EnErgo
Tesla
Ulaganje u Sisku
u ovom broju...
Svijet/ 9
CIOS otvara novo reciklažno postrojenje
Nafta i američka politika
:: poseban prilog za energetiku :: br. 2 :: rujan 2012.
Ako želi osvojiti i drugi mandat, predsjednik SAD-a Barack Obama mora se pobrinuti da cijena nafte bude niža nego kad je došao na vlast Aktualno/ 10
CNG
Gorivo koje smo iščekivali Nakon zagrebačkih i riječki gradski autobusi uskoro će kao gorivo koristiti stlačeni prirodni plin (CNG). Jesmo li napokon pronašli lijek za svoju kroničnu dizelsku ovisnost?
Brže, više i jače, to je budućnost energije vjetra
Svijet / 15
Aktualno / 7
Britanski izazov Rimcu
V
eć krajem ove godine Zagreb više neće biti jedini hrvatski grad čiji javni prijevoz kao energent koristi stlačeni prirodni plin (CNG). Riječki autoprijevoznik Autotrolej početkom travnja završio je javni natječaj za kupnju deset CNG autobusa. Posao vrijedan nešto manje od 17 milijuna kuna dobila je tvrtke Iribus-Iveco, a financiran je putem HBOR-ovog Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. nastavak na stranici 8
Partneri projekta
ENERGO MEDIA SERVIS ENERGIJA I OKOLIŠ NA JEDNOM MJESTU
McLaren predstavlja superhibrid od 1000 konjskih snaga
8 9 Uvodnik
*
Aktualno / Budućnost plina
Iako ga najviše koriste cestovna vozila, CNG se koristi i kao gorivo u željezničkom prijevozu, ponajviše u SAD-u i Peruu. U Turskoj pak koriste CNG traktore
Japanci se ipak ne mogu odreći nuklearne energiJe. Što nam to govori? Čak ni tehnološki najrazvijenije zemlje svijeta dugoročno ne mogu biti konkurentne bez pouzdana izvora povoljne energije
n
edavna odluka japanske vlade da odustane od prethodnih planova zatvaranja svih nuklearnih elektrana u zemlji do 2040. neosporno je energetska vijest godine. Ipak, zagovornici nuklearne energije tu vijest ne bi trebali promatrati previše trijumfalistički, kao što ni protivnici tog energenta ustvari ne bi trebali prosvjedovati. Jer u događajima u Japanu zapravo se skriva iznimno neugodna poruka za sve nas – ona o problemima i teškoćama velikih promjena energetskih tehnologija. Japan u tome nije iznimka. Nakon katastrofe u Fukušimi država je privremeno ugasila sve svoje nuklearne elektrane. Riječ je o dominantnom načinu proizvodnje električne energije u Japanu, a da bi barem dijelom kompenzirala taj gubitak, Vlada je potrošila golem novac na interventni uvoz nafte i prirodnog plina. Nije bilo dovoljno. Žitelji pojedinih japanskih gradova već su godinu i pol suočeni s redovnim redukcijama električne energije, problema ima i industrija, a državne financije gotovo su se urušile. Ipak, i uza sve te nedaće, većina japanskih građana, njih otprilike 70 posto, podržavalo je postupno gašenje nuklearnih reaktora. Zašto to vlada onda nije učinila? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan. Japanski lideri izračunali su kako bez obziran na požrtvovnost, organiziranost i tehnološku inovativnost svojih građana, Japan dugoročno bez pouzdana izvora povoljne energije jednostavno ne može biti konkurentan na svjetskoj sceni. To je neugodna istina koju i mnogi u Hrvatskoj ne žele vidjeti. U vrijeme kada moćni lobiji bezrezervno zagovaraju zelenu energetsku revoluciju i bezrezervnu orijentaciju na obnovljive izvore energije, valja se zapitati ima li Hrvatska dovoljno resursa, a hrvatski građani dovoljno strpljenja za takvu akrobaciju. Oni žele da energija koju koriste bude uvijek dostupna u količinama koje im trebaju te pritom što jeftinija. Transfer na novu energetsku platformu nužno znači da će se nečega od nabrojanog morati odreći. Jesu li na to spremni? Za odgovor na to pitanje valja pogledati prema Njemačkoj – državi koju se često navodi kao europskog lidera u primjeni tehnologija obnovljivih izvora energije. Prema službenoj energetskoj strategiji te države, kao zamjena za nuklearne elektrane i bazna podrška solarnoj i energiji vjetra planira se gradnja termoelektrana na ugljen snage 10 gigavata. Poruka se čini dosta jasnom.
Građani žele da je energija stalno dostupna u količinama koje im trebaju, a pritom i jeftina. I toga se nisu spremni odreći.
u nJemačkoJ do ‘20. dva mil. cng vozila Budući da je riječ o namjenskom kreditu, a konačna cijena postignuta na natječaju je manja od odobrenog iznosa, Riječani planiraju uskoro raspisati još jedan natječaj za dobavu još autobusa. Uz to, Autotrolej je oformio i interni ovlašteni servis za ta vozila, pa je evidentno kako bi u budućnosti ova transakcija mogla biti zapamćena kao važan datum u ekspanziji CNG-a u Hrvatskoj. Iako je riječ o gorivu čije korištenje na globalnoj razini raste iznimnom brzinom, u Hrvatskoj je dosad bilo ograničeno samo na autobuse Zagrebačkoga električnog tramvaja (ZET), nekoliko desetaka automobila zagrebačke Plinare i zanemariv broj vozila pojedinih entuzijasta. Ipak, CNG je u ovom trenutku gorivo koje je prema mnogim parametrima najodrživija zamjena naftnim derivatima, a broj svjetskih vozila koja ga koriste raste po godišnjoj stopi od 30 posto.
Skladištenje
CNG je prirodni plin – metan – uskladišten na tlaku od 200 do 24 bara. Pri takvom tlaku plin zauzima tek 1 posto volumena koji ima na atmosferskim uvjetima, a njegova energetska gustoća u odnosu na dizel iznosi 25 psoto, a u odnosu na ukapljeni prirodni plin (LNG) 42 posto. To znači da po istoj jedinici mase CNG sadrži više od dvostruko manju energetsku vrijednost od LNG-a, no zato ima niz drugih prednosti. Prije svega pred-
Osim ekoloških prednosti CNG vozila u pravilu imaju i znatno niže troškove održavanja
nost CNG-a je što ne zahtijeva posebne uvjete niti za proizvodnju niti za skladištenje, a primjerice LNG da bi bio u tekućem stanju, mora biti pohranjem pri vrlo niskoj temperaturi. S druge strane, za razliku od ukapljenog naftnog plina (LPG) koji je učestalo gorivo u mnogim državama, pa tako i Hrvatskoj, CNG ima vrlo nisku razinu samozapaljenja, veću energetsku vrijednost, manje emisije štetnih tvari, a i dizel motori mogu se preraditi za upotrebu, što je kod LPG-a nemoguće. CNG je kao motorno gorivo najrašireniji u zemljama Azije i Južne Amerike, a najviše takvih vozila je u Iranu. Ta su vozila uglavnom pogonjena pomoću “bi-fuel” motora. To znači da motori kao gorivo mogu koristiti i CNG i naftne derivate. Kad koriste CNG, plin se miješa s dizelom ili benzinom, najčešće u omjeru 70:30. Osim očitih ekoloških prednosti, takva vozila imaju sve jasniju ekonomsku računicu.
Razvoj u SAD-u
Naime, CNG se prvo razvijao u državama koje su na taj način pokušavale nadoknaditi nedostatak nafntih derivata. Ipak, rastom cijene nafte te padom cijene prirodnog plina konverzija motora sve je isplativija. Ti trendovi danas su posebno izraženi u Sjedinjenim Državama gdje su otkrivene velike količine prirodnog plina, a s druge strane sve oštrija regulativa o ispuštanju emisija štetnih plinova nagnala je mnoge velike autoprijevoznike da počnu provoditi konverzije motora svoji cestovnih flota. I kod riječke tvrtke računica je poprilično jasna. Na prvih deset CNG autobusa, Autotrolej će uštedjeti oko milijun kuna godišnje. Najveći dio tog iznosa odnosi se na uštedu goriva, no Trolejbus će manje novca trošiti i na održavanje. Primjerice, kako CNG ne sadrži benzen i olovo, rok trajanja svjećica u motoru je dulji. Također zbog toga što je CNG u pravilu stopostotni metan, ne dolazi do onečišćenja lubrikanata u motoru, što opet rezultira duljim vijekom trajanja. Sve je to razlog zašto upotreba
CNG-a u Europi posljednjih godina raste. Najveće europsko tržište tradicionalno je Italija gdje postoji 800.000 takvih vozila i dobro razvijena mreža od 800 javnih stanica za punjenje. Uz to, postoje tisuće privatnih punilišta spojenih na mrežu. U Njemačkoj pak predviđa se da će do 2020. godine u prometu biti 2 milijuna CNG cestovnih vozila. Razvoj se događa u mnogim drugim europskim državama.
Proizvođači motora
Primjerice, u Bugarskoj ima više od 100 javnih punilišta. Iz tog primjera lako se može zaključiti koliko Hrvatska zaostaje s obzirom na to da u cijeloj zemlji postoji samo jedno punilište – ono u okviru zagrebačke Gradske plinare. Upravo zbog toga na hrvatskom tržištu dosad nije bilo većeg interesa za CNG vozila iako ih u svojoj ponudi ima niz poznatih proizvođača. Štoviše, iako najviše modela s CNG bi-fuel motorima u svojoj ponudi ima talijanski Fiat, kupcima se nude i Opel, Volkswagen, Citroën, Renault, Volvo i Mercedes pogonjeni na CNG. Također valja napomenuti da CNG kao gorivo nije ograničen isključivo na cestovni promet. U SAD-u i Peruu prometuju lokomotive pogonjene tim gorivom. Riječ je o nekadašnjim dizelskim lokomotivama prerađenih motora koji su promjenom energenta učinjeni znatno efikasnijima. U Turskoj se pak sve češće koriste traktori i radni strojevi pogonjeni na CNG. U Hrvatskoj se to zasigurno ne može očekivati još dugo, no veća implementacija u javnom prijevozu nužno je prva stepenica u tržišnoj ekspanziji toga goriva. Ključni uvjet da bi primjer Zagreba i Rijeke uskoro slijedio još koji hrvatski grad svakako je HBOR-ova kreditna linija koja gradskim čelnicima uz nižu kamatnu stopu omogućava da inicijalna investicija bude isplativa. Sljedeći korak trebali bi biti prijevoznici i taksioperateri koji bi sljedećih godina mogli biti suočeni s jakim rastom cijena dizela i benzina.
:: nacionalni energetski vjesnik
EnErgo TEsla
Svijet / Sve viša cijena nafte
nafta određuje i smjer
američke vanjske politike Pravilo je jasno: ako želi osvojiti i drugi mandat, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama mora se pobrinuti da na kraju prvoga cijena nafte bude niža nego kad je došao na vlast
75 50
IRN
ECU
LIB
ALG
IRQ
LIB
SAU
UAE
ANG
KUW
100
VEN
125
QAT
Cijena u dolarima po barelu
Trošak cijene barela za 2012. 150
25 0 0
5
10
15
20
25
30
35
Procjena proizvodnje u mil. barela po danu
Prijateljski stisak ruke američkog predsjednika i naftnih moćnika
Hrvatski ministar financija Slavko Linić ovog se ljeta poprilično obrukao najavom kako će država povećati trošarine na naftne derivate, a kako građani to neće osjetiti jer će cijene derivata pasti. Kako to često i biva s takvim ‘ekonomskim čaranjem dogodilo se upravo suprotno, pa je cijena nafte porasla, a Linić bio prisiljen odustati od najavljenog poskupljenja. U sličnim problemim sada se nalazi američki predsjednik Barack Obama, čiji reizbor uvelike ovisi o tome kolika će biti cijena benzina u SAD-u. Pravilo je jasno: ako želi osvojiti i drugi mandat, američki predsjednik mora se pobrinuti da na kraju prvoga cijena nafte bude niža nego kad je došao na vlast. U devet od deset prošlih američkih predsjedničkih izbora, kad je cijena benzina na kraju mandata bila viša, vladajući predsjednik je izgubio. Jedini koji je u takvim okolnostima uspio pobijediti bio je George W. Bush 2004., ali u tom njegovu manda-
tu, iako je država sudjelovala u dva rata, cijena je porasla jedva za 9 centi. A cijena benzina u SAD-u danas je veća nego ikada u povijesti u tom razdoblju. U pomoć Obami, posve očekivano, priskočioje vjerni saveznik Saudijska Arabija. Neimenovani dužnosnik tamošnjeg ministarstva nafte Reutersu je potvrdio kako najveći svjetski proizvođač smatra kako je prikladna cijena nafte danas oko 100 dolara po barelu i kako ne bi voljeli vidjeti rast cijena. S druge strane, mnogo je onih kojima rast uopće ne bi smetao. Prvi među na kraju Obami cijena nafte naštetiti ili ne još uvijek je neizvjesno, no cijela priča dobra je poruka svima onima koj vjeruju da bi u budućnosti cijana nafte mogla opet biti spuštena na niže pretkrizne razine. To se neće dogoditi,a zašto neće dobro ilustrira nedavno obajvljena računica o potrebama fiskalne stabilnosti država članica Organizacije zemalja izvoznika nafte (OPEC). Prema tim po-
dacima, tek Kuvajt, Katar i Angola mogu održati svoju sadašnju razinu javne potrošnje pri cijeni nafte ispod 100 dolara po barelu. Svi ostali trebaju više, a nekim državama poput Alžira, Nigerije, Ekvadora i Irana uskoro bi za financiranje svojih obveza mogla biti potrebna i cijena veća od 125 dolara. Ti podaci ukazuju na važnu promjenu paradigme. Naime, čak i kad se iz izračuna cijene nafte uklone efekti burzovnih spekulacija, globalnih poremećaja i regionalnih nesigurnosti, niti fundamentalna cijena više se ne temelji na realnim ekonomskim troškovima istraživanja, proizvodnje, transporta i prerade nafte. Dio tog fundamenta sad su i fiskalne potrebe zemalja koje naftu proizvode, a kako je najveći dio njih na tehnološki i ekonomski poprilično niskom stupnju razvoja, te potrebe u budućnosti će se samo povećavati. A zajedno s njima i cijena nafte. To je istina koju ne može negirati niti Barack Obama.
održivo. sustainable.
DJELATNOST GRUPE KONČAR JE PROIZVODNJA OPREME I POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU, PRIJENOS I DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE, TRAČNIČKIH VOZILA, KAO I OPREME ZA PRIMJENU U PRODRUČJU TRANSPORTA I INDUSTRIJE. STRATEGIJA KONČARA JE DALJNJI RAZVOJ I POVEĆANJE PROIZVODNJE U SKLADU SA ZAHTJEVIMA TRŽIŠTA, S POSEBNIM NAGLASKOM NA VLASTITI RAZVOJ I DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE. THE BUSINESS ACTIVITY OF THE KONČAR GROUP LIES MOSTLY IN POWER GENERATION, DISTRIBUTION AND TRANSMISSION OF ELECTRICAL ENERGY, INDUSTRY AND ELECTRIC TRACTION. THE STRATEGY OF THE KONČAR GROUP WITHIN THE COMING PERIOD IS A FURTHER GROWTH IN PRODUCTION IN ACCORDANCE WITH THE NEEDS OF THE MARKET, WITH SPECIAL ATTENTION TO THE APPLICATION OF OUR OWN KNOW-HOW AND CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY.
10 11 Svijet/Novi trendovi zelene energetike
ovo je budućnost energije vjetra
brže, više, jače
Globalna vjetroenergetika je u krizi. Recept za oporavak je jednostavan.
Poticaji su sve manji, a konkurencija sve veća. Da bi vjetroenergetska industrija ostala konkurenta, ciljevi im moraju biti sve veći Unatoč velikoj stopi rasta, za globalnu vjetroenergetiku protekle dvije godine bile su poprilično izazovne. Investicijsko okruženje na dva dosad najveća tržišta znatno se pogoršalo. U SAD-u je industrija pod pritiskom golemog razvoja plinskog gospodarstva, uzrkovanog velikim otkrivenim rezervama tog energenta, a situaciju je dodatno pogoršala administracija Baracka Obame smanjujući poticaje. Ono što se u SAD-u dogodilo zbog regulativne promjene u Europi je bila posljedica recesije, pa je više krizom pogođenih zemalja također znatno umanjilo subvencionirane otkupne cijene energije proizvedene u vjetroelektranama. Ti efekti prelili su se na globalno tržište, pa je usprkos stabilnom rastu tržišta u Aziji i Južnoj Americi, niz velikih svjetskih proizvođača počeo smanjivati opseg proizvodnje i otpuštati radnike. Pridodaju li se tome sve veći problemi s pribavljanjem ključnih proizvodnih sirovina, te konkurencija jeftinih azijskih proizvođača, evidentno je da je ključni uvjet dugoročno stabilnog rasta globalne vjetroenergetike kontinuirani razvoj. Posljedice tog stalnog tehnološkog i developerskog napretka ključni su razvojni tredovi svjetske vjetroenergetike, sažeti u olimpijski moto ‘brže, više, jače’.
Svi žele offshore
Ako je nekoć i bilo sumnje sad je više nema. Budućnost proizvodnje električne energije iz vjetra nalazi se na moru. Off shore projekti, zbog ve-
:: nacionalni energetski vjesnik
će proizvodnje, danas su dominantni u odnosu na one razvjane na kopnu. Dakako, to ne znači da će razvoj kopnenih vjetroparkova prestati, ali znatno veća količina novca, tehnološkog razvoja i rada bit će uložena u pučinske projekte. Dokazuju to i primjeri. Sredinom prošle godine u blizini obale Velike Britanije otvorena je najveća svjetski pučinski vjetropark ukupne snage 362 megavata. Već ove godine u blizini je u rad pušten još veći objekt – ukupne snage 500 megavata. U međuvremenu, pak, završeno je projektiranje 1, gigavata jakog vjetroparka u škotskim teritorijalnim vodama.
Veći agregati, veći profit
Vjetroenergetika je oduvijek bila biznis velikih brojki, a to pravilo potvrđuje se i danas. U načelu, instalacijom većih i snažnijih agregata, investitori poboljšavaju svoju profitnu maržu. Proizvođači su se tome prilagodili. Titulu trenutno najvećeg svjetskog vjetroagregata trenutno nosi model njemačkog proizvođača Siemensa. Taj model snage 6 megavata ima elise dužine 75 meta-
Pučinske elektrane već su postale glavni pravac razvoja tehnologija energije vjetra
500
megavata snaga je trenutno najveće svjetske off shore vjetroelektrane
ra, što je tek nešto kraće od raspona krila najvećeg putničkog aviona na svijetu – Airbusa A380. Ukupni promjer agregata je 154 metra, a dok se vrti prekriva 18 i pol tisuća četvornih metara – oko 2 i pol nogometna igrališta. Zbog golemih dimenzija, na krajevima tih elisa proizvedenih od kombinacije modernih materijala, za vrtnje postiže se brzina od 290 kilometara na sat.
Novi materijali, novi dizajn
No, mimo boljih lokacija i većih agregata, postoji još mogućnosti za poboljšanje efikasnosti vjetroenergetike. Globalni proizvođači kontinuirano rade na implementaciji novih dizajna, tehnoloških rješenje i materijala. Primjerice, Siemens je prezentirao novi dizajn elise vjetroagregata, inspiriran izgledom dinosaurusa. Elisa nazvana ‘DynoShells’, a navodno ima 1,5 posto bolju efikasnost od konvencionalnih dizajna. Prevedeno u energiju , na kalifornijskom 125 megavata jakom vjetroparku Altamont Pass, implementacija takvih elisa značila bi povećanje proizvodnje ekvivalentno potrošnji ukupno 4 tisuće kućanstava. Također, znatni benefiti trebali bi biti postignuti skorom komercijalnom proizvodnjom turbina od karbonskih nano vlakana. Takve turbine bit će lakše, čvršće i otpornije na habanje.
EnErgo TEsla
Ako postoji prijetnja budućem razvoju vjetroenergetike, onda je to ovisnost o rijektim metalima. Radi se o vrlo bitnim elementima koji su nužni z proizvodnju pojedinih komponenti vjetroagregata, a dominantni dio svjetskih rezervi nalazi se u Kini. Prvenstveno se tu radi o neodimiju, elementu bez kojeg se ne mogu proizvoditi trajni magneti – okosnica gotovo svih danas dostupnih tehnologija vjetroagregata.
Lijek za isprekidanost proizvodnje
Kako Kina iz godine u godinu oraničava izvozne kvote neodimija, evidentno je da će industrija morati naći altenrativno rješenje. Prvi pokušaj dolazi iz njemačke tvrtke Enercon, koja je nedavno predstavila prvi model u poptunosti proizveden bez korištenja neodimija. Odgovor ostalih proizvođača očekuje se uskoro. Vjetroelektrane rade kad vjetar puše, a ta činjenica zapravo je Ahilova peta tehnologije. Da bi energija vjetra mogla postati temelj energetskog sustava mora se razviti održivo rješenje skladištenja proizvedene energije. U raznim državama to se radi na razne načina. Neki koriste reverzibilne hidroelektrane, gdje se energija vjetra noću koristi za pumpanje vode u akumulaciju, koja se pak pušta tijekom vršne potrošnje po danu. Rješenje bi moglo biti u stvaranja velikih kontinentalnih distributivnih supermreža gdje bi se stabilnost sustava mogla održavati lakše. Na kraju, tu je i mogućnost velikih baterijskih sustava. Proizvođači već mogu proizvoditi takve funkcionirajuće sustave snage između 20 i 40 megavata, uglavnom od natrijevog-sulfata. Budućnost će sigurno donijeti neka nova rješenja.
Siemensove inovativne elise vjetrogeneratora
Elise će se proizvoditi i od karbonskih nanovlakana
INVEST IN GREEN CROATIA
Međunarodni gospodarsko - investicijski dani Sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu
The Regent Esplanade Zagreb 25.-27.10.2012. KOMERCIJALNA PREDSTAVLJANJA KOTIZACIJSKI PAKETI IZLAGAČKI PAKETI MARKETINŠKA PROMOCIJA KATALOŠKA BAZA INVESTICIJA
info@greenvest.com.hr www.greenvest.com.hr
Obnovljivi izvori energije Energetska učinkovitost Inteligentni sustavi i procesi Informatičke tehnologije Tehnologije reciklaže Zelena gradnja Zeleni turizam Eko inovacije Eko poljoprivreda Zelene uslužne djelatnosti
Prijavite se za sudjelovanje odmah putem:
ELEKTRONSKE PRIJAVE www.greenvest.com.hr
ENERGO MEDIA SERVIS ENERGIJA I OKOLIŠ NA JEDNOM MJESTU
Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža
Predsjednik Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ivo Josipović
Vlada Republike Hrvatske Koordinacija za gospodarstvo
Republika Hrvatska Ministarstvo gospodarstva
Republika Hrvatska Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić
Republika Hrvatska Ministarstvo poduzetništva i obrta
12
:: nacionalni energetski vjesnik
EnErgo TEsla
Kolumna/Održivost resursa
oni su energenti prošlosti, no bez njih nema budućnosti
ugljikovodiCi Kako će svijet zadovoljiti svoju neutaživu potrebu za naftom i plinom? Samo kombinacijom razvoja novih nalazišta i boljeg iskorištavanja starih, te ulaganja u razvoj skladišne i transportne infrastrukture mogu se zadovoljiti sve veće globalne potrebe za energijom
PIŠE: akademik Mirko Zelić predsjednik HUNIG-a Predsjednik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU
Usprkos gospodarskoj krizi u Europi i nestabilnostima na Bliskom istoku, globalni energetski apetiti kontinuirano rastu. Kako ih zadovoljiti bit će ključan izazov narednih desetljeća, a on se u značajnoj mjeri odnosi upravo na sektor nafte i prirodnog plina – dominantnih svjetskih energenata sadašnjosti, a gotovo sigurno i budućnosti. Rast proizvodnje nafte i plina, kako u cijelom svijetu, pa tako i u našoj regiji, bazira se na razvoju novih nalazišta, no i boljem iskorištavanju postojećih, primjenom novih tehnoloških metoda, dok je za buduću sigurnost opskrbe nužno ulagati u transportnu i skladišnu infrastrukturu. Sve te teme bit će prezentirane na Međunarodnoj konferenciji i izložbi o Nafto-plinskom gospodarstvu u Središnjoj i Istočnoj Europi, koja će se u održati u Solarisu kraj Šibenika od 2. do 5. listopada. Ova konferencija održava se u organizaciji Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa (HUNIG-a) i Stručnog odjela za naftu, prirodni plin i vodu Mađarske državne rudarsko-metalurške udruge (OMBKE-KFVSz), a na njoj će
nastupiti oko 200 autora i koautora sa 87 znanstveno-stručnih radova i 7 uvodnih izlaganja. Nazočit će preko 350 stručnjaka. Ključni segment razvoja novih nalazišta u budućnosti će nedvohjbeno biti razvoj nekonvencionalnih ležišta. Radi se o glinovitim škriljevcima, slabopropusnim pješčenjacima i ležištima ugljena – geološkim strukturama koje sadrže ogromne količine nafte i plina. Od nekonvencionalnih ležišta najatraktivniji su glinoviti škriljevci koji sadrže prirodni plin (shales gas), budući da su ona od ukupnih potencijalnih svjetskih nekonvencionalnih zaliha od 922 bilijuna kubnih metara zastupljena sa oko 50 posto, slabopropusni pješčenjaci s 23 posto, odnosno metan iz ugljenih naslaga s 27 posto. Pridobive zalihe plina iz glinovitih škriljevaca u svijetu iznose 187,5 bilijuna kubnih metara u kojima prednjači Sjeverna Amerika (29%), Azija (21%), Južna Amerika (18,5%), Afrika (16%), Australija (6%), Europa (6%).
Nekonvencionalne rezerve
Što se tiče Europe, procjene su različite i kreću se od 11,2 do 35 bilijuna kubika pa čak prema nekim stručnjacima i preko 100 bilijuna kubnih metaraPanonski bazen se također smatra perspektivnim za proizvodnju plina iz glinovitih škriljevaca i slabo-
propusnih pješčenjaka. Prema analizi naših geologa na samo dva lokaliteta, u Murskoj i Dravskoj potolini su procjenjene potencijalne zalihe plina preko 450 milijardi kubičnih metara to, uz 20 posto iscrpka, pridobive zalihe iznose oko 90 milijardi kubika više nego dvostruko od postojećih zaliha. Geološka i geofizička intepretacija koja se odnosi na navedena područja u RH pridonijet će rasvjetljavanju i uvid u količinu zaliha ugljikovodika na temelju kojih će se jasnije definirati perspektivni istražni blokovi zatim oblikovanje istih radi pripreme i raspisa koncesija te ubrzanje istraživanja ugljikovodika, kako bi se za nekoliko godina znalo s kakvim energetskim potencijalom raspolaže RH. Inače, za nova istraživanja u svijetu ovakvih ležišta, predviđa se do 2022. godine ulaganje oko 77 milijardi američkih dolara, ponajviše u sofisticirane tehnologije izrade bušotina u takvim ležištima – kao što su vodoravni frakturirani kanali. Ipak, usprkos razvoju nekonvencionalnih ležišta, u bliskoj budućnosti barem jednaki efekt miože se očekivati i od razrade postojećih – konvencionalnih – nalazišta. Na 20. Svjetskom naftnom kongresu, održanom u Qataru krajem prošle godine naglašeno je da najveće raspoložive zalihe ugljikovodika leže u starim
Veliki stručni skup u Hrvatskoj
Dvjesto međunarodnih stručnjaka na konferenciji u Šibeniku Za Konferenciju u Solarisu pored Šibenika 200 autora i koautora iz Hrvatske i inozemstva napisalo je 87 stručnih radova koji će, tijekom dvodnevnog rada, biti predstavljeni sudionicima u tri odvojene sekcije. U plenarnom dijelu Konferencije izložit će se pet radova. Čelnici INA-e i MOL-a govoriti će o perspektivama daljnjeg razvoja djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina, a predsjednik Uprave JANAF-a o razvojnim projektima koji su u funkciji povećanja sigurnosti opskrbe naftom Republike Hrvatske, EU i jugoistočne Europe. U uvodnom dijelu moći će se čuti predavanje posvećeno Studiji Ujedinjenih naroda o podzemnom skladištenju plina u Europi i središnjoj Aziji. Uz to, sudionici Skupa
moći će čuti predavanje o tome kako će prirodni plin iz plinovitih škriljevaca promijeniti energetsku sliku svijeta. Uz Konferenciju će se održati izložba na zatvorenom prostoru.Teme izložbe su: oprema u naftno-plinskoj industriji, uređaji, instrumenti, softveri, stručna literatura, razvoj tehnologija i drugo. Uz INA-u i MOL na izložbi će biti ove tvrtke: Crosco-naftni servisi, Weatherford Mediterranea, AEKS, Perforator GmbH, R.O.T.-Reimann Oil Tools, Elektrocentar Petek, Argon zastupstva, SPE (HR i HU) i dr. Među 350 prijavljenih sudionika polovica je iz inozemstva, iz desetak zemalja, posebno srednje i istočne Europe.
poljima, budući da u njima, uz sadašnju tehnologiju proizvodnje, često ostaje preko 60 posto zaliha. Usavršavanjem tehnologije mogao bi se povećati iscrpak za 20 – 30 posto, što je značajna količina.
Nužna su skladišta
Dominantna metoda pri tome trebala bi biti tehnologija utiskivanja ugljikovog dioksida u ležišta, bilo u naftna ležišta radi povećanja iscrpka, bilo u zatvorene formacije radi trajnog odlaganja. To postaje jedna od najvažnijih tehnologija, budući da su CO2 i ekvivalentni plinovi glavni uzročnici klimatskih promjena. Zbog toga je na UN sastanku u Kopenhagenu 2009. donešena odluka da sve zemlje OECD-a, non–OECD-a i EU moraju nakon 2013. početi smanjivati CO2 – eq – plinove, tj. svesti njihovu proizvodnju na 22 Gt, odnosno 450 ppm-a u zraku, kako globalna temperatura do kraja ovog stoljeća ne bi prešla 2°C. Uvođenjem strogih novčanih kazni morat će se svi podreći tom cilju pa i RH. Što se tiče podzemnog skladištenja, funkcija i strategija podzemnih skladišta prirodnog plina u EU i srednjoj Aziji također je vrlo značajno stručno i gospodarsko područje, budući da je to razrađeno u UN-ovoj studiji, koja će se prezentirati na ovoj konferenciji. Podzemna skladišta plina po svojoj tehnološkoj, gospodarskoj i komercijalnoj ulozi postaju sve značajniji objekti, pogotovo s daljnim razvojem tehnologije proizvodnje prirodnog plina te povećanjem proizvodnje s obzirom na povećanje zaliha u svijetu. Transportni sustavi za naftu i plin, posebice oni cjevovodom, imaju značajnu ulogu u suvremenom naftno-plinskom gospodarstvu, budući da optimalizacija procesa transporta ima utjecaja na tehnološki, gospodarski i komercijalni učinak. Suvremena tehnologija zaštite od korozije, automatizacija, daljinsko praćenje i sl. značajno doprinosi većoj sigurnosti transporta, što je temeljni uvjet koji se odnosi i na proizvođača i na potrošača. Sve ove i slične teme elaborirati će se na ovoj konferenciji.
Male stanice ne moraju uzrokovati velike probleme. Rješenja iz Siemensa liječnicima pomažu u ranijem otkrivanju bolesti i time smanjuju troškove i produljuju živote.
Otkrivanje bolesti u ranoj fazi koristi svima. Današnji su troškovi za zdravstvenu skrb, naime, uglavnom usmjereni na liječenje kasnih faza bolesti poput raka i srčanih bolesti. Siemensovom naprednom dijagnostičkom tehnologijom liječnici mogu puno
ranije precizno dijagnosticirati te smrtonosne bolesti. Zahvaljujući tomu, pacijenti se ranije počinju liječiti, pa se tako spašavaju životi i smanjuju troškovi. Kad god ima teških pitanja u vezi sa zdravljem, mi dajemo odgovore.
siemens.com/answers
14 15 Tehnologija
zelena tablet revolucija Tijekom povijesti razvoj modernih tehnologija uvijek je bio ograničen razvojem energetske infrastrukture. Globalnom ekspanzijom ručnih računala, ta je ovisnost završila. Dobro došli u doba dostupnosti. Počela je era tableta.
EMISIJE CO2 KOJE IZAZIVA IPAD
EKRAN Kombinacija stakla i LCD-a
EL. ENERGIJA Treba struju snage 2,5 vata. To je petina potreba flourescentne žarulje
Ručna računala troše manje energije i emitira manje CO2 od klasičnih računala. Informatika nikad nije bila manje ovisna o energetici U energetskom su smislu računala, temelj digitalnog doba, oduvijek bila izazovni projekt. Da bi se proizvele njihove ključne komponente, trošile su se goleme količine energije, a da bi ih se koristilo, bio je nužan stalan i pouzdan izvor energije. Na kraju, da bi se elektronički otpad zbrinuo ili preradio, opet je nužna energija. A onda su došli tableti. Mala ručna računala zahtijevaju manje sirovina za proizvodnju i manje energije za rad. Pa ih je tako moguće napajati koristeći se isključivo Sunčevom energijom. Koji su potencijali toga, lako je i zamisliti pa prava informatička revolucija može početi te se računala redovito koristiti i u najsiromašnijim dijelovima svijeta.
6%
Transport
Solarni tablet
25% Korištenje od potrošača
<100$
4W solarna ćelija
67%
Ovaj tablet pogonjen Sunčevom energijom dizajniran je za djecu u siromašnim zemljama
zaslon računala
2h
4h
Proizvodnja
Ciklus punjenja od 2 sata omogućava 4 sata rada
1 iPad =
PC
KONZOLA
LAPTOP
TABLET
350 339-213
185
180
3W
35$
milijuni prodanih
100
2015.
2014.
2013.
2012.
0
LCD panel
0W ecoPad
Specijalizirani tablet namijenjenn poučavanju matematike, čitanja i pisanja, s baterijom temeljenoj na CMOS tehnologiji – posebno dugog vijeka trajanja.
INDIA Hyderabad
Potrošnja energije u vatima 0 ja. Ovaj tab punjen let e ma ne Ne rg iju
iSlate
Prototipovi su proizvedeni i testirani u razredu 13-godišnjaka u jednoj ruralnoj školi u blizini indijskog grada Hyderabada 2011.
25-10
stvara elektricitet
200
2010.
62
180 kg CO2 e
Unaprijeđena verzija iSlatea namijenjena korištenju u najzabačenijim dijelovima zemalja Trećeg svijeta gdje ne postoji ni osnovna energetska infrastruktura
nano pizoelektrični film
Strujni mjerač i kontrolni mehanizam
baterija
Prototipovi se također već nekoliko mjeseci testiraju u indijskim školama, a serijska proizvodnja mogla bi početi 2013. godine
d
ljučivo putem tipka isk nj a p iva o ek ranu ob
Globalni uspon tableta 300
2%
Reciklaža
Navlaka štiti računalo, ali i prikuplja energiju
Tableti koriste manje energije od drugih gadgeta LCD TV
KUČIŠTE Reciklirani aluminij i staklo
:: nacionalni energetski vjesnik
EnErgo TEsla
Transport / Tržiše
Loša računica američkog proizvođača automobila
na sVakOM prOdanOM VOLtu GM GubI 50.000$ Zbog golemih troškova razvoja i preniske cijene električni model postao najveći gubitaš u paleti vozila General Motorsa A možda to ipak nije isplativ posao. Američki General Motors prošlog je desetljeća uložio stotine milijuna dolara u razvoj svojega električnog modela Chevrolet Volta, ali su sad novinari otkrili kako kompanija na svakom prodanom modelu gubi otprilike 50.000 dolara. Prema Reutersovu proračunu, svaki Volt, uključujući cijenu razvoja, u proizvodnji stoji otprilike 80.000 dolara. Evo kako izgleda njihova računica: GM je dosad prodao nešto više od 21.000 Voltova, koji
se u Europi prodaju pod Opelovim znakom i imenom Ampera. Pretpostavlja se kako je u razvoj tog modela uloženo od milijardu do 1,2 milijarde dolara pa svaki automobil stoji otprilike 56.000 dolara – 18,650 za razvoj i 37,350 za konfiguraciju proizvodnih postrojenja. Osim toga fizička proizvodnja svakog primjerka stoji daljnje 24.000 dolara, od čega pola otpada na standardne dijelove, materijal i radove, a druga polovica na dijelove i radove specifične isključivo za taj model. Toj računici valja pridodati i da ona ne uključuje ulaganja u prodajnu mrežu, marketing i sve ostale korporativne servise. U GM-u su taj izračun osporili tvrdeći da na potpuno krivi način valorizira troškove razvoja
Noviteti/Električni adut vladara Formule 1 Britanci ulaze na tržište elektroautomobila
McLaren naJaVIO superhIbrId Od tIsuću kOnJskIh snaGa
Prva objavljena slika novog McLarenova vozila
Concept One, električni superautomobil Hrvata Mate Rimca, uskoro bi mogao dobiti konkurenciju Britanski McLaren, vjerojatno najpoznatiji proizvođač superautomobila na svijetu, uskoro bi trebao predstaviti svoj superhibrid. Britanci su svoj napredni benzinski motor snage 800 konja odlučili spojiti sa 200-konjskim hibridnim sustavom povezanim izravno na prednju osovinu. Rezultat bi trebala biti superiorna trakcija u zavojima te trenutno ubrzanje na sva četiri kotača. U McLarenu su navodno u osmišljavanju toga revolucionarnog pogona koristili tehnologiju KERS-a – ki-
netičkog sustava pohrane energije, koja je konstruirana za njihovu F1 momčad. Novi McLarenov automobil posljedica je priprema kompanije za formiranje momčadi u nadolazećoj Formuli E – seriji utrka elektroautomobila koje bi trebale krenuti za dvije godine. Sva iskustva stečena u razvoju električnoga trkaćeg automobila Britanci su očito odlučili kapitalizirati i kroz konstrukciju cestovnog modela. Iako nije riječ o “čistom” elektroautomobilu, poput Rimčeva Concepta Onea, McLarenovo vozilo, s obzirom na očekivanu cijenu veću od 800.000 eura, neosporno će biti tržišni konkurent hrvatskom proizvodu.
modela, no i procjene više neovisnih konzultanata autoindustrije koje je Reuters prikupio nisu bitno drukčije. Variraju od 75 do čak 89.000 dolara po primjerku. Ako se zna da GM Chevy Voltove prodaje po bazičnoj cijeni od 49.000 dolara, dubioze su neizbježne. Ipak, kako bi potaknuli rast Voltove prodaje, u GM-u su na tržištu odlučili ponuditi bogate popuste i specijalne akci-
je, koji znatno uvećavaju kompanijine dubioze pa tako nude i dvogodišnji leasing po samo 2000 dolara. Koji je Voltov problem? Primarno je riječ o tehnološki iznimno kompleksnom vozilu, kojim su u GM-u željeli u kratkom roku preoteti znatan dio tržišta hibridnih vozila tadašnjem i današnjem neospornom lideru – Toyoti Priusu. Rezultat je tehnološki superiorrno vozilo, ali
GM Chevy Voltove prodaje po bazičnoj cijeni od 49.000 dolara
s brojnim skupim komponentama. U Volt se ugrađuju skupe litij-polimerkse baterije, sofisticirana elektronika i kompleksni motor. Sve je to skupo, a jedini način da se cijena smanji jest povećanje opsega proizvodnje. No to kratkoročno znači i rast gubitaka. Dioničari GM-a trebali bi dobro razmisliti je li prošlotjedna objava kompanije o rekordnoj prodaji Voltova u kolovozu dobra ili loša vijest.
16 17 Okoliš/ Sve manje otpada završava u smeću
TEhNološki iSkoRAk u
REciklAži
cioS u SiSku ulAžE 7 milijuNA EuRA u GRAdNju NoVoG PoSTRojENjA zA REciklAžu i obRAdu oTPAdNih VozilA
U projektiranju pogona, upozorava direktor Deposa Frane Rogoznica, bilo je nužno zadovoljiti i hrvatsku legislativu
Da bi zadovoljili visoke europske norme, u CIOS-u, domaćem tržišnom lideru u gospodarenju sekundarnim sirovinama, pokrenuli su značajan investicijski ciklus U nastojanju da ostvare nove tehnološko-ekološke ciljeve i maksimalno iskoriste materijal u postupku reciklaže otpadnih vozila za sekundarnu sirovinu u C.I.O.S. grupi, vlasnika Petra Pripuza, odlučili su se za inovativno rješenje. Izgradili su prvi pogon u ovom dijelu Europe za sortiranje ostataka koji ostanu nakon već uhodanoga standardnog recikliranja otpadnog vozila. Od ideje do ostvarenja projekta protekle su nepune dvije godine. Novi pogon u sklopu tvrtke Depos, koji je izgrađen u Sisku, nalazi se pred probnim radom.
Budući da za takve pogone u svijetu ne postoje gotova postrojenja, potrebno je iskoristiti različite tehnologije i projektirati tehnološku liniju. Otpadne frakcije preostale nakon usitnjavanja na tzv šrederu (stroju za mljevenje) znatno se razlikuju po svom sastavu pa je vrlo teško projektirati univerzalnu tehnološku liniju. Projektiranje rade specijalizirani projektanti i iskusne tvrtke, a proces je vrlo skup.
Specifično postrojenje
Posao projektiranja, naručivanja opreme i montaže postrojenja povjeren je mladim stručnjacima iz C.I.O.S. grupe – inženjerima Frani Rogoznici i Zoranu Kefelji. U definiranju parametara i kapaciteta pogona, uz ekonomsku isplativost, vodilja im je bila i direktiva EU koja definira gospodarenje otpadnim
vozilima, kojom je naša država preuzela obvezu da će do 2015. reciklirati visokih 95 posto otpadnih vozila. “Do sada smo postojećom tehnologijom reciklirali oko 75 posto vozila. Novi projektni zadatak za nas je bio velik izazov, jer je podrazumijevao puno inovacija. Uspješno smo ga okončali. Opremu smo pojedinačno naručivali od raznih proizvođača i od nje montirali postrojenje u Sisku. Neki segmenti izrađeni su po našim vrlo specifičnim zahtjevima, a dio postrojenja smo sami izradili i montirali u Sisku. Ukupno je u pogon ugrađeno oko 250 tona opreme i vjerujem da će već iduće godine, dakle dvije prije europskog roka i domaćih pravilnika, do tridesetak zaposlenih ostvarivati obveze koje je preuzela Hrvatska”, objašnjava Zoran Kefelja, tehnički direktor C.I.O.S. grupe. U projektiranju pogona, upozorava
Sajam energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
NA GREENVESTu i RASPRAVA o jAVNoj PoliTici zElENoGA GoSPodARSTVA Sajam će se održavati od 19. do 23. rujna 2012., a cilj je povećati svijest o korištenju obnovljivih izvora, energetskoj učinkovitosti i uštedi energije Savez za energetiku Zagreba i Energo Media Servis uz potporu više od 25 institucija i tvrtki od 25. do 27. listopada 2012. u hotelu The Regent Esplanade Zagreb održat će prve Međunarodne gospodarsko-investicijske dane i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu “GREENVEST: INVEST IN GREEN CROATIA”. Na skupu je predviđeno sudjelovanje 300 pred-
stavnika domaćih i međunarodnih tvrtki i 50 izlagača, a do sada je potvrđeno predstavljanje investicijskih projekata privatnog sektora u vrijednosti gotovo pola milijarde eura. Jedan od najvažnijih gospodarskih panela, a koji se tiče javnog sektora, bit će održan prvoga dana GREENVEST-a pod nazivom “Javna politika zelenog gospodarstva: Kako se može uključiti privatni poslovni sektor”. Cilj panela je raspraviti otvorena pitanja razvoja ovoga segmenta gospodarstva, a moderator panela bit će Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba i direktor grupacije Energo Media Servis. Panel se organizira s namje- Ova je godina ‘Međunarodna godina obnovljive energije za sve’
direktor Deposa Frane Rogoznica, bilo je nužno zadovoljiti i hrvatsku legislativu koja definira gospodarenje otpadom uključujući Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima te sva pravila ekološke struke. Zakonska je obveza oporabiti sav otpad koji sadrži vrijedna svojstva.
Iskorištenje ostataka
Cilj novog pogona je smanjiti neiskoristivu količinu na najmanju moguću mjeru prema današnjim tehnološkim mogućnostima, dakle iskoristiti i “ostatke ostataka”. Iako je u cjelokupnom postupku recikliranja otpada ovaj pogon tek manji segment, Rogoznica tvrdi da je ekološki vrlo važan. Pogon u koji je uloženo oko sedam milijuna eura projektiranog je kapaciteta sortiranja 10 tona otpadnih frakcija koje ostaju nakon postupka usitnjavanja vozila na sat, što
rom da se podrži razvoj privatnih investicija te općenito razvoj ovog segmenta gospodarstva. Prvi GREENVEST održava se u “Međunarodnoj godini održive energije za sve”. Naime, Savez za energetiku Zagreba, jedan od organizatora GREENVEST-a, preko medijskog portala croenergo.eu regionalni je podupiratelj “Međunarodne godine održive energije za sve”. Međunarodna godina održive energije za sve predstavlja vrijednu priliku za podizanje svijesti o važnosti povećanja pristupa energiji, energetskoj učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. To je poziv za promicanje akcija o energetskim pitanjima na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini prema međunarodno dogovorenim razvojnim ciljevima. Međunarodna godina usmjerena održivoj energiji za sve će povećati svijest o pitanju energetskog siromaštva i pokazati kako povećan pristup čistoj i sigurnoj energiji te pristupačne energetske usluge mogu poboljšati uvjete života diljem svijeta.
:: nacionalni energetski vjesnik
95
EnErgo TEsla Vijesti Neće u Plomin, hoće kod Dodika
RWE će ulagati u Republici Srpskoj
posto otpadnog vozila moći će se reciklirati u novom pogonu CIOS-a
Njemački RWE možda nije zainteresiran za Plomin 3, no hidroelektrane u Hrvatskoj susjednim zemljama itekako zanimaju ovu njemačku tvrtku. Nakon što su sa srpskim vlastima sklopili sporazum o zajedničkom ulaganju hidroenergetiku, Nijemci su sklopili i ugovor o strateškom partnerstvu sa Republikom Srpskom. U ugovoru se predviđa gradnja niza hidroelektrana na rijeci Drini čija se vrijednost procjenjuje na 460 milijuna eura. Kako prenosi portal Croenergo, ugovorom je dogovoreno osnivanje zajedničke tvrtke u kojoj bi njemački energetski div bio vlasnik 60 posto, a Elektroprivreda Republike Srpske imala bi 40 posto udjela. Putem zajedničke tvrtke izgradile bi se četiri hidroelektrane Buk Bijela, Foča, Sutjeska i Paunci. Po riječima ravnateljice elektroprivrede Branislave Milekić vrijednost izgradnje hidroelektrana je 460 milijuna eura, a one bi imale ugrađenu snagu od 260 megavata s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 760 gigavat sati električne energije. Ministar Zmajlović najavio
Nakon deset godina prve naznake promjene lošeg trenda odgovara i ukupnoj količini nastajanja te vrste otpada u Hrvatskoj, točnije u zagrebačkom CE-ZA-R-u koji jedini u Hrvatskoj posjeduje “šreder”. Projekt Deposa u Sisku zaokružuje integrirani sustav gospodarenja otpadom C.I.O.S. grupe, u kojoj svaka članica ima svoj specifični zadatak. To znači da će optimalnim kapacitetom rada pogon sortirati sav otpad, koji nastaje u našoj zemlji. Nakon primarne obrade otpadnih vozila u CE-ZA-R-u, što podrazumijeva isušivanje i uklanjanje svih opasnih komponenata, a potom usitnjavanje na “šrederu” i izdvajanje magnetičnih metala, slijedi obrada ostataka u Deposu. Razdvajaju se svi ostali materijali da bi se i za njih osigurala daljnja oporaba. To su minerali (staklo, kamen i beton), inertna frakcija (zemlja i dio jako usitnjenog kamena
Cilj novog pogona je smanjiti neiskoristivu količinu otpada na najmanju moguću mjeru prema današnjim mogućnostima
te stakla), polimeri (plastika, guma, drvo), čelik, obojeni metali, kabelska frakcija i goriva frakcija (tkanina, spužve, poliuretani). Nakon dovršetka automatskog sortiranja na za to projektiranoj tehnološkoj liniji, dodatnu završnu provjeru obavljaju djelatnici na sortirnim trakama razdvajajući sve ostale materijale od metala.
Uskoro penali EU
U očekivanju da se u Sisku završi pogon za sortiranje već se dovoze velike količine otpadnih frakcija nastalih usitnjavanjem otpadnih vozila. Zbog toga je što brži početak rada pogona za sortiranje u Sisku ne samo interes grupacije već i nacionalni interes. Dio izdvojenih materijala u tehnološkom postupku koriste i druge tvrtke iz C.I.O.S. grupe. Tako se u Sisku, na primjer, ostaci aluminija koriste
kao uložak za susjednu talionicu aluminija, kapaciteta 15.000 tona legiranih aluminijskih ingota na godinu, u koju je grupacija uložila 50 milijuna kuna. Naravno da izdvajanje nekih materijala iz otpadnih vozila komercijalno nije isplativo, ali u Deposu tvrde da će taj trošak kompenzirati isplativijim metalima, koji se mogu i izvoziti. “Ovaj projekt potvrđuje da smo odgovorna grupacija i da smo zatvorili tehnološki krug naše osnovne djelatnosti. Iako smo za Hrvatsku ostvarili važan projekt, nismo uvijek od državnih tijela imali nužnu potporu i razumijevanje. Da se nismo prihvatili tog projekta, pitanje je kako bi naša država ostvarila svoje obaveze iz direktive EU i koliki bi bili penali za neostvarivanje navedena cilja”, zaključio je Frane Rogoznica.
Uskoro kazne za nerazvrstani otpad Ako ne ide milom, ide silom. Hrvatski građani uskoro bi mogli biti suočeni s novima nametom na odlaganje nerazvrstanog otpada, a cilj uvođenja te mjere je da se potakne odgovornije gospodarenje otpadaom. Iako je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović naglasio kako bi taj namet prvenstveno bio posvećen komunalnim poduzećima, gradovima ili županijama koje upravljaju odlagalištima, sasvim je realna mogućnost da se na kraju financijski teret te mjere prelije nwa leđa konačnih korisnika, što bi bio još jedan u nizu nameta koje nažalost plaćaju građani. Ipak, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode smatraju kako je takav potez nužan, prvenstveno zbog činjenice da će do 2018. godine svi klasični deponiji smeća u Hrvatskoj morati biti zatvoreni, a sav komunalni otpad morat će prolaziti kroz proces primarne selekcije i obrade, kako bi u konačnici količina smeća na odlagalištima bila što manja.
Hrvatski aduti na Innotransku 2012.
Zagrebački končar predstavio svoje proiZvode na najvećem svjetskom sajmu transporta Dvije godine nakon što je na berlinskom sajmu izložen elektromotorni vlak, kompanija je predstavila njegove inovativne komponente
Hrvatski Končar već tradicionalno svoje inovativne proizvode predstavlja na Innotransu – najvećem svjetskom sajmu transportne industrije i tehnologije, a ni ova godina nije bila iznimka. Predstavljen je vučni motor elektromotornog niskopodnog vlaka – proizvoda koji je Končar predstavio na prošlom Innotransu. Kao i za vlak i za sam motor, u Končaru vjeruju da bi mogao biti njihov jak
tržišni adut, naročito s obzirom na to da je provjeren i dokazan u eksploataciji. Drugi važan Končarov proizvod predstavljen na Innotransu je pretvarač za dizel-električni vlak. Riječ je o novom i inovativnom rješenju unutar kojeg su integrirani sustavi glavnih i pomoćnih električnih napajanja vlaka te rashladni sustav pretvarača. Svojim karakteristikama osigurava primjenjivost na širokom spektru električnih i dizel-električnih tračničkih vozila. Končarov razvoj glavnih dijelova niskopodnoga elektromotornog vlaka – vozna postolja, kolni ormar, pogonski sustav, sustavi glavnih i pomoćnih napajanja, sustav upravljanja i nadzora – s
primijenjenim brojnim inovativnim rješenjima, atraktivni dizajn cjelokupnog vozila i mogućnost prilagodbe zahtjevima kupca glavni su tržišni aduti hrvatskoga elektromotornog vlaka. “Proizvodi razvijeni i proizvedeni u Končarovim društvima usklađeni su s tehničkim i tehnološkim stupnjem razvoja svjetske transportne industrije. Ti proizvodi osnova su za nastup na svim tržišti-
ma koja prepoznaju Končarove tržišne prednosti: duga tradicija i iskustvo u razvoju, proizvodnji, isporuci i održavanju tračničkih vozila i opreme za tračnička vozila, spremnost na brzo prilagođavanje zahtjevima tržišta i pojedinih kupaca i kompetencije Končarovih djelatnika”, rekao je Čedomir Glavaš, koordinator razvoja strateškog područja Tračnička vozila Končar grupe.
Končarov vlak jedan je od naprednijih izdanaka hrvatske tehnološke industrije