Poslovna_ocekivanja_2016 by 24sata d.o.o.

Prosinac/2015.

Poslovna očekivanja Potencijali su veliki,

ali potrebna je široka podrška strukturnim promjenama

Sretnu i uspješnu 2016. godinu želi Vam Hrvatska udruga poslodavaca

Zahvaljujemo se tvrtkama - članicama HUP-a koje su podržale organizaciju blagdanskog druženja članova i uzvanika Hrvatske udruge poslodavaca u hotelu Westin

prosinac 2015.

SADRŽAJ

/ www.hup.hr

Sadržaj Kolumne

Gordana Deranja Davor Majetić Ivan Ergović Mihael Furjan Ivica Mudrinić Branko Roglić Emil Tedeschi Davor Tomašković

04 05 06 07 08 09 10 11

Granske udruge

Savjeti i predviđanja čelnih ljudi granskih udruga 12-18

HUP Skor

Rast i dalje ograničen zbog strukturnih slabosti 19-22

Istraživanje

Nabolja ocjena u četiri godine.

23-30

Glavni i odGovorni urednik izdanja: Davor Majetić redakcijSki koleGij: Lea Marcijuš iStraživanje: Promocija plus, Arhivanalitika Hrvatska udruga poslodavaca, Radnička cesta 52 Tel: 01/4897555 Fax: 01/4897556 e-mail: hup@hup.hr Partner: PoSlovni dnevnik Glavni urednik: Mislav Šimatović zamjenik Gl. urednika: Vladimir Nišević Grafika: Mladen Smoljanović, Marijana Kavur izdavač: večernji list d.o.o Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tiSak: GZH, Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

KOLUMNA

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Vjerujemo da su potencijali veliki

Cijela je godina bila obilježena predizbornom kampanjom pa kao ni u prethodne tri ni u njoj nije bilo odlučnijih i dugoročno korisnih reformskih poteza

rajem prošle godine poslodavci i radnici u privatnom poručili smo Vladi sektoru nisu imali privilegiju i nada u 2015. radi kao kon izbijanja krize izbjegavati bolne da joj je prva, a ne zadnja rezove. Samo s njima moglo se godina mandata. Bili smo preživjeti i poboljšati konkurentnost svjesni svih opasnosti i pritvrtki. Istodobno država svoj dio jetnji populističkih odluka i posla u reformi javne administracije postupaka koje obično prijete i cjelokupnog javnog sektora još nije u zadnjoj četvrtini mandata odradila. I to je posao koji sada čeka svake hrvatske vlade pa smo, sljedeću vladu. iako svjesni slabih izgleda za Nova vlada čiji bi mandat mogao uspjeh, pokušali utjecati na biti ključan za našu budućnost drugačiji ishod. Nažalost, još uvijek nije formirana. Iako su očekivano, cijela je godina u predizbornoj kampanji velike bila obilježena predizbornom Gordana Deranja, predsjednica stranke riječ “reforme” zaobilazile u HUP-a kampanjom pa kao ni u širokom luku, od objave rezultata prethodne tri ni u njoj nije izbora ni one o njima ne prestaju bilo odlučnijih i dugoročno korisnih reformskih poteza. govoriti. Sad su svima puna usta reformi. Barem dok traju Stoga ni u njoj nije bilo osjetnijeg poboljšanja uvjeta za pregovori o sastavljanju nove vlade imamo konsenzus o poslovanje, iako je bilo dobrih vijesti na ekonomskom nužnosti njihove provedbe. Nadam se da se ovaj put ne planu. Konačno smo izašli iz recesije i godinu ćemo završiti radi o nečemu što je kratka daha iako nisam uvjerena da s pozitivnim rastom BDP-a. Međutim, s ovakvim, malim politika pod pojmom reformi u koje se ovih dana zaklinju i nedovoljnim rastom još uvijek nećemo početi nadoknamisli isto što i mi, poslodavci. Bez da se po tom pitanju đivati višegodišnje zaostajanje za uspješnijim zemljama ili konačno počnu povlačiti ozbiljniji, promišljeniji, dublji smanjivati preveliki javni dug. Zato smo u komentarima i dugoročniji potezi ne možemo računati na osobito svitog neosporno pozitivnog razvoja događaja istodobno jetlu budućnost u dogledno vrijeme. Koliko je Europska upozoravali i upozoravamo na oprez. Uvjereni smo da komisija zadovoljna napretkom u rješavanju utvrđenih, ostvareni rast ne ostavlja prostora za pretjerani optimizam prekomjernih makroekonomskih neravnoteža znat ćemo i opuštanje jer iako smo izašli iz recesije ne možemo reći u veljači, a ubrzo nakon toga očekuju se i nove ocjene da je kriza iza nas. Ne s ovakvim javnim dugom koji i dalje kreditnih agencija. I sadašnji rejting nam je loš, a što raste i ne s ovakvim deficitom državnoga proračuna. bi značilo njegovo daljnje urušavanje ne treba posebno Osim toga treba imati na umu da je ovaj rast najvećim objašnjavati. Zato se od nove vlade, kako god ona bila dijelom rezultat poboljšanih vanjskih uvjeta i odlične formirana, očekuje da od prvoga dana prione ozbiljnom turističke sezone. Koliko god bili zadovoljni uspjesima turi- poslu. Nema vremena za nova snimanja stanja, razmističkog sektora toliko nas mora brinuti njegov visoki udjel šljanja i odgađanja nužnih poteza. Ona će morati raditi u BDP-u koji ukazuje da su ostali sektori daleko od pravog brže i odlučnije na rješavanju odavno poznatih problema oporavka. Tolika ovisnost o turizmu čiji rezultati uvelike i prepreka snažnijem i stabilnijem rastu. Voljela bih da za ovise o vremenskim uvjetima pa i o događajima u drugim nas poslodavce i poduzetnike, koji smo po prirodi ipak zemljama na koje mi ne možemo utjecati izlaže cijelu optimisti, 2016. bude godina u kojoj ćemo osjetiti da se našu ekonomiju riziku. I to je jedan od razloga zbog kojih prilike za poslovanje bitnije popravljaju i da će nas dobar ostvareni rast BDP-a nikako nije znak da smo se provukli i smjer kojim će krenuti nova vlada ohrabriti u novim da smo bez ozbiljnih reformi uspjeli prevladati krizu. Proiskoracima i investicijama. Mi u HUP-u čvrsto vjerujemo mjene koje su se od 2008. naovamo događale uglavnom da su potencijali Hrvatske veliki i spremni smo, ne samo su bile plitke i nedovoljno široke da bi riješile strukturne kroz ono što radimo u tvrtkama, već i kroz širu podršku probleme na koje je HUP upozoravao i puno prije pojave vladinim aktivnostima podržati našu transformaciju u svjetske krize. Osim toga do sadašnjeg rasta došlo se gotovo prosperitetnu i snažno rastuću zemlju. Vjerujemo ne u cijelosti zahvaljujući sustavnom i odlučnom restrukturisamo u socijalni dijalog već i u socijalno partnerstvo u ranju privatnoga sektora na čijim se leđima rješavala kriza kojem zajednički radimo na ostvarenju nacionalno važnih u Hrvatskoj. Za razliku od cjelokupnog javnog sektora ciljeva.

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

KOLUMNA

Godina 2015. puno prilika, a malo golova

U sedam godina kao država smo imali brojne prilike da se mijenjamo. Na našu zajedničku žalost to se nije činilo. Većina je prilika ostala neiskorištena

riza u našu zemlju nije se mora nametnuti u ovoj zemlji. Ova ušla na prstima. Ona je godina, što se gospodarskih kretanja je nahrupila punom tiče, napokon izronila ispod crte minusa. snagom, poput nekakvog raZabilježen je blagi oporavak u posljednja zornog tsunamija. I dok se čula tri kvartala čime smo i službeno izašli iz njegova tutnjava iz daleka naše recesije, ali smo i dalje u ekonomskoj i su se vlade držale poput turista s društvenoj krizi. Optimisti bi rekli: opokratkim rukavima i japankama ravak je mali, ali veseli, pesimisti će nana nogama, a fotoaparatom oko ravno reći da je to premalo i dosta kasno. vrata koji mirno stoji na morA u stvarnosti, gledajući bez ružičastih skoj obali nastojeći “uloviti” najili sivih naočala, stanje u gospodarstvu bolji kadar. Tako je to izgledalo prilično teško. U šest su godina propala na početku krize, ali se takva brojna poduzeća, tisuće su ljudi ostale slika mogla pratiti i svih ostalih Davor Majetić, glavni direktor bez posla u tvrtkama koje se nisu uspjele HUP-a 7 kriznih godina. Vrhunac tog prilagoditi. Istovremeno, imamo i svijetle našeg “fotosession-a” zbio se u primjere poduzeća koja su bila elastična, netom završenoj izbornoj kampanji koja je obilovala upravo ali i brojna nova poduzeća i projekte koji su povećali ekotakvim krupnim kadrovima. A onda nakon izbora, razgolinomsku aktivnost. Ono što je jedna od najvećih koristi ove ćena je sva apsurdnost hrvatskog političkog establišmenta. krize, ako se tako može govoriti kad je kriza u pitanju, je ta da Izborna tabu tema (reforme!) je najedanput već u izbornoj su se poduzetnici oslobodili vjerovanja da će im netko drugi noći postala nezaobilazna mantra koja ne silazi s usana (i (država ili sl.) stvarati prilike, otvarati perspektive. To je onaj ekrana) svih naših političara. I to je najveća (možda i jedina) okretni moment koji je pokrenuo brojne naše poduzetnike vrijednost MOST-a. Ako bude imalo mudrosti ova bi nam i usmjerio ih da gledaju izvan zemlje, traže nova tržišta i prisituacija pat-pozicije mogla postati i velika prilika. Iz nje bi like. Naravno da bismo voljeli da su nas u ovakvoj promjeni se moglo izroditi nekoliko izrazito važnih reformskih zahvata ponašanja i filozofije pratili i oni koji brinu o normativnom (koje smo i definirali u naših 16 pitanja iza kojih se skriva sva okviru. Bilo bi nam puno lakše da je poslovna i investicijska silina reformskog potencijala na koju glavni politički akteri klima poticajnija. Ali i u ovakvim okolnostima mi smo se nisu bili spremni). Upravo zato, odnosno jedino zato treba pokrenuli zbog sebe, zbog svojih radnika, ali i zbog društva u podržati nastojanje MOST-a i inzistirati na reformskoj vladi. cijelosti. U proteklih sedam kriznih godina kao država smo Ali reformskoj ne zato što bi u njoj bila skupina ministara iz imali brojne prilike da se mijenjamo. Na našu zajedničku oba glavna politička tabora, već zato što su nam promjene žalost to se nije činilo. Većina je prilika ostala neiskorištena. kao državi i društvu izrazito važni. Poduzetnicima nije važno Promatrali smo druge kako se razvijaju i napreduju, dok mi kako će se formirati većina i tko će je činiti. Nama je izrazito stagniramo ili propadamo. Zato je ovaj zabilježeni rast BDP-a važno da to bude čim prije, a da u sastavu nove vlade budu u trećem kvartalu dobar, ali i slabašan plamičak koji bi se oni ljudi koji imaju stručnu podlogu i reformski kapacitet. mogao ugasiti pod naletom nespremnosti da se mijenjamo. To ne znači da u njoj trebaju ili ne trebaju biti članovi neke A najlakše ćemo ga sačuvati i podići na željenih 4-5% tako političke stranke, lijeve ili desne koalicije ili nespremnog što ćemo činiti promjene koje trebamo. Sada imamo priliku Mosta. To jedino znači da je prošlo vrijeme skupih kadrovda se snažnije odgurnemo od dna i treba je iskoristiti. Uspješskih eksperimenata na kakve nismo niti malo bili imuni sve nu od neuspješnih država razlikuje nekoliko ključnih elemeove godina državne samostalnosti. Zar ne bi bilo logično, pa nata: vladavina prava i efikasna država koja štiti pojedinca i pristojno, da u pregovorima o vladi sve tri uključene strane i potiče ga na inovativnost i rad; konkurentnost, odnosno objave svoj sastav s kojima planiraju istrčati na ovaj naš teren pravno okruženje koje svim tvrtkama daje jednako izglede za (koji je prilično izrovan, težak za “igru”). To bi morala postati uspjeh, te zaštitu vlastite autonomnosti i inovativnosti; radna politička praksa jer će o sposobnosti i kompetencijama tih etika i promocija rada, koja omogućava i potiče stvaranje “igrača” znatno ovisiti i konačni rezultat. Poduzetnici žele blagostanja i uspjeh; znanstvena istraživanja povezana sa gosznati tko će biti recimo ministar gospodarstva ili financija, što podarstvom; inovativno obrazovanje, efikasni državni i javni su ti ljudi u životu radili, kakvi su njihovi pogledi na glavne servisi. Apsurdno je raditi po starom i očekivati drugačiji prepreke poslovanju u zemlji, što kane napraviti u prvoj rezultat. I zato, ako želimo drugačiju, uspješnu i dobru 2016., godini mandata i sl. To je model izbornog ponašanja kojeg moramo SVI početi raditi drugačije, i to ODMAH. 5

KOLUMNA

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Rast samo kroz vlastite snage

Nadamo se da će u 2016. u Hrvatskoj ipak doći do potrebnog zaokreta u shvaćanju javne uprave kako je ona pomoć i podrška realnom sektoru

z naznake poboljjačanja izvoznih aktivnosti. Trend šanja gospodarskih rasta operativne dobiti započet u kretanja koje se 2014. nastavljen je i u 2015. Za ogledaju kroz zaustavljaodržavanje stabilnosti poslovanja, nje negativnih trendova, a kako bismo u što većoj mjeri primjerice u građevinarstvu je zadovoljili očekivanja svih zainteretijekom 2015. godine došlo siranih strana – od naših zaposlenido usporavanja negativnih ka, vjerovnika, poslovnih partnera, trendova koji se prvenstveno ali i zajednice u kojoj djelujemo, ogledaju kroz smanjenje i u budućem razdoblju fokusirani pada obujma građevinskih smo na proces restrukturiranja radova, opće stanje hrvatskog poslovanja. U 2016. ćemo stoga gospodarstva i dalje je, ipak, biti usmjereni na ostvarenje naših vrlo loše. Usporavanje dijela planova, zadržavanje trendova iz negativnih trendova, ali i rast 2015. i podizanje kvalitete u svim BDP-a, u mjeri u kojoj su segmentima poslovanja, s posebnim ostvareni nedovoljni su za fokusom na ulaganje u obrazovanje Ivan Ergović, dipl. ing., značajnije pozitivne pomake i povećanje kompetencija naših Predsjednik Uprave Nexe grupe, u uvjetima opterećenosti zaposlenika. član Savjeta HUP-a dugogodišnjim problemima Istovremeno, nadamo se da će u hrvatskog gospodarstva. Hr2016. u Hrvatskoj ipak doći do vatska, uobičajeno, kaska za oporavkom u EU. Primjerice, potrebnog zaokreta u shvaćanju javne uprave kako je u EU-28 je u prvih sedam mjeseci ove godine obujam ona pomoć i podrška realnom sektoru, a ne opterećenje i građevinskih radova povećan za 0,2%, dok je u Hrvatskoj kočnica, u prepoznavanju važnosti i značaja realnog sekon smanjen za 0,6%. Procjene za 2016. godinu ne daju tora koji se od 2008. godine više ili manje uspješno nosi naznake snažnijeg gospodarskog oporavka, pa se može čuti s krizom, ali je i iznosi. Konačno, u trenutku formiranja kako će Hrvatska biti jedna od članica EU s najsporijim nove Vlade, očekivanja poslodavaca prema njoj već su gospodarskim rastom u sljedećoj godini. Ako tome dodavelika. Hoće li biti naš partner u ostvarenju ciljeva koji mo neučinkovitost javne uprave, nerazumijevanje političdonose isključivo rast, ulaganje i zapošljavanje, ostaje tek kih elita i njihov odnos prema poslodavcima, razumljivo je za vidjeti. kako su naša očekivanja za 2016. godinu jednaka doživljenom u 2015. – nastavak poslovanja u otežanim uvjetima, opterećenih nametima, administrativnim preprekama i neprovođenjem strukturnih reformi. Samo zahvaljujući prepoznavanju činjenice da rast možemo ostvariti isključivo pouzdajući se u svoje snage, tijekom 2015. godine Nexe Grupa nastavila je s provedbom procesa restrukturiranja u svim segmentima poslovanja, ali i nastavku

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

KOLUMNA

Snažan rast izvoza i izazovi na RH tržištu

Rješenje vidimo u boljoj koordinaciji između različitih ministarstava i u ravnomjernom prenošenju tereta reformi na sve subjekte

odina 2015. ostat će 10 posto na godišnjoj razini i prelazi obilježena kao godina većinu Europskih tržišta. Primjerice u kojoj hrvatsko prosječna cijena generičkog lijeka gospodarstvo, nakon dugog prije nekoliko godina bila je preko perioda stagnacije ili pada, 30 kuna, 2015. iznosi manje od 20 bilježi pozitivne pomake. Iako kuna, dok su istovremeno troškosu blagi rast BDP-a, porast vi poslovanja jednaki ili u nekim industrijske proizvodnje, segmentima i veći. Ima primjera da solidan rast izvoza, kao i rast mjesečna terapija nekim lijekom stoji osobne potrošnje, ohrabrujući, samo 4-5 kn, i takvim iznosom se ne zabilježene stope nisu dovoljne mogu pokriti troškovi razvoja, proiza povećanje standarda građana zvodnje, osiguranja kvalitete, dobre i značajniji zamah gospodarstva proizvođačke prakse, registracije, jer smo posljednjih 7-8 godina praćenja nuspojava i ostalih aktivnobili među zemljama s najvećim sti potrebnih da lijek bude na tržištu. padom BDP-a. Od presudne Primjerice jedna kava s mlijekom, je važnosti da buduća Vlada koju većina nas konzumira dnevno, Mihael Furjan, predsjednik Uprave ustraje na smanjenju proračunkošta značajno više. Dugoročno odrPLIVE Hrvatska d.o.o., član Savjeta skog deficita, te provođenju živo rješenje vidimo u boljoj koordiHUP-a strukturnih reformi u javnim naciji između različitih ministarstava servisima kako bi se povećala i u ravnomjernom prenošenju tereta ukupna efikasnost države. Pozitivan učinak na podizanje reformi zdravstva na sve subjekte. U dosadašnjim reforhrvatske konkurentnosti imale bi svakako mjere poreznog mama zdravstva nedovoljna se pozornost pridavala pravim rasterećenja gospodarstva i to pogotovo u području radnog generatorima problema, a to nisu lijekovi već neefikasni suzakonodavstva jer su u Hrvatskoj opterećenja na cijenu stav, nagomilani dugovi te premali udjel privatne potrošnje rada izrazito visoka. Hrvatska ima jednu od najvećih stopa odnosno privatnog sektora zdravstvenih usluga. FarmacePDV-a kao i velik broj parafiskalnih nameta koji otežavaju utska industrija ne doprinosi samo zdravstvenom sustavu, poslovanje poduzetnicima. već ima značajnu ulogu u znanosti, privlačenju investicija i Hrvatska je prepoznala važnost farmaceutske industrije i novih tehnologija te otvaranju radnih mjesta. Posljednje godine u PLIVI obilježene su investicijama i zapokao značajan faktor za nastavak pozitivnog trenda, uvrstila šljavanjem te pozitivnim trendovima poslovanja na izvoznim je među strateške. Unatoč doprinosu povećanju proizvodtržištima. Nakon jednog od najvećih investicijskih ciklusa u nje, kontinuiranom ulaganju u istraživanje i razvoj, rastu izvoza te otvaranju novih radnih mjesta, domaći proizvođači povijesti kompanije, vrijednog više od 200 milijuna dolara, izloženi su brojnim financijskim opterećenjima i administra- u 2015. godini PLIVA je nastavila s daljnjim ulaganjima prvenstveno u segmentu istraživanja i razvoja, ali i u funkcije tivnim zaprekama, a trendovi potrošnje ukazuju i dalje na povećanje u segmentu uvoznih proizvoda, uz pad vrijednosti podrške. Ove godine, radi povećanja kompleksnosti i broja projekata, otvoreno je 60 novih radnih mjesta u istraživanju i domaćih. razvoju, a u cijeloj kompaniji zaposleno preko 100 ljudi. NaIako domaća farmaceutska industrija bilježi rast prihoda kon otvaranja Centra financijskih aktivnosti, u 2015. godini na izvoznim tržištima na domaćem ostvaruje znatno slabije pokrenut je i Centar za upravljanje ljudskim potencijalima, rezultate. U Hrvatskoj je već godinama prisutan trend makoji će kao najveći takav centar u Europi podržavati oko log povećanja volumne potrošnje uz istovremeno značajno 11.000 zaposlenika Teve. Također započele su prve aktivnosti snižavanje cijena lijekova. Uštede na lijekovima dosegle su i Globalnog Nabavnog Servis Centra. U PLIVI već cijeli niz gornju granicu, a dodatni pritisci mogu rezultirati prestankom proizvodnje pojedinih lijekova jer zbog visokih ulaznih godina uspješno posluju i centri izvrsnosti za informatiku i osiguranje kvalitete. Najveća izvozna tržišta su SAD i Rusija, troškova i ograničene veličine tržišta neće biti održivo nastaa ove ćemo se godine približiti 90-postotnom udjelu izvoza viti s proizvodnjom u Hrvatskoj. Kao posljedica može doći u ukupnim prihodima s više od 3 milijarde kuna. U 2016. do znatno skupljeg interventnog uvoza dijela lijekova. Iako godini svakako očekujem nastavak pozitivnog trenda, a rast je u farmaceutskoj industriji pad cijena proizvoda očekivan, PLIVINOG izvoza mogao bi se približiti 4 milijarde kuna. stopa pada generičkih lijekova na hrvatskom tržištu iznosi 7

KOLUMNA

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Potrebna je široka podrška promjenama

Uteg nečinjenja i neefikasnosti u javnom sektoru opterećuje hrvatsku ekonomiju i guši investicijski potencijal i danas

ao što je poslovna mi potrebno je osigurati financiranje jer zajednica često naglareforme će koštati. Daljnje zaduživanje šavala, Hrvatska je pronije opcija jer je dug već sada iznimno pustila, u proteklih petnaestak visok. godina, prilike za provođenje U ovakvim situacijama, kad je manereformi javnog sektora, pravarski prostor znatno sužen zbog stanja vosuđa i državnog ustrojstva. u kojem smo se našli, odnosno, u koje Nečinjenje nas je dovelo u pozisu prethodne promašene politike dovele ciju relativne nekonkurentnosti, državu, potrebno je iznjedriti radikalne što znači da nismo privlačni poteze i strategije koje u kratkom roku domaćim i stranim potenmijenjaju zatečeno stanje. Nama je cijalnim investitorima. Kao nužan skokovit razvoj, a ne spora evoIvica Mudrinić, predsjednik posljedica izostalo je stvaranje lucija u onim sektorima u kojima je to Nacionalnog vijeća za novih radnih mjesta, i stvoreno realno moguće. Na primjer, potrebno konkurentnost, član Savjeta HUP-a je stanje visoke nezaposlenosti, je u što kraćem roku potaknuti poljonaročito među mladima. Staprivrednu proizvodnju, koristeći pri gnacija, zatim recesija koju smo doživjeli na početku globalne tom fokusirane regionalne strategije. Prioritet poljoprivredne financijske krize je, također, rezultat naših propusta u ranijem proizvodnje su one kulture koje sada uvozimo, a za koje imarazdoblju i nedostatak adekvatnog političkog odgovora. Iako mo klimatske i druge uvjete za proizvodnju. Slijedeća kategosmo u proteklih nekoliko godina napravili određene pomake, rija su kulture za koje imamo dobre tržišne uvjete u EU i široj uglavnom pod pritiskom EU-a, pa smo, na primjer, prestali regiji. Prilika je, također, u fokusiranom poticanju visokih subvencionirati davno promašenu strategiju brodogradnje, tehnologija, na primjer ICT sektora, farmaceutske industrije, nismo uspjeli iznjedriti programe i implementirati temeljite i drugih. U javnom sektoru, potrebno je definirati nacionalreforme javnog sektora. Uteg nečinjenja i neefikasnosti u nu strategiju za energetiku i postaviti odgovoran menadžment javnom sektoru opterećuje hrvatsku ekonomiju i guši investiu tvrtkama u državnom vlasništvu. Država mora osigurati da cijski potencijal i danas. ove tvrtke provode jasno definiranu nacionalnu strategiju i da Ohrabruje činjenica da smo, konačno, izišli iz recesije. Treba Vlada posjeduje mehanizme za kontrolu implementacije. pohvaliti i ovaj skroman rezultat. Činjenica je, međutim, da Ukoliko nova Vlada krene proaktivno s reformama javnog nam je BDP i dalje više od 12% ispod razine iz 2008. godine. sektora, ukoliko istinski pokaže da će dati podršku privatnom Brojne su pouke iz prošlosti, na primjer, zašto smo propustili sektoru poticanjem investicija u ciljane sektore i ukoliko kreprilike za donošenje potrebnih odluka u pravo vrijeme, ali o ne s micanjem barijera za investicije, tada možemo očekivati tome nekom drugom prilikom. Danas, bitno je prepoznati početak snažnog oporavka hrvatskog gospodarstva. Za takvu vrijeme u kojem živimo, nestabilnost na svjetskoj razini, strategiju potrebno je osigurati široku podršku. Nacionalni eskalaciju ratnih tenzija u srednjem istoku i šire, poteškoće razvitak, gospodarski oporavak, nisu i ne smiju biti predmet u samom EU u pronalaženju adekvatnih rješenja, pa sve do dnevnopolitičkog prepucavanja. Svi čimbenici u društvu, potencijalnih posljedica od efektivnog ukidanja Schengenskog sve političke opcije, bez razlike tko će formirati novu Vladu, režima. bi trebali podržati mjere koje će osigurati ovakav oporavak. Nositelji političke odgovornosti moraju u što kraćem roku Dugoročno gledano održivi razvoj, blagostanje i prosperitet učiniti sve što je potrebno kako bismo stvorili uvjete za opora- nije moguće osigurati ukoliko ne podesimo naše društvene vak hrvatske ekonomije. Za postizanje neto povećanja broja vrednote u skladu sa stvarnim potrebama društva. Naš odnos zaposlenih, potrebno je osigurati najmanje 3% godišnjeg rasta prema radu, obrazovanju, odgovornosti potrebno je redefiniBDP-a. To nije moguće ostvariti bez korjenitih promjena. rati koncensusom i promovirati na svim razinama i svim uzraNakon izbora, reforme i gospodarstvo su postale glavne teme stima, od vrtića do umirovljenja. Ukoliko uspijemo iznjedriti u javnosti. To je već samo po sebi dobra vijest. Za očekivati drukčiju, afirmativnu, reformatorsku strategiju upravljanja drje da će tako i ostati nakon konstituiranja Sabora i Vlade. Po žavom, tada ćemo u 2016. godini vratiti optimizam i započeti svim indicijama Hrvatska ne može odgađati provođenje refor- istinski oporavak. Postavljanje temelja za ekonomski oporavak mi i stvaranja poticajnih uvjeta za investicije. Imajući u vidu i razvitak mora biti prioritet nove vlade. Svi ćemo pozdraviti razinu javnog duga, nova Vlada će biti suočena s brojnim takav zaokret i dati podršku kako bi takva politika vođenje poteškoćama. Na primjer, za implementaciju nekih od refor- države dala najbolji mogući rezultat, u što kraćem roku.

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

KOLUMNA

Bez reformi zemlji prijeti grčki sindrom

U idućoj godini će znatno ojačati i izvoz hrvatske prerađivačke industrije kroz kanale Orbica u 17 zemlja

aredna 2016. goditičkoj pozornici smatram najboljom na biti će jednako viješću posljednjih godina. Vjeizazovna, kao i nerujem da nas neće razočarati (ovo koliko posljednjih. Bez obzira pišem 8. prosinca 2015.) na izlazak iz recesije i blagi Što se tiče Orbica i našeg poslovanja rast BDP-a bit će potrebno moram kazati da ćemo imati još dosta vremena da se uspostajednu uspješnu godinu s ukupnim vi ravnoteža između realne konsolidiranim prometom od ekonomije i javne potrošnje. cca 1,25 milijardi eura. S novom Ovu ravnotežu možemo akvizicijom firme Distribev u uspostaviti ili rezanjem Poljskoj (distribucija Heineken javne potrošnje ili značajnim piva) možemo u narednoj godini Branko Roglić, vlasnik i rastom BDP-a, ili pak jednim očekivati ukupan promet od cca predsjednik Nadzornog odbora i drugim, odnosno reforma1,75 milijardi eura, te na taj način ORBICO d.o.o. i predsjednik ma. Dolaskom MOST-a na učvrstiti poziciju najvećeg distribuNadzornog odbora HUP-a političku scenu i njihovog ultera široke potrošnje u Europi. Ove timativnog traženja reformi, godine smo imali još jednu novost, rezanja administracije, odnosno smanjenje broja županija a to je otvaranje prve firme u Ukrajini. Bez obzira na polii općina, te sređivanja stanja u pravosuđu i drugim drtičko stanje, koje se mora smiriti, Ukrajina je velika zemlja žavnim institucijama, uključujući porezni zakon, može se i budućnost Orbica, kojeg se kao najvećeg distributera ne očekivati bolja poduzetnička klima, a time i rast gospodar- može zamisliti bez tog tržišta. stva. Na meti MOST-a su i parafiskalni nameti, koji su bili U idućoj godini će znatno ojačati i izvoz hrvatske prerađivačke industrije kroz kanale Orbica u 17 zemlja. Trenutno česti razlog diskusije među poduzetnicima. Koliko će ove smo u pregovorima sa 100 firmi iz Hrvatske, 15 iz Slovereforme ojačati poduzetništvo, odnosno skinuti mu teret, nije, te isto toliko iz Bosne i Hercegovine. Svakodnevno fiskalni i parafiskalni, te omogućiti rast BDP-a pokazat će se javljaju i novi proizvođači. Prije nekoliko dana, otvorili vrijeme, ali sam siguran da bez reformi zemlji prijeti grčki smo u selu Gat u Slavoniji proizvodnju kulena s jednim sindrom. Javni dug od 87% BDP-a, koji se iz dana u dan od najboljih proizvođača kulena g. Novoselom. Nadapovećava, ne veseli naše vjerovnike. Oni nam zbog toga mo se da će taj proizvod uskoro biti viđen na mnogim mogu odbiti davanje novih kredita, što bi vodilo zemlju u stečaj. Zbog svega toga pojavu MOST-a na hrvatskoj poli- policama u EU.

KOLUMNA

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

U 2016. očekujemo pozitivnije trendove

Posljedice dugogodišnje recesije nije moguće zanemariti. Nekoliko godina se suočavamo sa skromnim očekivanjima ekonomskog rasta

Hrvatskoj nakon globalni proizvod poput pizze ili dugo vremena hummusa. svjedočimo blagom Intenzivna internacionalizacija u rastu ekonomskih pokazanarednom razdoblju, međutim, ne telja u protekloj godini, što znači da na domaće tržište gledamo ostavlja prostor za razuman sa smanjenim fokusom. U 2016. optimizam vezano uz daljnje nastavljamo jačati distribucijski trendove. Ipak, posljedice portfelj i ulagati u razvoj vlastitih dugogodišnje recesije nije brendova. Ove smo godine ugomoguće zanemariti. Povorili dvije značajne nove distribusljednjih nekoliko godina cijske suradnje u Hrvatskoj – SAB suočavamo se s konzekventno Miller i Phillips u segmentu malih skromnim očekivanjima u kućanskih aparata. Otvorili smo kontekstu ekonomskog rasta novu tvornicu energetskih pločica u užem okruženju, što se u segmentu sportske prehrane u nužno reflektira i na pojediNovoj Gradišci, koja je kao lokacija načne subjekte nacionalne prema ukupnim investicijskim ekonomije. I u idućoj godini Emil Tedeschi, Predsjednik Uprave parametrima izabrana između Atlantic Grupe, član Savjeta HUP-a valja ostati konzervativan u preko 90 lokacija u više zemalja. To očekivanjima, ne samo u Hrgovori da Hrvatska kao investicijska vatskoj, nego i šire, iako postoje naznake nešto osjetnijeg destinacija ima što ponuditi, ali je to potrebno bolje progospodarskog oporavka kod nas i u regiji. Atlantic Grupa movirati. Mi ćemo kao kompanija i kroz narednu godinu u 2015. očekuje rast, unatoč izazovnim makroekonomnastaviti s fokusiranošću na organski rast poslovanja kroz skim uvjetima s kojima smo se suočavali na većini naših aktivni brend menadžment s naglaskom na jačanje pozicija tržišta. Zahvaljujući sustavnom radu na razvoju proizvodregionalnih brendova (Cockta, Cedevita, Smoki, Grand nog asortimana, unapređenju tržišnih pozicija i novim Kafa, Barcaffe, Bananica, Štark) te aktivno razvijati regiodistribucijskim ugovorima, u Hrvatskoj smo ostvarili stope nalni HoReCa portfelj. S naznakama za izlazak hrvatskog rasta koje čak i presežu rast na drugima od naših 12 tržišta. gospodarstva iz recesije potkraj ove godine, zahvaljujući Ipak, ukupno gledajući, riječ je o stopama koje ne možemo poboljšanju domaće potražnje potaknuto poreznim rastesmatrati dovoljno ambicioznima, s obzirom na potrebe rećenjem, rastom raspoloživog dohotka i rastom povjererasta kompanije. Daljnja i intenzivna internacionalizacija nja potrošača, očekujemo nastavak pozitivnog trenda i u poslovanja dio je strategije u čiju implementaciju namjeraidućoj godini. vamo ozbiljno ulagati tijekom iduće godine. Upravo s tim na umu ove smo godine proveli reorganizaciju distribucijskog poslovanja uz osnivanje distribucijskih kompanija na tržištima Njemačke i Austrije, što će tijekom 2016. polučiti prve rezultate. S obzirom na dijapazon našeg proizvodnog portfelja te skromne stope rasta koje je moguće očekivati na hrvatskom i tržištima regije, gdje je naš asortiman već visoko zastupljen, Atlantic Grupa će u narednom razdoblju snažan fokus posvetiti plasmanu brendova sa značajnim internacionalnim potencijalom na tržišta izvan regije, prije svega zapadne, ali i istočne Europe. To su primarno Argeta, Donat Mg, Bakina tajna, Cedevita i Multipower, izvorno zapadnoeuropski brend sportske prehrane. Možemo reći da najviše ambicije imamo s proizvodima iz asortimana Bakine tajne, primarno u segmentu ajvara, za kojeg vjerujemo ne samo da je najbolji, nego da baš naš ajvar ima potencijal od lokalnog ili regionalnog specijaliteta postati

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

KOLUMNA

Investicije su temelj razvoja svake države

U telekomunikacijskom sektoru, koji je godinama poslovao s negativnim predznakom, u godini na izmaku vide se pozitivni pomaci

ospodarski rast od nama koji u njemu poslujemo još 2,8 posto u trećem je puno posla. Odgovornost svih tromjesečju je svatelekom igrača, a posebno HT-a kako dobra vijest za ukupno kao tržišnog lidera, je da se održi hrvatsko gospodarstvo, no to njegova vrijednost i stvore preduvjeni približno ne znači da smo ti za daljnji rast sektora, koji zbog riješili probleme. Još uvijek je svoje vrijednosti ima iznimno važnu prerano za ocjenu hoće li se ulogu u ukupnom razvoju zemlje. pozitivan trend nastaviti kako Najvažniji dio doprinosa Hrvatskog bi Hrvatska konačno izašla iz Telekoma razvoju domaćeg telekodugogodišnje stagnacije. munikacijskog tržišta su investicije, Prije točno godinu dana sam koje su u velikoj mjeri obilježile naše pisao o tome da je važno da poslovanje u 2015. godini. Investise oni koji donose odluke rali smo više od 1,3 milijarde kuna, od dugoročne važnosti za što je za 25 posto više u odnosu na gospodarstvo moraju odu2014. godinu. Tri ključna područja prijeti iskušenju da te odluke u koja smo usmjerili investicije su prilagođavaju trenutačnim razvoj mobilne i fiksne infrastruktupolitičkim potrebama. re, povećanje kapaciteta za širokopoU ovo postizborno vrijeme svi jasni pristup internetu te završetak Davor Tomašković, predsjednik nas političari, bez obzira na IP transformacije. Obzirom da sve više telekomunistranački predznak, uvjerava- Uprave Hrvatskog Telekoma i član Savjeta HUP-a kacijskog prometa migrira na moju da imaju plan da investibilnu mrežu to je područje u koje cijsko okruženje bude bolje. puno investiramo. Hrvatska po brzinama koje postiže Svi se jednoznačno slažu da su investicije jedino što nam u mobilnoj mreži, a danas su na nekim područjima u može pomoći da preokrenemo negativan trend i potaknenašoj 4G mreži veće od 225 Mbit/s, prati tempo razvoja mo razvoj. Prepreke koje se postavljaju pred investitore u mobilnih mreža najrazvijenijih zemalja. Hrvatskoj još su uvijek prevelike, administracija je spora i neučinkovita. Investitore i dalje odbija pravna nesigurnost. Osim po brzinama, Hrvatska se ove godine smjestila u europski vrh zahvaljujući i završetku našeg najvažnijeg Dodatno, cijena rada je nekonkurentna u europskim razmjerima i to ne zato jer su nam neto plaće visoke, već stoga investicijskog projekta - IP migracije. Treća smo zemlja u Europskoj uniji koja je uspjela cijelu fiksnu mrežu što su nam opterećenja na dohodak prevelika. migrirati na IP tehnologiju. Nova IP mreža je platforma Uz spomenute, još je puno preduvjeta koji se moraju koja će omogućiti uvođenje novih, inovativnih usluga, a ispuniti kako bi hrvatsko gospodarstvo izašlo iz negativne spirale u kojoj je bilo zarobljeno posljednjih 7 godina krize. korisnici će u Hrvatskoj sada brže dobivati usluge, imati Za rješavanje tih problema najviše odgovornosti leži upravo multiscreen iskustvo, fleksibilne tarife i niz drugih naprednih usluga. Connected home, Connected business i na donositeljima političkih odluka. Oni moraju osigurati Connected society bit će nazivi koje ćemo ubuduće često stabilnost i predvidljive uvjete poslovanja, koji su ključan susretati. preduvjet za daljnji gospodarski rast i razvoj. Mjere koje S investicijama nastavljamo i u godini pred nama, a prise odražavaju na gospodarstvo, na sve građane i budućnost oritet su nam daljnja ulaganja u infrastrukturu. Koliko naše zemlje, moraju biti rezultat promišljene dugoročne će te investicije u konačnici iznositi, najviše ovisi o širem politike, kojoj je razvoj jedini i isključivi interes. poslovnom okruženju. U telekomunikacijskom sektoru, koji je godinama posloŠto je okruženje u kojem poslujemo stabilnije, to je vao s negativnim predznakom, u godini na izmaku vide realnije očekivati veći rast investicija. Oni koji donose se pozitivni pomaci. Cijela je 2015. godina bila iznimno odluke kako bi osigurali stabilnost imaju ključnu ulogu dinamična. Konkurencija je na tržištu sve jača, što mi u u budućem razvoju zemlje. Kompanije su spremne na HT-u svakako pozdravljamo jer jaka konkurentska utakmica pozitivno utječe na razvoj cjelokupnog tržišta. Kako investicije i svoj doprinos. Na donositelje odluka i njihovu spremnost još uvijek čekamo. bi osigurali dugočnu stabilnost i rast sektora pred svima 11

GRANske udRuGe

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Treba riješiti nagomilane probleme Jako Andabak, predsjednik HUP-Udruga ugostiteljstva i turizma

uno se očekuje od turizma. Uz poznatu činjenicu da je naša turistička privreda na svjetskom tržištu izložena velikoj konkurenciji, možemo ustvrditi da je ova godina bila uspješna. To je prije svega posljedica stanja sigurnosti kod nas i naše konkurencije. Tome svakako treba dodati i doprinos svih aktera u turizmu. Upravo zbog toga treba riješiti nagomilane probleme koji utječu na konkurentnost hrvatskog

turizma, kao što su smanjenje PDV a na 10%, rješenje tzv. turističkog zemljišta kao i rješavanje administrativnih zapreka koje se nalaze na putu investicija u turizam. Ostaje nam da se Bogu pomolimo kako bi prosvijetlio pamet našim saborskim zastupnicima kako bi se uhvatili oko jednog štapa bez obzira kojoj opciji pripadaju i zajedničkim reformama riješe nagomilane probleme.

Ujednačenje poreznog tretmana Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruga poslodavaca u obrazovanju

odinu 2015. je obilježio početak provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, nastavak neprepoznavanja važnosti obrazovanja u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja te dodatne promjene zakonske regulative koja privatne poslodavce u obrazovanju stavlja u još nepovoljniji položaj nego je to do sada bio slučaj. Neprofitne obrazovne ustanove osnovane temeljem Zakona o ustanovama i

dalje su obveznici poreza na dobit, dok su izmjenama Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija u 2015. neprofitne ustanove privatnih osnivača izbrisane i iz registra neprofitnih organizacija što može negativno utjecati na njihovu prihvatljivost kod nekih EU fondova. Aktivnosti udruge u 2016. bit će usmjerene na ujednačavanju poreznog tretmana svih neprofitnih ustanova kao i na borbu protiv nelojalne konkurencije.

Pritisak kupaca za niže cijene Franjo Beser, predsjednik HUP-Udruge grafičara

a žalost, rast u 2015. godini se nije dogodio te su grafičari i nakladnici došli u izuzetno tešku situaciju koju je primarno određivala neprincipijelna makroekonomska politika. Nisu provedene potrebne reforme i to se najviše osjećalo u nelikvidnosti i nastavku trenda predstečajnih nagodbi i stečajeva. Naša branša i dalje trpi veliku konkurenciju, pritisak

kupaca za nižim cijenama, a dobavljača za kraćim rokovima plaćanja i višim cijenama. U 2016. godini moramo promijeniti puno toga, a nova vlast mora odmah krenuti u raščišćavanje svega što je potrebno racionalizirati. Realni sektor više ne može pratiti takvu javnu upravu i plaćati namete koji nemaju opravdanje.

Svaka nova vlast ima svoju strategiju Damir Biloglav, predsjednik HUP-Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu

snovni preduvjet za poslovanje liječnika obiteljske medicine je jasno i dugoročno definiran model zdravstva koji želimo razvijati. Nedopustivo je da svaka nova vlast donosi svoju strategiju razvoja zdravstva koju onda i sama ne provodi već je bezglavo i besciljno mijenja iz dana u dan. Pravi veliki reformski zahvat Vlade bi bio omogućavanje otkupa prakse na način koji je dobro poznat i koji

dobro funkcionira u mnogim razvijenim zemljama Zapada s kojima se, opravdano, volimo uspoređivati. Tako bi, barem na ovoj razini, pravila igre bila jasna, a time i oslobođen poduzetnički duh. Kao pomak na bolje želimo istaknuti činjenicu da su HZZO i Ministarstvo zdravlja otvorili javni poziv za “Ulaganje u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini” koji se namjerava financirati u okviru Europskog fonda.

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

GRANske udRuGe

Trebamo olakšanje poreznog sustava Denis Čupić, predsjednik HUP-Udruge developera

rotekla nam godina, očekivano, nije donijela neki veći pomak u segmentu ulaganja, sigurnosti ulaganja, pravnoj stabilnosti sustava, kao ni sa svim faktorima povezanog lakšeg dostupa kapitalu. Godina je obilježena političkim raspravama koje su konstantno odvlačile pažnju od gospodarskih problema, a sve inicijative koje je država pokrenula, iako mnoge hvalevrijedne, u svom konačnom obliku nisu bile drugo do kozmetički zahvati. Neodgodivo nam je potrebna izmjena retorike prema ulaganjima. Treba

nam olakšanje poreznog sustava i s time povezanog poreza na dividendu jer je ovaj porez glavni destimulirajući faktor za ulaganja stranih fondova. Retorika i normativan okvir kritično okrenut prema kapitalu treba se omekšati i omogućiti dostupnost kapitala našem tržištu. Ulaganja treba učiniti održivima kroz reformu sustava, prvenstveno sustava komunalnog doprinosa i komunalne naknade. Opasne eksperimente kao uvođenje poreza na nekretnine ne bi se smjelo uvoditi prije nego se tržište oporavi.

Veća konkurentnost osnova razvitka Krunoslav Čović, predsjednik HUP-Udruge kemijske industrije

natoč minimalnom rastu BDP-a u 2015. godini, poslovna 2015. nije se razlikovala od 2014. Opća nelikvidnost dodatno otežava naoko redovno poslovanje, a povoljne kredite kod poslovnih banaka je vrlo teško ostvariti osobito za novoosnovana društva. Sudstvo je i dalje jedna od najbolnijih točaka društva. Nažalost, ni novi stečajni zakon koji je na snazi od rujna neće značajnije doprinijeti poboljšanju postojećeg stanja. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda ciklički je izrazito ovisna o stanju i kretanjima u nacio-

nalnom gospodarstvu. Trenutno je kemijska industrija izložena velikim troškovnim pritiscima uzrokovanima povećanjem cijena ulaznih sirovina kao i povećanjem cijena energenata na domaćem tržištu. Veća konkurentnost je osnova daljnjeg razvitka kemijske industrije, a to znači specijalizacija i veće investiranje u proizvodne tehnologije, smanjenje nameta u svim segmentima te “jednaka” pravila za sve, poticaji od strane države u izobrazbu, obuku i razvoj novih kadrova te veće uključivanje znanstvenih institucija u kemijsku industriju.

Zastarjele evidencije o prostoru Damir Delač, predsjednik HUP – Udruge geodetske i geoinformatičke struke

2015. godini donesen je Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. U RH komasacije se nisu provodile zadnjih četvrt stoljeća, stoga je pred geodetskom strukom velik izazov, budući je predviđeno da se izradi desetgodišnji program kojim će biti obuhvaćeno cca 280.000 hektara. Komasacije su važan proces u očuvanju ruralnog prostora koji će unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju i osigu-

rati posao za geodetsku i geoinformatičku struku. Vjerujemo da će i katastarska izmjera sa obnovom zemljišne knjige u svrhu izrade katastra nekretnina, kao temeljne evidencije o prostoru biti usvojen kao razvojni projekt Republike Hrvatske. Zastarjele evidencije o prostoru glavna su administrativna zapreka svekolikom razvoju Republike Hrvatske.

Problemi u provedbi EU projekata Ana Fresl, predsjednica HUPUdruge profesionalaca u fondovima EU

UP-Udruga profesionalaca u fondovima EU je najmlađa granska udruga HUP-a. U 2015. smo radili na uspostavi suradnje među članovima udruge, konsolidaciji razmišljanja i planova djelovanja, imenovani smo za članove ključnih Odbora za praćenje Operativnih programa. Posebno ističemo da smo reagirali i nastojali komentarima unaprijediti pojedine ključne natječaje za EU sredstva koji su se

objavljivali u 2015., a sabrali smo i započeli proces dijaloga za unaprjeđenje sustava, pravne osnove i tumačenje nejasnih odredbi. U 2016. nastavljamo s aktivnostima unaprjeđenja pravnog okvira EU fondova i upućivanja na probleme koje poduzetnici i ostali potencijalni aplikanti i budući korisnici imaju u prepoznavanju prilika, javljanju na natječaje i provedbu projekata. Više na www.poslovni.hr

GRANske udRuGe

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Problem u Zakonu o javnoj nabavi Mirko Habijanec, predsjednik HUP-Uduge poslodavaca graditeljstva

rađevinski sektor u Hrvatskoj zapošljava oko 70.000 radnika, što je oko 9% ukupnog broja zaposlenih u RH, a ostvaruje samo 45% ukupnog prihoda. Od 2008. godine cijene su stalno padale i smanjivao se fizički obujam građevinskih radova. Kao problem sektora mogu naznačiti reduciranu primjenu Zakona o javnoj nabavi, koja se prije svega svodi na najnižu cijenu kao jedini kriterij odabira ponuđa-

ča, koja je većim dijelom uništila brojne građevinske tvrtke, a naručiteljima ostavila razvaline nedovršenih građevina ili češće nekvalitetne građevine. Za građevinarstvo bi trebalo izraditi provedbene propise i opće ugovorne uvjete posebno o projektiranju, troškovnicima, ponudama, te raspone tolerancija u kvaliteti po uzoru na DIN, a sve u svrhu uređenosti sustava i poboljšanja kvalitete izvedenih radova.

Bez poticaja razvoju i napredovanju Dalibor Hatić, član Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima

ožemo sa zadovoljstvom konstatirati da je u šumarstvu, lovstvu i pridruženim djelatnostima u 2015. godini ostvaren napredak naplate potraživanja od javnih naručitelja te da su doneseni propisi koji omogućuju korištenje sredstava EU fondova. Unatoč tome, radi neisplativosti poslova, loših uvjeta rada i postupaka javne nabave, provođenih isključivo prema kriteriju najniže cijene, 18 posto izvođača radova iz-

gubilo je interes pružati usluge javnim naručiteljima u 2016. I dalje su aktualni problemi netransparentnosti, sukoba interesa, neprimjenjivanja strukovnih normi i nejednakog postupanja. Nejasno je i pitanje legalnosti korištenja sredstava fonda okfš-a, koji još nije notificiran. Ostaje bolna činjenica da neuređenost države i njenih poduzeća, poslodavcima u šumarstvu ne pruža poticaj za razvoj i napredovanje.

Kriza novinske djelatnosti Miroslav Ivić, predsjednik HUPUdruge novinskih izdavača

riza novinske djelatnosti koja traje godinama i potresa većinu europskih i svjetskih novinskih kuća, nastavila se i u prošloj godini. Novinski izdavači u Hrvatskoj u tome nisu izuzetak, po mnogo čemu kriza tiskanih medija u Hrvatskoj je još veća i po opstanak opasnija za brojne izdavače. Tiskanim novinama u Hrvatskoj prijeti realna opasnost, ukoliko se ne donesu mjere koje će pomoći toj djelatnosti. Izdavači novina u Hrvatskoj, kako bi osigurali opstanak, nastavili su tražiti nove modele privređivanja

i nove uređivačke koncepcije. U tome, na žalost, sve teže uspijevaju, ne nalaze ni podršku od nadležnog ministarstva i Vlade. U prošloj godini pozitivno nije odgovoreno niti na jedan od zahtjeva izdavača koji bi pomogli opstanku tiskanih medija. A tražili smo uvođenje snižene stope PDV-a na sve tjednike i časopise, a ne samo na dnevne novine, sniženu poreznu stopu na ukupne prihode, a ne samo na one od prodanih naklada te mogućnost kupnje novina za studente putem xica po subvencioniranim cijenama.

Obrazovanje u suglasju s potrebama Adrian Ježina, predsjednik HUP – Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

ICT-u kao jednom od najpropulzivnijih sektora u hrvatskom gospodarstvu su i u godinama recesije svi glavni trendovi pozitivni – rastu izvoz, dodana vrijednost i broj zaposlenih. ICT sektor ostvaruje 21 milijardu kuna prihoda i zapošljava više od 32.000 ljudi, s trendom otvaranja novih radnih mjesta po stopi od prosječno deset posto u zadnjih sedam godina. I ICT i softverska industrija moraju se nositi sa snažnom globalnom konkurencijom, a za tu je bitku presudno važno imati kvalitetne ljude. Kada

bi se promijenio sustav obrazovanja, u ICT-u bi se do 2020. moglo otvoriti nekoliko tisuća novih radnih mjesta. Obrazovni programi bi trebali biti u suglasju s onim što se traži u Silicijskoj dolini, jer upravo takvi kadrovi trebaju i hrvatskom ICT sektoru. Istovremeno treba pripremiti i početi provoditi nacionalnu strategiju razvoja digitalnih radnih mjesta, pojačati razvoj infrastrukture u ruralnim područjima, ubrzati digitalizaciju javne i lokalne uprave te nastaviti digitalizaciju zdravstva, školstva itd.

prosinac 2015.

GRANske udRuGe

/ www.hup.hr

Donijeti ključne zdravstvene zakone Zoran Knežević, predsjednik HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb

spraćajući 2015. godinu ne možemo ne primijetiti da je to godina u kojoj je u zdravstvenom sustavu napravljeno dosta pri čemu prvenstveno mislim na smanjenje lista čekanja i sanaciju kroničnih gubitaša koji su usporavali cijeli sustav. Propuštena je prilika da se donesu novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim bi bila podignuta razina zdravstvene usluge u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te onemogućen najveći dio rada na crno u zdravstvu. Nažalost zakoni nisu doneseni

i mišljenja sam da je to u Novoj godini osnovna zadaća novoj Vladi i Ministarstvu zdravlja, bez obzira s koje strane političkog spektra dolazi. Osim toga preporučam im da 2016. privatnom zdravstvu daju status i ulogu niti manju niti veću od one koju privatno zdravstvo ima u ostalim članicama EU, zajednice država kojoj ponosno pripadamo te da napokon svi sudionici zdravstvenog sustava postanu ravnopravni bez obzira na oblik njihovog vlasništva.

Smanjenje troškova poslovanja Dražen Kocijan, predsjednik HUP-Udruge trgovina

sektoru trgovine i dalje su se odvijala značajna preslagivanja i okrupnjavanja te utakmica za tržišni udjel na malom i iscrpljenom tržištu. Broj malih trgovina stagnira, a jačaju veliki trgovački lanci. Trgovina se i dalje suočava sa smanjenjem kupovne moći stanovništva i odgađanje potrošnje, ali i neizvjesnosti u poslovnom okruženju. Potrošači i novi kupci usmjereni su na prigodne prodaje te kontinuirano prate akcije i sniženja u želji da dobiju više za svoj novac. I nadalje je otežana likvidnost poslovanja u trgovini. Inicijative HUP - Udruge trgovi-

ne usmjerene su na smanjenje troškova poslovanja i smanjenje parafiskalnih davanja, sprečavanju pojave novih nameta, ukidanju pravilnika o kalu, rasipu i lomu, smanjenju udjela sive trgovine, unapređenju rada inspektorata i nadzora, usklađenom i primjenjivom donošenju propisa i podzakonskih akata, smanjenju obaveznih zdravstvenih pregleda radnika, daljnjoj fleksibilizaciji tržišta rada te u prilagodbi sustava srednjeg školstva zahtjevima moderne trgovine te ćemo ove inicijative nastaviti i u nadolazećem razdoblju.

Iduća godina bit će bolja Petar Lovrić, predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika

čekujem da će iduća godina biti bolja za poduzetnike. Ova je godina, unatoč sramežljivim znacima poboljšanja nakon 7 godina krize, ipak bila nepovoljna. Mučili su nas isti problemi kao i prethodnih godina, ali optimistična je vijest da su se europska mala i srednja poduzeća počela oporavljati i zapošljavati, pa očekujem da će na valovima tog optimizma doći poneki val i do hrvatskih malih i srednjih poduzetnika. Izazov će i dalje biti okruženje u kojem poslujemo; administrativne i druge prepreke u šumi propisa i pravila koji se prečesto mijenjaju, pa

nerijetko zbog toga što ne provodimo procjenu koju ćemo novost dobiti nekim zakonskim rješenjem, donesemo loš zakon, a onda njega još nekoliko puta mijenjamo kako bismo popravili greške iz prethodnih. Pri tome se ne vodi računa da male i srednje poduzetnike to znatno više opterećuje, u materijalnom i svakom drugom smislu. Očekujem da će u 2016. doći do postupnog oporavka, pa i novog zapošljavanja u malim i srednjim poduzećima. Isto tako očekujem da će narasti i dodana vrijednost u malim i srednjim poduzećima.

Nakon reformi bolji dani za sektor Nikola Mikić, predsjednik HUP-Udruge tekstilne i odjevne industrije

ez obzira što tekstilna, odjevna i kožno prerađivačka industrija čini 13,83% zaposlenih u ukupnoj prerađivačkoj industriji i predstavlja udio od 11,18% izvoza, ova industrija bilježi uporan i kontinuiran pad zaposlenih u posljednjih 20 godina pa je od nekadašnjih 120.000 danas zaposleno svega 27.000 radnika. Na žalost, takav je status u nas imala i cjelokupna prerađivačka industrija pa se zbog toga teško oteti dojmu da se u 2016. godini neće

dogoditi ništa kapitalno u korist novom i drugačijem pristupu ovom sektoru. Držim da će bolji dani za realni sektor uslijediti tek nakon početka strukturnih reformi koje će logikom svog puta eliminirati mnoge terete industriji pa i samoj državi, te da će državu učiniti jeftinijom, a u mnogim segmentima poslovanje lakšim. Uspije li se u tome, tek tada bi možda i tekstilna, odjevna i kožarsko-obućarska industrija prestala imati status “nužnog zla”. Više na www.poslovni.hr

GRANske udRuGe

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Tražimo bolje vrednovanje usluga Dario Petek, predsjednik HUP-Udruge ljekarnika

olje prepoznavanje uloge ljekarne u zdravstvenom sustavu te bolje vrednovanje ljekarničkih usluga, glavni su pravci djelovanja HUP-Udruge ljekarnika. Pozdravljamo izlazak HZZO-a iz državne riznice, jer se pokazao pravim korakom obzirom da su u kratkom vremenu značajno smanjeni rokovi plaćanja prema ljekarnama. Tijekom 2015. postignuta je uspješna suradnja s HLJK pri pregovorima s HZZO-om oko novog definiranja ljekarničke usluge

te njezinog boljeg financijskog vrednovanja. U 2016. očekujemo da se konačno riješi pitanje ljekarni u zakupu te daljnje razgovore s HZZO-om i HLJK-om oko budućnosti ljekarni te njene nove uloge u zdravstvenom sustavu. Samo suradnjom HUP-Udruge ljekarnika i relevantnih institucija moguće je donošenje kvalitetnijeg modela izračuna ljekarničke usluge. Želimo da se ljekarnama pruži mogućnost aktivnijeg uključivanja u sustav zdravstvene zaštite.

EU sredstva napokon stigla u struku Boris Sigur, predsjednik HUP-Udruge humanitarnog razminiranja

odinu na izmaku u djelatnosti humanitarnog razminiranja obilježili su dvije bitne promjene; novi Zakon i korištenje sredstava iz EU fondova. Novi Zakon donosi dosta promjena u odnosu na stari i moramo izraziti zabrinutost o mogućnostima njegove primjene u praksi. U tijeku je izrada novog Pravilnika o načinu obavljanja poslova razminiranja, koji je uz Zakon najvažniji propis u našoj djelatnosti.

Sredstva iz Fondova EU napokon su došla i u našu djelatnost. Prvi puta od kada je donijet Nacionalni plan protuminskog djelovanja bilo je više sredstava za razminiranje od planiranih. Nažalost, bili smo svjedoci izuzetno komplicirane birokratske procedure državne administracije pa smo s radovima počeli krajem rujna, umjesto u lipnju. Od naredne godine očekujemo konačno uređenje tržišta.

Očekujemo suštinske reforme Merica Pletikosić, predsjednica HUPUdruge ind. nemetala, građ. materijala i rudarstva

edostatak jasne gospodarske strategije uz negativno i nepoticajno gospodarsko okruženje čine da je ovakav (održivi) razvoj za koji se država zalaže postao neodrživ. Zato od Vlade očekujemo da krene sa suštinskim i dubokim reformama, te odgovornost i spremnost da naprave i podrže sve što je potrebno da se promijeni sadašnje stanje. Nakon recesije gospodarstvo se suočava s novim pravilima kružne ekonomije kao povijesne prekretnice u jača-

nju zajedničkog djelovanja EU i ubrzanju transformacije u društvo s niskom emisijom ugljika otporno na klimatske promjene. Europska unija kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena postavila je za gospodarstvo ambiciozne ciljeve za ublažavanje i sprječavanje klimatskih promjena u smanjenju emisije CO2 za 40% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu, što će dovesti do novog gospodarskog preslagivanja europskog tržišta.

Vide li politike značaj industrije? Marina Pulišić, predsjednica HUPUdruge proizvođača lijekova

armaceutska industrija neprekidno ulaže u istraživanje i razvoj, nove tehnologije i zaposlenike, a samo su posljednje investicije sektora, vrijedne 2 mlrd. kuna, omogućile otvaranje 550 novih radnih mjesta. Unatoč tome što imamo visoko razvijenu, vrhunsku farmaceutsku industriju, domaći proizvođači lijekova daleko bolje posluju na izvoznim tržištima što pokazuje i udio od 62% izvoza u ukupnim

prihodima, dok na domaćem tržištu njihov udjel pada. Poziciju strateške industrije, zasluženu po svim postavljenim kriterijima, proglašenu od Vlade Republike Hrvatske u 2015. i dalje s naporom ostvarujemo što je rezultat nedovoljne suradnje, podrške i razumijevanja nadležnih ministarstava. U 2016. bit ćemo usmjereni na ostvarivanje efikasnije suradnje s resornim ministarstvima.

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

GRANske udRuGe

Očekujemo usporenje rasta izvoza Šime Svetina, predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije

ajednička karakteristika poslovanja industrije namještaja i prerade drva u 2015. je rast izvoza iznad 10% koji čini oko 70% prihoda. Industrija namještaja, kao strateška industrija s visokom dodanom vrijednošću, na žalost, ostvaruje lošije rezultate od djelatnosti prerade drva. Očekujem da će se u sljedećoj godini usporiti rast izvoza kao posljedica naše nedovoljne konkurentnosti. Time se ugrožava

proklamirani cilj: korištenje drvnog prirodnog bogatstva u izvozno orijentiranim proizvodima s najvišom dodanom vrijednošću. Ako se ovaj trend želi promijeniti treba odmah prići kreiranju učinkovitih mjere industrijske politike. To uključuje redefiniranje načina prodaje šumske sirovine od strane Hrvatskih šuma sukladno principu da država potiče rast novostvorene vrijednosti po jedinici sirovine.

Trebamo sinergiju javnog i privatnog Maša Smokrović, predsjednica HUPUdruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi

kruženje u kojem posluju zdravstvene ustanove nije se promijenilo. Privatne zdravstvene ustanove se osnivaju i posluju u uvjetima u kojima ne znaju hoće li moći slobodno raspolagati s dobiti (ako je uopće i ostvare). Posluju na način da početkom godine krenu s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika i bolnica, a krajem godine dočeka ih izmijenjen pravilnik o minimalnim uvjetima prostora kadra i opreme. Javni zdravstveni sustav ne bi trebao podrazumijevati isključivo javne zdravstvene ustanove

i odsustvo privatnih. Javni zdravstveni sustav podrazumijeva solidaran sustav, na raspolaganju osiguranicima bez obzira da li se usluga pruža u privatnoj ili javnoj ustanovi. Pogledajmo Švedsku koja ima trećinu javnog zdravstvenog sustava ugovorenog s privatnim ustanovama, a istraživanje koje su proveli pokazalo je da su privatne ustanove efikasnije od javnih za oko 40%. O tome se ne razgovara. Već godinama privatnici skreću pozornost na potrebnu sinergiju i zdravu konkurenciju privatnog i javnog sektora.

Mjere za povećanje konkurentnosti Zvonimir Šćurec, predsjednik HUP-Udruge prometa

ojedine prometne grane bez subvencija i/ili sanacija države nisu u stanju samostalno poslovati, dok ostali jedva preživljavaju. Bez radikalnih i brzih reformskih mjera poticanja proizvodnje u Hrvatskoj za mnoge nema spasa. Prijevoznici će i u 2016. od državne administracije tražiti brzo prihvaćanje mjera za povišenje konkurentnosti s ciljem izjednačavanja uvjeta poslovanja hrvatskih i stranih prijevoznika. Tu treba posebno istaknuti zahtjev za povratom dijela trošarina

na gorivo po uzoru na susjedne zemlje, ukidanje većine nepotrebnih parafiskalnih nameta i eliminaciju sive ekonomije. Gospodarska kriza i slobodno tržište radne snage dovele su do odljeva radne snage iz Hrvatske, posebno vozača. Poslodavci i nadležna ministarstva će 2016. morati hitno tražiti kratkoročna i dugoročna rješenja. Dodatni problem su protekcionističke mjere zaštite tržišta razvijenih zemalja EU kroz primjenu stranih radnih propisa na hrvatske tvrtke.

Veliki poslovni izazovi na EU tržištu Tomislav Thür, predsjednik HUP-Udruge energetike

nergetski sektor suočava se s nizom izazova poput povećane potražnje za energijom, nestabilnosti cijena, poremećajima u opskrbi te značajnim regulatornim pritiskom u svrhu smanjenja utjecaja na okoliš. Plan EU o Energetskoj uniji postavlja temelje za integrirano unutarnje tržište energije, omogućava sigurnu opskrbu za građane i trgovačka društva na održiv način, uz međusobno povjerenje sudionika i regionalnu povezanost. Održivost i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš postiže se smanjenjem emisija stakleničkih plinova, povećanjem energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Ovih se dana u Parizu odlučuje o novom globalnom klimatsko-energetskom okviru s obvezujućim ciljevima do 2020-2030-2050 godine. Osiguranje ostvarenja postavljenih ciljeva predstavlja nadzirano i

plansko uvođenje EU, ali i svijeta, u nisko ugljično gospodarstvo. Nužni su veliki projekti i zahvati, uz znatna materijalna sredstva, da se to i ostvari. U Hrvatskoj je u pripremi niz strategija koje bi trebale odrediti prioritete za jedinstvenu Nacionalnu energetsku strategiju. Početkom siječnja 2016. stupa na snagu Zakon o obnovljivim izvorima energije, dok se tijekom 2016. godine očekuje usvajanje revidiranog Zakona o biogorivima. Hoće li njihova provedba dati odgovore na sva otvorena pitanja, tek je za vidjeti. Hrvatsko gospodarstvo, a posebice energetski sektor, pred velikim su poslovnim izazovima na konkurentnom europskom tržištu. Stabilan, usklađen, predvidljiv i transparentan zakonodavni okvir preduvjet je održivosti hrvatskog gospodarstva u vremenu velikih promjena u promišljanjima energetske budućnosti EU. Više na www.poslovni.hr

GRANske udRuGe

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Mjerama staviti naglasak na izvoz Marica Tičak, predsjednica HUPUdruge elektroindustrije

ast i održivost gospodarstva temelji se na domaćoj proizvodnji te od kreatora ekonomske politike tražimo da konkretnim mjerama stave naglasak na izvoz. Makroekonomski pokazatelji pokazuju loše stanje i tim više je potrebno dati konkretnu podršku izvoznicima. U tom smislu ukazujemo na poteškoće i prepreke u javnoj nabavi kao početnu točku za dobivanje referenci. Nadležna ministarstva bi trebala olakšati provođenje projekata financiranih iz fondova EU i smanjiti administrativne zahtjeve kod izvještava-

nja. Predvidljivost i transparentnost donošenja propisa je najmanje što nova Vlada može učiniti te bi svakako trebala uvažiti da je potrebno urediti duže rokove u kojima oni stupaju na snagu, zbog prilagodbe poslovanja. U 2016. vidimo potencijale u organiziranijem pristupu novim tržištima uz snažniju podršku gospodarske diplomacije te očekujemo da će industrija nastaviti s optimizacijom poslovanja te ulaganjem u razvoj i inovacije kako bi osigurala konkurentnost na tržištu.

U stvarnosti nismo za promjene Franjo Turek, dopredsjednik HUP- Udruge metalne industrije

a kraju ove i na početku nove godine, možemo konstatirati da smo opet na početku i da se nismo pomaknuli s mjesta. Strukturnih promjena koje poslodavci očekuju od države nema. Evidentno je da se mi u hrvatskom društvu uopće ne razumijemo, da smo deklaratorno za promjene, a u stvarnosti se nitko nije spreman promijeniti. Taj trend će trajati tako dugo dok ne zapadnemo u još veće probleme no što ih imamo danas. Rast BDP-a

nije jedini pokazatelj uspješnosti države i društva. Upravo taj trend je prije svega rezultat djelovanja poduzetnika koji se u tržišnim uvjetima mijenjaju i vuku stvari naprijed, dok im, na žalost, državna administracija na tom putu ne daje potrebnu potporu. Stoga očekujemo, da će, u zadnjim tjednima, često spominjani pojam reforme doista doživjeti i svoju stvarnu realizaciju te da ćemo konačno s riječi prijeći na djela.

Uz hrabru politiku rast od 20% Roko Vuletić, predsjednik HUP- Udruge nautičkog sektora

rema prvim podacima s terena u 2015. ostvaren je blagi rast u segmentima čartera i marina, dok je kod male brodogradnje još uvijek traje razdoblje stagnacije. Nažalost niti ove godine nismo dobili krovni zakon o pomorskom dobru, a koji je preduvjet pravne sigurnosti koja je nužna za buduće investicije u nautičkom sektoru, koji predstavlja jedan od rijetkih segmenata gospodarstva gdje je uz pametnu, ali hrabru politiku moguće ostvariti rast po godišnjoj stopi od 20%. Naše inicijative prema novoj Vladi kretat će

se u smjeru pozicioniranja Hrvatske kao “yachting friendly” destinacije što podrazumijeva implementaciju raznih mjera, kako bi se ojačala konkurentnost prema drugim mediteranskim destinacijama, posebno Italiji, Crnoj Gori i Grčkoj, primjerice pojednostavniti procedure i razgraničiti nadležnost između države i lokalne uprave kada je u pitanju investiranje na pomorskom dobru, povrat stope PDV-a za djelatnost chartera na 10% te uvođenje iste za vezove u marinama i ostale usluge u nautičkom turizmu.

Imamo niz mogućnosti za razvoj Damir Zorić, predsjednik HUP-Udruge financijskog poslovanja

a sada uglavnom se o reformama govori, ali nema stvarnog poticanja gospodarstva, organiziranja svrhovitijeg ustroja i učinkovitije državne uprave. Uz sve hendikepe koje smo u prethodnim vremenima uglavnom sami sebi nagomilali do mjere nepodnošljivosti Hrvatska ima niz prednosti i mogućnosti za razvoj. No, treba nam novi smjer, učinkovitija, što znači i manja, ali i funkcionalnija država koja će na svim razinama, od lokalnih do nacionalne, bolje upravljati javnim dobrima, primjerenije definirati nacionalne

Više na www.poslovni.hr

interese, ciljeve i smjerove razvoja. Taj put, nije ni lagan ni jednostavan. U ostvarenju tih ciljeva u 2016. godini očekujemo lagan, ali stabilan gospodarski oporavak, poboljšanja konkurentnosti, rast investicija, oporavak zapošljavanja. Bit će i produbljivanja pojedinih segmenata krize, no, u cjelini očekujemo napredak i određeni gospodarski rast. Tim ciljevima pridonositi će i zdrav i učinkovit financijski sustav: državni u javnome, a korporativni u poslovnome interesu. Svi zajedno – za bolji život u Hrvatskoj.

prosinac 2015.

HUP SKOR

/ www.hup.hr

I dalje ograničen rast Unatoč prvim naznakama izlaska iz recesije, HUP skor bilježi vrijednost od 33 boda za 2015. Rezultat se pomaknuo za 2 boda u odnosu na mjerenje krajem 2014. U Hrvatskoj su očito i dalje na djelu fundamentalne, strukturne slabosti koje ograničavaju rast

truktura skorova za pojedina područja nije se bitno promijenila. Paukova mreža jasno identificira kritična područja: produktivnost i konkurentnost, fiskalnu konsolidaciju, tržište rada, pravosuđe te poticanje investicija, gdje je jedino kod pravosuđa zabilježena pozitivna promjena 2015. u odnosu na 2014., ali zbog metodoloških promjena. Zatim slijede obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav, te investicijske i poslovne barijere. Gotovo jednaka dimenzija problema susreće se kod opterećenja gospodarstva i poduzetničke klime, a situacija je tek nešto bolja s ponudom kapitala, javnom administracijom i efikasnošću javnih poduzeća. Međutim, čak i na posljednja dva područja – na kojima skor postiže vrijednosti između 50 i 60 – riječ je tek o “mršavim dvojkama”. To su ocjene koje ni izbliza nisu dostatne za ozbiljniji doprinos rastu i razvoju. Dijagram također potvrđuje stagnaciju (nerješavanje) problema, jer linije za 2014. i 2014. godinu gotovo se podudaraju. Takav se rezultat bilježi od početka mjerenja. HUP-ov semafor ukazuje na isti zaključak. U odnosu na prošlu godinu smanjio se broj indikatora u crvenom i zelenom, a povećao broj onih u žutom, što je i doprinijelo blagom rastu skora za 2 boda: Indikatori u zelenom, u kojima je Hrvatska dobra, odnose se na: (1) relativno male troškove pokretanja posla, (2) relativno male troškove prisilne naplate, (3) održavanje nominalnih jediničnih troškova rada (čiji bi značajniji rast u krizi, kada nije praćen rastom produktivnosti, doveo do još veće nezaposlenosti), (4) relativno fleksibilan način određivanja plaća, (5) rast dobiti u državnim tvrtkama, (6) širok obuhvat kreditnih registara i (7) kreditnih informacija, te (8) relativno mali strah poduzetnika od neuspjeha. Indikatora u crvenom ima mnogo više, pa vrijedi istaknuti samo one čija je vrijednost na minimumu odnosno oko nule: (1) većina indikatora tržišta rada (stopa nezaposlenosti – ukupno, mladih i dugotrajne nezaposlenosti, te stopa aktivnosti), (2) produktivnost rada i jedinični trošak rada, (3) broj dana potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom, (4) broj procedura koje je potrebno obaviti za plaćanje poreza, (5) trošak izdavanja građevinskih dozvola i registracije vlasništva, (6) niska stopa naplate u slučaju rješavanja nesolventnosti, (7) očekivani broj godina školovanja, (8) omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika, (9) dostupnost rizičnog kapitala, (10) učinkovitost pravosuđa u sporovima protiv odluka administrativnih regulatora, (11) stopa pokretanja novih poduzeća i (12) udjel investicija u BDP-u. Ova lista ujedno predstavlja preporučena područja provedbe reformi. U nastavku se prikazuje detaljan pregled prema skorovima pokazatelja za pojedina područja. I Produktivnost i konkurentnost CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno orijentirana prema građanima i poduzetnicima i predstavlja konkurentsku prednost zemlje. Razina skora produktivnosti i konkurentnosti revidirana je na niže nakon što je Eurostat revidirao podatke o cijenama energenata, koje se u

CRVENO

ŽUTO

ZELENO

7 8

5 4

0 0

45 42

20 23

8 8

PODRUČJA 2014 2015 INDIKATORI 2014 2015

U prošlom broju HUP skor je izmjeren na 32 boda, no zbog metodoloških promjena koje su uvedene pri ovom mjerenju i provedene unazad, konačan rezultat za 2014. smanjio se za 1 bod i iznosi 31 od 100.

Hrvatskoj pokazuju nepovoljnije nego što je izgledalo ranije. Zaposlenost počinje rasti, ali produktivnost i promjena troškova rada zaslužuju najniži skor, jer gospodarski rast nije dovoljno brz. Hrvatska se dakle nalazi daleko od propulzivnog oblika rasta u kome dolazi do istovremenog rasta proizvodnje, zaposlenosti i produktivnosti. II Fiskalna konsolidacija CILJ: Hitno smanjenje deficita da ne prijeđe 3% BDP-a i javnog duga da ne prijeđe 60% BDP-a Premda deklariran prije samo dvije godine, danas ovaj cilj izgleda sve dalje od ostvarenja. Rezultat ne čudi s obzirom da skor fiskalne konsolidacije uz skor tržišta rada bilježi najniže vrijednosti od početka mjerenja. Razina skora i dalje je iznimno niska (20), a blago poboljšanje fiskalnog skora za 10 bodova u odnosu na 2013. treba tumačiti: (1) smanjenjem apsolutne vrijednosti CDS spread-a (što ne treba pripisivati domaćim nego vanjskim čimbenicima – rast apetita za rizikom zbog ekspanzivne politike ECB-a), (2) smanjenjem stope rasta desezoniranog omjera javnog duga i BDP-a, (3) 19

HUP SKOR

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

snažnim rastom omjera javnih prihoda i BDP-a u Mađarskoj, zbog čega skor za Hrvatsku raste iako se porezno opterećenje ne smanjuje. Pet od šest fiskalnih skorova i dalje se nalazi u crvenom, a posebnu zabrinutost izaziva činjenica da omjer javnog duga i BDP-a i dalje raste, bez naznake o tome gdje bi se mogao zaustaviti. III Javna administracija CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužno orijentirana prema građanima i poduzetnicima, i predstavlja konkurentsku prednost zemlje. Skor je povučen prema gore pokazateljem broja dana potrebnih za izdavanje građevinskih dozvola, koji je prema sustavu mjerenja Doing Business 2016 (za 2015.) smanjen na 128 dana. Utjecaj ovog poboljšanja nije uspjelo poništiti niti pogoršanje skora broja dana potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom. Riječ je o zanimljivom slučaju koji pokazuje narav konstrukcije skora. Naime, broj dana potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom u Zagrebu, gdje se provodi mjerenje, smanjen je u odnosu na prošlu godinu sa 72 na 62 dana. Unatoč tome, skor je znatno pao, jer je puno veći napredak postignut u ranije najlošijoj Ljubljani, gdje se broj dana za registraciju smanjio sa 110 na 50 dana. Radi se o situaciji u kojoj je Hrvatska napredovala, ali drugi su napredovali brže, pa je sada registracija vlasništva u Hrvatskoj (tj. u Zagrebu) najsporija među promatranim srednjeeuropskim državama članicama EU. IV Opterećenje gospodarstva CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenje poreznih stopa i ukidanje većega dijela parafiskalnih nameta. Ovaj pokazatelj bilježi pad zbog rasta omjera tekućih prihoda konsolidirane opće države i BDP-a i zbog toga što je pao skor broja procedura koje je potrebno obaviti za plaćanje poreza. Tih procedura ima 19 i nakon što je Slovačka provela reformu i smanjila broj potrebnih koraka s 20 na 10, Hrvatska prema ovom pokazatelju stoji najlošije među državama članicama koje ulaze u usporedbu. To i rast omjera tekućih prihoda opće države i BDPa glavni su uzroci klizanja ovog skora iz žute u crvenu zonu. Treba naglasiti da ovaj pokazatelj ne mjeri parafiskalne namete koji su se u zadnje vrijeme počeli smanjivati nakon što je sastavljen cjelovit registar ovih davanja.

V Investicijske i poslovne barijere CILJ: Uklanjanje propisa za koje nema dokaza o tome da proizvode veće društvene koristi od troškova, smanjenje troškova provedbe regulacije i primjena procjena učinaka propisa. Kod ovog skora nisu zabilježene znatnije promjene, što predstavlja problem jer se skor od prošle godine nalazi u crvenoj zoni. Ocjena je ove godine dodatno pogoršana zbog reformi koje su druge zemlje radile na području smanjenja broja procedura potrebnih za pokretanje posla. Hrvatska je sa 7 procedura predzadnja na listi. Samo Češka ima veći broj procedura, no Češka je započela s reformama, pa je tako broj procedura smanjen s 9 na 8, što je indirektno uzrokovalo pad skora za Hrvatsku. VI Pravosuđe CILJ: Formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodarstva, kao što su prisilne naplate, stečajevi i likvidacije. Pravosuđe je od početka mjerenja HUP skora zauzimalo jednu od tri najlošije pozicije. Položaj ovog područja blago se poboljšao nakon što je zbog metodoloških promjena u sustavu Doing Business jedan raniji pokazatelj zamijenjen pokazateljem troška prisilne naplate. Ovaj trošak u Hrvatskoj nije visok u usporedbi s drugim zemljama, pa se skor zbog toga poboljšao. Međutim, jedan pokazatelj ne može bitno popraviti ukupnu sliku o području koje se i dalje nalazi u crvenoj zoni. VII Tržište rada CILJ: Olakšati zapošljavanje i otpuštanje te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti. Tržište rada ostaje među područjima s najlošijim skorom. Kako je HUP skor pokazatelj ishoda, a ne aktivnosti, tržište rada se drži među najlošijim područjima zbog strukturnih rigidnosti tržišta rada koje pronalaze odraze u stopama nezaposlenosti – ukupnoj, dugotrajnoj i nezaposlenosti mladih, uz istovremeno niske stope zaposlenosti i aktivnosti. Skor 2015.

III JAVNA ADMINISTRACIJA 16 Efektivnost vlade (neovisnost i povjerenje u institucije) 17 Broj dana potrebnih za pokretanje posla 18 Broj dana potrebnih za izdavanje građevinskih dozvola 19 Broj dana potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom

56 62 68 86 0

Skor 2015. II FISKALNA KONSOLIDACIJA 10 CDS "spread" (premija rizika duga države) 11 Promjena i razina omjera javnog duga i BDP-a 12 Promjena i razina omjera prihoda konsolidirane opće države i BDP-a 13 Promjena i razina omjera rashoda konsolidirane opće države i BDP-a 14 Ukupni saldo konsolidirane opće države u % BDP-a 15 Primarni saldo konsolidirane opće države u % BDP-a

Skor 2014.

20 10 13 49 23 13 4

Skor 2013. 53 62 57 50 35

Skor 2014.

44 63 60 0 35

Skor 2013. 17 10 10 42 22 0 0

Skor 2012.

10 4 0 38 6 0 0

Skor 2011. 45 63 62 0 35

Skor 2012.

41 45 60 0 52

Skor 2011. 19 30 0 35 20 0 18

22 0 22 28 22 57 22

prosinac 2015.

HUP SKOR

/ www.hup.hr

Skor 2015. V INVESTICIJSKE I POSLOVNE BARIJERE 24 Broj procedura potrebnih za pokretanje posla 25 Broj procedura potrebnih za izdavanje građevinskih dozvola 26 Broj procedura potrebnih za registraciju vlasništva nad nekretninom 27 Trošak pokretanja posla 28 Trošak izdavanja građevinskih dozvola 29 Trošak registracije vlasništva

30 17 31 60 73 0 0 Skor 2015.

VI PRAVOSUĐE 30 Broj dana prisilne naplate 31 Trošak prisilne naplate (novo od 2015.) 32 Vrijeme potrebno za rješavanje nesolventnosti 33 Trošak rješavanja nesolventnosti 34 Stopa povrata u slučaju rješavanja nesolventnosti 35 Indeks percepcije korupcije

VIII Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformirati radi povećanja efikasnosti i doprinosa konkurentnosti i razvoju čitavoga društva. Obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav od početka mjerenja HUP skora predstavljaju kritična područja. Do blagog poboljšanja u zadnje vrijeme dolazi zbog poboljšanja odnosno boljih kontrola u mirovinskom sustavu. Rast broja umirovljenika bitno je usporen, a blago raste i udjel umirovljenika s punim starosnim mirovinama u ukupnom broju umirovljenika. Međutim, najvažniji pokazatelj koji mjeri omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika i dalje bilježi nultu vrijednost skora što znači da se

Skor 2014.

Skor 2013. 31 29 21 60 73 0 0

Skor 2014.

31 33 80 28 25 0 19

Skor 2012.

38 43 91 60 35 0 0 Skor 2013.

18 29 0 36 25 0 19

Skor 2011. 41 43 96 60 50 0 0

Skor 2012.

20 29 0 36 21 1 26

42 43 96 60 51 0 0 Skor 2011.

19 29 0 36 21 3 22

23 51 0 36 21 4 23

kreće ispod kritičnih vrijednosti, pa se i ukupni skor i dalje kreće čvrsto unutar crvene zone. IX Efikasnost javnih poduzeća CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti, zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanje izvještavanja javnosti o poslovanju Na ovom je području ostvaren određen napredak koji je bio najveći 2013., a u toku 2014. godine konsolidirano je stanje koje je bolje nego ranijih godina, prvenstveno zahvaljujući povećanju profitabilnosti. S obzirom na nepouzdanost i moguću sezonalnost polugodišnjih podataka u mjerenju su zadrSkor 2015.

VII TRŽIŠTE RADA 36 Stopa aktivnosti 37 Stopa zaposlenosti 38 Stopa nezaposlenosti 39 Stopa nezaposlenosti mladih 40 Stopa dugotrajne nezaposlenosti 41 Promjena nominalnog indeksa jediničnih troškova rada 42 Indeks lakoće zapošljavanja i otpuštanja radnika 43 Indeks kvalitete suradnje radnika i poslodavaca 44 Indeks fleksibilnosti određivanja plaća

18 1 0 0 0 0 85 30 43 70

Skor 2015. VIII OBRAZOVNI, ZDRAVSTVENI I MIROVINSKI SUSTAV 45 Postotak građana u dobi 30-34g. sa završenim tercijarnim obrazovanjem 46 Postotak građana u dobi 25-64g. uključenih u obrazovne programe 47 Očekivani broj godina školovanja 48 Očekivano trajanje zdravog života 49 Rast broja umirovljenika 50 Omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika 51 Udjel punih starosnih mirovina u ukupnom broju umirovljenika

26 25 10 0 52 40 0 13

Skor 2014. 22 9 0 0 0 0 100 32 45 75

Skor 2014.

Skor 2013. 20 0 0 0 0 0 100 33 42 72

Skor 2013. 21 25 10 0 52 0 0 0

Skor 2012.

30 10 6 0 52 100 0 0

Skor 2011. 19 0 0 7 0 0 38 36 40 69

Skor 2012.

22 0 0 18 0 10 69 37 40 69

Skor 2011. 37 5 8 0 94 40 0 0

31 14 7 0 74 20 20 0

HUP SKOR

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Skor 2015. XI PODUZETNIČKA KLIMA 64 Učinkovitost pravosuđa u procesima protiv regulatora 65 Indeks zaštite manjinskih investitora 66 Stopa pokretanja novih poduzeća 67 Poželjnost poduzetništva 68 Stopa straha od neuspjeha

35 0 54 0 63 94 Skor 2015.

XII POTICANJE INVESTICIJA 69 Udjel investicija u BDP-u 70 Skor proizvodnih FDI 71 Izravna strana ulaganja (FDI) - stanje u % BDP 72 Izravna strana ulaganja (FDI) - promjena u % BDP 73 Indeks pouzdanja investitora

žane vrijednosti za prošlu godinu, a sljedeća revizija skorova za 2015. obavit će se polovicom 2016. kada budu poznati podaci za cijelu poslovnu 2015. X Ponuda kapitala CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanju dostupnosti kredita. Zaustavljeno je pogoršanje skora ponude kapitala koje je bilo značajno 2014. u odnosu na 2013. godinu. To se dogodilo prvenstveno zbog poboljšanja kapitalizacije kompanija čije su dionice uvrštene na Zagrebačku burzu (manji je udjel važnih kompanija s vrlo visokim omjerima duga i kapitala). U isto vrijeme nastavljeno je pogoršanje skora kamatnih stopa, osobito kod dugoročnih kredita poduzećima, a skor ponude kredita također pada jer se kreditiranje brže oporavlja u zemljama u srednjoj Europi koje imaju dugotrajniji i snažniji ekonomski rast. XI Poduzetnička klima CILJ: Promjena klime i kulture odnosa prema poduzetništvu s ciljem afirmacije spoznaje da je poduzetništvo ključ razvoja. Nakon blagog poboljšanja 2013. i 2014. skor poduzetničke klime ostaje nepromijenjen na vrlo niskoj razini. Najviše zabrinjava vrlo niska stopa pokretanja novih poduzeća i vrlo slaba učinkovitost pravosuđa u slučajevima kada poduzetnici žele pred sudom sporiti neku odluku administrativnog regulatora. Pravna neizvjesnost i izloženost regulatornoj samovolji mogu imati odvraćajući učinak u pogledu motiva ljudi da razvijaju svoje poduzetničke poduhvate.

Skor 2013. 35 0 54 0 63 94

Skor 2014.

27 0 44 35 46 24

Skor 2012.

32 8 48 0 54 71 Skor 2013.

28 10 39 35 46 21

Skor 2011. 20 21 0 0 77 44

Skor 2012.

11 0 5 33 18 15

18 15 0 14 58 41 Skor 2011.

15 24 0 33 33 10

22 20 15 41 0 20

XII Poticanje investicija CILJ: Aktivno privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući dobro pripremljene investicijske potencijale. Stopa investicija (njihov udjel u BDP-u) i dalje je najniža u srednjoj Europi i može se smatrati glavnim razlogom sporog oporavka. Međutim, razina ovog skora povećana je u odnosu na ranija mjerenja zbog metodološke promjene. Uveden je tzv. skor proizvodnih izravnih stranih ulaganja (FDI) koji mjeri priljev FDI u industrijske sektore i turizam. Taj se pokazatelj nalazi u usponu 2014. i u prvoj polovici 2015. * HUP skor je sastavljen od 73 pokazatelja gospodarskog i društvenog razvitka grupiranih u 12 područja koja odražavaju strateške ciljeve Hrvatske udruge poslodavaca. Ciljevi odnosno područja su: (1) povećanje produktivnosti i konkurentnosti, (2) fiskalna konsolidacija, (3) reforma javne administracije, (4) smanjenje opterećenja gospodarstva, (5) uklanjanje investicijskih i poslovnih barijera, (6) poboljšanje funkcioniranja pravosuđa i (7) tržišta rada, (8) reforme u obrazovnom, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, (9) povećanje efikasnosti javnih poduzeća, (10) poboljšanje ponude kapitala i (11) poduzetničke klime, te (12) poticanje investicija. Ocjena rezultata (skor) za 54 pokazatelja ovisi o usporedbama vrijednosti za Hrvatsku s vrijednostima za deset sličnih zemalja Nove Europe (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Skor za preostalih 19 pokazatelja ovisi o iskustveno određenim intervalima vrijednosti koje se smatraju kriterijima uspjeha.

Skor 2015. IX EFIKASNOST JAVNIH PODUZEĆA 52 Omjer dobiti i prihoda 53 Udjel troškova osoblja i ostalih troškova u rashodima 54 Omjer poduzeća koja ostvaruju dobit i gubitak 55 Ekonomičnost poslovanja - omjer prihoda i rashoda

Skor 2014.

57 32 33 100 61

Skor 2014. 57 32 33 100 61

Skor 2013. 56 42 34 89 60

Skor 2012.

Skor 2011. 29 22 16 22 54

34 24 18 39 53

Up 32 koje ved sma

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

očekivanja

Umjereni optimizam i najbolja ocjena u četiri godine Zanimljivo je da je u ovogodišnjem istraživanju tek jedan sudionik istraživanja opće stanje u gospodarstvu ocjenio s “vrlo dobrim”, dok niti jedan ne ocjenjuje s “izvrsnim”. Ukupno 31,4 posto sugovornika gospodarsko stanje u ovoj godini ocjenjuje kao “osrednje”

akon šest i pol godina negativnih trendova na brojčaniku pokazatelja ekonomske aktivnosti, kazaljka se najprije zaustavila na nuli, da bi u posljednjih dva kvartala počeli pokazivati vrlo mršave znakove oporavka. Osim toga, istraživanje je provedeno neposredno nakon parlamentarnih izbora, dok su razgovori o sastavljanju funkcionalne parlamentarne većine bili u punom jeku, ali bez ikakvih vidljivih učinaka. Ovo su glavna obilježja okruženja u kojemu je provedeno istraživanje “Poslovna očekivanja HUP-a u 2016. godini”. Opće gospodarsko stanje Opće stanje u gospodarstvu u ovoj je godini, na ljestvici od 1 do 5 (školska ocjena gdje 1 označava “jako loše”, a 5 “izvrsno”) ocijenjeno je s prosječnom ocjenom od 2,13 (najbolja ocjena općeg gospodarskog stanja u četiri promatrane godine). Zanimljivo je da je u ovogodišnjem istraživanju tek jedan sudionik istraživanja opće stanje u gospodarstvu ocjenjuje s “vrlo dobrim”, dok niti jedan ne ocjenjuje s “izvrsnim”. Ukupno 31,4 posto sugovornika gospodarsko stanje u ovoj godini ocjenjuje kao “osrednje” (školska ocjena 3) u odnosu na prošlogodišnjih 7,8 posto. Najveći je udio onih koji smatraju da je stanje gospodarstva loše. Za njih 47,9 posto je uglavnom loše (prema lanjskih 49,1 posto), a jako loše za 19,8 posto (prema prošlogodišnjih 43,1 posto). Ukupno gledajući opće stanje u gospodarstvu

u ovoj godini je najbolje je ocijenjeno u usporedni s prethodna tri godišnja istraživanja. Najbolja percepcija općeg gospodarskog stanja je među malim poduzetnicima, nešto slabija među srednjim i velikim poduzetnicima. U sve tri skupine ocjena je pozitivna, odnosno prelazi školsku ocjenu dvojku (2). Gledajući sektorski najlošija je ocjena i ove godine zabilježena među poduzećima iz graditeljstva. U regionalnom smislu (regije su podijeljene po Regionalnim uredima HUP-a: RU Zagreb, RU Split, RU Rijeka, RU Osijek i po drugi put RU Varaždin) najviša ocjena općeg gospodarskog stanja zabilježena je predstavnicima poduzetnika sjevernojadranske regije (RU Rijeka) i to 2,33 što je ujedno najviša ocjena općeg gospodarskog stanja od početka ovog istraživanja, odnosno u ove četiri godine. Na drugoj strani, najlošija je ocjena zabilježena među slavonskim poduzetnicima (RU Osijek) s ocjenom od 1,92 što predstavlja blagi rast prema prošlogodišnjih 1,57. Zanimljivo je da u sva četiri istraživanja poduzetnici iz sjevernojadranske regije daju najviše ocjene za opće gospodarsko stanje u zemlji, dok se na drugom kraju (oni najkritičniji) izmjenjuju dvije regije: Dalmacija i Slavonija (prve tri godine su najkritičniji bili dalmatinski poduzetnici, dok su u ovogodišnjem istraživanju to slavonski 23

očekivanja

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

Ocjena općeg gospodarskog stanja u 2015. prema 2014.

poduzetnici). Poduzetnici iz središnje Hrvatske (uključujući Zagreb) i sjeverozapadne regije su u svim istraživanjima u ocjenama općeg gospodarskog stanja nešto bliži ocjenama poduzetnika iz sjevernojadranske regije.

Opće je stanje u gospodarstvu u ovoj godini najlošije ocijenjeno u graditeljstvu (1,67), među velikim poduzetnicima (2,02) i među slavonskim poslodavcima (1,92). Na drugoj strani, najbolja je ocjena općeg gospodarskog stanja zabilježena u sektoru poslovnih usluga i trgovini (2,26), među malim poduzetnicima (2,20) i među sjevernojadranskim poslodavcima (2,33). 2015. godina: godina gospodarskog zaokreta Ako je suditi prema usporedbi doživljaja općeg gospodarskog stanja tekuće s prethodnom godinom, čini se da je gospodarstvo krenulo u dobrom smjeru. Za razliku od prošle godine kad je preko dvije trećine sugovornika odgovorilo da je gospodarsko stanje lošije u tekućoj u odnosu na prethodnu godinu, ove je godine taj udio značajno manji (svega 17,4 posto). S druge strane povećan je udio onih koji smatraju da je stanje bolje kojih je ove godine 38,8 posto prema lanjskih 2,6 posto. Da je stanje isto smatra 43,8 posto sugovornika prema prošlogodišnjih 43,8 posto. Ovaj se pozitivni trend uočava i u istraživačkom instrumentu poznatom pod nazivom balance score (odnos pozitivnih i negativnih doživljaja). Tako ove godine balance score po prvi put preteže na 24

pozitivnu stranu. U prvom istraživanju 2012. godine on je iznosio -61,4, a godinu dana kasnije rekordnih -78,8. Prošle 2014. godine iznosio je -63,8, da bi ove godine prešao na pozitivnu stranu i iznosio zavidnih 21,5. Ako bismo zaključivali iz balance score-a onda bismo mogli reći kako smo se započeli s izvlačenjem iz gliba gospodarske krize. Usporedna doživljaja općeg gospodarskog stanja ove je godine u odnosu na prethodnu najbolje je prošla među poduzetnicima iz Sjevernojadranske regije i Dalmacije (u obje regije njih točno dvije trećine smatra da je opće stanje u gospodarstvu bolje ove godine nego prošle). Najveći je poslovni optimizam zabilježen među srednjim po-

duzetnicima koji su u 52 posto slučajeva gospodarske prilike u ovoj godini označili boljima nego u prošloj godini. Poslovne usluge i trgovina je sektor iz kojeg 58,1 posto sudionika izjavljuje da je stanje u gospodarstvu u ovoj godini bilo bolje od prošlogodišnjeg. Najveće prepreke A koje su glavne prepreke poslovanju koje su poduzetnici prepoznali poslujući u našoj zemlji u ovogodišnjem istraživanju? Odnosno, koji bi to recepti mogli biti primijenjeni za snažniji gospodarski zamah i ozdravljenje našeg gospodarstva ako bi se te iste prepreke ublažilo odnosno ako bi se uvjete poslovanja učinilo sličnijima onima koje imaju njihovi konkurenti u svojim zemljama. Najveći dio sugovornika smatra da je najveća prepreka poslovanju u zemlji visoki porezi, doprinosi i ostala davanja na plaće i iz plaća (22,7 posto od svih odgovora). Na drugom je mjestu neučinkovita i skupa javna uprava (12,7 posto), a slijedi loše pravosuđe (11,4 posto). Kruto radno zakonodavstvo s 9,6 posto na četvrtom mjestu, a nelikvidnost-neplaćanje na petom mjestu (9,2 posto). Vrlo je visoki udio zabilježila prepreka usmjerena na

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

očekivanja

nejasnu strategiju razvoja zemlje (8,7 posto). Ovih šest prepreke čini tri četvrtine svih odgovora o preprekama poslovanju u našoj zemlji. Zanimljivo je kako se u četiri godišnja istraživanja ponavlja većina od ovih šest prepreka (s tom razlikom da je ove godine loše pravosuđe izguralo uvjete financiranja poduzetnika). 2016: umjereni optimizam u poslovnim očekivanjima Ako je suditi prema očekivanjima poslodavaca i poduzetnika okupljenih u HUP-u, a koji su članovi različitih tijela HUP-a, naredna će godina biti bolja od ove. Jednako kao i kod percepcije stanja (doživljaj općeg gospodarskog stanja i usporedba stanja tekuće u odnosu na prethodnu godinu) i u poslovnim je očekivanjima balance score preteže na pozitivnoj strani. I dok je kod percepcije stanja balance score iznosio pozitivnih 21,5 poslovna očekivanja za 2016. godinu imaju i pozitivniji balance score i iznosi 34,7. Drugim riječima, pozitivni trendovi u ocjeni općeg gospodarskog stanja u 2015. godini se osnažuju u poslovnim očekivanjima za narednu godinu. Najoptimističniji, ako se pod time govori o pozitivnim poslovnim očekivanjima za narednu godinu, su

poduzetnici i poslodavci iz Sjevernojadranske regije koji u dvije trećine slučajeva imaju veća poslovna očekivanja za 2016. godinu. Slijede sugovornici iz Slavonije (58,3 posto), sjeverne regije i Dalmacije (po 50 posto), a najmanje su optimistični poduzetnici i poslodavci iz središnjeg dijela zemlje (41,8 posto). Gledano sektorski poslovne usluge i trgovina je područje iz kojeg dolaze sugovornici s najvećim poslovnim očekivanjima kad se govori o općem gospodarskom stanju. To je sektor u kojemu je zabilježeno 58,1 posto sugovornika koji očekuju bolje opće stanje gospodarstva u narednoj godini, uz svega 7 posto onih koji očekuju pogoršanje općeg

gospodarskog stanja. Očekivanja u vezi s uvjetima poslovanja i investiranja u 2016. godini vrlo su slična onima zabilježenima za opću gospodarsku situaciju. Zabilježeno je 27,3 posto sugovornika koji očekuju bolje uvjete za poslovanje i investiranje u narednoj godini (prije godinu dana 11,2 posto, prije dvije 15 posto, a prije tri godine 27,7 posto). Više od tri petine sudionika istraživanja (62,8 posto) smatra da će uvjeti za poslovanje i investiranja u narednoj godini biti približno isti kao i u tekućoj godini (u prošlogodišnjem istraživanju zabilježen je udio od 56,9 posto, prije dvije 50 posto, a prije tri godine udio je iznosio 38,6 posto). Pozitivan trend u ovom se dijelu vidi i u smanjenju udjela poduzetnika i poslodavaca koji za narednu godinu očekuju pogoršanje uvjeta poslovanja i investiranja (sada taj udio iznosi 9,9 posto, dok je prije godinu dana iznosila 31,9 posto, prije dvije godine 35 posto, odnosno 33,7 posto iz 2012. godine). Ako bismo poslovna očekivanja u odnosu na uvjete investiranja mogli uvjetno označiti kao investicijski potencijal, odnosno investicijski optimizam, onda se uočavaju sljedeći zanimljivi nalazi: najveći

očekivanja

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

investicijski potencijal/optimizam zabilježen je u poslovnim uslugama i trgovini (25,6 posto), među srednjim poduzetnicima (28 posto) i u sjevernojadranskoj regiji (25 posto).

Sveukupno gledano, percepcija općeg stanja u gospodarstvu je nešto bolja nego prošle godine (školskim rječnikom rečeno “dvica”), a očekivanja od nadolazeće godine su vidljivo pozitivnija nego prethodnih godina (skoro polovica sugovornika smatra da će opće gospodarsko stanje u zemlji u narednoj godini biti bolje). Vidljivi je i investicijski optimizam u odnosu na prethodne godine. Kako su poslovala poduzeća u 2015. godini? Drugi dio istraživanja, usmjeren na mikrorazinu (stanje i očekivanja za poduzeća), donosi vrlo vrijedne nalaze o poslovanju ali i očekivanjima poslodavaca, članova Hrvatske udruge poslodavaca. Poduzeća iz kojih dolaze sudionici ovog istraživanja u tekućoj su godini nešto bolje poslovali nego što je to bio slučaj u prethodnoj godini. U 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu bolje je poslovalo skoro polovica poduzeća (48,3 posto prema 25 posto iz prošle godine, odnosno 27,5 posto iz 2013. i 21,7 posto iz 2012.). Manje od jedne trećine poduzeća poslovao je približno isto kao i prošle godine (sada 31,7 posto prema lanjskih 42,2 posto, odnosno 28,8 posto iz 2013. i 41 posto iz 2012.). Lošije poslovanje zabilježilo je 20 posto poduzeća (u odnosu na 32,8 posto prije godinu dana, odnosno 43,8 posto iz 2013. i 37,3 posto iz 2012. godine). Ukupno gledajući po-

slovanje poduzetnika i poslodavaca, članova HUP-a znatno je bolje u tekućoj godini u odnosu na prethodnu. Gledano sektorski, najveći udio onih koji su u ovoj godini bolje poslovali bilježi se među poduzetnicima iz poslovnih usluga i trgovine (58,1 posto). Srednje velike tvrtke najčešće su odgovorile da su u ovoj godini bolje poslovali nego u prošloj (52 posto, prema 51 posto među malim poduzetnicima i 43,5 posto među velikim). Poduzeća koja imaju sjedište u sjevernoj regiji zabilježila su veću učestalost boljeg poslovanja u ovoj godini (53,8 posto). Ostale su regije zabilježile rjeđu učestalost (središnja regija i sjevernojadranska po 50 posto, dalmatinska poduzeća 38,5 posto i 36,4 posto iz Slavonije). Osim na ovoj generalnoj razini, zanimljivi su pokazatelji o prihodima, broju zaposlenih, investicijama, razini cijena i kretanje narudžbi. Što se tiče visine prihoda u prva tri kvartala ove godine u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine pola poduzeća (50,2 posto) koja su sudjelovala u istraživanju zabilježilo je veći prihod u tekućoj godini u odnosu na onaj iz prethodne. Zanimljivo je i da bilježimo i pad prihoda u 20 posto poduzeća, članova HUP-a koja su sudjelovala u istraživanju. Podaci o prihodu poduzeća u odnosu na prethodnu godinu poklapaju se s općim poslovanjem poduzeća: najveći je broj poduzeća s rastom zabilježen u središnjoj regiji (53,3 posto), te u sjeverozapadnoj i sjevernojadranskoj regiji (50 posto), u industriji (54,9 posto poduzeća) i među velikim poduzetnicima (56,5 posto poduzeća). Vrlo su zanimljivi podaci o zapošljavanju, odnosno o broju zaposlenih na isti dan prethodne godine. U 25,6 posto poduzeća povećan je broj zaposlenih za više od 3 posto. Najveći dio poduzeća zadržao je zaposlenost na istoj razini (52,1 posto), dok je 22,3 posto poduzeća smanjilo zaposlenost za više od 3 posto Sektorski gledano zaposlenost je povećana u industriji (31,4 po-

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

sto), poslovnim uslugama i trgovini (25 posto poduzeća), graditeljstvu (20 posto) i osobnim uslugama (12,5 posto). Najveći udio poduzeća sa smanjenjem broja zaposlenih bilježimo u graditeljstvu (40 posto poduzeća su smanjila broj zaposlenih za više od 3 posto). Cijene su ostale na sličnoj razini u najvećem dijelu poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju (58,3 posto), uz udio od 32,5 posto poduzeća koja su zabilježila pad cijena proizvoda i usluga. Svega je 9,2 posto poduzeća zabilježilo rast vlastitih cijena. U posljednjem je istraživanju uočen preokret trenda smanjenja udjela poduzeća s pozi-

očekivanja

tivnom korekcijom cijena (ove godine 9,2 posto, prema lanjskih 4,3 posto, odnosno 8,8 posto iz 2013. i 10,8 posto iz 2012. godine). U godini nešto više razine investicija od one zabilježene u prethodnoj godini (prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku), vidljivi je porast ulaganja i među članicama HUP-a. Udio poduzeća koja su povećala ulaganja ostao je na prošlogodišnjoj razini (sada 34,7 posto prema lanjskih 34,5 posto). Istovremeno je povećan udio poduzeća čija je razina ulaganja ostala na istoj razni kao i prethodne godine (s 37,9 posto iz 2014. na 41,3 posto ove godine), ali je

očekivanja

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

smanjen udio poduzeća koja su znatnije smanjila razinu ulaganja (s 27,6 posto iz prošle godine na 24 posto poduzeća u ovoj godini). Najbolji su pokazatelji zabilježeni među poduzećima iz industrije (udio poduzeća s povećanjem ulaganja iznosi 45,1 posto), te među poduzećima sa sjedištem u sjevernojadranskoj regiji (50 posto poduzeća) i među velikim poduzećima (37 posto poduzeća). Gledano prema vrijednosti narudžbi u listopadu ove godine prema istom mjesecu lani, zabilježen je rast narudžbi proizvoda i usluga poduzeća, članova HUP-a. Taj je rast zabilježen u 37,3 posto poduzeća (prema 27,6 posto iz prošle godine). Istovremeno je svako četvrto poduzeće zabilježilo pad potražnje za svojim proizvodima i uslugama (sada 24,6 posto poduzeća prema lanjskih 31,9 posto). Očekivanja poduzetnika u 2016: Kuda idu naša poduzeća? Posljednji dio istraživanja donosi pokazatelje o očekivanjima poduzeća, članova HUP-a u pogledu poslovanja njihovih poduzeća u narednoj godini. Drugim riječima, radi se o poslovnim očekivanjima za

njihova vlastita poduzeća. Gledano na generalnoj razini, odnosno na razini očekivanja ukupnog poslovanja poduzeća zabilježena su prilično optimističnija očekivanja u odnosu na ona zabilježena u istom istraživanju provedenom prošle, ali i prethodnih godina. Najoptimističniji su poduzetnici i poslodavci iz poslovnih usluga (69,8 posto ih smatra da će biti bolje poslovanje njihovih poduzeća u

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

2016. godini), u malim poduzećima (54 posto poduzeća su s pozitivnim očekivanjima), te su najčešća u sjevernojadranskoj regiji (57,1 posto poduzeća iz ove regije očekuje bolje poslovanje u narednoj godini). Povećanje očekivanih prihoda u 2016. godini očekuje 47,9 posto sugovornika (u odnosu na 40,5 posto iz prošlogodišnjeg istraživanja). Istu razina prihoda očekuje 44,6 posto poduzetnika i poslodavaca (prema 42,2 posto iz prošlogodišnjeg istraživanja). Svega 7,4 posto poduzetnika očekuje manje prihode od onih iz ove godine (prema lanjskih 17,2 posto). Gledano sektorski najveći udio među poduzetnicima s očekivanim rastom prihoda zabilježen je ponovo u industriji gdje je 53,8 posto poduzeća izrazila očekivanje za povećanje prihoda u narednoj godini. Najveći očekivani rast prihoda zabilježen je kod poduzeća iz središnje Hrvatske (50,6 posto poduzeća), te među velikim poduzećima (51,1 posto poduzeća). Za razliku od visine prihoda, jedan drugi kriterij ipak ukazuje na oprez među poduzetnicima. Radi se o očekivanoj razini zaposlenosti u 2016. godini. Zamjetan je rast udjela poduzeća koja predviđaju smanjenje broja zaposlenih u svojim poduzećima (ove godine 71,1 posto

očekivanja

poduzeća predviđa smanjenje broja zaposlenih, što je znatno više od lanjskih 20,7 posto poduzeća). Za narednu godinu svega 9,9 posto poduzeća očekuje povećanje broja zaposlenih (prema 19,8 posto poduzeća iz prošle godine). Velika se neizvjesnost od poslovne 2016. godine iščitava i u očekivanoj razini cijena proizvoda i usluga Za razliku od prethodna dva elementa (razine zaposlenosti i visine cijena), predviđena ulaganja u 2016. godini još su jedan pozitivan sadržaj zabilježen u ovom istraživanju. Ovogodišnje istraživanje u usporedbi s prethodna tri pokazuje najveći udio poduzeća koja planiraju veća ulaganja u narednoj godini u odnosu na ona u tekućoj. Ovogodišnje istraživanje pokazuje 36,4 posto takvih poduzeća koja planiraju povećati ulaganja (u odnosu na 28,4 posto iz prošlogodišnjeg istraživanja, odnosno 28,8 iz pretprošle godine, odnosno 28,9 posto prvog istraživanja iz 2012. godine). Najveći udio predviđenog porasta investicija zabilježen je kod velikih poduzeća (38,3 posto poduzeća planira uložiti više nego ove godine), u sektoru industrije i poslovnih usluga i trgovine (po 43,6 posto poduzeća) te u sjeverno-

očekivanja

prosinac 2015.

/ www.hup.hr

jadranskoj regiji (50 posto poduzeća).Pozitivan se trend uočava i u očekivanoj razini narudžbi u prva tri mjeseca naredne godine. Malo više od polovice (50,8 posto) poduzetnika očekuje zadržavanje iste razine narudžbi kao i u ovogodišnjem prvom kvartalu, ali njih 28,8 posto očekuje povećanje (u odnosu na lanjskih 23,5 posto). Smanjenje razine narudžbi zabilježeno je u 20,3 posto slučajeva (prema prošlogodišnjih 23,5 posto). Nešto su češće zabilježena veća očekivanja narudžbi kod velikih (35,6 posto), nego kod srednjih (2o posto) i malih (27,1 posto). Sektorski su ponovo najoptimističniji poduzetnici iz industrije (38 posto poduzeća predviđa veće narudžbe), a regionalno su češći u sjeverozapadnoj regiji (46,2 poduzeća). Posljednji kriterij utvrđivanja poslovnih očekivanja odnosi se na očekivanje u odnosu na kretanje izvoza roba i usluga. Uočena dinamika i optimizam poduzetnika okupljenih u HUPu, očituje se i u reakcijama na izazove poslovanja u 2016. godini. Svaki treći sugovornik iz istraživanja smatra da će se njegovo poduzeće uspješno nositi s teškoćama i iste prevladati bez većih teškoća ili s manjim teškoćama (33,9 posto poduzeća). Najveći je dio poduzetnika (52,1 posto) izjavilo kako će ovu krizu teško i uz puno napora ipak prevladati (prošle godine je taj udio bio 57,8 posto).

Zadržan je svrlo sličan udio poduzeća koja će teško prevladati krizu (sada 7,4 posto prema lanjskih 6,3 posto), dok njih 5,8 posto izjavljuje kako će izrazito teško prevladati krizu i preživjeti (prema lanjskih 1,7 posto). Na kraju, na temelju rezultata istraživanja provedenom među članovima tijela HUP-a, može se zaključiti kako je ova godina bila najuspješnija u usporedbi s tri prethodne godine u kojima je provedeno isto istraživanje. Na općoj, makrorazini tekuća je godina pozitivno doživljena u većini parametara (opće gospodarsko stanje, visina prihoda, investicije, razina zaposlenosti). Jednako tako poslovna očekivanja na mikrorazini za narednu godinu pokazuju pozitivne signale i to u očekivanom porastu prihoda, investicija i izvoza. Najčešći su pozitivni signali zabilježeni u industriji i poslovnim uslugama, među srednjim i većim poduzetnicima, te u dvije regije: sjevernojadranskoj i sjeverozapadnoj. Ovo istraživanje pokazuje svu žilavost hrvatskih poduzetnika okupljenih u HUP-u koji su se i do sada znali nositi s poteškoćama i poslovanjem u kriznim uvjetima. Prema njihovim izjavama, najveći dio poduzetnika će se uspješno nositi s poteškoćama i u narednoj 2016. godini.

zamp oglas PD 220x285.indd 1

12/8/15 12:59 PM

Središnji ured Radnička cesta 52, 10 000 Zagreb Tel: 01 48 97 555 Fax: 01 4897 556 E-mail: hup@hup.hr; www.hup.hr Regionalni ured Osijek Trg Ljudevita Gaja 6, 31 000 Osijek Tel: 031 251 012 Tel/Fax: 031 251 013 E-mail: hup-osijek@hup.hr Regionalni ured Rijeka Dolac 8/II, 51 000 Rijeka Tel: 051 321 494/495 Fax: 051 321 499 E-mail: hup-rijeka@hup.hr Regionalni ured Split Bernardinova 1, 21 000 Split Tel: 021 368 288/296 Tel/Fax: 021 368 212 E-mail: hup-split@hup.hr Regionalni ured Varaždin Zagrebačka 89, 42 000 Varaždin Tel/Fax: 042 352 034 E-mail: hup-varazdin@hup.hr