Prijedlog komemoracije

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

NACRT PRIJEDLOGA OBILJEŽAVANJA STOGODIŠNJICE PRVOGA SVJETSKOG RATA U HRVATSKOJ 2014. GODINE

ZAGREB 2013.

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

UVODNE MISLI Stota obljetnica izbijanja Prvoga svjetskog rata obilježit će se na raznovrsne načine 2014. godine u mnogobrojnim zemljama diljem svijeta, od Europe, čije je to rat i bio, preko sjeverne Amerike, pa sve do nekadašnjih posjeda europskih sila, od Australije do Oceanije. Za potonje, osobito neke zemlje Commonwealtha, Prvi svjetski rat ujedno predstavlja i trenutak njihovoga izlaska na pozornicu ravnopravnih nacija svijeta.

Brojne države svijeta, osobito velike nacije, proteklih su godina izvršile doista impresivne političke, znanstvene i kulturne pripreme kako bi ova velika obljetnica ostala u trajnom sjećanju njihovih naroda. Već sada govori se o „Velikoj Stogodišnjici 2014.-2018.“.

Na koji bi način Hrvatska trebala i mogla obilježiti „svoju“ Stogodišnjicu?

Jedna od najsnažnijih asocijacija hrvatskih građana na Prvi svjetski rat je opus Miroslava Krleže, koji seže od predratnih agramerskih društvenih odnosa, preko galicijskih kota, sve do monumentalnih južnoslavenskih „Zastava“. S jedne strane Veliki rat 1914.-1918. potisnut je u kolektivno sjećanje Hrvatske. S druge pak strane u živu svijest i identitet hrvatskih građana duboko su usađeni likovi „gospodina desetnika Peseka Mate i šestorice mrtvih domobrana drugog bataljona druge satnije, i to: Trdaka Vida, Blažeka Franje, Loborca Štefa, Lovreka Štefa, Pecaka Imbre i Križa Matije“( Miroslav Krleža, Bitka kod Bistrice Lesne, Zagreb, 1973., str. 7 – Pet stoljeća hrvatske književnosti, sv. 92). Čitava galerija Krležinih likova iz vremena Prvoga svjetskog rata našla je svoje trajno mjesto u svim književnim rodovima ušavši na taj način za sva vremena u hrvatski kulturni nacionalni korpus, koji zahvaljujući Krležinim djelima postiže europske dosege. Tek nekoliko njegovih novela, što su ih generacije hrvatskih građana čitale tijekom obrazovanja, ostavilo je u nama dublji pečat od historiografskih djela.

Pa ipak, Krleža je pjesnik, a ne povjesničar. Od siline Krležine riječi, povjesničar nije mogao doći do svoje, znanstvene riječi. Stoga smo početke svoje suvremene povijesti čitali u „Zastavama“, a svoje mjesto na europskom zemljovidu tražili u imaginarnoj kartografiji blitvanskih predjela i naroda.

Pakao rata i poraz dvije su riječi kojima se može sažeti hrvatsko iskustvo Prvoga svjetskog rat. No, bacimo pogled na europski zemljovid: nije li Francuska izgubila preko 1,3 milijuna vojnika, Rusija i Njemačka po 1,7 milijuna, Austro-Ugarska oko 1,2 milijuna? Srbija, što se oduprla Austro-Ugarskoj, drugoj po veličini europskoj zemlji i trećoj po broju stanovnika, doživjela je pravu demografsku katastrofu, izgubivši oko četvrtinu svojega stanovništva.

Generacije povjesničara nisu do danas, unatoč cijeloj jednoj biblioteci radova, sa sigurnošću odgovorile na pitanje o razlozima raspada Austro-Ugarske. Je li se ona raspala, jer je unaprijed bila programirana da se raspadne, jesu li ju srušili njezini vlastiti narodi ili je naprosto izgubila rat? Jedno je međutim sigurno, da ove dvije velike teme, Prvi svjetski rat i

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

raspad Monarhije, stoje u uskoj vezi. Oprezno bismo mogli čak i konstatirati da se država naprosto rasplinula, stotine tisuća vojnika nekada slavne carske i kraljevske vojne sile oslobođeno je zakletve, nakon čega je palo u zarobljeništvo. Vakuum počinju ispunjavati novi ljudi, vojske pobjednika ulaze na hrvatske zemlje s jugoistoka i sa sjeverozapada.

U pogledu Hrvatske možemo konstatirati da ona nije bila subjekt međunarodnoga prava, Hrvatska nikomu nije navijestila rat, niti su vojnici s područja današnje Republike Hrvatske kapitulirali. Pa ipak, za naše prilike njihovi su gubici bili golemi, i gotovo da nema obitelji u Hrvatskoj koja nije sačuvala neko svoje sjećanje na Prvi svjetski rat.

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

CILJEVI OBILJEŽAVANJA STOGODIŠNJICE 2014.-2018.

1. Stvaranje novoga odnosa prema obilježavanju obljetnica općenito Iako u Hrvatskoj postoji običaj da se važniji povijesni događaji trajno obilježe barem poštanskom markom, iznimno kovanicom, Stogodišnjica Prvoga svjetskog rata, ako bude obilježena uspješno i u nacionalnom konsenzusu, mogla bi značajno utjecati na buduća obilježavanja povijesnih događaja u Hrvatskoj i odrediti neku vrstu državnoga sustava redovitog praćenja i organiziranja nacionalno važnih obljetnica.

2. Jačanje svijesti o potrebi čuvanja sjećanja na poginule i njihovoga dostojanstva Čini se da je spirala nasilja nad spomenicima poginulih započela upravo nakon Prvoga svjetskog rata. Otočac se do tada dičio krasnim obeliskom, izgrađenim u čast vojnika 79. pukovnije „grof Jelačić“, poginulih tijekom Prvoga svjetskog rata. Spomen ploča maršalu Boroeviću (rad Roberta Frangeša) istom po svršetku Velikoga rata skinuta je s njegove rodne kuće u Mećenćanima i kasnije je nestala. Stoga bi se postepenim obnavljanjem ovih spomenika ili barem sjećanja na njih trebalo početi izgrađivati i nov odnos prema sjećanju na poginule i žrtve ratova i njihovim spomenicima. Već i sama Stogodišnjica postat će, ako urodi trajnim znanstvenim i kulturnim rezultatima, spomenikom Prvoga svjetskog rata.

3. Jačanje europske svijesti i nacionalnoga jedinstva U vremenima gospodarske krize obilježavanje Prvoga svjetskog rata sigurno će podsjetiti i na solidarnost, dobročinstva, kulturno stvaralaštvo i druge kolektivne mehanizme, kojima se društva služe da ih prebrode. Usto, Stogodišnjica treba učvrstiti pacifističke i humanističke vrijednosti na kojima počiva današnja Europa.

4. Svijest o snazi kulturnoga stvaralaštva Brojna djela europskih i hrvatskih umjetnika nastala iz šoka uzrokovanoga strahotama Prvoga svjetskog rata, ostavila su dubok i trajan pečat u europskim društvima i snažno su utjecala na svijest europskih građana, a time i na nastanak današnje Europe.

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

KALENDAR Obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata počet će na stotu obljetnicu Sarajevskog atentata 28. lipnja 2014. godine, kojih se dana očekuju goleme znanstvene i kulturne aktivnosti u Sarajevu. Službeni kalendar Republike Hrvatske u 2014. čine slijedeći datumi:

Petak, 13. lipnja

Kraj školske godine

Četvrtak, 19. lipnja Tijelovo Nedjelja, 22. lipnja Dan antifašističke borbe Srijeda, 25. lipnja

Dan državnosti

(Subota, 28. lipnja

Stogodišnjica sarajevskog atentata)

Utorak, 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Petak, 15. kolovoza Velika gospa

Drugim riječima, obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata (atentat, austro-ugarska objava rata Srbiji, mobilizacija, ulazak u rat i svi drugi događaji uslijed kojih je došlo do izbijanja Velikoga rata) padaju u vrijeme kada hrvatski građani i njihovi strani gosti provode godišnje odmore, a učenici i studenti na ljetnim praznicima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske tijekom srpnja i kolovoza moglo bi doći do slabijeg odaziva građana eventualnim javnim priredbama.

Usto, mnogi će građani pratiti Svjetsko nogometno prvenstvo, što se od 12. lipnja do 13. srpnja održava u Brazilu (64 utakmice u 18:00, 21:00, 22:00, 00:00 i 03:00 sati po srednjoeuropskom vremenu).

Središnje obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj može se dakle održati u dva razdoblja: 1. Uoči Dana državnosti, pa bi se eventualne logističke pripreme za taj državni praznik mogle iskoristiti i za priredbe povodom Stogodišnjice. Spominjemo da će Francuska svoj državni blagdan 14. srpnja (dan pada Bastille) obilježiti u duhu Stogodišnjice u prisutnosti predstavnika i vojnika iz više od 70 zemalja svijeta, dok će primjerice Velika Britanija obilježiti dan ulaska u rat.

2. Poslije Dana državnosti (srijeda), a uoči stogodišnjice Sarajevskog atentata (subota).

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

KALENDAR LIPANJ 2014.

12. lipnja

četvrtak

22:00: Svjetsko nogometno prvenstvo. Brazil-Hrvatska

13. lipnja

petak

Početak školskih praznika

14. lipnja

subota

15. lipnja

nedjelja

16. lipnja

ponedjeljak

17. lipnja

utorak

18. lipnja

srijeda

19. lipnja

četvrtak

20. lipnja

petak

21. lipnja

subota

Svjetski dan glazbe (Fête de la musique)

22. lipnja

nedjelja

Dan antifašističke borbe

23. lipnja

ponedjeljak

22:00: Hrvatska-Meksiko

24. lipnja

utorak

25. lipnja

srijeda

26. lipnja

četvrtak

27. lipnja

petak

28. lipnja

subota

Tijelovo. 00:00: Kamerun-Hrvatska

Dan državnosti

Stogodišnjica Sarajevskog atentata 18:00 i 22:00: Osmina nogometnog prvenstva

29. lipnja

nedjelja

18:00 i 22:00: Osmina nogometnog prvenstva

30. lipnja

ponedjeljak

18:00 i 22:00: Osmina nogometnog prvenstva

01. srpnja

utorak

18:00 i 22:00: Osmina nogometnog prvenstva

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

Pregled utakmica na Svjetskom nogometnom prvenstvu Brazil, 12. lipnja – 13. srpnja 2014. (po srednjoeuropskom vremenu)

Otvorenje

12.06.

22:00

Igre 1. i 2. dan

13.06. – 22.06.

18:00

21:00

00:00

Igre 3. dan

23.06. – 26.06.

18:00

22:00

Osmina finala

28.06. – 01.07.

18:00

22:00

Četvrtfinale

04.07. – 05.07.

18:00

22:00

Polufinale

08.07. – 09.07.

22:00

Igra za 3. mjesto

12.07.

22:00

Finale

13.07.

03:00*

21:00 * samo 14. 06.

Osmina finala 28.06.‐01.07.

DAN

VRIJEME

SUB 28. lipnja SUB 28. lipnja NED 29. lipnja NED 29. lipnja PON 30. lipnja PON 30. lipnja UTO 01.srpnja UTO 01. srpnja

18:00 22:00 18:00 22:00 18:00 22:00 18:00 22:00

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

PRIJEDLOG SREDIŠNJEGA OBILJEŽAVANJA STOGODIŠNJICE – KULTURNA STOGODIŠNJICA/DUGA NOĆ KULTURE

Mobilizacija javnosti Koji god datum da se odabere za eventualno središnje obilježavanje Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata u Zagrebu, vrijeme u drugoj polovici lipnja trebalo bi biti ljetno i toplo.

Mnogi hrvatski građani tih će večeri biti zabavljeni utakmicama na Svjetskom nogometnom prvenstvu, od kojih će se neke igrati do kasno u noć, a mnoge će se sigurno pratiti uživo na terasama zagrebačkih lokala ili na javnim površinama.

Raspoloženje građana i atmosfera bit će dakle pogodni za priredbu na otvorenomu, kakva je uspješno bila održana na zagrebačkom Jelačićevom trgu posljednjega dana lipnja 2013. povodom pristupa Hrvatske Europskoj uniji.

Pozornost javnost trebalo bi dakle skrenuti da jednu od večeri posvete svojim precima, što su se borili u Prvomu svjetskom ratu, efektnim plakatima i pozivnicama npr. u obliku onodobnih vojnih dopisnica iz Galicije ili sa Soče, koje bi se dijelile dan uoči obilježavanja na glavnim okupljalištima u gradu, tramvajskim stanicama i sl.

Zagrebačka potkova kao pozornica Stogodišnjice i kaleidoskop jedne epohe Osnovna misao programa središnjeg obilježavanja bila bi – kulturna stogodišnjica. Nizom kulturnih priredbi povezanih temom Velikoga rata hrvatske znanstvene i kulturne ustanove priključile bi se svijetu u obilježavanju „velike“ Stogodišnjice i oživjele epohu, što je prethodila Velikomu ratu.

Ne samo ljetno vrijeme, već i povoljan raspored glavnih javnih ustanova, što se jedna za drugom nižu uzduž glavnih trgova zagrebačkoga Donjeg grada, predstavljaju gotovo idealan prostor za stvaranje jedne velike kulturne pozornice, zaokružene 1913. godine zgradom Sveučilišne knjižnice i Zemaljskog arhiva na Marulićevom trgu.

Ova bi se pozornica protezala od Hrvatskoga državnog arhiva, preko Hrvatskog narodnog kazališta, Cvjetnog trga i Trga bana Jelačića sve do Trga Nikole Šubića Zrinskog i Umjetničkog paviljona.

Duga noć kulture uključivala bi što je moguće veći broj javnih ustanova po već iskušanom i vrlo uspješnom konceptu Duge noći muzeja i Noći kazališta, koje bi za ovu priliku prilagodile svoje programe temi Prvoga svjetskog rata.

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

Pregled mogućih sudionika i priredaba Noći kulture

Hrvatski državni arhiv

Izložba

Etnološki muzej

Izložba

MUO

Izložba

Hrvatski školski muzej

Izložba

HNK

Priredba u zatvorenomu

ZKM

Priredba u zatvorenomu

Priredba na otvorenomu

Cvjetni trg

Priredba na otvorenomu

Jelačićev trg

Priredba na otvorenomu

Zrinjevac – Arheološki muzej

Izložba i Atrij

Zrinjevac – Paviljon HAZU

Priredba na otvorenomu Priredba u zatvorenomu

Moderna galerija Umjetnički paviljon

Gornji grad - Povijesni muzej, Muzej Grada Zagreba, Klovićevi dvori, Sabor

Izložba

Obzirom da su Hrvatski povijesni muzej (a možda i Muzej Grada Zagreba) nezaobilazni u okviru jedne ovakve priredbe, to bi se formirala i ruta Donji grad-Gornji grad, u prvomu redu kako bi se građanima skrenula pozornost na priredbe ovih dvaju ustanova. Kako bi se ovaj potez učinio privlačnijim bilo bi zgodno pripremiti vodstva za posjetitelje, eventualno informativne panoe s rekonstrukcijom života 1914. godine npr. u Mesničkoj, Ćirilometodskoj, Radićevoj, Opatičkoj (npr. imena stanovnika, obrta, dućana, fotografije iz toga vremena, ispisi iz dnevnika i djela autora koji su živjeli u blizini, nastavnika i učenika Gornjogradske gimnazije ili sl.).

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA Središnje obilježavanje činila bi dva dijela:

1. Središnja priredba na Trgu bana Jelačića (20:45-22:30) 2. Duga noć kulture (od 22:00)

Središnja priredba

Obraćanje Predsjednika RH Koncert Zagrebačke filharmonije ili Orkestra Hrvatske vojske Umjetnički performance posvećen hrvatskim domobranima Crkvena zvona

Duga noć kulture

Izložbe Potkova: Hrvatski državni arhiv, Etnološki muzej, MUO, Hrvatski školski muzej, Arheološki muzej, Moderna galerija, Umjetnički paviljon Gornji grad: Hrvatski povijesni muzej, Muzej Grada Zagreba

Kazalište HNK, ZKM u znaku Miroslava Krleže, Karla Kraussa ili sl.

Događanja na otvorenomu Kino na otvorenomu Marulićev trg Forum Cvjetni trg Paviljon Zrinjevac: koncert „domobranskog“ zbora Zrinjevac: Vojnička kuhinja i jela iz vremena Prvog svjetskog rata

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

Književnost/znanost Predstavljanja knjiga ili čitanja u knjižarama i knjižnicama, stranim kulturnim institutima ili na otvorenomu npr. dvorište Arheološkog muzeja, pozornica pod Strossmayerovim kipom.

Hrvatska radiotelevizija Poseban program povodom Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata. Tijekom prijenosa središnjega obilježavanja na Hrvatskoj radioteleviziji prikazivali bi se „profili“ hrvatskih građana poginulih tijekom Prvoga svjetskog rata. Stručni suradnici odabrali bi za tu priliku imena vojnika iz svih postrojbi s područja Republike Hrvatske i iz što je moguće većega broja općina i gradova. Ovaj prilog zasigurno bi pomogao da se zadrži pozornost gledatelja (osim ako bi kojim slučajem baš te večeri Hrvatska igrala nogometnu utakmicu u Brazilu).

ZADNJA IZMJENA 11. 02. 2014.

PRIJEDLOG PRIREDABA NA OTVORENOM U OKVIRU NOĆI KULTURE

Hrvatski državni arhiv i Hrvatska kinoteka Izložba Projekcija filma „Sarajevski atentat“ (1975., r. Veljko Bulajić). Uvodno predstavljanje filma, eventualno diskusija nakon projekcije s gledateljima.

Ukoliko bi se stvorili tehnički preduvjeti, filmska projekcija bi se mogla održati na otvorenom, na Marulićevom trgu, a ako ne, možda u Kinu Europa.

Forum Cvjetni trg Cvjetni trg postao bi prostorom dijaloga znanosti i građana, mjesto upoznavanja sa znanstvenim i kulturno-povijesnim ustanovama. Na ovomu povijesno-znanstvenom forumu građani bi mogli razgovarati s predstavnicima tih ustanova, iz prve ruke doznati o njihovomu radu, upoznati njihova izdanja i sl. Naravno, ustanove bi se trebale osobito pripremiti na pitanja o Prvomu svjetskom ratu.

Po završetku središnje priredbe na Trgu bana Jelačića HRT bi mogao prenositi emisiju „Treća povijest“ posvećenu Prvomu svjetskom ratu, koja bi se emitirala uživo s Cvjetnog trga u prisutnosti i uz sudjelovanje građana.

Trg bana Jelačića Koncert Zagrebačke filharmonije Performance tijekom kojega bi prošli hrvatski domobrani iz Prvoga svjetskog rata

Trg Nikole Šubića Zrinskog U organizaciji zagrebačkih ugostitelja i uz pomoć veterana organizirala bi se Vojnička kuhinja iz vremena Prvoga svjetskog rata, dok bi u paviljonu jedan muški zbor i orkestar izvodio vojničke pjesme iz vremena Prvog svjetskog rata.