Poslovna 2017.

poslovna 2017. petak/subota, 25./26. studenoga 2016. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Najutjecajnija imena politike i biznisa prognoziraju ťto nam donosi iduća godina

9

U našem svijetu pokloni padaju s neba!

Svak o dnev n o m ku p njom naši k o risni ci

s a ku p ljaju M e mb e rship Re w ards ® bod o ve

koji don o se vrij e dne na g r a de. www.americanexpress.hr

Ostvari potencijal

TM

* Za prvu godinu korištenja kartice za pristupnice primljene od 15.10. do 31.12.2016. | American Express® je zaštićeni znak American Express Company. PBZ Card je ovlašteni izdavatelj American Express kartica u Hrvatskoj.

Postanite korisnik BEZ UPISNINE I ČLANARINE*

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

11

Rast u sjeni teškoj 27 milijardi kuna Što nas čeka u 2017. Pozitivni gospodarski trendovi razlog su za optimizam, ali otprije nabildani javni dug i deficit još nas priječe da ostvarimo pun potencijal rasta koji bi transformirao Hrvatsku u stabilniju ekonomiju

FOTOLIA

2

MARINA ŠUNJERGA

marina.sunjerga@vecernji.net

Dug čini novac skupim, skupljim nego ostalim Europljanima, i to je izazov s kojim će se društvo morati suočiti i iduće godine. Morat će odustati od velikih kapitalnih projekata, davati manje subvencija...

G

ospodarska godina pred nama godina je prilika, ali i teških izazova. Pozitivni gospodarski trendovi koji su ojačali tijekom tekuće godine, prije svega oporavak potrošnje i skromni rast investicija postavljaju temelj za očekivanje uspješne 2017. godine koja bi trebala biti konačna točka preokreta Hrvatske iz zemlje u razvoju u stabilniju ekonomiju Europske unije.

Za postizanje tog cilja potrebno je skresati javni dug na barem

60 posto udjela u BDP-u i sniziti kamatne rashode, ali i razinu kamata za građane i poduzetnike što podrazumijeva rast ekonomskih aktivnosti veći od tri posto. Približili smo se tim stopama očekivanim rastom većim od 2,5 posto u idućoj godini, ali i dalje se, nažalost, vrtimo u začaranoj spirali u koju smo upali odbijajući se odlučno suočiti s financijskom krizom.

Populizam koji je vodio političare u odlukama od 2009. plaćamo i danas, nabildani javni dug i deficiti još nam priječe da ostvarimo puni potencijal rasta ekonomije. Samo u idućoj godini morat ćemo otplatiti 27 milijardi kuna duga koji državi dolazi na naplatu, a ako rast BDP-a bude iznosio 2,5 posto stvorit ćemo novih osam milijardi kuna. Razlika od 19 milijardu kuna uteg je svim poreznim obveznicima i razlog zašto nema rasta plaća, boljih radnih mjesta, blagostanja i velikih proi-

zvodnih investicija, ali ni jačih aktivnosti na tržištu nekretnina ili većih kupovina građana.

Greške iz prošlosti

Dug čini novac skupim, odnosno skupljim nego ostalim Europljanima i to je izazov s kojim će se društvo morati suočiti i iduće godine. Država će morati odustati od velikih kapitalnih projekata, manja trošiti, davati manje subvencija jer mora otplatiti dug i držati deficit proračuna pod kontrolom kako ne bi greške iz prošlosti prenosila na buduće generacije. Poduzetnici će i dalje plaćati dva puta veću kamatu od svojih kolega iz Europske unije pa će morati i dalje osmišljavati proizvode koji su konkurentni i koji nose veće stope prinosa što drugim riječima znači da se treba usmjeriti na proizvode s visokim dodabnim vrijednostima te imati na umu da ekonomija razmjera nije tržišna niša u kojoj možemo napraviti uspjeh. Domaća pro-

DRŽAVA VIŠE NE SMIJE TROŠITI, ALI GRAĐANI MORAJU, KAKO BI PODUZETNICI IMALI PODLOGU ZA INVESTIRANJE

izvodnja može profitirati rastom blagostanja u naprednim članicama Europske unije koje mogu platiti skupi i kvalitetni proizvod, a naročito su zainteresirani za kvalitetnu hranu koje nemaju u izobilju.

Građani su se tijekom krize opametili i sveli svoje troškove na razinu prihoda. Podaci Hrvatske narodne banke o kreditiranju pokazuju da ukupna masa kredita konstantno pada od početka krize. Tako je tijekom 2010. sektor kućanstava dugovao kroz razne oblike kredita oko 125 milijardi kuna, a danas je tek 108 milijardi kuna u bilancama banaka. Najviše su pojedinačno pali stambeni krediti što je jasno i iz kretanja na tržištu nekretnina, pa je prije šest godina bilo 60 milijardi kuna vrijednih stambenih kredita, a danas svega 49 milijardi kuna. Na prvi pogled to djeluje kao dobra vijest, ali ona zapravo reflektira ekonomsku moć društva i strah građana od inve-

gradski život sada, svuda oko nas.

Ukoliko želimo, u umreženom društvu prednosti života u gradu su svuda oko nas. Spajanjem izoliranih mjesta s najnaseljenijima više ne trebamo živjeti u gradu da bi uživali u njegovim dobrobitima. Širom svijeta naša tehnologija i usluge omogućuju promjene i pomažu ljudima koji te promjene pokreću.

Prilike su sada svuda oko nas - iskoristite ih! www.ericsson.com www.ericsson.hr

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

sticija. Oni otplaćuju kredite iz “sretnijih vremena” a višak novca ne ulažu nego spremaju za crne dane. Da je tako dokazuje rast štednje pa se tako u šest godina krize na računima što oročenima što tekućima prikupilo 29 milijardi kuna više nego što je bilo tijekom 2010.

Za nabildana štednja i činjenica da je građanima štednja za pedeset posto veća od dugova prilika je za brži rast hrvatske ekonomije. Država više ne smije trošiti, ali zato građani moraju, kako bi poduzetnici imali podlogu za investiranje, a izdašnija potrošnja će započeti kad obični čovjek osjeti sigurnost i stabilnost.

PODUZETNICI ĆE I DALJE PLAĆATI DVAPUT VEĆU KAMATU OD SVOJIH KOLEGA IZ EUROPSKE UNIJE

Dobrodošao poticaj

Dobrodošao poticaj svakako je porezna reforma ministra financija Zdravka Marića koja s jedne strane oslobađa novac za potrošnju, a s druge potiče malo poduzetništvo manjim poreznim teretom, a time i ohrabruje građane da se upuste u realizaciju svojih poslovnih ideja.

Rastuće brojke u turizmu potiču poduzetništvo na svim nivoima jer u kontekstu problema s kojima se suočavaju možemo očekivati stabilni priljev novca izvana što treba promatrati kao darovanu premosnicu do željene domaće potrošnje i ojačanja industrije. Pogrešno je turizam promatrati kao osnovu ekono-

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

Hrvatski premijer Andrej Plenković HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

mije jer preveliko oslanjanje na usluge ne osigurava društvo blagostanja pa stoga tom sektoru nije nužno ni davati preizdašne poticaje kroz porezni sustav. Investicije su rak-rana hrvatske ekonomije što zbog zaustavljanja privatizacije i mrtvih kapitala u državnom portfelju do loše investicijske klime.

Dok se zbog ograničenja javnih financija ne budu mogli davati jači poticaji, može se privlačiti investitore i prijateljskim pristupom i bržim izdavanjima dozvola. Godina pred nama prilika je za takav pristup jer ionako postoje interesi većih kompanija za Hrvatsku- samo ih ne smijemo otjerati.

Vlada Andreja Plenkovića mogla bi uspješno startati u četverogodišnji mandat i osigurati bolji standard svojim građanima s nekoliko političkih poteza poput programa za subvencioniranje kamata za kupnju prve nekretnine koji bi njihovim građanima vratili optimizam- osnovnu pretpostavku rasta ekonomije. v

13

Investicije Turizam ostaje glavna meta za nova ulaganja Kada su u pitanju investicije, turizam će i iduće godine biti grana s najviše ulaganja, koja se, prije svega, odnose na obnovu kapaciteta i gradnju novih objekata, a najavljeno je da će se tijekom godine u hotele uložiti više od 300 milijuna eura. Izvjesno je i da će doći do konsolidacije turističkog portfelja. Adris grupa želi širiti kapacitete, a za to ima dvije milijarde kuna, nije tajna da Dogus želi još ulagati i kupovati u Hrvatskoj, a ni obitelj Lukšić ne zaostaje u potencijalnim transakcijama. To bi raspoloženje trebala iskoristiti država koja, unatoč navodnoj političkoj volji da izađe iz vlasništva nad hotelskim kućama, u svojim rukama drži ozbiljan broj hotela. Ostaje upitno hoće li se ići na prodaju lanca nautičkih marina ACI-ja, ali ono što bi moglo polučiti uspjeh su vojne nekretnine na odličnim lokacijama kojih ima u izobilju.

Privatizacija je nužna za poticanje ulaganja Privatizacija je nužan preduvjet poticanja investicija, jer ulazak svježeg kapitala u tvrtke koje su prirodno tržišni takmaci, poput Badela, može

biti samo pozitivan poticaj nacionalnoj ekonomiji i budućim ulaganjima.

Nekoliko banaka s domaćeg tržišta moglo bi promijeniti vlasnika Godina pred nama, čini se, otvara velike transakcije u financijskoj industriji pa bi uskoro nekoliko banaka s domaćeg tržišta moglo promijeniti vlasnika. To neće utjecati na kapitaliziranost banaka i ne bi trebalo značajnije promijeniti uvjete kreditiranja, ali može dovesti do promjene poslovne politike na domaćem tržištu te jačeg financiranja investicija.

Buđenje nekretninskog tržišta Budi se i tržište nekretnina pa se očekuje više projekata u segmentu poslovnih zgrada, industrijskih i logističkih objekata.

Potpora izvoznicima HBOR će biti će važan partner izvozu pa će biti ključno osigurati dovoljno povoljnih kreditnih linija za razvoj proizvodnje.

PD

VLADA ANDREJA PLENKOVIĆA MOGLA BI USPJEŠNO STARTATI I OSIGURATI BOLJI STANDARD GRAĐANIMA S NEKOLIKO POLITIČKIH POTEZA KOJI BI NARODU VRATILI OPTIMIZAM, OSNOVNU PRETPOSTAVKU RASTA EKONOMIJE

ovo je najbolja poslovna ponuda

one gold + tarifa 199 kn/mj

18odmkanh

6 gb

10 gb

90 kn/mj

neograničeni razgovori

10 gb

razgovori neograničeni

199 kn/mj tarifa one gold +

samsung galaxy s7

Odaberite ONE GOLD+ tarifu i za 199 kn/mj dobivate čak 10 GB internet prometa, neograničene razgovore prema svima i to sve uz vrhunski smartphone po odličnoj cijeni! Uz to, za roaming u EU odaberite One Travel EU opciju koja uključuje čak 1 GB internet prometa i 1.000 minuta za samo 9 kn.

Posjetite najbliže T prodajno mjesto, www.hrvatskitelekom.hr/poslovni ili nazovite 0800 9100.

one travel eu 9 kn

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

15

Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika

Prosperitet slijedi tek kada svaki dio Hrvatske izvučemo iz krize A

ko je točno da je momčad snažna onoliko koliko je jaka njezina najslabija karika, Hrvatska je daleko od gospodarskog prosperiteta kakvom se nadamo, potaknuti izvješćima o rastu ključnih makroekonomskih pokazatelja proteklih godinu i nešto dana. Osim po stopi zaposlenosti, gdje smo, trendovski gledano, i dalje na začelju Europske unije, rastu nam BDP, potrošnja i izvoz, turistički promet je u uzlaznoj putanji, budžetski deficit približava se magičnoj granici od tri posto BDP-a, nastavlja se trend smanjenja javnog duga...

Međutim, uzmimo da je država momčad, a jedinice lokalne i regionalne samouprave – poznatije kao općine, gradovi i županije – njezine karike. Ako je točna metafora s početka teksta, prava slika života u Hrvatskoj ponešto je drukčija.

Prema stanju s kraja 2013. godine, a to je vrijeme neposredno nakon ulaska u EU, čak 12 od 20 županija ima status potpomognutih područ-

PAKET POREZNIH ZAKONA KOJI ĆE STUPITI NA SNAGU POČETKOM 2017.

POMOĆI ĆE U PODIZANJU KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA I POVEĆANJU POTROŠNJE, ALI NEĆE PRIDONIJETI UJEDNAČAVANJU RAZVOJA HRVATSKIH REGIJA

ja. To su one županije čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 posto nacionalnog prosjeka. Od njih čak sedam županija ima indeks razvijenosti ispod 50 posto nacionalne razine, drugim riječima županije koje bi bez raznih fiskalnih modela pomoći i poreznih olakšica mogle odmah staviti ključ u bravu. Preračunato u postotke, to je trećina države.

Stanje nije bolje ni u kategoriji gradova i općina. U prvu skupinu jedinica lokalne samouprave, čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 posto nacionalnog prosjeka spada 47 gradova i općina, a u drugu skupinu potpomognutih područja (ona koja su prema stupnju razvijenosti između 50 i 75 posto državnog prosjeka) čak 217 gradova i općina. Ispada da nam je polovica države na rubu, a trećina u debelom bankrotu.

Među sedam najnerazvijenijih županija spada svih pet slavonskih te Bjelovarsko- bilogorska i Sisačko-moslavačka. Ostalih pet potpomognutih, koje su na stupnju razvijenosti od 50 do 75 posto državnog prosjeka su Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija. Ne računajući Varaždinsku i Zagrebačku, sve županije iz gornjeg doma liste najrazvijenijih su primorske i dalmatinske županije.

Situacija izgleda još gore ako se sagledaju pojedini pokazatelji poput stope nezaposlenosti koja u odnosu na nacionalni prosjek od 16 po-

sto u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosi preko 25 posto, a prosječni dohodak per capita jedva 20.000 kuna u odnosu na 29.000 kuna državnog prosjeka.

Alarmantnija slika dobiva se kada se ostatak države usporedi sa Zagrebom, koji također imam status županije. U Zagrebu prosječni dohodak po glavi stanovnika iznosi 42.000 kuna, dok je stopa nezaposlenosti nešto iznad 10 posto.

Ako se tome još pridoda udio obrazovanog stanovništva, koji u Slavoniji iznosi oko 60 posto, dok je u najbogatijim jadranskim županijama iznad 80 posto, logično je pitanje zašto Slavonci, Međimurci i Podravci žive lošije od Istrana, Primoraca i Dalmatinaca. O Zagrepčanima da ne pričamo.

Jedan od odgovora leži u rentnoj poziciji stanovnika primorskih gradova. Gledano po županijama, jadranske regije za razliku od kontinentalnih ubiru prihode od koncesija na pomorsko dobro, a gradovi uz obalu i njihovi stanovnici zarađuju na turističkoj renti. Kako turistička renta, za razliku od rada, nije adekvatno oporezovana, višak ostaje tamo gdje ima turizma. A gdje ima turizma ima investicija i zapošljavanja te većih prihoda u lokalnim budžetima.

Nadolazeća porezna reforma u tom smislu neće puno promijeniti.

Paket od petnaestak poreznih zakona koji će stupiti na snagu početkom iduće godine pomoći će u podizanju

DAVOR JAVOROVIĆ/ PIXSELL

PROBLEM JE ŠTO BI SE DECENTRALIZACIJOM ELITE NA MARKOVU TRGU ODREKLE DIJELA SVOJE FINANCIJSKE I POLITIČKE MOĆI, A TAKVO ŠTO JOŠ NITKO NIKADA NIJE NAPRAVIO DOBROVOLJNO

konkurentnosti gospodarstva i povećanju potrošnje, ali neće pridonijeti ujednačavanju razvoja hrvatskih regija. Za dostići taj cilj bit će potrebna jedna nova reforma - sveobuhvatni preustroj javne uprave, uključujući lokalnu i regionalnu samoupravu, s pratećom decentralizacijom države.

Prema podacima zagrebačkog Ekonomskog instituta, Hrvatska je u europskim okvirima i dalje u skupini visoko centraliziranih država. Središnja država ostvaruje većinu javnih prihoda i troši najveći dio javnih rashoda, dok općine, gradovi i županije sudjeluju s oko 18,2 posto u prihodima i 19,1 posto u rashodima nekonsolidirane opće države, odnosno oko 7 posto u BDP-u. Koliki fiskalni nesrazmjer vlada između središnje i lokalne države, te u kojoj mjeri taj nesrazmjer u razvojnom smislu veže ruke lokalnim zajednicama, najzornije pokazuje primjer Istre, županije s najvećim stopama gospodarskog rasta: između onoga što Istra godišnje privredi kroz poreze za državu i onoga što im Zagreb vraća, ostaje razlika od 800 milijuna kuna, što je primjerice vrijednost Opće bolnice u Puli. U njoj se neće liječiti Zagrepčani.

Logično, decentralizaciju zagovaraju gradovi i županije, a protive joj se, iako ne deklarativno, oni koji bi ju trebali sprovesti – centralna vlast.

Problem je što bi se decentralizacijom elite na Markovu trgu odrekle dijela svoje financijske i političke moći, a takvo što još nitko nikada nije napravio dobrovoljno. v

ljuti klijenti? klijenti?

Rad s ljutim i teškim klijentima iscrpljuje, izaziva stres i smanjuje učinkovitost.

organizira jednodnevni seminar

kako komunicirati s teškim klijentima 17. studenoga 2016.

RASPRODANO

7. prosinca 2016.

PRIJAVITE SE

VJEŠTINE KOMUNIKACIJE S LJUTIM I TEŠKIM KLIJENTIMA Upravljanje vlastitim emocijama • Kako se zaštititi i efikasno riješiti situacije kad je klijent ljut • Učinkovite tehnike slušanja sugovornika • Verbalni obrasci kod visokog stupnja ljutnje • Kako brzo i efikasno smiriti klijenta • Rečenice koje stabiliziraju situaciju • Što je zabranjeno reći ljutom klijentu • Izgradnja komunikacijskog mosta • Kako ljutog i teškog klijenta pretvoriti u kooperativnog • Kako otkriti pravu svrhu ljutnje tvz. „skrivenu namjeru“ ljutnje • Zadovoljstvo kao rezultat Za dodatne informacije, organizaciju internog treninga za Vaše zaposlenike i prijave obratite nam se s povjerenjem! tel: + 385 1 6326 085 • www.poslovni.hr/seminari/ • e-mail: poslovni-centar-znanja@poslovni.hr

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

17

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

Godina 2017. – početak strukturne promjene hrvatskog gospodarstva

G

odina koja je pred nama trebala bi biti godina u kojoj ćemo se prestati baviti kratkoročnim mjerama kontrole štete i početi s konkretnom i operativnom realizacijom dugoročnih ciljeva. Trendovi nam idu na ruku, a na nama je obveza da ih iskoristimo kako bismo lakše proveli sve reforme za koje smo svjesni da su nam nužne. Pozitivni trendovi ne smiju nam biti izlika za odustajanje od potrebnih reformi, nego dodatan poticaj, jer one sada zaista mogu biti potpuno uspješne. Štoviše, uklonit će mnoge boljke koje nas već duže vrijeme muče.

Protekla godina pokazala je kako se uz strateško promišljanje i uz pomoć rasta svih gospodarskih indikatora može brzo doći do rezultata koji ohrabruju i daju snažnu motivaciju za daljnji rad. Još u srpnju ove godine Vijeće Europske unije uputilo je Hrvatskoj preporuke koje precizno definiraju zadaće hrvatske ekonomske po-

POREZNA REFORMA NE MOŽE DJELOVATI SAMOSTALNO I PREDSTAVLJA SAMO PLATFORMU ZA DALJNJI RAZVOJ. ONA SAMOSTALNO NE OSIGURAVA BOLJU POZICIJU SVIM GRAĐANIMA I PODUZETNICIMA

litike. Među ostalim se preporučivalo održivo ispravljanje prekomjernog deficita, poboljšanje proračunskog planiranja, ojačavanje višegodišnjeg proračunskog okvira, donošenje i početak provedbe strategije upravljanja javnim dugom. U samo pola godine vidimo kako se pomaci mogu uočiti na gotovo svakom navedenom području. Stoga sam čvrsto uvjerena da stojimo pred razdobljem u kojem, umjesto daljnjeg propadanja i negativnih tokova, možemo očekivati sve bolje rezultate.

Ostvarenje deficita na razinama nižim od svih ranije predviđanih, realizacija proračuna uz “zaključavanje” rashodovne strane, realizacija rasta iznad svih projekcija koje su bile aktualne još u svibnju (iako nam ni ovakav očekivan rast od oko 2,6% nije dovoljan za gospodarski razvoj kakav nam je potreban), zaduživanje po rekordno niskim kamatnim stopama – sve su to rezultati koji bude optimizam i na kojima se mora dalje graditi.

Postizanje stabilnih javnih financija trebalo bi utjecati na poboljšanje kreditnog rejtinga države u 2017. godini, čime se izravno utječe na dostupnost financiranja, a time i poslovanje tvrtki. Na isti način moramo se intenzivno usredotočiti na rješavanje i drugih preporuka Europske komisije – od djelovanja na području mirovinskog sustava, tržišta rada i socijalne zaštite preko rada javne uprave i javnih službi do poboljšavanja uvjeta

poslovanja. No nama cilj rješavanja problema navedenih u preporukama izvješća Europske komisije ne smije biti zadovoljavanje Komisije i bolji izgled nekog budućeg izvješća. Te preporuke samo su putokaz i instrument postizanja naših ciljeva. Znajući koji nam je smjer i cilj, znat ćemo ispravno upravljati napretkom na svim navedenim područjima. Krajnji cilj ekonomske politike mora nam biti blagostanje na razini najrazvijenijih države Europske unije, viša dodana vrijednost naših industrija i sektora i visoke plaće radnica i radnika, s izravnim učinkom na mnogim područjima, ponajprije na demografskoj obnovi. Kako bismo to postigli, potrebno je u velikoj mjeri promijeniti strukturu našeg gospodarstva.

U 2017. godini trebamo snažnije zakoračiti u tom smjeru. Prvi koraci nove Vlade pokazuju kako namjera postoji, kako su ciljevi dobro postavljeni i kako se već danas postavljaju temelji za takvu strukturnu promjenu.

Najavljena porezna reforma ohrabruje, posebno u dijelu rasterećenja poduzetništva koje ima biti glavni stvaratelj novih radnih mjesta. Stvara preduvjete da ta radna mjesta budu kvalitetna i, u prosjeku, bolje plaćena od današnjeg prosjeka. Također se vidi i strateško promišljanje osnaživanja i davanje nove razine konkurentnosti našoj poljoprivredi. Takvim ciljanim reformama pokazuje se razumijeva-

PATRIK MACEK/PIXSELL

MORAMO OVAJ POZITIVAN TRENUTAK ISKORISTITI KAKO BISMO GA, DAJUĆI NAJVIŠE OD SEBE, PRETVORILI U TRAJNI TREND NAPRETKA HRVATSKOGA DRUŠTVA I DRŽAVE

nje kakvo naše moderno gospodarstvo treba želimo li dostići najrazvijenije te način na koji se može osigurati opstojnost onih koji su nam najranjiviji, ali i strateški važni.

Ovo je prvi korak, a drugi koraci moraju uslijediti vrlo brzo i odlučno. Porezna reforma ne može djelovati samostalno i predstavlja samo platformu za daljnji razvoj. Ona samostalno ne osigurava bolju poziciju svim našim građanima i poduzetnicima. Ne doprinosi porastu i razvoju blagostanja svim članovima našeg društva. Posebno onih najranjivijih, a o njihovim se primjedbama i potrebama treba naglašeno voditi računa.

Moramo voditi računa da korist od reforme osjete svi.

Kako bi se postigla i naglasila socijalna komponenta i briga o onima koji su najmanje zaštićeni, na ovu se reformu trebaju nadovezati aktivnosti drugih ministarstava i institucija: u razvoju poslovne i ulagačke klime te razvoju društva prikladnog novim i modernim industrijama i radnim mjestima; u aktiviranju državne imovine na način da se gleda dugoročan ekonomski učinak svakog projekta umjesto jednokratnog dotoka sredstava u državni proračun; u razvoju sustava obrazovanja koji će obrazovati stručnjake potrebne modernom gospodarstvu (ali i gospodarstva koje će te stručnjake moći apsorbirati i platiti); u razvoju programa koji će dovesti do ravnomjernog razvoja svih naših krajeva i regija; u osiguravanju pravne sigurnosti i predvidljivosti. Mnoštvo je reformi koje trebaju pratiti ovu početnu kako bismo konačno realizirali gospodarstvo više dodane vrijednosti, kvalitetnih radnih mjesta, izvozne orijentiranosti, te u konačnici socijalne osjetljivosti i postizanja višeg stupnja socijalne jednakosti u društvu.

Jedan od najvažnijih problema i izazova svakako je emigracija mladih i sposobnih. Rješavati ga moramo skupom aktivnosti: raščlambom problema u svoj njegovoj širini i dubini, dugoročnim mjerama osmišljene populacijske politike, razvojem dodatnih programa i aktivnosti kojima će se osigurati kvalitetno obrazovanje te prikladno i poželjno radno mjesto, stvaranjem okruženja koje će poticati inovativnost, zdravo natjecanje, koncentraciju na vještine rješavanja problema, a ne na puko skupljanje podataka.Tako ćemo Hrvatsku učinito poželjnom za život i rad novim generacijama. To zacijelo nećemo potpuno ostvariti već ove godine, ali prvi koraci i planovi daju za pravo optimizmu.

Mi možemo i moramo ovaj pozitivan trenutak iskoristiti kako bismo ga, dajući najviše od sebe, pretvorili u trajni trend napretka hrvatskoga društva i države. Optimistična sam i vjerujem u naše ljude, u našu pamet, u naše sposobnosti i naše zajedništvo. v

18 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Zdravko Marić, ministar financija

Hrvatskoj u 2017. godini treba više od samih očekivanja i planova P

isati o budućnosti, kako bližoj tako i daljoj, a da to ne bude samo plod pukih želja i nerealnih očekivanja nego jasno sagledavanje ostvarivih ciljeva, nije moguće bez realnog uvida u aktualno stanje i ono što smo učinili u neposrednoj prošlosti. Stara kineska poslovica kaže: “Svi su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti”. Stoga je nužno osvrnuti se na aktualno ekonomsko-financijsko stanje i aktivnosti koje su poduzete u 2016. godini iz perspektive Ministarstva financija, obzirom da će nam mjere i ciljevi koje ćemo poduzimati u 2017. godini biti jasniji i razumljiviji.

Valja podsjetiti da Europska komisija, zbog neodgovornog i neučinkovitog upravljanja javnim financijama i posredno galopirajuće razine javnog dug,a od siječnja 2014. godine prema Hrvatskoj primjenjuje korektivnu proceduru prekomjernog proračunskog manjka. Prema toj proceduri Hrvatska je do kraja 2016. godine u obvezi smanjiti proračunski manjak na razinu od 2,7% BDP-a i dovesti javni dug na održivu putanju.

Uslijed izostanku provedbe strukturnih reformi u prijašnjim godinama, Hrvatska je svrstana u kategoriju država članica u kojima postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, te je Europska komisija čak razmatrala i uvođenje korektivnih mjera prema Hrvatskoj s mogućim zamrzavanjem sredstava iz EU fondova.

Zbog svega navedenog nužno je bilo u kratkom roku preokrenuti negativne trendove proračunskog manjka te posljedično i razine javnog duga. Planirani deficit proračuna opće države u 2016. godini od 2,6% BDP-a u javnosti je dočekan s nevjericom te je okarakteriziran kao pusta želja. Međutim, budući da se već nalazimo na kraju 2016. godine, mogu sa sigurnošću reći da će manjak proračuna opće države u ovoj godini biti znatno ispod planirane razine i iznosit će oko 1,6% BDP-a.

Uz to, Hrvatska je prvi put u svojoj povijesti zabilježila smanjivanje javnog duga, kako nominalno, tako i u postotku BDP-a i svrstala se uz zemlje Europske unije s najvećim smanjenjem javnog duga.

UZ POREZNU REFORMU TREBA PROVESTI I DRUGE STRUKTURNE MJERE KOJE ĆE POVEĆATI NAŠU DUGOROČNU STOPU POTENCIJALNOG RASTA I DOVESTI NAS NA RAZINE BDP-A KOJE GENERIRAJU NOVA I STABILNA RADNA MJESTA

MOGU SA SIGURNOŠĆU REĆI DA ĆE MANJAK PRORAČUNA OPĆE DRŽAVE U OVOJ GODINI BITI ZNATNO ISPOD PLANIRANE RAZINE I IZNOSIT ĆE OKO 1,6 POSTO BDP-A

Pored toga, kako je tada okarakterizirana, ambiciozna procjena rasta BDP-a od 2% koju smo planirali početkom ove godine bit će nadmašena te bi rast BDP-a u 2016. godini mogao biti oko 2,7%, a vjerojatno i blago viši. U porastu su svi makroekonomski indikatori, od industrijske proizvodnje i trgovine, preko turizma, do građevinarstva, koji se konačno oporavlja. Međutim, svi ovi makroekonomski rezultati kojima svjedočimo nisu dovoljni za dugoročnu održivost javnih financija, gospodarski rast i poboljšanje životnog standarda naših građana. Zbog toga je od ključne važnosti poduzimanje mjera za poticanje značajnijeg gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Preveliko porezno opterećenje te nestabilan, kompliciran i nekonkurentan porezni sustav detektirani su kao bitne prepreke za brži razvoj hrvatskog gospodarstva. Zbog toga smo u suradnji s eminentnim financijskim i poreznim stručnjacima pristupili temeljitoj analizi postojećeg poreznog sustava i definiranju cjelovite i sveobuhvatne porezne reforme, s ciljem poreznog rasterećenja građana i poduzetnika i stvaranja stabilnog, održivog i jednostavnog poreznog sustava. Poreznim rasterećenjem poduzetnika, kroz snižavanje stopa poreza na dobit i građana,

kroz porez na dohodak te promjenama u sustavu PDV-a, realno je očekivati porast, kako domaćih tako i inozemnih ulaganja i povećanje raspoloživog dohotka stanovništva, što će poticajno djelovati na ubrzanje gospodarskog rasta i zapošljavanja.

Predstojeća 2017. godina bit će izuzetno izazovna za javne financije. Međutim, u skladu s poduzetim mjerama i aktivnostima kao i ostvarenjima 2016. godine, planirani rast BDP-a iduće godine od 3% , deficit opće države od ispod 2% BDP-a i daljnje smanjenje javnog duga, smatram realnim i ostvarivim.

Dugoročna održivost fiskalne politike, smanjivanje javnog duga te provođenje strukturnih reformi put su ka izlasku iz procedure prekomjernog proračunskog deficita i poboljšanja kreditnog rejtinga. S obzirom na činjenicu da Hrvatska plaća godišnje gotovo 12 milijardi kuna samo za otplatu kamata na postojeći javni dug, odgovorno i učinkovito upravljanje javnim dugom bit će jedna od najvažnija zadaća Ministarstva financija, a stabiliziranje izgleda i podizanje kreditnog rejtinga predstavljat će jedan od ključnih prioriteta u narednoj godini.

Visoke razine dospijeća obveza iz prethodnih razdoblja, a govorimo o 27 milijardi kuna obveza državnog

ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

proračuna te dodatnih 8,5 milijardi kuna dospijeća šireg sektora opće države, poglavito autocesta i cesta, veliki su izazov, ali i priliku da se unaprijedi, kako ročna, tako i valutna struktura javnog duga, a sve to uz niži trošak.

Ključ dugoročne održivosti javnih financija krije se, prije svega, na rashodnoj strani proračuna. No, niti prihodna strana proračuna ne smije ostati po strani. Sav višak prihoda treba biti korišten za smanjivanje proračunskog deficita i javnog duga, te za daljnje porezno rasterećenje. To su dva temeljna stupa koja osiguravaju fiskalnu konsolidaciju.

I na kraju, a umjesto zaključka, Hrvatska treba i više od samih očekivanja i planova u 2017. Ta se godina treba iskoristiti i za druge iskorake. Uz poreznu reformu potrebno je provesti i druge strukturne mjere koje će dodatno povećati našu dugoročnu stopu potencijalnog rasta i dovesti nas na razine rasta BDP-a koje generiraju nova i stabilna radna mjesta. Jer, ne zaboravimo, u tome se krije i dugoročno rješenje izazova demografske obnove, ali i svih bitnih segmenta našeg društva, bilo da govorimo o znanosti i obrazovanju, mirovinskom sustavu, zdravstvu, socijali, kulturi… riječju, boljeg života svih hrvatskih ljudi. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

19

Martina Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta

Bit će to godina istinskih promjena, pokrenut ćemo regulatornu giljotinu H

rvatsko gospodarstvo prošlo je višegodišnje razdoblje krize i tek je prošle godine, nakon šest godina uzastopnog pada BDP-a, zabilježilo vrlo skroman oporavak. U tom razdoblju, dakle u 2015. u odnosu na 2008., BDP je realno manji za 11%, industrijska proizvodnja manja je za 14,6%, a broj zaposlenih manji je 12,7 posto.

Danas nas na rang ljestvici razvijenosti Europske unije lagano prestiže Rumunjska, a sve brže sustiže Bugarska. To je polazna osnova koje moramo biti svjesni. Takav položaj hrvatskog gospodarstva unutar EU-a daleko je od našeg stvarnog potencijala, kao što je i mjesto koje bismo trebali zauzimati u Uniji daleko od začelja ljestvice razvijenosti.

Ove godine došlo je do ubrzanja gospodarskog oporavka i ,prema najnovijim Jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije, Hrvatska će ostvariti gospodarski rast od 2,6% što je više od većine država srednje i istočne Europe i prosjeka EU-a.

Nova hrvatska Vlada svjesna je kako ova kretanja pružaju šansu da te pozitivne trendove dodatno jačamo i postavimo naše gospodarstvo na putanju trajnog i stabilnog rasta, koji će omogućiti rast životnog standarda svih građana te, što je u ovom trenutku možda i jednako važno, smanjiti i ukloniti motive za iseljavanje iz Hrvatske.

Hrvatska je malo gospodarstvo s brojnim potencijalima i resursima koji nisu stavljeni u funkciju. Iskorištavanjem svoga geostrateškog položaja, a uzimajući u obzir i modernu infrastrukturu koju smo izgradili, uz visokokvalificiranu i stručnu radnu snagu, stavljanjem u funkciju svih neiskorištenih resursa i modernizacijom gospodarstva temeljenog na inovacijama i tehnološkom napretku, obrazovnog sustava i institucija, Hrvatska ima sve preduvjete za snažniji razvoj i pozicioniranje među najrazvijenije države srednje i istočne Europe.

Glavni prioritet Vlade je stoga potaknuti dugoročno održiv gospodarski rast i razvoj koji će počivati na zdravim temeljima i koji će pridonijeti većem zapošljavanju. Razvoj poduzetništva, gospodarstva, konkurentnosti, uvjeta poslovanja i ulaga-

IZRADIT ĆEMO KARTE INVESTICIJA ZA CIJELU HRVATSKU S POPISOM IMOVINE, TROŠKOVA ULAGANJA, POTREBNIH DOZVOLA I POTICAJA KOJI SE ZA ULAGANJE MOGU OSTVARITI

DANAS NAS NA RANG LJESTVICI RAZVIJENOSTI EUROPSKE UNIJE LAGANO PRESTIŽE RUMUNJSKA, A SVE BRŽE SUSTIŽE BUGARSKA. TO JE POLAZNA OSNOVA KOJE MORAMO BITI SVJESNI nja u samoj su srži programa Vlade, jer su poduzetnici, proizvođači i izvoznici kralježnica gospodarstva. Nova Vlada odlučna je mjerama ekonomske politike dodatno osnažiti sposobnost rasta, dodatno ohrabriti privatni sektor na nova ulaganja, na pokretanje novih projekata te otvaranje novih i, što je najvažnije, bolje plaćenih radnih mjesta. Stvaranje povoljnog poslovnog i ulagačkog okruženja bit će stoga glavni fokus naše ekonomske politike.

Dva su ključna problema koja su u prošlosti kočila razvoj hrvatskog gospodarstva. Prvo je strah od odlučivanja i donošenja odluka, a drugo je s tim povezan strah od promjena.

Upravo iz tih razloga mnogi problemi samo su se odgađali. Dok su druga europska gospodarstva uvodila promjene, modernizirala se i razvijala, Hrvatska je sve više padala na što upravo upućuju razne ekonomske i neekonomske ljestvice razvijenosti i raznih pokazatelja. Ova Vlada odlučna je u provođenju promjena, donošenju odluka i poduzimanju mjera ekonomske politike koje će omogućiti kvalitetnije uvjete poslovanja hrvatskim poduzetnicima te, općenito, poboljšati konkurentnost i privlačnost hrvatskog gospodarstva za ulaganja.

Tri su ključna prioriteta Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, koja će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva. Kao prvo, smanjenje administrativnog opterećenja poduzetništvu. Krenuli smo s poreznom reformom koja će doprinijeti poreznom rasterećenju građana i gospodarstva. Njeno je pokretanje bjelodan dokaz kako je Vlada spremna efekte rasta prepustiti i gospodarstvu i građanima, odnosno suzdržati se od prelijevanja rasta gospodarstva na rast državne potrošnje. I tim ćemo putem nastaviti. Učinke porezne reforme planiramo nadopuniti i osnažiti kroz promjene u administrativnim i regulatornim uvjetima poslovanja, kroz snižavanje i uklanjanje neporeznih davanja. Naime, postoji niz administrativnih prepreka koje opterećuju poduzetnike kako vremenski tako i troškovno. Složene, a u mnogim slučajevima i nepotrebne i skupe procedure, dugotrajni procesi, kompleksni propisi i brojna neporezna davanja stvaraju nepotrebne

ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL

troškove poduzetnicima i otežavaju poslovanje. Oslobađanjem tih sredstava, poduzetnici će moći ulagati u nove ideje i zapošljavanja.

Stoga ćemo sljedeće godine pokrenuti regulatornu giljotinu koja će obuhvatiti ne samo zakone, već i podzakonske akte. Provest ćemo temeljitu analizu neporeznih davanja kako bi ispitali njihovu svrsishodnost, utvrdili čemu uistinu služe i što se njima financira. Na temelju te analize pristupit ćemo smanjivanju i uklanjanju pojedinih neporeznih davanja. Provest ćemo i reformu

STRATEGIJA OŽIVLJAVANJA INDUSTRIJE MORA SE TEMELJITI NA TEHNOLOŠKIM, POSLOVNIM I SOCIJALNIM INOVACIJAMA

javne nabave koja će također doprinijeti smanjivanju određenih nameta. Izradili smo procjenu učinka novog Zakona o javnoj nabavi koja će rezultirati smanjenjem troškova gospodarstva za 42 milijuna kuna.

Drugo, usko povezano s prvim prioritetom, procjenaje učinaka propisa na malo i srednje poduzetništvo, tzv. MSP test koji ćemo uvesti. S obzirom na to da s jedne strane uklanjamo postojeće administrativne prepreke poslovanju, želimo istovremeno onemogućiti stvaranje novih.

Treće, a jednako važno, izrada je karte investicija za cijelu Hrvatsku s popisom imovine, troškova ulaganja, potrebnih dozvola i poticaja koji se za ulaganje mogu ostvariti, a koja će sadržavati i katalog državne imovine i registar brownfield i greenfield projekata. Želimo na jednom mjestu potencijalnim ulagačima pružiti sve potrebne informacije kako bi mogli realizirati svoje projekte.

Uz kartu investicija, u suradnji s ostalim ministarstvima, radit ćemo na ostalim aspektima poboljšanja ulagačkog okružja, a koje uključuju rješavanje vlasničkih odnosa, spajanje katastra i zemljišnih knjiga u jednu instituciju, te osiguranje brzog, jednostavnog, transparentnog i jeftinog ishođenja dozvola za gradnju. Posebno ćemo se usredotočiti na aktiviranje državne imovine kako u korist realizacije poduzetničkih ideja tako i u korist izgradnje poduzetničkih potpornih institucija.

Industriji, koja je godinama zanemarivana, posvetit ćemo posebnu pozornost. Sljedeće godine pristupit ćemo ocjeni postojeće industrijske strategije i njezine provedbe te je unaprijediti u skladu s nalazima analize. Strategija oživljavanja industrije mora se temeljiti na tehnološkim, poslovnim i socijalnim inovacijama te ćemo posebnu pozornost posvetiti jačanju izvoza. Kako bi bili konkurentni, proizvođači moraju imati osigurane cjenovno prihvatljive i dostupne sirovine i energiju, obrazovanu radnu snagu, dobru prometnu povezanost, povoljne izvore financiranja i učinkovitu javnu upravu koja će znati odgovoriti njihovim potrebama.

Pred nama su stoga mnogi teški zadaci, promjene koje neće uvijek biti ni ugodne, ni popularne, ali su nužan zalog bolje i uspješnije budućnosti ili, preciznije rečeno, nužan zalog za uklanjanje Hrvatske sa začelja mnogih europskih ekonomskih i neekonomskih rang listi. U ostvarivanju svih ovih ciljeva i zadaća važno je ojačati i njegovati kontinuirani dijalog s poduzetnicima. Naše politike i mjere bit će prilagođene upravo potrebama poduzetnika, a jedino u zajedništvu i partnerstvu možemo v pokrenuti promjene.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

21

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke

Strukturnim reformama ojačana konkurentnost jedini put za održiv rast ko vrijeme nagađati o implikacijama rezultata predsjedničkih izbora u SAD-u na ekonomsku politiku, i to u okolnostima u kojima se bližu trenutak u kojemu će FED započeti s dizanjem referentnih kamatnih stopa, a bliži se i onaj kada će Europska središnja banka odlučiti o smjeru monetarne politike nakon isteka programa otkupa vrijednosnih papira u ožujku 2017. godine.

Premda se hrvatsko gospodarstvo s tim rizicima suočava otpornije nego što je bilo u trenutku izbijanja krize 2008. – već se nekoliko godina bilježi višak na tekućem računu platne bilance i pad inozemnog duga – akumulirane neravnoteže i dalje su visoke, a Hrvatska je mala i otvorena ekonomija inherentno podložna poremećajima iz okružja.

Glavi prioritet stoga bi trebao biti jačanje konkurentnosti, posebno izvoznog sektora, provođenjem strukturnih reformi. To je jedini put za održivi rast i jačanje otpornosti gospodarstva. v

PD

HNB ĆE I U 2017. VODITI EKSPANZIVNO ORIJENTIRANU MONETARNU POLITIKU, UZ ODRŽAVANJE VISOKE LIKVIDNOSTI BANKOVNOG SUSTAVA I POTICANJE DOMAĆE KREDITNE AKTIVNOSTI

N

akon šest “gladnih” godina, Hrvatska bi u 2017. mogla zabilježiti treću godinu u kojoj će gospodarska aktivnost intenzivirati. Rast će i dalje biti zasnovan na čvrstim temeljima.

Jačanju ekonomske aktivnosti kontinuirano snažno pridonosi rast izvoza, a u posljednje se vrijeme oporavljaju i osobna potrošnja te privatne investicije, potaknute i većim korištenjem sredstava iz fondova EU. Nastavak oporavka na tržištu rada, veća zaposlenost i plaće, osnažit će financijske mogućnosti kućanstava, što će u uvjetima solidnog potrošačkog optimizma podupirati i povećanje osobne potrošnje. Predložena porezna reforme također će imati pozitivan učinak na osobnu potrošnju kao i na investicije u fiksni kapital.

Poticajno okruženje za gospodarski rast pomogla je osigurati i izrazito akomodativna monetarna politika koja je u 2016. dodatno osnažena uvođenjem strukturnih repo operacija. Zahvaljujući izdašnoj likvidnosti, domaći troškovi financiranja

UNATOČ POZITIVNIM GOSPODARSKIM IZGLEDIMA, IZAZOVI PRED NOSITELJIMA DOMAĆE EKONOMSKE POLITIKE BROJNI SU I GOLEMI. RAZINA BDP-A TAKO JE I DALJE ZNATNO ISPOD PRETKRIZNE, ŠTO JE POVEZANO I SA ZAMJETNIM ZAOSTAJANJEM STRUKTURNE POZICIJE ZA USPOREDIVIM ZEMLJAMA EU

za poduzeća i stanovništvo na povijesnom su minimumu. U uvjetima porasta potražnje za kreditima i popuštanje standarda kreditiranja, jača i kreditni rast, što je posebno važno za mala i srednja poduzeća.

Zamjetan je i blagi rast udjela kunskih depozita, premda zasad u vidu depozitnog novca, kao i sve izdašnije kunsko kreditiranje, što uz bolje pokazatelje zaduženosti i niži teret servisiranja duga umanjuje ranjivosti domaćeg stanovništva i poduzeća.

HNB-a će i u 2017. godini nastaviti voditi ekspanzivno orijentiranu monetarnu politiku, uz održavanje visoke likvidnosti bankovnog sustava i poticanje domaće kreditne aktivnosti, vodeći pritom računa o stabilnosti tečaja domaće valute i ukupnoj financijskoj stabilnosti sustava.

Redovne i strukturne repo operacije provodit će se s tim ciljem i u 2017. godini, a HNB će po potrebi intervenirati i na deviznom tržištu kako bi ograničio pritiske na jačanje tečaja kune.

Unatoč pozitivnim gospodarskim izgledima, izazovi pred nositeljima domaće ekonomske politike brojni su i golemi. Razina BDP-a tako je i dalje znatno ispod pretkrizne, što je povezano i sa zamjetnim zaostajanjem strukturne pozicije za usporedivim zemljama EU. Također, u 2016. godini došlo je do dodatnog zastoja u provođenju strukturnih reformi. Istovremeno, povišena razina neizvjesnosti, koja je obilježila financijska tržišta proteklih mjeseci, mogla bi se nastaviti i naredne godine.

Tako još postoji niz nepoznanica o tijeku Brexita, tržišta će još ne-

SIGURNA BUDUĆNOST VAŠEG POSLOVANJA OSIGURAJTE SVOJA POTRAŽIVANJA •

• • • •

Osigurani rizici – produženi zastoj u plaćanju, gubitak od stečaja Naknada u slučaju štete zajamčena isplata Povećanje likvidnosti i discipline plaćanja kupaca Pokriće za domaće i/ili izvozna tržišta Sigurnost poslovanja s novim kupcima

www.coface.hr COFACE HRVATSKA D.O.O AVENIJA DUBROVNIK 46, HR-10000 ZAGREB E: office-croatia@coface.com T: +385(0)146 97 500 F: +385(0)1 46 97 575

22 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca

Godina novih (propuštenih) prilika K ad na kraju godine radite osvrt na to kakva je bila i pokušavate planirati (predviđati) kretanja u idućoj godini uvijek ste suočeni s nekoliko dilema. Prvo, treba li više govoriti o ovoj ili idućoj godini? Drugo, treba li biti oštar u ocjenama ili govoriti uz dozu optimizma? Treće, treba li i u kojoj mjeri spominjati politiku i hoće li nam ona slijedeće godine biti vjetar u leđa ili u lice? Četvrto, treba li govoriti konkretno ili općenito? No, bez obzira na ove opravdane dvojbe uvijek je vrijedno podijeliti razmišljanja i očekivanja o tome što donosi godina pred nama.

Ako bismo u najkraćem htjeli opisati ovu godinu u našoj zemlji, pa i što se gospodarstva tiče, mogli bismo pojednostavljeno reći: gospodarstvo se budi u zemlji koja se kreće od izbora do izbora. Ili, još konkretnije: gospodarstvo se budi u zemlji u kojoj politika još uvijek spava. U toj zaokupljenosti izborima, u kojoj političari nisu imali vremena baviti se traženjem rješenja koja bi donijela bolje okolnosti rada i poslovanja, gospodarski su pokazatelji počeli rasti i biti sve bolji. Stopa rasta BDP-a nadmašila je sve prognoze, raste industrijska proizvodnja, izvoz je u uzlaznom trendu, smanjuje se deficit središnje države i udio javnog duga u BDP-u, vanjski dug pokazuje znakove umora i polagano pada,

u poreznom sustavu bez sumnje će imati pozitivan učinak na poslovanje, a ohrabrujuće su i poruke premijera kako u središte pozornosti ukupne politike aktualne vlasti stavlja gospodarstvo i poduzetnike. Ovu najavu vrijedi pozdraviti, ali nas iskustva iz prošlosti upozoravaju na to kako takve najave moramo s pozornošću pratiti u realizaciji. Prije svega se nadamo da se vlast neće ponašati kao da je i dalje u predizbornoj kampanji (jer su izbori završili ) te da se promjene koje najavljuje Vlada neće slomiti na nižim razinama (recimo u inspekcijama, poreznoj upravi ili na lokalnim razinama vlasti).

Promjena ukupne poslovne klime u čemu vrlo važnu ulogu imaju nositelji izvršne vlasti je glavni izazov naredne godine. Pri tom ne mislim samo na promjenu retorike o poslodavcima i poduzetnicima, koji će valjda konačno prestati biti kolektivno prozivani kao lopovi i prevaranti, već i na sve one okolnosti kojima se unapređuje poslovno okruženje i uvjeti poslovanja od pravosuđa, administrativnih barijera i prenormiranosti, preko promjenljivosti uvjeta poslovanja ili otvorenosti i efikasnosti javne uprave pa do efikasnijeg i modernijeg obrazovanja. Koliko će svim tim promjenama Vlada i njezini ministri biti uspješni ovisi o tome koliki su njihovi leadership potencijali. v

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

čak je i nezaposlenost u blagom padu.

Naravno, bilo bi pogrešno zaključiti da su ovi pozitivni pokazatelji posljedica upravo pasivnosti politike u gospodarskoj sferi (premda ima i takvih tumačenja u javnom prostoru). Oni su prvenstveno posljedica restrukturiranja kroz koje je prošao privatni sektor, a u prilog su im išle i okolnosti u okruženju, prvenstveno na tržištima članica Europske unije. Za slijedeću godinu u optimističkom tonu možemo najaviti nastavak rasta privatnog sektora baziranog na nastavku restrukturira-

nja i očekivanoj pozitivnoj konjukturi na našim glavnim izvoznim tržištima.

Kako će i da li će na europsko pa onda i naše gospodarstvo utjecati proces Brexita, rezultati izbora u Sjedinjenim državama te rezultati nadolazećih izbora u Njemačkoj i Francuskoj teško je bilo kome prognozirati ali ćemo svi s pažnjom pratiti i ove procese.

Za prognozu ukupno većeg rasta od ovogodišnjeg potrebno je da napokon i javni sektor krene u proces ozbiljnih promjena i rekonstrukcije. Početak se čini dobar. Naime, promjene

PRIJE SVEGA SE NADAMO DA SE VLAST NEĆE PONAŠATI KAO DA JE I DALJE U PREDIZBORNOJ KAMPANJI

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka

Hrvatskoj završava prva godina osjetnijeg gospodarskog rasta nakon duge krize 2009.2014. Pri tome se mijenja struktura rasta. Gospodarstvo je 2015. bilo pogonjeno rastom izvoza, dok je domaća potražnja sporije rasla. Međutim, u toku 2016. rast robnog izvoza usporio je na oko 3% godišnje.

Reagirao je i uvoz koji raste po sličnoj stopi kao izvoz. Zbog toga će doprinos rastu izvana doći samo od turizma. No, rast turizma neće biti dovoljan da objasni ubrzanje rasta na 2,5% do 3% godišnje, koliko će vjerojatno iznositi rast realnog BDP-a 2016.

Ubrzanje rasta objašnjava se oporavkom domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje i investicija. Postavlja se pitanje može li se sličan rast održati i u 2017.-oj godini?

Međunarodno okruženje neće pogodovati tome. Tri najvažnija hrvatska vanjskotrgovačka partnera suočit će se s povećanom političkom neizvjesnošću. Prosinački referendum u Italiji i ponovljeni predsjednički izbori u Austriji uvod su u njemačke izbore potkraj 2017., nakon kojih slijede parlamentarni izbori u Italiji.

Pred vratima su i francuski predsjednički izbori. To znači da će Europa sljedeće godine biti uronjena u političke neizvjesnosti. To nije dobro za

PIX

SMANJENJE POREZNOG OPTEREĆENJA RADA I KAPITALA POTEZ JE U PRAVOM SMJERU I PRAVOM TRENUTKU

business. I relevantne prognoze upućuju na usporavanje rasta u EU 2017. u odnosu na 2016., tako da očekivani rast ne izlazi izvan intervala 1%-1,5%.

Dodatno, narasla je globalna neizvjesnost, pogotovo u odnosima SAD-a i Kine nakon izbora Donalda J. Trumpa za predsjednika SAD-a. Bilo kakvi novi problemi u Kini mogu imati negativne posljedice po svjetsku ekonomiju.

Stoga se postavlja pitanje ima li Hrvatska unutarnje rezerve da kroz domaću potražnju i bolje politike amortizira eventualne učinke usporavanja europskog i svjetskog tržišta?

Odgovor glasi da; Hrvatska ima četiri takve rezerve. Prvo, smanjenje poreznog opterećenja rada i kapitala potez je u pravom smjeru i pravom trenutku. Time će se zadržati živost osobne potrošnje i privatne investicijske aktivnosti. Drugo, sve bolje se koriste EU fondovi. Prema brojkama koje su raspoložive za prvu po-

PD

Hrvatska ima snage da nastavi rasti i u 2017.

U

lovicu 2016., Hrvatska bi mogla povući oko milijardu eura EU sredstava u toku 2016.

To je znatan napredak u odnosu na ranije godine. Uz to, postoji rezerva za još oko 3,5 mlrd kuna na godinu ili oko 1% BDP-a boljeg korištenja sredstava, uglavnom za investicijske namjene. Treće, Hrvatska tek treba započeti s ozbiljnijim reformama, što se prvenstveno odnosi na otklanjanje administrativnih barijera i bolje upravljanje, te restrukturiranje i djelomičnu privatizaciju prevelikog sektora državnih poduzeća. I tu postoje rezerve rasta. Četvrto, oporavak 2015. i 2016. bio je oporavak bez kredita. Naslijeđena zaduženost kućanstava i poduzeća bila je previsoka, pa nije bilo sklonosti uzimanju kredita radi financiranja nove potrošnje ili investicija. Međutim, od sredine 2016. primjećuje se oporavak novoodobrenih kredita.

Kako su banke solidno kapitalizirane, a kako su se i poduzeća i kućanstva u međuvremenu razdužila, treba očekivati da će i pojačana kreditna aktivnost doprinijeti nastavku oporavka. Kada se zbroje sva četiri unutarnja faktora, Hrvatska ima dobre izglede za ponavljanje solidnog rasta i u 2017. godini. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

23

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Čeka nas izazov rješavanja nagomilanih problema

O

ve godine nastavlja se pozitivan trend rasta gospodarske aktivnosti, koji će prema našoj procijeni iznositi najmanje 2,2%.Slične tendencije kretanja očekujemo i u idućoj godini, čemu će pridonijeti i predložene izmjene u poreznom sustavu, iako će puni efekti te reforme doći do izražaja 2018. godine. Ohrabruje činjenica da je Vlada krenula s reformama, da je programom i zacrtanim ciljevima dala do znanja da će ozbiljno i s punom odgovornošću rješavati mnogobrojne i dugogodišnje probleme našega gospodarstva i društva u cjelini. To budi određeni optimizam i nadu u bolju budućnost, što pridonosi povoljnijoj poslovnoj i općedruštvenoj atmosferi.

Iako će u 2016. biti ostvaren gospodarski rast, on je i dalje nedovoljno dinamičan da bi riješio strukturne probleme Hrvatske. Ipak, taj je rast veći od prvotnih očekivanja i istodobno je popraćen pozitivnijim kretanjima na tržištu rada, nastavkom rasta plaća, te povećanjem izvoza, investicija i potrošnje. Isto tako, ostvarena je solidna fiskalna konsolidacija koja dovodi proračunski manjak ispod dopuštenih 3% BDP-a uz zaustavljanje neodrživog rasta javnoga duga i početak smanjivanja njegova udjela u BDP-u. Takve su pozitivnije tendencija postignute pri djelo-

MARKO PRPIĆ/PIXSELL

vanju povoljnijih vanjskih i unutarnjih okolnosti, a osobito izuzetno uspješne turističke sezone, što ipak ne umanjuje njihov značaj.

Očekujemo i daljnji trend rasta industrijske proizvodnje koji traje od 2014. godine i nastavak rasta maloprodajnoga prometa, koji odražava osobnu potrošnju, čemu će, između osta-

loga, pridonijeti i izmjena poreza na dohodak.

Robna razmjena Hrvatske s inozemstvom nastavit će rast i u idućoj godini. Međutim, mijenja se putanja dinamike rasta izvoza i uvoza. Kod izvoza će se vjerojatno i dalje smanjivati efekt pristupanja EU, ali se, s druge strane, bilježi sve veća orijentacija domaćih poduzetnika na inozemno tržište, što potiče rast izvoza, ali još nedovoljan za bitniji iskorak. Istodobno bi očekivani rast domaće potražnje trebao utjecati na daljnji rast vrijednosti uvoza. Stoga će se u idućoj godini vjerojatno nastaviti trend rasta robnoga deficita koji je prisutan već gotovo dvije godine.

Ipak, 2017. neće biti laka za gospodarstvo jer su i dalje prisutni visoki eksterni rizici, a na unutarnjem planu čeka nas nimalo laka provedba strukturnih reformi. Gospodarski rast u okruženju i zemljama vanjskotrgovinskim partnerima ostaje anemičan, svijet se suočava sa snažnim geopolitičkim tenzijama, nije riješena izbjeglička kriza, a posljedice Brexita nisu do kraja jasne i prijete daljnjim urušavanjem zajedništva u EU, koji sve teže nalazi jedinstvene odgovore na gospodarske i političke izazove.

Pred Hrvatskom je izazov rješavanja brojnih nagomilanih problema, a prije svega potrebe ubrzanja gospo-

O NAMA tvrtka MET Croatia Energy Trade d.o.o. član je međunarodnog holdinga za trgovinu i opskrbu energijom (MET Grupa), sa sjedištem u Švicarskoj, regionalni lider: prihod grupe 4,4 milijarde EUR, prisustvo u 12 zemalja, 23.000+ mjesta isporuke, 16+ milijardi m3 obujam prodaje u 2015, prisutnost na 26 nacionalnih tržišta plinom među 3 najveća neovisna opskrbljivača prirodnim plinom u Hrvatskoj, zakupljeni kapaciteti skladišta plina Okoli u Hrvatskoj dokaz su naše financijske snage te stabilnosti opskrbe i u nepredvidljivim okolnostima.

ŠTO NUDIMO povoljnije cijene opskrbe prirodnim plinom za poslovne korisnike uz švicarsku pouzdanost, maksimalnu sigurnost opskrbe kroz zakupljene skladišne kapacitete, jednostavan i besplatan postupak promjene opskrbljivača koji mi odrađujemo za Vas, potpuno prilagođena rješenja za Vaše potrebe opskrbe prirodnim plinom, fleksibilnost, snažnu podršku i profesionalno savjetovanje pri donošenju odluka, partnerski odnos sa našim klijentima.

Za više informacija, posjetite našu web-stranicu na https://hr.met.com, a u slučaju bilo kakvih pitanja, obratite nam se na plin@met.com ili pozivom na broj 01/6187 850 Obratite nam se s povjerenjem!

MET CROATIA ENERGY TRADE D.O.O. Radnička cesta 80, 10 000 Zagreb Hrvatska Tel: (+385) 1 6187 850 Fax: (+385) 1 6187 845 https://hr.met.com plin@met.com

Podružnice MET Grupe Područja trgovanja MET Grupe

UVJEREN SAM DA ĆE U 2017. POSLOVNI SUBJEKTI OSJETITI NAPREDAK U OKRUŽENJU U KOJEM DJELUJU ŠTO ĆE REZULTIRATI I POVOLJNIJIM POSLOVNIM REZULTATIMA

darskoga rasta kako bi se stvorio realan temelj za rješavanje niske zaposlenosti i visoke nezaposlenosti, problematike iseljavanja najvitalnijeg dijela stanovništva i, općenito, demografskih pitanja. Uvjeren sam da će u 2017. poslovni subjekti osjetiti napredak u okruženju u kojem djeluju što će rezultirati i povoljnijim poslovnim rezultatima.

U konačnici, pametnom kombinacijom monetarne, fiskalne i strukturne politike prilagođene našim specifičnim okolnostima, moguće je izaći iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, poboljšati položaj na ljestvici konkurentnosti, unaprijediti kreditni rejting zemlje i osigurati viši, stabilan i dugoročno održiv gospodarski rast. U tome nam visoka razina raspoloživih sredstava iz fondova EU svakako pruža priliku i dodatnu mogućnost da svoje ciljeve brže i učinkovitije ostvarimo. v

24 oglasi

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

20 godina vrhunske radijske produkcije u Hrvatskoj

G

ala događaj „20 godina vrhunske radijske produkcije u Hrvatskoj“ u hotelu Esplanade okupio je ugledne članove političkog, diplomatskog, društvenog, gospodarskog, kulturnog i sportskog života. Organizatori događaja, koji je još jednom pokazao snagu radijske industrije u Hrvatskoj, su lideri u istom području, radijski nakladnici Narodni radio, Antena Zagreb, Radio Dalmacija, Enter Zagreb i Gold FM te agencije Media servis, Radijski Festival i All Market Media.

U cjelovečernjem programu u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade koje je redateljski potpisao Goran Kulenović okupljenima su kroz multimedijalni doživljaj predstavljeni svi segmenti vrhunske radijske produkcije, uz nastup proslavljenog dvojca 2Cellos.

Organizatori - stvaratelji trendova u radijskoj industriji u Hrvatskoj ali i šire, pokazali su kako se, unatoč neprestanim izazovima, radijska industrija u Hrvatskoj kontinuiralo razvijala.

Ova je priča pokazatelj hrvatskog uspjeha i dokaz da je radio, kao jedan od najstarijih i najuspješnijih medija, i dalje sveprisutan.

Tako je, prevladavajući sve izazove modernog doba i razvoja tehnologije radijska industrija u Hrvatskoj zadržala sve visoke profesionalne principe, investirala u kadrovske i tehnološke segmente, te osigurala konkurentnost hrvatske radijske scene na europskom, ali i svjetskom tržištu.

Jačanju snage radijskog medija svjedoči i najnovije istraživanje Europske radiodifuzijske unije, a koje pokazuje da je upravo radio medij kojemu se najviše vjeruje. Osim što je radijski medij i u dinamičnim vremenima i izazovima moderne tehnologije zadržao svoju publiku, stvorio je i nove generacije radijskih slušatelja.

Radio je jedan od najmoćnijih medija koji svakodnevno kreira javno mnijenje jer prati konzumenta i utječe na njegove potrošačke navike te komunikacijom prema targetiranoj skupini oglašivači ostvaruju veći doseg.

Galerija slika dostupna na www.poslovni.hr

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

25

Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe

Pred nama je godina nade i izazova K raj godine je dobra prigoda za osvrt na godinu na izmaku.

Možemo reći kako se situacija u dijelu financijskog sektora u Hrvatskoj poboljšava: oporavak gospodarstva vidljiv je kroz jačanje leasinga i rast burzovnih indeksa, a fiskalna konsolidacija je dobra vijest za cijelo tržište kapitala Na globalnim tržištima se i dalje osjeća tenzija koju dodatno potenciraju neizvjesna politička zbivanja.

Izrazito ekspanzivne monetarne politike primiruju strukturne gospodarske probleme ali još nema pouzdanih pokazatelja koji bi ukazivali na dugoročno smirivanje situacije.

Ni Hrvatska nije pošteđena utjecaja zbivanja na stranim tržištima.

Osim toga, naše financijske institucije snažno osjećaju utjecaj sve zahtjevnije EU regulative. Naravno, sve to dovodi do centralizacije poslovanja. Niži troškovi, nedovoljno definiran nadzor prekograničnog poslovanja te razvoj tehnologije samo su neki razlozi zbog kojih prekogranično poslovanje postaje sve primamljivije. Nekonvencionalne situacije na tr-

PD

žištu su, koliko god zahtjevne, ujedno i dobre prilike za manje pružatelje financijskih usluga. Oni zbog svo-

je organizacije imaju mogućnost brže se prilagoditi novim okolnostima i lakše pronaći svoje tržišne niše. To je možda i jedini način kako se oduprijeti konkurenciji. Naravno, naći odgovore na pitanje što i kako ponuditi klijentima (posebno malim) nije lako.

Može li izlaganje većem riziku biti jedina opcija u odnosu na niske prinose na štednju? Kako u novim uvjetima uskladiti potrebu za ostvarenjem profita s obvezom poslovanja u skladu s etičkim normama? Loš primjer kojem smo svjedoci je agresivno nuđenje neprimjerenih usluga malim klijentima. Kako općenito podići povjerenje u financijski sustav? To su samo neka od pitanja s kojima se u svom poslovanju susreću ljudi u financijskom sustavu.

Zagrebačka burza je pokrenula nekoliko interesantnih projekata i dodatan promet na uređenom tržištu sigurno bi uz njihovu realizaciju bio dobar zamašnjak za naše tržište. Tu je i nova regulativa (PRIIPS, MiFID II) koja svojim sadržajem briše podjele unutar industrije i definira nove poveznice između proizvo-

KLJUČ PREŽIVLJAVANJA I RASTA JE U FLEKSIBILNOSTI, UPRAVLJANJU RIZICIMA, PRIHVAĆANJU IZAZOVA I TRANSFORMACIJI

da i prodajnih kanala raznih institucija. Za očekivati je da će mirovinski fondovi i u 2017. biti izloženi pritisku raznih očekivanja: od toga da djeluju u najboljem interesu članova, preko održavanja uloge važnih institucionalnih ulagatelja do ispunjavanja regulatornih zahtjeva.

Sektor osiguranja nakon prilagodbe na poslovanje prema novom zakonu uskoro očekuje novi propis o posredovanju, a na području leasinga i faktoringa očekuju se poboljšanja zakonskih rješenja.

Uz svu neizvjesnost koja je izazov i za pružatelje i primatelje financijskih usluga, ali i za regulatore, mjesta za pesimizam nema. Ključ preživljavanja i rasta je u fleksibilnosti, upravljanju rizicima, prihvaćanju izazova i transformaciji. Osim turbulencije kao konstante financijskih tržišta, svi sudionici na tržištu moraju prihvatiti novu mantru: važnost učenja i prilagodbe. Neovisno o svemu, poboljšanja i pozitivni trendovi iz 2016. daju nam nadu da bi i 2017. mogla biti uspješnija za cijeli domaći financijski sektor. v

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze

Treba nam poticajno okruženje u kojem će baš svaka dobra poslovna ideja uspjeti Z agrebačka burza proživjela je turbulentnu 2016. godinu. Prva polovica bila je obilježena dramatično sniženim prometima, dok za drugu možemo reći da je bila svojevrsni oporavak, i u smislu vrijednosti indeksa, i u smislu prometa.

Dogodile su se neke značajne transakcije, mirovinski fondovi aktivnije su počeli stjecati udjele u hrvatskim kompanijama, a i mali su se investitori probudili. Aktivnosti je u manjoj, ali nama značajnoj mjeri, pridonijelo i uvrštenje dionica Zagrebačke burze: u kratkom vremenu, dionička struktura Burze postala je prilično diverzificirana.

Na poslovnoj strani nastavili smo rad na SEE Linku, projektu regionalne trgovinske integracije, i vođenju sada dva tržišta – hrvatskog i slovenskog, te pokrenuli dva projekta koji će u velikoj mjeri obilježiti 2017. godinu. Radi se o tržištu za rastuća mala i srednja poduzeća u okviru naše CE Enter platforme, te partnerstvu s društvom Funderbeam iz Estonije.

Ovim potezima, koji su svi pokrenuti u manje od godinu dana, Zagrebačka burza prerasla je iz lokalne u regionalno značajnu organizaciju.

Nekim se promatračima može činiti da neki od njih nisu direktno poveza-

ŽELIMO PODRŽATI U SVAKU DOBRU POSLOVNU IDEJU KOJA IMA POTENCIJAL U SMISLU REGIONALNE ILI ČAK GLOBALNE EKSPANZIJE

ni s burzom, međutim, oni su izravna posljedica strategije koju smo definirali: želimo biti podrška kompanijama u svim faza njihovog razvoja od samih početaka, odnosno startup faze, do prelaska u svijet dioničkih društava kao mala ili srednja poduzeća, i na kraju uvrštenja na uređeno tržište.

Pokretanjem ovih projekata došli smo u dodir s dijelovima naše ekonomije i sustava s kojima se nismo ranije

susretali. Identificirali smo neke prepreke kojih ranije nismo bili svjesni, a s kojima se naši mali igrači susreću na putu da bi postali veliki, kao što je na primjer kompleksna i skupa procedura osnivanja i upravljanja kompanijama.

Također, kontaktirale su nas brojne institucije koje na neki način žele pomoći startupovima i malim kompanijama da izađu iz okruženja Hrvatske PD

i nastave rasti. Osnovni postulat nam je da želimo podržati u svaku dobru poslovnu ideju koja ima potencijal u smislu regionalne ili čak globalne ekspanzije. Iako su nam inicijalni motivi bili dopunjavanje praznine u mogućnostima financiranja u našem financijskom sustavu, pritom smo identificirali i brojne druge efekte koje možemo postići podržavanjem rasta kompanija.

Pritom nam je bilo važno da naši ciljevi budu komplementarni s najvažnijim ciljevima našeg gospodarstva: jačim oslanjanjem na privatni sektor, povećanjem broja radnih mjesta, zadržavanjem mlade i kvalificirane radne snage u najproduktivnijem razdoblju u državi, stavljanjem Hrvatske na kartu zemalja koje imaju snage i volje mijenjati stvari nabolje.

Sve ovo daje nam nadu da će 2017. biti bolja od 2016. godine. Burza je bila i ostaje neizostavan integralni dio financijskog sustava, a svojim projektima namjerava proširiti bazu na koju računa, sve se manje oslanjati na nužne, ali nedočekane privatizacije, a sve više koristiti tehnologiju i znanje kako bi osigurala svoje dugoročno postojanje, generiranje gospodarskog rasta i vodeće mjesto među burzama u regiji. v

26 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine

Ususret najvećem ulaganju kompanije na našem tržištu G odina 2016. za Inu će biti zaključena s više od 80% reinvestirane zarade, što je u usporedbi s drugim velikim kompanijama u Hrvatskoj jedan od najvećih omjera reinvestiranja. To jasno ukazuje na našu predanost da slijedimo svoje strateške ciljeve i zadržimo ulogu vodećeg ulagača i izvoznika, što je smjer koji ćemo zadržati i sljedeće godine.

Fokus će nam biti na povećanju regionalne prisutnosti u maloprodaji kao i analizi opcija za međunarodna ulaganja u istraživanju i proizvodnji nafte i plina kroz organske i anorganske projekte. Međutim, zbog zahtjevnog okruženja moramo odrediti prioritete i napraviti odabir strateških opcija kako bi se zadržala zdrava bilanca i omogućio najveći mogući financijski prostor za naše strateške projekte.

Jedan od tih strateških projekata je planirano ulaganje u tehnologiju obrade teških ostataka u riječkoj rafineriji. Intenzivne pripreme za ovo ulaganje vrijedno 400 milijuna dolara u velikoj će mjeri obilježiti 2017. godinu u Ini. Taj je projekt godinama bio dio naših planova, i premda su se odre-

na i UNP-a. Ova napredna tehnologija i stalna provedba modernizacije u skladu s globalnim standardima osigurat će potrebnu tržišnu konkurentnost riječke rafinerije, što je važnije više nego ikad prije, uzimajući u obzir kompetitivno i zahtjevno okruženje u kojem danas djeluje riječka rafinerija kao i druge europske rafinerije.

Završetak detaljnog dizajna i potrebne popratne dokumentacije planirano je za jesen 2017., nakon čega se očekuje konačna odluka o ulaganju.

Uzimajući u obzir veliku važnost koju taj projekt ima ne samo za Inu, već i za cjelokupno regionalno i nacionalno gospodarstvo, energetsku neovisnost

POKRETANJEM RADA NA DETALJNOM DIZAJNU ZA POSTROJENJE ZA OBRADU TEŠKIH OSTATAKA U RAFINERIJI NAFTE RIJEKA, VELIKI SMO KORAK BLIŽE KONAČNOJ ODLUCI O TOM POVIJESNOM ULAGANJU PD

đeni uvjeti u međuvremenu promijenili, naša predanost daljnjoj modernizaciji riječke rafinerije nije nestala. Činjenica da govorimo o Ininom najvećem pojedinačnom ulaganju u Hrvatskoj dosad, i jednom od najvećih

ulaganja u povijesti ove države, svjedoči o važnosti ovog projekta. Svrha ovog projekta je povećanje učinkovitosti i profitabilnosti rafinerijske prerade kroz povećanje proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda, dizela, benzi-

i industrijski potencijal Hrvatske, vjerujemo da je podrška svih relevantnih dionika od velike važnosti za uspješnu provedbu tog projekta te se svakako nadamo da ćemo moći računati na nju kako bismo postigli Inin daljnji rast. v

Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle

Godina u znaku digitalne transformacije Z stručnjaka za potrebe istraživanja i razvoja ICT tehnologija, rješenja i usluga, kvalitetno upravljamo rizicima te potičemo kreativnost u cijeloj organizaciji i kod svih naših zaposlenika. Drugim riječima, vrlo aktivno i kreativno sudjelujemo u digitalnoj revoluciji, koja je dovela do suštinskih promjena u svim sferama društva. Nezaustavljivo se mijenja život ljudi kao i postojeći obrasci, modeli, procesi, a digitalna transformacija postaje paradigma trećeg milenija. Zato će naredna, kao i preostale godine ovog desetljeća, biti u znaku strategije umreženog društva koja će

PD

a Ericsson Nikolu Teslu 2016. je bila još jedna u nizu kvalitetnih poslovnih godina. To je, s obzirom na sve izazove koji su nas pratili godine, uključujući i razdoblje tehničke administracije u izvršnoj vlasti, više nego zadovoljavajuće.

Kakva će za nas biti 2017.? Tehnološki - u znaku 5G, IoT i Big Data; poslovno - još zahtjevnija; u cjelini - godina velikih iskušenja, ali i ogromnih prilika! Strateški gledano, naša industrija je u točki infleksije u kojoj je stvorena podloga i okruženje za implementaciju pete generacije mobilne tehnologije (5G), interneta stvari (IoT) te analizu velike količine podataka (Big Data).

Premda se korištenjem, slikovito rečeno, digitalne autoceste stvari ubrzavaju, samo poslovanje postaje sve složenije bilo da je riječ o lokalnom, regionalnom ili globalnom okruženju. Opstaju i razvijaju se samo oni koji se brzo mijenjaju te inovativno odgovaraju na zahtjeve i potrebe umreženog društva.

U našem slučaju, a riječ je o kompaniji koja je lider u području informacijsko komunikacijskih tehnologija i najveći hrvatski izvoznik znanja, koncentrirani smo na posao i tehnologiju, naše dionike, stalno ulažemo u nova znanja i kompetencije, zapošljavamo veliki broj visokoobrazovanih

se, kao što neki analitičari predviđaju, realizirati putem inteligentne digitalne mreže. Dosezi te mreže ovise o našoj imaginaciji i kreativnosti, a definiraju se ne samo brojem ljudi na planetu nego i milijardama različitih uređaja koje ćemo umrežavati jer od toga imamo neku korist ili interes. Dakle, informacijsko komunikacijske tehnologije daju izvrstan okvir za razvoj potencijala svih industrija te kreativnosti svakog pojedinca u umreženom društvu, ali samo ako su dio rješenja u kojem sudjeluju stručnjaci različitih domenskih znanja i vještina.

Nikada prije ljudi nisu imali toliko informacija i znanja na dohvat ruke ili klik mišem, a opet bili toliko upućeni jedni na druge i ovisni o inputu drugih koji u procesu/projektu sudjeluju. Mislim da će se tijekom 2017. dodatno ubrzati digitalna transformacija cijelog društva, a ne samo poslovnog sektora. Međutim, to uz prisutnu tehnološku revoluciju uključuje i program društvenih reformi o kojima govorimo i željno ih očekujemo. Tehnologija je tu da nam služi i olakša život, unaprijedi i ubrza poslovanje, ali kako ćemo urediti međusobne odnose i regulatorni okvir, koji su nam strateški ciljevi, tko će ih i kako realizirati, kako upravljamo resursima i kakav

INDUSTRIJE I POJEDINCI KOJI IMAJU DOBRE IDEJE I PROJEKTE, SIGURNO MOGU BITI HRVATSKI ADUT. ISKORISTIMO GA

planet ostavljamo budućoj generaciji - to je naša odgovornost. Zato budućnost naše civilizacije moramo gledati u kontekstu svih pojedinačnih razvoja i doprinosa koji pozitivno utječu na društvo i guraju kotač razvoja naprijed. U tom svjetlu i mi smo dio daleko šire priče i naše poslovanje nije limitirano uskim interesima ili jednom perspektivom. Konkurentnost je opći pojam i provjerava se na globalnom tržištu. Zato nam ponajprije trebaju stabilni i poticajni uvjeti u vlastitoj zemlji kako bismo taj naš inovacijski i tehnološki potencijal mogli staviti u funkciju naše održivosti kao i bržeg razvoja gospodarstva te društva u cjelini.

Pozdravljam poreznu reformu koja bi trebala rasteretiti gospodarstvo i građane te pojednostavniti porezni sustav. Očekujem i strateški odnos države prema industrijama budućnosti te istraživanju, razvoju i inovacijama, jer nam, bez pravog prepoznavanja tih potencijala te kvalitetnih poticaja i prioritizacije, prijeti opasnost od “seljenja” tih aktivnosti u svjetske destinacije s povoljnijom investicijskom klimom. Prilike su pred nama, digitalna transformacija se ubrzava, a industrije i pojedinci koji imaju dobre ideje i projekte, mogu biti hrvatski adut u narednom razdoblju. Iskoristimo ga!v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

27

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe

Izazovi i prilike dvije su strane jedne medalje N prinositi rastu gospodarstva. Izazovi i prilike koje nas čekaju u idućoj godini zapravo su lice i naličje iste medalje. Izazov u definiranju strateških smjerova razvoja hrvatskog gospodarstva prilika je da se gospodarstvo pokrene, da se fokusirano ulaže u područja koja imaju najveći potencijal ili su osobito važna za državu i njezino stanovništvo, za naše pozicioniranje u širem kontekstu neposrednog okruženja, Europske unije i globalno.

Izazov u rasterećenju države skrbi za djelatnosti i poduzeća koja nisu od posebnog državnog interesa, za što svakako nema kapaciteta i kvalifikacija, prilika je da se oslobodi prostor za nove investicije i razvoj tih područja. Izazov u pripremi uvjeta za aktiviranje nekretnina i zemljišta u državnom vlasništvu prilika je da ono što je u mnogim slučajevima više od 20 godina trošak postane izvor značajnih prihoda.

Izazove i prilike mogli bismo dugo nabrajati. Novi mandat nove vlade u novoj godini prilika je da vrludanja iz protekle godine ostavimo iza nas,

DRŽAVA TREBA PONOVNO OTKRITI SVOJU OSNOVNU SVRHU - DA KVALITETNO REGULIRA, DA STVARA OKVIR ZA RAZVOJ I RAST PD

akon umnogome, a primarno politički, nestabilne godine iza nas, u iduću ulazimo s očekivanjima više razine stabilnosti, ponajprije na političkom i regulatornom planu, kako bi se učinak osjetio i u gospodarskom sektoru. Nakon 25 godina hrvatske samostalnosti, strategija je kategorija koju još krunimo na praznom prijestolju, a bez strategije nema fokusa, bez fokusa nema rezultata.

S postojećim razinama bruto društvenog proizvoda, a osobito doprinosa najvećeg poslodavca – države – BDP-u (imajući u vidu da je udio poduzeća u kojima je država vlasnik ili suvlasnik u Hrvatskoj 60 posto, dočim je njihov doprinos BDP-u tek 1 posto), jasno je da su nužne mjere racionalizacije.

To ne znači jedino reviziju broja i učinkovitosti zaposlenih u javnom sektoru, kako se to obično percipira, nego, još i važnije, i modalitete aktiviranja nedovoljno i neadekvatno korištenih ili potpuno neiskorištenih državnih resursa, kako bi oni počeli do-

jer ih je izazov zaboraviti, i okrenemo se mogućnostima da unaprijedimo ekonomski život zemlje i svakodnevni život njezinih građana. Država treba ponovno otkriti svoju osnovnu svrhu, a ona se sastoji u tome da kvalitetno regulira, da stvara okvir za razvoj i rast.

Stabilnost zakonodavnog okvira kao prizme kroz koju nas gledaju investitori ne može se precijeniti. Stabilnost porezne politike, koja ne može biti kratkoročno sredstvo za gašenje požara, također. Politike koje Vlada najavljuje daju naslutiti volju da se izazovi preokrenu u prilike, bilo bi dobro vidjeti da iz tih politika proizađu konkretne mjere kojima će se ubrzano krenuti u smjeru rasta.

Od svih ulaganja koja su pred nama, ponovno bih, kao mnogo puta dosad, istaknuo ulaganje u ljude, najvažniji resurs s kojim jedna zemlja raspolaže, primarno kroz kvalitetan sustav obrazovanja, te razvoj upravljanja kao discipline na svim razinama i u svim područjima, komercijalnim i javnim jednako. v

Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive

Mora se omogućiti oslobađanje punog potencijala farmaceutske industrije H rvatska farmaceutska industrija bilježi povećanje proizvodnje i izvoza, broja visokoobrazovanih stručnjaka, značajna ulaganja u istraživanje i razvoj te otvara nova radna mjesta pa s pravom nosi titulu jedne od strateških industrija za gospodarski razvoj Hrvatske.

Istovremeno, ova je industrija upravo na domaćem tržištu opterećena nizom izazova, prije svega izrazito dugim rokovima plaćanja koji prelaze 180 dana za lijekove na recept, dok plaćanja lijekova za bolnice u prosjeku iznosi 300, a u nekim slučajevima prelazi 700 dana. Imajući u vidu da državi i državnim institucijama plaćamo svoje obveze u roku od 30 do 60 dana, vjerujem kako će se svi složiti da je poslovanje u takvim okolnostima izrazito otežano.

Usprkos velikim naporima uloženim proteklih godina u normalizaciju plaćanja u Hrvatskoj, u segmentu zdravstva nema bitnih pomaka pa je samo tijekom 2016. godine dug narastao više od pola milijarde kuna. Podsjećam kako su upravo domaći proizvođači lijekova, uz druge pozitivne utjecaje na gospodarstvo, u dvije godine omogućili uštedu na lijekovima veću od 300 milijuna kuna.

Svako dodatno opterećenje poslovanja predstavlja realnu prijetnju

SVAKO DODATNO OPTEREĆENJE POSLOVANJA PREDSTAVLJA REALNU PRIJETNJU ODRŽIVOSTI PROIZVODNJE LIJEKOVA U HRVATSKOJ PD

OČEKUJEMO DA VLADA STAVI FOKUS I NA VAŽNOST POREZNIH POTICAJA ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

održivosti proizvodnje lijekova u Hrvatskoj, što bi, osim za poduzetnike, trebao biti velik izazov za ministarstva zdravstva, financija i gospodarstva.

U kontekstu razmišljanja o 2017. godini, pogled Plive, kao najveće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj i vodeće u regiji jugoistočne Europe, usmjeren je prema najavi porezne reforme.

Pozdravljamo uređenje sustava koji može doprinijeti konkurentnosti gospodarstva, osobito uvođenje novih poreznih razreda koji će imati učinak

na povećanje neto iznosa viših primanja te doprinijeti zadržavanju visokoobrazovanih stručnjaka u Hrvatskoj.

Kad je riječ o lijekovima, sukladno smjernicama Europske unije, podsjećamo na nužnost izjednačavanja stope na istovrsne proizvode, bilo da se izdaju na recept ili bez njega.

U Hrvatskoj stopa PDV-a na bezreceptne lijekove iznosi 25 posto, dok PDV na lijekove na recept iznosi pet posto, što je u suprotnosti s praksom brojnih europskih zemalja, kao i presudama Europskog suda pravde

u tom području. Iako Europska unija dozvoljava članicama primjenu nižih stopa PDV-a na farmaceutske proizvode, dva ista lijeka moraju se porezno jednako tretirati radi osiguravanja konkurentnosti proizvoda i tržišnog natjecanja.

Primjena različite stope PDV-a otvara mogućnost različitih oblika diskriminacije fizičkih osoba kao kupaca bezreceptnih lijekova u odnosu na državu, tj. HZZO kao kupca istih lijekova u receptnom režimu izdavanja.

Vjerujemo da je savjetovanje sa socijalnim partnerima utjecalo na dodatno razmatranje povećanja stope PDV-a na lijekove na recept s pet na 12 posto, koje bi dovelo do većih troškova nabavke lijekova, i dodatnog opterećenja zdravstvenog sustava.

O, kada je samo Pliva uložila više od milijarde kuna. Tako bi se umanjio rizik smanjenih ulaganja u budućnosti i premještanja istraživačkih procesa u neke zemlje s poticajnijim okruženjem.

Politike koje će se donositi moraju omogućiti razvoj modela koji će osloboditi pun potencijal domaće farmaceutske industrije, jer riječ je o jednoj od rijetkih industrijskih grana u Hrvatskoj koja može značajno doprinijeti, ne samo zdravstvenom sustavu, već i gospodarstvu u cjelini. v

28 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Dragutin Drk, direktor poslovnog sustava Vindija

Kvaliteta je najbolji odgovor na izazove P oslovni sustav Vindija i u dolazećoj će se godini snažno orijentirati na izvoz, ulaganje u tehnologiju, inovaciju u proizvodnji i povećanje produktivnosti. Kvaliteta je najbolji odgovor na izazove konkurentnosti, a po tome je Vindija poznata već desetljećima. Vjerujemo da će i poslovna 2017. pokazati da se dugoročno najviše isplati – povjerenje kupaca. Osim kroz maloprodajni lanac i javnosti već dobro poznate robne marke Poslovnog sustava Vindija, već niz godina ostvarujemo vrlo dobre rezultate u HoReCa sektoru, poglavito na tržištima zemalja Europske unije. S paralelnim razvojem specifičnih grupa proizvoda koji nose certifikate Halal i Kosher, u međuvremenu smo otvorili dodatni prostor za jačanje suradnje s turističkim sektorom, kao i nove prilike za izlazak na tržišta koja potražuju upravo takve proizvode. Tako u 2017. očekujemo ostvarenje započetih inicijativa na tržištima arapskih zemalja, dok ćemo na domaćem i drugim tržištima, gdje odavno poslujemo, nastaviti istupati s novitetima i jačanjem mreže prisutnosti.

Vindija u 2017. nastavlja ciklus razvoja proizvoda u skladu sa svjetskim smjernicama za zdravije prehrambene odabire - to su nova ulaganja s kojima vjerujemo u dugoročnu korist, pa istovremeno radimo i na prepoznatljivosti takvih proizvoda i edukaciji potrošača. Posebno veseli, mogućnost da čak i naše, danas već kultne proizvode, za-

U NOVU 2017. ULAZIMO S PROIZVODNIM NOVITETIMA, NOVIM TRŽIŠTIMA I ODAVNO POZNATOM KVALITETOM

GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

hvaljujući iskustvu i tehnologiji, možemo još unaprijediti, a pritom zadržati sve ono zbog čega ih kupci uvijek rado biraju – i znani okus i kvalitetu.Pokazalo se da s maksimalnom prilagodbom i navikama suvremenog kupca, a bez kompromisa na kvaliteti, bilježimo i najbolje rezultate, što je pravi pokazatelj gdje vrijedi ulagati i u budućnosti, počevši od godine koja je pred nama.

Vindija izvozi na 12 stranih tržišta, ali

je i snažno prisutna u zemljama regije, članicama CEFTA-e, osobito u BiH. Upravo zato značajan nam je i podatak da će se od početka 2017. primjenjivati Protokol vezan uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Bosne i Hercegovine, koji će definirati i nove uvjete trgovanja Hrvatske s BiH. Znajući da je u 2012., prije ulaska Hrvatske u EU, izvoz hrane u BiH iznosio 354 milijuna eura, da

bi prošle godine pao na 267 milijuna, domaća prehrambena industrija s velikim zanimanjem očekuje detalje Protokola. Zasad je tek najavljeno da će se omogućiti izvoz hrvatskih proizvoda uz nultu stopu carine u okviru tarifnih kvota, kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, žive životinje, meso i proizvodi od mesa, povrće, voće, konzervirani proizvodi od mesa, šećer, med te konzervirano povrće.

Nadamo se provođenju mjera koje će spriječiti daljnje negativne trendove i osigurati stabilnost, kakve su najavljene s novom državnom administracijom. Tada bi se već od iduće godine mogli vidjeti rezultati, pa i stvarati preduvjeti za razvoj i jačanje konkurentnosti domaće prehrambene industrije, čime se omogućuje opstanak ruralnih krajeva. Gledano iz perspektive industrije, nadamo se okviru u kojemu će kvalitetne domaće sirovine biti i ostati dostupne domaćim proizvođačima, kao i kvalitetni finalni prehrambeni proizvodi potrošačima. Vjerujem da će prevladati dugoročni interes domaćeg gospodarstva u cjelini. v

Mirna Lončar Stražičić, predsjednica Uprave Villa Dubrovnik

Radna snaga i povećanje stope PDV-a ključni su izazovi u 2017. godini O va godina započela je vrijednom nagradom udruženja The Leading Hotels of the World uvrstivši nas po ocjeni gostiju u TOP 5 hotela na svijetu u 2015. godini, a nedavno smo proglašeni najboljim luksuznim hotelom u Hrvatskoj te najboljim hotelom godine. Kako bismo zadržali taj status, povećali potražnju i dodatno razvijali poslovanje, uvijek postavljamo ambiciozne ciljeve. Svake godine, pa tako i sljedeće, planiramo porast prihoda za oko 10 posto. Valja istaknuti da se povećanje prihoda u prvom redu temelji na povećanju cijene, budući da smo mali luksuzni hotel te nam je cilj ponuditi visoki standard ekskluzivnosti. No, to ne znači nužno i povećanje dobiti jer kada dižemo cijene, rastu nam i troškovi zbog kontinuiranih ulaganja i podizanja kvalitete usluge. Najveći broj naših gostiju dolazi sa zahtjevnih tržišta SAD-a i Velike Britanije, a gosti koji nam se svake godine vraćaju imaju vrlo visoka očekivanja. Unatoč vrlo dobroj reputaci-

ji na navedenim tržištima, strateški se usmjeravamo i prema tržištima Latinske Amerike i Europe kako bismo disperzirali rizik. Ujedno, ekskluzivnost hotela i visoku razinu cijena osiguravamo i ugovorima s luksuznim agencijama. U svojem poslovanju ujedno primjenjujemo najviše standarde i iskustva koja kao dio Luxury Collection hotelske grupe unutar D-Hotels and Resorts pružamo našim gostima na drugim jedinstvenim luksuznim svjetskim destinacijama gdje Dogus grupa ima svoje hotele.

Sljedeće godine pred nama stoje dva velika izazova. Prvi je promjena porezne stope na ugostiteljstvo s 13 na 25 posto, čime se nastavlja loša praksa čestih promjena stopa PDV-a. Svaka ozbiljna kompanija već je završila svoj detaljni budžet za sljedeću godine i napravila planove i strategiju poslovanja i ulaganja za minimalno sljedećih pet godina. Nitko nije mogao predvidjeti, a kamoli planirati u svojim strategijama ovakav skok porezne stope. Osim

što će nam smanjiti konkurentnost, ovaj potez će zaustaviti planirana ulaganja, ali i odbiti potencijalne ulagače koji zbog nepredvidljivog okruženja ne žele ulaziti u nepotrebne rizike. Dodatno će se produbiti siva ekonomija te se bojim da će ukupne posljedice za gospodarstvo biti vrlo negativne.

Drugi izazov je neadekvatna radna snaga, što će uskoro postati jedan od najvećih problema hrvatskog turizma.

To je posljedica nedovoljnog broja škola i edukativnih centara koji mladima mogu dati potrebna znanja i vještine, a oni koji nam dolaze imaju i vrlo visoka očekivanja pa odmah žele biti voditelji sektora. Moja karijera je započela u jednoj tvornici, a danas sam predsjednica Uprave jedinog hotela u Hrvatskoj u kojem sam željela raditi. No, između ta dva posla prošao je određen broj godina tijekom kojih sam stjecala dodatna znanja i radno iskustvo. Dodatni nepovoljni faktori vezani uz radnu snagu su vrlo visoki troškovi smještaja zaposlenika i davanja državi, što

GRGO JELAVIĆ/PIXSELL

nas čini nekonkurentnima. Dogus grupa je prepoznala problem radne snage kao jedan od ključnih izazova u budućnosti te smo razvili strategije koje uključuju različite edukativne programe i mogućnosti za stjecanje internacionalnog iskustva radom u našim luksuznim hotelima širom svijeta. Na taj način namjeravamo osigurati najvišu razinu kvalitete usluge. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

29

Miljenko Živaljić, predsjednik Uprave Zagrebačke banke

Daljnji gospodarski rast u 2017. godini uz brzu transformaciju poslovnih modela Z OSTAJU IZAZOVI POVEZANI S RASTOM KREDITNE AKTIVNOSTI, ODRŽAVANJEM PRIHODA TE PODIZANJEM UČINKOVITOSTI

PD

natne promjene u globalnom okruženju zahtijevaju brzu transformaciju poslovnih modela u svim industrijama. Kompanije, a time i banke, mogu generirati dodatnu vrijednost zasnovanu na kreativnosti, inovacijama i novim tehnologijama i na njihovo poslovanje utječe velik broj čimbenika. Regulatorni okviri i potrebe klijenata postaju sve zahtjevniji, a od financijskih institucija očekuje se brza prilagodba. Slijedom toga potrebno je staviti fokus na zaposlenike, njihov izbor i edukaciju.

Zbog jedinstvenog europskog tržišta posao postaje neovisan o lokaciji poduzeća te potiče veću mobilnost radne snage. Potrebna je promjena načina razmišljanja, agilnost i novi profil lidera koji je sposoban voditi kompleksne poslovne sustave, pronalaziti adekvatne odgovore i poticati ubrzane promjene u okruženju u kojem poslujemo.

Bankarski sustav nam je stabilan, dobro kapitaliziran, a povoljna kretanja na financijskim tržištima osiguravaju stabilne i dostupne izvore financiranja. Zagrebačka banka aktivno surađuje s domaćim i međunarodnim financijskim institucijama u osiguranju povoljnih izvora financiranja, bilo putem kreditiranja ili primjenom ga-

PD

rancijskih shema osiguranja te alternativnih izvora financiranja. Kontinuirano podupiremo poduzetnike u pripremi i realizaciji projekata koji se natječu za sredstva iz EU fondova. Banka je posebno usmjerena na inovaci-

je te usluge savjetovanja u pronalaženju optimalnih poslovnih rješenja za naše klijente.

Unatoč spremnosti da se prilagodimo promjenama, ostaju izazovi povezani s rastom kreditne aktivnosti,

održavanjem prihoda te podizanjem učinkovitosti. To je, u kombinaciji s još visokom razinom rizika i neprihodujućih kredita, u konačnici vidljivo u ostvarenim rezultatima banaka.

Ako promatramo hrvatsko gospodarstvo, ono već sedam kvartala bilježi oporavak. U ovoj godini očekuje se rast BDP-a između 2,2 i 2,6 posto te sve manje zaostajemo za usporedivim zemljama u okruženju. Istodobno, poboljšan je i fiskalni položaj države pa se očekuje daljnji pad deficita i smanjenje javnog duga u odnosu na BDP. Ohrabrujući su trendovi u visini ostvarenih investicija, uravnoteženoj platnoj bilanci, porastu korištenja sredstava EU fondova, smanjenju nezaposlenosti, povećanju raspoloživog dohotka i potrošnji građana. Zahvaljujući takvim makroekonomskim kretanjima imamo solidne pretpostavke za daljnji gospodarski rast i u 2017. godini.

Izazovi pred nama svakako su aktivnosti usmjerene na uklanjanje makroekonomskih neravnoteža i podizanje kreditnog rejtinga Republike Hrvatske. U sljedećem razdoblju ključno je daljnje provođenje reformi, poticanje investicija, povlačenje sredstava iz EU fondova te osiguravanje stabilnog i harmoniziranog pravnog okvira. v

Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe

ova poslovna godina 2017, biti će godina kada ćemo testirati novi Vladu gospodina Plenkovića, ali i poreznu reformu, koju je donijela. Već sam komentirao novu poreznu reformu riječima: Pravac je dobar, čini mi se da vodi ka ravnoteži sustava, ali ne bih imao ništa protiv da je napravljena s više hrabrosti.

Ipak je to iskorak u odnosu na postojeće stanje. Brine me značajno povećanje PDV-a u turizmu, što će zacijelo smanjiti konkurentnost tog sektora u odnosu na ostale mediteranske zemlje. Koliko će smanjen PDV na inpute ublažiti ukupnu sliku u turizmu, teško je predvidjeti.

Poznato je da je profitabilnost u hotelijerstvu niska, pa bi bilo porazno ovu granu poslovanja s povećanim PDV-om baciti u gubitke. Predložio bih stoga da se napravi elektronički model ovog segmenta tržišta , kako bi se egzaktno vidio učinak velikog povećanja PDV-a na bilance firmi. Ovako bi se mogao kontrolirati i učinak cije-

le reforme na hrvatsko gospodarstvo u cjelini. To je danas tehnički moguće , pa bi reformu mogli modificirati prije negativnih posljedica na tržištu.

Treba pričekati i vidjeti koliko će rasterećenje rada i kapitala, koji su intencija reforme, ubrzati stopu rasta, koja je potrebna za stabilizaciju, što se očekuje. Nadam se da će reforme rezultirati smiješkom na licima rejting agencija, koje će nas pomaziti dizanjem rejtinga i uštedama na kamatnim stopama koje nas već godinama pritišću. Dio reforme je i porez na nekretnine, koji se počinje primjenjivati od 1918. godine. To će vjerojatno izazvati nove prijepore i neslaganja. Želim naglasiti da će uspostava ravnoteže između realne ekonomije i javne potrošnje trajati mnogo duže od jednog mandata Vlade.

Naime, za smanjenje troškova javnog sektora biti će potrebne reforme tog sektora. Zahtijevat će se značajno smanjenje broja županija i općina, jer za smanjenje troškova potrebno je

USPOSTAVA RAVNOTEŽE IZMEĐU REALNE EKONOMIJE I JAVNE POTROŠNJE TRAJATI MNOGO DUŽE OD JEDNOG MANDATA VLADE

smanjiti razloge za trošak. Usporedbe radi, Poljska je smanjila broj vojvodstava od 42 na 16, a svako vojvodstvo je po prilici veliko kao Hrvatska. Slično je napravila Danska. Politička volja ovdje će imati presudnu ulogu. Dosad to nismo uspjeli ugurati u nijednu reformu, ali, po mojoj skromnoj procjeni, bez tog koraka neće biti prave stabilizacije. Što se Orbica tiče, u 2017. godini očekujem promet od 2 milijarde eura, kao rezultat rada 5000 zaposlenih u 19 zemalja.

U ovoj godini promet će biti 1,7 milijardi eura, što je postignuto dijelom akvizicijama, a dijelom organskim rastom. Najveći izazov očekujem u plasmanu hrvatskih proizvoda kroz kanal Orbica. To smo počeli raditi u prošloj, a intenzivirali u ovoj godini.

Nadam se da ćemo pomoći vinarima, proizvođačima ribljih konzervi, kulenarima i ostalom prerađivačima u plasmanu proizvoda na novim tržištima, gdje do danas nisu bili poznati. Na taj način ćemo učvrstiti poziciju najvećeg

PD

Nadam se da će reforme izvući smiješak na lica rejting agencija N

europskog distributera stečenu početkom godine. To će biti mali doprinos Orbica hrvatskim izvozu orijentiranim poduzećima, a posebno ćemo voditi računa o proizvođačima iz istočne Slavonije. v

30 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma

Digitalizacija nema alternative T elekomunikacijsko tržište u godini na izmaku bilo je vrlo dinamično. Obilježile su ga, prije svega, velike investicije u telekom infrastrukturu, koje su rezultirale značajnim povećanjem brzina pristupa internetu i pokrivenosti u mobilnoj mreži. Brzine koje danas dostižemo u mobilnoj mreži, kao i pokrivenost 4G mrežom, stavljaju Hrvatsku rame uz rame s najrazvijenijim zemljama svijeta. Činjenica je, međutim, da i dalje zaostajemo kad je riječ o izgrađenosti infrastrukture za širokopojasni pristup internetu. Dapače, po broju širokopojasnih priključaka Hrvatska je ispod prosjeka EU, a po broju optičkih smo pri dnu ljestvice. Zbog toga smo i prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije svrstani na 24. mjesto od 28. država EU-a, pa ne možemo zanijekati da unatoč poboljšanjima i dalje zaostajemo u razvoju digitalizacije društva. Na to je Hrvatsku upozorila i Europska komisija koja je zatražila da se operatorima omoguće bolji uvjeti za izgradnju infrastrukture kako bi se ta situacija popravila.

HT je ne samo najveći telekom operator u Hrvatskoj, nego i najveći privatni investitor, samo u posljednjih pet godina naša ulaganja dostižu 5,7 milijardi kuna. Puno smo učinili na dostizanju najviših standarda pokrivenosti i brzine u mobilnoj mreži, a u posljednje tri godine intenzivno ulažemo i u fiksnu mrežu. Uostalom,

i analize koje je naručila EK potvrdile su da su ulaganja HT-a samo u jednoj godini izravno rezultirala s 24-postotnim povećanjem dostupnosti pristupnih mreža nove generacije kućanstvima u Hrvatskoj.

Iako su dosadašnji napori vrlo vrijedni, još je puno posla pred nama.

Ali i pred Hrvatskom. Svima nama koji imamo ikakvog utjecaja na telekomunikacijski razvoj treba biti cilj da svaka telefonska linija u Hrvatskoj bude broadband linija i da brzi internet bude dostupan svima i uvijek. To je temelj

digitalizacije društva, a ona je preduvjet ubrzanog razvoja zemlje, jer ubrzavanjem cijelog gospodarstva otvara nova radna mjesta, poboljšava javnu upravu, a cijelo društvo postaje prilagodljivije i efikasnije.

Ništa od toga neće se dogoditi samo od sebe. Početni impuls mora doći od Vlade koja s telekomima i cijelom ICT industrijom ima veliku šansu pokrenuti ubrzanu digitalizaciju Hrvatske. Industrija, na čelu s HT-om kao najveći tržišnim igračem, u tome je spremna sudjelovati i vlastitim in-

MARKO PRPIĆ/PIXSELL

IMAMO PRILIKU NADOKNADITI RAZLIKU ZA NAJRAZVIJENIJIM ZEMLJAMA. AKO JE NE ISKORISTIMO, RISKIRAMO DALJNJE ZAOSTAJANJE vesticijama kako bi se ubrzana digitalizacija dogodila što prije. Prvi je korak izgradnja infrastrukture za širokopojasni pristup, ali za snažniji iskorak na tom putu potrebno je ukloniti administrativne prepreke i jasno se odrediti s najviših razina vlasti da je digitalizacija smjer u kojem se naša država želi razvijati.

Digitalizacija nema alternative, jer digitalizirano društvo pogoduje svima. Atraktivnije je stranim investitorima, a domaćim poduzetnicima daje priliku za brži razvoj i povećanje konkurentnosti. Ono što je parni stroj učinio u 19. stoljeću, električna energija u 20., to će digitalizacija biti u 21.

Hrvatska mora uhvatiti taj globalni vlak i to što prije. Sada imamo priliku nadoknaditi razliku za najrazvijenijima. Ako je ne iskoristimo, ako ne bude snažnog angažmana u digitalizaciji, riskiramo daljnje zaostajanje.

Imamo volju, znanje i želimo investirati. Pozivamo Vladu da s nama napravi snažne iskorake na tom putu u razdoblju koje je pred nama. v

Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta

I dalje ulažemo 90% od svakog zarađenog eura

A

nalizirajući godinu na zalasku, možemo reći da je promjena jedina stvar koju smo sa sigurnošću mogli predvidjeti. Diljem svijeta globalizacija i digitalizacija mijenjaju način na koji živimo komuniciramo i radimo. Učinci ovih promjena su dalekosežni jer mijenjaju koncepte vrijednosti, doprinosa kojeg dajemo kroz rad, ali i ukupnu sliku društava u kojima živimo.

Budući da smo kao telekom u samom središtu globalnih trendova digitalizacije, Vipnet također prolazi kroz transformaciju. Vrlo smo zadovoljni tim procesom i pozitivnim razvojem poslovnih rezultata za prvih devet mjeseci, jer Vipnet raste u svim ključnim kategorijama u mobilnom i fiksnom segmentu. U poslovnom smislu, iako izazovna, 2016. godinu smatram vrlo uspješnom, jer je uspjeh popraćen za Vipnet vrlo važnim dostignućima. U srpnju smo dostigli brojku od 400 tisuća kućanstava u kojima je dostupna Vipnetova optička infrastruktura. Snažan rast ulaganja od 39,9 posto u prvih devet mjeseci također je vidljiv u svim po-

dručjima u kojima je Vipnet prisutan s ponudom fiksnih usluga. Nastavljamo investirati 90 posto od svakog eura kojeg zaradimo i kao rezultat takve politike, nudimo veće brzine pristupa internetu i povoljnije cijene od konkurencije. Snažno razvijamo i mobilni segment i u četiri smo najveća grada počeli s implementacijom 4G+/ LTE mreže s brzinama do 300Mbit/s.

To Vipnet, bez sumnje, stavlja u poziciju vodećeg, najnaprednijeg i, prije svega, pouzdanog operatora kad je riječ o implementaciji mrežnih tehnologija nove generacije.

Kako bi društvo ove tehnologije moglo najbolje staviti u službu svih građana, ključno je imati snažno državno vodstvo i jasnu ekonomsku strategiju. Zbog toga smo izuzetno zadovoljni što Hrvatska kraj godine dočekuje sa stabilnom Vladom koja u središte programa stavlja ekonomski razvoj te napredak u poretku Doing business kategorije u istraživanju Svjetske banke. Podržavamo temeljitu reviziju i eventualno uklanjanje svih administrativnih i parafiskalnih prepreka koje će Hrvatsku već u 2017.

PD

učiniti istinski prijateljskom zemljom za investicije.

Važno je razumjeti da su sve moderne i inovativne usluge koje možemo podvesti pod zajednički nazivnik Digitalne paradigme ovisne o telekomunikacijama. Nerazvijenost telekom sektora ne može biti kompenzirana drugim sredstvima ili mjerama, a nerazvijeni telekom sektor posljedično sprječava sudjelovanje države i gospodarstva u novom, digital-

nom svijetu. Razvoj telekom sektora zahtijeva stabilan, pravedan, stimulativan i predvidljiv regulatorni okvir, ali i zdravo telekom tržište. Lekcija koju smo naučili tijekom godina je da jedino kroz zdravu konkurentnost tržišta možemo osigurati razvoj infrastrukture i usluga. To je posebno značajno na manjim tržištima kao što je Hrvatska. Iako još nismo blizu, vjerujem da s pravim pristupom i korištenjem EU fondova Hrvatska ipak ima dovoljno vremena za ispunjavanje ciljeva zadanih Digitalnom agendom 2020. Kako bismo pomogli ostvarenju tih ciljeva, predani smo nastavku digitalizacije i transformacije kompanije sa značajnim investicijama, snažnim fokusom na korisnike, ali i jačom prisutnošću u ICT segmentu. Kao jedna od najvećih kompanija u RH, podupiremo nastojanja Vlade da kao jedan od preduvjeta za poticanje ukupnog gospodarskog razvoja, kroz modernizaciju i digitalizaciju javne administracije, snažniji naglasak stavi na ICT sektor.

Vipnet može i želi nastaviti djelovati kao pouzdan partner u procesu stvaranja hrvatskog digitalnog društva. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

31

Perica Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede

Moramo gledati dalje od kratkoročnih trendova okoliša. Drugo, trendovi veleprodajnih cijena i daljnja liberalizacija u području proizvodnje električne energije u Europi predstavljaju izazov za održivost planiranih projekata. Treće, svaki se projekt elektrana mora dugoročno uklopiti u energetsko-klimatsku politiku EU. Koji će od pripremljenih projekata i u kojem obliku biti doista realizirani, ovisi o domaćim i EU politikama te pokazateljima tržišta. Naime, trendovi veleprodajnih cijena i daljnja liberalizacija u području proizvodnje električne energije u Europi predstavljaju izazov za održivost planiranih projekata.

Iako ovi trendovi već niz godina ne odašilju jasan pozitivni signal za investicije u energetske proizvodne kapacitete, iznimka su obnovljivi izvori energije čija se politika poticanja zajamčene tarife transformira u premijski model, što će utjecati na povećanje rizika ulaganja i u ove izvore. Mi stoga moramo gledati puno dalje od kratkoročnih trendova kada se odlučujemo za nova postrojenja čiji će životni vijek biti četrdesetak godina, te predviđati u tom razdoblju događanja na tržištima energenata i energije, razvoj postojećih te uvođenje novih i napuštanje starih tehnologija, vodeći ra-

U KONTEKSTU BUDUĆIH INVESTICIJA VRLO JE VAŽNO I NEDAVNO POVEĆANJE KREDITNOG REJTINGA HEP-A PD

O

kruženje u kojem posluju vertikalno integrirane energetske kompanije poput HEP-a sve je zahtjevnije i kompleksnije. Europska komisija priprema tzv. “zimski paket” koji će utjecati na daljnji razvoj elektroenergetskih sustava u Europi s fokusom na obnovljive izvore energije, aktivnu ulogu operatora distribucijskog sustava, jaču ulogu kupaca koji će ujedno biti i proizvođači (prosumeri), daljnju integraciju veleprodajnog tržišta, sigurnost opskrbe i ostale elemente bitne za funkcioniranje energetskog tržišta. Već iduće godine očekujemo i da će Hrvatska dobiti niskougljičnu strategiju i s njom vrlo usko povezanu novu energetsku strategiju. Sve ove okolnosti će zahtijevati od HEP-a daljnju prilagodbu novim izazovima i to s glavnim fokusom na kupca. Pritom, zbog naše strateške pozicije na tržištu električne energije, imamo veliku društvenu odgovornost težiti izvrsnosti i maksimalnoj učinkovitosti.

Pred HEP-om je potreba pravovremene provedbe planiranih investicija, pri čemu trebamo voditi računa o više čimbenika. Prvo, sve je bliži 1. siječnja 2018. nakon kojeg će stara termoenergetska postrojenja morati izaći iz pogona jer neće biti prilagođena strožim normama zaštite

čuna da pritom ne ugrozimo sigurnost opskrbe i konkurentnost našeg portfelja.

Ujedno, svjesni smo da je jedna od ključnih pretpostavki za napredak gospodarstva pokretanje investicija na svim razinama i da su zato, s pravom, u Hrvatskoj velika očekivanja od investicija u energetskom sektoru. Kapitalne investicije, osobito one koje mogu zaposliti velik dio domaće operative, imaju izravan i značajan utjecaj na rast BDP-a.

I u tome je naša velika odgovornost i obveza, koju smo prepoznali i na koju znamo i znat ćemo odgovo-

riti. Naravno, pritom je nužna i suradnja s državnim tijelima te tijelima lokalne samouprave u cilju stvaranja uvjeta za ubrzanu i nesmetanu realizaciju projekata.

U kontekstu investicija vrlo je važno i nedavno povećanje kreditnog rejtinga HEP-a. Pozitivna ocjena je izravan rezultat aktivnog korporativnog upravljanja financijskim položajem i ukupnim poslovanjem HEP grupe. Njome je HEP prepoznat kao stabilna kompanija sa strateškim planom ulaganja te zdravim mogućnostima rasta i širenja poslovanja u 2017. i godinama koje dolaze. v

Slavko Ledić, predsjednik Uprave Konzuma

Godina velikog jubileja i poslovnih iskoraka

K

onzum je u 2016. godini ostvario sve poslovne ciljeve, koji se prije svega odnose na ostvareni rast prihoda nakon uspješno provedene integracije trgovina Mercatora u 2015. Sve veće prodavaonice koje je preuzeo i preuredio u skladu s novim prodajnim konceptom, i tijekom 2016. godine ostvarivale su značajan rast. Iznimno smo zadovoljni rezultatima poslovanja tijekom turističke sezone i ponosni na činjenicu da su naše prodavaonice duž jadranske obale i na otocima bile prvi izbor domaćih i stranih turista.

Konzum je i tijekom 2016. godine nastavio unapređivati svoje redovno poslovanje uvođenjem tehnoloških inovacija u prodavaonice, kao što su shop&touch inteligentna kolica za kupnju, a posebno razvojem novih maloprodajnih standarda u prodavaonicama.

Uz najmoderniji maloprodajni centar u Hrvatskoj i prvi flagship store, Super Konzuma Radnička koji je otvoren krajem 2015. godine, danas imamo još osam modernih K centara diljem Hrvatske, koji uz Super Konzum

PD

imaju i ponudu ostalih zakupaca koji pokrivaju sve kupovne potrebe naših posjetitelja.

Osim trgovine široke potrošnje, u centrima imamo i ponudu tekstila, sportske opreme, obuće, cvjećarne, drogerije i ugostiteljstva. Konstan-

tno radimo na poboljšanju ponude za naše posjetitelje te se trudimo dodatnim sadržajima omogućiti zabavu i kvalitetni program za sve generacije naših kupaca.

Tijekom 2016. godine veliku smo pažnji posvećivali i unapređenju internet prodaje. Konzum je već 2002. godine otvorio internet prodavaonicu koja je 2015. godine značajno unaprijeđena i izdvojena u Konzum klik.

Kroz različite inovacije uz primjenu međunarodnih normi i standarda kontinuirano radimo na unapređenju poslovanja, poboljšanju korisničkog iskustva te garanciji kvalitete. Našu budućnost vidimo u razvijanju usluga kojima kupcu olakšavamo svakodnevnu kupovinu hrane i drugih proizvoda za kućanstvo.

Ova godina također će biti obilježena i velikim iskorakom u našoj brizi za vjerne korisnike MultiPlusCard kartica kojima smo omogućili više od 1000 proizvoda po cijenama sniženim i do 40 posto. Samo u prvih mjesec dana, na takav način Konzum je svojim kupcima osigurao više od pet milijuna kuna ušteda.

NASTAVLJAMO U ISTOM SMJERU INOVACIJA, MODERNIH MALOPRODAJNIH STANDARDA I NAJBOLJIH SVJETSKIH PRAKSI

Osim unapređenja usmjerenih kupcima, Konzum svakodnevnim edukacijama i internim treninzima radi na unapređenju svojih kadrova. U lipnju ove godine Konzum je, uz brojna priznanja potrošača, dobio i nagradu struke za Trgovca godine. To je svakako veliko ostvarenje svih 12.500 zaposlenika Konzuma i na najbolji mogući način zaokružuje sve uspjehe i iskorake Konzuma. To je, naravno, dodatni poticaj da nastavimo u istom smjeru inovacija, modernih maloprodajnih standarda i najboljih svjetskih praksi te tako i u ovoj godini postignemo uspješne poslovne rezultate i iskorake.

Konzum u 2017. godini obilježava 60 godina postojanja. Stoga nam je u ovoj godini velikog jubileja, uz daljnji rast prometa, svakako plan učiniti i nove iskorake vezano uz maloprodajnu praksu sukladno poziciji lidera na tržištu koju čvrsto držimo. Također, daljnje iskorake planiramo i u segmentu društveno odgovornog poslovanja te kao odgovoran poslodavac i kao partner zajednice u kojoj poslujemo. v

32 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska

Hrvatska je uspjela uhvatiti dobar vjetar i pravi smjer P rema određenim istraživanjima, očekuje se da će količina digitalnih podataka u 2016. na zemlji dosegnuti jedan zettabyte, što to predstavlja količinu svih informacija u knjigama diljem svijeta pomnoženu s 30 milijuna. Samo u jugoistočnoj Europi, uključujući i Hrvatsku, do 2020. imat ćemo 244 milijuna povezanih uređaja, dok će broj uspostavljenih veza s internetom premašiti broj stanovnika regije za više od pet puta.

Svi ti povezani uređaju stvaraju veliki broj podataka, 90 posto podataka na svijetu stvoreno je samo u posljednje dvije godine, dok ih je 80 posto nestrukturirano.

Današnja računala takve podatke mogu pohranjivati, šifrirati, prenositi i obrađivati – no, ne mogu ih “razumjeti”. Tu dolazimo do nove ere u računalstvu, kognitivne ere. Kognitivni sustavi mogu obrađivati sve vrste podataka, kako nestrukturirane tako i strukturirane. Riječ je o strojevima koji uče iz doslovno svake interakcije, iz svakog podatka, iz svake transakcije. Prvi takav kognitivni sustav je IBM Watson. Naš IBM korisnički inovacijski centar, iz kojeg ćemo davati podrš-

ku korisnicima iz cijelog svijeta, bit će potpomognut IBM Watson kognitivnim rješenjima.

I u Hrvatskoj je vidljivo nekoliko trendova. Upravljanje podacima postaje ultimativni cilj, društvene mreže prerastaju u izvanrednu platform za obavljanje poslovanja, rješenja za sigurnost podataka i prometa doživljavaju revoluciju. “Internet stvari” i automatizacija procesa u potpunosti mijenjaju način funkcioniranja kompanija, ali i nas pojedinaca. IBM-ova kognitivna platforma IBM Watson mijenja svijet kakvog smo do sad poznavali i uvodi nas u novu kognitivnu eru, i to se ponovno ne događa drugdje. Ponosni smo što i mi u Hrvatskoj držimo korak s najnaprednijim u svijetu. Jedna od naših najuglednijih privatnih kompanija odučila se za IBM Watson analitiku kao pomoć u svom poslovanju.

Ne zaboravimo gradove. Urbanizacija je globalna pojava i zasad se ne vidi trend usporavanja, već dodatnog ubrzanja. Danas gradovi traže nova rješenja, jer postojeća više nisu dovoljna. Razlika između onih koji još nisu krenuli u e-upravljanje gradovima i

IBM-OVA KOGNITIVNA PLATFORMA IBM WATSON MIJENJA SVIJET KAKVOG SMO DO SAD POZNAVALI I UVODI NAS U NOVU KOGNITIVNU ERU

PD

onih koji traže nova rješenja je sve veći. Međutim, treba imati na umu da je najvažnije za sve gradove imati dobru strategiju i odabrati ono po čemu žele biti prepoznati, ali ne više samo u zemlji, već u regiji, kontinentu, svijetu. Operativno upravljanje gradom ne može biti slučajnost već promišljeni plan aktivnosti koji se provode precizno interesu svih građana i samoga grada. A kognitivna rješenje donose potpuno nove dimenzije mogućnosti upravljanja gradovima.

Internet stvari je na početku svog putovanja, ali uskoro ćemo imati bezbroj uređaja koji će komunicirati kako bi isporučili mnogobrojne koristi društvu i tvrtkama. Bit je u tome kako učiniti te uređaje još pametnijima i kako analizirati njihove informacije kako bi poboljšali usluge usmjerene prema građanima.

Iduće godine bismo trebali vidjeti i dodatne realizacije projekta koji će

imati utjecaj na različite industrije kao i samu državu, u pravilu najvećim dijelom financiranih iz EU sredstava.

Apsorpcijska moć prihvaćanja novih rješenja i novih trendova raste i Hrvatskoj. Vjerujem da će cijeli eko sustav biti još više fleksibilniji i spreman otvoriti nove linije prihoda. Međutim, treba imati na umu da se evolucijske promjene ne događaju preko noći.

Vjerujem da će Hrvatska zadržati pozitivan trend i da će ukupno nastaviti ekonomski jačati. No tehnološki preduvjeti rasta, kao i sama realizacija, nisu i ne mogu biti determinirani samo jednim kriterijem, uvijek je važnije dobiti kvalitetu nego kvantitetu. Moramo biti prepoznati po kvaliteti I sposobnosti isporuke dodane vrijednosti. Hrvatska ima jako puno uspješnih mladih tvrtki i startupova.

Optimističan sam i mislim da je Hrvatska uspjela uhvatiti dobar vjetar i dobar smjer. v

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska i BiH

Najvažnija valuta 21. stoljeća zove se otvaranje radnih mjesta

J

caj ćemo vidjeti tek srednjoročno i dugoročno. Ali, ne startamo li hitno, posljedice će biti bolne. I zato obrazovanje ne može biti tretirano kao trošak.

PD

ačanje gospodarstva, kroz razvoj ciljanih strateških industrijskih grana, moralo bi biti glavni prioritet Hrvatske tj. hrvatske Vlade i ne postoji nijedan razlog da u 2017. ne napravimo snažan iskorak u tom smjeru.

Za početak, vrlo jasna strategija, vrlo jasna provedba i vrlo jasna odgovornost (s posljedicama) za one koji je (ne)provode. Na taj način bismo mogli izbaciti iz upotrebe ofucanu riječ ‘reforma’ koju već desetljećima koristimo kao sinonim za potrebne promjene, a najčešće se radi o kozmetičkim promjenama.

I kako dalje? Svi koji prate globalne promjene primjetit će da živimo u vremenu ubrzane i bespovratne digitalne transformacije koju ni mi nećemo izbjeći. Samo je pitanje da li ćemo se kvalitetno uklopiti u ovaj globalni proces ili ćemo se izgubiti putem i snositi konzekvence.

Preporučio bih razbijanje prioriteta na tri dijela: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Primjerice, obrazovanje je definitivno strateško i iniciranje promjena je hitno. Međutim, utje-

I ne smije jedan od ciljeva biti umrežavanje i tehnološko opremanje 60% škola do 2022.! Neki se tek privikavaju na računala, a na vrata nam kucaju 3D štampači (koji će promijeniti proizvodnju kakvu danas poznajemomo), dronovi (logistika), 3D naočale (virtualna i miješana stvarnost), vozila bez vozača, roboti, umjetna inteligencija, IoT (Internet stvari)…

Za podizanje sustava vrijednosti potrebno je kvalitetno funkcioniranje pravosuđa. Ne mijenjanje zakona kad se ne provode, nego sustavno provođenje istih. Za kvalitetniji rast poslovnog segmenta kvaliteta pravosuđa je jedan od ključnih elemenata za bilo kojeg ulagača.

Zašto ovo spominjem? Zato što se najvažnija valuta 21. stoljeća zove otvaranje radnih mjesta. Uvjeren sam da se ovom valutom mogu zadržati mnogi koji su spremni danas odseliti iz Hrvatske, a posebno mladi.

Danas u Hrvatskoj vidim mnoge pozitivne primjere digitalne transformacije svih poslovnih kategorija, od malog i srednjeg poduzetništva do

BUDEMO LI PRIHVAĆALI SAMO MOGUĆE NEĆEMO DOSPJETI DALEKO

najvećih tvrtki, a i institucija u javnom sektoru. Međutim, s obzirom na situaciju i na naše mjesto u bilo kojoj mjerljivoj kategoriji (Svjetski ekonomski forum, IMD lista konkurentnosti, DESI indeks…) definitivno presporo i neaspirativno. Budemo li prihvaćali samo moguće nećemo dospjeti daleko.

Po pitanju 2017. sam optimist.

Loptica je sad na Vladi koja treba dati okvir. Ne postoji srebrni metak koji će riješiti sve probleme, ali dobar okvir može osigurati procvat malog poduzetništva, privlačenje stranih ulaganja, veće iskorištenje sredstava iz EU fondova, kvalitetno educiranje kadrova za potrebe rasta strateških industrija, fokus na proizvodnju i usluge visoke dodane vrijednosti itd.

U tom kontekstu, hrvatska IT industrija već godinama pokazuje da je snažan partner u procesu jačanja gospodarstva te podizanja kapaciteta i transparentnosti javnog sektora.

Znam da je hrvatska IT industrija spremna i da može biti još jači i važniji partner državi te nositelj gospodarskog razvoja. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

33

Što god da se desi, držat ćemo se svoje strategije P ozitivni pokazatelji u posljednje vrijeme mogu se protumačiti kao svjetlo na kraju tunela za hrvatsko gospodarstvo. Iako nešto sporije, i susjedstvo, koje predstavlja iznimno važno tržište za većinu hrvatskih poduzeća, kreće se u poticajnom smjeru. Znači li navedeno da ćemo u 2017. uči neopterećeni višegodišnjim teretom vrlo nepovoljne gospodarske klime? To će uvelike ovisiti o toliko spominjanim reformama i njihovom utjecaju na realni sektor.

Kraš, kao vodeća kompanija u konditorskoj industriji, nikada nije bio sljedbenik te će se, neovisno o gospodarsko-političkom raspletu, držati svoje strategije. Jedan od razloga otpornosti na krizu u regiji je i naša iznimna diversifikacija tržišta na kojima smo prisutni. Takav pristup se već godinama pokazuje kao recept za uspjeh te nam je omogućio kontinuirani napredak. U 2017. se nastavljaju aktivnosti konsolidacije vodeće pozicije na hrvatskom tržištu, kao i daljnji razvoj bliskoistočnih tržišta, na kojima posljednjih godina bilježimo velik rast. U Hrvatskoj nastavljamo s razvojem novih, inovativnih proizvoda, unutar naših snažnih robnih marki. Inovaciji je jedini ispravan odgovor na cjenovnu diferencijaciju na koju se mnogi drugi, domaći i strani, proizvođači prečesto oslanjaju. Anticipirajući jačanje dolara, na vrijeme smo pojačali aktivnosti u zemljama arapskog poluotoka što je rezultiralo vrlo dobrim rezultatima u 2015. i 2016. godini. Isti trend očekujemo i u narednoj godini. Mnoga poduzeća za svoj položaj prečesto krive vanjske čimbenike, bez da prvo eliminiraju svoje vlastite slabosti. Kako bismo maksimalno iskoristili povoljne tokove opće gospodarske situacije, nastavljamo s procesom optimizacije poslovanja s ciljem povećanja učinkovitosti. Danas, nažalost, “optimizacija poslovanja” i “povećanje učinkovitosti” nose sa sobom loše konotacije.

Krašu su radnici najveća vrijednost te su sve aktivnosti usmjerene na maksimalno ulaganje u njih kako bi se svakom radniku omogućio što veći doprinos poslovanju. To podrazumijeva i ulaganje u nova znanja i vještine kontinuiranim zapošljavanjem mladih koji unose novi duh u Kraševu bogatu organizacijsku kulturu. v

MNOGA PODUZEĆA ZA SVOJ POLOŽAJ PREČESTO KRIVE VANJSKE ČIMBENIKE, BEZ DA PRVO ELIMINIRAJU SVOJE VLASTITE SLABOSTI

Po svjetlu se dom poznaje!

Izaberite pravo svjetlo uz Philips LED! Natočite gorivo ili kupite bilo koji proizvod ili uslugu, sakupljajte naljepnice i ostvarite do 50%* popusta na Philips LED rasvjetu.

Naljepnice se mogu sakupljati i iskoristiti od 10. listopada 2016. do 15. siječnja 2017., odnosno do isteka zaliha. *U usporedbi s redovnim maloprodajnim cijenama u maloprodajnoj mreži.

PD

Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša

34 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Alen Fontana, direktor Dukata

Domaći agrar i prehrambenu industriju treba zaštititi od pritiska trgovine I ako već drugu godinu zaredom Hrvatska bilježi blagi rast ekonomskih pokazatelja pa i optimizma građana i poslovnog sektora, mljekarski sektor nažalost ne prati pozitivne trendove u gospodarstvu. Već devet uzastopnih godina bilježi sve lošije sektorske pokazatelje; od pada proizvodnje, otkupa i prerade mlijeka, neprekidnog pada broja proizvođača mlijeka, smanjena potrošnje i uopće pada tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda do prekomjernog dampinškog uvoza gotovih proizvoda od strane trgovaca, posebno trajnog mlijeka i polutvrdih sireva.

Ovo posljednje dovelo je u unazad dvije godine do deflacije proizvođačkih cijena i značajno narušilo profitabilnost poslovanja mljekarskog sektora; i farmera i mljekarske industrije.

Nasreću, unazad nekoliko mjeseci svjedoci smo blagog oporavka europskog mljekarskog sektora pa i rasta otkupnih cijena mlijeka koje u Hrvatskoj rastu od listopada 2016. godine. Ipak, svjesni strukturalnih problema domaćeg mljekarstva i nekonkurentnosti domaćih proizvođača, spomenuti rast ne može i neće dovesti do revitalizacije mljekarskog sektora.

Možda će tek odgoditi gašenje preostale proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Pozdravljamo prijedlog porezne reforme aktualne Vlade kojom je pred-

DAVOR VIŠNJIĆ/ PIXSELL

DOMAĆOJ PREHRAM­ BENOJ INDUSTRIJI POTREBNA JE PODRŠKA HRVATSKIH POTROŠAČA

viđeno smanjenje stope PDV-a na poljoprivredni repromaterijal s 25 na 13 posto. Iako farmeri u zemljama okruženja rade s bitno nižom poreznom stopom od 9,5 posto na poljoprivredni repromaterijal, ova će mjera ipak imati pozitivan utjecaj na tijek novca poljoprivrednika.

Slaba dostupnost financijskih sredstava te iznimno visoki troškovi financiranja hrvatskih poljoprivrednika u odnosu na europske kolege je-

dan je od ključnih problema s kojima će se morati suočiti Vlada, u vidu reprogramiranje nepovoljnih kreditnih poljoprivrednih linija. Naši farmeri nerijetko plaćaju kamatnu stopu višu od 8 posto, a europski tek 1 do 2 posto.

Hrvatska danas nije deficitarna proizvodnim kapacitetima , upravo suprotno – prazne farme muznih krava, posebno one u Slavoniji, potrebno je napuniti stokom i ponovno pokrenuti proizvodnju mlijeka kroz mjeru

Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa

PD

Farmaceutskoj industriji treba priznati zasluženi status

R

ast BDP-a nakon višegodišnjeg uzmaka, uz smanjenje proračunskog manjka i inozemnog duga, otvara nade u ekonomski preokret. Pred nama je godina s mnogo izazova, ali i rizika koje samo stabilna vlast može prevladati uz bezuvjetnu pomoć hrvatske poslovne zajednice. Vjerujem da će kreatori ekonomske politike i ekonomske znanstvene zajednice stvoriti kvalitetan ekonometrijski model međuveza u nacionalnoj ekonomiji. Prije svega mislim na činjenicu da stabilnost i održivost gospodarskog sustava dolazi iz domaće proizvodnje, posljedično i potražnje.

Povećanje zaposlenosti i produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije, poticanje investicija, ali i inovacija, strategije su jedine mogu doprinijeti ukupnim nastojanjima društva za promjenom paradigme poslovanja u društvu, kom optimizam nije jača strana. Poduzetnicima moramo jamčiti pravnu sigurnost, stabilne i predvidive zakone i poreze, ali i

prilagoditi kurikulum obrazovanja tržištu rada. Jasna je formula za uspjeh – orijentirati se na model rasta zasnovan na produktivnosti i izvozu, investicijama i zapošljavanju.

Rukovodeći se najavama Vlade, vjerujem u postavljanje novih temelja rasta gospodarstva kroz ulaganja u generatore rasta. Jedan od njih je i farmaceutska industrija, koju kreatori ekonomske, ali i zdravstvene politike moraju početi vrednovati kao važnu kariku održivosti gospodarskog sustava zemlje. Zapošljava 4600 djelatnika, a u lancu s dobavljačima taj broj se penje na 10.000 ljudi. Industrija ostvaruje prosječno oko 5 milijardi kuna godišnjeg bruto prihoda, od čega 60% u inozemstvu, a gotovo 5,5 % godišnjeg prihoda ulaže u istraživanje i razvoj.

Usprkos tomu, naša industrija ima manje od 30% udjela na tržištu RH, dok je u uštedama participirala u dvostruko većem omjeru. Iskustvo nas je naučilo da jednokratne uštede u zdravstvu, koje se očituju kroz sni-

subvencionirane kupnje junica, a farmerima omogućiti redovnu i transparentnu isplatu poticaja.

Mljekarskom, kao i cijelom domaćem prehrambenom sektoru, potrebna je osviještenost i podrška hrvatskih potrošača u vidu kupnje hrvatskih proizvoda. Hrvatska prehrambena industrija ima visoko kvalitetne proizvode i snažne brandove te zajednički, uz potporu države, trebamo raditi na njihovoj promociji te osvješćivanju potrošača o važnosti pružanja podrške domaćoj prehrambenoj industriji. Treba zaštititi domaću poljoprivredu i prehrambenu industriju od pritiska trgovine kako su to učinile mnoge europske zemlje. Postoje naznake da se na takvoj legislativi već radi, no bez participacije primarnog sektora i prehrambene industrije, na što gledamo s velikim oprezom pa čak i dozom straha. Ipak,Hrvatskoj poljoprivredi nužno je što hitnije definiranje poljoprivredne strategije te fokus na ključne poljoprivredne resurse i potencijale i njihovu konkurentnost na zajedničkom EU tržištu. EU je danas suočen s kompleksnom problematikom mljekarskog sektora te sam nema rješenja za nagomilane probleme. Stoga je važno strateški promišljati lokalno jer gotova rješenja od Europske unije ne možemo očekivati. v

ženja cijena lijekova, na gospodarski sustav zemlje imaju brojne negativne učinke. Primjerice, ostvarena ušteda na cijenama proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj “prelijeva” se na povećanje troška lijekova iz uvoza. Samim time učinak smanjenja cijena lijekova domaćih proizvođača generira negativne ukupne ekonomske, fiskalne i inducirane efekte – smanjenje agregatnog prihoda, smanjenje izvoza, smanjenje investicija te smanjenje BDP-a.

Unatoč tome, domaća industrija investira u Hrvatskoj. Na tragu ulaganja je i Belupo. Dovršavamo gradnju i opremanje dviju novih tvornica iz čijih će proizvodnih pogona sredinom 2017. prva pakiranja lijekova krenuti na hrvatsko, ali i 16 europskih tržišta.

Gradnja u koju je uloženo više od 500 mil. kuna, trenutno je najveća greenfield investicija u Hrvatskoj. Financirana je dijelom iz vlastitih sredstava, ali i kreditom HBOR-a. Nove tvornice bit će opremljene najnovijom tehnologijom i postojeće će proizvodne

VJERUJEM DA HRVATSKA POSTAJE ZEMLJA U KOJOJ PODUZETNICI MOGU POSLOVATI, A GRAĐANI ŽELE ŽIVJETI

kapacitete povećati 1,5 puta. Zaposlit će stotinjak ljudi. Vjerujem da će 2017. biti istinska godina poduzetništva u kojoj će u potpunosti zaživjeti Vladina ideja o 5 stupova gospodarstva: cjelovitoj poslovnoj reformi, ulaganju u pokretače rasta, povećanju učinkovitosti javnih institucija, održivosti javnih financija i reformi obrazovnog sustava.

Vjerujem da Hrvatska postaje zemlja u kojoj poduzetnici mogu poslovati, a građani žele živjeti. v

500 razloga za bijeg s cirkusom Riješi se starih tereta u novoj godini s 500 kuna koje ti dajemo da otkupiš ugovor s drugim operaterom i uzmeš novi mobitel po super povoljnoj cijeni uz još bolju tarifu.

Ponuda vrijedi i za poslovne korisnike.

Detaljnije na tele2.hr

36 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermärkische Banka

Politička i pravna stabilnost za nastavak pravca oporavka I ntenziviranje pozitivnih ekonomskih trendova, blagi rast BDP-a te pad stope nezaposlenosti, nastavak procesa fiskalne konsolidacije, stabilizacija javnog i pad inozemnog duga te pad premije rizika, pokazatelji su dugo željenog početka oporavka hrvatskog gospodarstva, čiji nastavak očekujemo i u 2017. Zato je bitno staviti jaki naglasak na potrebu daljnje konsolidacije javnih financija te osiguravanje nastavka oporavka gospodarske aktivnosti i to, prije svega, aktivnijim provođenjem strukturnih reformi. Uspjeh na ta dva kolosijeka otvara put ka daljnjoj makroekonomskoj stabilizaciji te ujedno kreira potencijal za pozitivne pomake i po pitanju kreditnog rejtinga, odnosno daljnjeg pada premije rizika.

Među glavnim izazovima za bankarski sustav u 2017., na prvom je mjestu pitanje političke i pravne stabilnosti, kao osnovnog preduvjeta zadržavanja pravca oporavka i vraćanja povjerenja investitora. Hrvatskoj je potreban stabilan politički i pravni okvir, jer jedino stabilnost omogućava trajan i održiv rast. U fokus treba vratiti dijalog i konstruktivnu diskusiju. Izostanak razgovora i sklonost rješenjima s populističkim prizvukom, koja ujedno impliciraju

negativne pravne i financijske rizike, svakako bi bilo poželjno izbjeći. Bankarski sustav krvotok je svakog gospodarstva, a samo ako je krvna slika stabilna, gospodarstvo može funkcionirati kvalitetnije.

Još jedan izazov je proces daljnjeg smanjivanja margina, odnosno njihova svojevrsna erozija. Uz to je i dalje prisutan izuzetno snažan regulatorni pritisak, domaći i međunarodni, koji otežava primarni fokus na klijenta. Regulacija je potrebna, ali pravila bi trebala biti u službi kvalitetnije i efikasnije izvedbe, a ne obrnuto. Nemoguće je ne spomenuti digitalizaciju, uz sve veću konkurenciju na tržištu koju pojačavaju i fin-tech tvrtke. To će svakako obilježiti poslovanje banaka u 2017., ali i godinama nakon nje.

Nakon negativnih financijskih učinaka CHF konverzije, bankarski se sektor u 2016. vratio u zelenu zonu rezultata. Banke i dalje žele adekvatno pratiti pozitivne inicijative i kvalitetne projekte privatnog sektora, koji treba biti generator kvalitetnog gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost. Poduzetnici i njihova inicijativa trebaju biti u središtu pozornosti i potrebno je raditi na

uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu realizacije njihovih potencijala.

Erste banka će u 2017. biti snažno okrenuta malom i srednjem poduzetništvu. Uz otvorenu komunikaciju, nastojat ćemo adekvatno pratiti potrebe klijenata. Uspjeh banke može doći samo ako su uspješni i zadovoljni naši klijenti, jer ovisimo jedni o

PD

drugima. Naš cilj je održivi rast i dugoročni uspjeh na hrvatskom tržištu, a pozitivan financijski rezultat banke, u konačnici, donosi korist i za hrvatsko društvo u cjelini. Ilustracije radi, u posljednjih deset godina Erste banka je na ime svih vrsta poreza i doprinosa, u državni proračun uplatila više od 3,1 milijardu kuna. v

Michael Georg Mueller, predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Austria

Očekujemo da se politička većina odupre zahtjevima agresivnih interesnih grupa O stvaren rast gospodarstva u protekle dvije godine vratio je optimizam poslovnoj zajednici. Nakon preduge recesije, povoljna kretanja na vanjskim tržištima konačno su potaknula rast. Snižene su cijene uvoznih roba, sirovina i energije, a povećane su cijene izvoznih usluga, prvenstveno vezanih uz aktivnosti u turizmu. Povoljniji uvjeti razmjene omogućili su ostvarivanje pozitivnog salda u razmjeni s inozemstvom. Posljedično su se počele smanjivati i vanjske bilančne neravnoteže, a putem deflatornih učinaka povećan je raspoloživi dohodak potrošača i investicijski potencijal poduzetnika.

Kretanja na financijskim tržištima pojačala su pozitivne učinke. Ekspanzivne mjere monetarne politike ECB-a rezultiraju povećanjem ponude kapitala i smanjenjem cijena financiranja za dužnike. Za relativno visoko zadužen sektor poduzeća i umjereno zadužen sektor stanovništva takva kretanja olakšavaju teret servisiranja duga. Mje-

rama HNB-a povećana je ponuda kapitala u domaćoj valuti. Time se iz kredita uklanja valutni rizik bez povećanje cijene financiranja, što dužnicima pruža veću sigurnost u slučaju promjena na financijskim tržištima.

PD

Unatoč povoljnim kretanjima, kreditni rejting RH ostao je na podinvesticijskoj razini s negativnim izgledima.

Skeptičnost rejting agencija prema dugoročnoj sposobnosti sektora države da uredno servisira obveze prema vjerovnicima utemeljen je na političkoj nestabilnosti. Prošlogodišnje parlamentarne izbore obilježili su populistički potezi u predizbornom razdoblju i dugotrajni pregovori izbornih pobjednika. Rezultat ponovnih izbora je formiranje nove/stare koalicije koja bi trebala osigurati političku stabilnost i provedbu mjera za promjenu strukture gospodarstva.

Bez tih promjena rast gospodarstva nije održiv, kao ni povratak rejtinga na investicijsku razinu.

U sljedećoj godini ne očekujemo značajne promjenu na vanjskim tržištima roba, usluga i kapitala. Stoga bi se pozitivan vanjski utjecaj na domaće gospodarstvo trebao nastaviti, a dodatni poticaj jačanju poduzetničke klime očekujemo od mjera gospodarske

OPTIMIZAM ZASNIVAMO NA RASTUĆIM AKTIVNOSTIMA PODUZETNIKA

politike vladajuće većine. Neophodna je provedba strukturnih mjera i nastavak procesa fiskalne konsolidacije. Do kraja 2017. RH bi trebala izaći iz Procedure prekomjernog deficita, a zbog smanjenja relativne zaduženosti mogla bi vratiti investicijski rejting ili mu se približiti. Uz strukturne mjere gospodarske politike mogli bi se aktivirati neiskorišteni resursi, što bi trebalo rezultirati višim, i održivim, stopama rasta. Optimizam zasnivamo na rastućim aktivnostima poduzetnika te očekivanoj sposobnosti političke većine da se odupre zahtjevima za ograničavanje tržišta od agresivnih interesnih grupa. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

Mario Henjak, predsjednik Uprave Sberbanka

Godina u znaku stabilnosti, sigurnosti i optimizma H

DOBRO JE VIDJETI DA SE STRATEŠKI PROMIŠLJA I U SREDIŠTE PROGRAMA VLADE POZICIONIRA POZITIVNO, SIGURNO I STABILNO POSLOVNO OKRUŽENJE

Ali na tome reformski potezi ne smiju stati: očekivanje gospodarstva i građana da konačno dobijemo učinkovitu državu je snažno i moralo bi biti ispunjeno. Javna uprava koja nije u funkciji gospodarstva teret je svima. U sljedećoj bismo godini trebali vidjeti rješavanje kroničnih problema poput parafiskalnih nameta koji se moraju racionalizirati i optimizirati. Trebaju nam reforme koje će omogućiti rast Hrvatske u svakom pogledu: u kvaliteti svakodnevnog života, u napretku na ljestvicama poput Doing Business i jačanju rejtinga. To su sve indikatori društva koje je sigurno u svoj smjer.

Samo se kao stabilno, ali i agilno društvo možemo uspješno nositi sa svim izazovima . Bilo da je riječ o usporavanju investicija i rasta na globalnoj razini, ili rastu protekcionističkih politika i populizma diljem Europe, na sve uvjetno rečeno vanjske izazove ćemo najpromišljenije odgovoriti s pozicije stabilnog i agilnog društva.

U pogledu bankarskog sektora u Hrvatskoj, optimizam temeljimo, prije svega, na očekivanju daljnjeg, još bržeg oporavka gospodarstva. U Sberbanci smo prošle, ali i ove godine, imali iznimno izazovnu poslovnu godinu s čijim smo rezultatima ipak zadovoljni. Zadovoljstvo najviše crpi-

PD

rvatski gospodarski rast u 2016. godini i izbor nove, stručne Vlade, razlozi su za optimizam koji se počinje osjećati kako u realnom sektoru i cijelom društvu.

Stabilnost koja nam je ove godine itekako nedostajala postaje sve izglednija. U sljedećoj godini, zbog ovog i niza drugih razloga, očekujem da će hrvatsko gospodarstvo doseći projicirane razine rasta, ali smatram i da ćemo se morati konačno suočiti s nizom izazova koje tek treba riješiti.

Svoja očekivanja temeljim na ohrabrujućem programu Vlade čiji je prvi temeljni cilj ostvarivanje trajnog gospodarskog rasta. Dobro je vidjeti da se strateški promišlja i u središte programa Vlade pozicionira pozitivno, sigurno i stabilno poslovno okruženje. Svakako je za pohvaliti dinamičan start mandata s hrabrom reformom poreznog sustava.

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Banka

Optimizam je pred vratima, otvorimo ih i iskoristimo prilike

K

klih godina bila prisutna atmosfera suzdržanosti od ulaganja. Mojih 20 godina karijere me naučilo da je ključno biti pozitivan i da se u takvom stavu krije veliki dio rješenja. Naravno, pozitivan ne znači biti bezbrižan ili hazarderski nastrojen, već pronaći dobar odnos između očekivanih čimbenika uspjeha i povezanih rizika. Tijekom proteklih pet godina svjedočili smo padu kreditiranja na razini cijele industrije, ali u 2017. postoji realna mogućnost da nastavimo s pozitivnim trendovima i pojačanim financiranjem zdrave ekonomije, a osobito malog i srednjeg poduzet-

PD

ako se bliži Nova godina, tako se pesimist pozdravlja sa starom, a optimist se veseli novoj prepoznajući u njoj prilike i mogućnosti. Proteklih godina hrvatsko gospodarstvo bilo je suočeno s negativnim trendovima i projekcijama, ali nakon šest godina recesije, pa blagog rasta u 2015., očekivanog rasta BDP-a od 2,7% ove, te projekcija 2,3% rasta u 2017., napokon imamo razloga biti optimistični. Godinu 2016. pozitivno su obilježili rast izvoza, odlično ostvarenje turizma, rast potrošnje uz daljnji pad troškova financiranja ekonomije uz pozitivne stope rasta privatnih investicija. Za očekivati je da će se pozitivni trendovi ovih čimbenika nastaviti i u 2017. Kad se uzme u obzir da i MMF-ov World Economic Growth report govori o rastu Europe od 1,9% u 2017., pri čemu druge projekcije ističu potencijal da SEE regija raste brže od eurozone, Hrvatska ulazeći u 2017. godinu stoji dobro. Ne bajno, ali dobro.

Kada govorimo o poslovnoj zajednici, činjenica je da u Hrvatskoj prote-

POZITIVAN NE ZNAČI BITI BEZBRIŽAN ILI HAZARDERSKI NASTROJEN, VEĆ PRONAĆI DOBAR ODNOS IZMEĐU OČEKIVANIH ČIMBENIKA USPJEHA I POVEZANIH RIZIKA

37

mo iz činjenice da smo, bez obzira na udar koji smo kao i brojne druge banke pretrpjeli u kontekstu konverzije CHF kredita, održali izuzetno kvalitetne odnose s desecima tisuća privatnih i više tisuća korporativnih klijenata i poduzetnika.

Sberbank Hrvatska dio je jedne od najsnažnijih ne samo europskih nego i globalnih bankarskih institucija, poznate po tehnološkoj snazi i inovativnost u rješenjima i proizvodima, te nas ta pripadnost obvezuje i na dodatne napore i iskorake i na domaćem tržištu. Našim smo klijentima, među kojima su i umirovljenici i mladi bračni parovi i obrtnici i mali poduzetnici i korporacije iz svih industrija i sektora, pouzdan partner. Na to smo ponosni i te odnose namjeravamo nastaviti graditi. U godini u kojoj Sberbank u Rusiji slavi 175 godina postojanja, pred nama je još veća odgovornost da snagu te tradicije pretvorimo u opipljive prednosti za sve naše klijente u Hrvatskoj.

Nastavit ćemo raditi na osnaživanju pozicije Sberbank kao mosta koji za brojne klijente, među kojima su i neke od najvećih kompanija u Hrvatskoj.

Moja želja i nada za 2017. je i rješavanje otvorenih pitanja između države i banaka. U najteže doba krize država je imala podršku financijskog sektora.

S druge strane, nestabilnost regulatornog i poslovnog okružja postali su činjenice s kojima se moraju nositi i banke i drugi gospodarski subjekti. Nesumnjivo će i u sljedećoj godini bankarski sektor nastaviti dosljedno ispunjavati svoju značajnu ulogu u financiranju hrvatskih poduzeća i države te se mogu samo nadati da ćemo to činiti u stabilnijim uvjetima od dosadašnjih. v

ništva koje vidim kao ključne pokretače rasta. Pritom je jače kreditiranje izravno i neminovno povezano s nižim troškovima financiranja, a tu postoje i signali da će hrvatski rejting ponovo krenuti u smjeru pojavljivanja na investicijskom radaru. Ključna je stabilizacija javnog duga i provođenje strukturnih reformi u poslovnoj, investicijskoj i poreznoj domeni (za banke u vidu poreznog tretmana NPL-a čime bi se smanjio trošak rizika). Pristupanje rješavanju ovih problema rezultirat će boljim poslovnim okruženjem i održivim poboljšanjem konkurentnosti, rasta, investicija i kreditiranja.

Addiko je u sklopu rebrandinga i nove strategije 2016. klijentima dao snažno obećanje – jasno, jednostavno i izravno bankarstvo, a prvi rezultati su već vidljivi, najbolji poslovni rezultat u prvih devet mjeseci u posljednjih šest godina, rast kreditiranja uz više od 60% novih kredita privatnim poduzećima i građanstvu u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

U 2017. planiramo rast novih kredita od oko 50%, uz fokus na stanovništvo i SME, te ćemo intenzivno nastaviti raditi na daljnjim poboljšanjima usluga, posebno na digitalizaciji.

Velika komparativna prednost je što je Addiko jedina međunarodna bankarska grupa koja je koncentrirana isključivo na tržišta regije, osobito hrvatsko, što je odlična vijest za naše klijente. v

38 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke

Usmjereni novom dobu i inovacijama N akon godina u kojima smo bili koncentrirani na suočavanje s izazovima produljene recesije, konačno imamo razloga biti umjereni optimisti. Indikatori ukazuju na oživljavanje ekonomije, trendovi su pozitivni, a najave planova daju naslutiti da ulazimo u dinamično razdoblje.

Poslovanje svakog, a naročito financijskog sektora, traži stabilnost i mogućnost da jasnije možemo odrediti trendove, jer se na njih oslanjaju naši poslovni planovi i upravljanje rizicima. Makroekonomska situacija ukazuje da ćemo imati stabilnije okruženje za poslovanje i razvoj, a nešto optimizma za rast pojavljuje se i s formiranjem nove vlade. Od nje očekujemo da solidno upravlja onim dijelovima sustava za koje je zadužena, kako bi poduzetništvu, ulagačima i financijskom sektoru osigurala što bolje okruženje za poslovanje.

Poreznu reformu vidimo kao prvi korak u pozitivnom smjeru. Već neke prve najave mogle bi dovesti do povećanja ambicija malog i srednjeg poduzetništva, a tu smo onda mi iz banaka da ih snažno podupremo. Očekujemo i jačanje interesa većih investitora za projekte u Hrvatskoj. Dobra klima utječe na jačanje samopouzdanja vlasnika kapitala, što uvijek dovodi do hrabrijih i inovativnijih ulagačkih planova, a onda raste i povjerenje banaka za ulaganje u takve projekte.

Osim makroekonomskog okruženja i

BANKE KAKVE POZNAJEMO DANAS VIŠE NEĆE POSTOJATI ZA DESET GODINA, A NA NAMA JE DA IMAMO ŠTO JASNIJU VIZIJU TOG RAZVOJA

PD

čvrstog sustava koji osigurava stabilnost uvjeta za ulagače i bolje uvjete života za građane, na razvoj poslovanja sve više utječu i mnogi drugi čimbenici. Dijelom uslijed duge recesije, a dijelom zbog raznih drugih uzroka u društvenom razvoju pojavljuju se novi trendovi i navike među korisnicima financijskih usluga. Planira se na drugačiji način, mijenjaju se navike ulaganja i potrošnje. Snažan razvoj tehnologije dovodi do razvoja novih kana-

la. Sve to vrlo snažno utječe na razvoj bankarstva i mi se uspješno prilagođavamo tim trendovima. I dosad smo, u težim vremenima, uspješno ostvarivali određeni tržišni rast, tako i u godini koja dolazi planiramo blago povećanje tržišnih udjela i znatno povećanje profitabilnosti bez izvanrednih prihoda i troškova, s trendom dvoznamenkastog rasta. To sigurno ne bismo mogli planirati da nemamo povjerenja u okruženje. Uz to, pažljivo pratimo ra-

zvoj tržišta i događaje na njemu. U hrvatskom bankarstvu sigurno će dolaziti do promjena sljedećih godina, jer je nužna konsolidacija tržišta. Uz to, bankarstvo je jedna od grana koje najsnažnije moraju pratiti razvoj tehnologija, što mijenja navike potrošača i ulagača. Možemo reći da banke kakve poznajemo danas više neće postojati za deset godina, a na nama je da imamo što jasniju viziju tog razvoja.

Kažu da na kraju liberalne demokracije možemo očekivati porast individualizma, tako da se i financijska industrija mora jače okrenuti pojedincu i osigurati što jaču individualizaciju usluge. To se odvija zajedno sa snažnom digitalizacijom i potrebom za bržim razvojem inovacija. Stalno ulažemo u razvoj našeg informatičko-komunikacijskog sustava i ove godine smo migrirali sustav na jaču platformu. Sad nas očekuje razvoj nove verzije mobilnog bankarstva, kao i skoro uvođenje sheme lojalnosti klijenata koja će biti jedan sasvim novi koncept na našem tržištu. v

Ivo Bilić, Predsjednik Uprave KentBanka

Bit će to posebna, drukčija godina. Možda i teška

P

rošla godina bila je u znaku velikih promjena na globalnoj razini, a prve utjecaje promjena vidjet ćemo uskoro. Na makroplanu nas očekuju veliki izazovi na gospodarskom, političkom pa i sigurnosnom planu.

Na području Europske Unije djelovat će utjecaj Brexita, slijede izbori u dvije iznimno snažne europske ekonomije – Njemačkoj i Francuskoj kao i moguća iznenađenja referenduma u Italiji planiranog za 4. prosinac ove godine. Istodobno, očita je velika neizvjesnost koja dolazi s izborom novog Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država te zbog moguće promjene do sada tijesnih odnosa SAD-a i europskih saveznika.

Tržišta su već pokazala nervoznu reakciju jer se dogodilo nešto atipično, tj. do sada su Republikanci donosili stabilnost tržišta, no ovo je prvi puta da se zbiva suprotno. Na području kamata aktualno je pitanje europskih kamatnih stopa koje kod štediša stvara uvjerenje i dojam da su njihov novac i štednja obezvrijeđeni pa imaju osjećaj da su njihova očekivanja prinosa iznevjerena. To je ozbiljno pitanje jer

PD

je cjelokupan sustav vrijednosti doveden u pitanje i takvo stanje je dugoročno neodrživo. Kada je u pitanju Hrvatska, napokon imamo stabilnu Vladu, te u sljedeću godinu ulazimo s op-

timističnom brojkom rasta BDP-a od 3%. No bez odlaganja Hrvatska mora rješavati svoje nužne reformske izazove, posebno u oblasti rashoda. Prvi lakmus bit će proračun za 2017. godinu. Reforme moraju biti jasne i svima razumljive te garantirati gospodarski rast ali i čuvati sigurnost ugroženih skupina građana. 2017. bit će teška, Hrvatsku čekaju velike obveze prema vjerovnicima, najveće u jednoj godini do sada.

Potrebno je restrukturiranje ukupnog duga, a ne kao do sada dijela duga jer sada je prilika za to i to ne samo zbog prihvatljive cijene kapitala nego i zbog očekivanog paketa cjelovitih reformi koje će pratiti restrukturiranje cjelokupnog duga. No unatoč svim poteškoćama, glavu gore, jer Hrvatska raspolaže velikim potencijalima i kapacitetima, gdje turizam i izvoz snažno povećavaju potražnju i nositelji su gospodarskog rasta.

U Hrvatskoj jedini stvarni problem je demografski i starenje stanovništva. Veliki dijelovi Hrvatske su prazni, zašto ne bismo kontroliranom broju izbjeglica otvorili vrata, sjetimo se Njemačke i SAD-a u prošlom stolje-

HRVATSKU ČEKAJU VELIKE OBVEZE PREMA VJEROVNICIMA, NAJVEĆE U JEDNOJ GODINI DO SADA

ću, kada su upravo imigranti doprinijeli neviđenom prosperitetu tih zemalja. Bankarski i financijski sektor treba i nadalje biti faktor stabilnosti i likvidnosti.

Treba odustati od neargumentiranih kritika o ulozi HNB-a. Neshvatljivo je nerazumijevanje mjesta i uloge HNB-a u Hrvatskoj ali u konačnici i u EU, koja se ogleda prvenstveno u stabilnosti tečaja i cijena te stabilnosti bankarskog sustava. Pa naravno, monetarna politika ne može sama i jedina riješiti naše probleme!

Hrvatska, kao i EU, pati od “overbankinga” (prevelikog broja poslovnica, bankomata, POS-eva) pa očekujem nužnu racionalizaciju u tom pogledu.

Iduće godine Hrvatska će se još više suočiti s vanjskom konkurencijom i ponudom bankarskih proizvoda s jednostavnim procesima i ponudom, poput e-bankarstva. Pri tome je ključno da vrijede jednaka pravila za sve igrače na tržištu.

2017. godina će biti godina digitalizacije, otvorenosti tržišta, što će omogućiti klijentima i bankama više proizvoda i usluga uz manje troška i veću brzinu. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

39

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza

Promjene nas čine uspješnijima O

čekujemo da će se u sljedećoj godini pad cijena u obveznim automobilskim osiguranjima, započet s liberalizacijom, konačno zaustaviti.

Niska razina premije u ovom osiguranju ukazuje na potrebu korekcija i stabilizacije cijena kako bi se mogle ispuniti preuzete obveze što mora biti imperativ za našu industriju. Istovremeno, u kasko osiguranjima očekujemo rast cijena kao i daljnje povećanje udjela proizvoda s franšizom. U životnim osiguranjima, proizvode s garancijama nastavit će istiskivati UL proizvodi s investicijskom komponentom, nadopunjeni novim proizvodima s naglaskom na zaštitu od rizika.

U tom je segmentu potrebno nastaviti ulagati dodatne napore u edukaciju klijenata kako bi bili svjesni rizika ulaganja koje sami preuzimaju.

Daljnja profesionalizacija tržišta osiguranja i podizanje razine financijske pismenosti općenito trebaju biti glavni zadaci industrije osiguranja jer nam je u interesu da su klijenti informirani i upoznati s različitim vrstama financijskih proizvoda.

Konačno, očekujemo da će u sljedećoj godini rasti prodaja dopunskih zdravstvenih osiguranja te ulazak novih igrača u ovaj tržišni segment. Primjena novih standarda uvjetovana Solvency II regulati-

vom nastavlja, uz ostalo, donositi veću transparentnost poslovanja, što je neupitno pozitivno i za industriju i za klijente.

S obzirom na veličinu i potencijal tržišta te broj osiguravatelja, logično je očekivati da se intenziviraju konsolidacijske aktivnosti. Zaključ-

PD

POSLOVNI IZGLEDI U SLJEDEĆOJ GODINI DOBRIM ĆE DIJELOM BITI UVJETOVANI I AKTIVNOSTIMA NOVE VLADE

no, i za industriju osiguranja, kao i za sve druge, poslovni izgledi u sljedećoj godini dobrim će dijelom biti uvjetovani i aktivnostima nove Vlade.

Ako Vlada, uz poreznu, pokrene i druge reforme te uspije u stvaranju povoljnijih uvjeta za poslovanje, doći će do intenziviranja poslovnih ak-

tivnosti, pokretanja novih investicija te, konačno, i do snažnijeg rasta kako pojedinih tvrtki i industrija tako i gospodarstva u cjelini.

Zaključno možemo sažeti – 2017. bit će dobra godina za sve koji su spremni na promjene i odmak od v dosadašnjih modela rada.

40 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqa osiguranja

Sljedeću godinu vozimo u šestoj brzini U ODUVIJEK ZNAMO DA KUKANJE NIKOGA NEĆE DALEKO ODVESTI

PD

2017. godini očekujem nastavak oporavka hrvatskog gospodarstva. Osjeća se povećani poslovni optimizam i dolazi do pozitivnih pomaka. Smanjena je politička neizvjesnost i Vlada sada mora dosljedno provoditi strukturne reforme. Ekonomija se polako oporavlja, no hoćemo li ostati lebdjeti na krilima optimizma ili ćemo se svojski potruditi oko svog rejtinga koji još uvijek zaostaje za ostatkom društva EU članica, ovisi o mjerama koje će nova Vlada provesti i reformama koje su nužne za poboljšanje investicijske klime u zemlji te kreditnog rejtinga države. Što se tiče industrije osiguranja, sljedeća godina će biti još jedna u nizu izazovnih uz neprestano teške uvjete poslovanja, s jedne strane zbog zahtjevnog i nestabilnog okruženja u kojem poslujemo i, s druge, radi usklađenja s (opet) novom regulativom. Mogu konstatirati da smo navikli na turbulentna vremena i da se kao branša jako dobro nosimo s njima, tako da ćemo, bez sumnje, znati odgovoriti i na buduće izazove koji se pred nas postavljaju.

U Uniqa osiguranju oduvijek znamo da kukanje nikoga neće daleko odvesti i zato ćemo raditi još

bolje i još pažljivije. Pokrenuli smo niz aktivnosti za što bolje upravljanje kapitalom, za što bolju prilagodbu portfelja proizvoda uvjetima na tržištu, a kroz kontinuirano poboljšanje naših procesa nastojimo još više optimizirati svoje troškove. Proaktivno pristupamo

svim promjenama, a za provođenje istih su nam potrebni kvalitetni zaposlenici čijem stručnom usavršavanju pridajemo veliku pozornost.

I sljedeće godine nas očekuju brojne promjene za koje smo se već počeli pripremati. Svoje napore planiramo još više usmjeriti PD na naše klijente i

na njihove potrebe te na prodajne kanale. Radimo i na digitalizaciji jer je cilj pružiti uslugu osiguranja u realnom vremenu. Digitalna transformacija mijenja duboko i dugoročno temelj svake kompanije u njenoj strategiji, strukturi, kulturi i procesima. Digitalizacija je više od same optimizacije procesa. Ona je drukčiji način razumijevanja klijenata. S jedne strane učinkovitiji, jasni i bolji procesi, osobito za klijente, a s druge strane to je mogućnost rasta.

Sigurna sam da će Uniqa uspješno odgovoriti na sve izazove u 2017. Želimo postati još bolji u svakom području poslovanja. Težimo operativnoj izvrsnosti osobito s obzirom na uvjete u kojima poslujemo.

I u sljedećoj godini ćemo nastaviti raditi na unaprjeđenju naših procesa, pažljivog upravljanja rizicima te kvalitetnog upravljanja troškovima u cilju nastavka dugoročnog profitabilnog poslovanja. I dalje ćemo raditi na povećanju efikasnosti, na razvoju inovativnih proizvoda i na poboljšanju nivoa usluge. Imamo visokomotivirane i stručne zaposlenike te izvrsne partnere koji će znati kvalitetno odgovoriti na sve promjene na tržištu osiguranja. Mi sljedeću godinu vozimo u šestoj brzini. v

Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawea Hrvatska

Veselim se novim uspjesima naših poduzetnika

H

UVJEREN SAM DA POKREĆUĆI POZITIVNE PROMJENE UNUTAR PODUZEĆA I ŠIRE MOŽEMO OSTVARITI ZNAČAJNE POMAKE U DRUŠTVU

PD

rvatsko gospodarstvo već sedam kvartala bilježi oporavak. Velike zasluge imaju gospodarstvenici i poduzetnici, koji su ključni nositelji stabilnosti društva. Kao poduzeće koje posluje u više od 60 ureda i zapošljava gotovo 700 zaposlenika, Grawe vrlo aktivno doprinosi razvoju hrvatskog gospodarstva, bilo kao poslodavac, bilo kao osiguravatelj pružajući pravnim osobama instrumente zaštite od rizika.

U 2017. očekujem daljnji rast BDP-a, izvoza i ostalih ključnih pokazatelja oporavka. Predviđam da će i dalje rasti investicije, da ćemo efikasnije koristiti sredstava iz europskih fondova te da će rasti osobna potrošnja, što će sve rezultirati dodatnim rastom poslovnog optimizma. Međutim, značajniji pomaci u smanjenju nezaposlenosti i sprečavanju odlaska mladih iz zemlje, smanjenju duga i dosizanju stope rasta kakve smo imali prije 2008. ovisit će o spremnosti nove Vlade na suočavanje s potrebnim reformama u više područja. Veselim se novim uspjesima naših poduzetnika i osnivača startupova, kojih je svakodnevno sve više i koji ostvaruju uspjehe na svjetskoj razini, čime pokazuju da u današnje vrijeme za poslovne uspjehe granice ne postoje, da nema “malih” ili “velikih” zemalja, već samo dobrih ili loših ideja. Nadam se da

će se u 2017. u svim reformama imati u vidu značaj malih i srednjih poduzeća za gospodarstvo te da će se nastaviti raditi na poboljšanju poduzetničke klime i poticanju samozapošljavanja. Što se tiče makroekonomskih i monetarnih utjecaja, bit će zanimljivo pratiti utjecaj aktualne političke situacije u SAD-u i potencijalno rizičnih političkih događaja u EU na međunarodno financijsko tržište. Na tržištu osiguranja ne očekujem značajnije pomake i nove izazove, posebno u skupini neživotnih osiguranja. Osiguravatelji će i dalje raditi na usklađivanju s novim direktivama i primjenom Solventnosti 2, digitalizaciji i unapređenju proizvoda i odnosa s korisnicima. Bez obzira na ubrzanu digitalizaciju društva, vjerujem da je osobni pristup i kontakt s educiranim i profesionalnim savjetnikom za prodaju osiguranja i dalje najbolji način prodaje. Proizvode poput

putnih osiguranja, naravno, lakše je i brže kupovati online. Što se tiče životnih osiguranja, vjerujem da će u skladu sa sve nižim kamatnim stopama i boljom informiranošću građana, i dalje rasti svijest o prednostima ovog oblika štednje.

U svim godinama poslovanja, od osnutka 1993. do danas, društvo Grawe Hrvatska ostvarilo je i pripisalo dobit za svoje osiguranike. Sigurnost naših klijenata, a time i dugoročnost našeg poslovanja, nam je uvijek na prvom mjestu.

Uzmemo li u obzir da su životna osiguranja pokazala visoki stupanj otpornosti na negativna ekonomska zbivanja, za očekivati je da će ona doživjeti danji rast i popularizaciju na našem tržištu. Očekujem porast interesa za policama osiguranja života povezanim s ulaganjem u fondove.

Grawe svoju poslovnu filozofiju temelji na dugoročnom planiranju i podizanju svijesti o očuvanju i zaštiti najvećih životnih vrijednosti. Različitim aktivnostima podsjećamo javnost na dobre navike poput štednje, zdravog načina života, ali i volontiranja.

Uvjeren sam da pokrećući pozitivne promjene unutar poduzeća i šire možemo ostvariti značajne pomake u društvu. v

42 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Alen Premužak, predsjednik Uprve Dalekovoda

Zajednički nastup ključ inozemnog uspjeha O VJERUJEMO DA SU PARTNERSTVA I SURADNJA DOMAĆIH KOMPANIJA NAJBOLJI PUT ZA STVARANJE KONKURENTSKIH PREDNOSTI PD

ptimistično gledamo na oporavak građevinskog sektora u Hrvatskoj, a nadamo se značajnom porastu aktivnosti u energetskom sektoru.

Dalekovod je iskoristio krizne godine za iskorak na inozemna tržišta te u ovom trenutku gotovo 80% ukupnih prihoda ostvarujemo izvan Hrvatske.

Pozivamo i druge hrvatske kompanije da naprave taj iskorak, a posebno se nadamo partnerstvima s komplementarnim domaćim tvrtkama, putem kojih bismo mogli izgraditi jaču poziciju na vanjskim tržištima.

Vjerujemo da su partnerstva i suradnja domaćih kompanija najbolji put za stvaranje konkurentskih prednosti. Hrvatsko tržište je relativno malo te smatramo da bi određeni broj većih domaćih kompanija trebao težiti izlasku na inozemna tržišta, a partnerstva i zajednički tržišni nastup u tome mogu donijeti puno vrijednosti te je naša namjera je biti aktivni inicijator takvih suradnji. Zajednički nastupi mogu biti korisni i na domaćem tržištu u slučajevima većih i kompleksnijih investicija, a dobrim primjerom smatramo stvaranje domaćeg konzorcija koji je dobio posao za rekonstrukciju i izgradnju drugog kolosijeka pru-

ge Dugo Selo – Križevci. Radi se o investiciji vrijednoj više od 200 milijuna eura, koja će uz to najvećim dijelom biti financirana putem EU fondova. Projekti poput ovog su izuzetno važni za domaće gospodarstvo kao i za stjecanje sposobnosti te kompetencija domaćih kompanija koje im kasnije omogućuju lakši iskorak na regionalna ili EU tržišta.

Puno je lakše dobiti priliku na inozemnom tržištu ukoliko imate ja-

ke reference na domaćem. Zbog svega toga se nadamo puno većoj investicijskoj aktivnosti na domaćem tržištu.

Fokus Dalekovoda u idućoj godini bit će na izgradnji sposobnosti, znanja i ljudi za budući rast. Energetski sektor u Europskoj uniji je ušao ili ulazi u novi zamah investicija, ali nam je drago čuti da će se i u RH velika pažnja polagati daljem razvoju i rekonstrukciji postojećeg energetskog sustava.

Nedostatak investicija koji na domaćem tržištu traje već dulje, osjetili smo mi kao i sve ostale kompanije koje se bave gradnjom ili održavanjem infrastrukture. Stoga je izuzetno važan trenutni trend rasta gospodarstva i dugoročna stabilnost koja stvara povoljnu investicijsku klimu, te potiče novo zapošljavanje. Usprkos pozitivnim trendovima, ni u kom slučaju nije trenutak za ostanak u zoni komfora.

Bitna posebnost našeg poslovanja je potreba za potporom u financiranju, odnosno u izdavanju ponudbenih garancija i garancija za dobro izvršenje posla za domaće i inozemne poslove. Zahvalio bih komercijalnim bankama koje nas i ostale domaće kompanije prate. Ove smo godine dobili i potporu HBOR-a u vidu garancija, a nadamo se i povećanju opsega te suradnje.

Mnogo je toga u našim vlastitim rukama, mi ćemo ‘napraviti svoju domaću zadaću’, ali tamo gdje možemo dobiti pomoć Vlade i ostalih institucija RH, smatramo je dobrodošlom. U ime Dalekovoda, ali vjerujem i u ime svih sličnih hrvatskih kompanija, mogu izjaviti da ćemo tako ukazano povjerenje opravdati te kvalitetno odraditi svaki posao. v

Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa

Politika klimatskih promjena diktira tempo P oslovanje Janafa biti će dugoročno pod snažnim utjecajem mjera politike klimatskih promjena utvrđenih Pariškim sporazumom i ciljeva energetske politike EU i Hrvatske do 2030. Uz to, u narednim godinama predviđa se smanjenje potrošnje nafte u EU i njezinog udjela u potrošnji energije na 33,3%. Što se tiče naftnog tržišta korisnika Janafa, rafinerija u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Mađarskoj i Slovačkoj, u 2017. predviđa se umjereni rast potrošnje derivata zbog gospodarskog i rasta životnog standarda. Prilika za veći transport nafte od 6,65 milijuna tona može biti u slučaju daljnjeg pada domaće proizvodnje nafte i manjeg uvoza derivata u državama korisnicima Janafa, a naročito realizacijom jednog od ključnih ciljeva energetske politike EU i država jugoistočne Europe da povećaju sigurnost opskrba energijom diverzifikacijom naftnih pravaca i izvora. Upravo takvu mogućnosti diverzifikacije pruža uvoz nafte Jana-

RAFINERIJE DOBIVAJU ŠANSU NABAVLJATI JEFTINIJU NAFTU TE POSLOVATI S VIŠIM MARŽAMA UZ POVEĆANJE KONKURENTNOSTI

fom iz pravca Omišlja gdje se mogu dopremati mnogobrojne vrste nafta iz Bliskog Istoka, Kaspijske regije, Rusije, Afrike i Amerike. Time rafinerije dobivaju šansu nabavljati jeftiniju naftu te poslovati s višim maržama uz povećanje konkurentnosti. To je ujedno i prilika za Janaf koji će u 2017. intenzivirati dogradnje i rekonstrukcije naftovodno skladišnog sustava novim

IGOR KRALJ/PIXSELL

postrojenjima čime će se za potrebe naftnih kompanija poboljšati učinkovitost i fleksibilnost operacija na terminalima te proširiti asortiman i kvaliteta usluga.

Prema istraživanjima konzultantske tvrtke AT Kearney, 6 od 8 rafinerija u regiji JI Europe danas radi s tehnologijom ispod svjetske i europske prakse te su uglavnom sve ugrožene od rastuće konkurencije. Prilagodba rafinerija novim zahtjevima tržišta utjecala bi i na uspješnost djelatnosti transporta nafte. S druge strane, veći uvoz derivata u Europu stvara nove prilike za veće skladištenje derivata uz investiranje u nove spremničke kapacitete, što se već događa na nekoliko obalnih lokacija.

Snažni pad i niske cijene nafte pozitivno su utjecali na rafinerijski sektor i na veći transport i skladištenje nafte u Janafu. U 2017. ne predviđaju se veće promjene cijena nafte koje bi mogle porasti na 50,9 $/bbl pa se ne očekuje njihov značajniji utjecati na rast potražnje za transportom i skladištenje. Ali, na to bi mogli djelovati drugi čimbenici, prvenstveno povećanja uvoza nafte iz pravca Omišlja od strane rafinerija koje se danas opskrbljuju uglavnom kopnenim putem, zatim korištenjem prilika za skladištenje od strane naftnih kompanija u tzv. “contango” razdobljima i slično.

Posljednjih godina kada se smanjivala potrošnja derivata nafte u dr-

žavama za koje Janaf transportira naftu, kompanija je uspješno provodila i nastavlja provoditi strategiju diverzifikacije djelatnosti i širenja tržišta.

Nakon povećanja spremničkih kapaciteta za naftu na 1,54 mil. m3, tj. za oko 70% te za skladištenje derivata na 202.000 m3, tj. za dvostruko, udio prihoda od skladištenja u ukupnom prihodu od temeljnih djelatnosti je dosegnuo oko 40%. Istovremeno se povećao broj korisnika usluga i to inozemnih tako da izvoza čini čak oko 70% od ukupnog prihoda temeljnih djelatnosti u 2016. (I-IX) s trendom rasta.

Jačanje strateškog položaja Janafa, a time i Hrvatske u regionalnim i međunarodnim tokovima energije, uz povećanje sigurnosti opskrbe naftom dobilo bi svoju optimalnu energetsku i gospodarsku valorizaciju kroz stvaranje Jadranskog centra za skladištenje nafte i derivata na Omišlju.

Bitno je da već postoje infrastrukturne pretpostavke za funkcioniranje Jadranskog centra s obzirom na izgrađenu infrastrukturu na Terminalu Omišalj.

Uz to, u 2017. se završava gradnja dva spremnika za skladištenje nafte kapaciteta 160.000 m3 i spremnika za skladištenje derivata kapaciteta 20.000 m3, te sukladno tržišnim prilikama intenzivirat će se pripreme gradnja ostalih spremnika iz Programa dogradnje i rekonstrukcije terminala Janafa. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

43

Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije i RWE Plina

Ključna potpuna liberalizacija tržišta plina D četka 2017. godine više neće morati otkupljivati “zelenu” energiju, koja sada košta 0,42 kune po kilowatsatu, što je cijena znatno viša od tržišne. Međutim, postoje informacije da Vlada planira promijeniti Zakon te i dalje ostaviti tu obavezu otkupa, i to po višoj cijeni, od 0,53 kune. Ako se to dogodi, taj otkup zapravo predstavlja prikrivenu subvenciju, koja nije u skladu s regulativom Europske unije, jer krajnjem kupcu, koji sve to plaća, ne pokazuje koji je stvarni trošak financiranja obnovljivih izvora. Ujedno ovakve promjene zakonodavnog okvira i primjena u roku od mjesec dana, koje izuzetno značajno utječu na poslovne modele, upravo su ono što svaka Vlada tvrdi da neće i ne smije raditi, jer to stvara nesigurnu i nedefiniranu poslovno-investicijsku klimu te obeshrabruje investicije i razvoj gospodarstva.

Hrvatska je odavno zadovoljila kvotu 20-20-20, zahvaljujući visokom udjelu biomase u energetskoj potrošnji te nema potrebe za priključivanjem novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Stoga se nadamo da će Vlada na konstruktivan način riješiti problem financiranja obnovljivih izvora, kako njihovo financiranje ne bi dodatno opteretilo i mrežu i kuć-

NUŽNA SU TRANSPARENTNA PRAVILA ZA POTICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

PIX

obra je vijest za hrvatske građane da će hrvatsko gospodarstvo i iduće godine rasti, što će im omogućiti višu zaposlenost te povećanje životnog standarda. Možemo biti ponosni što je i naša tvrtka dala značajan obol rastu gospodarstva. Naime, prije tri godine u Hrvatskoj je liberalizirano tržište električne energije, što je velikom broju građana i tvrtki koje su promijenile opskrbljivača donijelo značajne uštede na opskrbi strujom.

Uštede se mjere u desetinama milijuna kuna. RWE Energija bila je jedan od predvodnika tog procesa. Ove godine počela je i tržišna utakmica u opskrbi plinom, jer je početkom rujna RWE Plin počeo s opskrbom kućanstava, čime su građani dobili mogućnost da sami biraju od koga će kupovati plin, što je za Hrvatsku povijesni događaj.

Međutim, i dalje postoje problemi koje još opterećuju, kako naše poslovanje, tako i gospodarski napredak općenito. To su uglavnom nedovoljno kvalitetno riješen regulatorni okvir te neprestane promjene modela za poticanje obnovljivih izvora energije, što iznimno utječe na naše poslovanje, jer nam onemogućava kvalitetno planiranje. Naime, Zakon o obnovljivim izvorima određuje da opskrbljivači od po-

ne budžete naših građana i gospodarstva, tim više što većina tih poticaja za obnovljive izvore odlazi u inozemstvo.

Iduće godine dogodit će se još jedna važna pozitivna promjena za naše korisnike. Praksa izdavanja dvaju zasebnih računa za mrežarinu i za električnu energiju početkom 2017. odlazi u povijest. U skladu sa zakonom, već od prvog dana Nove godine građani će početi dobivati jedinstvenu uplatnicu. Tako će korisnici koji su izabrali tržišne opskrbljivače dodatno uštedjeti. Kvalitetnijoj i transparentnijoj tržišnoj utakmici doprinijet će i razdvajanje HEP ODS-a na dvije zasebne tvrtke, od kojih će se jedna baviti opskrbom u kategoriji univerzalne usluge, a druga pružanjem usluga distribucije svim opskrbljivačima po jednakim kriterijima, a na dobrobit krajnjih korisnika u Hrvatskoj. v

Vladimir Gnjidić, član Uprave Metro Cash & Carryja Hrvatska

Ekonomski pokazatelji nose dozu optimizma T PRIJE SVEGA SE NADAMO DA SE VLAST NEĆE PONAŠATI KAO DA JE I DALJE U PREDIZBORNOJ KAMPANJI

PD

renutni ekonomski pokazatelji unose dozu optimizma koja je Hrvatskoj posljednjih godina nedostajala. Pozitivne makroekonomske rezultate treba promatrati u kontekstu izazova s kojima se Hrvatska suočava i s kojima će se, ako se ne prilagodi, nastaviti suočavati. Negativan demografski trend potpomognut odlaskom radno sposobnog stanovništva te neefikasne obrazovne politike utječu na nacionalnu ekonomiju i društvo. U javnosti se već duže govori o nužnosti prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta rada, a nedostatak radnika s odgovarajućim kompetencijama sugerira da u mlade ljude, buduće poduzetnike i profesionalce, trebamo usaditi vrijednosti i vještine koje će biti temelj razvoja hrvatskog društva.

Turizam također zahtjeva promišljenu strategiju razvoja. Hrvatska je jedina turistička zemlja u EU koja se u tolikoj mjeri oslanja na prihod od turizma koji čini 18% BDP-a. Usporedbe radi, u Španjolskoj koja ima najveći tržišni udio u ukupnoj europskoj turističkoj ponudi, turizam u BDP-u sudjeluje s 4,4%. Pritom ne smijemo zanemariti kako se ta ovisnost o turizmu proizlazi iz samo jednog kvartala - Hrvatska je mediteranska zemlja u kojoj je sezonalnost u ljetnim mjesecima najizraženija.

Grčka, Cipar i Turska značajno su bolji od nas. Sezonalnost i visoki udio turizma u BDP-u ukazuju na potrebu ra-

zvoja ostalih industrija te smanjenje rizika od neuspješne sezone. Rizik od pada prihoda u turizmu može se umanjiti povećanjem potrošnje lokalnog stanovništva odnosno smanjenjem ovisnosti ukupne ugostiteljske potrošnje o turizmu. Pitanje je kako će se realizacija prijedloga poreznih izmjena i ukidanje međustope PDV-a u ugostiteljstvu odraziti na potrošnju lokalnog stanovništva.

Metro, koji kao vodeći veletrgovac na hrvatskom HoReCa tržištu blisko surađuje s malim i srednjim podu-

zetnicima, uviđa kako postojeća turistička infrastruktura ne omogućuje ostvarenje punog potencijala hrvatskog turizma. Produljenje sezone, obogaćivanje ponude te povećanje smještajnih kapaciteta zatvorenog tipa najveći su izazovi, a razvoj inovativnih usluga i rješenja preduvjet održivoj konkurentnosti hrvatske turističke ponude.

HoReCa sektor mora u obzir uzeti da je već stasala generacija potrošača koji ne poznaju svijet bez interneta, a dolazi generacija koja ne poznaje svijet bez pametnih telefona. Većina malih i srednjih

poduzetnika nema financijske osnove za ulaganja u istraživanje i razvoj inovativnih rješenja zbog čega je Metro razvio Metro Accelerator - platformu koja kupce povezuje sa start-upovima koji nude tehnološke aplikacije za poslovne potrebe restorana, hotela i ugostitelja čime kupcima omogućujemo razvoj poslovanja u skladu s trendovima.

Franšiznim programom Moj Dućan, Metro će malim trgovcima nastaviti pružati stratešku podršku te doprinositi smanjenju stope gašenja malih trgovina. Promjena navika potrošača u urbanim sredinama koji se sve više vraćaju češćim i manjim kupnjama malim trgovcima prilika su za redefiniranje poslovanja, za što je potreban i razvoj strategije od strane nadležnog ministarstva.

Metro je donio stratešku odluku jačanja fokusa na odabrane skupine malih i srednjih profesionalaca u segmentima ugostiteljstva i trgovine. Investiranih 80 milijuna kuna u širenje infrastrukture i rekordni rast prodaje u ciljanim grupama profesionalnih kupaca ostvareni ove financijske godine, dokaz su ispravnosti te odluke. No još postoji veliki neiskorišteni potencijal razvoja hrvatskog tržišta. Daljnji rast može se postići prvenstveno jačanjem segmenta malih i srednjih poduzetnika te suradnjom svih zainteresiranih dionika kako bismo im omogućili dugoročno održivu poslovnu platformu. v

44 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Ivo Markotić, predsjednik Uprave Badela 1862

Kvalitetom protiv globalne konkurencije B adel 1862, iz pozicije tržišnog lidera i nositelja brojnih međunarodnih nagrada za vrhunsku kvalitetu jakih pića i vina, bit će i u narednoj godini usmjeren na jačanje tržišne pozicije, prije svega kvalitetom i prepoznatljivošću svojih brandova, te se na taj način odupirati sve agresivnijoj i snažnijoj globalnoj konkurenciji, kako na domaćem tržištu, tako i u izvozu. Široka paleta vlastitih proizvoda kontinuirano dopunjavana s najjačim internacionalnim brandovima kroz ekskluzivnu distribuciju za Hrvatsko, ali i tržište zemalja u regiji, i dalje čine ključnu stratešku sinergiju u ponudi te osiguravaju konkurentsku prednost.

Pogledamo li predviđena globalna tržišna kretanja u kategoriji alkoholnih pića i vina za 2017., prosječna stopa raste količinski i vrijednosno 5 %.

Strukturno, ona je nešto jača u prodaji alkoholnih pića (53 %) od vina, ali u vrijednosnim pokazateljima taj je omjer čak 67 % u korist alkoholnih pića. U takvim okvirima očekujemo da će pozitivni globalni trendovi i stope rasta utjecati i na hrvatsko tržište.

Ključni element temelji se na činjenici nastavka ostvarivanja rekordnih rezultata u. U takvim okolnostima Badel

1862 poslovnu politiku i strategiju za sljedeću godinu prvenstveno usmjerava k cilju daljnjeg jačanja pozicije tržišnog lidera na domaćem, ali i regionalnom tržištu, kao i nastavku ek-

MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

OSIGURAVAMO POTRAŽIVANJA

C

M

Y

CM

MY

CY

KUPCI VAM NISU PLATILI? LIKVIDNOST VAM JE UGROŽENA? OSIGURAJTE STABILNU BUDUĆNOST VAŠOJ TVRTKI!

CMY

K

Za više informacija obratite nam se na broj 091/34 555 44 ili putem naše web stranice www.sid-pkz.si/hr

spanzije u Europi, SAD-u i Kanadi, ali i zemljama BRIC-a. Posebno nas raduje očekivani trend rasta potrošnje i u 2017. i na domaćem tržištu.

Najavljena porezna reforma će također imati utjecaja na očekivane trendove na hrvatskom tržištu. Ona će se primarno reflektirati na vina s obzirom na povećanje stope PDV u ugostiteljstvu sa 13 % na 25 % za tu kategoriju, te posljedično očekivanu reviziju prodajnih cijena od strane ugostitelja. Dio porezne reforme koji se odnosi na povlaštenu stopu trošarine za male destilerije i OPG dugoročno može utjecati na konkurentnost Badela 1862 i ostalih velikih proizvođača koji trošarinu plaćaju u punom iznosu. Stoga očekujemo ključnu uloga kontrolnih državnih tijela u osiguranju punog poštivanja zakonskih odredbi i smanjivanja udjela sivog tržišta. Od specifičnih tržišnih trendova treba istaknuti nastavak trenda uvoza jakih alkoholnih pića najviše u kategoriji jeftinih trgovačkih robnih maraka te snažan daljnji razvoj ponude i potrošnje vina u velikim pakiranjima i PET ambalaži niskih cjenovnih pozicija što je sve logična posljedica s obzirom na dugogodišnju ekonomsku krizu i pad kupovne moći. Badel 1862 u procesu

transformacije postaje moderna kompanija pripremljena za oštru tržišnu utakmicu i u tom smo smislu definirali poslovne i razvojne strategije kojima se prilagođavamo trendovima. Svoju čvrstu lidersku poziciju na tržištu Hrvatske, ali i u BiH i Makedoniji, i nadalje ćemo braniti snažnim brandovima u mainstreamu na čijoj inovaciji i usavršavanja kontinuirano radimo. Isto tako očekujemo da će izvršene promjene u strategiji prodaje i distribucije osigurati dostizanje postavljenih ciljeva. U okviru prodajnih aktivnosti fokus će na regionalnom tržištu biti usmjeren na ugostiteljstvo najvišeg ranga, te na izvoz u zemlje Dalekog istoka i prekomorja gdje je kvaliteta naših proizvoda već potvrđena i prepoznata, a gdje su visoke, dvoznamenkaste, stope rasta. Intenzivira se i rad naše joint venture kompanije u Kini.

Za dugoročnu opstojnost i razvoj društva i održavanje liderske pozicije, potrebna je, pored dosad provedene stabilizacije poslovanja, dokapitalizacija koja će se provesti kroz strateško partnerstvo s novim investitorom.

U takvim uvjetima društvo moći i nastaviti svoj razvojni put utemeljen na tradiciji i vrhunskoj kvaliteti. v

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

45

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita

Budućnost je u profitabilnim poslovima U Brodograđevnoj industriji Split ostvarili smo zacrtani plan poslovanja i treći kvartal ove godine konsolidirano zaključili s dobiti, dakle bez uključenih potpora za restrukturiranje koja druga brodogradilišta uključuju u svoje prihode, a time i RDG. Time smo već sada pokazali dostizanje održivosti poslovanja bez potpore. Zadovoljni smo postignutim, jer poslovanje kao i dosad pokazuje stalan trend rasta, u ukupnom volumenu, izvozu. Brodosplit zapošljava više od 2000 radnika, ima osiguranu punu zaposlenost do 2019. i stalno radi na osnaživanju novih komercijalnih projekata, i to isključivo na poslovima čije su ponudbene kalkulacije pozitivne. U brodograđevnom dijelu prodaje aktivno je 19 novogradnji - od putničkih kruzera i jedrenjaka do novih ophodnih brodova za Ministarstvo obrane. No, razvijamo i jaku van brodograđevnu ponudu, u kojoj je najvažniji projekt izgradnje 63 čelične brane za spas Venecije od poplava. Time će splitski ‘škver’ ostati

IMAMO OSIGURANU PUNU ZAPOSLENOST DO 2019. GODINE I STALNO RADIMO NA OSNAŽIVANJU NOVIH KOMERCIJALNIH PROJEKATA

vječno upisan na listi tvrtki koje su sudjelovale u jednom od najvećih građevinskih projekata u povijesti Italije ukupno vrijednom više od sedam milijarda eura i pridonijele spašavanju Venecije od velikih problema koje joj donosi plima. To su činjenice iz procesa restrukturiranja u Brodosplitu.

A o tome koliko je održivo poslovanje škvera zahtjevan zadatak, dovoljno govori podatak da se na natječaj za privatizaciju i restrukturiranje splitskoga škvera prije više od tri godine javila samo jedna tvrtka – samoborski DIV. Od potpisivanja kupoprodajnog ugovora u ožujku 2013. godine proteklo je, dakle, više od tri i pol godine i sam proces restrukturiranja odvija se prema planu. Od kada je Brodosplit privatiziran doprinos samog Društva restrukturiranju, što uključuje dokapitalizaciju, komercijalne izvore i vlastita sredstva, je 1,7 milijardi kuna.

Po svome znanju, iskustvu i kvaliteti Brodosplit je nezaobilazan u svijetu brodogradnje, no veličina i iskustvo pružaju nam mogućnosti za još više, pogotovo u isplativim poslovima. Sigurno je da su brodovi koje gradimo izuzetno tehnološki i tehnički zahtjevni s većom dodanom vrijednosti unutarnjeg luksuznog uređenja. Proizvodnjom i izgradnjom motornih jahti Brodosplit je posljednjih godina ušao u svijet jahti kakvih u Hrvatskoj nije bilo, ali nije promijenio

BORIS ŠČITAR/PIXSELL

svoju koncepciju, jer je snaga i vrlina splitskog škvera u tome da može dizajnirati i graditi manje, srednje i velike brodove, različitih namjena. Nedavno ugovorenom gradnjom polarnog kruzera zakoračili smo u novi program preuzimajući sve što takav iskorak znači u organizacijskom, proizvodnom i komercijalnom smislu, želeći se dokazati na tom tržištu kvalitetom, rokovima i cijenom. Upravo proširenje proizvodnog programa i prilagodljivost tržištu najveća su prednost

Brodosplita, jer u odnosu na poznate novogradnje koje smo uz gubitke gradili u prošlosti postoji velika potreba za putničkim brodovima ovog tipa.

Glavni ciljevi i u narednom razdoblju ostaju isti, a to su pozicioniranje Brodosplita na tržištu složenijih brodova i velikih konstrukcija, te paralelno ustrajno provođenje promjena svih poslovnih procesa u svrhu povećanja produktivnosti i efikasnosti izvođenja. Budućnost je, dakle, u profitabilnim poslovima. v

Gianni Rossanda, predsjednik Uprave Uljanika

Očekujemo nastavak podrške proizvodnji K ako za nekoliko dana, 9. prosinca, obilježavamo 160 godina postojanja i uspješnog rada Uljanika, sa zadovoljstvom želim istaknuti kako se najveća vrijednost brodogradnje ogleda u stvaranju i očuvanju složenih znanja i tehničkih vještina u generacijama inženjera i stručnih radnika, koji su dosegnuli visoku razinu brodograđevne kulture, kao i dokazanim referencama u dugogodišnjoj izgradnji plovnih objekata i drugih složenih strojeva.

Dugogodišnje iskustvo čini nas fleksibilnim sustavom, pri čemu smo posljednja dva desetljeća gradnje modernih brodova za prijevoz automobila i kamiona te višenamjenskih brodova za prijevoz kontejnera i automobila, nastavili gradnjom dredgera, kompleksnih i sofisticiranih brodova za izvođenje podmorskih radova, brodova za prijevoz žive stoke i skorom gradnjom luksuznog putničkog broda s posebnom namjenom plovidbe polarnim područjima. Tim smo projektima i odmakom od klasičnih trgovačkih tipskih gradnji, kao svojevrsni pioniri novih brodograđevnih izazova predvodili domaću bro-

PD

dogradnju i postali značajan igrač na svjetskoj i posebice europskoj brodograđevnoj karti.

Danas grupa djeluje na dvije lokacije, a okosnicu čine pulsko i riječko brodogradilište, dvije tvornice motora i proizvodnja opreme Vodnjan. Po vrijednosti ugovorenih poslova, knjiga narudžbi trenutno vrijedi preko milijardu eura. To je postignuto osmišljenom vizijom i pomno odabranim strateškim ciljevima naših aktivnosti na tržištu u

proteklih dvije do tri godine. S obzirom na iscrpljujuću krizu, smanjenje posla na globalnoj razini dalo se naslutiti. Iz tog razloga, bez obzira na pritisak nezaposlenosti koji je utjecao na sve rezerve društva, bilo je neophodno prihvaćati različite projekte i time puniti knjige narudžbi. Vođeni time, Uljanik grupa posljednjih godinu dana ima velike pomake na području prodaje i ugovaranja novih projekata te knjiga narudžbi broji 21 gradnju. Riječ je o ugovorima koji osiguravaju popunjenost kapaciteta u naredne dvije godine te je time grupa aktivna i u nekim potpuno novim brodograđevnim nišama. Gubitak u prethodnim godinama je očekivan no, pogledamo li planirane prihode za

ULJANIK GRUPA JE U UZLAZNOJ PUTANJI, ULAZAK U USKO SPECIJALIZIRANE NIŠE PROFILIRAO NAS JE U POŽELJNOG PARTNERA U ZAHTJEVNIM PROJEKTIMA

sljedeću godinu, primjetan je vidni porast vrijednosti prihoda. Smatram da je to pouzdan pokazatelj situacije u kojoj smo bili i onoga što je pred nama. Svjesni smo problema nastalih kao posljedica usporavanja gospodarskog rasta, no istovremeno, mnogi naši konkurenti u svijetu su ili propadali ili drastično otpuštali radnike, dok je u Uljanik grupi trenutno zaposleno više od 4300 radnika. Uljanik Grupa je trenutno u uzlaznoj putanji, a ulazak na usko specijalizirane niše profilirao nas je u poželjnog partnera u zahtjevnim projektima.

Velik je uspjeh postignut i pri restrukturiranju 3. Maja. Krajem prošle godine u potpunosti smo izvršili sve kadrovske, financijske i tržišno tehnološke uvjete iz programa restrukturiranja, iako on formalno traje do 2017.

U 2017. očekujemo nastavak podrške ukupnom realnom proizvodnom sektoru, brodogradnji i, naravno, izvoznicima. Jedino kroz reindustrijalizaciju i realni proizvodni sektor moguće je razvijati i ostala područja svojevrsne nadgradnje. To upravo čini Europa i smatram da takva politika nema alternativu. v

*cooperation

beograd bratislava brno budapest linz ljubljana praha salzburg sarajevo wien zagreb zürich bucures˛ti * praha* sofia* warszawa*

naša usluga vaša prednost LeitnerLeitner grupa je jedno od vodećih društava u centralnoj i istočnoj Europi s ukupno 650 zaposlenih, a u Hrvatskoj je prisutna od 2006. godine. LeitnerLeitner se etablirao na tržištu kao pouzdan partner na polju poreznog savjetovanja, revizije i knjigovodstvenih usluga.

Naš tim visokokvalificiranih stručnjaka uspješno rješava najsloženije zadatke kako s aspekta tuzemnih tako i s aspekta međunarodnih propisa.

Radujemo se novim izazovima. Stoga nam se obratite s punim povjerenjem.

LeitnerLeitner Consulting d.o.o.

Heinzelova 70 HR 10000 Zagreb t +385 1 606 44-00 e office@leitnerleitner.hr

www.leitnerleitner.com

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

47

Dubravko Artuković, predsjednik Uprave Francka

Inovacije su temelj istinskog rasta R ealizacija planiranih projekata, kako na planu novih proizvoda, tako i onih usmjerenih na postizanje viših standarda u poslovanju, omogućila nam je ostvarenje boljih poslovnih rezultata nego u prethodnoj godini. Na tom polju nastavili smo s pokretanjem ambicioznih projekata od kojh očekujemo značajniji iskorak u područje digitalnog poslovanja. S obzirom na opseg i dalekosežni značaj tih projekata, njihova realizacija protegnut će se kroz cijelu narednu godinu.

Ovu 2016. obilježilo je, između ostalog, konsolidiranje našeg poslovanja na tržištima susjednih zemalja, koje smo osnažili s nekoliko manjih akvizicija u segmentima u kojima dosad nismo bili prisutni u zadovoljavajućoj mjeri. Posljednje dvije godine za nas su bile vrlo dinamično razdoblje, i marketinški i razvoj-

U IDUĆOJ GODINI PLANIRANO JE VIŠE OD 11 MILIJUNA KUNA ULAGANJA S CILJEM POVEĆANJA PROIZVODNIH KAPACITETA

no. Samo smo u kategoriji toplih napitaka u Hrvatskoj lansirali više od 30 novih proizvoda. Nastavljamo s realizacijom planova sukladno strategiji do 2020. Prepoznati smo kao inovator na tržištu i naš je plan daljnje jačanje strateškog usmjerenja kompanije na inovacije, kao temelj rasta u Hrvatskoj i regiji.

Ovime stvaramo pretpostavke za daljnji iskorak u regiji te internacionalizaciju poslovanja, kako u toplim napicima tako i u kategoriji snacka, biznisu koji raste na europskom tržištu. Tu smo kroz Adria Snack Company ostvarili odlične rezultate u prvih godinu dana poslovanja. Pojačali smo intenzitet aktivnosti te pokrenuli inovacijski ciklus na cjelokupnom brendiranom asortimanu što je tržište i prepoznalo, pa smo tako u Hrvatskoj i zemljama regije osigurali predispozicije za daljnji rast i ekspanziju. Ukupna ulaganja kompanije u prvih godinu dana iznosila su sedam milijuna kuna čime smo unaprijedili proizvodne kapacitete i postigli višu razinu energetske učinkovitosti tvornice u Hercegovcu. U idućoj godini planirano je više od 11 milijuna kuna dodatnih ulaganja s ciljem daljnjeg povećanja proizvodnih kapaciteta. Ostvareni napredak u efikasnosti odvi-

PD

janja poslovnih procesa uz očekivane efekte novih ambicioznih projekata stvara nam prostor za amortizaciju očekujućih negativnih utjecaja iz okruženja.

Unatoč poreznom rasterećenju i nekim, nedvojbeno, pozitivnim promjenama, očekujemo da će za nas saldo porezne reforme završiti u negativnom području. Podizanje PDV-a u ugostiteljstvu imat će negativan utjecaj na potencijale prodaje na domaćem tržištu. To je još jedna potvrda ispravnosti naših strateških odrednica usmjerenih na jačanje poslovne aktivnosti na vanjskim tržištima. Financiranje investicja nužnih za ostvarenje

tih ciljeva bit će zahtjevnije zbog ukidanja oslobođenja od plaćanja poreza na dobit za reinvestirani iznos. Nemamo previše optimističnih očekivanja kad je u pitanju utjecaj pozitivnih efekata jačanja kupovne moći koji će proisteći iz poreznog rasterećenja dohotka. S obzirom da su ti efekti locirani na strani onih koji ostvaruju više dohotke, pretpostavljamo da će značajnije pridonijeti povećanoj potrošnji trajnih dobara.

Uvjereni smo da će i naredna 2017. biti još jedna godina tjekom koje ćemo uspješno apsolvirati aktivnosti predviđene našom strategijom za ovo srednjoročno razdoblje. v

Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2

Već intenzivno razmišljamo i o 5G mreži T ele2 je kompanija koja je sebi stavila u obavezu pružati najbolje usluge svojim korisnicima. Bez te “obaveze”, koja nas je vodila u našim razmišljanjima, ne bi bilo moguće napraviti značajan iskorak u našem poslovanju. Ovu je godinu obilježilo pokretanje najmodernije 4G mreže u Hrvatskoj, a potvrdu kvalitete mreže smo dobili i od tvrtke P3 Communications u čijem je istraživanju Tele2 ostvario najbolji rezultat u kategoriji prijenosa podataka.

Građanima Hrvatske to donosi priliku koju, zbog tehnološke zastarjelosti i neadekvatnih investicija u klasičnu fiksnu infrastrukturu, velika većina njih do sada nije imala – pristup širokopojasnom internetu velikih brzina. Zahvaljujući potvrđeno najboljoj 4G mreži, Tele2 je sada u mogućnosti ponuditi takvu uslugu u preko 90 posto hrvatskih domova.

Pristup brzom internetu temelj je razvoja društva u cjelini. Teško je zamisliti ravnomjerni razvoj Hrvatske bez preduvjeta pristupa brzog interneta svakom građaninu. Usudio bih se reći da je pristup brzom internetu danas

KORISNICI TRAŽE BRZI INTERNET SAD I ODMAH, A NE ZA 3 GODINE. PRISTUP BRZOM INTERNETU DANAS JE ONO ŠTO JE PRISTUP ELEKTRIČNOJ ENERGIJI BIO PRIJE 70 GODINA

PD

ono što je pristup električnoj energiji bio prije 70-tak godina, ili što je asfaltirani put do kuće bio prije 20-tak godina. U tom smislu pozdravljamo najavu Vlade o provođenju mjera javne politike, strategije i nacionalnih progra-

ma vezanih za izgradnju širokopojasne infrastrukture nove generacije kao ključne infrastrukture 21. stoljeća. Bez takve infrastrukture daljnje telekomunikacijske inovacije neće biti moguće sama 5G ovisi direktno o njoj. Od Vlade također očekujemo dodatni korak pri stvaranju takvih uvjeta na tržištu koji ne dovode do narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja. Osim stabilnog regulatornog okvira, priželjkujemo i nastavak uklanjanja parafiskalnih nameta uz partnerski argumentirani dijalog s industrijom. Generalno podržavamo sve kvalitetne inicijative koje su usmjerene uklanjanju prepreka za poslovanje i investicije, pogotovo kroz cjelovitu poreznu reformu.

Pružiti korisnicima fleksibilnost pri izboru, jednostavnost u korištenju, potpunu kontrolu troškova i to na dohvat prsta putem MojTele2 aplikacije, to jest, pružiti im odlično korisničko iskustvo, integralni je dio poslovanja i glavni zadatak svakog zaposlenika Tele2. Ovom prilikom posebnu zahvalu želim uputiti upravo njima, svojim kolegama, zaposlenicima Tele2, jer bez njihovog entuzijazma i predanosti ne bismo u ovako kratkom roku prešli put od nedovoljno dobre mreže do najbolje podatkovne mreže. Njihov trud i rezultate prepoznat je i u Švedskoj, središnjici Tele2 grupe pa je tako u planu i dodatno zapošljavanje u određenim strukovnim područjima unutar kojih će stručnjaci u Tele2 Hrvatska raditi na projektima na razini cijele grupacije. I dok je trenutni komercijalni fokus javnosti na uslugama temeljenim na 4G tehnologijama, mi već aktivno radimo na predradnjama za sljedeći korak – 5G. Tele2 će nastaviti investirati i kao i uvijek do sada, spremno odgovoriti potrebama tržišta za novi tehnološki skok. v

48 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Dražen Kocijan, predsjednik uprave Velpro centra

PD

Izazovi nas pokreću, slijede najbolja poglavlja

V

elpro je ove godine obilježio 15. obljetnicu postojanja, a od početka 2016. odvojio se od Konzuma te posluje kao zasebna tvrtka.

Tim potezom željeli smo veleprodajnom segmentu pružiti dodatni fokus i pažnju u poslovanju s ciljem daljnjeg razvoja i jačanja ovog segmenta poslovanja.

Ove godine ulagali smo u različite projekte i investicije kao, primjerice, u nova IT rješenja i web platformu za naručivanje robe ili jači vozni park koji nužan za kvalitetu usluge distribucije prema kupcima. Ove smo godine otvorili u Splitu i prvi u nizu HoReCa centara. Zadovoljni smo rezultatima koje smo postigli već u prvoj godini samostalnog poslovanja, no imamo vrlo visoka očekivanja od 2017. godine te smo spremni, jednako entuzijastično, zakoračiti u nove izazove.

Velpro se u 2016. i uspio visoko pozicionirati kao partner u HoReCa sektoru, zahvaljujući cjelovitim rješenjima koje nudi svojim partnerima u izazovnim uvjetima današnjeg poslovanja. Smatram da je to poslodavcu najbolja referenca u današnje vrijeme i zahvaljujući istoj, uspješno surađujemo s gotovo svim vodećim restoranima. Reputacija nije došla preko no-

Kome zahvaliti na stvarno ugodnoj radnoj temperaturi u radionici?

ći niti je bez pokrića. Vodili smo se imperativima kao što su visoka kvaliteta usluge, kvalitetna logistička podrška, širok asortiman i cjeloviti pristup. To su aduti zbog kojih je Velpro već dugo izbor i malih i obiteljskih hotela, ali i velikih hotelskih lanaca.

Uzimajući u obzir dosadašnje rezultate, ali i projekte koje planiramo u 2017., ova godina bila je samo početak priče u kojoj ćemo ona najzanimljivija poglavlja tek ispisati.

Naime, neosporno je da postoji ogroman potencijal veleprodaje i turizma u Hrvatskoj. Naš je zadatak da taj potencijal iskoristimo na najbolji mogući način, primarno kroz kvalitetnu i partnersku suradnju s HoReCa segmentom, ali i svim našim drugim partnerima. Hrvatska je u svijetu percipirana kao zemlja kvalitetne autohtone eno i gastroponude te ona u sve većoj mjeri postaje neizostavan dio ukupnog turističkog doživljaja Hrvatske za svakog gosta. Sukladno tome, za očekivati je da će se i u 2017. godini povećati domaća potrošnja, odnosno fokus HoReCa kanala na nabavi kvalitetnih, konkurentnih i autentičnih domaćih proizvoda.

Upravo u tom segmentu krije se velika konkurentska prednost Velproa,

koji nudi bogat asortiman s 12.000 artikala, većinom hrvatske proizvodnje.

Kada su u pitanju mali trgovci, Velpro s istima ostvaruje uspješnu suradnju od samog osnutka.

Ove godine potpisani su ugovori sa brojnim udrugama malih trgovaca, a partnerski odnos će u idućoj godini dobiti novu dimenziju, s obzirom na to da planiramo niz različitih projekata koji za cilj imaju podršku, očuvanje i unapređenje poslovanja malih trgovaca u Hrvatskoj.

Projekt “Plus market” ove je godine proslavio i 10 godina. Kada su Plus marketi u pitanju, izuzetno smo fokusirani na razvijanje noviteta i dugoročnih strategija koje će ovom projektu dati dodatna krila. Sav naš fokus usmjeren je na budućnost i nove izazove koji nas, sasvim sigurno, očekuju.

No, izazovi su ono što nas pokreće, a zadovoljstvo naših kupaca misao je vodilja svih razvojnih projekata u koje se upuštamo. Veseli nas činjenica da smo dokazali da smo itekako sposobni podizati standarde u pružanju usluga, biti dostupniji i poželjniji partner našim kupcima, te time i njima i nama dati dodatni poticaj za ostvarenje još boljih rezultata poslovanja. v

Točnije, EVN zemnom plinu.

Kad održavanje ugodne topline u vašoj radionici više ne predstavlja problem niti financijsko opterećenje, zaista nema razloga da zimu ne ubrojite u poslovni plan.

A mi vam garantiramo pouzdanu opskrbu plinom 0-24, svaki dan vaše uspješne poslovne godine.

Saznajte sve o tome kako uvesti zemni plin. www.evn.hr, info@evn.hr ili na besplatnom info telefonu 0800 820 820

Za ugodniji život.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

49

Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a

Uz samo dvije mjere IT sektor bi uzletjeo

GORAN STANZL/PIXSELL

H

rvatski IT sektor je najpropulzivniji i najbrže rastući dio gospodarstva. U 2015. ostvario je prihod od 7,11 milijardi kuna, izvoz od 2,04 milijarde i zapošljavao 12.700 ljudi. U odnosu na prethodnu godinu, izvoz je porastao za 24%, prihod za 9 % a broj zaposlenika za 10 %. Dodana vrijednost IT sektora u 2015. iznosila je 2,7 milijardi kuna, 52% više nego 2008. Time se popeo na treće mjestu po broju zaposlenika, drugo po dodanoj vrijednosti po zaposlenome te prvo po ulaganju u razvoj novih proizvoda i usluga. Sve ovo ostvareno je

SVI KAŽU DA VOLE PRIRODU LJUBAV DOKAŽITE RECIKLIRAJUĆI

www.cios.hr

IT SEKTOR ZAPOŠLJAVA VISOKO OBRAZOVANE, DAJE NATPROSJEČNO VISOKE PLAĆE, ALI KADROVA NEMA DOVOLJNO

uz minimalnu potporu države, a podaci za 2016. su još bolji te mislimo da je potrebno iskoristiti izuzetno pozitivan trend i potaknuti još brži rast i razvoj IT tvrtki. Zato je još 2009. osnovana Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) broji više od 200 članova, pretežito tvrtki u ICT sektoru.

Tijekom 2016. nastavili smo suradnju s predstavnicima Vlade RH, kako one do izbora u rujnu, tako i odmah nakon toga. Ponudili smo neke mjere no, nažalost, predstojeća porezna reforma ih ne uključuje.

IT sektor zapošljava visoko obrazovane kadrove, daje natprosječno visoke plaće, ali naše tvrtke imaju ogromnih problema s pronalaženjem kadrova, jer ih nema dovoljno. Razlozi su poznati, a obuhvaćaju neadekvatni obrazovni sustav, previsoko porezno opterećenje plaće, rigidnu administrativnu politiku i pregršt barijera.

Stoga predlažemo niz „soft mjera“ za koje smo sigurni da bi poslodavcima pomogle zadržati ljude. IT poslodavci, ali i mnogi u drugim sektorima, svjesni su da im upravo ljudi nose poslovanje i uspjeh, stoga ih žele. Predlažemo da se omogući plaćanje troškova team buildinga, vrtića za djecu zaposlenika, toplog obroka, sporta i re-

kreacije – i to tako da ne predstavljaju više plaću u naravi i drugi dohodak već da budu porezno priznati poslovni troškovi, barem na nivou reprezentacije. Ova mjera bi ujedno i potakla potrošnju jer bi mnoge tvrtke to koristile, a ujedno bi za te troškove i tražila račun jer su im porezno priznati, stoga bi i državni proračun imao višestruke koristi.

Poznato je da je IT sektor izvozno orijentiran pa smo se u više navrata osvrnuli na revidiranje neoporezivog iznosa za dnevnice i terenski dodatak za inozemstvo koji nije revidiran posljednjih 20 godina, a za koji radnik u nekim državama jedva može popiti kavu.

Ključno je bitno olakšati osnivanje tvrtki i rasteretiti poslovanje malih tvrtki, posebno početnika. Programeri su vrlo freelanceri i takav oblik poslovanja je problem u čitavoj EU jer je riječ o ljudima koji u pravilu najčešće nigdje ne plaćaju porez.

To je problem državnom proračunu, ali i poslodavcima u IT sektoru jer jedan broj onih koji završe fakultet nikad ne dođe na tržište rada upravo iz tog razloga. Predlagali smo niz mjera na tu temu, ali je nevjerojatno da se u poreznoj reformi pronašla novina u

Zakonu o doprinosima koja propisuje obvezne doprinose na određenu visinu plaće za direktore tvrtki ako nisu u radnom odnosu negdje drugdje. To je još jedan primjer kako, ni ova Vlada ne razumije da ne može tražiti svoje ako poduzetnik nije zaradio za sebe.

To nije partnerstvo.

Ptice na grani znaju da je istraživanje, razvoj i inoviranje okosnica razvoja. Ponosna sam što je IT sektor na samom vrhu po ulaganju u R&D. No, nužno je revitalizirati fiskalnu potporu koja nije u funkciji samo zato što tri godine nitko nije bio u stanju napisati izmjene pravilnika. Treba revidirati i Strategiju pametne specijalizacije kako bi više projekata iz IT sektora moglo kandidirati za sufinanciranje iz EU fondova. Samo kroz ove dvije mjere, IT bi mogao udvostručiti godišnja ulaganja u razvoj novih proizvoda.

CISEx pozitivno gleda na poslovnu 2017., što je prirodno zbog visoke orijentacije IT poduzetnika prema izvozu. Proizvodi i usluge hrvatskih IT tvrtki su izborili svoje mjesto na globalnom tržištu. Uz usvajanje nekih naših prijedloga moguće bi bilo dodatno ubrzati rast i time povećati prihod, zaposlenost i, u konačnici, ukupan BDP Hrvatske. v

GRUPACIJA FLORIAN HRVATSKA SVOJIM INVESTICIJAMA ČUVA POSTOJEĆA I STVARA NOVA RADNA MJESTA U REALNOM SEKTORU, POVEĆAVA STUPANJ DOVRŠENOSTI I FINALIZACIJE DRVNE SIROVINE U HRVATSKOJ, A SVOJOM IZVOZNOM STRATEGIJOM NA NAJJAČA TRŽIŠTA ZAPADNE EUROPE OMOGUĆUJE STABILAN RAST VLASTITIH KOMPANIJA U HRVATSKOJ

Lipovljani lignum d.o.o.

Florian Hrvatska je uslijed provedenih ulaganja u zadnjih nekoliko godina postao jedan od najvećih inozemnih ulagača u hrvatski drvni sektor i proizvodne linije za preradu drvne građe u najvišim stupnjevima finalizacije. Kompanija je u 2010. godini usvojila novu strategiju kojom je određeno da će se značajna financijska sredstva uložiti u hrvatski drvni sektor, kroz preuzimanje proizvodnih firmi, uvođenje novih proizvodnih linija i obnovu postojećeg strojnog parka s ciljem jačanja proizvodnje u Hrvatskoj u najvišim stupnjevima finalne prerade drvne građe, uz značajno povećanje broja zaposlenika i inozemnih prihoda.

U skladu s novom strategijom kompanija je 2012. godine otkupila od SDI tvornicu u Lipovljanima, pa je s tvrtkom Lipovljani Lignum započela s ulaganjima u vlastite proizvodne komplekse u Hrvatskoj. Preuzeti pogon je 2012. godine zapošljavao 80 radnika i ostvarivao prihode u visini od 28 mil. kn. Nakon ulaganja od 29,4 mil. kn, cjelovite obnove strojnog parka i izgradnje novih pogona za finalnu preradu drvne građe, društvo Lipovljani Lignum je u 2015. godini ostvarilo 4 puta veće prihode u visini od 113 mil. kn, uz planirano ostvarenje u 2016. godini od 120 mil. kn i 264 zaposlenika. Više od 90% prihoda ostvareno je putem izvoza proizvoda najvišeg stupnja finalizacije. Opisano prvo ulaganje u Hrvatskoj je u potpunosti provedeno u skladu sa zacrtanom strategijom što je definiralo smjernice daljnjih ulaganja u hrvatski drvni sektor.

Iduće ulaganje provedeno je tijekom 2013. godine, kada je odrađena akvizicija društva OTK iz Kaštelanca pokraj Varaždina.

Nakon provedenih ulaganja u strojni park u visini od 7,9 mil. kn, društvo je danas jedan od najboljih prerađivača sortimenta bukve sukladno standardima kvalitete zapadnih tržišta za koje je ukupna proizvodnja i namijenjena. Društvo OTK je, unatoč značajnim problemima tržišta temeljenom na sortimentu bukve, povećalo prihode s 30 mil. kn u 2013. godini na 45 mil. kn u 2015. godini, uz zadržavanje 50 zaposlenika.

Uz navedenu investiciju, Florian Hrvatska je tijekom 2013. godine putem postojećeg društva Elda Drvo, koje se do tada bavilo isključivo trgovinskom djelatnošću, s Podravskom bankom dogovorio dugoročni najam proizvodnog kompleksa za finalnu preradu u Pleternici (bivši pogon Tofrado) pa je nakon obnove strojnog parka započeta finalna prerada na bazi hrasta i jasena, u cijelosti namijenjena inozemnim tržištima. U 2015. godini Elda je ostvarila prihode u visini od 78 mil. kn, od čega je 59 mil. kn vezano za proizvodni segment, a ostatak od 19 mil. kn za trgovinsku djelatnost otkupa drvne građe od ostalih

proizvođača. Od pokretanja proizvodnje u Pleternici, Elda Drvo zapošljava 70 radnika.

Krajem 2014. godine ostvareno je preuzimanje renomirane tvornice namještaja DI Čazma, a tijekom 2015. godine započela je cjelokupna obnova strojnog parka i instalacija novih proizvodnih linija u vrijednosti investicije od 8 mil. kn, uz dokapitalizaciju od 7,5 mil. kn i planiran nastavak ulaganja u visini od dodatnih 9 mil. kuna. Uslijed trajanja operativnog restrukturiranja DI Čazma je tek u 2016. godini započela s radom u punom kapacitetu u primarnoj preradi i proizvodnji namještaja, pa je u 2015. godini ostvaren prihod od 45 mil. kn, što predstavlja značajan rast prihoda u odnosu na period prije preuzimanja kada je ostvareno 35 mil. kn, ali će tek 2016. godina pokazati prave potencijale tvornice s planiranim ostvarenjem prihoda od 61 mil. kn. Osiguranjem stabilnog poslovanja DI Čazma je zadržala sve zaposlenike, a trenutno zapošljava 107 radnika.

STRATEŠKO POVEZIVANJE S TVRTKOM DIN NOVOSELEC I JAČANJE FINALNE PRERADE

Florian Hrvatska 2016. godinu završava s dva izuzetno bitna ulaganja temeljem kojih su ostvareni preduvjeti značajnog rasta poslovanja i povećanja proizvodnih kapaciteta u najvišim stupnjevima finalne prerade drvne građe.

S vlasnicima društva Uni Viridas, koji posjeduje najveću investiciju u kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu od 9,9 MW, ugovoreno je ulaganje od 6 mil. eura u sušarske kapacitete neto iskoristivog volumena od 5.300 m3. Navedenim zajedničkim ulaganjem ostvareni su značajni ciljevi oba poslovna partnera – investicija u cijelosti implementira načelo kružne ekonomije kojim se toplinska energija u potpunosti koristi kao osnovni energent za sušarske kapacitete. Time društvo Uni Viridas ostvaruje propisanu učinkovitost postrojenja od preko 50%, a investicija je u cijelosti dovršena sukladno svim zakonskim okvirima kojima se regulira ekologija i zadana efikasnost. Za Florian Hrvatska investicija u 5.300 m3 sušarskih kapaciteta znači godišnju preradu od preko 33.000 m3 drvne građe i njenu pripremu za finalnu preradu u najvišim razredima finalizacije sa značajnom dodanom vrijednošću.

2016. godina završava investicijom u većinski paket udjela u društvu DIN Novoselec, koja za Florian Hrvatska predstavlja posebno važnu investiciju, jer se po prvi puta radi o kompaniji koja je i ranije ostvarivala odlične rezultate, a pod vodstvom dosadašnjeg stručnog menadžmenta i vlasnika, etablirala se kao izuzetno respektabilna kompanija s proizvodnjom vrhunskog parketa i namještaja prvenstveno za inozemna tržišta. Uz odličnu kompaniju i uspješan menadžment, Florian Hrvatska je s DIN Novoselcem dobila kvalificirane radnike s velikim iskustvom u preradi drvne građe, ali i u održavanju proizvodnih pogona, čime su stvoreni značajni preduvjeti za nastavak jačanja Florian Hrvatska i provođenje poslovne politike ulaganja u finalnu preradu, povećanje broja zaposlenika u proizvodnom sektoru i izvoz na zapadna tržišta.

Drvna industrija Novoselec d.o.o. nastala je na temeljima pilane iz 1929. godine. Zahvaljujući blizini vrhunske drvne sirovine, prije svega hrasta lužnjaka, u DIN-u ubrzo započinje proizvodnja parketa i masivnog namještaja. Preduvjet stvaranja zahtjevnih finalnih proizvoda je visoka stručnost menadžmenta i zaposlenika. Društvo je kontinuirano ulagalo u nove tehnologije i usavršavanje zaposlenika, čime je osigurano odlično poznavanje drvne sirovine i tehnologije

obrade drveta uz obučene zaposlenike koji desetljećima svoje znanje i vještine koriste za stvaranje visokokvalitetnih proizvoda. U proizvodnom pogonu u Novoselcu na 240.000 m2 provodi se cjelokupan proizvodni proces. DIN je u 2015. godini ostvario prihod od 37 mil. kn, dok trenutno zapošljava više od 180 radnika. Florian Hrvatska s menadžmentom DIN-a planira ulaganja u proizvodne kapacitete od preko 2 mil. eura, povećanje broja zaposlenika i značajno povećanje inozemnih prihoda.

U krugu tvornice DIN nalazi se i lokacija za kogeneraciju s ishođenim dozvolama za postrojenje snage 1 MW električne i 4.5 MW toplinske energije. Planirana je investicija od 6 mil. eura, a izgradnja kogeneracijkog postrojenja, uz sušarske kapacitete od 2.500 m3, za Florian Hrvatska znači godišnju preradu od preko 16.000 m3 drvne građe i njenu pripremu za finalnu preradu u najvišim razredima finalizacije. Investicija će u cijelosti biti dovršena sukladno načelu kružne ekonomije, učinkovitim korištenjem otpada iz procesa proizvodnje kao bazne sirovine za potrebe kogeneracijskog postrojenja te učinkovitim korištenjem toplinske energije iz kogeneracijskog postrojenja za potrebe sušarskih kapaciteta, čime se osigurava potpuna konzumacija toplinske energije, dok su sušarski kapaciteti preduvjet povećanja proizvodnje u najvišim stupnjevima prerade drvne građe.

DI ČAZMA d.o.o.

Navedene investicije od 2012. godine do danas potvrđuju da je Florian Hrvatska jedan od najznačajnijih inozemnih ulagača u hrvatski drvni sektor i konsolidirano je jedna od najznačajnijih i najvećih grupacija u hrvatskom drvnom sektoru s procijenjenim prihodima za 2016. godinu u visini od 350 mil. kn, koji se baziraju na preradi drvne građe i proizvodnji u najvišim stupnjevima finalizacije i dodane vrijednosti, od kojih je gotovo 85% ostvareno putem izvoza. Florian Hrvatska trenutačno zapošljava 690 radnika u proizvodnom sektoru uz isključivo hrvatski menadžment. Značajan ulagački potencijal u narednim godinama ostvarit će se pokretanjem investicije od 25 mil. eura u Poslovnu zonu Grada Vukovara, izgradnjom kompleksa za proizvodnju vrhunskog parketa i ploča od masivnog drveta te izgradnjom kogeneracijskog postrojenja. Vjerujemo da će uslijed dosadašnjih ulaganja i rezultata poslovanja, Vlada RH, resorno ministarstvo i nova uprava Hrvatskih šuma prepoznati grupaciju Florian Hrvatska kao kredibilnog poslovnog partnera koji investicijama čuva postojeća i stvara nova radna mjesta u realnom sektoru, povećava stupanj dovršenosti i finalizacije drvne sirovine u Hrvatskoj, a svojom izvoznom strategijom na najjača tržišta Zapadne Europe omogućuje stabilan rast vlastitih kompanija u Hrvatskoj.

Sadržaj omogućio Florian Hrvatska

NASTAVAK ULAGANJA GRUPACIJE FLORIAN HRVATSKA U DRVNI SEKTOR

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

51

Matija Žulj, osnivač i predsjednik Uprave Agrivija

2017. godinu svijet ulazi u nikad boljem stanju i, istovremeno, u nikad neizvjesnijem.

Napredak tehnologije, medicine i globalizacija poslovanja omogućili su da u 2017. ulazimo s najduljim životnim vijekom u povijesti čovječanstva, populacija broji 7,46 milijarde ljudi i nastavlja vrtoglavo rasti. U isto vrijeme, 795 milijuna ljudi je izgladnjelo i očekivanja su da se globalna proizvodnja hrane mora povećati za 60% do 2050. želimo li osigurati dovoljno hrane za tadašnju populaciju od devet milijardi ljudi. S obzirom na to da je proizvodni ciklus u poljoprivredi u prosjeku jednom godišnje, statistički gledano, imamo svega 33 godine, odnosno 33 pokušaja da povećamo proizvodnju hrane za 60% uz ograničene prirodne resurse, degradiranu zemlju i sve veći utjecaj klimatskih promjena. Pitanje hoćemo li uspjeti kao čovječanstvo sasvim je realno i apsolutno ozbiljno.

Osobno, vjerujem da hoćemo, ali bit će napeto.

Agrivi u 2017. godinu ulazi s otprilike trostruko većim brojem zaposlenika u odnosu na početak 2016. i značajno većim brojem kupaca, od kojih 99% čine inozemni koji dolaze iz 150 zemalja svijeta – slikovito, gdje god raste neka jestiva biljka, barem neki far-

NIKOLA ČUTUK/PIXSELL

Hrvatski startup ekosustav odrasta, globalno smo prepoznati U

mer koristi Agrivi kako bi unaprijedio svoju proizvodnju. Naša vizija da promijenimo način na koji se proizvodi hrana i ostvarimo pozitivan utjecaj na više od milijardu ljudi svakim danom postaje sve jasnija i snažnija. Kroz projekte velikih razmjera u kojima znanje najboljih poljoprivrednih procesa uz pomoć tehnologije dovodimo do stotina tisuća farmera svih veličina, dajemo svoj doprinos. Globalne nagrade i priznanja koji nas često uvrštavaju kao

SVE JE VIŠE HRABRIH OSNIVAČA KOJI IMAJU JASNU VIZIJU, GLOBALNU VIZIJU, I NE USTRUČAVAJU SE KONKURIRATI I NAJVEĆIM GLOBALNIM IGRAČIMA

ključne globalne lidere u našoj industriji pomažu nam da zamašnjak skaliranja zavrtimo još jače i otvaraju nam ulaz u firme o kojima smo do nedavno mogli samo sanjati. No brzi razvoj znači i da ispred nas slijedi, za nas kao tvrtku, dosad najizazovnije razdoblje, jer kontinuirano zapošljavamo i nedostaje nam kadra za razvoj softvera, osjeća se strašan manjak ljudi na tržištu. No, zasad se uspješno borimo s time, jer imamo sreću da dovoljno ljudi

žele raditi na projektima koji mijenjaju svijet, žele dati svoj osobni doprinos.

Ekosustav startupa i globalnih tehnoloških firmi u Hrvatskoj evidentno sazrijeva, imamo sreću da imamo dobar dvoznamenkasti broj tvrtki u različitim segmentima koje rade primarno za inozemno tržište i daju samopouzdanje novim tvrtkama da se može uspjeti i iz Hrvatske, i to iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Varaždina, pa čak i iz malog grada Kutine. Ni brojne administrativne barijere, visoki porezi i depresija hrvatskog društva ne mogu spriječiti one koji žele uspjeti.

Istina, često radi tih barijera moramo posezati za rješenjima koja odnose dio intelektualnog vlasništva i profita izvan Hrvatske, poput otvaranja sjedišta tvrtki izvan Hrvatske, ali to je bitan stav koji svi koji tek pokreću tehnološke firme moraju usvojiti. Posao ne bira nacionalnost, vjeru ili boju kože, ako nam naša država ne pruža uvjete koji nam trebaju, a druge države to nude, prirodno je posao prilagoditi situaciji i to je naša današnja realnost.

Svaki uspjeh pojedinog startupa ili već zrele tehnološke tvrtke iz Hrvatske je dodatni zamašnjak za sve u ekosustavu, jer nismo više nepoznati globalno, ljudi iz svih zemalja znaju za nas, znaju da imamo kvalitetne ljude i kvalitetne projekte. Uz to, sve je više hrabrih osnivača koji imaju jasnu viziju, globalnu viziju, i ne ustručavaju se konkurirati i najvećim globalnim igračima. Zato optimističnije nego ikad dočekujem novu 2017. godinu i veselim se vidjeti puno uspjeha naših kompanija na globalnom tržištu. v

Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave Poslovne inteligencije

Zelenih otoka će uvijek biti, ali sivila će biti više HRVATSKO GOSPODARSTVO NE MOŽE RASTI OD POTROŠNJE DEVASTIRANOG I SIROMAŠNOG HRVATSKOG TRŽIŠTA

H

rvatsko gospodarstvo je već godinama na staklenim nogama, a ni u 2017., niti u narednim godinama ne možemo očekivati značajnija poboljšanja ne dođe li do prilično dramatičnih promjena u društvu i politici. Gospodarstvo je preopterećeno porezima, doprinosima i fiskalnim nametima te nebrojenim propisima koji služe hranje-

nju metastaziranog javnog aparata.

Moguće je da će već sljedeće godine doći do točke infleksije u kojoj više ni turizam neće moći pokrivati rupe u proračunu i potrebe održavanja postojećeg mirovinskog i zdravstvenog sustava, pogotovo ako se realizira predložena porezna reforma. Za gospodarstvo vrlo dobrodošlu poreznu reformu koja će smanjiti prihode pro-

računa trebalo bi pratiti odgovarajuće smanjenje javnih rashoda, a pitanje je da li će to biti izvedivo.

Pokušajte zamisliti hrvatsko gospodarstvo kao čovjeka koji pliva s ruksakom s 20 cigli na leđima. Predložene reforme imaju efekt vađenja jedne cigle iz ruksaka. Umornom plivaču će na trenutak biti lakše, ali efekt će biti malen i kratkotrajan, u konačnici će se tek nešto kasnije utopiti. Nažalost, rješenja u kojem bi umorni plivač umjesto ciglama ispunjenog ruksaka dobio par peraja kojima bi se uključio u utrku sa svjetskom konkurencijom nema na vidiku.

Dugoročno, gospodarstvo će biti sve manje konkurentno zbog nedostatka radne snage. Posljednjih nekoliko godina iz Hrvatske se ne iseljavaju samo nezaposleni, nego i mnogi pametni i sposobni, a istovremeno nedovoljno cijenjeni i plaćeni – liječnici, inženjeri, građevinari, nastavnici.

Mnogi od najsposobnijih mladih stručnjaka svoju budućnost i budućnost svoje djece grade u Njemačkoj ili Irskoj, a u Hrvatsku se ne namjeravaju vraćati. U tri godine broj zaposlenih

u hrvatskom gospodarstvu stagnira, a broj nezaposlenih se po službenim statistikama smanjio s 350 na 250 tisuća.

Velik dio nezaposlenih u biti nije zaposliv, jer nemaju ni stručnu spremu ni potrebna znanja za današnju digitalnu ekonomiju.

Hrvatsko gospodarstvo ne može rasti od potrošnje devastiranog i siromašnog hrvatskog tržišta, moramo izvoziti i biti konkurentni u svijetu, što je bez kvalitetnih stručnjaka nemoguće, a njih iz dana u dan ima sve manje.

Industrije poput IT-a taj manjak već duže vremena osjećaju, a sve je više vidljiv i u drugim industrijama.

Ponekad mi se čini da su svi koji žele i možda su mogli donijeti pozitivnu promjenu već odustali. Neki su se iselili, a neki vode neku svoju manju ili veću uspješnu priču koja je super za krug ljudi koji su u nju uključeni, poput mnogih uspješnih IT firmi koje se uglavnom bave izvozom. Takve priče su nedostatne da naprave neki bitniji zaokret cijelog društva - takvih zelenih otoka će uvijek biti, ali na žalost sivila će biti sve više. v

52 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Mate Krpan, predsjednik Uprave mStarta

Najveći je izazov 'lov' na dobre kadrove G otovo u svim gospodarskim granama, bilo da se radi o maloprodaji, proizvodnji, uslužnim djelatnostima ili tradicionalnim granama poput poljoprivrede, ne samo da su neophodna IT rješenja, nego su jedan od načina ostvarivanja i zadržavanja konkurentne prednosti te ključnih faktora rasta.

U proteklim godinama mStart je narastao u jednog od vodećih pružatelja IT usluga u regiji s preko 250 zaposlenih i širokim spektrom kompetencija, od ERP-a, CRM-a, E-commerce-a, poslovnom izvještavanja i analitike, te partnerstvom sa vodećim IT vendorima poput SAP-a, Microsofta, Oraclea, IBM-a, BMC-a i drugih. U tekućoj godini odradili smo niz uspješnih projekata poput podizanja nove internet trgovine Abrakadabra.com, izrade CRM rješenja za proizvodnju i distribuciju, strategije eHZZO-a, informatizacije Agrolagune, itd...U procesu širenja poslovanja otvorili smo podružnice u Srbiji i Bosni i Hercegovini te zaposlili preko 50 novih djelatnika a očekujemo nastavak ove dinamike zapošljavanja i u sljedećoj godini.

I za vrijeme negativnih makroekonomskih pokazatelja u proteklim godinama, hrvatska IT industrija bi-

JEDNOSTAVNIH I BRZIH RJEŠENJA NEMA, PROMJENE ISTOVREMENO SADA MORAJU PROVODITI I POSLODAVCI I DRŽAVA

PD

lježila je pozitivne trendove, a mnoge domaće IT tvrtke dokazale su se ne samo na domaćem nego i na stranim tržištima. S obzirom na predviđeni blagi rast hrvatskog gospodarstva u sljedećoj godini, možemo očekivati i veće investicije u IT, a time i rast uku-

pnog IT tržišta. Već sada je jasno da će daleko veći izazov od pronalaženja novih projekata biti pronalaženje adekvatnih kadrova. Ulazak Hrvatske u EU olakšao je poslovanje domaćim tvrtkama u zemljama članicama, ali isto tako otvorio je tržište rada, što za

posljedicu ima intenzivniji odljev visokoobrazovanih kadrova iz Hrvatske u protekle 3 godine.

Plaća je samo jedan od bitnih čimbenika atraktivnog okruženja za zaposlenike; važni elementi su i profesionalni razvoj kroz edukacije, rad s novim i inovativnim tehnologijama te sudjelovanje na velikim međunarodnim projektima. Stvaranje takvog okruženja nije jednokratan posao već dugotrajan i kontinuirani proces.

Kako bi privukao stručne kadrove, mStart već niz godina surađuje s akademskom zajednicom kroz istraživačke projekte i natječaj za studente koji smo nazvali „Inovacijom do poslovne prilike“ , gdje smo studentima pružili mogućnost da svoju karijeru grade na zanimljivim projektima koje su sami osmislili. Svjesni važnosti inovacija, osim interne, potičemo vanjsku inovativnost i kroz Zagrebački Inkubator Poduzetništva, s kojim smo pokrenuli akcelerator za startup-ove kojima pomažemo u prvim koracima na otvorenom tržištu.

Jednostavnih i brzih rješenja nema, promjene istovremeno sada moraju provoditi i poslodavci i država, kako bi rezultati bili vidljivi tek za nekoliko godina. v

Profesionalnost iznad svega Naša misija je pružanje usluga revizije i financijskog savjetovanja visoke kvalitete i pouzdanosti te stvaranje povjerenja na tržištu kapitala. Predanost profesiji potiče nas da kao tim dijelimo znanje, vještine i iskustvo za dobrobit naših klijenata. Kroz našu međunarodnu mrežu razmjenjujemo znanja o financijskim, računovodstvenim i poslovnim praksama te zakonodavnim specifičnostima svjetskog tržišta. www.bakertilly.hr office@discordia.hr

www.bakertilly.hr Baker Tilly is a trading name of Baker Tilly Croatia d.o.o.

An independent member of Baker Tilly International

petak/subota, 25./26. studenoga 2016.

poslovna 2017.

www.poslovni.hr

53

Renato Radić, predsjednik Uprave i vlasnik Prima grupe

Kvaliteta je put do konkurentnosti

PD

G

odina na izmaku je nakon dužeg vremena donijela neke pozitivne pomake na makroekonomskoj razini. Znači li to da možemo s optimizmom gledati na sljedeću? Jesu li naznake pozitivnih pomaka uistinu rezultat sustavnog usmjeravanja hrvatske ekonomije u smjeru održivog razvoja?

Treba biti iskren i priznati da se praktično od osnutka države nismo nikada posvetili sustavnom razvoju

gospodarstva, a domaću proizvodnju smo, u najmanju ruku, potpuno zanemarili, a čak i sustavno uništavali.

U situaciju u kojoj je danas naše gospodarstvo nije došlo slučajno.

A gdje smo, možda najbrže shvatimo kad se zapitamo: po kojem proizvodu je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu ili barem Europi? Što to novo stvaramo?

Koji je to proizvod kojem oznaka MADE IN CROATIA daje konkurentsku prednost? Nažalost, niti jedan. Ovdje

se naravno možemo sjetiti turizma, perjanice našeg gospodarstva za koji se lovimo kao za posljednju slamku spasa. Uz sve poštovanje prema rezultatima turističkog sektora, ne treba zaboraviti da veliku, ako ne i presudnu konkurentsku prednost u ovoj grani možemo zahvaliti prirodnom bogatstvu u obliku jadranske obale. Što nam onda nosi bliska budućnost? Daleko od toga da smatram da su sve prilike propuštene. Štoviše, uvjeren sam da u našem drvno-prerađivačkom sektoru, ali i ostalim industrijskim granama, postoje tvrtke koje će znati iskoristiti prilike koje su nam se pružile ulaskom u EU. Radi se o tvrtkama koje svoj razvoj baziraju na istinskoj orijentiranosti tržištu, a to znači na razvoju svojih vlastitih proizvoda, s visokim stupnjem dodane vrijednosti što ih čini prihvatljivim na najzahtjevnijim tržištima.

Ukratko, konkurentnost naše proizvodnje moramo graditi na kvaliteti, nikako na cijeni. Hitno se moramo fokusirati na inovacije i vlastiti dizajn, proizvode visoke dodane vrijednosti koje ćemo moći uspješno brendirati, a zaboraviti priču konkuriranja u najnižim cjenovnim segmentima, poluproizvodima ili čak izvozu sirovina. Još jedna ključna varijabla je

KOJI JE TO PROIZVOD KOJEM OZNAKA MADE IN CROATIA DAJE KONKURENTSKU PREDNOST? NAŽALOST, NITI JEDAN

vrijeme. Vrijeme koje imamo nije neograničeno. Razvoj tehnologija i proizvoda s dodanom vrijednošću mora biti brz i efikasan, a za to nam je potrebna kvalitetna organizacija na mikroekonomskoj i makroekonomskoj razini. Organizacija kojoj je isključiva svrha dati podršku tehnološkom i tržišnom razvoju poduzeća mora biti kreativna i fleksibilna.

U područje koje treba kvalitetnije, procesno organizirati ubrajam i sve oblike državne birokracije koji se tiču stvaranja okvira u kojem djelujemo kao gospodarstvenici. Ovako visok stupanj birokratizacije koči razvoj gospodarstva iz jednostavnog razloga neusklađenosti razine birokratizacije s veličinom države.

I država mora raditi na svojoj konkurentnosti jer time direktno utječe na konkurentnost poduzetnika.

Danas umjesto podrške razvoju gospodarskih subjekata, imamo u velikoj mjeri birokraciju koja je sama sebi svrha i kojoj je prioritet ispunjavanje svojih kratkoročnih ciljeva u odnosu na stvaranje okvira za dugoročno održiv ekonomski razvoj.

Nadam se da će nam svima 2017. biti godina koju ćemo pamtiti kao stvarnu prekretnicu u razvoju nacionalnog gospodarstva. v

54 poslovna 2017.

petak/subota, 25./26. studenoga 2016. www.poslovni.hr

Iva Pripuz Špekuljuk, članica Uprave CIOS-a

Hitno treba sati na kraj nestabilnom regulatornom okviru koji koči investicije I

ako je krenuo najavljivani rast hrvatskog gospodarstva, vjerujem da bi on mogao biti puno veći dogode li se velike strukturne reforme, koje će privatnom sektoru osigurati stabilan i pojednostavljen prostor za investicije i zapošljavanje. Također, vrijeme je da se odustane od dosadašnjih praksi te, ne gledajući samo na političke poene i birače, potraži pomoć najboljih iz struke i gospodarstva, identificira probleme, te u koordinaciji predložiti mjere za otklanjanje istih, a ishod treba biti stabilan makroekonomski okvir. Pod hitno treba identificirati i ukloniti sve administrativne prepreke, smanjiti nepotrebnu birokraciju, pojednostaviti regulativu i smanjiti parafiskalne namete. Hitno moramo uvesti promjene u ovršni zakon koji će napokon štiti vjerovnike, odnosno naše poduzetnike i potencijalne ulagače te, općenito, stvoriti jedno stabilno regulatorno okruženje koje će biti dobar temelj za otvaranje prema investicijama i velikim projektima.

CIOS Grupa je, za primjer, od 2010. godine uložila više od 330 milijuna kuna u suvremene reciklažne centre s najboljom dostupnom teh-

PD

NADAMO DA ĆE NOVA VLADA PREPOZNATI PROBLEME I MUKE PRIVATNOG SEKTORA, A NE SAMO DOPRINOSITI STIGMATIZIRANJU PODUZETNIKA KAO STRANOG TIJELA OVOG DRUŠTVA

nologijom, što kroz poslovne banke, što iz vlastitih sredstava, no nestabilni regulatorni okvir i stalne izmjene zakona dovele su nas do nepovjerenja u održivost tih investicija, te smo bili prisiljeni zaustaviti ciklus investiranja i napraviti restrukturiranje, što operativno, što financijsko. Samo 2015. godine, kao vjerovnici smo otpisali preko 60 milijuna kuna potraživanja od dužnika/kupaca, što nam je na razini grupe prouzročilo gubitak, iako ostvarujemo zavidne prihode. Također, uzimajući u obzir sve zakonske promjene posljednjih godina, ako se nešto ne poduzme, jedini koji će nastaviti profitirati i rasti su društva iz informatičkog sektora, jer sve dosadašnje promjene iziskuju još veće i zahtjevnije promjene informatičkog sustava te zapošljavanje stručnijeg kadra, dok se ne ostavlja prostor za ostale, pa i manje stručne, ali prijeko potrebne kadrove.

Nadamo se iskreno da će nova Vlada prepoznati probleme i muke privatnog sektora, te napokon početi komunicirati s poduzetnicima, a ne samo doprinositi stigmatiziranju poduzetnika kao stranog tijela ovog društva iako isti značajno pune proračun. v

U znaku četvrte industrijske revolucije Z ti koje donosi 4. industrijska revolucija. Čini se da smo dobili Vladu koja, sudeći po najavama, shvaća u kojoj mjeri nove tehnologije mogu ubrzati razvoj Hrvatske u skladu sa razvijenijim ekonomijama, te kako digitalna transformacija može doprinijeti većoj konkurentnosti našeg gospodarstva.

Već smo toliko puta čuli da bi informacijsko-komunikacijska tehnologija mogla/trebala/morala biti motor gospodarskog rasta. Čini se da je konačno stigao trenutak u kojem će ona postati stvarnost.

SAP, kao globalni predvodnik na tržištu poslovnih aplikacija, ne samo da je spreman na taj trenutak, nego i nudi cijeli niz alata za digitalnu transformaciju, od kompletnih paketa za digitalizaciju različitih aspekata poslovanja do specijaliziranih alata kao što je SAP Digital Boardroom koji rukovodećem osoblju omogućuje ad-hoc analize i poslovnu inteligenciju u realnom vremenu. v

OSTVARE LI SE PROGNOZE O RASTU HRVATSKOG GOSPODARSTVA, ICT SEKTOR – KOJI IONAKO RASTE BRŽE – MOGAO BI GA POVUĆI I UBACITI U VEĆU BRZINU

PD

a nas u SAP-u, 2016. je bila dobra godina. Uspješno smo dovršili velik i inovativan zadatak: Abrakadabra. com, Agrokorovu platformu za online trgovinu koju pokreće SAP Hybris Commerce. Tu je i cijeli niz za nas novih korisnika koji su se odlučili uvesti SAP-ova rješenja za digitalizaciju svojih poslovanja, kao što su npr. Orbico, Franck, Pevec i Omco. Ostvarili smo rast, kakav se i očekuje od tržišnog lidera poslovnog softvera, a u 2017. očekujemo – veći rast.

Bez obzira na to hoće li se ostvariti najoptimističnije prognoze o oporavku hrvatskog gospodarstva, praćenog naglim rastom, ili one opreznije, koje predviđaju oprezan i polagan nastavak sadašnjeg rasta, jedno je sigurno – rast će uvjetovati, potaknuti i razmahati digitalna transformacija.

Oni koji se na vrijeme uključe i prihvate promjene koje donosi digitalna transformacija, moći će iskoristiti sve blagoda-

PD

Sonja Popović, direktorica SAP-a

www.prima-commerce.hr

Kvaliteta hrvatskog masivnog drva za toplinu vaĹĄeg doma OsmiĹĄljeno i proizvedeno u PRIMI