hrvatska pamet hrvatskoj
9
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr
Proglašenje pobjednika Svečanom dodjelom nagrada obilježen završetak druge godine projekta Poslovnog dnevnika
Oni su pokazali da se ne trebamo bojati za budućnost Hrvatske
2
ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ
ana.maria.filipovic.grcic@poslovni.hr
Dobitnicima su uručena priznanja i novčane nagrade u visini od 21 tisuće kuna koje će im pomoći u realizaciji ideja s kojima su pobijedili na natječaju
D
ruštveno odgovorni projekt Poslovnog dnevnika pod nazivom Hrvatska pamet Hrvatskoj (HPH) svečanom dodjelom nagrada najboljim studentskim poslovnim planovima obilježio završetak druge godine održavanja. Tom su prilikom uručena priznanja i novčane nagrade u visini od 21 tisuće kuna koje će pobjednicima pomoći u realizaciji ideja prijavljenih
Najbolji u kategorijama: Matija Drniković, Vladimir Puvača te Josipa Bjelobrk i Žana Plejić MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL
u jednoj od tri kategorije. Iako je prva godina HPH brojala pet kategorija unutar kojih je pristiglo čak 320 radova, ove je godine izbor smanjen na one koje su se pokazale studentima najatraktivnije, i to Izvorno hrvatsko, Poduzetna Hrvatska i Inovativna Hrvatska.
Ambicioznost mladih
“Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj pokrenut je s ciljem da mladima pokažemo kako za njih u Hrvatskoj ima mjesta. Stotinjak prijavljenih projekata ove godine svjedoči o inovativnosti i potencijalu novih generacija koje Styria s partnerima želi još dodatno osnažiti i motivirati. S obzirom na to da ambicioznost mladih ljudi svake godine premaši naša očekivanja, kao i zaista velik odaziv partnera, sa sigurnošću možemo reći da smo u nastoja-
njima da mlade zadržimo u Hrvatskoj na dobrom putu“, poručio je zamjenik glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević prije proglašenja pobjednika. Naime, ukupno je devet finalista po procjeni stručnog žirija detektiralo određeni problem hrvatskog gospodarstva te svojim projektom ponu-
MLADIMA ŽELIMO POKAZATI KAKO ZA NJIH U HRVATSKOJ MJESTA IMA. PRISTIGLI PROJEKTI SVJEDOČE O INOVATIVNOSTI I POTENCIJALU NOVIH GENERACIJA KOJE STYRIA S PARTNERIMA ŽELI JOŠ DODATNO OSNAŽITI I MOTIVIRATI, KAŽE NIŠEVIĆ
dilo odgovor na isti što je u samom startu prilično odgovorna zadaća koju su preuzeli. Iako je pobjednik u svakoj kategoriji samo jedan, svi su pokazali kako posjeduju predispozicije koje će im omogućiti da postanu liderima unutar tržišnog segmenta za koji su se prijavili. Izvorno hrvatsko je kategorija unutar koje bi natjecatelji trebali osmisliti na koji će način plasirati postojeći hrvatski proizvod, istaknuti njegove kvalitete svojom kreativnošću i idejama ili jednostavno osmisliti potpuno novi proizvod i strategiju za njegov što bolji uspjeh na našem i inozemnim tržištima. Velika prednost kreativnih industrija krije se upravo u činjenici da ona nudi niz mogućnosti za razvoj novog, autohtonog i samo našeg proizvoda nastalog kao rezultat kreativnog uma
14 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
i stvaralaštva. U sklopu nje su Luka Dragaš s novim konceptom čokolada Dobro, Matija Drniković s računalnom igrom baziranom na hrvatskoj kulturnoj baštini i Ivana Đilas s idejom nove prezentacije izvorno hrvatskih proizvoda pokazali da žele mijenjati stvari oko sebe. Pobjedu je odnio Matija Drniković s idejom računalne igre Čudnovate zgode šegrta Hlapića.
Velika motivacija
Stella Antolović s Veleučilišta Baltazar Zaprešić s Andrejom Bekavac MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL i Jo Kempen iz Hrvatske pošte
Janja Borić i Koraljka Bošnjak iz HP Inc-a i Tihana Lešić MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL iz Poslovnog dnevnika
Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Jasna Bibić, direktorica prodaje i strateških projekata Poslovnog dnevnika MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL
Miljenko Šimpraga, prorektor Sveučilišta u Zagrebu s Mislavom Šimatovićem, glavnim urednikom Poslovnog dnevnika
MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL
“Želim se zahvaliti organizatorima, ali i svima koji su mi pomogli da ideju dovedem do realizacije. Motivacija poput ove pomoći će mi da u svim budućim nastojanjima nastavim jednako ustrajno. Planiram završiti faks te nakon toga svoji tim proširiti dodatnim stručnim kadrom što će omogućiti da se svi angažiramo u poslovnom svijetu”, poručio je Drniković. U sklopu Poduzetne Hrvatske natjecatelje se potiče da predlože konkretne poduzetničke ideje i projekte usmjerene razvoju održivih biznisa. Prijedlozi se mogu odnositi na otkrivanje novih tržišnih niša, kao i stvaranje sasvim novih poslovnih koncepata utemeljenih na postojećim biznisima i poslovnim modelima. Neka od rješenja koje ova kategorije zahtjeva je i odgovor na pitanje kako zasnovati održiv biznis od nule, kako spajanjem raznih sektora i dijelova Hrvatske te iskorištavanjem onog pozitivnog i kvalitetnog što svaki sektor i regija nudi, stvoriti bolju i poduzetniju Hrvatsku. Najboljima u ovoj kategoriji proglašene su Ana Čobanković, Žana Plejić i Josipa Bjelobrk s idejom bilja&bilje brenda bilježnica koje mirisom aromatičnog bilja te bojom papira potiču kognitivne sposobnosti onih koji se njima služe. “Hvala vam na prilici koju pružate nama mladima i hvala svima koji su nam pomogli sugestijama. Nastavit ćemo razvijati naš prototip i nadam se da ćemo uskoro biti na tržištu”, kazale su pobjednice. U istoj kategoriji natjecale u se i Josipa Tadić te Nadja Kosojević koje su osmislile uslugu sigurnog parkiranja bicikala NadJos te Vladimira Pavlović i Josipa Vurnek s idejom studentske zadruge Fabric8 co-op, osvojivši velike simpatije i podršku stručnog žirija. Matija Krajtner s
poslovnim planom razvoja infrastrukture i potencijala biodizela nazvanim Biocorp, zatim Vladimir Puvača s Fit Foodsom odnosno specijaliziranim web sustavom namijenjenom zdravoj prehrani te Dario Karin i Šimun Mihanović s idejom tehnološki naprednog ugostiteljstva finalisti su kategorije Inovativna Hrvatska. Nagrada je otišla u ruke Vladimira Puvače, koji od same prijave na projekt naglašava svoj entuzijazam oko realizacije ide-
je. “Hvala žiriju pred kojim sam uživao prezentirati Fit Foods, hvala Poslovnom dnevniku što nam daje priliku da pokažemo što znamo. Novac ću uložiti u otvaranje tvrtke i uskoro krećemo s radom”, rekao je Puvača. Također, Inovativna Hrvatska se pokazala posebno zanimljivom jer u sklopu ove kategorije studenti imaju najviše prostora za kreativnost i obrazloženje ideja koje će biti od velike koristi pojedincima ili tvrtkama te time pomoći do-
NOVAC ĆU ULOŽITI U OTVARANJE TVRTKE I USKORO KREĆEMO S RADOM, REKAO JE PUVAČA
Debatni klub Ekonomskog fakulteta Zagreb organizirao je raspravu o studentskoj praksi MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL
datnom razvoju Hrvatske i ojačati naš status na polju inovativnosti u svijetu. U sklopu manifestacije dodjele nagrada održana je i debata na kojoj se raspravljalo na temu treba li odrađivanje prakse biti preduvjet za dobivanje diplome.
Stjecanje praktičnog znanja
Za debatu su zaslužni članovi Debatnog kluba Ekonomskog fakulteta Zagreb čiji je rad od osnutka 2014. godine ovjenčan s dvije dekanove i jednom rektorovom nagradom, a koji je osnovan s ciljem promicanja argumentirane rasprave i dijaloga među studentima kao i educiranja o javnom nastupu i prezentacijskim vještinama. Ukupno osam govornika raspoređenih u četiri grupe u petak je u CineStaru pokazalo zavidne govorničke vještine, ukazavši time i na važnost strukturirane rasprave. Pitanje nedostatka praktičnog znanja studenata koji izlaze na tržište rada posebno je aktivno posljednjih nekoliko godina kada se bilježi povećana nezaposlenost, uslijed čega se mladi i sami osjećaju nedovoljno konkurentnima. Afirmativna strana na debati zauzela je stav kako studenti od prakse mogu samo profitirati, dok se opozicija suprotstavila argumentima da su poslovi koji se na praksama dodjeljuju uglavnom simbolični te da mladi u takvim okolnostima nemaju previše prilike za osobni razvoj. Na kraju je pobijedila afirmacijska strana, koja je argumentima publiku uvjerila u vjerodostojnost tvrdnji koje su branili. v
16 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
Ovo je studentima odlična startna pozicija z
Partneri o projektu ‘Hrvatska pamet Hrvatskoj’ Poslovnog dnevnika podržali su brojni partneri koji ističu da projekt pro Mnogi studenti dobili su priliku promovirati svoje poduzetničke ideje DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL
DRAGICA MARJANOVIĆ,
LIDIJA TOŠIĆ,
direktorica marketinga i komunikacija Uniqa osiguranja
glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
I ovu sezonu projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj obilježili su sjajni projekti studenata koji su još jednom dokazali da je potencijal mladih ljudi velik, no da im je u realizaciji njihovih ideja potrebna podrška. Ona se pokazala ključnom, i pritom ne mislim samo na financijsku nagradu već i na stručnu podršku koju studenti dobivaju tijekom razrade svojih projekata. Prilika da svoje znanje i umijeće predstave potencijalnim poslodavcima također je vrlo vrijedna, ako znamo da su danas upravo mladi ljudi jedna od najbrojnijih skupina nezaposlenih u Hrvatskoj. Iskreno vjerujem da će sjajni projekti koje smo vidjeli zaživjeti i da će njihov poduzetnički duh uskoro ‘zaraziti’ još više mladih koji će dobrim i kvalitetnim inicijativama pokazati da se ne isplati sjediti i čekati, već da se treba pokrenuti. I trud će se isplatiti! Mladi su u ove projekte i inicijative unijeli svoje znanje, energiju i entuzijazam te nam pokazali da njihovo vrijeme dolazi. Sjetimo se genijalnog projekta pametne klupe koji je prve poduzetničke korake započeo upravo u projektu Poslovnog dnevnika, a danas mu je doslovno - nebo granica. Uniqa se već u prvoj godini pridružila projektu jer smo uvidjeli njegov potencijal, a ove godine nismo ni dvojili želimo li ponovno biti dijelom ove lijepe i inspirativne priče. Uniqa osiguranje posebno podržava djecu i mlade, a naš doprinos pokazujemo i kroz novu platformu društveno odgovornog poslovanja, internetsku stranicu ‘radostzivota.uniqa.hr’ na koju se mogu prijaviti projekti za dobrobit u zajednici, osobito za djecu i mlade.
Fond podržava projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj jer je orijentiran na mlade ljude kojima treba pomoći i motivirati ih u razvijanju inovativnih ideja koje poslije mogu detaljnije razraditi i plasirati ih na tržište. Na primjeru prošlogodišnjeg laureata, Ivana Mrvoša koji je osvojio nagradu za dizajn solarne klupe, najbolje se može vidjeti kako sudjelovanje na ovom natjecanju može biti odlična startna pozicija za razvoj vlastitog uspješnog poduzetničkog posla. Mladi studenti koji su se natjecali ove godine u konkurenciji Inovativna Hrvatska također su osmislili dobre projekte, istražili su tržište i uočili probleme, koje prema svojim preferencama, žele riješiti. Ne smijemo zaboraviti da su to 20-godišnjaci koji su se uhvatili u koštac s izradom poslovnim planovima, cost-benefit analizama svojih projekata, te da su teorijska znanja koja su usvojili u sklopu fakultetskih kolegija praktično primijenili na konkretnim projektima. Svi ti projekti imaju tendenciju da se, uz određenu doradu dalje razvijaju i budu uspješni. Ipak, moram priznati da me je koliko svojom idejom, toliko još više srčanim pristupom i prezentacijom, oduševio Vladimir Puvača s Fit Foodsom. Vrlo promišljeno je osmislio cijeli projekt, razradio sve njegove segmente, imao odgovor na svako naše pitanje. Mladić dolazi iz Osijeka i posebno emotivno je pričao o svojim prijateljima koji odlaze u Irsku i iskazao želju da kroz svoj projekt zaposli još mladih ljudi koji onda ne bi trebali ići ‘ za kruhom’. Stoga kao partneri projekta, izražavamo svaku pohvalu ovoj akciji jer pokušava potaknuti pozitivne društvene promjene i otvoriti vrata mladima trudeći se zadržati ih u Hrvatskoj te im osigurati mogućnost zapošljavanja u svojoj zemlji.
hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
17
ja za razvoj uspješnog poduzetničkog posla
ekt promiče izvrsnost hrvatskih studenata te potiče njihovo lakše i brže uključivanje na tržište rada NATAŠA HRABAR KAŠTELAN,
PETRA POPEK BIŠKUPEC,
voditeljica odjela marketinga, odnosa s javnošću, odnosa s klijentima i administrativne podrške AZ Fonda
AZ obvezni mirovinski fond, od početka poslovanja pa do danas, podržava i uključuje se u projekte koji doprinose podizanju razine znanja u području financija, ali i stjecanja dodatnih vještina koje će današnjim studentima, a sutra mladim zaposlenicima biti od velike pomoći na njihovim prvim radnim mjestima. Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj prepoznali smo upravo kao projekt koji je studentima ponudio da promoviraju svoju ideju, ali i da se uhvate u koštac s izazovom osmišljavanja cjelokupnog projekta te njegove prezentacije koja je trebala biti sveobuhvatna i uvjeriti auditorij kao u ideju tako i izvedivost projekta u svakom njegovom dijelu. Zaista sam ugodno iznenađena kako idejama tako i načinom promišljanja, te postavljanjem projekta od početka do krajnje izvedbe. Neki od projekata imali su i planove za daljnji razvoj što pokazuje da su mladi zaista sposobni i na promišljanje na duže staze. Naravno, uslijed neiskustva, bilo je dijelova projekta koji su možda bili nedorečeni ili su nedostajali, međutim kroz pitanja i razgovor sa studentima došli smo do mogućih rješenja, dali smo određene preporuke i upozorili na kritične dijelove projekta. Vjerujem da je studentima bilo zanimljivo i korisno prodiskutirati određene dijelove svojih projekta i ideja s nama iz žirija, a kako smo iz različitih kompanija i pokrivamo različita područja unutar njih – studenti su dobili zaista konkretne komentare i preporuke s različitih područja poslovanja. Rekla bih da je jedan od problema, ne ulazeći dublje u probleme hrvatskog školstva, nedostatak prilika stjecanja praktičnih iskustava u vrijeme studiranja. Pa bih stoga mladima preporučila da se uključuju u ovakve projekte kao što je projekt Poslovnog dnevnika, ali i u sve druge projekte koji im se pružaju na njihovim fakultetima unutar studentskih asocijacija ili međunarodnih razmjena studenata, stručnih praksi i različitih drugih oblika uključivanja u svijet rada, a u kojima će steći prva iskustva koja će im sigurno biti dragocjena na budućem poslu.
profesorica na ekonomskim predmetima Veleučilišta s pravom javnosti Baltazar Zaprešić
VJERUJEM DA ĆE SJAJNI PROJEKTI KOJE SMO VIDJELI ZAŽIVJETI I DA ĆE NJIHOV PODUZETNIČKI DUH USKORO ‘ZARAZITI’ JOŠ VIŠE MLADIH
Veleučilište Baltazar Zaprešić aktivno sudjeluje u pripremi i provedbi istraživačkih i razvojnih EU projekata financiranih iz postojećih nacionalnih i međunarodnih programa i fondova. Vjerujemo da se zajedničkim djelovanjem stručnoga i nastavnoga osoblja u provedbi cijeloga projektnog ciklusa doprinosi daljnjemu razvoju novih i unapređenju kvalitete postojećih studijskih programa, osiguranju kvalitete obrazovnih usluga i jačanju prepoznatljivosti Veleučilišta kao relevantnoga čimbenika društveno-ekonomskoga razvoja zajednice u kojoj djeluje. U sve projektne aktivnosti nastoje se aktivno uključiti i studenti koji tako mogu primijeniti znanja usvojena studiranjem i steći nove vještine i iskustva. Upravo zato smo već dvije godine ponosni partneri projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj. Želimo aktivno podržati sve napore koji pružaju mogućnost mladima za iskazivanje njihovih ideja, jer svaki kontakt s praksom doprinosi razvoju njihove kreativnosti, povećanju samopouzdanja i olakšava im ulazak u poslovni svijet. Zahvaljujemo Poslovnom dnevniku što nas je pozvao za partnera i veselimo se nastavku ovog projekta.
ZAGORKA MINTAS,
direktorica upravljanja poslovnim odnosom za klijente poduzetničkog bankarstva u Zagrebačkoj banci Zagrebačka banka je prepoznala projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj kao vrijedan projekt koji promiče izvrsnost hrvatskih studenata te potiče njihovo lakše i brže uključivanje na tržište rada i svijet poduzetništva. Kao vodeća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka banka nosi dio odgovornosti da, osim kroz svoje poslovanje, djeluje poticajno na društvenu zajednicu. Zato je društveno odgovorno poslovanje već godinama važan dio poslovne politike naše Banke. U projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj prepoznali smo vrijednosti koje i sami promičemo. Dugi niz godina surađujemo s najznačajnijim studentskim udrugama i ključnim obrazovnim institucijama. Sudjelovanjem u društveno odgovornim projektima doprinosimo cjelovitom razvoju budućih akademskih građana, a time i konkurentnosti i dugoročnoj održivost poslovnog okruženja Hrvatske. Zato nam je iznimno drago da je ovaj projekt pokazao da među studentima i mladima postoji entuzijazam za učenjem i stvaranjem, ali i da ih krasi snažan poduzetnički duh koji će, sigurna sam, rezultirati realizacijom njihovih poslovnih ideja. Natjecatelji su pokazali iznimnu domišljatost i kreativnost te, što je još i važnije, jaku volju i želju za radom i uspjehom. Ti su studenti naša budućnost i važno je da im damo priliku da se predstave. To im može biti veliki poticaj, ali sigurno može biti poticajno i za druge mlade ljude da se odvaže u stvaranju i poduzetništvu. I mi, kao banka, posvećeni smo tome da potičemo male poduzetnike i obrtnike u njihovim nastojanjima da budu uspješni u tome što rade. Zato i sami kreiramo projekte, poput projekta Moj Zaba start, kojima potičemo inovativne ideje i poduzetništvo. Kroz te smo projekte omogućili ostvarenje poduzetničkih projekata i pomogli da budu uspješni, održivi i konkurentni te na taj način generiraju nova zaposlenja i doprinose gospodarskom rastu. Vjerujemo da će se i među mladima, možda i među natjecateljima projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj, naći oni koji će svoje ideje predstaviti i kroz programe banke koji potiču poduzetništvo. Mi ćemo im svakako dati podršku u tome, ali i u njihovom daljnjem radu, jer želimo biti dio njihovog poslovnog uspjeha.
Nakon održanih prezentacija, finalisti natječaja dobili su konkretne komentare DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL i preporuke s različitih područja poslovanja
18 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
Želim postati najveći proizvođač ekoloških lješnjaka u Hrvatskoj Ivan Borović, član tima Inventus koji je prošle godine u projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj pobijedio u kategoriji Održiva Hrvatska, otkriva kako mu je taj uspjeh pomogao da pokrene vlastiti posao 2
MARTA DUIĆ
marta.duic@poslovni.hr
Borović danas proizvodi ekološke lješnjake na 12 hektara zemljišta, a svu proizvodnju, pakiranu u vrećice od 200 grama, prodaje u dm-drogerie markt trgovine
P
ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL
rošlogodišnji pobjednici natječaja Hrvatska pamet Hrvatskoj u kategoriji Održiva Hrvatska, tim Inventus, koji čine studenti Ivan Borović, Ana Zukolo i Dora Kalšan osvojili su glasove žirija projektom plantažnog ekološkog uzgoja lijeske potpomognutog mikorizom, odnosno simbiozom korijena biljke i micelija gljive. Kako kažu, korištenjem mikorize postiže se bolja apsorpcija vode i hranjivih tvari iz zemlje. Mikorizom se na najbolji način omogućava ekološka proizvodnja jer nema potrebe za povećanom zaštitom i gnojidbom, smanjuje se potrošnja vode, a povećava urod i kvaliteta ploda. Ovaj inovativni tim kaže kako ekološkom proizvodnjom žele očuvati kvalitetu vode, zraka, tla, cijelog biosustava, a mikorizom povećati prinose koji su inače manji u ekološkoj proizvodnji nego u konvencionalnoj. Kroz uzgoj ekološke hrane, kemijski netretirane, ističu kako će doprinositi i zdravlju svih živih bića. “Potaknuli bismo lanac koji se sastoji od ekološke osviještenosti, zdravih prehrambenih navika i poduzetničkog djelovanja u Hrvatskoj, a nadamo se i šire. Uzgojem ekološkog lješnjaka uz uvođenje novih tehnologija značajno se utječe na prinos lijeske. Naš proizvod ekološkog lješnjaka na tržištu isticat će se kvalitetom, okusom, veličinom i izgledom. Planiramo se posvetiti dobroj marketinškoj kampanji koja će naš proizvod uzdignuti na mjesto koje takav proizvod i zaslužuje˝, izjavili su prošle godine. Ivan Borović, Ana Zukolo i Dora Kalšan.
Borović prima nagradu za najbolji projekt u kategoriji Održiva Hrvatska
POBJEDA NA NATJEČAJU HRVATSKA PAMET HRVATSKOJ OLAKŠALA JE MOJU ODLUKU DA SE UPUSTIM U PROIZVODNJU I POSTANEM MLADI HRVATSKI POLJOPRIVREDNIK
nas proizvodi ekološke lješnjake na 12 hektara zemljišta koje je od svojih roditelja uzeo u dugogodišnji zakup. Kako objašnjava, poučen iskustvima njemačkih i austrijskih poljoprivrednika kod kojih roditelji ne daruju zemlju svojoj djeci, inzistirao je na plaćanju godišnje zakupnine roditeljima kako bih dodatno cijenio i vrednovao svaku kunu koju zaradi.
Povećanje proizvodnje
Zadržati mlade u zemlji
Provedbom ankete u sklopu izrade projekta ustanovili su kako su lješnjaci na tržištu iznimno tražena namirnica, naime od ukupnog broja ispitanika čak 83 posto kupuje orašaste plodove. Istaknuli su kako je glavni cilj projekta zadržati mlade ljude u Hrvatskoj predstavljanjem mikorize svima koji se planiraju baviti poljoprivredom kako i onima koji svoju egzistenciju osiguravaju poljoprivrednom proizvodnjom. Tvrdili su kako osnovu projekta čini plantažni uzgoj lijeske u ekološ-
PLANIRAM INVESTICIJU OD 2 MILIJUNA KUNA KOJOM BI AUTOMATIZIRAO CJELOKUPAN PROCES
koj proizvodnji uz korištenje mikorize, a zbog višestruke mogućnosti korištenja, potražnja za lješnjakom na tržištu stalno raste pa su vjerovali u uspjeh projekta. I bili su u pravu jer je projekt zaživio, a Ivan Borović je nastavio obiteljski posao. “I prije same prijave na projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, razmišljao sam o nasljeđivanju poljoprivredne proizvodnje mojih roditelja. Međutim, nisam bio siguran u svoju ideju i
viziju razvoja gospodarstva ponajviše zbog generalno lošeg stanja u hrvatskoj poljoprivredi i ovisnosti poljoprivredne proizvodnje o vremenskim utjecajima. Uz pomoć kolegica Dore Kalšan i Ane Zukolo ukomponirao sam sve moje ideje u poslovni plan i zajedno se prijavili na Hrvatska pamet Hrvatskoj, a pobjeda je olakšala moju odluku i odvažio sam se postati mladim hrvatskim poljoprivrednikom”, pohvalio se Ivan Borović. Da-
“Sve lješnjake koji proizvedem prodajem u dm-drogerie markt pakirane u vrećice od 200 grama. Uvođenjem suvremenih metoda uzgoja, koje su ujedno i temelj poslovnog plana pobjedničkog tima Inventus, želim povećati trenutnu proizvodnju lješnjaka kako bih zadovoljio potrebe dm-a za cijelu godinu”, kaže Borović. Otkrio nam je i kako mu je u planu i apliciranje na natječaje mjere 4 i mjere 6 Programa ruralnog razvoja kako bi proširio poslovanje i proizvodnju. “Ukoliko zadovoljim utvrđene kriterije i ostvarim pravo na financijska sredstva po navedenim mjerama, planiram ukupnu investiciju od 2 milijuna kuna kojom bi automatizirao cjelokupan proces ‘od polja do stola’. Podizanjem novih nasada i razvojem gospodarstva želim postati najveći proizvođač ekoloških lješnjaka u Hrvatskoj”, zaključuje Borović. v
tko kaže da ne mogu za 0kn.
Paket za mlade Dođi i razgovarajmo što ZABA može učiniti za tebe. Paket za mlade rješava tvoje financijske dileme za nula kuna jer dobivaš: • • • • • •
Kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro karticom Kunski žiro-račun s Visa Electron karticom MasterCard Student karticu ili go!card MasterCard karticu m-zaba – mobilno bankarstvo e-zaba – internet bankarstvo Podizanje gotovine 4 puta mjesečno bez naknade na prodajnim mjestima Konzuma i Tiska uz Maestro i Visa Electron kartice • Podizanje gotovine na bankomatima UniCredit Grupe u inozemstvu uz Maestro i Visa Electron kartice • Bez naknade za obradu zahtjeva kod podizanja studentskih kredita.
www.zaba.hr www.tkokaze.hr /ZagrebackaBanka
SA ZABOM MOGU
072 303 304
www.posta.hr
novo
Pošaljite paket od jednog do drugog poštanskog ureda • Rok isporuke: 48 sati • 869 poštanskih ureda u cijeloj Republici Hrvatskoj • SMS obavijest o prispijeću pošiljke • 2 kg = 18 kn, 5 kg = 20 kn, 20 kg = 33 kn
već od
18 kn
u roku od 48 sati
SMS
Popis poštanskih ureda u Republici Hrvatskoj u kojima je dostupna usluga zatražite u vašem poštanskom uredu ili pogledajte na www.posta.hr.
U poštanskim uredima dostupne su različite veličine kutija za pakete po povoljnim cijenama!
hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
21
Lukša Lulić, dekan Visoke poslovne škole Zagreb koja je prije deset godina upisala prvu generaciju studenata, govori o podizanju kvalitete nastavnog procesa i novom preddiplomskom stručnom studiju
Očekujemo da ćemo sljedeće akademske godine imati status veleučilišta 2
BORIVOJE DOKLER
borivoje.dokler@poslovni.hr
Iako je dopusnica za izvođenje novog studija Menadžment i produkcija u kulturi dobivena tek na proljeće, interes za njime bio je prilično velik
P
ovodom obilježavanja desete obljetnice od upisa prve generacije studenata razgovarali smo s Lukšom Lulićem, dekanom Visoke poslovne škole Zagreb (VPŠZ), doktorom ekonomskih znanosti koji je prije dolaska na ovu funkciju stekao bogato menadžersko iskustvo u privatnim i državnim tvrtkama energetskog sektora. U nepune dvije godine, s timom zaposlenika te uz podršku vlasnika, Grada Zagreba, postigao je postavljene ciljeve, a to su proširivanje programa po vertikali i horizontali, podizanje kvalitete nastavnog procesa, te kontinuirana suradnja s vrhunskim stručnjacima iz prakse.
PRATIMO TRENDOVE PA SMO PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ MARKETINGA I KOMUNIKACIJA VIŠE USMJERILI PREMA ZNANJIMA O INTERAKTIVNIM OBLICIMA KOMUNIKACIJE I SPECIFIČNOSTIMA DIGITALNOG MARKETINGA
PD
Nedavno ste proslavili deset godina rada VPŠZ-a. Jeste li zadovoljni postignutim, što bi mogli istaknuti kao najveće uspjehe i kako vidite budućnost škole? Mogu konstatirati da smo puno toga postigli, posebno u posljednje dvije godine, a imamo i nove planove. Upravo očekujemo iz Ministarstva znanosti, obrazovanja, i sporta dopusnicu za treći preddiplomski studijski program Upravljanje opskrbnim lancima, čime su se ostvarile pretpostavke za prerastanje u veleučilište, što je dio naše razvojne strategije. Imat ćemo studijske programe u tri različita područja (humanističkom, interdisciplinarnom i tehničkom), pa smo tako ispunili sve formalne zahtjeve za novi status koji očekujemo do početka sljedeće akademske godine. Što se planova tiče, razvijat ćemo prvenstveno postojeće studijske programe po vertikali, dakle ponudit ćemo našim studentima i diplomsku razinu Menadžmenta i produkcije u kulturi te Upravljanja opskrbnim lancima. Imamo i neke druge planove nadgradnje ali ih trenutno ne možemo otkrivati. Osim razvoja programa, zacrtali smo i pet strateških ciljeva, a to su: prepoznatljivi studijski programi, zadovoljni studenti, zadovoljni nastavnici, znanstvena i stručna relevantnost te kvalitetno upravljanje sustavom i kapacitetima. Kao najveći problem obrazovanja često se spominje količina praktičnog znanja koju studenti dobiju tijekom školovanja. Kako VPSŽ stoji po tom
planu, na koji način povezujete studente s realnim sektorom? Jedna od osnovnih prednosti stručni studija je što se u programu manje bavi teorijom, a više posvećuje praktičnim problemima u okviru nastave, odlazi se na teren, dovode se stručnjaci iz prakse. U tom smislu sklopili smo suradnju s nekoliko medijskih kuća i marketinških agencija, gdje tijekom stručne prakse mnogi studenti dobivaju priliku za kasnije zapošljavanje. Iz istih izvora nam dolaze i gostujući predavači, vrhunski stručnjaci u svojim područjima. Napredak tehnologije donosi mnoga nova zanimanja na tržištu rada koja traže i specifična znanja. Kako vaša škola odgovara na te izazove? Kao prvo, mogu reći da pratimo trendove i nastojimo svoje postojeće studijske programe prilagoditi tim novim potrebama. Tako smo i na preddiplomski i diplomski studij marketinga i komunikacija više usmjerili prema znanjima o interaktivnim oblicima komunikacije i specifičnostima digitalnog marketinga. Također, naš novi program Upravljane opskrbnim lancima, koji je interdisciplinaran, ide upravo u tom smjeru povezivanja teorijskih znanja s primjenom novih tehnologija u distribuciji proizvoda i usluga u praksi. Ove ste godine otvorili i novi preddiplomski stručni studij Menadžmenta i produkcije u kulturi. Otkud inicijativa za taj studij i kakav
JEDNA OD OSNOVNIH PREDNOSTI STRUČNIH STUDIJA JE ŠTO SE U PROGRAMU MANJE BAVI TEORIJOM, A VIŠE POSVEĆUJE PRAKTIČNIM PROBLEMIMA U OKVIRU NASTAVE
je interes? Program je profiliran s obzirom na rastuće potrebe suvremenoga tržišta rada u području kulture i umjetnosti. Naime, valja istaknuti da su kreativne i kulturne industrije na razini EU prepoznate kao jedan od pokretača inovativnosti, s pozitivnim učincima prelijevanja na ostatak ekonomije i društva u cjelini, a posebno privlače mlade ljude. U ovom kontekstu svakako su nam potrebni obrazovani menadžeri za profesionalno sudjelovanje u procesima upravljanja u brojnim institucijama kulture, odnosno vođenja i produkcije različitih projekata u kulturi (galerijska, muzejska, nakladnička, arhivska, knjižnična djelatnost) i umjetnosti (kazališna, glazbena, filmska produkcija), te različitim modelima kulturne i umjetničke djelatnosti. S Obzirom na to da smo dopusnicu za izvođenje našeg novog studija Menadžment i produkcija u kulturi dobili u proljeće ove godine, nije bilo puno vremena za predstavljanje javnosti prije upisnih rokova, međutim interes je bio prilično velik. U prvu generaciju je upisano 20-ak studenata i mi smo tim rezultatom jako zadovoljni, jer ovaj studij nije niti predviđen za velik broj polaznika. Posebnu pažnju posvećujete mobilnosti i međunarodnoj suradnji studenata. Koliko je ona bitna studentima i kakva su njihova iskustva? Od ulaska u Erazmus + 2015. godine već smo ostvarili velik broj partnersta-
va s poslovnim školama u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Srbiji, Češkoj, Španjolskoj, Sloveniji, Turskoj. To otvara mogućnost razmjene studenata, pa ih je već nekoliko otišlo u partnersku instituciju na jedan semestar, a i naše osoblje je iskoristilo program usavršavanja u Velikoj Britaniji. Prošle akademske godine smo u gostima imali profesora Ricarda Altimiru iz Španjolske, a ove godine i prvog stranog studenta iz Njemačke. Studenti tako steknu nova iskustva i poznanstva koja ih prate čitav život.
Partneri ste s međunarodnom organizacijom Youth Time International Movementom. Kako je došlo do suradnje i što vam ona donosi? U sjedištu ove organizacije u Pragu vrlo je aktivan naš bivši student Božidar Radoš, koji nas je pozvao na suradnju. Vidjeli smo to kao dobar način da sudjelujemo u njihovim aktivnostima podupiranja mladih, koje nisu ograničene samo na Europu. Upravo smo sudjelovali kao počasni gost i partner na međunarodnom natjecanju studenata u Jakarti gdje su studenti uz mentorstvo stručnjaka radili i prezentirali projekte na temu održivog okruženja za razvoj društva kroz tehnološke inovacije. Dodijelili smo jednu od stipendija nagrađenom studentskom projektu. Dobitnica je mlada Vijetnamka Ngan Nguyen, koja studira marketing na Ho Chi Minh International University u Singapuru i jako se veseli boravku u Zagrebu. v
22 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra, drži da kompletno društvo treba sustavno promišljati i aktivno djelovati u smjeru širenja paketa poticajnih mjera za zapošljavanje mladih
Moramo stvoriti preduvjete za ostanak mladih visokoobrazovanih ljudi u zemlji 2
BORIVOJE DOKLER
MIŠLJENJA SAM DA NITI JEDAN FAKULTET, BEZ OBZIRA NA OBIM PRAKSE, NE MOŽE U POTPUNOSTI PRIPREMITI STUDENTA ZA SVE ZAHTJEVE KOJE ĆE POSLODAVAC SUTRA PRED NJEGA POSTAVITI
borivoje.dokler@poslovni.hr
Plinacro ima niz aktivnosti usmjerenih na mlade, od mogućnosti obavljanja prakse do podrške radu studentskih udruga
S
Marinom Zovkom, predsjednikom Uprave Plinacra, razgovarali smo o problemu zapošljavanja mladih, stručnom znanju kojeg imaju nakon završetka formalnog obrazovanja, ključnim osobinama koje danas poslodavci očekuju od svojih zaposlenika te aktivnostima kojima Plinacro poduzima kako bi pomogao mladima u obrazovanju i zapošljavanju.
je praktičnim iskustvima i čini kvalitetnu osnovu za daljnji rad. Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), Građevinski fakultet u Zagrebu te Ekonomski i Pravni fakultet u Zagrebu visokoškolske su ustanove s kojih dolazi glavnina naših visokoobrazovanih zaposlenika i mišljenja sam kako te ustanove obrazuju kvalitetan kadar. Rekao bih kako su dodatno, neformalno, obrazovanja i stručna praksa, pa i u obliku volontiranja, korisni, jer studenti tako dolaze u priliku steći vrlo vrijedno radno i životno iskustvo, koje im u fazi traženja prvog zaposlenja daje veliku prednost pred njihovim kolegama koji nemaju takvog iskustva, ali nisu presudni. Iskustvo tog tipa, naime, meni kao poslodavcu, pokazatelj je njihove ambicije i spremnosti na daljnje usavršavanje te svojevrsni pokazatelj kakav odnos prema poslu od njih, kao budućih zaposlenika, mogu očekivati.
Koji je po vama najveći problemi s kojim se trenutno susreću mladi u Hrvatskoj? Na ovo pitanje dat ću vam, vjerojatno, očekivan odgovor – zapošljavanje. Taj je problem posebno izražen kad se radi o prvom zapošljavanju, odnosno pronalasku prvog posla po završetku formalnog obrazovanja. Upravo u tom odgovoru leži i objašnjenje zašto smo lani, čim nam je inicijalno predstavljen, podržali projekt ‘Hrvatska pamet Hrvatskoj’. Pitanje stvaranja preduvjeta za ostanak mladih visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj pitanje je od izuzetnog društvenog, socijalnog, ekonomskog i političkog značaja. Mišljenja sam da ne samo Vlada, koja je najznačajniji čimbenik, već i kompletno društvo trebaju sustavno promišljati i aktivno djelovati u smjeru širenja paketa poticajnih mjera za zapošljavanje mladih. Stoga je projekt ‘Hrvatska pamet Hrvatskoj’ iznimno aktualan i u punom smislu riječi društveno koristan. Plinacro i inače, kroz niz aktivnosti, podržava projekte koje provode mladi ili su usmjereni na njih, a iznimno cijenimo inicijativu, odnosno proaktivan pristup i rad mladih ljudi kakvi su sudionici ovog projekta. Na koji to načine Plinacro pomaže mladima u obrazovanju i zapošljavanju? Kao što sam spomenuo, niz je aktivnosti usmjerenih na mlade. Među ostalim, studenti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta (RGNF) i srednjoškolci tehničkih usmjerenja imaju mogućnost obaviti svoju studentsku, odnosno školsku, praksu u našoj tvrtki. Pored toga, za studente RGNF-a, s kojim imamo dugogodišnju uspješnu suradnju, organiziramo stručne posjete našim tehnološkim objektima, a Plinacrovi zaposlenici sudjeluju kao predavači na stručnim skupovima u organizaciji studentskih udruga koje djeluju na RGNF-u ili okupljaju njihove sa-
ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL
UZ ODGOVORNOST I TIMSKI RAD, DANAS JE KLJUČNA OSOBINA KVALITETNOG ZAPOSLENIKA SPREMNOST NA UČENJE I USVAJANJE NOVIH ZNANJA
dašnje i bivše studente. Također, kroz svoj program donacija i sponzorstava pružamo potporu projektima i programima studentskih udruga povezanih uz struke iz čijih ‘redova’ dolaze naši zaposlenici. Naime, iznimno cijenimo aktivnosti studentskih udruga i smatramo da treba podržati mlade društveno angažirane ljude koji u njima djeluju. Drago mi je da mogu reći kako smo posljednjih godina ostvarili suradnju s nizom studentskih udruga, poput Udruge Sretno, koja okuplja sadašnje i bivše studente RGNF-a, zatim studentskog ogranka svjetske udruge naftnih inženjera SPE.ZG, Financijskog kluba i AIESEC-a.
Smatrate li da mladima nedostaje praktičnih znanja nakon završetka formalnog obrazovanja? Kako bi se to
moglo ispraviti? Vjerojatno će vas moj odgovor iznenaditi, jer se često mogu čuti prigovori kako naš obrazovni sustav studente ne priprema na primjeren način za tržište rada, odnosno kako studenti tijekom obrazovanja ne stječu dovoljno praktičnog iskustva, ali moje je mišljenje da je taj problem prenaglašen. Naša iskustva nisu ni približno tako loša. I sam sam jednom bio friški diplomac i dobro se sjećam kako sam se poslu učio upravo kroz rad. Mišljenja sam da niti jedan fakultet, bez obzira na obim prakse, ne može u potpunosti pripremiti studenta za sve zahtjeve koje će poslodavac sutra pred njega postaviti. Kvalitetna teorijska baza koju studenti dobiju ključan je i nezamjenjiv faktor, koji se tijekom pripravničkog stažiranja nadograđu-
Koji su glavni kriteriji kod odabira kandidata za posao? Pored odgovornog pristupa poslu i spremnosti na suradnju i timski rad, rekao bih kako je danas ključna osobina kvalitetnog zaposlenika spremnost na učenje i usvajanje novih znanja. Navedena osobina izuzetno je bitna zbog činjenice da živimo u vremenu brzih i konstantnih promjena, kad se od zaposlenika više nego ikad ranije traži prilagodljivost. Stoga, predstavlja kvalitetu koju nužno mora posjedovati potencijalni kandidat za zapošljavanje, a, po zapošljavanju, omogućava kvalitetnije ispunjavanje postavljenih radnih zadataka. Inače, budući da smo svjesni kako su rad, inovativnost i stručnost zaposlenika jedan od najvrjednijih resursa tvrtke i temelj njezina dugoročnog rasta i razvoja, nastojimo ne samo privući kvalitetne zaposlenike, već im omogućiti i daljnji razvoj njihovih kompetencija. U skladu s time, značajnu pažnju posvećujemo daljnjoj edukaciji i stručnom usavršavanju svojih zaposlenika, pa je različitim oblicima stručnog usavršavanja godišnje prosječno obuhvaćeno oko 30 posto ukupnog broja zaposlenih. v
BUSINESS SOLUTIONS BUILT FOR YOUR BUSINESS
24 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
Zoran Pičuljan, v.d. dekana Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću, govori o trendovima koje nameće moderno tržište rada te objašnjava kako Baltazar kroz nove studijske programe odgovara na njih
Posebnu važnost posvećujemo uvođenju studenata u konkretne poslovne procese 2
gije kulturnog razvoja Zagrebačke županije #kultura697”, koja je rađena za potrebe županije kao važna sastavnica programa ‘EUROPA 2020’. Radi se o opsežnom projektu koji je napravljen u suradnji s brojnim dionicima iz kuturnog života i akademske zajednice Zagrebačke županije. Strategija donosi razne novitete na području kulturnog razvoja u sklopu platforme #kultura697, koju su osmislili naši profesori, stručnjaci i studenti. Koliko je znanja i truda uloženo u izradu strategije govori i činjenica kako smo županiji predložili da naši nastavnici i studenti aktivno sudjeluju u njezinoj provedbi. Detalje ovog projekta ćemo posebno predstaviti javnosti u skorije vrijeme.
BORIVOJE DOKLER
borivoje.dokler@poslovni.hr
Cilj nam je omogućiti studentima da iskuse nastavu kakva se pruža studentima na vodećim svjetskim ustanovama, ističe Pičuljan
S
a Zoranom Pičuljanom, v.d. dekana Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću, visokoobrazovne institucije koja ove godine slavi 15 godina postojanja, razgovarali smo o trendovima koje nameće moderno tržište, prilagodbi izazovima koje donosi digitalna ekonomija te novim studijima i specijalnim programima u potpunosti prilagođenim poslodavcima.
Ove godine Veleučilište Baltazar Zaprešić slavi 15 godina postojanja. Možete li se osvrnuti na dosadašnji rad Veleučilišta i koja je danas njegova pozicija u hrvatskoj obrazovnoj zajednici? Slaviti petnaest godina institucije, doista je prestižna stvar - kako za sve nas, tako i za naše studente zbog kojih smo ovdje. U petnaest smo godina od visoke škole i samo jednog studija, došli do statusa Veleučilišta, s čak osam studijskih programa i sustavnom tendencijom plasiranja novih programa sukladnih potrebama hrvatskog i europskog tržišta rada. Kao jednu od naših najvećih prednosti ističemo činjenicu da smo uvijek veliku pažnju posvećivali trendovima koje nameće moderno tržište rada pa smo tako prvi u Hrvatskoj uveli studijske programe Menadžment u kulturi, Menadžment uredskog poslovanja, te specijalističke studije Projektni menadžment i Menadžment javnog sektora. Zaista smo se uvijek trudili biti u korak sa suvremenim trendovima pa je tako Veleučilište Baltazar među prvima započelo s uvođenjem Bolonjskog procesa i implementacijom svjetskog Moodle sustava za podršku nastavi što koristimo kao podlogu za online studiranje. Razvoj Veleučilišta prepoznali su i studenti kojih je svake godine bilo sve više. O poziciji koju Veleučilište Baltazar Zaprešić ima u hrvatskoj obrazovnoj zajednici govori podatak Agencije za znanost i visoko obrazovanje o broju studenata objavljen za 2013./2014. godinu, a prema kojoj je Veleučilište Baltazar Zaprešić zauzima visoko 11 mjesto u Republici Hrvatskoj. Po čemu se Baltazar posebno ističe tj. koja je njegova prednost u odnosu na ostala veleučilišta, kakvu 'dodanu vrijednost' dobivaju njegovi studenti? Veleučilište Baltazar je Veleučilište po mjeri studenta i tome težimo u svakom segmentu, od nastavnog do općenitog ugođaja studiranja. Tako su
PD
JEDINO SMO VELEUČILIŠTE KOJE PRUŽA MOGUĆNOST POTPUNOG POVRATA ŠKOLARINE NAJBOLJE OCIJENJENIM DIPLOMIRANIM STUDENTIMA
našim studentima na raspolaganju vrhunski nastavnici i stručnjaci u raznim područjima, ne samo za vrijeme nastave, već uz pomoć tehnologije i 24 sata dnevno. Uz nastavnike, studentima smo osigurali i tutore, mlade predavače koji pomažu studentima tijekom studiranja svojim savjetima i preporukama. Potičemo naše studente da daju sve od sebe, pa samo tako jedino Veleučilište koje pruža mogućnost potpunog povrata školarine najbolje ocijenjenim diplomiranim studentima. Trudimo se osigurati najbolje uvjete studiranja i u nenastavnom dijelu, osobito u segmentima koji studenti smatraju važnima. Upravo iz tog razloga, svake godine provodimo anketu među svim svojim studentima, a povratnu informaciju koju dobivamo
Cjeloživotno obrazovanje Specijalizirani programi prilagođeni poslodavcima Sustavno ulaganje u znanje i nadogradnja postojećih vještina potrebe su svakog profesionalca, stoga je uvođenje programa cjeloživotnog obrazovanja Veleučilištu Baltazar Zaprešić bio imperativ. Uz navedeno, naša je obveza i želja da pratimo tržište rada i sustavno odgovaramo na potrebe poslodavaca, i zato smo kreirali specijalizirane programe u trajanju od nekoliko dana koje možemo u potpunosti prilagoditi potrebama poslodavaca. Riječ je o visokospecijaliziranim seminarima koje će izvoditi stručnjaci priznati u svojim područjima. Seminari će se održavati petkom i/ili vikendom – sadržajno će biti fokusirani, praktični i usmjereni na razvijanje vještina u skladu s odabranom ciljanom temom. Trenutno primamo prijave za seminare na teme turističkih vodiča i voditelja poslovnica, intelektualnog vlasništva, stranih jezika, projektnog menadžmenta i javnog nastupa, a u pripremi su i edukacije za EU projekte.
uvažavamo i uključujemo u razvojne planove. Do sada smo već uveli nekoliko za studente važnih promjena poput primjerice prilagodbe radnog vremena referade ili studentske kantine i s ponosom možemo reći da smo jedina privatna visokoškolska institucija koja je svojim studentima osigurala subvencioniranu prehranu Studentskoga centra. Svojim studentima želimo maksimalno olakšati i financijski dio studiranja i zato smo uveli razne mogućnosti obročne otplate i popusta na školarinu. Osigurali smo i mogućnost plaćanja školarine kroz subvencionirane studentske kredite koji se otplaćuju tek nakon završetka studija, kada je većina naših diplomiranih studenata već zaposlena.
Trenutno radite na nekoliko velikih europskih projekata. Možete li navesti neke od njih i objasniti što oni znače za Baltazar? Clustering Creativity naziv je međunarodnog Erasmus + projekta kojemu je cilj povezati akademsku zajednicu s izazovima koje donosi digitalna ekonomija, te ići u korak s brzorastućim kreativnim poduzećima čiji su poslovni modeli temeljeni na kreativnosti i digitalnoj pismenosti u kreativnim medijima. Naše Veleučilište u tom europskom projektu sudjeluje kao punopravan partner na poziv drugih europskih visokoškolskih institucija iz Engleske, Njemačke, Litve koji su prepoznali potrebu ulaganja u online platformu namijenjenu studentima iz čitave Europe.Još jedan projekt na koji smo osobito ponosni je izrada strate-
Baltazar konstantno modernizira i nadograđuje obrazovne procese, sljedeći najnovija tehnološka dostignuća. Jedan od najznačajnijih projekta je Veleučilište na dlanu koji donosi drugačiju priču o studiranju. Tako je, Veleučilište na dlanu projekt je našeg Veleučilišta koji smo pokrenuli prošle godine kada smo implementirali iPade u nastavni proces. No Veleučilište na dlanu samo je nastavak napora koji su pokrenuti prije više od 10 godina uvođenjem Moodle sustava učenja na daljinu. Naš cilj je omogućiti našim studentima da uskoro iskuse nastavu kakva se pruža studentima na vodećim svjetskim visokoškolskim ustanovama. Našim studentima želimo osigurati sve dostupne alate za lakše praćenje nastave, učenje, razvijanje kritičkog razmišljanja i olakšanu komunikaciju s profesorima bez obzira na njihovu lokaciju. Već sada svi naši studenti tako imaju pristup Baltazaru – sustavu učenja na daljinu i online knjižnici. Studenti usmjerenja Menadžmenta uredskog poslovanja i studija Projektnog menadžmenta svoje zadatke rješavaju uz pomoć iPada, a studenti Menadžmenta javnog sektora svoja predavanja mogu pogledati i online nakon održane nastave. Svi ovi napori i mnogi drugi projekti koji su u pripremi vode nas prema tome da uskoro postanemo Veleučilište na dlanu u punom smislu te riječi. Koji su vam još planovi za blisku budućnost? Planova je zbilja puno, a naš glavni cilj i dalje je biti Veleučilište po mjeri studenta pa ćemo tako i u budućnosti raditi na unapređenju kvalitete naših studijskih programa, a posebnu važnost posvetiti ćemo uvođenju naših studenata u konkretne poslovne procese. Želja nam je očuvati povjerenje koje su nam ukazali studenti i institucije, jer nam je cilj snažno se uključiti u razvojne projekte šire zajednice kako bismo našim budućim studentima primjerom pokazali kako se stvara društvo znanja. v
Zagrebačka škola ekonomije i managementa
1. i jedina akreditacija u Hrvatskoj
Najbolja poslovna škola u Hrvatskoj
120 partnerskih sveučilišta u svijetu
Više od 1 700 studenata sudjelovalo je na međunarodnoj razmjeni
PREDIPLOMSK STUDIJI | 240 ECTS
DIPLOMSKI STUDIJI | 60 ECTS
> Ekonomije i managementa > Poslovnog prava i ekonomije > Poslovne matematike i ekonomije
> MBA program > Executive MBA > Executive MBA Upravljanje ljudskim potencijalima
Prijamni ispit – 8. travanj 2017.
www.zsem.hr
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
hrvatska pamet hrvatskoj
27
Goran Pavlović, direktor Ininog sektora informatičkih servisa i Inine tvrtke kćeri Plavi tim, govori o projektima zapošljavanja mladih, poticanju mentorskog rada te suradnji s fakultetima
Fakulteti trebaju studentima osigurati priliku za stjecanje iskustva u praksi 2
sustavom vrijednosti te načinom razmišljanja. Svako radno mjesto sa sobom nosi određene zahtjeve, tako da informatičari u ovom aspektu nisu u drugačijem položaju od ostalih kolega. Ono što razlikuje IT kadar je pak brzina promjena, novih tehnologija i trendova u IT industriji, a s kojom mi jasno nastojimo držati korak. S druge strane, u sadašnjem okruženju iznimno je važno kontinuirano unapređivati postojeće procese i poslovne modele, te povećavati efikasnost, za što je potrebno razumjeti širu sliku i imati kompetencije i vještine i izvan informatičkih. Upravo zbog toga naš fokus je u posljednje vrijeme na razvoju šireg skupa kompetencija naših kolega, uz napore u osiguranju konkurentnih uvjeta na tržištu.
BORIVOJE DOKLER
borivoje.dokler@poslovni.hr
INA već školarcima i studentima nastoji približiti naftnu industriju te predstavi Inu kao atraktivnog poslodavca
S
Goranom Pavlovićem, direktorom Ininog sektora informatičkih servisa i Inine tvrtke kćeri Plavi tim, razgovarali smo o projektima kojima se INA školarcima i studentima predstavlja kao atraktivni poslodavac, natječaju NajMentor kojim jača svijest o mentorskom radu te problemu usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.
INA već godinama kroz razne svoje projekte potiče zapošljavanje visokoobrazovanog mladog kadra. Tu se posebno ističe Growww program koji se provodi već sedmu godinu zaredom. Koliko ste zadovoljni programom i planira li se on nastaviti i u budućnosti? Naš Sektor upravljanja ljudskim resursima provodi proaktivne mjere kako bi se osigurao stalan dolazak novih generacija mladih talenata i održiv rast. Već sedam godina zaredom INA zapošljava mlade talente kroz Growww program, a i može se pohvaliti uspješnom suradnjom sa studentskim udrugama i akademskom zajednicom koji su nam strateški partneri u nastojanjima da pomladimo kompaniju. Dosad smo kroz Growww program zaposlili više od 500 mladih visokoobrazovanih ljudi, a mladi imaju priliku brzo napredovati u kompaniji ako pokažu aktivno i znatiželjno uključivanje u izazovne zadatke, volju za samoučenjem, upijanje iskustva iz radnog okruženja, primjenom i testiranjem stečenih znanja i vještina, traženjem povratne informacije od kolega i nadređenih te postizanjem visokog učinka. Osim Growww-a, INA je pokrenula i natjecanja Freshhh i Junior Fresh na koje se svake godine prijavljuje sve veći broj učenika i studenata. Možete li opisati koji su ciljevi ovih projekata i na koji se način ostvaruju? Uz proaktivne mjere zapošljavanja mladih ljudi, naš Sektor upravljanja ljudskim resursima radi i na tome da mladima koji su još u školama ili na fakultetima približi naftnu industriju te predstavi Inu kao atraktivnog poslodavca. Projekti Freshhh i Junior Freshhh jedni su od najvažnijih projekata u ovim nastojanjima, a fokus stavljaju na srednjoškolsku i studentsku po-
DOSAD SMO KROZ GROWWW PROGRAM ZAPOSLILI VIŠE OD 500 MLADIH VISOKOOBRAZOVANIH LJUDI, A MLADI IMAJU PRILIKU BRZO NAPREDOVATI U KOMPANIJI
PD
pulaciju. Junior Freshhh je natjecanje koje se provodi na razini MOL grupe, a u njemu je u proteklih šest godina sudjelovalo više od 10 tisuća učenika koji su zainteresirani za područje prirodnih znanosti. INA ovaj projekt provodi već tri godine okupljajući srednjoškolce iz cijele Hrvatske koji se u tročlanim timovima bore za pobjedu rješavajući zanimljive i zahtjevne zadatke iz matematike, fizike, kemije, biologije i geografije. Freshhh je natjecanje veoma sličnog tipa, ali za studente, a provodimo ga već sedam godina. U sklopu ovog natjecanja, studenti igraju zanimljivu virtualnu igru u kojoj upravljaju svojom naftnom kompanijom i na takav interaktivan način zapravo uče puno toga o naftnoj industriji. Natjecanje se također odvija na razini MOL Grupe i drago nam je istaknuti kako su se studenti iz Hrvatske uvijek uspješno kvalificirali u live finale i pobjeđivali u oštroj konkurenciji protiv kolega studenata iz cijelog svijeta.
INA provodi i zanimljiv natječaj NajMentor/ica u sklopu kojeg studenti imaju priliku nominirati profesora ili profesoricu iz srednje škole koji su u njima potaknuli želju za učenjem i napredovanjem te usadili ljubav prema prirodnim znanostima. Ovo je gotovo jedinstven slučaj da gospodarski subjekt nagrađuje i motivira nastavnike za njihov rad.
Projekt NajMentor zaista je jedinstven projekt u našoj zemlji i njegov značaj leži u odavanju priznanja i jačanju svijesti o važnosti mentorskog rada, o važnosti utjecaja koji jedan profesor može imati na svoje učenike. Često je taj utjecaj presudan u njihovom odabiru fakulteta i kasnije karijera. Zahvaliti se na neki način profesorima koji su ostavili trag u srednjoškolskim danima učenika želja je mnogih studenata i u Ini nam je drago što smo im to i omogućili kroz ovaj projekt koji provodimo sada već šest godina. Upravo je 7. prosinca u Ini održana svečana dodjela priznanja ovogodišnjim dobitnicima i projekt je kao i dosadašnjih godina postigao veliki uspjeh, primili smo čak 130 nominacija i ovaj angažman studenata i profesora motivacija nam je za daljnje provođenje ovog projekta.
Direktor ste Ininog sektora informatičkih servisa i Inine tvrtke kćeri Plavi tim. Mnoge domaće informatičke tvrtke žale se da im je najveći problem nedostatak kvalitetnog kadra. Imate li vi taj problem i kako ga rješavate? Plavi Tim zapošljava djelatnike koji svojim stručnim znanjem i potpomognuti tehnologijom pružaju podršku za više od 6000 korisnika IT usluga. Pri zapošljavanju tražimo kandidate koji će se, osim znanjem i vještinama, uklopiti u organizaciju i svojim
GOSPODARSTVO MOŽE STIMULIRATI MLADE NA ODABIR ODREĐENIH ZANIMANJA KAKO BI BILI KONKURENTNI; PRIMJERICE KROZ PROGRAME STIPENDIRANJA ŠTO INA SUSTAVNO ČINI VEĆ GODINAMA
Kako općenito ocjenjujete naš obrazovni sustav, koliko je usklađen s gospodarstvom i zadovoljava li potrebe poslodavaca? Ako ne, kako bi se to moglo promijeniti? Gospodarstvo može stimulirati mlade na odabir određenih smjerova i zanimanja kako bi nakon diplome bili konkurentni na tržištu rada; primjerice kroz programe stipendiranja i omogućavanja stjecanja prakse, što u Ini sustavno činimo već godinama. Isto tako, u želji da se što bolje predstavimo i približimo našim potencijalnim mladim kolegama, prisutni smo na većini relevantnih sajmova karijera te aktivno surađujemo s cijelim nizom sjajnih mladih kolega, predstavnika studentskih i srednjoškolskih udruga. Smatramo i kako je praksa veoma važan dio svakog obrazovanja radi čega je neizostavan element u većini obrazovnih ustanova u razvijenim zemljama, a naši fakulteti svakako mogu i trebaju pojačati svoj angažman u ovom području kako bi osigurali dostatne prilike studentima za pronalaženje praksi. Jedan od načina kako to mogu postići je suradnja s tvrtkama i velikim kompanijama u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. U Ini prepoznajemo važnost ovakvog pristupa radi čega u narednom periodu planiramo i dodatno osnažiti partnerske odnose s onim fakultetima na kojima se obrazuju profili studenata koji su u Ini najtraženiji. U konkretnom slučaju Plavog tima, to se odnosi na informatička znanja, rukovođenje projektima, kontinuirano unaprjeđivanje procesa i ostale specifičnosti koje obilježavaju informatičke shared service centre u regiji i svijetu. U tome veliku sinergiju ostvarujemo s Ininom tvrtkom kćeri Top računovodstvo servisi - TRS, koja se u posljednjih pet godina profilirala kao jedan od vodećih shared service centara u zemlji. v
28 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
Rekordan broj učenika i škola na ovogodišnjem Satu kodiranja Informatičko opismenjavanje Više od 9000 učenika tjedan dana razvijalo informatička znanja i vještine 2
BORIVOJE DOKLER
borivoje.dokler@poslovni.hr
Projekt provodi globalna udruga code.org uz podršku Microsofta, dok je nositelj u Hrvatskoj nevladina udruga Osijek Software City
Č
ak 216 hrvatskih škola i obrazovnih ustanova s oko 9000 učenika sudjelovalo je u projektu Hour of Code ili Sat kodiranja koji je u svijetu i u Hrvatskoj trajao od 5. do 11. prosinca. Ovo je rekordan broj sudionika i povećanje od gotovo 20% u odnosu na prošlu godinu kada je u
projektu sudjelovalo 182 škole i nešto više 7500 učenika. Ujedno ove godine je podršku na radionicama pružalo oko 100 volontera širom Hrvatske, a mrežu volontera je osiguralo 15 nevladinih udruga. Sat kodiranja je projekt kojim se kod mladih podiže razina svijesti i znanja o informatičkim tehnologijama te se potiču vještine potrebne za poslove 21. stoljeća, a provode ga globalna nevladina udruga code.org uz podršku Microsofta, dok je nositelj projekta u Hrvatskoj nevladina udruga Osijek Software City.
Pomoć volontera i nastavnika
“Zadovoljni smo brojem uključenih škola i ustanova u ovaj projekt infor-
Učenici u hrvatskim školama uglavnom uče informatičko gradivo koje je zastarjelo i više nije u upotrebi
www.fzoeu.hr
PD
www.fzoeu.hr
matičkog opismenjavanja koji samo raste, što nam daje volje i snage raditi ga svake godine i širiti ga na ostale škole. Ove godine nismo izgubili niti jednu školu, što znači da one koje svake godine održavaju Sat kodiranja, polako, ali sigurno postaju ono što nam je od samog početka bila i namjera informatički pismene. Posebno smo zahvalni volonterima i nastavnicima koji su pomogli da se Sat kodiranja održi”, rekao je Bela Ikotić, tajnik Udruge Osijek Software City. Na ovogodišnjem su Satu kodiranja sudjelovali brojni volonteri, a jedan od njih bio je i Leo Tot, Microsoft Student Partner, koji je rekao: “Nažalost, suočavamo se s činjenicom da većina obrazovnog kadra iz područja IT tehnologija ne izlazi iz krugova vidno zastarjelog kurikuluma i tako stvara negativan učinak na razvoj tehnologije u školama općenito. Također, učenici uče informatičko gradivo koje je zastarjelo i više nije u upotrebi. Škole nemaju kontrolu nad takvim problemima, pa to pokušavamo ispraviti projektima kako što je Sat kodiranja”. Kao i prošle godine, i ove godine su se u projekt uključili brojni nastavnici informatike, i oni iz STEM područja, ali i oni učitelji koji nemaju dodirne točke tehničkim ili prirodoznanstvenim predmetima. Učiteljica informatike iz OŠ Mladost iz Osijeka Blanka Mihaljević kaže kako je škola prepoznala važnost razvijanja logičkog i računalnog razmišljanja u najranijoj dobi. “Projekt Sat kodiranja je prilagođen djeci jer ih u svijet kodiranja uvodi kroz igru što je u njihovoj dobi iznimno bitno jer tako najlakše uče. I tijekom godine sudjelujemo na brojnim izvannastavnim aktivnostima te tako nastojim učenicima približiti trendove iz svijeta programiranja i pružiti im suvremena znanja i razne tehnologije koje će im pomoći u budućem obrazovanju i zapošljavanju“. Ivan Vidaković, direktor Microsoft Hrvatska i Bosna i Hercegovina iskazao je veliko zadovoljstvo Satom kodiranja.
Motiv za promjene
ZADOVOLJNI SMO ŠTO PROJEKT RASTE, TO NAM DAJE SNAGE ŠIRITI GA DALJE Bela Ikotić Osijek Software City
FZOEU_roll_up.indd 1
12/16/15 2:14 PM
FZOEU_roll_up.indd 1
12/16/15 2:14 PM
“Djeca i nastavnici pokazali su da su itekako željni znanja o programiranju i općenito o korištenju tehnologije u nastavi. Iskazani interes pokazuje da bi s većim fokusom na tehnologiju i općenito STEM područja, hrvatsko obrazovanje imalo šansu omogućiti današnjim učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za uspjeh u 21. stoljeću. Očekujem da će ovaj pokazani interes biti jedan od dodatnih motiva Ministarstvu znanosti i Vladi da se uhvati u koštac s nužno potrebnom transformacijom hrvatskog obrazovanja. Za globalni uspjeh danas su ključni znanje i inovacije, a što neće biti dostižno bez adekvatne strategije i investicije u obrazovanje“, zaključio je Vidaković. v
VeleuÄ?iliĹĄte po mjeri studenta 15 godina s vama www.bak.hr
HP Elite x3 Uređaj koji zamjenjuje sve ostale HP Elite x3 je HP-ov prvi mobilni uređaj namijenjen poslovnim korisnicima koji pruža savršenu poslovnu produktivnost phableta, prijenosnog i stolnog računala u samo jednom uređaju.1
Potražite kod HP-ovih preporučenih partnera: www.hppartneri.hr
Lagan, ali učinkovit
Potpuna sigurnost
Stvoren za poslovanje
Jednostavno se prebacujte između funkcija telefona, stolnog računala i prijenosnog računala..2
Sigurnosne značajke poslovne klase pomažu vam u zaštiti osjetljivih podataka.
Uživajte u mobilnom pristupu korporativnim aplikacijama putem funkcije HP Workspace.3
Aplikacije se prodaju zasebno; dostupnost može varirati. Neke značajke možda nisu dostupne u svim izdanjima ili inačicama sustava Windows. Neki sustavi možda će zahtijevati nadogradnju i/ili dodatni hardver, pokretačke programe, programsku podršku ili ažuriranja BIOS-a za sve ostvarivanje svih funkcija sustava Windows. Funkcija automatskog ažuriranja sustava Windows 10 uvijek je uključena. Za ažuriranja se mogu primjenjivati cijene pružatelja internetskih usluga i dodatni zahtjevi. Više na microsoft.com. 1 Na temelju HP-ove interne analize mobilnih uređaja na koje je unaprijed instaliran sustav Windows 10 Mobile, namijenjenih prolasku ispitivanja MIL-STD-810G i IP67, sposobnosti podržavanja virtualnih korporativnih aplikacija na velikom zaslonu pomoću opcionalnog sidrišta i biometrijskog rješenja za sigurnost od 14. siječnja 2016. 2 Potrebno je opcionalno sidrište, koje se prodaje zasebno. Periferna oprema prodaje se zasebno. 3 Potrebno je ažuriranje softvera HP Workspace za Windows 10, koje se planira za buduća izdanja. Potrebna je pretplata. Korporativne aplikacije moraju biti registrirane na korporativnoj mreži za virtualizaciju. Microsoft i Windows registrirani su trgovački znakovi društva Microsoft Corporation u Sjedinjenim Američkim Državama i/ili drugim zemljama.
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
hrvatska pamet hrvatskoj
31
Lidija Tošić, glasnogovornica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ističe važnost iskustava koja nisu dio klasičnog obrazovnog sustava te zagovara veću suradnju fakulteta i tvrtki
Mlade se mora naučiti kritički razmišljati, poticati ih da budu kreativni i inventivni 2
ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ
ana.maria.filipovic.grcic@poslovni.hr
Mladi čovjek željan znanja i stjecanja novih iskustava vrlo brzo iskoristi priliku koja mu se pruži, ističe Lidija Tošić
S
Lidijom Tošić, glasnogovornicom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, upitali smo kako vidi današnju mladu generaciju, kako ocjenjuje njihova znanje i vještine te što bi se moglo učiniti da se olakša i ubrza njihova integracija u svijet rada.
Koliko često sudjelujete u društveno odgovornim projektima poput Hrvatska pamet Hrvatskoj i koja je vaša motivacija sudjelovanja? Jedan od ciljeva poslovne politika Fonda je da u svoju radnu kulturu implementira i društveno odgovorno poslovanje. Zaposlenici Fonda samoinicijativno vrlo često organiziraju akcije humanitarnog karaktera pa su tako prikupljali novac, igračke i razne druge potrepštine za stanovnike Gunje, za onkološki odjel klinike KBC-a Rebro, dječje domove u Zagrebu, Lekeniku, Vinkovcima i Hrvatskom Leskovcu. Svojim informativno-edukativnim aktivnostima Fond također pokušava motivirati građane, ali i tvrtke da održivo gospodare energijom, da u što većoj mjeri štite okoliš u cjelini. Naši skupovi, konferencije i radionice tematski su vezani za programe koje sufinanciramo, ali osim financijskog i tehničkog djela, važna nam je i sociološka komponenta kojom nastojimo zaokružiti važnost projekata koje sufinanciramo. Već treću godinu za redom uključeni smo u projekt Poslovnog dnevnika Iskustvo zlata vrijedi u sklopu kojeg na praksu primamo studente s invaliditetom, ali i u projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj koji je orijentiran na mlade ljude kojima treba pomoći u razvijanju inovativnih, poduzetničkih ideja. Primjer prošlogodišnjeg laureata, Ivana Mrvoša koji je osvojio nagradu za dizajn solarne klupe, najbolje govori kako sudjelovanje na ovom natjecanju može biti odlična startna pozicija za razvoj vlastitog uspješnog poduzetničkog posla. Koji su po vama najčešći problemi s kojima se mladi danas susreću, bilo da se radi o obrazovnom sustavu, bilo o kasnijem susretu s tržištem rada? Naš obrazovni sustav treba mladim ljudima dati određena teoretska znanja, ali ih paralelno mora poticati da tu teoriju primjenjuju u praksi. Mora
USPJEŠAN PRIJELAZ MLADIH IZ SUSTAVA OBRAZOVANJA U SUSTAV RADA TREBAO BI SE OSTVARITI KROZ STALNU SURADNJU OBRAZOVNIH INSTITUCIJA I POSLOVNOG SEKTORA
ih naučiti kritički razmišljati, poticati ih da propituju, da istražuju, budu kreativni i inventivni. Zato uz formalno obrazovanje od velikog značaja za mladu osobu predstavlja i neformalno učenje koje se odvija kroz organizirane aktivnosti kao što su razna stručna usavršavanja ili volontiranje. Od velike važnosti su i iskustava koja nisu dio klasičnog obrazovnog sustava, koja proširuju znanje i doprinose razvoju mladih. U suprotnom mladi se dugo nalaze u ‘pat poziciji’ bez iskustva koje pak ne mogu steći bez pružene prilike.
Susrećete li se s kakvim poteškoćama pri zapošljavanju adekvatnog radnog kadra, smatrate li da današnjim generacijama koje se apliciranju za vaše natječaje za posao nedostaje prakse i iskustva? Mladi čovjek željan znanja i stjecanja novih iskustava vrlo brzo iskoristi priliku koja mu se pruži. Svaka institucija ili tvrtka se u današnje vrijeme susreće s mladima s obrazovanjem, a bez radnog iskustva. Naime, prije dvije godine se program sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada prebacilo s jedinica regionalne i lokalne samouprave direktno u Fond. Dobili smo preko 15 tisuća prijava za ta dva javna poziva. S obzirom na to da nismo imali ljudi koji bi obradili sve te zahtjeve pružili smo priliku upravo mladim ljudima; većini od njih je to bio prvi posao. No prihvatili su izazov i opravdali ukazano povjerenje. Da smo dobro odabrali pokazuju i brojni e-mailovi pohvale koje smo na njihov račun dobili od građana i tvrtki s kojima surađujemo. Kako biste opisali generacije mladih s kojima ste se imali prilike susresti prilikom žiriranja na projektu Hrvatska pamet hrvatskoj, jesu li oni spremni za izazove koje budućnost pred njih postavlja? Mladi studenti koji su se natjecali ove godine u konkurenciji Inovativna Hrvatska osmislili su dobre projekte, istražili su tržište i uočili probleme, koje prema svojim preferencama, žele riješiti. Ne smijemo zabo-
DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL
raviti da su to 20-godišnjaci koji su se uhvatili u koštac s izradom poslovnim planovima, cost-benefit analizama svojih projekata, te da su teorijska znanja koja su usvojili u sklopu fakultetskih kolegija praktično primijenili na konkretnim projektima. Svi ti projekti imaju tendenciju da se, uz određenu doradu dalje razvijaju i budu uspješni. Stoga kao partneri projekta, izražavamo svaku pohvalu ovoj akciji jer pokušava potaknuti pozitivne društvene promjene i otvoriti vrata mladima trudeći se zadržati ih u Hrvatskoj te im osigurati mogućnost zapošljavanja u svojoj zemlji.
Kakvim se još, prema vašem mišljenu, aktivnostima mladima možemo pomoći u lakšoj i bržoj integraciji u svijet rada? Promicanje zapošljavanja mladih važan je korak u smanjivanju razine nezaposlenosti kod mladih, ali značajno doprinosi i cjelokupnom razvoju društva u cjelini. Uspješan prijelaz mladih iz sustava obrazovanja u sustav rada trebao bi se ostvariti kroz stalnu suradnju obrazovnih institucija i poslovnog sektora. Sinergija općeobrazovnog djela, stručno-teorijskog i praktičnog djela mogu osigurati cjelovitost i kompleksnost poslovnih kompetencija koja se danas traži i koje će mladima omogućiti da budu uspješni u poslu koji rade.
UZ FORMALNO OBRAZOVANJE OD VELIKOG ZNAČAJA ZA MLADU OSOBU PREDSTAVLJA I NEFORMALNO UČENJE KOJE SE ODVIJA KROZ RAZNE ORGANIZIRANE AKTIVNOSTI
Kakva je klima kod nas po pitanju energetske održivosti i obnovljivih izvora energije, prati li obrazovni sustav dovoljno dobro potrebe vas kao poslodavaca i jesu li mladi otvoreni prema obrazovanju i zapošljavanju unutar ovog sektora? Obrazovni sustav u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije relativno dobro prati tržište rada, mada su tu potrebne određene poboljšice. Projekti energetske obnove su pokrenuli građevinski sektor, no ujedno se otvorio i problem deficita određenih strukovnih zanimanja. Međutim s tim se susreću i druge zemlje pa je na nivou Europske unije pokrenuta inicijativa Build Up Skills (Jačanje vještina građevinskih radnika). Kod nas se kao dio te inicijative provodi projekt CROSKILLS koji je usmjeren na cjeloživotnu edukaciju i usavršavanje hrvatskih radnika u području energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Za kvalitetnu izvedbu energetske obnove zgrada, građevinski radnici moraju imati potrebnu kvalifikaciju, educirati se i pratiti nove trendove na tržištu građevinskih materijala, a isto tako trebaju biti motivirani za uspješan rad. S druge strane primjećujem jako puno specijaliziranih edukacija iz ovog područja za mlade inženjere i projektanata koji po završetku istih postaju konkurentniji na tržištu. v
32 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
Svaki treći srednjoškolac redovito se kladi na sportske rezultate Tko zapravo pobjeđuje Predstavljen prvi nacionalni program prevencije kockanja adolescenata 2
ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ
ana.maria.filipovic.grcic@poslovni.hr
Posljedica neprilagođenog i učestalog igranja obično je gubitak kontrole nad financijama, ali i razvoj brojnih drugih štetnih navika, pri čemu je najveća motivacija mogućnost bržeg dolaska do novca
R
ezultati istraživanja Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu o kockanju mladih u Hrvatskoj pokazali su da se čak 83 posto hrvatskih srednjoškolaca bar jednom u životu kladilo, kockalo ili okušalo na nekoj drugoj vrsti igara na sreću. Stoga, Hrvatska lutrija (HL) od 2010. godine sustavno podupire znanstveno – istraživački projekt posvećen istraživanju navika kockanja mladih u Hrvatskoj, unutar kojeg je razvijen i prvi nacionalni preventivni program nazvan Tko zapravo pobjeđuje. Nositelj programa upravo je Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet, a sve su aktivnosti realizirane u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO), dok je prvi trodnevni trening namijenjen profesorima srednjih škola održan prošlog tjedna u Zagrebu. Trenutno u završnoj fazi, projekt Tko zapravo pobjeđuje bi u srednjim školama cjelovito trebao zaživjeti već iduću školsku godinu, kao dio plana njegove šire primjene. “U interesu nam je da program bude što prije realiziran jer osvješćivanje i edukacija mladih, obitelji, škola i društva jedna od važnih komponenata zaštite vulnerabilnih skupina, uz društvenu odgovornost svih priređivača”, poručili su iz Hrvatske lutrije.
Ozbiljan društveni problem
Posljedica neprilagođenog i učestalog igranja obično je gubitak kontrole nad financijama, ali i razvoj brojnih drugih štetnih navika, pri čemu je najveća motivacija nastavka klađenja mogućnost bržeg dolaska do novca. Jedna od najvažnijih poruka upućenih iz smjera Hrvatske lutrije pri tome je da su igre na sreću namijenjene samo zabavi te da s njima treba prestati kada igranje prelazi u nešto opasnije. Stav HL-a je, poručuju, da prekomjerno igranje igara na sreću predstavlja ozbiljan društveni problem koji zahtijeva proaktivan i adekvatan odgovor priređivača igara na sreću, te se u skladu s time nadaju i da njihov primjer slijediti i drugi priređivači. “Svaki treći srednjoškolac se redovito kladi na sportske rezultate. Upravo zbog kockanja i klađenja oko 12 posto hrvatskih srednjoškolaca ima ozbiljne i štetne psihosocijalne posljedice”, kazao je Neven Ricijaš, pročel-
Čak 83 posto hrvatskih srednjoškolaca bar se jednom u životu kladilo, kockalo ili okušalo u nekoj drugoj vrsti igara na sreću nik Odsjeka za poremećaje u ponašanju pri Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Stoga je kao opći cilj postavljena prevencija kockanja mladih adolescentske dobi te razvoj prikladnog odnosa prema igrama na sreću, kao i osobno odgovornog ponašanja u ovom području. Na pitanje hoće li dodatna zabrana ili uputa
KLAĐENJE IMA IMA OZBILJNE I ŠTETNE PSIHOSOCIJALNE POSLJEDICE
PROGRAMU KARAKTERIZIRA I SVOJEVRSNI ‘IZVOZNI’ POTENCIJAL
NAŠI ZAPOSLENICI SVJESNI SU SVOJE ODGOVORNOSTI
Neven Ricijaš Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet
Alma Rovis Brandić Agencija za odgoj i obrazovanje
Danijel Ferić predsjednik Uprave Hrvatske lutrije
o potencijalnoj opasnosti igara na sreću mlade tinejdžerske dobi revoltirati i potaknuti da se u njima okušaju, Ricijaš kaže da razloga za brigu nema. “Upravo način na koji mladima pristupamo, kao i sva prethodna istraživanja koja smo proveli, omogućavaju da do kontraefekta ne dođe”, dodao je. Nadalje, postavljeni su i specifični ciljevi, i to unaprjeđenje vještina odolijevanja vršnjačkom pritisku te vještina rješavanja problema i donošenja odluka, zatim poboljšano znanje o obilježjima igara na sreću i psihosocijalnim posljedicama samog kockanja, kao i osnaživanje osjećaja generalne samoefikasnosti. Iako se program prevencije kockanja mladih primarno provodi u Zagrebu, ali je moguće organizirati i regionalne inačice ukoliko se oformi grupa polaznika i osigura primjeren prostor za provedbu. Izvoditelji programa mogu biti stručni suradnici i nastavnici u školama, kao i drugi stručnjaci koji surađuju s mladima. Alma Rovis Brandić, viša savjetnica za stručne suradnike i socijalne pedagoge pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, ponosna je što je riječ upravo o prvom nacionalnom preventivnom programu koji karakterizira i svojevrsni ‘izvozni’ potencijal. “Na programu su radili hrvatski stručnjaci i znanstvenici i nadamo se da će doći i do njegove šire primjene na teritoriju cijele Hrvatske. Također, možemo ga percipirati i kao model koji je primjenjiv i u drugim državama koje imaju sličnu statistiku rizika”, kazala je Rovis Brandić. Predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije Danijel Ferić
FOTOLIA
ističe da Hrvatska lutrija smatra kako maloljetnike nikako ne treba dovoditi u kontakt s igrama na sreću pa im utoliko nije dozvoljeno ni biranje ekspres ili instant lutrija, čak i u prisutnosti roditelja. Ukazao je i na važnost edukacije zaposlenika HL-a, čime se potiče njihova odgovornost i prema sebi, ali i prema mladima s kojima su u kontaktu.
Problem online klađenja
“Važno nam je da su naši zaposlenici svjesni da i vlastitim moralnim djelovanjem mogu pozitivno utjecati na oblikovanje svijesti mladih po pitanju kockanja ili klađenja. Nastojimo ukazati i drugim tržišnim igračima da neodgovorno priređivanje igrača na sreću omogućava razvoj ovisničkih ponašanja prema igrama na sreću. Uloga regulatora je da nadzire njihov rad, a naša da im pokažemo primjer dobre i odgovorne prakse”, pojasnio je Ferić. Upravo zato što se, primjerice, online klađenje ne može sustavno nadzirati, kao što se u većini slučajeva ne može nadzirati korištenje kladomata u ugostiteljskim objektima, važno je među mladima podići razinu svijesti o svim potencijalnim zamkama u koje se uslijed pretjeranog konzumiranja igara na sreću može upasti. Na kraju valja napomenuti kako pravovremena identifikacija, detekcija te edukacija usmjerena na ranjive skupine pridonosi prevenciji razvoja ovisnosti i poremećaja u ponašanju djece i mladih, kao i zaštiti njihova mentalnog zdravlja, poručuju iz Hrvatske lutrije. v
10 GODINA / YEARS
Preddiplomski i diplomski stručni studij
MARKETINGA I KOMUNIKACIJA Preddiplomski stručni studij
MENADŽMENT I PRODUKCIJA U KULTURI
www.vpsz.hr
vpsz_oglas_poslovni-dnevnik.indd 1
6.12.2016. 10:21:23
34 hrvatska pamet hrvatskoj
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
Djecu kroz igru uče rješavanju proble Program počinje u siječnju, a sastoji se od 70 sati nastave s instruktorima
Digitalna akademija U sklopu Algebrinog programa u čen
PD
2
ANA MARIA FILIPOVIĆ GRČIĆ
ana.maria.filipovic.grcic@poslovni.hr
U školskim programima imamo jako puno prostora i vremena posvećenog memoriranju činjenica i podataka, a puno premalo kreativnim tehnikama korištenja tog znanja, ističe Maja Brkljačić
O
tvoreno učilište Algebra ovog je listopada pokrenulo projekt Digitalne akademije, namijenjen učenicima osnovnih škola, koji je nakon vrlo velikog interesa najmlađih polaznika na zagrebačkom području proširen i na Split, Rijeku, Osijek i Zadar. U sklopu ove inicijative djeca uče kako se koristiti digitalnim tehnologijama, kako stvarati i uređivati nove sadržaje te pritom razvijaju logičko i računalno razmišljanje, svoje sposobnosti rješavanja problema i rada u timu. Digitalna akademija djecu uči vještinama kakve u toj dobi još ne mogu steći kroz redovne školske programe ili ih, pak, ne mogu steći
u tom obujmu na sustavan, pažljivo osmišljen način i korištenjem specifičnih programa namijenjenih djeci te dobi, priopćili su iz Algebre. Program u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru počinje u siječnju, odvijat će se subotom te će do kraja školske godine zainteresirani imati priliku sudjelovati na 70 sati nastave s vrhunskim instruktorima, posebno kvalificiranima za provedbu ovog programa i rad s djecom. Više detalja o projektu u kojem su svoj doprinos dale i najveće tehnološke tvrtke poput Microsofta, Googlea i Oraclea za Poslovni je dnevnik otkrila Maja Brkljačić, voditeljica programa Digitalne akademije u Otvorenom učilištu Algebra.
Veliki interes djece
“Fascinantno je gledati klinca od sedam godina, kako na kraju svog radnog dana, nakon što je boravio u školi od 8 ujutro do tri sata popodne, dođe na našu radionicu i svojevoljno sjedi na računalu i radi 90 minuta s puno volje. Sve je pitanje kvalitete sadržaja koje im ponudite. Djeca u drugom i trećem razredu otkrivaju čari alata za kolaboraciju i zajedničko stvara-
INA* Vaša vjernost je naša misija Gradeći uspjeh na tradiciji, iskustvu i inovativnosti, pomičemo granice u naftnom i plinskom poslovanju te pružamo najvišu kvalitetu proizvoda i usluga. Hrvatska proizvodnja, europska kvaliteta, stroga kontrola, potpuna odgovornost.
* dokazano najbolja
petak/subota, 16./17. prosinca 2016. www.poslovni.hr
hrvatska pamet hrvatskoj
35
blema uz pomoć digitalne tehnologije
a u čenici osnovnih škola učit će kako stvarati i uređivati nove sadržaje te pritom razvijati logičko i računalno razmišljanje nje - nakon početnih salvi smijeha, koncentracija kojom pristupaju zadacima je impresivna. Najdiscipliniraniji su ovi najstariji, oni dolaze sami i teško izlaze iz učionica nakon 90 minuta. Kada ih vidite tako zadubljene u izradu prezentacija ili pisanje kodova, znate da ste na pravom tragu”, kazala je Brkljačić. Dodala je i da su roditelji danas svjesni kako su uz strane jezike informatička znanja danas preduvjet za uspjeh njihove djece u svijetu odraslih, neovisno o tome čime će se ta djeca sutra baviti. Neće svi raditi kao programeri, kaže, niti je to potrebno. Ali što god radili, njihova će radna mjesta biti visoko digitalizirana i bez visokog stupnja samopouzdanja u korištenju najrazličitijih aplikacija, bez sigurnosti u kretanju po internetu u svrhe daleko kompleksnije od društvenih mreža, bez sposobnosti da se digitalni mediji iskoriste na kreativan način, nema niti sigurne poslovne budućnosti za djecu. “Industrije jedna za drugom proživljavaju digitalnu transformaciju, i mijenjaju svoj način rada, ali još važnije, mijenjaju način razmišljanja. Ako imamo u vidu da će digital-
KAKO ĆE ZBOG DIGITALNE TRANSFORMACIJE U SLJEDEĆIH 20 GODINA NESTATI 80% SADAŠNJIH RADNIH MJESTA, NITI JEDNOM RODITELJU NE MOŽE BITI SVEJEDNO KOLIKO JE NJEGOVO DIJETE INFORMATIČKI PISMENO
na transformacija dovesti do toga da 70-80 posto sadašnjih radnih mjesta kroz sljedećih 15 do 20 godina više neće postojati, mislim da niti jednom roditelju ne može biti svejedno koliko je njegovo dijete informatički pismeno. Digitalna akademija im omogućava da uvedu djecu u taj svijet od malih nogu, kad uče najbrže i najbolje, i to na njima prilagođen način – kroz igru, tako da često niti ne osjete da su zapravo učili”, nastavila je voditeljica programa.
Loši materijalni uvjeti
Istaknula je i da djeci na prvom mjestu nedostaju bolji materijalni uvje-
ti te da su hrvatske škole prilično loše opremljene u području digitalnih tehnologija. Kaže i da ipak postoje sjajne škole, sjajni pojedinci, ali da je uglavnom riječ o lošem općem stanju s obzirom na to da se nalazimo u trećem tisućljeću. Otkrila je i da je prema posljednjoj snimci stanja koje je napravio CARNet čak 80 posto svih hrvatskih škola kategorizirao kao digitalne početnice, te da će CARNet-ovim projektom ‘E-škole’ dobar dio toga biti unaprijeđen, ali za takvo što je potrebno vrijeme. “Naša djeca nemaju vremena, oni nemaju luksuza čekati. Informatika se u službenom programu radi tek od petog razreda, a i tada kao izborni predmet, u najčešće sasvim neadekvatno opremljenim učionicama. Nedostaje nam individualni pristup djeci. Svako dijete je svijet za sebe, i tako mu treba pristupati: dijete koje ima sklonosti prema prirodnim znanostima treba dobiti priliku za razvoj above&beyond u području prirodnih znanosti, dijete koje je više umjetnička duša treba usmjeravati u područje umjetnosti. Imamo u školskim programima jako puno prostora i vreme-
ČAK 80% HRVATSKIH ŠKOLA CARNET JE KATEGORIZIRAO KAO DIGITALNE POČETNICE
na posvećenog memoriranju činjenica i podataka, a puno premalo kreativnim tehnikama korištenja tog znanja. I to je velika šteta, te se pokazuje u svakoj novoj generaciji koja izađe na PISA testiranje: naša djeca su sjajno naučila A ili B formulu, ali kad teoretski zadatak koji su bubali u školi prebacite u tzv. problemski oblik, odnosno kad im date problem iz stvarnog života, koji treba riješiti uz pomoć te formule, to im ide puno slabije”, komentirala je. Zaključak je da svrha učenja u 21. stoljeću ne bi smjela biti repeticija i reprodukcija, već sposobnost rješavanja novih problemskih situacija. Sasvim je izvjesno da će sve repetitivne zadatke koji se zasnivaju na reprodukciji postojećeg znanja u vrlo skoroj budućnosti preuzeti računala i računalni programi i to čak i u Hrvatskoj. Ako našu djecu ne osposobimo za kreativno korištenje digitalnih tehnologija, za logičko rješavanje problemskih situacija uz pomoć digitalnih medija, ona će u kratkom roku biti ne samo nezaposlena, već i sigurno i trajno nezapošljiva, poručila je na kraju Maja Brkljačić. v