UBODI INSEKATA PREVENCIJA I TRETMAN Dolaskom toplijeg vremena ljudi sve više borave u prirodi, pa ugrizi i ubodi insekata postaju čest problem. U ljekarnama se povećava broj upita o zaštiti od uboda, ali i od mogućih posljedica, posebice kod djece koja su osjetljivija od odraslih. AUTORICA ČLANKA:
Maja Pogačić Makek, univ. mag. pharm.
Zaštita od uboda Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) komarci su najčešći prijenosnici bolesti kao što su malarija i pojedine vrs te gripe, od kojih su neke i smrtonosne, zbog čega neposredno uzrokuju smrt milijuna ljudi diljem svijeta. Trenutačno najpoznatiji virus kojeg prenose komarci je zika virus. Njegov glavni prijenos nik je komarac Aedes aegypti koji je u Europi pronađen samo na otočju Madeira, u Portugalu. Bez obzira na činjenicu da taj komarac nije prisutan u Hrvatskoj, s komarcima uvijek treba biti na op rezu, jer se vrlo brzo prilagođavaju uvjetima života, razvijaju pop ratne mutacije i otpornost na različita zaštitna sredstva. U Hrvatskoj je poznato 50 različitih vrsta komaraca, što je relativno mali broj ako se zna da je dosad u svijetu utvrđeno 33.000 vrsta. Osim autohtonih domaćih vrsta, posljednjih desetak godina kod nas se nastanio i azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) kojeg Državni zavod za zaštitu prirode ističe kao opasnu vrstu. Komarci i krpelji u krvotok ubacuju slinu koja sprječava zgrušavanje krvi kojom se zatim hrane. Iako je većina ugriza krpelja bez opasna, oni također mogu biti prijenosnici nekih ozbiljnih i po život opasnih bolesti, poput borelioze ili Lymeove bolesti i meningoencefalitisa. Ubodi insekata mogu biti vrlo neugodni, jer izazivaju bol, svrbež, crvenilo i oteklinu, a u težim slučajevima i alergijsku reakciju. Ljudi različito reagiraju na ugrize i ubode, ali u većini slučajeva simptomi traju kratko. Nakon uboda insekta pojavljuje se lokalizirana reakcija na mjes tu uboda koja uključuje oteklinu, svrbež, osjetljivost, bolnost. Kod
osjetljivijih osoba može se javiti urtikarija ili angioedem kao posljedica otpuštanja histamina, bradikinina, prostaglandina i drugih vazoaktivnih supstancija iz mastocita i bazofila. Angioedem se javlja naglo, često prati urtikariju te može biti po život opasna alergijska reakcija, jer može doći do opstrukcije dišnih puteva i prijetećeg gušenja. Simptomi vezani uz ubod insekata čest su razlog korištenja bez receptnih preparata u samoliječenju. Pacijente je potrebno edu cirati o načinima smanjenja neugodnih simptoma uboda, te sprije čiti alergijske reakcije. Također, da bi se spriječili ubodi, preporuča se upotreba repelenata koji odbijaju insekte, a nanose se na kožu i/ili odjeću. Odbijajući insekte oni smanjuju mogućnost njihova ugriza ili uboda, a time i vjerojatnost prijenosa bolesti koje prenose komarci, krpelji, muhe. Izbor repelenta ovisi o dobi, osjetljivosti kože, području u kojem se boravi/putuje. Postoje dvije skupine repelenata, konvencionalni (sintetski) i bio pesticidi. Od konvencionalnih repelenata najčešće se koristi DEET i ikaridin.
Konvencionalni repelenti DEET (N,N-Diethyl-3-methylbenzamide) je standard među repe lentima. Odbija komarce, muhe, buhe i krpelje, i to one koji su prije nosnici lajmske borelioze, te komarce prijenosnike malarije i virusa zapadnog Nila. DEET je bezbojna tekućina, slabog mirisa, koja se vodom ne ispire lako. Ulazi u sastav tekućina, losiona, sprejeva, stikova i impregniranih narukvica. Za primjenu na ljudskoj koži dolazi u postotku od 4-100%, no dovoljna je koncentracija od 5-35% za zaštitu u gotovo svim uvjetima. Koncentracija od 10% štiti 1,5 sat, a npr. 30% u trajanju od 5-6 sati. Ikaridin je bezbojna tekućina ugodnog mirisa koja štiti od komaraca, krpelja, muha i buha. Niske je toksičnosti, a djelovanje mu se zasniva na utjecaju na olfaktorni sustav insekata koji zbog njega ne mogu prepoznati svoju metu. Trajanje učinka je ovisno o koncentraciji - oko 2,5 sata za 7%-tne preparate i do 8 sati za 20%-tnu koncentraciju.
Biopesticidni repelenti Drugu skupinu predstavljaju biopes ticidni repelenti koji pripadaju skupini pesticida izvedenih od komponenata prirodnog podrijetla: biljaka, životinja, bakterija i nekih minerala.
6
www.inpharma.hr
