ANIA TI NADAKDAKES, TI AGSIRIP WENNO TI AGTAKAW? MOOORA HOSTING FOR MORE INFO: VISIT OUR WEBSITE
www.mooora.com
Ta wid (T he Heritage) (The
NEWS
MAGASIN M A PA G TA L K A N PA N G N A M N A M A A N
P7.00 SEPT. 27-OCT. 3, 2010 VOL. X NO. 30 (ENTERED AS SECOND CLASS MAIL MATTER AT VIGAN POST OFFICE ON JULY 9, 2002)
PANID 2
TAWID NEWS MA GASIN MAGASIN
can be accessed at www .ta widne wsma www.ta .tawidne widnewsma wsmagg .com www .jasper espejo .com www.jasper .jasperespejo espejo.com www .kamalig .b lo gspot.com www.kamalig .kamalig.b .blo logspot.com
Kaso ti dengue iti Ilocos Sur, immabuten iti 700, 13 ti natay Tobacco summit, naisingasing maangay iti tinawen VIGAN CITY - Tapno makita ti direksion a pagturongan ti industria ti tabako, naidatag iti sangguniang panlalawigan ti maysa a resolusion a maisayangkat ti tobacco summit iti tinawen ditoy probinsia. Kinuna ni Vice Gov. Deogracias Victor Savellano a nangiproponer iti maysa a resolusion iti hunta probinsial a maisayangkat ti tinawen a tobacco summit iti probinsia sakbay ti tobacco season tapno adda proteksion dagiti agmulmula iti tabako no ania ti masakbayan daytoy kangrunaan nga industria ditoy probinsia. Kinuna ni Savellano a napanunotanna a kasapulan nga adda tinawen a tobacco summit dagiti agmulmula ti tabako tapno maammuan ti direksion daytoy nga industria iti sanguanan ti panagkaduan ti Philip Morris ken Fortune Tobacco. “Once a malpas ti resolusion, mangangay ti provincial government iti maysa a tobacco summit a pakaayaban amin a players, kangrunaanna dagiti tobacco farmers ken dagiti local officials tapno maammuan no ania ti direksion ti industria ken makapagsagana ti gobierno probinsial ken dagiti munisipio tapno saanda nga agkatangkatang iti panaggatangan (iti tabako),” kinuna ni Savellano. Panggep ni Savellano nga awisen ni kabarbaro nga NTA administrator Edgar Zaragoza a tumabuno iti nasao a tobacco
PANID 8
Dengue Summit, isayangkat gobierno probinsial
PAGE 8
PANID 8
LUGAN PARA DEP-ED. Inyawat ni Mayor Eva Marie S. Medina ken ni Education Supervisor I Anselmo Aludino ti symbolic key para iti indonar ti Vigan City government a lugan iti DepEd City Division office. Karaman iti retrato da Vice Mayor Ryan Luis Singson ken Konsehal Lourdes Baquiran ken dagiti sumagmamano nga opisial ti DepEd. (Salvador A. Espejo)
U.S. ambassador congratulates the Philippines on the signing of the P20-B Millennium Challenge Corporation compact Ambassador Harry K. Thomas, Jr. expressed his congratulations to the government and people of the Republic of the Philippines following the signing of a $434
Nang-hostage 3-tawenna nga ubing, bimmagsol pay iti polis CANDON CITY - Iti mental hospital ti nakaipuruakan ti maysa a karpintero kalpasan ti panangtengngel ken panangipupokna iti maysa nga ubing nga agtawen iti tallo ken iti mapapati a pananggandatna a mangpatay iti maysa a polis bayat ti pannakaipupokna iti police station ditoy a siudad.
Revenue to increase the efficiency, sustainability, and integrity of revenue collection; $120 million for the expansion of KALAHI-CIDSS, a community-based rural development program focusing on smallscale infrastructure and related services that stimulate economic growth and reduce poverty; and $214.4 million for construction and rehabilitation of the 220-kilometer Samar Road that passes through 15
VIGAN CITY - Immaboten iti pito gasut ti kaso ti dengue iti Ilocos Sur idinto nga addan sangapulo ket tallo a natay gapu itoy a sakit, daytoy ti kaudian a report nga imparuar ti Provincial Health Team Office-Ilocos Sur a napetsaan ti Septiembre 20. Sinaguday ti report a kaaduan a kaso ti nailista iti ili ti Cabugao nga addaan iti 81 a kaso ken 2 a natay; sumaruno ti Sta. Maria nga addaan iti 73 a kaso ken 3 a natay; Candon City nga addaan iti 68 a kaso ngem awan ti naireport a natay; 50 kaso ti nailista iti Suyo ken maysa ti natay; ken ti Narvacan nga addaan iti 47 a kaso. Awan ti nailista a kaso ti dengue kadagiti ili ti Alilem, Sugpon ken Gregorio del Pilar. Kanaig daytoy a problema, nagsasango idi Setiembre 21 dagiti mangimaton iti salun-at iti probinsia tapno mapagpapatanganda dagiti addang nga aramidenda tapno malapdan ti panagadu dagiti agbalin a biktima ti nasao a sakit. Karaman kadagiti dimmar-ay iti taripnong dagiti representante ti Provincial Health Team Office, DepEd, DILG, Red Cross-Ilocos Sur, Provincial Social Welfare and Development Office, SPM Jerry Singson, chairman ti committee on health and sanitation ti provincial board, ken Dr. Gerardo Lahoz, consultant ti provincial government iti benneg ti salun-at. Iti eksklusibo a pannakiuman ti Around Ilocandia Channel ken ni Dr. Lahoz, kinunana a napagnunummuanda ti pannakaisayangkat ti Dengue Summit tapno maaddaan iti napagmaymaysa nga addang ti amin a sektor kontra iti sakit. Maangay daytoy inton
Pannakaremorderna gapu kadagiti problemana ken mapapati a kaadda ti suspetsana nga adda dakes a gandat kenkuana dagiti kakabagianna ti maipagarup a nangiduron ken ni Dominador del Rosario y Millan, 41, naasawaan, karpintero, residente iti Barangay
PANID 6
REFLEXOLOGY COURSE. Kinagrupo da Gov. Luis "Chavit" Singson, TESDA OIC Provincial Director Joel Pilotin, ken SPM Robert Tudayan dagiti nagturpos iti umuna a batch ti Basic Reflexology and Massage Course nga inesponsoran ti gobierno probinsial, TESDA ken Salinong ti Ilocandia Association. (Mancielito S. Tacadena/Dante Tacata)
million (P20 billion) poverty reduction grant, known as a compact, between the Philippine government and the Millennium Challenge Corporation (MCC). Secretary of State Hillary Rodham Clinton and His Excellency President Benigno S. Aquino III presided over the signing on Thursday, September 23 in New York City. “This is a historic day in U.S.Philippine relations,” Ambassador Thomas said. “The MCC grant will support
President Aquino’s efforts to reduce poverty, stimulate economic growth, combat corruption, and ensure a better future for all Filipinos. Through this grant, we will make our strong partnership even stronger.” The compact provides funding for three major projects: $54.3 million for a redesign and computerization of key business processes within the Department of Finance’s Bureau of Internal
Saanen a ‘butaw’ ti Metropolitan Vigan Heritage Development Authority iti ititipon ti San Ildefonso VIGAN CITY - Saanen a Metro Vigan Coordinating Council no di Metropolitan Vigan Heritage Development Authority ti nagan daytoy konseho a binuangay dagiti pito a local chief executives idi 2008. Kasta met nga inwaragawag ni Mayor Eva Marie S. Medina a saanton a butaw ti mapa ti MVHDA ta impeksan ni San Ildefonso Mayor Mark Purisima ti tarigagayna a maikappon ti ilina iti nasao a konseho. Agbalinton a maysa a siudad ken pito nga ili ti mangbukel iti MVHDA a pakaibilangan ti Vigan City, Caoayan, Bantay, Santa, San Vicente, Sta. Catalina, Sto. Domingo ken San Ildefonso. Kanaig daytoy, kinuna ni Medina nga agmanipesto ti pito a miembro ti dati nga MVCC
tapno mairaman ti San Ildefonso. “Napimpintaston ti mapana (MVHDA) ta saanton a butaw,” kinuna ni Medina idinto nga innayonna a “tatta agkakaduakamin (San Ildefonso), “makitan a talaga nga adda panagmaymaysa iti daydi Metro Vigan Coordinating Council”. Idi nabuangay ti Metro Vigan Coordinating Council idi 2008, saan a timmipon ti San Ildefonso nga idauluan idi ni Mayor (bokal itan) Christian Purisima gapu ta “adu ti pakakumikomanda” nga agtuturay ket saanda a nakadar-ay kadagiti strategic planning workshops” para pannakabukel ti nasao a konseho. Idi masaludsod no apay a nairaman ti Santa idinto nga adda iti maikadua a distrito ti probinsia, inlawlawag ni
PANID 4
Proteksion dagiti umili kontra agdakdakiwas armado a tattao, indagadag ni Bokal Singson
SP Member Jerry Singson VIGAN CITY – Kasapulan ti panagtignay ti kapolisan ken kasoldaduan tapno maprotektaran dagiti agindeg kadagiti sumagmamano nga upland municipalities ditoy probinsia, daytoy ti bugas ti privilege speech ni Bokal Jerry Singson iti sessionda iti hunta probin-
sial idi Septiembre 21. Kinuna ni Singson a masapul a “maalarma ti kapolisan ken kasoldaduantayo” mainaig kadagiti mapaspasamak kadagiti dumaya nga il-ili iti maikadua a distrito ket agtignayda tapno maited ti proteksion dagiti agindeg kadagitoy a lugar. Dinakamat ti bokal a nakaawat iti sumagmamano a mensahe babaen ti selpon a nangibuksil iti panagamakda mainaig kadagiti agdakdakiwas a “lampong nga armado a lallaki a nagtagiuniporme iti patig ken camouflage. “Sino dagitoy a tattao?” sinaludsod ni Singson idinto nga innayonna a “kitaen koma ti PNP, Philippine Army ken aniaman a maseknan dagitoy mapalpaliiw a kaadda
PANID 4