentacije izrađene prilikom gradnje školske zgrade 1876.

Na prednjoj strani, u gornjem dijelu rukopisom: Gradska pučka učiona na Kaptolu. Fasada.

U donjem dijelu rukopisom: U Zagrebu mies. srpnja 1876. i potpisi ovlaštenih osoba.

M.B.

112

117.a) NACRT GRADSKE GLAZBENE VOJARNE U PETRINJSKOJ 32 Gradsko poglavarstvo Zagreb, Gradski građevni ured Zagreb, studeni 1879. svileni papir, rukopis hrvatski i njemački jezik 41 x 36 cm HR-DAZG-Zbirka građevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba, Petrinjska 32, sign.

2185 OPIS: Arhitektonski nacrt prikazuje presjek četveroetažne zgrade i tlocrt podruma zgrade sa sjeverne strane zgrade odnosno sa strane tadašnje Katančićeve ulice (danas Matičine ulica). Na prednjoj strani nacrta, u gornjem centralnim dijelu rukopisom: Nacrt glasbene vojarne u petrinskoj ulici kuće broj 32. Na nacrtu su ispisani i ostali podaci o sadržaju te su izražene

Zagrebačka zabavišta

dimenzije i tehnički opis zgrade.

Nacrt je izrađen u mjerilu 1:144.

Zgrada izgrađena 1840-ih danas više ne postoji već je nakon niza preinaka zamijenjena zgradom Policijske uprave iz 1940-ih.

M.B. 117.b) NACRT ZGRADE U PETRINJSKOJ 32 Zagreb, ožujak 1863. papir, rukopis hrvatski i njemački jezik 37,1 x 59 cm HR-DAZG-Zbirka građevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba, Petrinjska 32, sign.

2185 OPIS: Arhitektonski nacrt prikazuje presjek troetažne zgrade i glavno pročelje zgrade u Petrinjskoj ulici pod br. 401 ( prema staroj numeraciji kuća u Zagrebu). Na nacrtu su dijelom izražene dimenzije na presjeku zgrade, dok je pročelje nacrtano bez tehničkog opisa.

U donjem desnom dijelu nacrta napisana je datacija uratka te su potpisane ovlaštene osobe.

M.B.

118. a) NACRT KUĆE U TOMIĆEVOJ 3 Zagreb, travanj 1867. svileni papir, tehnički crtež, rukopis njemački jezik 35 x 54 cm HR-DAZG-Zbirka građevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba,Tomićeva 3, sign. 3028 OPIS: Arhitektonski nacrt prikazuje tlocrte podruma, prizemlja, prvog i drugog kata zgrade u tadašnjoj Bregovitoj ulici 3 (njem.

Berggasse, danas Tomićeva ulica). Zgrada je građena 1867. godine za Petra Peleša, trgovca iz Gline, a prema projektu arhitekta Janka Jambrišaka. U donjem desnom dijelu nalaze se potpisi arhitekta Janka Jambrišaka i investitora Petra Peleša i datacija nacrta. Nacrt je izrađen crvenom tintom.

M.B. 118. b) NACRT KUĆE U TOMIĆEVOJ ULICI Zagreb, svibanj 1868. svileni papir, tisak, rukopis hrvatski i njemački jezik 23,7 x 45,3 cm HR-DAZG-Zbirka građevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba, Tomićeva 2, sign. 3028 OPIS: Arhitektonski nacrt prikazuje tlocrte prizemlja i prvog kata zgrade u tadašnjoj Bregovitoj ulici (njem. Berggasse, danas Tomićeva ulica). Zgrada je građena 1868. godine za investitora Petra Peleša, a prema projektu arhitekta Janka Jambrišaka.

M.B.

Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta 119. ANTONIJA CVIJIĆ LUKŠIĆ fotografija 12 × 17 cm Portret do pojasa, malo nalijevo. Tamna kosa začešljana. Tamna oprava, svijetli ovratnik i rukavi koji izviruju.

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA 120. SLIKE IZ DOMAĆEG ŽIVOTA Mijat Stojanović (1858. - reprint 1994.).

OSTALO Drveni konjić (iz fundusa Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu).

Drvena klupa, obojena zeleno, namijenjena djeci predškolskog uzrasta, s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Hrvatski školski muzej.)

Igračke: lutke, medvjedići (privatno vlasništvo).

113

Literatura 1.

Adamović, V. (1885). Gragja za istoriju dubrovačke pedagogije.

Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

2.

Basariček, S. (1870). Zabavišta. Napredak, 11 (1-3), str. 3, 9-10, 17-18; (4), str. 29-30; (5), str. 36; (6), str. 43-44; (7), str. 51-52.

3.

Basariček, S. (1871). Zabavišta. U: I. obća hrvatska učiteljska skupština u Zagrebu. Zagreb: Centralni odbor I. obće hrv. učit. skupštine, str.

137-145.

4.

Batinić, Š. (2013). Prve rieči o zabavištima u Hrvatskoj. Dijete, vrtić, obitelj, (71), str. 7-9.

5.

Čuvaj [Cuvaj], A. (1880). Rieč o zabavištih (Kindergärten). Sisak: Tiskom A. Fanto-a.

6.

Cuvaj, A. (1886). Mati, prva učiteljica svoga djeteta. U: Godišnje izvješće gradjanske i s njom spojene obće pučke učione u Sisku za školsku godinu 1885.-86. Sisak: Brzotiskom A. Fanti-a.

7.

Cuvaj, A. (1911-1913). Građa za povijest školstva… (I-XI). Zagreb: Kr. hrv. zem. vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu.

8.

Cvijić-Kassowitz, A. (1895). Rukovođ za zabavište. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

9.

Felingstein, A. (1880). Zabavišta ili djetinji vrtovi kako ih Niemci nazivaju, su veoma koristni zavodi za malu djecu. U: Godišnji izvještaj obćih pučkih dječačkih i djevojačkih učiona s. i kr. grada Osieka koncem školske godine 1879/80. Osijek, str. 3-14.

10. Ivkanec, T. (1871). Još jedna o zabavištih. Školski prijatelj, 4 (1 i 2), str. 11-12, 25-26.

11. Jelić, R. (1963). Zadarsko nahodište. Radovi instituta JAZU u Zadru, sv. 10, str. 213-265.

12. Komenský, J. A. (1777). Orbis Sensualium Pictus. Noribergae.

13. Komenský, J. A. (1886). Informatorijum za školu materinsku. Zagreb: Nakladom Hrv. pedagogijsko-književnoga sbora.

14. Lipovac, M. (1985). Predškolski odgoj u Hrvatskoj, razvitak mreže predškolskih institucija u razdoblju 1945. do 1980. Zagreb, Osijek: Narodne novine i Pedagoški fakultet Osijek.

15. Matica, K. (1882). Stanje pučkih škola grada Zagreba. Hrvatski učitelj, 6 (9), str. 141.

16. Medved, J. (1902). Hrvatski školski muzej njegov postanak i uređenje.

Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.

17. Novotny, S. (1867). Gojitba i obća učba. Beč: C. kr. naklada školskih knjigah.

18. Perkovac, I. (1869). Zabavište. Vienac, 1 (42, 43, 45, 46, 49), str. 732733, 751-752, 799-800, 821-822, 874-875.

114

Zagrebačka zabavišta

19. Pösche, H. (1887). Friedrich Fröbel‘s Kindergarten-Briefe. Wien und Leipzig: Verlag von A. Pichler‘s Witwe & Sohn.

20. Pregrad, Z. (1978). Stogodišnjica prvog zakonskog reguliranja predškolskih odgojnih ustanova u Hrvatskoj. Pedagoški rad, 33 (9-10), str. 506-511.

21. Szabo, Gj. (1925). Zagrebačke građevine XII stoljeća. Narodna starina, 4 (10), str. 27-45.

22. Šimončić, G. (1880). Rieč o zabavištih. Hrvatski učitelj, 4 (14), str.

219-220.

23. Štiglić, M. (1893). Povijest pedagogike. Zagreb: Kr. sveučilišna knjižara Fr. Suppana (Rob. Ferd. Auer).

24. Teorija zabavišta (HŠM, 3390, II-1336).

25. Vračić, s. B., Kovačić, s. A. (1996). Sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga s kućom maticom u Zagrebu 1845. – 1995. I. kuća matica.

Zagreb: Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu.

26. Vrbetić, M. (1979). 400 godina karlovačkog školstva. Karlovac: SIZ društvene brige o djeci i odgoja i osnovnog obrazovanja Općine Karlovac.

27. Vukelić, V. (1994). Tragovi prošlosti (memoari). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

28. Žitković, J. (1874). Zabavišta. U: II. obća hrvatska učiteljska skupština u Petrinji. Petrinja: Centralni odbor obćih hrv. učit. skupštine 1874., str. 241-242.

29. Žitković, J. (1883). Rieč o zabavištu. U: Godišnje izvješće gradske više djevojačke i obćih pučkih dječačkih učiona sl. i kr. glavn. grada Zagreba koncem školske godine 1882/3. Zagreb: Tiskarski i litografički zavod C. Albrechta, str. 22-32.

30. xxx (1873). Statistika nastave u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji i hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini školske godine 1871.-72. Kao dopunak predmeta 26. hrpe iz ovih krajeva na bečku svietsku izložbu 1873 prinešenih. Zagreb: Dionička tiskara u Zagrebu.

31. xxx (1874). Zakon od 14. listopada 1974. ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji.

Zagreb.

32. xxx (1878-1). Naredba Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 19. prosinca 1878. br. 3493. ob ustroju zabavišta. U: Naredbe izdane na osnovu školskoga zakona od 14. listopada 1874. do konca g. 1882. Zagreb: Nakladom Kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, str. 117-120.

33. xxx (1878-2). Naredba Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 19. prosinca 1878. br. 6937. ob ustrojstvu posebnoga tečaja za naobražavanje učiteljica zabavišnih. U: Naredbe izdane na osnovu školskoga zakona od 14. listopada do konca g. 1882.

Zagreb: Nakladom Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, str. 120-125.

115

Zagrebačka zabavišta

34. xxx (1879). Viestnik. Hrvatski učitelj, 3 (2), str. 31.

35. xxx (1880). Izvješće o djevojačkih učionah u samostanu sestara milosrdnica koncem školske godine 1879-80. Zagreb: Tiskarski i litografički zavod C. Albrechta.

36. xxx (1882-1). Kakvo nam treba zabavište. Hrvatski učitelj, 6 (17), str. 257-261.

37. xxx (1882-2). Viestnik. Imamo zabavište na gradske troškove. Hrvatski učitelj, 6 (19), str. 304.

38. xxx (1887). Godišnje izvješće Gradske više, Gornjo- i Dolnjogradske obće pučke djevojačke i obćih pučkih dječačkih učiona slob. kr. i glavn. grada Zagreba koncem školske godine 1886/87. Zagreb: Tiskarski i litografički zavod C. Albrechta.

39. xxx (1888). Godišnje izvješće gradske više, gornjo- i donjogradske obće pučke djevojačke i obćih pučkih dječačkih učiona slob. kr. i glavn. grada Zagreba 1887/88. Zagreb: Tiskarski i litografički zavod C. Albrechta.

40. xxx (1889). Ustrojni štatut za učiteljske škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji… (1889). Naredba Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu, od 17. srpnja 1889. br. 8345., kojom se izdaje ustrojni štatut za učiteljske škole u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb: Tisak Ign. Granitza.

41. xxx (1890). Godišnje izvješće viših i nižih pučkih djevojačkih i dječačkih škola… slob. kr. i glavn. grada Zagreba koncem školske godine 1889/90. Zagreb: Tiskarski i litografijski zavod C. Albrechta.

42. xxx (1892). Zabavišta za malu djecu. Prijedlog kako bi se zabavišta urediti mogla u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Napredak, 33 (14), str. 213-216.

43. xxx (1896). Školstvo u Hrvatskoj i Slavoniji od njegova početka do konca god. 1895. uz prijegled humanitarnih i kulturnih zavoda. Sastavljeno po službenim podacima prigodom milenijske izložbe u Budimpešti godine 1896. Zagreb: Troškom i nakladom Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade.

44. xxx (1930). 75-godišnjica zagrebačkog Gospojinskog društva i njegova pjestovališta 1855-1930. Zagreb: Gospojinsko društvo za uzdržavanje pjestovališta u Zagrebu.

45. xxx (1935). Kratka povijest Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga. Zagreb: Vrhovno tajništvo Družbe.

116

Sadržaj Uime nakladnika............................................................................................................. 3 ZAGREBAČKA ZABAVIŠTA Počeci institucionalnoga predškolskog odgoja u Hrvatskoj: humanitarno-socijalna uloga prvih zavoda............................................... 5 Prva zagrebačka pjestovališta i skloništa.................................................... 7 Odrazi istaknutih europskih teorijsko-praktičkih pristupa o predškolskom odgoju na nacionalne / zagrebačke prilike.......................................................................................................... 9 Jan Amos Komenský – Informatorijum za školu materinsku...................................................... 9 Friedrich Fröbel – osnivač dječjih vrtića......................................... 10 Prvi priručnici / stručne rasprave o predškolskom odgoju............................................................................... 12 a) Rieč o zabavištih Antuna Cuvaja – 1880............................. 13 b) Teorija zabavišta – nepoznati autor...................................... 15 c) Mati, prva učiteljica svog djeteta Antuna Cuvaja - 1885.-86. ............................................................ 17 d) Rukovođ za zabavište Antonije Kassowitz-Cvijić – 1895............................................. 18 Osnivanje prvih čuvališta i zabavišta (Kindergarten), preteča današnjih predškolskih ustanova............................................... 22 Odjeci osnivanja prvog privatnog zabavišta Antonije Cvijić-Lukšić.................................................................................... 23 Zagrebačka zabavišta o gradskom trošku................................................ 37 1882. – prvo kaptolsko „gradsko“ zabavište............................... 37 1883. – Iličko gradsko zabavište............................................................ 41 1893. – petrinjsko zabavište..................................................................... 44 1893. – samostalno zabavište na Gornjem gradu................... 45 Ciljevi, metode i sredstva odgojno-obrazovnoga rada u zabavištu........................................................................................................... 48

117

Zagrebačka zabavišta

Obrazovanje zabavišnih učiteljica.................................................................. 55 Zakonsko reguliranje djelatnosti..................................................................... 58 Zaključak............................................................................................................................ 61 Sažeci na engleskom i njemačkom....................................................... 62 Zagreber Kindergärten................................................................................. 62 Zagreb’s Kindergartens (Playschools).............................................. 66 KATALOŠKE JEDINICE............................................................................................... 72 HRVATSKI ŠKOLSKI MUZEJ........................................................................ 72 Zbirka školske opreme i predmeta i Zbirka radova učenika i nastavnika................................................... 72 Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka.................................... 95 Arhivska zbirka................................................................................................ 106 Zbirka fotografija, Zbirka razglednica i slikovnog tiska.............................................................................................. 106 MUZEJ GRADA ZAGREBA.......................................................................... 109 ARHIV DRUŽBE SESTARA MILOSRDNICA (ADSM), Zagreb................................................................................................ 110 DRŽAVNI ARHIV U ZAGREBU (DAZG)................................................ 112 Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta...................................................................................... 113 KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA................................................................. 113 OSTALO.................................................................................................................. 113 Literatura........................................................................................................................ 114

118