Ubodi insekata: prevencija i tretman

UBODI INSEKATA

PREVENCIJA I TRETMAN

Dolaskom toplijeg vremena ljudi sve više borave u prirodi, pa ugrizi i ubodi insekata postaju čest problem. U ljekarnama se povećava broj upita o zaštiti od uboda, ali i od mogućih posljedica, posebice kod djece koja su osjetljivija od odraslih.

AUTORICA ČLANKA: Maja Pogačić Makek, univ. mag. pharm.

Zaštita od uboda

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) komarci su najčešći prijenosnici bolesti kao što su malarija i pojedine vrste gripe, od kojih su neke i smrtonosne, zbog čega neposredno uzrokuju smrt milijuna ljudi diljem svijeta. Trenutačno najpoznatiji virus kojeg prenose komarci je zika virus. Njegov glavni prijenosnik je komarac Aedes aegypti koji je u Europi pronađen samo na otočju Madeira, u Portugalu. Bez obzira na činjenicu da taj komarac nije prisutan u Hrvatskoj, s komarcima uvijek treba biti na oprezu, jer se vrlo brzo prilagođavaju uvjetima života, razvijaju popratne mutacije i otpornost na različita zaštitna sredstva.

U Hrvatskoj je poznato 50 različitih vrsta komaraca, što je relativno mali broj ako se zna da je dosad u svijetu utvrđeno 33.000 vrsta. Osim autohtonih domaćih vrsta, posljednjih desetak godina kod nas se nastanio i azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) kojeg Državni zavod za zaštitu prirode ističe kao opasnu vrstu.

Komarci i krpelji u krvotok ubacuju slinu koja sprječava zgrušavanje krvi kojom se zatim hrane. Iako je većina ugriza krpelja bezopasna, oni također mogu biti prijenosnici nekih ozbiljnih i po život opasnih bolesti, poput borelioze ili Lymeove bolesti i meningoencefalitisa.

Ubodi insekata mogu biti vrlo neugodni, jer izazivaju bol, svrbež, crvenilo i oteklinu, a u težim slučajevima i alergijsku reakciju. Ljudi različito reagiraju na ugrize i ubode, ali u većini slučajeva simptomi traju kratko.

Nakon uboda insekta pojavljuje se lokalizirana reakcija na mjestu uboda koja uključuje oteklinu, svrbež, osjetljivost, bolnost. Kod osjetljivijih osoba može se javiti urtikarija ili angioedem kao posljedica otpuštanja histamina, bradikinina, prostaglandina i drugih vazoaktivnih supstancija iz mastocita i bazofila. Angioedem se javlja naglo, često prati urtikariju te može biti po život opasna alergijska reakcija, jer može doći do opstrukcije dišnih puteva i prijetećeg gušenja.

Simptomi vezani uz ubod insekata čest su razlog korištenja bezreceptnih preparata u samoliječenju. Pacijente je potrebno educirati o načinima smanjenja neugodnih simptoma uboda, te spriječiti alergijske reakcije. Također, da bi se spriječili ubodi, preporuča se upotreba repelenata koji odbijaju insekte, a nanose se na kožu i/ili odjeću. Odbijajući insekte oni smanjuju mogućnost njihova ugriza ili uboda, a time i vjerojatnost prijenosa bolesti koje prenose komarci, krpelji, muhe. Izbor repelenta ovisi o dobi, osjetljivosti kože, području u kojem se boravi/putuje.

Postoje dvije skupine repelenata, konvencionalni (sintetski) i biopesticidi.

Od konvencionalnih repelenata najčešće se koristi DEET i ikaridin.

Konvencionalni repelenti

DEET (N,NDiethyl3methylbenzamide) je standard među repelentima. Odbija komarce, muhe, buhe i krpelje, i to one koji su prijenosnici lajmske borelioze, te komarce prijenosnike malarije i virusa zapadnog Nila. DEET je bezbojna tekućina, slabog mirisa, koja se vodom ne ispire lako. Ulazi u sastav tekućina, losiona, sprejeva, stikova i impregniranih narukvica. Za primjenu na ljudskoj koži dolazi u postotku od 4-100%, no dovoljna je koncentracija od 5-35% za zaštitu u gotovo svim uvjetima. Koncentracija od 10% štiti 1,5 sat, a npr. 30% u trajanju od 5-6 sati.

Ikaridin je bezbojna tekućina ugodnog mirisa koja štiti od komaraca, krpelja, muha i buha. Niske je toksičnosti, a djelovanje mu se zasniva na utjecaju na olfaktorni sustav insekata koji zbog njega ne mogu prepoznati svoju metu. Trajanje učinka je ovisno o koncentraciji - oko 2,5 sata za 7%-tne preparate i do 8 sati za 20%-tnu koncentraciju.

Biopesticidni repelenti

Drugu skupinu predstavljaju biopesticidni repelenti koji pripadaju skupini pesticida izvedenih od komponenata prirodnog podrijetla: biljaka, životinja, bakterija i nekih minerala.

IR3535, po IUPAC klasifikaciji ethyl 3[acetyl(butyl)amino]propanoat, strukturalno je sličan aminokiselini alaninu i na tržištu Europe prisutan je već 30 godina. Koristi se kao repelent protiv komaraca, krpelja i muha, i to u postotku od 7,5-20%. Općenito je siguran za upotrebu. Nema znatnih štetnih učinaka primijenjen topikalno, inhalacijom, pa čak ni ako se proguta. Pruža zaštitu u vremenskom razdoblju od 2,7-4 sata.

Eterična ulja kao repelenti

Kao prirodni repelenti često se koriste i različita eterična ulja. Ona sadrže spojeve koji naneseni na kožu odbijaju insekte. Ako se pravilno upotrebljavaju prirodni repelenti nisu štetni za zdravlje i mogu biti jednako djelotvorni kao i sintetski. U tu svrhu koriste se mješavine različitih eteričnih ulja lavande, geranija, limunske trave, mentola, eukaliptusa, ružmarina, melise, timijana, komorača, pačulija, cedra, čajevca, cimeta i klinčića, a može se koristiti i ulje nima (neem).

Na tržište dolaze u obliku ulja, losiona i hidrolata. U zemljama EU zabranjena je prodaja većine prirodnih repelenata kao npr. eteričnog ulja citronele i ulja nima ako se deklariraju kao repelenti, ali se mogu prodavati kada su deklarirani za druge namjene. Koriste se pojedinačno ili u kombinaciji s drugim eteričnim uljima u mirisnim lampicama, difuzerima ili u kombinaciji s hidrolatima, alkoholom ili biljnim uljima.

Eterično ulje citronele dobiva se iz Cymbopogon nardus (cejlonska citronela) i Cymbopogon winterianus (javanska citronela) koje pripadaju porodici limunskih trava (Cymbopogon). Njegov specifičan miris maskira CO2 i laktatnu kiselinu koja komarce privlači ljudskom tijelu. U upotrebi je više od 60 godina i popularan je prirodni repelent. Istraživanja su pokazala da je učinkovito protiv komaraca prijenosnika dengue vrućice, ali za razliku od sintetskih repelenata učinak je kratkotrajniji (eterična ulja isparavaju) pa se aplikacija proizvoda mora ponavljati u kraćim vremenskim intervalima, svakih 30-60 minuta. Nije namijenjeno zaštiti od krpelja. Upotrebljava se u koncentraciji od 5%, a kod osjetljivijih osoba može izazvati kožne iritacije.

Eterično ulje limunskog eukaliptusa nalazi se u lišću limunskog eukaliptusa (Corymbia citriodora). Još je u prošlom stoljeću prepoznat i registriran kao repelent, dok danas ulazi u sastav gotovo svih sprejeva repelentnog djelovanja. Kao i većina eteričnih ulja, u visokim koncentracijama može izazvati iritacije kože. U proizvodima se nalazi u postotku od 30-40%, koji omogućuje zaštitu kao i niska koncentracija DEET-a (15%).

Ulje nima dobiva se hladnim prešanjem sjemenki vrste Melia azadirachta, a sadrži visoke koncentracije azadirahtina koji je snažan insekticid i repelent. To ulje ima neugodan miris koji podsjeća na luk ili češnjak, pa se često koristi u kombinaciji s drugim eteričnim uljima koja prikrivaju njegov neugodan miris te djeluju sinergistički. Uspješno odbija krpelje, komarce, buhe.

Eterično ulje pačulija često se koristi protiv krpelja i drugih nametnika koji ne podnose njegov miris. Također djeluje protuupalno i potiče regeneraciju kože, pa se koristi i nakon uboda insekata i eventualnih ranica na koži.

Lavanda i njezino eterično ulje u našim se krajevima koriste od davnina. Njezin miris odbojan je komarcima i muhama, tako da grm lavande pored vrata i prozora ili svežanj suhog cvijeća na tim mjestima kao i aromatična lampa s esencijalnim uljem, mogu poslužiti kao učinkovita mjera za zaštitu od navedenih insekata. Nanošenje ulja na mjesto uboda insekta umiruje svrbež i crvenilo, te ubrzava proces oporavka kože.

Paprena metvica (Mentha piperita L., Lamiaceae, menta) još je jedna biljna vrsta koja se zajedno s njenim esencijalnim uljem stoljećima koristi u našoj narodnoj medicini. Dobro su poznata njezina ljekovita svojstva, poput antibakterijskih i antifungalnih, no esencijalno ulje ima i insekticidna svojstva, pa se može uspješno primijeniti kao repelent.

Geranij (Pelargonium graveolens L. Her., Geraniaceae) je biljna vrsta iz koje se dobiva ulje rosa geranium. Slično citronela ulju, u njegovu sastavu nalazimo citronelol, nerol i geraniol, zbog čega također ima repelentni učinak. Zanimljivo je da se ulje geranija često naziva “ružinim uljem siromašnih“ zbog iste terapijske primjene kao i ružino ulje, te se često koristi kao patvorina. Uz repelentni učinak, djeluje i kao adstringens, te ima i antibakterijsko, antifungalno i antioksidativno djelovanje.

Primjena repelenata

Repelente treba posebno pažljivo primjenjivati kod djece, trudnica i dojilja. Kod djece treba paziti da repelent ne uđe u usta i oči. Potrebno je upotrebljavati malu količinu i oprati ga tekućom vodom i sapunom nakon povratka iz prirode. Trudnicama i dojiljama preporučuje se minimalna upotreba repelenata zbog nedovoljne istraženosti i mogućeg štetnog učinka na fetus i dijete, iako studije rađene na DEET-u ne pokazuju razlog za zabrinutost.

U većini slučajeva niti jedan repelent ne može pružiti 100%-tnu zaštitu, jer njegovo djelovanje ovisi o mnogo faktora, primjerice o koncentraciji djelatne komponente, količini nanesenog proizvoda i različitom djelovanju na pojedine vrste insekata.

Nakon uboda

Nakon uboda insekta kod svake osobe javlja se manja ili veća lokalizirana reakcija u obliku otekline i crvenila, koja može biti praćena svrbežom i boli. Do toga dolazi jer se aktivira imunološki sustav zbog kontakta s insektom koji ispod površine kože unosi tvari na koje organizam reagira. Kod izrazito osjetljivih ljudi može se javiti alergijska reakcija, pa lokalnu promjenu na koži mogu pratiti mučnina, povraćanje i otežano disanje.

Alergijske reakcije mogu se javiti nakon uboda pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. U slučaju jake alergijske reakcije potrebno se javiti liječniku. Oteklina nakon uboda komarca može biti veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara, ovisno o vrsti komarca i individualnoj reakciji. Reakcija na koži obično prolazi sama od sebe u roku od 3-5 dana.

U tretmanu mjesta uboda predlaže se upotreba krema s antihistaminicima (dimetinden, kloropiramin) koji djeluju već nakon 5-10 minuta, a ukoliko je reakcija izraženija upotrebljavaju se kreme s kortikosteroidima i oralno antihistaminik.

Od oralnih antihistaminika prva preporuka za odrasle i djecu iznad 12 godina je loratadin, a može se upotrijebiti i feksofenadin. Kloropiramin je antihistaminik jakog djelovanja, prve generacije. Antihistaminici se vežu za H1 receptore, te sprječavaju djelovanje histamina. Na taj se način sprječava učinak histamina koji sudjeluje u razvoju alergijske reakcije. Kloropiramin ima i lokalni anestetski učinak. Preporuča se utrljavanje u kožu 2-3 puta na dan. Ako se simptomi ne ublaže nakon 3 dana, treba se obratiti liječniku.

Nedostaci primjene kloropiramina su moguća fotoosjetljivost (osjetljivost kože pri izlaganju suncu) te alergijske reakcije.

Dimetinden je također antihistaminik prve generacije te se upotrebljava za ublažavanje svrbeža koji prati reakcije na koži kao što su osip, koprivnjača, ubodi insekata, opekline od sunca i površinske opekline. Preporuča se utrljavanje gela 2-4 puta na dan. Može se primjenjivati do sedam dana.

Prednosti lokalne primjene su brz nastup djelovanja, bolji lokalni učinak te manje sistemskih neželjenih reakcija. Može izazvati iritaciju kože.

Za ublažavanje alergijske reakcije pomoći će i kalcij u obliku šumećih tableta u kombinaciji s vitaminom C koji će stabilizirati membranu stanice i smanjiti ulazak tvari koje potiču upalu u stanici. Također je potrebno hladiti otečeno mjesto, jer će hladnoća osim na smanjenje upalnog procesa djelovati i na osjećaj svrbeži zbog utjecaja na živčane završetke.

Preporuča se ne češati mjesto uboda, jer tada dolazi do pojačanog lučenja histamina i jačanja reakcije te mogućnosti nastanka infekcije i ožiljaka.

Osim kortikosteroida i antihistaminika u obliku krema, na tržištu postoje i proizvodi koji u svom sastavu imaju aluminij-acetotartarat te biljne iscrpine, npr. kamilice i nevena, koje se koriste kao prirodna alternativa naročito kod djece. Ima ih i u obliku krema i raspršivača.

Iscrpina cvijeta kamilice sadrži eterično ulje (bisabolol), flavonoide i seskviterpenske laktone te djeluje na kožu antiflogistički, baktericidno te pospješuje cijeljenje rana. Djelatne tvari iz ekstrakta cvijeta nevena, eterično ulje, triterpenski glikozidi i flavonoidi potiču epitelizaciju i granulaciju stanica kože te potpomažu brže obnavljanje kože. Također djeluju i protuupalno kao i aluminij-acetotartarat.

Ubodi se mogu tretirati i eteričnim uljima poput lavande, čajevca i eukaliptusa. Ako se radi o maloj površini na koži, eterična ulja mogu se nanijeti direktno na ubod, no samo ako na koži nema otvorenih rana.

Zaključak

Osobe koje burno reagiraju na ubode insekata uvijek bi trebale uza se imati lijekove za prvu pomoć (antihistaminike, autoinjektor). Ukoliko se javi akutna alergijska reakcija, angioedem, gušenje, povišena tjelesna temperatura, povraćanje i ako se radi o ubodu insekta opasnom po život (npr. ubod crne udovice) potrebno se javiti liječniku.

Literatura:

Katz TM, Miller JH, Hebert AA. Insect repellents: historical perspectives and new developments. J Am Acad Dermatol. May 2008;58(5):865-71 Carroll JF, Benante JP, Kramer M, Lohmeyer KH, Lawrence K. Formulations of deet, picaridin, and IR3535 applied to skin repel nymphs of the lone star tick (Acari: Ixodidae) for 12 hours. J Med Entomol. Jul 2010;47(4):699-704 Weeks J, Guiney P, Nikiforov A. Assessment of the environment alfate and ecotoxicity of N,N-diethyl-m-toluamide (DEET). Integr Environ Assess Manag. Jan 2012;8(1):120-34 Badolo A, Ilboudo-Sanogo E, Ouedraogo AP, Costantini C.

Evaluation of the sensitivity of Aedes aegypti and Anopheles gambiae complex mosquitoes to two insect repellents: DEET and KBR 3023. Trop Med Int Health. Mar 2004;9(3):330-4

Hanifah AL, Ismail SH, Ming HT. Laboratory evaluation off our commercial repellents against larval Leptotrombidium deliense (Acari: Trombiculidae). Southeast Asian J Trop Med Public Health. Sep 2010;41(5):1082-7 http://www.inpharma.hr/index.php/news/277/18/Repelenti