Poslovni dnevnik

mediji&marketing 8

////

Dva ĹĄtrajka ‘novinarskih ĹĄtakora’

SAĹ A PAPARELLA

Ĺžen u dogaÄ‘aj nezabilje trajk u Glasu Istre, a joĹĄ od 1993. i penetrahrvatskim novinam u Slobodnu Dalmaciju, cije Miroslava Kutle i nije preDrĹžava Hrvatska pokazuje da Umivena iz 20. stoljeća. tjerano iskoraÄ?ila u blokiranoj, ratOno ĹĄto se tada dogaÄ‘alo u najnaprednijoj se ponavlja Istre, lokalnoj Dalmaciji sada Glasa vlasnika hrvatskoj regiji. Novog Faggiana, novinari opAlberta i ugonog poduzetnika no raskinuo kolektivn tuĹžuju da je jednostra 40 posto, namjerava otpudo vor, smanjio plaće ika, a pritom cenzurira tekstiti 40- ak zaposlen JakovÄ?iću i IDS-u. stove o Ĺžupanu Ivanu ak i na zagrebaÄ?kom Ĺ trajkalo se u ponedjeljbilo od travnja. U oba nije moĹžda ne Radiju 101, gdje plaće novac za Puli, u i sluÄ?aja, i u Zagrebu upravu, nego njihove. besparicu bi trebalo pitati sadaĹĄnju su izazvali sadaĹĄnju prethodnike, koji traje godinama, samo ĹĄto se ci Kriza na Stojedini u meÄ‘uvremenu su ljudi koa o njoj nije priÄ?alo, “Dana nezavisnostiâ€? do zaod Dobro ji su vodili radio vrlo lijepo Ĺživjeli. donedavdnje skupĹĄtine dioniÄ?ara iĹĄlo i Ĺ˝eljku Ĺ˝maku, je svih tih godina Istre, sve dok se nije zaletio nom vlasniku Glasa glasila uloĹžio u biznis s neog pa novac regionaln mu je uslijed krize propao, pa kretninama. Biznis .

Albertu Faggianu je novinu prodao bilo je i u jednom zagrebaÄ?a kaNajava ĹĄtrajka gdje plaće mjesecim kom dnevnom listu, koji su uspjeli drugdje nasne. Kolege novinare â€œĹĄtakorimaâ€?. vlasnik je nazvao te: Kutle ći sigurniji posao u odnosu na 90Eto ipak neke razlike nas barem nije vrijeÄ‘ao.

Ĺ

barometar DR. IVO I SURADNICIAFERA’ OBILJEĹ˝ILI ‘MJESEC

////

na najzastupljenije su teme vo Sanader i Fimi medijanovina u listopadu. Rezultati naslovnicama dnevnih je provela agencija De facto su to istraĹživanja koje Press clipping d.o.o. tvrtka produkcija a objavila scenu i optuĹžbe za koruptivne Povratak na politiÄ?ku su plasirale na prvo mjesto i u TV aktivnosti Ivu Sanadera nim emisijama nacionalnih informativ teme srediĹĄnjim tiskanih medija, top kuća, no, za razliku od h emisija bile su ekoloĹĄka informativnih televizijskite suÄ‘enja Damiru PolanÄ?ecu. za trendom katastrofa u MaÄ‘arskoj takoÄ‘er ne zaostaju Informativni tjednici Nacionala i Globusa najviĹĄe pa je na naslovnicama ali i HDZ. Tjednici druĹĄtvene ma zastupljen bio Sanader, u listopadu su na naslovnica nijoj kronike Story i Gloria posvetili najpopular najviĹĄe paĹžnje, oÄ?ekivano, i, koja je punila Ä?etvrtinu sapunici u zemlji - Ĺ eherezad tema. Medije je u listopadu model’ naslovnica i otvornih voditeljica ĹĄoua ‘Top zanimala i Vanja Rupena, na RTL televiziji.

I

ufokusu

strija fondovska indu

Ante Samodol:

se oÄ?ekuje od a 2010. oporavak puno ta u regiji i utorak, 9. studenog r www.poslovni.hr redakcija@poslovni.h ulaganja na trĹžiĹĄ om podruÄ?ju zemlje bric-a bivĹĄem jugoslavensk na e nastal serije i filmove>> 12 bankarskih grupa sata dnevno emitira iko 24 koji nekol m okviru progra je kabelski i IPTV va koji posluju u Klasik TV Pokrenut na dominacija fondo ja Ponovno je pojaÄ?a prevelika koncentraci

2010. utorak 9. studenoga r www.poslovni.hr redakcija@poslovni.h

komentar

ŽIVOTINSKOG WEB KAMPANJA ZLATNU CARSTVA OSVOJILA ŠAVANJE NAGRADU ZA OGLA

Pomogli su i ‘anđeli’ i lobiranje

Sektor teĹžak 50 milijardi kuna mora u reformu

SAĹ A PAPARELLAr

2

na utvrÄ‘ivanju Da sve ne bi ostalo e’ i nostalgiji, postojanja ‘jugosfer recentni filmovi. prikazivat će se i mladim Time se pruĹža prilika uratke pokaĹžu filmaĹĄima da svoje publici i izvan festivala njem SlaimboliÄ?nim prikazivanskog duvice, prvog jugoslavepokrenut je gometraĹžnog filma, koji 24 sata kanala NA OVIM SE program KlasikTV, filmove i serije na- PROSTORIMA dnevno prikazuje ‘‘regije’’, odnosno RADE JAKO stale na podruÄ?ju Taj kabelski i IPTV DOBRI FILMOVI, nekadaĹĄnje SFRJ. saprogram emitira kanal za sada svoj narednih mjeseci DO KOJIHLJI a mo preko OptiTV, nje ugovora s ni- GLEDATE TEĹ KO DOLAZE, oÄ?ekuje se potpisiva ostatHrvatske, ali i KLASIK TV ĆE zom operatera iz i Makedonije. TO PROMIJENITI ka regije: BiH, Slovenije se pokriti Srbija, .

Do kraja 2011. planira moĹžda i Bugarska Crna Gora, Kosovo, hrvatski proizvod, je Maja Na KlasikTV, koji nacionalna kultura rijetko prikazuju’’, rekla nam je Telesvaka će pojedina djela ne samo direktorica tvrtke dobiti priliku prikazatinego i ona na- Jelisić Cooper, . faze, vizija Classicum iz jugoslavenske filtelevizije ‘‘Godanas. Uz igrane Iako je slogan nove to biti samo stala od 1990. do Ä?ine 70 posto saneće move i serije, koji se dokumentar- dine nisu vaĹžne’’, e u proĹĄlost, naputovanj t će drĹžaja, prikaziva entalni i student- nostalgiÄ?no generacijama, već mijenjeno starijim ti i nove filmove ni, crtani, eksperim će KlasikTv prikaziva ski filmovi. , ‘‘Projekt je zahtjevan nabavku sadrĹžaja godinu dana na ano pregovarati o jer je vrlo komplicir drĹžava.

u nekoliko autorskim pravima dugotrajni pregovaKomplicirani su i jer ih morate uvjerati s operaterima, imati viťe gleriti da će nať program kanala, te da stranog datelja od nekog Kao regionalim je financijski isplativ. će ťtititi intereni program, KlasikTV jer kinematografije, se svake pojedine a lokalne filmske se recentna ostvarenj im kanalima produkcije na nacionaln

jadranka.dozan@poslovn

e promjene za Nedavne zakonsk trećeg stupa mirovinske su fondove iji okvir za dobrodonijele poticajn ťtednju ku voljnu mirovins

S

ani Pregovori su bili komplicir , potroĹĄili smo

povratak

ijska progresija Nestala geometr proĹĄloťću Ä?ini vrijeDanas se dalekom OIF-ovi imovinom me kad su domaći eâ€? (2006. i 2007. premaĹĄivali “mirovinc je imovina investigodine). Godinama gotovo geometrijcijskih fondova rasla je 2007. dosegnula te m progresijo skom (mirovinski fondovi 30-ak milijardi kuna samo godinu dana 21 milijardu), no u od dvije trećine (na kom krizom, okopnila je za viĹĄe globalnom financijs , u financijDo danas se uspjela kuna). milijardi 9,8 a potom i recesijom kuna. Dosta do punog izraĹžavratiti na 13,8 milijardio poslovanju skom je sektoru “jeprema kojoj su govore i grubi podaci e mirovinskim i ja doĹĄla sintagma Reforme i inovadruĹĄtava za upravljanj . Nakon stotidino mijene stalneâ€?.zahtjevima neizokim fondovima investicijs nim dobiti u 2008. godini cije u regulator razgovora o budućnjak milijuna kuna nastavlja Fotolia (drugi stup) stavna su pratilja institucija i trĹžiĹĄta. taj proces se i dalje mirovinska su druĹĄtva viĹĄe od 140 miliniz promjena, ali , nosti financijskih nje s EU već je donijelo zajedno iskazala neĹĄto smislu nije izuzetak ulaHrvatska u tom Zakonodavno usklaÄ‘iva pridrudobiti. proces kuna s pojaÄ?anim oprezom im na juna obzirom i- ne suoÄ?ile posebice s recesije, poljuljan Izrazita dominac j uniji. raspolonudi okrilje banke. u vlasniĹĄtvu bana- gaÄ?a, utjecajem Ĺživanja Europsko konferencijem i investicijskim okvir za Tako će i na Ä?etvrtoj osjetili akteja Ä?etiriju “investaâ€? aktere razlog za povjeren e, koja se odrĹža- napokon donijele poticajniji ĹĄto su posebice jskih Poka za mnoge je trĹžiĹĄne je je li to ipak Ĺženjem, ji fondovske industrij nazivom Inu otvorenih investici namirovinsku ĹĄtednju. ike pitanje radnim ljnu no segment u pod ost, ri dobrovo kako zabrinut va u Splitu ent poslije krize, slodavcima koji za svoje zaposlen U svakom sluÄ?aju,industrija porenepovratan proces.milijardi kuna imo- fondova. vesticijski menadĹžm m perspektiSamodol, portfelj doĹživjeti da 500 u treći stup to postaje europski o pominje gotovo ma filmaĹĄima pouplaćuju Od j to će u rasprava razdoblju sektora u Hrvatsko i pruĹžiti priliku mlaÄ‘imograniÄ?eni na trendovima i lokal- zno priznati rashod. Koliko ovisit će, će u nadolazećem regulatorvine financijskog a budu vama, globalnim industriju, odnosno joĹĄ podosta promjena, kako njihovi uratci ne emo se s festivalivaĹžan dio biti vezan- taknuti razvoj tog segment fondovske alona fondovsku se nim izazovima ive ske fondove, da- nih, tako i onih vezanih uz modele vrii daljnje regulator festivale. ‘‘Povezuj kao i ukupne perspekt sektora poduglavnu platforveć duĹže mirovinske i investicij upravo uz reforme posto. tim u vezi se pak o oporavku S ma u regiji i stvaramo e, 10-ak filma. e. kacije. og reindustrij iz odnosi mirovinnas regionaln ne promjen su domaći gospodarstva mu za promociju domaćih produjeme govori kako â€? domaće dioniÄ?zeća i putu izlaskasu i te prognoze sa“prerasli Ä?ega Dobili smo potporu vide mogućPrerasli trĹžiĹĄte brĹžeg rasta neban- ski fondoviO tome govore vrijednosti joĹĄ cesije, zbog 'Generacijski portfelji' a konferencije. ki fondovi oÄ?ito cenata, oni u projektu Nakon razdoblj odnosu na banke, ko trĹžiĹĄte. portfelja OMF-ova iskazapokaĹžu na platDomaći mirovins mogu raÄ?unati na stavni dio investicijskih fondog u nost da svoje uratke ne podruÄ?ju U sektora dioniÄ?ko tipa, odnosno g u vrijeme , kovnog neko portFelj redu onih otvoreno ke reforme u smise krizom ponovnosu- ne kroz burzovne promete Zat s financijskom nastavak mirovins anog (i zazivanog) va, u prvom usklaÄ‘ivanje s Europ- industrija dana trgovanja na bankocentriÄ?nos ekvivalent broja zakonodavno niz propadom procjelini pojaÄ?ala slu odavno najavljiv ublaĹžili su tek miro- grebaÄ?koj burzi, koji je s izdvajanja doprino- skom unijom već je donijelonajavama uskoro će stava. Taj trend povećanja stope dvije godine viĹĄestrunebankovnog stupa, ali zato taj proces, prema Ante Sa- doĹživjeti nja meta u protekle fondovi kao dio sa u fondove drugog pitanje uvo- mjena, ali Hanfe podosta pro- vinski Ä?ija imovina u najvećoj mjeri ko povećan i upućuje na ograniÄ?e postaje Pritisnite svog operatera sluĹži i lobio vodipredsjednika Uprave ponovsektora, sve aktualnijim ĹĄirenju mjena portfeljaâ€? ili takoveć obveznog mjeseÄ?- koja će u budućnosti zasigurn u inozahtijevat će uskoro KlasikTV se u svom e gledatelje preko nije stvar izbora miroÄ‘enja “generacijskihs obzirom na dob modola, e zakona. U protekle dvije ju ulaganja doprinosa u II. lja v ranjem, pa potencijaln već broji skoro ti osjetnom povećan nog izdvajanja zvanih potportfe Nedav- ne promjen “nebankovneâ€? je pojaÄ?ana domina- Ante Samodol Facebook grupe- koja da se obrate stup. Sve ostale se dvije godi- zemstvu. nemirovinskih fondova. pore- godine ponovno vinski okviru u Ä?lanova su e u okviru koji posluju i Hanfa 8000 Ä?lanova- poziva uvrĹĄtavanje institucije u protekle ne zakonske promjen Vladinu pro- cija fondova ih grupa i u prednost svom operateru i zatraĹže koliko bankarsk sustava, a shodno koje im po miznog za kanala , paketa, h od rskog oporavka novog kanala u neki su već zbog prodajni gramu gospoda bez dodatne trećeg stupa pak - ( . !%

mogućnosti onaj osnovni, rovinske su fondove - )!" #

- + (&,%!#

naplate.

- (

JADrANkA DOZAN i.hr

sasa.paparella@poslovni.h



11

ĹĄirenje i lobiranje

domaćinstava Cilj sedam milijuna cilja na pola Novi kanal u Hrvatskoju regiji na preko milijuna kućanstava, potpuno provede dva milijuna, a kad se i sedam milijuna. digitalizacija bit će ih se ne razmiťlja O zemaljskim kanalimapa u obzir dolaze zbog previsoke cijene, operateri te, u samo IPTV i kablovski televizija. budućnosti, DTH i internet

Bez poreza na kapitalnu dobit, molim! >>2

S

- '$!*

- !" #

( - +$

Erste a i predsjednik Uprave investicijskih fondov st je glede skore budućnosti ednik UdruŞenja Josip Glavať, predsj najgore razdoblje krize proťlo i optimi je Investa, smatra da

e odrĹžali Novinari Stojedinicozorenja oÄ?ajniÄ?ki ĹĄtrajk up Remetinec 101 preći na Radio

cijalizirati’ vi moraju se spe

‘Mali fondo PRVE DNEVNE POSLO VNE NOVINE U HRVATSKOJ zbog pljaÄ?ke će dio Krivnja Direktor Perić:

vlasnika Radija

. Sindikaldo kraja studenog i doveden vremenaGoran Bernobić takvu izjavu lider besramno pokraden tumaÄ?enjem Zakog Ra- godina situaciju katastrofalnim vod- ni smatra “proizvoljnim proziva i zbog io novinara zagrebaÄ? ika. Osim već jak je odr- u teĹĄku a Perića c dija 101 u ponedjel ja, poku- stvom mojih prethodnprijava protiv kona o raduâ€?, Remetincom. Sindikala Ĺžao ĹĄtrajk upozoren Novac podnesenih kaznenih od- zastraĹĄivanja i da se novinarima koji joĹĄ će neki morati tvrdi svojih plaća. ĹĄavajući doći do to u obliku pozaj- bivĹĄe Uprave, suvlasni- Bernobić prijetilo otkazii prvenstveno dio su se pridruĹžili ĹĄtrajku a. govarati, im su posljednji put, im i kriminaln s opovrgav a doprinos ka koji su bili upoznati nisu ma, ĹĄto Perić mice, dobili za travanj, proljeća proĹĄle go- poslovanjem na Radiju 101 ali ga okorinisu uplaćivani od 101 joĹĄ vodila stara ili su se njime Ä?ak Zlatne godine , sadine, dok je Radio Dariom Duspe- sprjeÄ?avali, radno mjesto na Ra- “Nikome nismo prijetili otkazimaĹĄtrajna tost Drauprava, predvoÄ‘e propali pregovori stili. Njih oÄ?ekuje reakcija nezakoni je na su Remetinec’’, bila uprave Radija mo smo ukazali nakon ĹĄto je na zarom. Nakon ĹĄto tvom finan- diju ika je Perić ge Perića, predsjedn i Zdenda ka“, izjavio sa gradom i sa ministars bi u ovom trenutku 1010 na najavu ĹĄtrajka. Perić tvrdi da, straĹĄivanje otkazima upozorio te cija, nije jasno tko ik HND-a. ci. nema zakonske osnove, ko Duka, predsjedn na Dragom Pemogao pomoći Stojedini ke i podr- za ĹĄtrajk ranijem dogovoru sa zapoEkipa predvoÄ‘e sukladno ‘‘Razumijemo zaposleni a ima ali moram naisplatu zaostatak Ĺžavam njihovo pravo, u zadnjih deset slenicima, za 101 glasiti da je Radio

D

2

dvije goakon prethodne pada dine dramati Ä?noganja fiimovine i desetkov a infondovsk nancijskog sektora, tradicionalnom dustrija na svom j konferenokupljanju na godiĹĄnjo razloga za veciji nije imala puno meÄ‘utim, na visoka ost selje. Ove godine, odrĹžava u Spli- likvidn se i niske konferenciji koja m, a invee tu primjetan je optimiza ponovno kamatn polako stope ruĹĄe sticijski fondovi dolaze u fokus ulagaÄ?a. obvezniÄ?- prinose ih Zasad su to samoUdruĹženja novÄ?an nik Fondova ki, kaĹže predsjed i predsjedinvesticijskih fondova Josip GlaInvesta nik Uprave Erste

N

već da nisu samo dioniÄ?ki, i ostaipak ko fondovi h prilika nude da se povjerenje dobrih ulagaÄ?ki bitno je da uz najve-e li. U tom smislu kojih stoje bankarsk će fondove iza ĹĄto jaÄ?u konkurenoj industriji grupacije imamo i oni manji na trKonferencija o fondovsk 'Fondovi su ciju jer na taj naÄ?in zacijom pronaći otvorena je panelom specijali doista? li mogu Jesu dioponovno in'? imovi- ĹžiĹĄtu manje likvidnih U godinu dana svoju niĹĄu i kod vinim efektom moMislim da jesu. skih fondova pose kumulat na otvorenih investicij kuna, ĹĄto govo- nica pa ti trĹžiĹĄte. mlrd. rasla je sa 7 na 14 klijenata vraća. Prvi Ĺže pokrenu je jih po vrstama ri da se povjeren i novÄ?ani, a posljedn i u Koliki su prosjeÄ?ni prinosi su rast zabiljeĹžil povjerenje se vraća nekoliko mjeseci je joĹĄ slab interes za fondova? u obvezniÄ?kim OvogodiĹĄnji prinosi visoki, proobvezniÄ?ke. Zasad fondove. a bili su izrazito su fondodioniÄ?ke i e fondovim mjeĹĄovit a neki sjeÄ?no oko ĹĄest posto, posto, krizne godine, li i rast iznad devet atrakNakon viĹĄe od dvije poruka fondovske vi zabiljeĹži moĹže smatrati nja ĹĄto se zasigurno koja je ovogodiĹĄ . “inâ€?, tivnim prinosom nastavak na str. 13 industrije? fondovi ponovno kaPoruka je da su ali klijenti prepozn odnosno da su

vaĹĄ, no kljuÄ?no je vraća.

10 KUNA / 2,50 KM

•

WWW.POSLOVNI.HR

• utorak, 9. studenoga 2010.

•

BROJ 1684

Kako do zarade AnalitiÄ?ari savjetovali veće cijene i rezanje troĹĄkova za oporavak maloprodaje ////

CROBEX CROBIS FTSE 100 ¤ / kuna $ / kuna

1.875,08 96,24 5.852,85 7,3432 5,2749

ďƒŻ ďƒŻ ďƒŻ ďƒŻ

trĹžiĹĄte

ďƒŻ

Dobitnici Ä?akovĹĄtina................................11,8% Tisak..............................................3,7% Jadranska banka........................3,5% Gubitnici SunÄ?ani Hvar.......................... -13,7% LavÄ?ević.....................................-9,6% Badel 1862.................................-8,6%

aktualno

////

Thomas Cook se u 2011. vraća u Hrvatsku Londonski sajam Ministar turizma Damir Bajs oÄ?ekuje viĹĄe britanskih gostiju >> 2

PodravkaĹĄi danas pregovaraju s MaÄ‘arima PregovaraÄ?ka taktika Razgovori o dionicama OTP-a i dokapitalizacija Podravke vjerojatno će biti odvojeni >> 3

kompanije

////

Austrijski RES ulaŞe 29 milijuna eura u Jasenovac Ekologija Prva od pet elektrana na biomasu bit će zavrťena 2012. godine >> 4

burze

ANA BLAŠKOVIĆ hr ana.blaskovic@poslovni.

////

AD Plastik profitirao odlaskom u viĹĄu kotaciju Burza Porasla cijena i promet dionicom >> 10

Trgovci: Sniziti cijene mogu joĹĄ jedino dobavljaÄ?i 2

BoŞica Babić

bozica.babic@ poslovni.hr

Analiza je pokazala da su Hrvati smanjili potroĹĄnju.

Trgovci, tvrde na Institutu, zaradu bi mogli povećati daljnjim rezovima, no ‘praktiÄ?ari’ kaĹžu da je to neprovedivo

P

roĹĄlogodiĹĄnji pogubni pad prometa u maloprodaji od 15,3 posto u 2010. mogao bi se zaustaviti na 2,8 posto, procjenjuju na Ekonomskom institutu. Naime, pod vodstvom dr. sc. Ivana Damira Anića tim Instituta izradio je studiju “UÄ?inci krize na trgovinu na maloâ€? za Ministarstvo gospodarstva, Gospodarsku i ObrtniÄ?ku komoru te istodobno dao i viziju izlaska iz krize.

Trgovci bi, stoji u studiji, trebali potaknuti graÄ‘ane na troĹĄenje i poboljĹĄati svoj krajnji rezultat ako u pregovorima s dobavljaÄ?ima dogovore joĹĄ niĹže nabavne cijene, povećaju prodaju te joĹĄ viĹĄe smanje troĹĄkove. Svoje savjete ilustrirali su brojkama: uspiju li trgovci, primjerice, kupcima prodati pet posto viĹĄe robe, tada njihova dobit raste 151,5 posto. Povise li cijene za 5 posto, dobit skaÄ?e Ä?ak 287,8 posto. Ako dobavljaÄ?e privole na ruĹĄenje cijena (5 posto), dobit raste 236,3 posto, a smanje li u istom iznosu troĹĄkove poslovanja, dobit se povećava 146,5 posto.

Kako je recesija promijenila potroĹĄaÄ?ke navike Hrvata, ponuÄ‘ene naputke trgovci će teĹĄko provesti u praksi. Prema istraĹživanju, kupuje se samo ono ĹĄto je najnuĹžnije, vrebaju se sniĹženja i akcije te hrvatski potroĹĄaÄ?, kako je pokazala analiza, “izraĹžava iznadprosjeÄ?nu lojalnost jednom trgovaÄ?kom lancuâ€?.

Dio mjera nuŞnih za spaťavanje branťe koja u BDP-u sudjeluje sa 10 posto Anićev tim adresira i prema drŞavi.

Smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja, rjeťavanje nelikvidnosti, suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na trŞiťtu rada – zadaće su Vlade.

Martin EvaÄ?ić, predsjednik Uprave NTL-a, tvrdi da trgovina viĹĄe nema gdje rezati troĹĄkove, svedeni su na minimum. Eventualni prostor za novo rezanje cijena u domeni je dobavljaÄ?a proizvoÄ‘aÄ?a.

Podaci za prvih devet mjeseci

pokazatelji stanja

Indeks Indeks Indeks

07/06.

08/07.

09/08.

Profitabilnost prodaje 116,7 109,5 43,5 Udjel troĹĄkova poslovanja u prihodu 100,0 104,5 108,7 MarĹža po m2

103,3 110,3 94,5 Koeficijent obrtaja zaliha 93,7 108,1 80,0 Naplata od kupaca 92,0 95,7 113,6 Plaćanje dobavljaÄ?ima 96,8 90,0 107,4 IIzvor: Ek. institut

zahtjevi trgovaca Vlada mora smanjiti doprinose Vlada mora smanjiti doprinose na plaće i iz plaća, tako misli 81,1 posto poduzetnika i 80,9 posto obrtnika. Visoko suglasje je i kod zahtjeva za manjim PDV-om, to traĹži 73,9 posto poduzetnika i 70,8 posto obrtnika. Gotovo dvije trećine svih maloprodavaÄ?a od Vlade traĹži fleksibilnije radno zakonodavstvo, manje neporezne namete i suzbijanje sive ekonomije, a njih 60,7 posto tvrdi da male i srednje tvrtke te obrtnici moraju dobiti potporu drĹžave, u protivnom je ugroĹžen njihov opstanak. ÄŒak 39 posto menadĹžera oÄ?ekuje novi val otpuĹĄtanja zaposlenika, dok njih 47,8 posto najavljuje smanjivanje investicija u dugotrajnu imovinu.

2010. otkrivaju da dobit skupine velikih trgovaca ne prelazi jedan posto neto profitne marĹže, dok istodobno grupacija takvih tvrtki iz preraÄ‘ivaÄ?ke industrije ima dobit iznad Ä?etiri posto. Ne vidi ni prostor za rast prodaje.

Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u, kaĹže da savjeti Instituta moraju Ä?ekati bolje vrijeme. U danaĹĄnjim uvjetima nema prostora za dizanje cijena, a ĹĄto se tiÄ?e veće koliÄ?inske prodaje, tu su eventualno mogući gotovo zanemarivi pomaci.

Kod troĹĄkova poslovanja, kaĹže, ostalo je jedino otpuĹĄtati zaposlenike, no ta racionalizacija ima granice. “To je maÄ? s dvije oĹĄtrice, većina trgovaca iskoristila je tu mjeru pa bi daljnji otkazi za rezultat imali niĹžu razinu uslugeâ€?, upozorava Vukelić. v

U troĹĄkovima ostalo je jedino otpuĹĄtati, no i TO ima svoje granice

Trgovina viĹĄe nema gdje rezati troĹĄkove, svedeni su na minimum

Boris Vukelić Ceh trgovaca

Martin EvaÄ?ić Uprava NTL-a

aktualno

utorak, 9. studenoga 2010. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

izjava dana

////

PERCEPCIJA O KORUPCIJI SMANJIT ĆE SE OBJAVLJIVANJEM PRESUDA U POSTUPCIMA KOJI SE VODE ZA KORUPTIVNA DJELA ŽELJKO JOVANOVIĆ

DOŠLA MISIJA MMF-A Razgovorima u Ministarstvu financija i HNB-u Misija MMF-a započela je jednotjedni boravak u Hrvatskoj u okviru redovnih konzultacija

Fondovska industrija u Splitu U tri godine izgubljeno čak 20 mlrd. kuna imovine

Samodol poručio: Bez poreza na kapitalnu dobit, molim!

2

ANA BLAŠKOVIĆ JADRANKA DOZAN

POREZ NA PRINOSE NA TRŽIŠTU KAPITALA BEZ DIRANJA U KAMATE VODI DODATNOJ BANKOCENTRČNOSTI

Struktura imovine otvorenih investicijskih fondova pokazuje da ulagači i dalje preferiraju keš

saborski zastupnik SDP-a

S

indeks

////

poduzeća u ovom broju Poslovnog dnevnika A AD Plastik �������������� 10 Annyer �������������������������� 7 Antonio Trade ������������ 4 B Beiersdorf ���������������� 7 Biokozmetika �������������� 7 C Cemex ���������������������� 4 D DM ���������������������������� 7 E Exim banka �������������� 5 F Fimi-Media ��������������� 2 I Inga ����������������������������� 4 K Konstruktor ������������� 5

Kutjevo ������������������������� 4 N Neva ������������������������� 7 O OTP ��������������������������� 3 P Podravka ������������������ 3 Prodis ���������������������������� 7 P&G ������������������������������� 7 R RES ���������������������������� 4 S Saponia �������������������� 7 Skladgradnja ��������������� 4 T Thomas Cook ��������� 2 TLOS ����������������������������� 4

radimir čačić

////

‘S OVOM VLADOM MMF JE ODAVNO POŽELJAN’

S

ovom Vladom ništa osim MMF-a i ne možemo očekivati, i s ovakvim proračunima MMF je odavno poželjan u Hrvatskoj. Projekcijom proračuna za iduću godinu Vlada je potpuno jasno, čvrsto i bez ostatka potvrdila da nema nikakve ambicije, vizije, znanja, strategije i želje da Hrvatsku i gospodarstvo izvuče iz gliba, ocjena je čelnika HNS-a Radimira Čačića nakon jučerašnjega radnog sastanka kukuriku koalicije. Uz ovogodišnji dug od 14 milijardi, iduće godine samo ćemo dublje potonuti za novih 14 milijardi, kaže Čačić, i treba nam rast između pet i šest posto samo da bismo vraćali kamate, a Vlada optimistično predviđa najniži rast u Europi od 1,5 posto, što znači da će razlika do pet posto predstavljati novi dug. sb

'Treba nam rast između 5 i 6 posto', kaže R. Čačić, predsjednik HNS-a PXL

otvaranja 4. konferencije fondovske industrije poruka bi se mogla sažeti: vidljivi su prvi blagi znakovi oporavka, ali on je neizvjestan i ne treba eksperimentirati s eventualnim uvođenjem poreza.

Konferencija fondovske industrije tradicionalno je prilika za rekapitulaciju godine.

Brojke su nemilosrdne: u protekle tri godine izgubljeno je 20 milijardi kuna imovine fondova, njihov broj pao je za trećinu, a smanjio se i udio imovine u BDP-u. Fondovi su i dalje najveći ulagači na domaćem tržištu, kod kuće ulažu više od 90 posto imovine, dok je preostala imovina plasirana u SAD te zemlje regije. Unatoč tračcima optimizma struktura imovine otvorenih investicijskih fondova pokazuje da nakon krize ulagači i dalje preferiraju gotovinu.

To je keš-tržište

U novčanim je fondovima 7,6 milijardi kuna, odnosno 60 posto ukupne imovine otvorenih investicijskih fondova. “To pokazuje da hrvatski građani nisu skloni ulagati ni u što drugo mimo keša”, istaknuo je predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol.

Ključno pitanje je može li financijski sustav u trenutnim prilikama i postojećom strukturom ostvariti potencijal?

Kratkoročno imovina nastavlja rasti, a tržište postaje keš-tržište, stoga eventualno uvođenje poreza na kapitalnu dobit nikako nije dobra ideja. “Tko pokuša oporezovati prinose na tržištu kapitala, a ne takne u kamate, taj će dokrajčiti nje-

Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe

PD

očekivanja Oporavak, ali skroman I globalno i na razini EU i regije dolazi do oporavka, ali ne treba očekivati nadoknađivanje prethodnog pada, ocjena je Nevena Matesa, glavnog savjetnika guvernera HNB-a, iznesena u Splitu. Izgledno je da će EU u petogodišnjem razdoblju biti područje s najslabijom dinamikom rasta (u prosjeku 2 posto), dok bi u zemljama srednje i istočne Europe on mogao usporiti sa 5 posto prosjeka pet godina uoči krize na oko 3,8 posto.

Rizik dvostrukog dna Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a, podsjeća da se u prognozama EBRD-a za zemlje koje prati predviđa rast od 4,2 posto ove te 4,1 posto iduće godine, ali i da u EBRD-u računaju da će zemlje jugoistočne Europe ove godine zabilježiti pad od 0,6 posto, a iduće godine rast od vrlo skromnih 1,4 posto, što je približno očekivanjima domaćih analitičara. Iako su svi panelisti istaknuli kako ne vjeruju u scenarij dvostrukog dna, složili su se i da rizici za nj postoje i da nisu baš zanemarivi.

govu ionako lošu strukturu, a financijski sustav postat će dodatno bankocentričan”, poručio je Ante Samodol.

Izmjene očekuju i zakonodavni okvir obveznih mirovinskih fondova. “Intenzivno se radi na izmjenama koje će se ticati konačnog uvođenja potportfelja i na tome radi Hanfa zajedno sa strukom”, rekao je Samodol. Očito je da obvezne mirovince očekuje još promjena, posebice uzmu li se u obzir uplate i ostvareni prinosi. “Od 2002. do 2009. u drugi stup uplaćeno je 26,9 milijardi kuna, a troškovi iznose 2,2 milijarde kuna. Dakle, neto imovina (ono što su mirovinski fondovi ‘zaradili’, op. a.) iznosi 132,9 milijuna kuna. Za stol treba što prije sjesti regulator, industrija i Vlada i stvari treba redefinirati, otvoreno je pitanje troškova, ali nikako ukinuti drugi stup”, istaknuo je Samodol. Najavio je i izmjene regulative koja se tiče investicijskih fondova i zbog izmjena u EU, a jedno od ključnih pitanja koje će se adresirati bit će garancija prinosa fondova.

Jesu li fondovi 'in'?

prema EBRD-u, zemlje u regiji rast će u 2011. tek 1,4% M. Škreb PBZ

Inače, solidnih je 22 posto ispitanika istraživanja GFK na pitanje misle li da će u idućih 12 mjeseci izdvojiti za štednju/ulaganje odgovorilo potvrdno. No samo pet posto ih je iskazalo namjeru ulaganja u investicijski fond. Ukratko, nalazi nisu baš bili u duhu okruglog stola konferencije najavljene pod naslovom “Investicijski fondovi su opet ‘in’”. v

Thomas Cook se u 2011. vraća u Hrvatsku Londonski sajam Ministar turizma Damir Bajs očekuje više britanskih gostiju

Z

ahvaljujući mjerama udruživanja s turoperatorima koje će se provesti i u idućoj godini, Hrvatska u 2011. ulazi sa snažnim partnerskim odnosom s domaćim i stranim operaterima koji su nas odlučili zadržati u svojim katalozima te stoga vjerujemo da ćemo i u idućoj godini opravdati povjerenje partnera i povećati broj britanskih gostiju u Hrvatskoj, izjavio je ministar turizma Damir Bajs na konferenciji za novinare u ponedjeljak u sklopu turističkog sajma World Travel Market u Londonu. World Travel Mar-

ket London vodeći je svjetski sajam turističke industrije koji svake godine okuplja oko 50.000 turističkih profesionalaca, prva prilika za važne pregovore o tome koji će programi i destinacije ući u kataloge najvećih svjetskih turoperatora u idućoj sezoni.

Procjenjuje se da je lani na WTM-u sklopljeno poslova ukupne vrijednosti oko 1,3 milijarde funti.

U prvih devet mjeseci ove godine Hrvatska je zabilježila rast s britanskog tržišta od šest posto u noćenjima i dolascima. Iako su Britanci pogođeni

loše najave Oporavak tek 2016.

Prve najave turističke industrije za iduću godinu nisu pretjerano ohrabrujuće. Globalni oporavak turističkog sektora pomaknut je s prije predviđene 2012. godine na čak 2016., a podizanje cijena ne očekuje se prije 2014. godine. Najveći rast turizma, kako u dolascima, tako i u odlascima turista izvan granica, očekuje se samo na četiri tržišta – Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini.

2

MARIJA CRNJAK

krizom, sudeći prema najavama u idućoj se sezoni očekuje rast s tog tržišta u Hrvatskoj, za što je posebno važna suradnja s turoperatorima te tržišne aktivnosti za avioprijevoz.

Dobra je vijest da se jedan od vodećih britanskih turoperatora Thomas Cook u idućoj sezoni odlučio vratiti na hrvatsko tržište. Program koji će ta tvrtka staviti u svoje kataloge uključuje Istru i srednju Dalmaciju, odnosno letove u Pulu jedanput tjedno iz Manchestera i Londona, te Split, za koji će se uvesti dva leta tjedno iz Londona. v

utorak, 9. studenoga 2010.

aktualno

www.poslovni.hr

PodravkaĹĄi danas pregovaraju s MaÄ‘arima PregovaraÄ?ka taktika Razgovori o paketu dionica OTP-a i dokapitalizacija Podravke vjerojatno će biti odvojeni 2

SNJEŽANA VUJISIĆ SARDELIĆ

snjezana.vujisic@poslovni.hr

Dogovor bi mogao ići u pravcu deponiranja paketa kod neke investicijske ili brokerske kuće

P

redstavnici Uprave Podravke danas se u BudimpeĹĄti ponovno nalaze s predstavnicima OTP banke, potvrdio je Poslovnom dnevniku Miroslav Vitković, predsjednik Uprave Podravke. Prema njegovim rijeÄ?ima, sastanak je dio dogovorenog hodograma u kojem su se dvi-

je strane suglasile o meÄ‘usobnom obavjeĹĄtavanju o potezima koji se poduzimaju vezano uz ugovor prema kojem banka moĹže prodati paket od 10,6 posto dionica Podravke koje ima u zalogu za kredit svojedobno odobren Fimi. Hrvatska strana tako bi danas trebala doznati ĹĄto OTP predlaĹže kao model kojim bi u većoj mjeri zaĹĄtitio svoje potraĹživanje, a ono se s kamatama penje na 38 milijuna eura. Sam Vitković, meÄ‘utim, nije Ĺželio javno spekulirati o mogućim modelima dogovora niti je htio govoriti s Ä?im hrvatska strana ide u BudimpeĹĄtu, ĹĄto se moĹže pripisati pregovaraÄ?koj taktici, ali

Ustavni sud odluÄ?io

38 milijuna eura

OTP banka potraĹžuje od Podravke M. Vitković, Ä?elnik Podravke PXL

i strahu od regulatora. No iako je posljednjih tjedana bilo nagađanja da će se rjeťenje za problem s dionicama u zalogu traŞiti u paketu s dokapitalizacijom koja je Podravci nuŞna, iz drugih izvora bliskih kompaniji doznajemo da će se ta dva projekta ipak odvojiti.

Naime, “paket rjeĹĄenjeâ€? podrazumijeva i stav drĹžave prema dokapitalizaciji, ponajprije Ĺželi li ona u njoj sudjelovati ili ne, a takva politiÄ?ka odluka joĹĄ nije donesena. Istodobno, s OTP-om se zbog pomanjkanja vremena jednostavno moraju dogovoriti konkretni koraci. Nijednoj strani nije u interesu da banka izlo-

Ĺži svoj paket prodaji. To bi dodatno sruĹĄilo cijenu dionice i povećalo razliku izmeÄ‘u cijene dionice iz ugovora o kreditu (oko 460 kn) i iznosa koji se moĹže dobiti prodajom po sadaĹĄnjim cijenama. Dogovor bi stoga mogao ići u pravcu deponiranja paketa kod neke investicijske ili brokerske kuće uz nalog o postepenoj prodaji dionica. U tom sluÄ?aju Podravka i OTP se moraju dogovoriti o namirivanju razlike. Dio od oko 45 milijuna kuna već je pokriven Podravkinim depozitom koji ima OTP, dok bi se ostatak mogao razvući kroz neku vrstu kredita s niĹžim kamatama. v

Nikad lakĹĄi posao u pokretu

N. Jurak ostaje u pritvoru

I

ako je Ustavni sud djelomiÄ?no uvaĹžio Ĺžalbu njezinih odvjetnika, Nevenka Jurak ipak će ostati u remetineÄ?kom pritvoru. Naime, vlasnica tvrtke Fimi-Media, preko koje su iz drĹžavnih tvrtki ‘isisavani’ deseci milijuna kuna, nezadovoljna ĹĄto joj je Ĺ˝upanijski sud prije dva mjeseca produljio pritvor na nova dva mjeseca, podnijela je Ustavnom sudu tuĹžbu na tu odluku. Ustvrdila je da nije osnovan zakljuÄ?ak da je se mora pritvoriti zbog mogućnosti ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke. Ustavni sud ukinuo je dio spornog rjeĹĄenja koje se odnosi na ponavljanje nedjela, ali se sloĹžio s pretpostavkama o mogućem utjecaju na svjedoke koje USKOK joĹĄ nije ispitao. Već danas će Ĺ˝upanijski sud odluÄ?ivati o novom produljenju pritvora za Jurak. if

Uz Flex Team tarifne pakete s ukljuÄ?enih 100 MB prometa ĹĄaljite emailove i preuzmite besplatne poslovne aplikacije!

N. Jurak, vlasnica Fimi-Medije

Nokia C6-00

D&B: PolitiÄ?ka nestabilnost vam ruĹĄi rejting

B

Nokia E72 Š 2010 Nokia

onitetna kuća Dun &­ ­­Br­a­­dstreet u novom izdanju publikacije International Risk & Payment Review o rizicima poslovanja u 132 drĹžave Hrvatskoj je ostavila rejting DB3d, ali je promijenila trend iz rastućeg u padajući Ä?ime smo svrstani na dno ljestvice zemalja s blagim rizikom poslovanja.

D&B navodi kako je na rejting negativno utjecala politiÄ?ka nestabilnost u zemlji te sve veće nepovjerenje prema vladi. “Koalicija gubi potporu, dok premijerki pada popularnost unatoÄ? tome ĹĄto nije rezala troĹĄkove plaća, mirovina i socijalnih davanjaâ€?, navodi D&B i dodaje kako stanje oteĹžava i Ä?injenica da BDP biljeĹži pad ĹĄesti kvartal zaredom. pd

Nokia E52

1RNLD XUHÄ„DML YHĂť RG NQ X )OH[ 7HDP WDULIQLP SDNHWLPD 8QDSULMHGLWH VYRM SRVDR X] )OH[ 7HDP V XNOMXÄ€HQLK 0% L YUKXQVNH 1RNLD PRELOQH XUHÄ„DMH %XGLWH XYLMHN X WLMHNX V QDMQRYLMLP SRVORYQLP WUHQGRYLPD X] QDMWUDĹ–HQLMH DSOLNDFLMH NDR ÄżWR VX WSRUWDO KU &RPPXQLFDWRU 3RVORYQL KU +USRUWIROLR )DFHERRN 7ZLWWHUÂŤ 8Ĺ–LYDMWH LVWRYUHPHQR X RVREQRP L SRVORYQRP HPDLOX WH NRPXQLNDFLML X SRNUHWX

kompanije&tržišta

utorak, 9. studenoga 2010. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

ljudi i karijere

////

IVICA PERAK KUTJEVO Tvrtka Kutjevo obavijestila je Hrvatsku agencija za nadzor financijskih usluga i medije da je došlo do promjene u Upravi. Ivica Perak podnio je iz osobnih razloga, prije isteka mandata, neopozivu ostavku na članstvo u Upravi.

PRIZNANJE TRI HRVATSKA PROJEKTA U MEKSIKU NAGRAĐENA CEMEXOM

Austrijski RES ulaže 29 milijuna eura u Jasenovac Elektrana će godišnje trebati 60.000 tona drvne sječke iz obližnjih šumarija

JASNA LUDVIGER INGRA

PD

Nakon 40 godina, koliko je provela u Ingri, Jasna Ludviger odlazi u mirovinu. Tako je Jasna Ludviger prestala biti članica Uprave te kompanije. Igor Oppenheim je pak ponovno imenovan za predsjednika Uprave na rok od pet godina.

HERBERT STEPIC RAIFFEISEN B. AUSTRIA Glavna skupština Raiffeisenbank Austria donijela je odluku o promjeni u Nadzornom odboru. Herberta Stepica, Martina Gruella, Heinza Hoedla i Johannesa Kellnera zamijenit će Aris Bogdaneris, Paul Alan Kocher, Joseph Eberle i František Ježek.

pogled s vrha

Ekologija Prva od pet elektrana na biomasu bit će završena 2012. godine

////

sigurniji zračni promet moramo platiti jer nema besplatne sigurnosti THOMAS DE MAIZIERE njemački ministar unutarnjih poslova

dobit kompanija

////

2

BISERKA RANOGAJEC

biserka.ranogajec@poslovni.hr

Austrijski RES jedna je od najvećih kompanija koja razvija projekte s obnovljivim izvorima energije

T

vrtka RES Bioenergija Jasenovac danas će početi gradnju elektrane na šumsku biomasu vrijedne 29 milijuna eura. Investitori namjeravaju postrojenje maksimalne toplinske snage goriva 23 MWh i maksimalne električne snage 7,2 MWel pustiti u pogon u travnju 2012. godine. Elektrana će godišnje koristiti 60.000 tona drvne sječke.

Energija za industriju

Na gradilištu budućega kogeneracijskog postrojenja u industrijskoj zoni u Jasenovcu projekt će predstaviti direktori RES Invest Holdinga iz Be-

1

Cemex U Splitsko-dalmatinskoj županiji tvrtka koja je u 2009. godini ostvarila najveću dobit je Cemex Hrvatska. Ta je kompanija prošle godine imala dobit od 92,3 milijuna kuna.

2

Antonio Trade Na drugome mjestu nalazi se kompanija Antonio Trade, podaci su Fine koje je objavio dnevni list Business.hr.

Antonio Trade imao je dobit 2009. godine od 76,7 milijuna kuna.

3

Skladgradnja Grup Na trećemu mjestu nalazi se kontroverzna kompanija Skladgradnja Grup braće Žužul.

Skladgradnja je prošlu godinu završila sa 57,7 milijuna kuna.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Mucić&Co. MI Braća Pivac Studenac Tommy Brodospas AD Plastik Zračna luka Split

ča i članovi Uprave RES Bioenergija Jasenovac, Karl Huber i Mario Ortner. Na skupu će biti, među ostalim, i Jan Kickert, austrijski veleposlanik, i Roman Rauch, predstavnik Austrijske gospodarske komore. Austrijski RES (Renewable Energy Sources) jedna je od najvećih kompanija koja razvija i financira energetske projekte obnovljivih izvora energije, s težištem na šumsku biomasu i bioplin. Iz kompanije izvješćuju da RES razvija

ekološke projekte, uglavnom u zemljama Europske unije i susjednim državama. Pritom RES Invest Group rješava financijske konstrukcije te osigurava vođenje i pogon preko lokalnih projektnih društava.

U Jasenovcu će se graditi kogeneracijska elektrana koja će proizvoditi najprije toplinsku, a poslije i električnu energiju.

Elektrana će opskrbljivati potrošače toplinom koja se može koristiti za grijanje i proizvodnju procesne topline u indu-

najava Nastavak širenja u Hrvatskoj Uz Jasenovac Austrijanci namjeravaju graditi i u obližnoj Vrbanji kogeneracijsko postrojenje. U iduće dvije godine u planu su još dvije do četiri elektrane na biomasu. RES namjerava zauzeti znatan udio na hrvatskom tržištu obnovljivih izvora energije. Ovakvi projekti, kažu, najčešće dovode do naseljavanja i otvaranja drugih industrija. Osim toga smanjit će se i sadašnji izvoz drvne sječke u susjedne države EU.

20 radnika

bit će zaposleno u pogonu elektrane

striji. Kao sirovina za spaljivanje upotrebljavat će se drvna sječka koje će isporučivati hrvatske šumarije iz okolice.

Sjedište elektrane smješteno je u industrijskoj zoni pokraj Jasenovca.

Obilazna cesta

Općina je izgradila infrastrukturu u industrijskoj zoni, a izravna prilazna cesta do zone radi obilaženja naseljenog područja bit će gotova iduće godine. Osim toga tijekom realizacije projekta bit će u zoni izgrađena nova trafostanica koja će biti priključena na glavnu trafostanicu HEP-a kapaciteta 110kV u obližnjoj Novskoj.

Nositelj projekta “Elektrana na šumsku biomasu u Jasenovcu” je lokalno društvo RES Bioenergija Jasenovac. Preko tog društva odvijat će se sve aktivnosti, a na njih će glasiti i dozvole, od građevinske do uporabne. U elektrani će raditi između 15 i 20 zaposlenih. v

Put prema stečaju Krajem prošle godine TLOS je primio posebno priznanje HGK, a već nekoliko mjeseci kasnije u tvrtki je započela agonija koja će, čini se, okončati stečajem

Radnici nametnuli stečajnog upravitelja

Z

aposlenici Tvornice laboratorijske opreme i stakla (TLOS), koja je ovoga ljeta zapala u financijske probleme, uspjeli su uz pomoć Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala na Trgovačkom sudu svojoj tvrtki “nametnuti” stečajnog upravitelja. Prijedlog o otvaranju stečaja podnijelo je 80 radnika koje na sudu zastupa pravnica SSEKN-a. Sud je za stečajnog upravitelja imenovao Božidara Brkljaču. Prije ročišta dodatnih 28 zaposlenih je povuklo svoju punomoć sindikalnoj pravnici

i sastavilo izjavu o povlačenju prijedloga. Neki radnici TLOSa nisu vidjeli plaću još od travnja. Kako doznajemo, u TLOSu radi tek pogon Ampula, sa 40 zaposlenih, koji su dobili plaću za srpanj, dok su isplate zaposlenima u pogonima Staklo i Namještaj zadnji put “sjele” za lipanj.

Sud zna da doprinosi iz plaća nisu plaćeni od 2006. godine. Samo radnici danas potražuju tri milijuna kuna, a račun tvrtke je u blokadi. Na sudu su se odvjetnici obitelji Peričić, vlasnika privatiziranog TLOS-a, branili tvrdnjama da

imovina tvrtke premašuje dugove zbog vrijednih nekretnina, ne komentirajući navode o blokadi računa zbog dodatnih 28 milijuna kuna duga. Hoće li se otvoriti stečaj, uskoro će odlučiti Brkljača.

Zanimljivo je da je lani Petar Peričić primio posebno priznanje HGK za 60 godina uspješnog poslovanja, a već nekoliko mjeseci kasnije u TLOS-u je počela agonija. Radnici su započeli štrajk, a sindikat upozoravao da se iz tvrtke iznosi vrijedna oprema radi “rješavanja tvrtke” kako bi se zaradilo na nekretninama. if

P. Peričić, suvlasnik TLOS-a PXL

utorak, 9. studenoga 2010.

kompanije&tržišta

www.poslovni.hr

Kružni tok u Crnoj Gori Podgorica dala još jednu priliku grčko-izraelskom konzorciju

HUP pomaže investitorima

Novi rok za jamstva 10. prosinca 2

Cilj Pokretanje ulaganja

MILAN ŠĆEKIĆ

dopisnik iz Podgorice

Iz Podgorice poručuju da će konzorcij završiti kao i Konstruktor ako ne dostavi jamstva za gradnju autoceste Bar – Boljare

Nova usluga HUP-a

H

C

rnogorski Savjet za izgradnju autoputeva odlučio je grčko-izraelskom konzorciju Actor-Shikun Binui do 10. prosinca produžiti rok za dostavljanje bankarskih jamstava za gradnju autoceste Bar – Boljare. Naime, Grci i Izraelci, koji su u igru za gradnju crnogorske autoceste uskočili umjesto splitskoga Konstruktora, nisu uspjeli dostaviti jamstva do 29. listopada, a ako do isteka produženog roka ne osiguraju novac, i oni će doživjeti sudbinu Konstruktora i izgubiti posao stoljeća u Crnoj Gori.

Brojne nedoumice

Sudbina crnogorske autoceste mogla bi biti poznata i prije isteka naknadnog roka do kojega grčko-izraelski konzorcij treba osigurati jamstva. U Luksemburgu bi se 25. studenoga trebao održati tripartitni sastanak predstavnika Europske investicijske banke (EIB), crnogorske vlade i grčko-izraelsko-

ga konzorcija, a na kojem se očekuju odgovori na dva bitna pitanja. Prvo je tehničke prirode i tiče se etapne gradnje na kojoj inzistiraju i EIB i grčko-izraelski konzorcij. Ni u crnogorskoj vladi nemaju ništa protiv etapne gradnje mada su u početku inzistirali na cjelovitosti projekta, no problem je što u Podgorici nisu sigurni je li etapna gradnja u skladu s natječajnom procedurom. U slučaju da nije, moguće je da se neki od kandidata žali i sruši natječaj. Drugi dio sastanka u Luksemburgu trebao bi otkloniti dvojbe glede financiranja gradnje autoceste i dati jasniji prikaz utjecaja projekta autoceste na ekonomski položaj Crne Gore.

Ministar prometa, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore Andrija Lompar kaže da u izraelskoj članici konzor-

Problemi Actora i Shikun Binuija idu na ruku Konstruktoru Željka Žderića PIXSELL cija, kompaniji Shikun Binui, nisu više decidirani glede nabave jamstva, ali imaju tri mogućnosti za osiguranje novca od kojih je najrealnije kreditiranje EIB-a.

Konstruktor još u igri?

No kako su krajem prošlog mjeseca pisali crnogorski mediji, kinesko-hrvatski konzorcij na čelu s bankom Exim, kine-

ustrajanje eib-a na etapnoj gradnji moglo bi srušiti natječaj

skim državnim građevinskim tvrtkama i hrvatskim Konstruktorom priprema novu ponudu za gradnju ceste kroz Crnu Goru.

Financiranje autoceste preuzela bi kineska banka Exim, tvrdi portal Analitika, koji je prenio izjave neimenovanih izvora iz Zagreba da bi posao imao podršku najužega hrvatskog državnog vrha. v

rvatska udruga poslodavaca pokrenula je Centar za pomoć investitorima, novu uslugu za svoje članove, ali i za investitore koji nisu u Udruzi. U HUPu poručuju kako je stanje u gospodarstvu, ali i sve veće prepreke s kojima se susreću domaći i inozemni investitori, potaknulo otvaranje posebne telefonske linije za pozive o svim teškoćama s kojima se susreću hrvatski gospodarstvenici prilikom realizacije poslovnih i investicijskih projekata.

Na telefon 01/4897565 ili na e-mail investicije@hup.hr mogu se obratiti svi poduzetnici koji imaju problema s realizacijom investicijskih projekata. Radi stvaranja pozitivnoga poslovnog ozračja svi slučajevi koji su “zapeli” zbog neučinkovite državne administracije bit će adresirani ustanovama državne vlasti i osobama kompetentnim za rješavanje tih slučajeva. pd

PRVO SAVJETOVANJE O UPRAVLJANJU LJUDSKIM POTENCIJALIMA

u organizaciji Altius savjetovanja

23. studenoga 2010.

Poslovno učilište Experta, Mislavova 14, Zagreb

Početak: 9 sati Završetak: 14 sati

ČOVJEKOM MORA UPRAVLJATI ČOVJEK Pred hrvatskim gospodarstvom su brojni izazovi. Jedan od njih je svakako osigurati rast i razvoj. Kako?

Raspravljamo o ekonomskim kategorijama: dobiti, prometu, količini, cijeni, troškovima… Rijetko spominjemo ljude, njihova znanja i vještine. Ljudi stvaraju, oni su pokretačka snaga koja iz dana u dan donosi nove vrijednosti. Bez ljudi dakle nema napretka, a čini se da se njima najmanje bavimo.

Gdje su tu menadžeri ljudskih potencijala, jesu li oni najbolja spona poslodavaca i zaposlenika, što čine i što još mogu učiniti? Mogu li oni “odgajati” zaposlenike?

Teme: PSIHOLOGIJA poslovni odnosi u našim poduzećima - gdje smo i što želimo • svijet i mi - ima li razlike? • značaj srednjeg menadžmenta i uloga menadžera ljudskih potencijala u izgradnji i pozicioniranju HRM-a • kamo ide HRM - HRM kao potporna ili suodgovorna funkcija • kome HRM treba odgovarati, a kome stvarno odgovara • kvaliteta i kvantiteta znanja HRM-a unutar HR zajednice (pravnici, ekonomisti i psiholozi) • multidisciplinarnost HRM-a kao njegova snaga • organizacijska psihologija: kako ju razvijati? • koje HR prakse imaju znanstvenu podlogu • što iz psihologije znamo, ali još uvijek rijetko primjenjujemo u poduzećima POREZI koji je zadatak sektora upravljanja ljudskim potencijalima vezan uz oporezivanje • porez na dohodak - specifičnost oporezivanja • oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada - trebamo li radnike upozoriti na obvezu podnošenja godišnje porezne prijave • potrebne korekcije u zadnjoj plaći - specifičnosti • oporezivanje dohotka po osnovi ostvarenih primitaka u naravi • oporezivanje izaslanih radnika - kada?

• ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja • regionalni menadžeri: gdje je najisplativije mjesto rada - Slovenija, Hrvatska, Austrija ili…

RADNO PRAVO odredbe Zakona o radu: koga štite - radnike ili poslodavce • zapošljavanje, pravilnici i ugovori o radu • otkazivanje ugovora o radu - kada i pod kojim uvjetima • što kaže sudska praksa?

KONTROLING LJUDSKIH POTENCIJALA fluktuacija - ubojica efikasnosti • kako izmjeriti učinke fluktuacije na uspješnost poduzeća • jesu li samo brojke važne? • prekovremeni rad: je li potreban i koliko košta - kvantitativno i kvalitativno

PD

Predavači: Snježana Kolombo, konzultantica za upravljanje ljudskim potencijalima, članica uprave Altius savjetovanja, Zagreb Andreja Švigir, konzultantica za kontroling, članica uprave Altius savjetovanja, Zagreb Ksenija Kramar, ovlaštena porezna savjetnica, Krako revizija, Zagreb Sabina Škrtić, direktorica sektora upravljanja ljudskim resursima, Hrvatska radiotelevizija Irena Alajbeg, konzultantica za međunarodno oporezivanje, Altius savjetovanje Jasna Belamarić, konzultantica i trenerica upravljanja ljudskim potencijalima, Rast i razvoj, Zagreb Kristina Alija Hrastinski i Darko Graf, odvjetničko društvo Alija Hrastinski&Graf, Zagreb Detaljnije informacije:

Prijave: www.altius.hr Maksimirska 5, 10000 Zagreb Tel/fax: 01 4852 762 • info@altius.hr Naknada za sudjelovanje na savjetovanju: 1.000 kn + PDV Svaki sudionik dobiva 5% popusta na jedan trening Altius savjetovanja i 30% popusta na knjigu “Kontroling - upravljanje iz backstagea”

trgovina&prodaja

utorak, 9. studenoga 2010. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

graf dana

////

puris uz neznatan pad prihoda od prodaje ipak plus od 123.000 kuna

Uspjeh Carlsberg Croatia je jedina domaća pivovara koja je ove godine rasla

Hokej ojačao Pan u Zagrebu 2

DARKO BIČAK

darko.bicak@poslovni.hr

Koprivnička pivovara uspjela je u osam mjeseci ove godine povećati svoj tržišni udjel u Hrvatskoj sa 15,3 posto na 16,6 posto

otvaranje

////

SUPERNOVA U ZADRU U Trgovačkom centru Supernova u Zadru počeo je tehnički pregled objekta. Grgur Jolić, direktor Supernova Hrvatska, kaže da imaju svu dokumentaciju te se nadaju da će dobiti dozvole kako bi se centar otvorio u četvrtak. Za Zadrane se priprema četverodnevni spektakl otvorenja najveće Supernove u Dalmaciji u koju je investirano više od 100 milijuna kuna. U centru je niz br najpoznatijih brendova.

C

arlsberg Croatia je jedna od pivovara koja je ostvarila najveći rast prodaje posljednjih godina. U osam mjeseci ove godine tržišni udjel Carlsberga Croatia na domaćem tržištu bio je 16,6 posto, dok je 2009. u istom razdoblju bio 15,3 posto. Taj se pozitivan trend nastavlja, a u tvrtki tvrde da je nekoliko razloga za povećanje udjela na tržištu koje je u trajnom padu.

Domaći brend

gap u brojkama

1,19 milijardi dolara

14 milijardi dolara

////

iznosila je prodaja GAP-ovih proizvoda u listopadu 2010. što je 4 posto više nego lani GAP je uprihodio u poslovnoj 2009. godini u više od 3,1 tisuću trgovina smještenih diljem svijeta

Kao vrlo bitnu stvar za pozitivan trend u Carlsbergu navode inovativnost, kako u proizvodima i brendovima, tako i u marketinškim te prodajnim aktivnostima.

Kako pojašnjava Mario Blaić, direktor marketinga Carlsberga, bitan segment ovogodišnjeg rasta je Panovo sponzorstvo KHL Medveščak.

“Bili smo među prvima koji su

prepoznali marketinški potencijal zagrebačkih ‘medvjeda’ te zajedno s njima razvili model suradnje koji je generirao vrlo konkretne rezultate. Uz klasičan zakup oglasnog prostora na dresovima i Domu sportova proveli smo i niz aktivnosti kako bismo Pan što čvršće vezali uz priču zagrebačkih ‘medvjeda’”, objašnjava Blaić.

O temi “medvjeda” napravljeno je i oko 2000 aktivacija, od klasičnih “happy houra” do poticanja prodaje Pana ulaznicama za utakmice i hokejaškim dresovima, u kafićima i trgovinama. “Prema našim istraživanjima sve su te aktivnosti podigle prihvatljivost Pana u Zagrebu, ali i pozitivno utjecale na naše prodajne rezultate. Ta nam je strategija osigurala povećanje tržišnog udjela, a tu se ističe Zagreb koji je bitno popravio snagu brenda u cijelosti”, kaže Blaić.

Kao dodatni razlog za rast navode i involviranje potrošača u aktivnosti brendova te uvažavanje potrošačkih zahtjeva. “Najbolji primjer za to je Zlatni Pan. Naime, zajedno smo sa 600 hrvatskih pivskih znalaca razvili novo pivo koje po kvaliteti znatno odskače od konkurentnih brendova u ‘mainstream’ segmentu. Svakako

asortiman Globalni i lokalni pivski brendovi Carlsbergov asortiman proizvoda se na hrvatskom tržištu sastoji od međunarodnih i lokalnih pivskih brendova. Njihov najznačajniji brend je Pan, a uz njega je tu i lokalni Kaj. Carlsberg i Tuborg su njihovi globalni brendovi, a u ponudi im je i energetsko piće Battery. Na hrvatskom je tržištu Carlsberg Croatia uvoznik i distributer za Budweiser Budvar, Guinnes i Kilkenny te distributer Cockte u HoReCa kanalu.

sponzorstvo hokeja pomoglo je lakšem ulasku u zagreb

Suradnja s KHL Medveščakom pojačala je snagu brenda treba spomenuti i Tuborg s kojim sudjelujemo u najkvalitetnijim glazbenim događanjima u Hrvatskoj. Tuborg je jedini ‘premium’ brend na hrvatskom tržištu koji ima izgrađenu interaktivnu digitalnu komunikaciju s potrošačima kroz koju smo ih djelomično involvirali u osmišljavanje glazbenih događanja”, navodi Blaić.

Tu je lansiranje jabukovače Somersby te otvaranje nove

PIXSELL

kategorije na domaćem tržištu.

Iako ne žele govoriti o brojkama, u Koprivnici tvrde da se potez prodajno pokazao i više nego opravdan.

Opremanje kafića

U tvrtki, međutim, ne žele komentirati neslužbene navode ugostitelja da Carlsberg nudi opremanje kafića ventilacijom u zamjenu da prodaju samo njihovo pivo. v

KONTROLING AKADEMIJA POSLOVNA UČINKOVITOST

Zagreb, 12.11.2010. – 15.06.2011.

EDUKACIJSKI PROGRAM ZA POVEĆANJE POSLOVNE UČINKOVITOSTI

Znanjem protiv krize!

Www.PoslovnaUcinkovitost.Eu Www.PoslovnaUcinkovitost.Hr

25 dana edukacije iz kontrolinga 15 renomiranih hrvatskih stručnjaka iz prakse -10% za rane prijave do 29.10.2010. (dnevna cijena edukacije 896,40 HRK + PDV) -20% za pretplatnike Poslovnog dnevnika (dnevna cijena edukacije 796,80 HRK + PDV)

Medijsko pokroviteljstvo

utorak, 9. studenoga 2010.

prehrana / potrošnja / distribucija

www.poslovni.hr

DM je najveći uvoznik kozmetike u Hrvatskoj DAVOR VIŠNJIĆ/ PIXSELL

Najviše se uvoze kreme za lice, a izveze se najviše šampona 2

ksenija.puskaric@poslovni.hr

Osim krema za lice, uvozom prednjače šamponi, šminka za lice, parfemi i proizvodi za njegu kose

P

roizvodnja kozmetike u Hrvatskoj s godišnjim izvozom od 25 milijuna eura jedna je od propulzivnijih gospodarskih grana. No i taj sektor ima negativnu trgovinsku bilanci jer se lani uvezlo kozmetike u vrijednosti od 157,3 milijuna eura.

Nema domaćih parfema

Hrvatska godišnje proizvede kozmetike u vrijednosti od 50ak milijuna eura. Najveći proizvođači su Saponia, Neva, Biokozmetika i Annyer. Njihova ukupna proizvodnja lani je iznosila je oko 4957 tona, a polovica te količine namijenjena je izvozu, uglavnom u zemlje

bivše Jugoslavije, Albaniju te u neke zemlje EU. No kako su potrebe na hrvatskom tržištu veće od proizvodnje, znatne količine kozmetike moramo uvoziti. Tako smo u prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, uvezli 73,3 milijuna eura vrijedne kozmetike. Lani je uvezeno kozmetike vrijedne 157,3 milijuna eura, a 2008. za 187 milijuna eura.

“Hrvatska je do devedesetih proizvodila 6500 tona kozmetike godišnje, no smanjenje tržišta zbog raspada Jugoslavije te liberalizacija utjecali su na pad proizvodnje”, kaže Dubravka Marijanović, predsjednica Zajednice proizvođača i veletrgovaca sredstvima za pranje i čišćenje i kozmetikom u HGK i Hrvatskog društva kozmetičkih kemičara. Proizvodnja se do 1995. gotovo prepolovila na 2523 tone, no od tada do 2009. je ostvaren rast od 125 posto. “Od kozmetičko-toaletnih proizvoda u

20 mil. eura

vrijednost je godišnjeg uvoza ruževa, pudera, maskara itd.

Hrvatskoj je lani proizvedeno najviše šampona i sredstava za njegu kose, zatim pasta za zube, običnih i tekućih sapuna, te gelova za tuširanje i kupanje.

Problem je što se u Hrvatskoj gotovo ne proizvode parfemi i dekorativna kozmetika pa se ti proizvodi samo uvoze”, ističe Marijanović i dodaje da domaći proizvođači poput Saponije i Neve znatnije konkuriraju uvoznim proizvodima samo u segmentu pasta za zube gdje zauzimaju 35 posto tržišta, sve

ostalo je uvoz. Lani smo najviše uvezli krema za lice, losiona i tonika, i to za 36 milijuna eura, te šampona i proizvoda za njegu kosa vrijednih oko 29 milijuna.

Slijedi šminka za lice za 20 milijuna eura i parfemi u vrijednosti od 18 milijuna eura. Najveći uvoznik kozmetike u Hrvatsku je DM, slijede Beiersdorf, P&G, Prodis, AWT Int., L’Oreal Adria, Henkel, Orvas, Everet, Laura Kozmetika i drugi.

Skromna potrošnja

“Potrošnja kozmetike u Hrvatskoj i pored povećane domaće proizvodnje i jakog uvoza i dalje je skromna”, zaključila je Marijanović. Naime, prema podacima Europskog udruženja proizvođača kozmetike europsko je tržište ukupno vrijedno 69,5 milijardi eura, a godišnja stopa rasta iznosi 4%. Prosječna potrošnja po stanovniku EU kreće se oko 130 eura, a u Hrvatskoj je 50 eura. v

Konferencija DANI HRVATSKOG OSIGURANJA 2010 Hrvatska gospodarska komora, Udruženje osiguravatelja ove godine organizira tradicionalni, osmi po redu godišnji susret osiguravatelja i reosiguravatelja “Dani hrvatskog osiguranja 2010”.

14 . - 16. studenoga 2010.

Zadar, Falkensteiner Resor t Borik

Festival maslinovih ulja

Z

agrebački festival maslinovog ulja otvorit će svoja vrata od 15. do 18. studenoga 2010. u Centru Kaptol i prostorima Wine&Gastro akademije te omogućiti svim građanima susret s vrhunskim maslinovim uljima, gastrodelicijama i domaćim vinima vrhunske kvalitete.

Kako poručuju organizatori, ove godine Festival maslinovog ulja proširio je svoje vidike i odlučio otvoriti degustacijski punkt za sve ljubitelje maslinova ulja, gastrodelicija i vina. Tako će svi zaljubljenici u te tri kategorije proizvoda moći besplatno degustirati vrhunske domaće proizvode. pd

Predstavljanje

Kozmetika Hrvatske tvrtke godišnje izvezu robe za 25 mil. eura, a uveze se za 157,3 milijuna KSENIJA PUŠKARIĆ

Martin u Zagrebu

Bogata ponuda vina

U

Informacije: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije tel: 01/4561-659 e-mail: bankarstvo@hgk.hr www.hgk.hr Organizator: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije Udruženje osiguravatelja

REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo financija

Medijski pokrovitelji:

Teme: Prodaja osiguranja Životno osiguranje Upravljanje rizicima i Solvency II Neživotna osiguranja

OSIGURANJE.HR NOVOSTI IZ SVIJETA OSIGURANJA

Sponzori:

PIXSELL

Zagrebu se od 5. do 15. studenoga održava deveta manifestacija “Martin je u Zagrebu”. Posjetitelji imaju priliku uživati u vrhunskim i kvalitetnim vinima iz cijele Hrvatske, prigodnim gastronomskim delicijama, ali i zabavnom programu. Uz “Badelov vinski šator” na Cvjetnom trgu, ugođaj vinskih cesta Zagrebačke županije bit će prisutan među brojnim drvenim kućicama koje se nalaze na potezu od Cvjetnog trga duž Margaretske ulice, a prvi put na manifesu je i “Agrokorov veliki šator” na Trgu bana Josipa Jelačića. pd

Pokrovitelj:

Panel: Tržište osiguranja i njegova efikasnost

mediji&marketing

utorak 9. studenoga 2010. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

komentar

Dva štrajka ‘novinarskih štakora’

////

saša paparella

Š

trajk u Glasu Istre, događaj nezabilježen u hrvatskim novinama još od 1993. i penetracije Miroslava Kutle u Slobodnu Dalmaciju, pokazuje da Umivena Država Hrvatska i nije pretjerano iskoračila iz 20. stoljeća.

Ono što se tada događalo u blokiranoj, ratnoj Dalmaciji sada se ponavlja u najnaprednijoj hrvatskoj regiji. Novog vlasnika Glasa Istre, lokalnog poduzetnika Alberta Faggiana, novinari optužuju da je jednostrano raskinuo kolektivni ugovor, smanjio plaće do 40 posto, namjerava otpustiti 40- ak zaposlenika, a pritom cenzurira tekstove o županu Ivanu Jakovčiću i IDS-u. Štrajkalo se u ponedjeljak i na zagrebačkom Radiju 101, gdje plaće nije bilo od travnja. U oba slučaja, i u Zagrebu i u Puli, za novac možda ne bi trebalo pitati sadašnju upravu, nego njihove prethodnike, koji su izazvali sadašnju besparicu.

Kriza na Stojedinici traje godinama, samo što se o njoj nije pričalo, a u međuvremenu su ljudi koji su vodili radio od “Dana nezavisnosti” do zadnje skupštine dioničara vrlo lijepo živjeli. Dobro je svih tih godina išlo i Željku Žmaku, donedavnom vlasniku Glasa Istre, sve dok se nije zaletio pa novac regionalnog glasila uložio u biznis s nekretninama. Biznis mu je uslijed krize propao, pa je novinu prodao Albertu Faggianu.

Najava štrajka bilo je i u jednom zagrebačkom dnevnom listu, gdje plaće mjesecima kasne. Kolege novinare koji su uspjeli drugdje naći sigurniji posao vlasnik je nazvao “štakorima”.

Eto ipak neke razlike u odnosu na 90- te: Kutle nas barem nije vrijeđao.

barometar

////

dr. ivo i suradnici obilježili ‘MJESEC AFERA’

I

vo Sanader i Fimi medija najzastupljenije su teme na naslovnicama dnevnih novina u listopadu. Rezultati su to istraživanja koje je provela agencija De facto produkcija a objavila tvrtka Press clipping d.o.o.

Povratak na političku scenu i optužbe za koruptivne aktivnosti Ivu Sanadera su plasirale na prvo mjesto i u središnjim informativnim emisijama nacionalnih TV kuća, no, za razliku od tiskanih medija, top teme informativnih televizijskih emisija bile su ekološka katastrofa u Mađarskoj te suđenja Damiru Polančecu.

Informativni tjednici također ne zaostaju za trendom pa je na naslovnicama Nacionala i Globusa najviše zastupljen bio Sanader, ali i HDZ. Tjednici društvene kronike Story i Gloria u listopadu su na naslovnicama najviše pažnje, očekivano, posvetili najpopularnijoj sapunici u zemlji - Šeherezadi, koja je punila četvrtinu naslovnica i otvornih tema. Medije je u listopadu zanimala i Vanja Rupena, voditeljica šoua ‘Top model’ na RTL televiziji.

web kampanja životinskog carstva osvojila zlatnu nagradU za oglašavanje

Klasik TV Pokrenut je kabelski i IPTV program koji 24 sata dnevno emitira filmove

Pomogli su i ‘anđeli’ i lobiranje 2

SAŠA paparella

sasa.paparella@poslovni.hr

Da sve ne bi ostalo na utvrđivanju postojanja ‘jugosfere’ i nostalgiji, prikazivat će se i recentni filmovi.

Time se pruža prilika mladim filmašima da svoje uratke pokažu publici i izvan festivala

S

imboličnim prikazivanjem Slavice, prvog jugoslavenskog dugometražnog filma, pokrenut je program KlasikTV, kanala koji 24 sata dnevno prikazuje filmove i serije nastale na području ‘‘regije’’, odnosno nekadašnje SFRJ. Taj kabelski i IPTV kanal za sada svoj program emitira samo preko OptiTV, a narednih mjeseci očekuje se potpisivanje ugovora s nizom operatera iz Hrvatske, ali i ostatka regije: BiH, Slovenije i Makedonije.

Do kraja 2011. planira se pokriti Srbija, Crna Gora, Kosovo, možda i Bugarska.

Na KlasikTV, koji je hrvatski proizvod, svaka će pojedina nacionalna kultura dobiti priliku prikazati ne samo djela iz jugoslavenske faze, nego i ona nastala od 1990. do danas. Uz igrane filmove i serije, koji čine 70 posto sadržaja, prikazivat će se dokumentarni, crtani, eksperimentalni i studentski filmovi.

Pregovori su bili komplicirani

‘‘Projekt je zahtjevan, potrošili smo godinu dana na nabavku sadržaja, jer je vrlo komplicirano pregovarati o autorskim pravima u nekoliko država.

Komplicirani su i dugotrajni pregovarati s operaterima, jer ih morate uvjeriti da će naš program imati više gledatelja od nekog stranog kanala, te da im je financijski isplativ. Kao regionalni program, KlasikTV će štititi interese svake pojedine kinematografije, jer se recentna ostvarenja lokalne filmske produkcije na nacionalnim kanalima

NA OVIM se PROSTORIMA RADE JAKO DOBRI FILMOVI, DO KOJIH GLEDATELJI TEŠKO DOLAZE, KLASIK TV ĆE TO PROMIJENITI

rijetko prikazuju’’, rekla nam je Maja Jelisić Cooper, direktorica tvrtke Televizija Classicum.

Iako je slogan nove televizije ‘‘Godine nisu važne’’, neće to biti samo nostalgično putovanje u prošlost, namijenjeno starijim generacijama, već će KlasikTv prikazivati i nove filmove

i pružiti priliku mlađim filmašima da njihovi uratci ne budu ograničeni na festivale. ‘‘Povezujemo se s festivalima u regiji i stvaramo glavnu platformu za promociju regionalnog filma.

Dobili smo potporu domaćih producenata, oni u projektu vide mogućnost da svoje uratke pokažu na plat-

širenje i lobiranje Cilj sedam milijuna domaćinstava Novi kanal u Hrvatskoj cilja na pola milijuna kućanstava, u regiji na preko dva milijuna, a kad se potpuno provede digitalizacija bit će ih i sedam milijuna.

O zemaljskim kanalima se ne razmišlja zbog previsoke cijene, pa u obzir dolaze samo IPTV i kablovski operateri te, u budućnosti, DTH i internet televizija.

Pritisnite svog operatera KlasikTV se u svom širenju služi i lobiranjem, pa potencijalne gledatelje preko Facebook grupe- koja već broji skoro 8000 članova- poziva da se obrate svom operateru i zatraže uvrštavanje novog kanala u neki od paketa, po mogućnosti onaj osnovni, bez dodatne naplate.

Novinari Stojedinice održali očajnički štrajk upozorenja Krivnja Direktor Perić: zbog pljačke će dio vlasnika Radija 101 preći na Radio Remetinec

D

io novinara zagrebačkog Radija 101 u ponedjeljak je održao štrajk upozorenja, pokušavajući doći do svojih plaća. Novac su posljednji put, i to u obliku pozajmice, dobili za travanj, a doprinosi im nisu uplaćivani od proljeća prošle godine, dok je Radio 101 još vodila stara uprava, predvođena Dariom Dusperom. Nakon što su propali pregovori sa gradom i sa ministarstvom financija, nije jasno tko bi u ovom trenutku mogao pomoći Stojedinici. ‘‘Razumijemo zaposlenike i podržavam njihovo pravo, ali moram naglasiti da je Radio 101 u zadnjih deset

godina besramno pokraden i doveden u tešku situaciju katastrofalnim vodstvom mojih prethodnika. Osim već podnesenih kaznenih prijava protiv bivše Uprave, još će neki morati odgovarati, prvenstveno dio suvlasnika koji su bili upoznati s kriminalnim poslovanjem na Radiju 101 ali ga nisu sprječavali, ili su se njime čak okoristili. Njih očekuje radno mjesto na Radiju Remetinec’’, bila je reakcija Drage Perića, predsjednika uprave Radija 1010 na najavu štrajka. Perić tvrdi da za štrajk nema zakonske osnove, te da, sukladno ranijem dogovoru sa zaposlenicima, za isplatu zaostataka ima

vremena do kraja studenog. Sindikalni lider Goran Bernobić takvu izjavu smatra “proizvoljnim tumačenjem Zakona o radu”, a Perića proziva i zbog zastrašivanja Remetincom. Sindikalac Bernobić tvrdi i da se novinarima koji su se pridružili štrajku prijetilo otkazima, što Perić opovrgava.

Zlatne godine

“Nikome nismo prijetili otkazima, samo smo ukazali na nezakonitost štrajka“, izjavio je Perić nakon što je na zastrašivanje otkazima upozorio i Zdenko Duka, predsjednik HND-a.

Ekipa predvođena Dragom Pe-

utorak 9. studenoga 2010.

mediji / marketing / eventi

www.poslovni.hr

SUIT SUPPLY MORALI SKINUTI EDITORIJAL S FACEBOOKA ZBOG SEKSI FOTOGRAFIJA

joel prpic, hokejaš medveščaka ima ulogu u sitcomu pan piva

i serije nastale na bivšem jugoslavenskom području Maja Jelisić Cooper, direktorica tvrtke Televizija Classicum TOMISLAV MILETIĆ/

Konzum Onura platio 300 tisuća eura?

Tu kupuje i Šeherezada Turski glumačko-bračni par snimit će tv-reklamni spot NEĆEMO IMATI CENZURE, PRIKAZIVAT ĆEMO SVE ŠTO JE KVALITETNO, POD UVJETOM DA NE POZIVAju NA MRŽNJI NI AGRESIJU

formi dostupnoj i u Hrvatskoj i izvan nje’, kaže naša sugovornica. KlasikTV time preuzma ulogu javnih televizija koje bi trebale biti podrška novim filmskim proizvodima, a to najčešće nisu. Slučajno ili ne, HTV je upravo nakon početnih razgovora s predstavnicima KlasikTV o otkupljivanju nekih prava izmijenio programsku shemu te i sam počeo emitirati noviju hrvatsku filmsku produkciju. ‘‘Očito su prihvatili naše ideje, što nam je drago’’, kaže Maja Jelisić Cooper.

Nije li KlasikTV dokaz da “Jugosfera” ipak postoji, ako ništa kao pojam zajedničkog kulturnog prostora? ‘‘Istina je da želimo kulturološki povezati zemlje bivše Jugoslavije jer ta zajednička sfera već postoji, a glavni su čimbenici film i glazba. Naše se zemlje jedna na drugu prirodno oslanjaju, navelike se surađuje u gospodar-

stvu, sportu, politici, česte su regionalne filmske koprodukcije... Tu postoji doza nostalgije jer smo često odrastali uz iste filmove. Interes postoji i sad je pravo vrijeme za ovakav televizijski kanal’’, uvjerena je naša sugovornica.

Uz pomoć anđela

Kako će se KlasikTV postaviti prema škakljivim temama, znamo da su npr. i Hrvati i Srbi snimili svoje filmove o ratu u Vukovaru? ‘‘Nećemo imati cenzure, prikazat ćemo sve što je kvalitetno, ali pod uvjetom da je korektno i da ne poziva na mržnju i agresiju’’, kaže direktorica novog kanala. Pokretač KlasikTV je hrvatsko- američka tvrtka Mobitel, jedan od najvećih regionalnih agregatora sadržaja za mobilu telefoniju, a u financiranju projekta pomoglo je i nekoliko slovenskih ‘‘anđela investitora’’. v

Boravak turskih glumaca Halita Ergenca i njegove supruge Berguzar Korel u Zagrebu te honorar za Ergencov angažman zaštitnog lica nove promotivne kampanje Konzuma Agrokor je, neslužbeno doznajemo, platio oko 300 tisuća eura. Iz Agrokoru nisu htjeli reći koliki je honorar, opravdavajući se poslovnom taj-

nom. Kampanja “Konzum ostvaruje vaše snove” predstavljena je u ponedjeljak u Zagrebu, a najavljeno je da će Ergenc ovih dana za Konzum snimiti televizijski reklamni spot. Korel i Ergenc u Hrvatskoj su postali popularni zahvaljujući uspjehu serije 1001 noć, u kojoj utjelovljuju glavne uloge.

al

www.mojodgovor.hr

Hrvatski portal za demantije i reagiranja

M

ojodgovor.hr novi je webdomaći portal, jedinstven i inovativni projekt koji pojedincima i pravnim osobama nudi objavu demantija i odgovora na svaku informaciju objavljenu u medijima. Za cijenu od 2200 kuna svaka osoba na ovoj stranici može objaviti svoj odgovor ili mišljenje, a uz reakciju se uvijek objavljuje i prvotna informacija na koju reagira. Na taj način, prilikom traženja informacija o određenoj osobi putem internetskih pretraživača, čitatelju će, kaže glavni urednik portala Drenislav Žekić, na jednom mjestu istovremeno vidjeti obje strane priče. Žekić je sa poslovnim partnerom Danielom Divjanovićem projekt razvijao punih godinu dana. “Klijentima nudi-

Novinari radija Stojedan u štrajku, traže isplaćivanje plaća i podmirivanje doprinosa ANTO MAGZAN/PIXSELL

uPRAVA RADIJA TVRDI da JE ŠTRAJK NEZAKONIT, a SINDIKALCI DA SE ŠTRAJKAČIMA PRIJETILO

Drenislav Žekić, glavni urednik portala mojodgovor.hr

PIXSELL

glas istre Sramotni prilog HTV-a Štrajk već treći dan traje i u pulskom Glasu Istre, “Poslodavac nas ne pušta u redakciju, što je protivno Zakonu o radu, ali ovo nije prvi puta da Albert Faggian krši zakon” rekla nam je Maša Jerin, predsjednica sindikata Glasa Istre. “Sve je kontra nas, sudstvo nas onemogućava u štrajku i nameće radnu obvezu, Dnevnik HTV- objavljuje sramotne priloge o našem štrajku a uprava riječkog Novog lista šalje skoro kompletan sadržaj za punjenje štrajkolomačkog izdanja Glasa Istre”, kaže Maša Jerin, te dodaje da je Novi list cenzurirao njen intervju. Iz redakcije Glasa Istre nestali su kompjuteri. Tu novinu, uz par zaposlenika, radi nekoliko novih ljudi, honoraraca koji su dobili ugovore na dva tjedna. Sindikalna čelnica kaže da je uspio bojkot prodaje Glasa Istre na kioscima. Štrajkaši izdaju i dijele svoj Glas štrajka, u kojem su objavili i neke cenzurirane tekstove iz Glasa Istre.

mo nešto čega na našem tržištu nema.

Zakon o medijima svakome pruža pravo na ispravak objavljene informacije, ali na hrvatskom tržištu postoji velik broj medija i ogromna količina informacija pa se reagiranja ponekad u svemu tome izgube”, kaže Žekić. Ističe i kako se često događa se netočne ili nepotpune informacije kasnije recikliraju i prenose. Dok su objave demantija u medijima jednokratne, dodaje, objavom na ovom portalu ostat će uvijek dostupne. “Portal nije napravljen s namjerom da ikoga ugrozi, već pruža dodatnu mogućnost, odnosno nadopunjuje aktivnosti medija. Važno je reći da se ne radi o ispravljanju novina”, pojašnjava. Nakon eksperimentalne faze, slijedi povezivanje i umrežavanje s društvenim mrežama. al

rićem preuzela je Radio 101 krajem 2009., nakon što je na skupštini dioničara smijenjena garnitura koja je taj radio vodila još od 1997. Bile su to zlatne godine, barem za vrhušku, kad su podobni putovali na konferencije o euro-integracijama i na skijaška natjecanja, ma koliko to sve nemalo veze s lokalnom radio- postajom. Kako kaže radijska legenda, odlazilo se i u SAD na prvenstva u body buildingu.

Krivotvorene bilance

Perić podsjeća da je na radiju zatekao gubitak od 19 milijuna kuna i dugovanja prema vjerovnicima od 16 milijuna kuna. “Enormna reprezentacija od 650.000 kuna iz 2007.godine smanjena je na simboličnih 5.000 kuna u 2010.

Troškovi poslovanja prepolovljeni su, što omogućava da u 2011. godini tekuće troškove poslovanja pokrivamo redovitim prihodima. Službena revizija pokazala je da su se bilance krivotvorene, a prihodi umjetno povećavali, kako bi se lažno prikazalo da Stojedinica posluje pozitivno”, kaže Perić. sp

burze&financije

10

utorak, 9. studenoga 2010. financije@poslovni.hr www.poslovni.hr

barometar burze

////

DOBITNICI tisak

Dionica Tiska u petak je na Zagrebačkoj burzi, nakon četiri trgovinska dana korekcije, zabilježila rast vrijednosti od 3,7 posto. Posljednja cijena ove dionice iznosila je 168 kuna.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Tisak 168,00 Jadranska banka 2.949,00 Tehnika 1.070,00 IGH 1.474,94 ĐĐ holding 26,14 SN Holding 165,51 Viro 313,96 AD Plastik 108,90 Magma 47,01 Luka Ploče 1498,00

3,7% 3,5% 2,9% 2,8% 2,4% 2,4% 2,3% 2,3% 2,0% 1,9%

guBITNICI sunčani hvar

Dionica Sunčanog Hvara u petak se na domaćem tržištu kapitala stropoštala čak 13,7 posto. To je ujedno i najveći dnevni pad od početka srpnja.

Posljednja cijena iznosila je 25,02 kune, što je najniže u posljednja četiri mjeseca.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Sunčani Hvar 25,02 Lavčević 199,00 Badel 1862 71,24 Valamar holding 33,09 Proficio 11,90 Zlatni rat 40,03 Slobodna Dalmacija 36,04 HG Spot 24,00 Viadukt 212,59 Jadroplov 146,00

10 najlikvidnijih

-13,7% -9,6% -8,6% -8,1% -6,3% -4,7% -3,9% -3,7% -2,7% -2,6%

////

Dionica Hrvatskog telekoma zabilježila je neznatan pad cijene od 0,03 posto.

1. HT

NAGRADA UPRAVA I NADZORNI ODBOR KRAŠA DOBILI 1,5 MILIJUNA KUNA VRIJEDNE DIONICE NA IME USPJEHA IZ 2009.

269,00 4.009.591

Burza Porasla cijena i promet dionicom

AD Plastik profitirao odlaskom u višu kotaciju 2

TIN BAŠIĆ

tin.basic@poslovni.hr

Ulaskom na Službeno tržište dionica AD Plastika došla je u fokus ulagača, zbog čega se dnevno protrguje četiri puta više dionica nego prije ulaska u tu kotaciju

P

osljednjih 15 trgovinskih dana ukazuje na to da se dionici AD Plastika isplatio prelazak u Službeno tržište Zagrebačke burze. Prosječan dnevni broj protrgovanih dionica učetverostručen je u odnosu na dotadašnje brojke.

Ulagači na burzi su tako prosječno dnevno kupili više od 4300 dionica naspram prosječnih 1100 dionica koliko se trgovalo od početka godine do sredine listopada.

“AD Plastik je kompanija koja ima dobre poslovne rezultate i općenito gledajući je dobra kompanija. Očito su neki veći ulagači prepoznali njezin potencijal i odlučili su intenzivnije trgovati”, izjavio je za Poslovni dnevnik Roman Rinkovec, investicijski savjetnik Credosa. Sam ulazak u najvišu aktivnu kotaciju ZSE početkom listopada pratila je svojevrsna rezerviranost ulagača.

No njihov se interes povećao na što ukazuje poprilično veća potražnja.

“Posljedica je, slijedom toga, i porast cijene te dionice.

Brokerska kuća - član burze

Potpisom ugovora AD Plastik je početkom listopada ušao na Službeno tržište ZSE PIXSELL

Također ova je dionica potpuna suprotnost dionici Petrokemije koja je rasla unatoč lošim poslovnim rezultatima”, kaže Rinkovec. Ističe kako je AD Plastik dionica koja bi trebala biti likvidna i trebala rasti. “Tome pridonosi i ulazak u Službeno tržište. Iako taj rezultat nije bio vidljiv odmah, takve stvari idu postepeno”, objašnjava Rinkovec.

Suprotno od CROBEX-a

Uz pojačano trgovanje dionica je “profitirala” i kroz rast cijene. Dionički indeks CROBEX Zagrebačke burze od početka godine pa do sredine listopada zabilježio je pad vrijednosti od gotovo pet posto, sa 2004,06 bodova na 1905,67 bodova. Istovremeno, dionica AD Plastika porasla je za impresivnih 15,9 posto. Od sredine listopada do ponedjeljka CROBEX je dodatno skliznuo za 1,6 posto. S druge pak strane vrijednosnica AD Plastika skočila je u tom razdoblju impresivnih 17,5 posto.

Ipak, ulagači su u ponedjeljak odlučili malo “stati na loptu” i vjerojatno unovčiti dio ulaganja. Stoga je cijena dionici pala za 1,7 posto, na 107 kuna uz protrgovanih 6.300 komada. Rast vrijednosti dionice, kojemu bi sigurno zavidjele i mnoge druge kompanije čije su dionice izlistane na burzi, vjerojatno je i posljedica odličnih poslovnih rezultata. U prvih devet mjeseci ove godine

AD Plastik, odnosno cijela grupacija, ostvario je pet puta veću dobit nego u istom razdoblju prošle godine.

Prevent na odlasku

Ovogodišnja devetomjesečna zarada iznosila je 29,4 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 4,9 milijuna. Nešto više od polovice dobiti, odnosno gotovo 16 milijuna kuna, generira se u Hrvatskoj.

Na tržištu su se pojavile i glasine kako će Prevent Global,

posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona i internet trgovanja na www.hita.hr

HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. Zagreb 01 4807 750 • Pula 052 214 200 • Rijeka 051 332 200 • Split 021 542 800 • Zadar 023 313 700 • Dubrovnik 020 357 500 • Osijek 031 204 600 • Varaždin 042 302 700

Izbjegavanje valutnog rata Čelnik Svjetske banke zagovara nov način upravljanja tečajevima

Zoellick za povratak zlatnog standarda

V 2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

ZABA 217,00 1.464.640 AD Plastik 108,90 1.374.160 INA 1.818,99 1.186.574 Adris 271,00 1.172.932 Belje 62,00 622.459 Dalekovod 254,00 472.106 Petrokemija 162,84 387.981 Končar D&ST 2.000,00 346.240 IGH 1.474,94 279.842

Zbog tehničkih poteškoća podaci nisu u potpunosti ažurirani.

drugi najveći dioničar AD plastika, morati prodati te dionice. “Što se tiče Prevent Globala i njihova navodnog izlaska iz vlasničke strukture, to je vjerojatno posljedica stečaja. Logično je da se moraju riješiti tih dionica, no još nije jasno kako će se to napraviti”, zaključuje Rinkovec.

Slovenski Prevent drži nešto više od četvrtine vlasništva u AD Plastiku, točnije 15,76 posto. Najveći dioničar je ruska kompanija koja kontrolira 30 posto dionica. v

Robert Zoellick, predsjednik Svjetske banke

EPA

odeća svjetska gospodarstva trebala bi razmotriti uvođenje modificiranoga zlatnog standarda na globalnoj razini kako bi se obuzdalo kretanje tečajeva valuta.

Komentar je to čelnika Svjetske banke Roberta Zoellicka objavljen u Financial Timesu.

Okosnice novog sustava trebali bi biti američki dolar, euro, jen, funta i kineski juan.

Zlato bi u Zoellickovoj ideji trebalo imati ulogu međunarodne referentne točke tržišnih očekivanja oko inflacije, deflacije i buduće vrijednosti valuta. Bivši brettonwoodski sustav zlatnog standarda stvoren je 1945., a slomljen devalvacijom dolara 1971. godine. Temeljio se na

ne bi trebalo optuživati kineze za manipulaciju, a onda tečajem upravljati tiskanjem dolara W. Schäuble min. financija Njemačke

tečajevima valuta vezanim uz vrijednost zlata.

Svojevrsna obnova takvog sustava ispravila bi dio sadašnjih ekonomskih neravnoteža, smatra Zoellick. Na njih, ali i na najnoviju odluku američkog Feda o upumpavanju 600 milijardi dolara u financijski sustav osvrnuo se i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble.

“Nije konzistentno optuživati Kineze za manipulaciju tečajem, a onda upravljati tečajem dolara pomoću tiskanja novca”, drži Schäuble. Zoellickov komentar dolazi uoči sastanka čelnika država G20 na kojem se očekuje nastavak rasprave o tečajevima kao alatu za poticanje oporavka. tp

ufokusu

fondovska industrija oporavak puno se očekuje od ulaganja na tržišta u regiji i zemlje bric-a

utorak, 9. studenoga 2010. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

>> 12

11

Prevelika koncentracija Ponovno je pojačana dominacija fondova koji posluju u okviru nekoliko bankarskih grupa

Sektor težak 50 milijardi kuna mora u reformu 2

Jadranka Dozan

jadranka.dozan@poslovni.hr

Nedavne zakonske promjene za mirovinske su fondove trećeg stupa donijele poticajniji okvir za dobrovoljnu mirovinsku štednju

S

globalnom financijskom krizom, a potom i recesijom, u financijskom je sektoru do punog izražaja došla sintagma prema kojoj su “jedino mijene stalne”. Reforme i inovacije u regulatornim zahtjevima neizostavna su pratilja razgovora o budućnosti financijskih institucija i tržišta.

Hrvatska u tom smislu nije izuzetak, posebice s obzirom na proces pridruživanja Europskoj uniji.

Tako će i na četvrtoj konferenciji fondovske industrije, koja se održava u Splitu pod radnim nazivom Investicijski menadžment poslije krize, u raspravama o europskim perspektivama, globalnim trendovima i lokalnim izazovima važan dio biti vezan upravo uz reforme i daljnje regulatorne promjene.

'Generacijski portfelji'

Domaći mirovinski fondovi očito još neko vrijeme ne mogu računati na nastavak mirovinske reforme u smislu odavno najavljivanog (i zazivanog) povećanja stope izdvajanja doprinosa u fondove drugog stupa, ali zato sve aktualnijim postaje pitanje uvođenja “generacijskih portfelja” ili takozvanih potportfelja s obzirom na dob članova mirovinskih fondova. Nedavne zakonske promjene u okviru poreznog sustava, a shodno Vladinu programu gospodarskog oporavka, za mirovinske su fondove trećeg stupa pak

povratak Nestala geometrijska progresija Danas se dalekom prošlošću čini vrijeme kad su domaći OIF-ovi imovinom premašivali “mirovince” (2006. i 2007. godine). Godinama je imovina investicijskih fondova rasla gotovo geometrijskom progresijom te je 2007. dosegnula 30-ak milijardi kuna (mirovinski fondovi 21 milijardu), no u samo godinu dana okopnila je za više od dvije trećine (na 9,8 milijardi kuna). Do danas se uspjela vratiti na 13,8 milijardi kuna. Dosta govore i grubi podaci o poslovanju društava za upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima. Nakon stotinjak milijuna kuna dobiti u 2008. godini mirovinska su društva (drugi stup) zajedno iskazala nešto više od 140 milijuna kuna dobiti. napokon donijele poticajniji okvir za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Poslodavcima koji za svoje zaposlenike uplaćuju u treći stup to postaje porezno priznati rashod. Koliko će to potaknuti razvoj tog segmenta ovisit će, kao i ukupne perspektive fondovske industrije, o oporavku sektora poduzeća i putu izlaska gospodarstva iz recesije, zbog čega su i te prognoze sastavni dio konferencije.

U području investicijskih fondova, u prvom redu onih otvorenog tipa, zakonodavno usklađivanje s Europskom unijom već je donijelo niz promjena, ali taj proces, prema najavama predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola, zahtijevat će uskoro ponovne promjene zakona. U protekle dvije godine ponovno je pojačana dominacija fondova koji posluju u okviru nekoliko bankarskih grupa i u prednosti su već zbog prodajnih kanala koje im

Brokerska kuća - član burze

Zakonodavno usklađivanje s EU već je donijelo niz promjena, ali taj proces se i dalje nastavlja FOTOLIA nudi okrilje banke. Izrazita dominacija četiriju “investa” u vlasništvu banaka za mnoge je tržišne aktere razlog za zabrinutost, no pitanje je je li to ipak nepovratan proces.

Od gotovo 500 milijardi kuna imovine financijskog sektora u Hrvatskoj na fondovsku se industriju, odnosno mirovinske i investicijske fondove, danas odnosi 10-ak posto.

Prerasli tržište

portfelj industrija uskoro će doživjeti podosta promjena Ante Samodol Hanfa

Nakon razdoblja bržeg rasta nebankovnog sektora u odnosu na banke, s financijskom se krizom ponovno u cjelini pojačala bankocentričnost sustava. Taj trend ublažili su tek mirovinski fondovi kao dio nebankovnog sektora, čija imovina u najvećoj mjeri nije stvar izbora već obveznog mjesečnog izdvajanja doprinosa u II. mirovinski stup. Sve ostale “nebankovne” institucije u protekle su se dvije godi-

ne suočile s pojačanim oprezom ulagača, utjecajem recesije, poljuljanim povjerenjem i investicijskim raspoloženjem, što su posebice osjetili akteri u segmentu otvorenih investicijskih fondova. U svakom slučaju, kako napominje Samodol, portfelj industrija će u nadolazećem razdoblju doživjeti još podosta promjena, kako regulatornih, tako i onih vezanih uz modele alokacije. S tim u vezi se pak već duže vrijeme govori kako su domaći mirovinski fondovi “prerasli” domaće dioničko tržište. O tome govore vrijednosti dioničkog portfelja OMF-ova iskazane kroz burzovne promete, odnosno ekvivalent broja dana trgovanja na Zagrebačkoj burzi, koji je s padom prometa u protekle dvije godine višestruko povećan i upućuje na ograničenja koja će u budućnosti zasigurno voditi osjetnom povećanju ulaganja u inozemstvu. v

posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona i internet trgovanja na www.hita.hr

HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. Zagreb 01 4807 750 • Pula 052 214 200 • Rijeka 051 332 200 • Split 021 542 800 • Zadar 023 313 700 • Dubrovnik 020 357 500 • Osijek 031 204 600 • Varaždin 042 302 700

Josip Glavaš, predsjednik Udruženja investicijskih fondova i predsjednik Uprave Erste Investa, smatra da je najgore razdoblje krize prošlo i optimist je glede skore budućnosti

‘Mali fondovi moraju se specijalizirati’ 2

ANA BLAŠKOVIĆ

ana.blaskovic@poslovni.hr

N

akon prethodne dvije godine dramatičnog pada imovine i desetkovanja financijskog sektora, fondovska industrija na svom tradicionalnom okupljanju na godišnjoj konferenciji nije imala puno razloga za veselje. Ove godine, međutim, na konferenciji koja se održava u Splitu primjetan je optimizam, a investicijski fondovi polako ponovno dolaze u fokus ulagača.

Zasad su to samo obveznički, kaže predsjednik Udruženja investicijskih fondova i predsjednik Uprave Erste Investa Josip Gla-

visoka likvidnost i niske kamatne stope ruše prinose novčanih fondova

vaš, no ključno je da se povjerenje ipak vraća.

Konferencija o fondovskoj industriji otvorena je panelom 'Fondovi su ponovno in'? Jesu li doista?

Mislim da jesu. U godinu dana imovina otvorenih investicijskih fondova porasla je sa 7 na 14 mlrd. kuna, što govori da se povjerenje klijenata vraća. Prvi su rast zabilježili novčani, a posljednjih nekoliko mjeseci povjerenje se vraća i u obvezničke. Zasad je još slab interes za mješovite i dioničke fondove.

Nakon više od dvije krizne godine, koja je ovogodišnja poruka fondovske industrije?

Poruka je da su fondovi ponovno “in”, odnosno da su klijenti prepoznali ka-

ko fondovi nisu samo dionički, već da dobrih ulagačkih prilika nude i ostali. U tom smislu bitno je da uz najveće fondove iza kojih stoje bankarske grupacije imamo što jaču konkurenciju jer na taj način i oni manji na tržištu mogu specijalizacijom pronaći svoju nišu i kod manje likvidnih dionica pa se kumulatvinim efektom može pokrenuti tržište.

Koliki su prosječni prinosi po vrstama fondova?

Ovogodišnji prinosi u obvezničkim fondovima bili su izrazito visoki, prosječno oko šest posto, a neki su fondovi zabilježili i rast iznad devet posto, što se zasigurno može smatrati atraktivnim prinosom.

nastavak na str. 13

12 fondovska industrija

utorak, 9. studenoga 2010.

www.poslovni.hr

Pozitivni signali Fond-menadžeri uglavnom su zadovoljni prinosima dioničkih fondova, a smatraju da će iduća godina, zb

Svi puno očekuju od regije 2

Ana Lučin

ana.lucin@poslovni.hr

S obzirom na pad te stagnaciju domaćeg dioničarskog tržišta, fokus ulaganja dobrim dijelom preselio se na zemlje u razvoju

U

natoč lošim uvjetima domaćeg tržišta kapitala fond-menadžeri zadovoljni su prinosima dioničkih fondova. Na globalnim financijskim tržištima vidljivi su znakovi oporavka, što se odražava i na domaću ekonomiju, pa se očekuje da bi sljedeća godina dioničkim fondovima na hrvatskom tržištu mogla donijeti bolje rezultate. Također domaći fond-menadžeri smatraju da znatan potencijal rasta pokazuju tržišta u razvoju pa se sljedećih nekoliko godina očekuju i bolji rezultati na tržištima u regiji.

Zaključno sa zadnjim radnim danom u listopadu, fond PBZ Equity imao je pad od 2,33 posto, dok je fond PBZ IStock imao prinos 5,06 posto.

“U prošloj godini prinos PBZ Equity bio je 4,35 posto, dok je prinos fonda PBZ I-Stock bio 53,3 posto. Ukupna imovina fondova pod upravljanjem PBZ Investa rasla je u ovoj godini za 24,15 posto, no najveći dio tog rasta odnosio se na novčane fondove koji su prevladali pri odabiru investitora s obzirom na stabilnost novčanih fondova”, kaže analitičarka PBZ Investa Silvana Milić. PBZ Equity fond fokusiran je na hrvatsko tržište kapitala, dok

je PBZ I-Stock fond fokusiran na ulaganja u tranzicijske zemlje, pogotovo tzv. BRIC zemlje, odnosno Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu.

Bolje će biti i mješovitim

Prema riječima člana Uprave ErsteInvesta Miroslava Jurišića, fond Erste Adriatic Equity imao je negativan prinos od 7,25 posto, a Erste Total East negativan prinos od 10,76 posto.

“Kada je riječ o dioničkim fondovima, situacija na domaćem tržištu kapitala i dalje je vrlo zahtjevna te nije došlo do znatnijeg oporavka indeksa. CROBEX je u dosadašnjem dijelu godine zabilježio negativan rezultat od 6,5 posto, a u posljednjih 12 mjeseci od 11 posto”, kaže Jurišić. No s obzirom na oporavak na globalnim financijskim tržištima i prve znakove pozitivnih pomaka u domaćoj ekonomiji, u Erste-Investu očekuju da će 2011. donijeti pozitivnije rezultate za dioničke i mješovite fondove.

Raiffeisen Invest upravlja s četiri dionička fonda. Dionički fond Raiffeisen hrvatske dionice izložen je domaćem dioničkom tržištu. Uz domaće dionice Raiffeisen Central Europe ulaže u dionice ostalih tržišta srednje Europe, dok je Raiffeisen Emerging Markets izložen tržištima zemalja u razvoju.

“I dalje očekujemo nastavak trenda vraćanja povjerenja ulagača preko fondova s nižim i umjerenim rizikom, kao i zadržavanje većeg udjela ‘sigurnijih’ fondova u ukupnoj imovini pod upravljanjem. U nastavku poslovanja zadržat ćemo naglasak na stvaranju

bili bismo sretniji da je prinos pozitivan, ali to je izvan našeg utjecaja tako da smo zadovoljni ostvarenim Darko Brborović OTP Invest

indeksni fondovi Nemilosrdni CROBEX U Hrvatskoj djeluju i dva indeksna fonda, što je relativna novina na domaćem tržištu. Indeksni fond OTP Investa u 2010. je do 31 listopada ostvario negativan pad od 4,45 posto. “Kako je cilj fonda replicirati indeks Zagrebačke burze CROBEX, a on je u istom razdoblju ostvario pad od 6,72 posto, zadovoljni smo ostvarenim. Naravno, bili bismo sretniji da je prinos pozitivan, ali to je izvan našeg utjecaja”, kaže Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa.

Indeksni fond VB CROBEX10 krenuo je s radom u siječnju.

Prema riječima fond-menadžera Marka Varge, do 31. listopada fond je imao pad od 10,87 posto, dok je u istom razdoblju indeks CROBEX10 ostvario pad od 12,13 posto.

dodane vrijednosti ponudom usluga kako bismo povećali zadovoljstvo naših ulagača i kako bismo stvorili dugoročne odnose s ulagačima”, kažu u Raiffeisenu.

I HPB Invest u ponudi ima četiri dionička fonda. HPB WAV DJE u ovoj je godini ostvario prinos od 9,42 posto, HPB Titan negativni prinos od 1,46 posto, HPB Dionički negativan prinos od 9,73 posto, dok je HPB Dynamic ostvario negativan prinos od 11,45 posto.

www.ersteplavi.hr Info telefon: 0800 31 31 31, 0800 50 55

Pametne odluke na terenu i izvan njega.

Tko kaže da nam se ne možete pridružiti?

www.ersteplavi.hr Info telefon: 0800 31 31 31, 0800 50 55

»lanica Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Nekoliko je dokaza da se Erste Plavi mirovinski fondovi uistinu brinu o vašoj mirovini. Uz obvezni mirovinski fond, na izboru su vam i dobrovoljni mirovinski fondovi kao dodatni poticaj za bolju mirovinu. Kao Ëlanovi dobrovoljnog fonda sami odluËujete o dinamici uplata, a dobrovoljna mirovinska štednja uz prinos daje pravo na državna poticajna sredstva i poreznu olakšicu. I ono najvažnije: novac na raËunu Ëlana fonda osobna je imovina svakog Ëlana.

Erste Plavi obvezni mirovinski fond dobitnik je nagrade za najbolji mirovinski fond u Srednjoj i IstoËnoj Europi u 2009. godini prema izboru Ëasopisa Investments and Pensions Europe.

utorak, 9. studenoga 2010.

www.poslovni.hr

bog oporavka u svijetu, donijeti i znatno bolje rezultate

e i BRIC-a koja ulažu sredstva, rezultati ne izgledaju loše.

Kina i Indija kao lokomotive

očekujemo nastavak trenda vraćanja povjerenja ulagača preko fondova s nižim i umjerenim rizikom

sredstva hpb dioničkog fonda najviše se ulažu na domaće tržište te makedoniju i srbiju

Miroslav Jurišić Erste Invest

Boris Guljaš HPB Invest

“Jasno je da smo najzadovoljniji ostvarenjem HPB WAV DJE fonda, koji je uz visok prinos nadmašio i indekse na tržištima u koja ulažemo, a to su zapadna Europa i SAD. HPB Titan je naš drugi fond po prinosu i ulaže u dionice ‘commodity’ kompanija”, kaže fond-menadžer HPB Investa Boris Guljaš.

Kod HPB Dioničkog i HPB Dynamic fonda, kako ističe, situacija nije zadovoljavajuća, no s obzirom na prinose koje su ostvarili indeksi tržišta na

nastavak sa str. 11 Koji biste fond preporučili ulagačima sklonijim riziku, odnosno onima s averzijom prema riziku?

Za ulagače nesklone riziku preporučio bih obvezničke fondove, a onim spremnijim na malo veći rizik ulaganje u mješovite. S obzirom na to da je na tržištu visoka likvidnost i posljedično niske kamatne stope, novčani fondovi ostvaruju niže prinose i zato gube na atraktivnosti koju su prije imali.

No fondova nema bez burzovnog trgovanja, a dnevni prometi na Zagrebačkoj burzi i dalje su minimalni. Što može oživjeti domaću burzu?

Kompanije moraju pokazati napredak u rezultatima. Velik dio njih iskusio je pad prihoda, a nisu se troškovno prila-

Sredstva HPB Dioničkog fonda, navodi Guljaš, najviše se ulažu u Hrvatsku, Makedoniju i Srbiju. Tržišta regije u idućih nekoliko godina, očekuju u HPB Investu, ostvarit će znatno bolji rezultat.

“U svojoj ponudi ZB Invest ima paletu dioničkih fondova koji ulagačima nude različite strategije ulaganja. ZB Euroaktiv nudi sudjelovanje na razvijenim tržištima u Europi, ZB Trend na razvijenim tržišta svijeta, dok je ZB Aktiv namijenjen tržištima u razvoju i razvijenim tržištima. Zemljama BRIC-a i nekim zemljama u razvoju usmjeren je ZB Bric+”, poručuju u ZB Investu. Oslonac strategije ZB Investa su ZB BRIC+ i ZB Aktiv. Kako navode, do 4. studenoga ZB Trend je ostvario prinos od 6,03 posto, ZB Euroaktiv 1,35 posto, ZB Aktiv 2,23 posto, dok je ZB BRIC+ od osnivanja 14. travnja do 29. listopada ove godine imao prinos od 2,02 posto.

“Aktualna zbivanja na globalnim dioničkim tržištima, kao što je financijska injekcija američkog Feda, tehnički izlazak iz recesije velikih svjetskih ekonomija, ubrzan gospodarski rast zemalja u razvoju, poglavito Kine i Indije, također utječu na rast dioničkih tržišta i vraćanje povjerenja ulagača”, ističu u ZB Investu. Nedavno osnovani fond ZB Bric+ koji ulagačima nudi fokusiranu strategiju ulaganja u Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, ali i u ostala bliska tržišta, od osnivanja je prikupio oko 80 milijuna kuna imovine. v

godili. Kompanije moraju raditi na tome da povećavaju prihode tražeći nova tržišta, režu troškove i povećavaju razinu profitabilnosti.

No nisu sve kompanije takve, na burzi i sada ima dobrih prilika za ulaganje jer im je cijena pala ispod fer vrijednosti. Takvu će situaciju prepoznati i strani investitori, ali također i domaći institucionalni ulagači, ponajprije obvezni mirovinski fondovi koji polako počinju s većom aktivnošću na burzi.

Mogu li fondovi opstati bez podrške bankarskih grupacija?

Vjerujem da mogu. Najgori dio krize je prošao što smo iskusili prošle godine. Tada je imovina pod upravljanjem s gotovo 30 milijardi kuna pala na oko sedam milijardi, a ove se godine oporavila na polovicu onog što smo imali prije krize. Nemaju li banke iza sebe, strategija uvjetno rečeno malih fondova leži u specijalizaciji umjesto orijentaciji na masovnost klijenata. Relativno neokrznuti segment su obvezni mirovinski fondovi koji su zbog zakonski obveznih uplata ostali manje-više netaknuti, dok brokerska industrija zbog malih prometa trenutno prolazi kroz najteže trenutke.

Iako nije isključeno da cijene i imovina ponovno zabilježe pad, to neće biti toliko drastično. Fondovi u problemima konsolidirali su se kroz pripajanja, a u 2012. očekujemo daljnju konsolidaciju na tržištu.

Upravljate Fondom hrvatskih branitelja. Kakva je situacija s njim?

Braniteljski fond je stabilan, povlačenja su svedena na minimium, a imovina pod upravljanjem iznosi nešto manje od dvije milijarde kuna. Vlada je fondu prenijela dionice Vjesnika, no dionica Hrvatskog telekoma čini oko 70 posto portfelja toga fonda. Takva usmjerenost na jedan vrijednosni papir je, ako se dugoročno gleda, strateški problem braniteljskog fonda koji će u budućnosti kad-tad trebati riješiti. v

fondovska industrija 13

14 fondovska industrija

utorak, 9. studenoga 2010.

www.poslovni.hr

Olakšice za poslodavce spasile bi tržište Prepoznali interes Pojedine domaće kompanije traže osnivanje novih zatvorenih fondova 2

Ksenija Puškarić

ksenija.puskaric@poslovni.hr

Najviše članova, više od 80.000, imaju AZ dobrovoljni fondovi, a imovina im je veća od 730 mil. kuna

D

obrovoljni mirovinski fondovi u ovoj godini uglavnom bilježe rast članova, čime su uglavnom zadovoljni. Premda rastu i njihovi prinosi, nezadovoljstvo veličinom tržišta ostavlja gorak okus zbog čega se mnogi uzdaju u uvođenje poreznih olakšica za poslodavce. Nadaju se da će upravo ta olakšica proširiti njihovo tržište na korporacijski sektor. No osim poslodavaca kažu da će njihova poslovna aktivnost u budućnosti staviti naglasak na edukaciju i tvrtki i stanovništva te da je jedino individualna i dobrovoljna štednja jamac sigurne mirovine u budućnosti.

Senka Fekeža-Klemen, direktorica Erste dobrovoljnoga mirovinskog fonda, kaže kako je u prvih devet mjeseci ove godine Erste Plavi Protect imao 30,5 milijuna kuna imovine i prinos od 6,20 posto od početka godine, što je najveći prinos među dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Podsjetila je da je Erste Plavi Protect krajem prošle godine imao 24 milijuna kuna pod upravljanjem. Prošle je godine Erste Plavi Expert imao 67 milijuna kuna, a krajem rujna 2010. imovina je narasla na 81 milijun kuna.

“U devet mjeseci ove godine prikupili smo gotovo 3000 novih članova koji nam mjesečno uplaćuju u prosjeku 1,8 milijuna kuna. Ukupan broj članova Erste Plavih dobrovoljnih mirovinskih fondova s krajem rujna ove godine iznosi 22.712”, rekla je FekežaKlemen.

Traže izmjene zakona

Erste DMD upravlja s dva dobrovoljna mirovinska fonda, od kojih je Erste Plavi Expert dinamičniji fond namijenjen mlađim osobama koje s duljim horizontom ulaganja mogu prihvatiti veći rizik, pa tako on ulaže do 50 posto u dionice i dioničke investicijske fondove. Erste Plavi Protect namijenjen je osobama koje žele stabilnije prinose s manje volatilnosti, pa tako taj fond ne ulaže u dionice, nego samo u obveznice i instrumente tržišta novca.

“U ovim težim gospodarskim vremenima osjeti se smanjenje uplata u dobrovoljne mirovinske fondove zbog manjega raspoloživog dohotka članova. Unatoč takvim najavama za iduće razdoblje kao i određenim okolnostima poput ukidanja poreznih olakšica, vjerujemo da će dobrovoljna štednja i dalje biti prepoznata kao jedan od najboljih oblika ulaganja za mirovinu. Vjerujemo da će i ukidanje osobnih poreznih olakšica biti kompenzirano, iako ne u kratkom roku, već ponajprije kada se stvore adekvatni gospodarski uvjeti koji će omogućiti povećanje troškova po zaposleniku, uvođenjem poreznih olakšica na uplate poslodavaca. Nažalost, u ovom trenutku

je broj poslodavaca koji u ovim teškim vremenima mogu uplaćivati dobrovoljnu mirovinsku štednju svojim zaposlenicima ipak mali. Oni koji uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju obično su definirali kriterije za uplate, godine staža u kompaniji, visinu plaće ili nešto treće”, objasnila je Fekeža-Klemen.

U AZ dobrovoljnim fondovima klijent može birati između konzervativnog ulaganja u AZ Benefit s manjim oscilacijama vrijednosti obračunske jedinice, ali i očekivano manjeg prinosa i nešto agresivnijeg AZ Profita od kojeg se očekuju veći prinosi na dugi rok. AZ Benefit je primarno obveznički fond, dok AZ Profit ulaže i u dionička tržišta. AZ Profit je naravno agresivniji i od obveznoga mirovinskog fonda jer u njemu klijent dobrovoljno bira više rizika da bi dugoročno ostvario veći profit.

“Vodeći smo po svim kriterijima, broju članova, imovini pod upravljanjem i visokim prinosima koje smo ostvarili našim članovima. U sedmoj smo godini rada i u našim dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedi više od 80.000 članova. U ovoj godini smo u naše fondove učlanili više od 8000 novih članova, a ukupna imovina pod upravljanjem je premašila 730 milijuna kuna. Podsjetimo, krajem prošle godine iznosila je 585 milijuna kuna”, kažu u fondu.

Prosječni godišnji prinos od osnivanja pa zaključno s krajem rujna ove godine u AZ Profitu iznosio je 8,99 posto, a u AZ Benefitu 7,23 posto. Rezultatima svojih dobrovoljnih mirovinskih fondova u novoj prodaji, u kojoj već nekoliko godina u nizu uzimaju više od 50 posto tržišta u novim članovima, u AZ-u su zadovoljni. Također tvrde da su razlike u zakonskim odredbama o ulaganjima u dionice za obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove posljednjim izmjenama zakona gotovo izjednačene. Smatraju da bi se zakon u tom dijelu trebao mijenja-

Buduća poslovna aktivnost dobrovoljnih mirovinskih fondova imat će naglasak na edukaciju i tvrtki i stanovništva FOTOLIA

ti, tj. dopustiti dobrovoljnim mirovinskim fondovima veću slobodu ulaganja u dionice.

“Nadamo se da će nova zakonska rješenja pratiti i rast imovine mirovinskih fondova koji nadrastaju domaće tržište i radi postizanja što boljih prinosa uz minimalan rizik dopustiti daljnju liberalizaciju ulaganja mirovinskih fondova u inozemstvo što je nužnost”, napominju u AZ dobrovoljnom mirovinskom fondu.

Porast od 16,3 posto

Mandica Zulić, direktorica Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima (RDMD), kaže da je imovina krajem 2009. godine bila nešto viša od 450 milijuna kuna, dok je imovina fonda 30. listopada 2010. godine premašila 520 milijuna kuna.

“Drugim riječima, govorimo o povećanju od približno 70 milijuna kuna u deset mjeseci poslovanja, što smatramo sjajnim rezultatom. Tim više što gospodarska situacija nije nimalo dobra, ovim rezultatom možemo potvrditi da je sve više onih koji su prihvatili namjenu dobrovoljne mirovinske

može i bolje Razlike u kriterijima “Nismo u mogućnosti komentirati ulagačke strategije obveznih mirovinskih fondova, no činjenica jest kako postoje određene razlike u zakonu i pravilnicima kojima se određuju kriteriji ulaganja.

Kriteriji su u pravilu blaži za dobrovoljne mirovinske fondove, što im omogućava veću slobodu u kreiranju investicijske strategije”, kazala je Veronika ŠapinaPezelj iz CO DMD-a.

Ovisi o aranžmanu štednje U AZ ODMF-u kažu da nisu zadovoljni ukupnom veličinom tržišta. “Nadamo se da će se ubuduće, a s obzirom na uvođenje poreznih olakšica za poslodavce, tržište proširiti pogotovo u korporativnom sektoru. Hoće li to biti novi zatvoreni fondovi ili aranžmani štednje u otvorenim fondovima ovisit će o veličini tvrtke i/ili dogovoru aranžmana štednje”, kažu u AZ ODMF-u.

nažalost, u ovim teškim vremenima malo je poslodavaca koji mogu uplaćivati štednju svojim zaposlenicima

u ovom trenutku nemamo u planu osnivanje novih zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova

situacija u zemlji i Smanjenje dohotka štediša pridonijelo je nešto sporijem rastu imovine od očekivanog

S. Fekeža-Klemen Erste DMD

Mandica Zulić RDMD

V. Šapina-Pezelj CO DMD

štednje te će na ovaj način osigurati bolje prihode u mirovini jer je apsolutno jasno da više nećemo moći računati na mirovinu iz prva dva stupa.

Naravno, ovakav rezultat potvrđuje i kvalitetu naših članova”, objasnila je Zulić.

U istom razdoblju, odnosno krajem 2009. godine Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond imao je 40.254 člana, a do početka studenog ove godine ukupan broj članova je iznosio 43.635.

Dakle, broj članova u Fondu se povećao za približno 3400 članova, čime su u Fondu izuzetno zadovoljni. “U ovom trenutku Raiffeisen mirovinsko društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima nema u planu osnivanje novih zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Moramo napomenuti da se s obzirom na izmjene Zakona o porezu na dohodak od srpnja 2010. godine te mogućnosti koja je pružena poslodavcima da uplaćuju premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja bez plaćanja poreza i prireza mjesečno do 500 kuna, odnosno do 6000 kuna godišnje, susrećemo s razmišljanjima pojedinih poslodavaca o osnivanju zatvorenoga dobrovoljnog mirovinskog fonda, ali u ovom trenutku ne možemo govoriti o konkretnim planovima”, kazala je Zulić.

Imovina Croatia osiguranja dobrovoljnoga mirovinskog fonda na kraju trećeg tromjesečja iznosila je 93,3 milijuna kuna, što predstavlja porast od 13,1 milijun kuna u odnosu na zadnji dan prošle godine, tj. rast od 16,3 posto u devet mjeseci. Ukupna imovina svih pet fondova pod njihovim upravljanjem sa zadnjim danom rujna ove godine iznosila je 225,8 milijuna kuna, što predstavlja porast od 37,6 milijuna kuna ili 20 posto u odnosu na zadnji dan 2009. godine.

“Gospodarska situacija u zemlji te smanjenje raspoloživog dohotka naših štediša zasigurno su pridonijeli nešto sporijem rastu imovine od očekivanja”, rekla je Veronika Šapina-Pezelj, direktorica Croatia osiguranja dobrovoljnoga mirovinskog društva koji je s posljednjim danima trećeg tromjesečja brojio 16.410 članova, što je za 923, odnosno 6 posto, više u odnosu na stanje na posljednji dan u prošloj godini. v

16 fondovska industrija

utorak, 9. studenoga 2010.

www.poslovni.hr

Manje nego lani Obvezni mirovinski fondovi u prvih devet mjeseci 2010. imali su rast prinosa u prosjeku oko 5%

Nezaposlenost i grčka kriza usporile rast 2

Ksenija Puškarić

ksenija.puskaric@poslovni.hr

Vodeći ljudi fondova traže da se povećaju izdvajanja za drugi mirovinski stup

O

bvezni mirovinski fondovi u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili su nešto manji rast prinosa nego prošle godine, u prosjeku oko pet posto. Kao glavni razlog slabijeg rasta stručnjaci navode daljnji rast stope nezaposlenosti u ovoj godini, ali i grčku krizu te slabiji rast gospodarstva u cijeloj našoj regiji.

Premda su svi uglavnom zadovoljni rezultatima, naglašavaju da se usko-

ulaganja Erste najviše rastao Prosječan prinos od osnivanja Erste Plavoga obveznog mirovinskog fonda do kraja trećeg tromjesečja ove godine iznosi 5,38 posto, što je, kažu u tom fondu, najbolje među obveznim mirovinskim fondovima. U prvih devet mjeseci 2010. prinos je iznosio 5,52 posto, dok je u istom razdoblju lani bio 8,44 posto U domaćim obveznicama 60% Prema podacima posljednjega Hanfina izvješća za rujan, PBZ-CO mirovinski fond je u domaće dionice uložio više od 15 posto svoje imovine, dok je u domaće obveznice uloženo 60 posto portfelja.

ro mora pokrenuti mirovinska reforma koja bi povećala izdvajanja za drugi mirovinski stup. Promjene su, tvrde, nužne dok se ne ustanovi jasan i dugoročno održiv mirovinski sustav.

Cjelokupna imovina PBZ-CO mirovinskog fonda je krajem rujna iznosila 5,73 milijarde kuna. Dubravko Štimac, predsjednik Uprave fonda, kaže kako su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili rast prinosa od 5,88 posto, dok je u istom razdoblju lani prinos bio 6,33 posto.

“Nama je kriza počela 2008. pa smo se već i oporavili. Prošla je godina za nas bila jako dobra, tada smo ukupno napravili 8,46 posto prinosa, a nadamo se da će ova godina završiti bez značajnih korekcija tako da bi ukupno gledajući mogla biti jako dobra za naše članove kao i prošla. U 2011. pak očekujemo nastavak dobrog rada fondova”, rekao je Štimac.

Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen obveznoga mirovinskog društva (ROMD), kaže kako je fond u prvih devet mjeseci ostvario zadovoljavajući prinos. Do kraja godine ne očekuje velike promjene, a za 2011. godinu kaže da će biti “još jedna teška godina”.

“Horizont ulaganja mirovinskih fondova, pa tako i naš je dugoročan, stoga su s tim usklađena i naša ulaganja uz prilagodbe s naglaskom na stabilnost i sigurnost ulaganja. Globalna gospodarska kretanja u zoni su neizvjesnosti ili nedovoljne snage pozitivnih trendova, što bi moglo potrajati. Domaće stanje je objektivno teže, a formalan izlazak iz recesije statistički izražen pozitivnim, ali vrlo blago pozitivnim stopama rasta koji se očekuje ne znači i dostatan oporavak. Treba li reći da to nije idealna klima za optimistična očekivanja s tržišta kapitala”, kaže Grbavac.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavoga obveznog mirovinskog fonda, kaže da je vrijednost obračunske jedinice tog OMF-a krajem rujna bila 155,4739 kn.

“Ove godine tržišta nisu rasla u tolikoj mjeri, sputana grčkom krizom i sporim oporavkom razvijenih zemalja”, kazao je Vlaić i dodao da do kraja ove godine kao i u idućoj godini očekuje da će se nastaviti oporavak tržišta u zemlji i inozemstvu.

U ovoj godini s krajem listopada AZ obvezni mirovinski fond svojim je članovima ostvario prinos od 6,45 posto, a prosječan godišnji prinos od osnivanja pa do kraja listopada iznosio je 5,22 posto.

“S obzirom na prilike na tržištu u nekoliko posljednjih godina i činjenicu da je u prosječan godišnji prinos od 5,22 posto uključena i najteža 2008. godina, možemo reći da smo zadovoljni ostvarenim prinosima”, kažu u AZ OMF-u. v

zasigurno klima nije idealna za neka optimistična očekivanja s tržišta kapitala, a 2011. bit će još jedna teška godina

nama je kriza počela 2008. pa smo se već oporavili. prošla je godina bila dobra za nas, a slično očekujemo i 2011.

Damir Grbavac ROMD

Dubravko Štimac PBZ-CO

eu fondovi

Vaša pitanja o mogućnostima dodjele nepovratnih sredstava iz EU-fondova uputite na redakcija@poslovni.hr

utorak, 9. studenoga 2010. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

Lakše do informacija za ulagače Edukacija Prikupljanje i obrada kvalitetnih podataka ključni za uspješan posao 2

MAJDA ŽUJO

majda.zujo@poslovni.hr

najave

17 ////

10. i 11. studenoga Mladi na djelu Međunarodna konferencija u povodu punopravnog sudjelovanja Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje i Programu mladi na djelu u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU u hotelu Westin, Kršnjavoga 1 u 10 sati.

Predstavljeno je kako unaprijediti znanja i vještine u prikupljanju, obradi i prezentaciji kvalitetnih informacija

11. studenoga Projekt proračunskih procesa Predstavljanje projekta “Poboljšanje proračunskih procesa” iz programa PHARE 2006 u organizaciji Ministarstva financija, hotel Dubrovnik, Gajeva 1 u 14 sati.

U

15. studenoga IT funkcije Završno predstavljanje “twinninga” “Jačanje i unapređenje IT funkcija Porezne uprave RH za dosezanje standarda EU u području PDV-a”, Boškovićeva 5 u 13 sati.

sklopu EU-IPA projekta “Razvoj investicijskog okruženja” u Tuhelju je nedavno održan seminar naprednog programa certifikacije regija za ulaganja o temi “Napredni informacijski standard”.

Jedan od najčešćih razloga odustajanja ulagača od planiranih ulaganja je nedostatak kvalitetnih, lako dostupnih i razumljivih informacija pa je svrha seminara bila unaprijediti znanje i vještine u prikupljanju, obradi i prezentaciji kvalitetnih informacija koje će ulagačima pomoći u donošenju odluke o ulaganju u Hrvatsku. To uključuje informacije o lokalnim poslovnim subjektima, o potencijalno privlačnima sektorima za ulaganja te informacije o gospodarskim kretanjima na nacionalnoj i županijskoj razini.

Ljiljana Zajec, Dražen Derado, Declan Murphy i Zvonimir Repač educirali su sudionike “EBRD je kao jedan od najznačajnijih investitora u svim tranzicijskim zemljama zainteresiran za nastavak financiranja ulagačkih projekata u Hrvatskoj, i to posebno u domeni infrastrukture, obnovljivih izvora energije i svih projekata koji potiču društvenu i ekološku održivost tranzicijskih gospodarstava”, kaže Zsuzsana Hargitai, direktorica Ureda Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za Hrvatsku.

Dvodnevni seminar nastavak je realizacije programa

unapređenja sposobnosti sudionika regionalne razine vlasti u privlačenju i servisiranju inozemnih izravnih ulaganja na području njihovih županija, a namijenjen je županijama koje su u prethodne dvije faze programa certificirane za osnovne ICPR standarde.

Događaj je tako okupio 12 županijskih timova, i to iz Bjelovarsko-bilogorske, Istarske, Karlovačke, Dubrovačkoneretvanske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske,

natječaji gradnja pješačke staze u naselju sv. martin pod okićem Grad Samobor provodi postupak javnog nadmetanja za gradnju pješačke staze u naselju Sveti Martin pod Okićem.

Podaci o osobi zaduženoj za •komunikaciju s ponuditeljima

Lovorka Vlahović, upravni odjel za gospodarstvo i financije, telefon: 01/3378-121, telefaks: 01/3378-124, e-mail: lovorka.vlahovic@samobor.hr ponuda •KrajnjiDostava rok za dostavu ponuda je 15.

studenoga 2010. do 10 sati. Adresa za dostavu ponuda: Grad Samobor, Trg kralja Tomislava 5, Samobor.

eu natječaji

PD

Šibensko-kninske, Varaždinske i Zadarske županije.

Osim predstavnika EBRDa, HGK i HZZ-a, na seminaru su sudjelovali i Zvonimir Repač, viši konzultant na projektu, Ljiljana Zajc, načelnica Odjela za poticanje ulaganja i investicije pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Matt Connolly, voditelj projektnog tima, Siniša Hajdaš Dončić, župan Krapinskozagorske županije, te Declan Murphy, konzultant na Informacijskom standardu unutar ICPR programa. v

leksikon

////

DAC šifra Šifra Odbor za pomoć u razvoju OECD-a radi kategorizacije programa pomoći.

Koristi se kao klasifikacija aktivnosti i u okviru programa EU namijenjenih trećim zemljama te za CARDS i PHARE. Dionici Sve osobe, skupine ljudi, ustanove ili trgovačka društva, koji bi mogli biti u vezi s projektom/programom, definirani su kao dionici. Oni mogu, posredno ili neposredno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pod utjecajem procesa i rezultata projekta ili programa.

//// javna nABAVA plinskoga klora u boci Specijalna bolnica za rehabilitaciju Varaždinske toplice provodi postupak javne nabave plinskoga klora u boci.

Procijenjena vrijednost ugovora je 94.103 kune bez PDV-a.

Podaci o osobi zaduženoj za •komunikaciju s ponuditeljima

Vedran Krulja, ured ravnatelja, telefon: 042/630-858, telefaks: 042/630-858, e-mail: vedran.kruljac@varazdinsketoplice.t-com.hr ponuda •KrajnjiDostava rok za dostavu ponuda je 12. studenoga 2010. godine do 8 sati.

33. međunarodni sajam knjiga i učila 10. - 14.11.2010.

Ovogodišnji se 33. međunarodni sajam knjiga i učila održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Predstavit će se više od 250 izlagača iz: Austrije, Bosne i Hercegovine, Irana, Njemačke, SAD, Srbije, Velike Britanije i Sjeverne Irske te Hrvatske.

Svakodnevne manifestacije obilježit će bogata ponuda književnog opusa različitih autora.

Već tradicionalno riječ je o predstavljanju novih naslova, okruglim stolovima, neposrednim razgovorima s autorima, književnim radionicama, susretima izdavača, knjižara i knjižničara.

Svi najznačajniji domaći nakladnici predstavit će bogat program novih izdanja s najrazličitijih područja, dokazujući da nakladništvo u nas zna i pronalazi put do ljubitelja knjiga.

////

Potpora za razvoj multimedijalnih sadržaja na različitim medijskim platformama

Natječaj za dodjeljivanje potpora za promociju razvoja produkcije u animaciji, dokumentaristici i drami

vrijednost potpore: 10.000 – 150.000 eura – Objekt ove potpore je promocija i financijska pomoć multimedijalnim projektima namijenjenim europskom i međunarodnom tržištu. Projektom će se podupirati radovi kompanija nezavisne europske produkcije.

– Projekti koji će se financirati iz ovog programa moraju se moći producirati na različitim platformama. Uradak osim na matičnoj platformi mora biti izvodljiv i na: internetu, PC-u, konzolama, dlanovnicima te interaktivnoj televiziji.

– Natječaj je otvoren do 29. studenoga 2010. godine.

vrijednost potpore: 10.000 – 190.000 eura – P rojekt je namijenjen projektima nezavisne europske produkcije na području animacije, kreativnoga dokumentarnog sadržaja te drame.

– Sredstvima iz programa za dodjeljvanje potpora za promociju razvoja produkcije u animaciji, dokumentaristici i drami mogu se financirati radovi u kategorijama: uživo, televizijskih igara, kontakt-emisija, dokumentarnih sapunica i dr.

– Krajnji rok za prijavu na ovaj natječaj Europske unije je 29. studenoga 2010. godine.

Tijekom pet dana sajma pripremaju se edukativni i zabavni sadržaji, a na radost najmlađih posjetitelja novost ovogodišnjeg sajma je DJEČJI KNJIŽEVNI KUTAK u kojem djecu očekuju multimedijska i matematička igraonica, pričaonica te brojna druga događanja za najmlađe.

Djecu, mame i tate zasigurno će privući Izložba stotinu starih slikovnica, od kojih neke datiraju čak iz 19. stoljeća, te posebno slikovnice vrlo neobičnih oblika.

Na ovom najvažnijem prazniku knjige očekujemo oko 80.000 posjetitelja, poslovnih partnera i ljubitelja dobre knjige koji mogu uživati u:

• Kupnji knjiga po sajamskim cijenama • Brojnim nagradnim igrama • Proglašenju najboljega neobjavljenog romana (u suradnji s VBZ-om), • Proglašenju najboljega književnog djela u 2010. godini

18 burze&financije

utorak, 9. studenoga 2010. www.poslovni.hr

Burzovni Indeksi

Naziv

DJI SPX DJCBN600 IXIC N225 HSI FTSE GDAXI FCHI ATX SOFIX OMX30 OMXC20 OMX25 BET SSMI BUX IBEX MTMS PX50

Vrijednost

Dnevna promjena

Godišnja promjena

11.434,84 1.221,06 29.282,22 2.577,34 9.625,99 24.876,82 5.882,73 6.762,62 3.931,76 2.723,37 342,30 1.098,69 431,45 1.434,00 5.197,89 6.606,47 23.445,03 10.446,60 8.133,21 1.168,30

+1,96% +1,93% +1,93% +1,46% +2,86% +1,39% +0,21% +0,23% +0,27% +0,20% -0,49% -1,05% -0,25% +3,84% -0,53% +0,02% +1,60% -1,64% +1,36% +0,65%

+14,28% +14,48% +4,74% +22,42% -0,94% +15,82% +14,77% +23,38% +6,01% +6,31% -21,29% +16,36% +30,85% 0,00% +15,45% +5,11% +14,69% -9,54% 0,00% +1,72%

Vrijednost

Dnevna promjena

Godišnja promjena

LSE

Naziv

INA HT

275,00 51,00

0,00% +3,98%

Beč (ATX) Dobitnici Izdavatelj

-8,33% -9,25%

2723,24 Gubitnici

-

T-Austria 27,89 Flughafen 17,16 Shoeller-Bl 18,77 Andritz 58,02 Austrian Air 33,41 Verbundgesel.. 38,69 Oesterr. post 27,16 RHI 31,54 Erste Bank 46,57 Intercell 78,20

Vrijed. Dnevna pr. Godišnja pr.

Palfinger 25,92 Wienerberger 15,20 MayrM Karton 21,82 Raiffeisen 52,70 Voestalpine 12,12 Vienna Ins. 30,17 Bwin int.

11,90 OMV 41,61 Strabag 11,25 Intercell 78,20

2,3% 2,0% 1,4% 1,2% 1,0% 0,6% 0,3% 0,2% 0,1% -0,1%

Prag (PX)

Izdavatelj

€

Vrijed. Dnevna pr. Godišnja pr.

-1,7% -1,3% -1,1% -0,6% -0,6% -0,4% -0,4% -0,2% -0,1% -0,1%

1166,2

Dobitnici

-

-0,18%

Gubitnici

Orco 188,05 Erste Group B. 823 Kitd 248,5 Pegas Non. 421,1 Vig 957,1 Aaa 18,65 Cetv 411,8 Philip M. Čr 10.020,00 Komerční B. 4.143,00 Fortuna 101,69

1,59% 0,55% 0,40% 0,38% 0,19% -0,11% -0,29% -0,30% -0,65% -0,79%

Varšava (WIG 20)

-

Ecm 122,63 -4,08% Nwr 216,3 -1,68% Telefónica O2 C.R. 393,3 -1,50% Čez 767,5 -1,35% Unipetrol 196,9 -0,96% Fortuna 101,69 -0,79% Komerční B. 4.143,00 -0,65% Philip M. Čr 10.020,00 -0,30% Cetv 411,8 -0,29% Aaa 18,65 -0,11%

2774,45

Dobitnici

-

0,15%

Gubitnici

Boryszew 2,26 Stalprod 385,00 Millennium 5,32 Orbis 42,7 Synthos 2,69 Impexmet 4,56 Budimex 101,00 Nfiemf 20,69 Cersanit 11,89 Ingbsk 899,00

5,1% 2,8% 2,7% 2,6% 2,3% 1,3% 0,9% 0,9% 0,8% 0,7%

Sofia (SOFIX)

-

Bogdanka Kernel Elbudowa Emperia Mostalwar Pep Enea Agora Ciech Skotan

104,5 60,45 177,00 98,00 64,35 31,4 23,99 27,11 21,69 3,00

-2,3% -1,8% -1,7% -1,5% -1,3% -1,0% -0,7% -0,7% -0,7% -0,7%

-

-0,37%

Gubitnici

Sparky 1,899 40,67% Chugunoleene 2,75 10,00% Etropal 2 3,36% Enemona 6,789 2,71% Bulgarian River 1,275 2,00% Enemona 8,7 1,99% CB First 1,7 1,80% Monbat 6,29 1,45% Bulgarska Roza 1,4 1,38% Bioiasis 38,95 1,17%

Bukurešt (BET)

-

Unipharm 6,037 Eurohold 0,667 Insurance Comp. 1,2 Doverie United 2,85 Sofia-BT 38 Fazerles 29 Agria Group 3,6 Blagoevgrad-BT 38,41 Petrol 2,7 Mekom 0,534

-8,52% -8,38% -7,69% -5,00% -5,00% -4,60% -4,00% -3,97% -3,57% -2,91%

-

-2,20%

Gubitnici

Ves Alumil r.i.

Zentiva Romcarbon Oltchim rm.

Azomures Brd Cemacon Banca trans.

Altur

0,06 1,58 0,81 0,25 0,23 0,49 12,30 0,13 1,31 0,04

8,13% 5,33% 5,19% 4,17% 4,05% 2,73% 2,50% 2,42% 2,34% 1,20%

Budimpešta (BUX)

-

Ucm Resita Prefab Sinteza Alro Contor Armatura Oltenia F. Remedia Banat Electroap.

0,14 2,11 0,24 2,94 0,08 0,15 1,41 0,20 1,12 0,12

-9,68% -9,44% -4,00% -3,61% -3,00% -2,03% -1,40% -0,99% -0,88% -0,80%

23291,48

Dobitnici

-

-0,15%

Gubitnici 190,00 3,60 730,00 22,35 2,05 46,88 20,46 2,57 4,00 417,00

2,15% 1,98% 0,68% 0,67% 0,49% 0,44% 0,24% 0,00% 0,00% 0,00%

Moskva (RTS)

-

47,00 1,00 97,00 593,00 929,00 787,00 8,25 1,14 5,89 593,00

1628,29

Dobitnici Norilsk 5.834,54 4,04% VTB Bank 0,10696 3,27% Severstal 444,02 2,59% Gazprom 173,99 2,58% Tatneft 151,45 2,39% Rostelecom 221,05 2,17% Sberbank 104,84 1,80% Troika Dialog 1.230,50 1,74% Polyus Gold 1.583,56 1,52% Sberb.pref.

71,62 1,30%

Phylaxia Pannergy Econet Mtelekom Raba Gspark Rfv Fhb Otp Synergon

857,70 Najviša

0,28%

Promet Prosječna

€

Izdavatelj

Vrijed.

Najniža

Finetol NFD holding Sivent Probanka Helios Pozavaroval.

Mercator Telekom Slo. M1 Luka Koper

29,9 2,3 0,12 0,7 319 8,6 156,9 97,53 2,62 18,05

29,9 2,1 0,12 0,69 315,1 8,6 148,9 96,2 2,62 18

Izdavatelj

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

Vrijed.

Najniža

Najviša

Juteks Pivo. Laško Sava Žito Intereuropa KD holding Zavaroval.

Kd id Zvon ena Krka

35 15 155 94,5 3,93 43,01 16,3 5 0,19 62,39

35 15 150 94,5 3,93 42,74 16,11 5 0,19 62,35

35 6.650,00 35 190 -5,76% -14,63% 15,92 605,24 15,52 39 -5,06% -46,41% 163 24.860,70 160,39 155 -4,91% -25,12% 94,5 1.228,50 94,5 13 -2,38% 11,31% 4 10.363,35 3,99 2.595 -2,24% -38,59% 44,08 8.136,32 43,74 186 -1,58% -18,08% 16,55 38.857,16 16,35 2.376 -1,45% -41,74% 5,01 9.703,03 5 1.939 -0,99% -7,24% 0,19 118,7 0,19 640 -0,54% -90,50% 62,7 593.033,05 62,5 9.489 -0,53% -12,62%

29,9 239,2 29,9 8 2,3 9.027,08 2,19 4.115 0,12 7,26 0,12 60 0,7 7.255,53 0,69 10.454 319 5.084,50 317,78 16 8,6 28.285,40 8,6 3.289 157 22.624,40 156,03 145 99 15.646,50 98,41 159 2,62 505,66 2,62 193 18,3 45.770,26 18,02 2.540

19,60% 10,58% 5,22% 1,74% 1,24% 1,18% 0,58% 0,44% 0,38% 0,28%

Gubitnici

-64,19% -41,77% -94,76% 6,06% -8,86% -42,67% -7,71% -34,68% 74,67% -30,63%

€

Banja Luka (BIRS) Izdavatelj

RiTE Ugljevik ZIF Zepter Veletrgovina RiTE Gacko Rafinerija ulja ZIF Polara ZIF Nova Graditelj Elektro - B. ZIF aktiva

Promet Prosječna

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

890,61

0,60%

-2,08% -1,96% -1,02% -1,00% -0,85% -0,63% -0,37% -0,34% -0,25% -0,16%

-

Metalno ZIF Raf. nafte ZIF Kristal Inv Veletrgovina RiTE Gacko Rafinerija ulja ZIF Polara ZIF Nova Graditelj

Vrijed. Najniža

0,22 3,65 0,3 0,15 0,1 3,31 0,04 0,35 0,31 3,31

0,22 3,6 0,3 0,15 0,1 3,31 0,04 0,35 0,3 3,31

Vrijed.

Najniža

Izdavatelj

Vrijed.

Najniža

629,95 Najviša

0,18%

Promet Prosječna

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

BIP 46 46 46 92 46 Urbisprojekt 1.000,00 1.000,00 1.000,00 80.000,00 1.000,00 Energomont. 2.900,00 2.900,00 2.900,00 14.500,00 2.900,00 Tigar 601 599 605 202.489,00 600,86 Imlek 1.700,00 1.700,00 1.700,00 120.700,00 1.700,00 Telefonija 1.090,00 1.090,00 1.090,00 13.080,00 1.090,00 Bambi Banat 17.400,00 17.400,00 17.400,00 139.200,00 17.400,00 Metalac 1.900,00 1.861,00 1.901,00 1.844.589,00 1.899,68 Energoproj.

957 941 960 382.120,00 955,3 Soja protein 792 775 800 703.395,00 792,11

2 80 5 337 71 12 8 971 400 888

17,95% 8,70% 6,42% 4,70% 3,47% 2,83% 2,35% 2,32% 1,38% 0,25%

0,1 3 0,06 5,6 0,3 0,15 0,1 3,31 0,04 0,35

0,1 3 0,06 5,6 0,3 0,15 0,1 3,31 0,04 0,35

Najviša

0,22 3,66 0,3 0,15 0,1 3,31 0,04 0,35 0,31 3,31

Promet Prosječna Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

440 2.467,60 517,5 259,84 1.356,61 132,4 3.838,00 49 2.426,78 66,2

0,22 2.000 3,64 677 0,3 1.725 0,15 1.792 0,1 13.843 3,31 40 0,04 101.000 0,35 140 0,3 7.988 3,31 20

9,45% -4,35% 1,39% -38,14% 0,00% -14,29% 0,00% -19,79% 0,00% -50,00% 0,00% -31,75% 0,00% -41,18% 0,00% -0,28% 0,00% -38,00% 0,00% -19,27%

Najviša

0,1 3 0,06 5,6 0,3 0,15 0,1 3,31 0,04 0,35

Promet Prosječna

1.015,30 0,1 10.153 -16,67% -33,33% 276 3 92 -1,64% -33,33% 315 0,06 5.000 -1,56% -65,91% 9.436,00 5,6 1.685 -0,18% -6,67% 517,5 0,3 1.725 0,00% -14,29% 259,84 0,15 1.792 0,00% -19,79% 1.356,61 0,1 13.843 0,00% -50,00% 132,4 3,31 40 0,00% -31,75% 3.838,00 0,04 101.000 0,00% -41,18% 49 0,35 140 0,00% -0,28%

925,03

Izdavatelj

Vrijed.

Najniža

Najviša

Bosfin Sume TK Stara dev.šted. C FBIH rat.potrazi. D BH Telecom Fab. Duhana SA Bosnalijek d.d.

Famos d.d.

Mlinpek Žitar d.d.

Siporex d.d.

2,96 22,50 97,00 33,65 19,00 71,00 14,60 3,00 1,16 30,03

2,96 22,50 97,00 33,65 19,00 71,00 14,60 3,00 1,16 30,03

2,96 22,50 97,00 33,65 19,29 71,00 14,60 3,00 1,16 30,03

Izdavatelj

Vrijed.

Najniža

Najviša

Bihač ka Pivovara ZIF Fortuna BH Telecom Fab. Duhana SA Bosnalijek d.d.

Famos d.d.

Mlinpek Žitar d.d.

Siporex d.d.

ZIF Bonus Pobjeda d.d.

9,00 3,47 19,00 71,00 14,60 3,00 1,16 30,03 3,00 8,75

9,00 3,47 19,00 71,00 14,60 3,00 1,16 30,03 3,00 8,75

9,00 3,47 19,29 71,00 14,60 3,00 1,16 30,03 3,00 8,75

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

0,16%

Promet Prosječna

16.280 158 194.000 47.110 17.133 20.874 2.920 306 119 1.502

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

2,96 5.500 9,63% 22,43 7 2,27% 97,00 2.000 0,33% 33,65 1.400 0,15% 19,06 899 0,00% 71,00 294 0,00% 14,60 200 0,00% 3,00 102 0,00% 1,16 103 0,00% 30,02 50 0,00%

-

Gubitnici

Vrijed.

Najniža

Najviša

Promet Prosječna

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

Labudnjaca 136 136 136 34.000,00 136 Sloga 116 116 116 6.496,00 116 Veter. Zemun 3.538,00 3.538,00 3.538,00 997.716,00 3.538,00 Progres 108 107 114 10.770,00 107,7 Globos osig.

421 420 422 31.562,00 420,83 Informatika 2.934,00 2.800,00 2.998,00 217.100,00 2.933,78 Agrobanka 7.006,00 7.006,00 7.006,00 28.024,00 7.006,00 Komercija. b. 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 25.000,00 Dijamant 9.900,00 9.900,00 9.900,00 19.800,00 9.900,00 AIK banka 3.117,00 3.050,00 3.150,00 1.193.720,00 3.116,76

Podgorica (MOSTE)

250 -12,26% 56 -12,12% 282 -12,01% 100 -9,24% 75 -6,44% 74 -1,97% 4 -1,41% 1 -1,04% 2 -1,00% 383 -0,73%

468,42

Izdavatelj

€ Vrijed. Najniža

Master holdings Jugopetrol Luka Bar Titex Plantaze Željezn. Infra. CG Konte. term. Bar Slobodno tržište Prijenos Jadran. brod.

Izdavatelj

Moneta fond Rudnik uglja HLT fond Jadran. brod.

Prenos Slobodno tržište Željezn. Infra. CG Konte. term. Bar Plantaze Titex

Najviša

0,85 8,6 0,32 1,91 0,35 0,15 0,43 4,76 0,73 2,5

0,7 8,51 0,32 1,91 0,35 0,15 0,43 4,76 0,73 2,5

1 8,6 0,32 1,91 0,35 0,15 0,43 4,76 0,73 2,5

Vrijed.

Najniža

Najviša

0,07 3,06 0,02 2,5 0,73 4,76 0,15 0,43 0,35 1,91

0,07 3,06 0,02 2,5 0,73 4,76 0,15 0,43 0,35 1,91

0,07 3,06 0,02 2,5 0,73 4,76 0,15 0,43 0,35 1,91

Promet Prosječna Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

425 5.236,21 2.091,20 183,36 141,48 889,91 3.672,61 475,5 230,33 500

0,85 500 41,67% 8,58 610 1,06% -14,09% 0,32 6.535 0,50% -50,78% 1,91 96 0,47% 222,64% 0,35 400 0,43% -38,59% 0,15 5.913 0,00% 0,43 8.563 0,00% 4,76 100 -0,94% 5,77% 0,73 315 -2,51% 2,5 200 -2,91% -50,00%

€

Skoplje (MBI10) Dobitnici

Izdavatelj

Arcelormittal TTK banka Stopanska b.

Mak. telekom.

Tutunska b.

Makpetrol Granit Alkaloid Lozar P. Toplifikacija

Transneft 34,5 Magnitogorsk 29 Novitek 260,05 Uralsvyaz 1,18 Novolipetsk 111,5 Polymetal 450 Mobile TeleSy. 257,84 Federal ny. 0,3668 Surgutn.pref. 15,451 Surgutneftegaz 30,621

Vrijed.

Najniža

Promet Prosječna

326,5 306 227,44 500 230,33 475,5 889,91 3.672,61 141,48 183,36

0,07 3,06 0,02 2,5 0,73 4,76 0,15 0,43 0,35 1,91

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

5.000 100 10.779 200 315 100 5.913 8.563 400 96

2278,25 Najviša

Promet Prosječna

-6,71% -4,38% -4,09% -2,91% -2,51% -0,94% 0,00% 0,00% 0,43% 0,47%

-22,22% -50,65% -33,33% -50,00% 5,77%

-38,59% 222,64%

0,13% Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

114 114 114 41.040,00 114 360 820 820 820 82.000,00 820 100 2.700,00 2.700,00 2.700,00 51.300,00 2.700,00 19 453 445 453 765.071,00 448,72 1.705 3.450,00 3.450,00 3.450,00 82.800,00 3.450,00 24 24.067,14 23.999,00 24.100,00 288.465,00 24.038,75 12 501 500 510 1.239.377,00 503,4 2.462 3.950,00 3.949,00 3.950,00 722.845,00 3.949,97 183 1.900,00 1.900,00 1.900,00 24.700,00 1.900,00 13 3.200,00 3.200,00 3.221,00 208.210,00 3.203,23 65

2,70% 2,50% 2,47% 2,10% 1,77% 0,30% 0,20% 0,02% 0,00% 0,00%

-

-56,98% -28,57% -34,16% 2,72% -32,35% -48,24% -44,95% -32,71% 26,67% -48,39%

Gubitnici Promet Prosječna

72.000 1.735 17.133 20.874 2.920 306 119 1.502 102.999 1.225

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

9,00 8.000 -10,00% 3,47 500 -4,93% 19,06 899 0,00% 71,00 294 0,00% 14,60 200 0,00% 3,00 102 0,00% 1,16 103 0,00% 30,02 50 0,00% 3,00 34.333 0,00% 8,75 140 0,00%

-

Izdavatelj

Vrijed.

Najniža

Najviša

Promet Prosječna

Količina Dnevna pr. Godišnja pr.

Kjubi Mak. 450 450 450 13.500,00 450 30 Prilepska piv. 9.007,00 9.007,00 9.007,00 171.133,00 9.007,00 19 Makstil 170 170 170 25.500,00 170 150 Komerci. b.

3.250,00 3.250,00 3.250,00 299.000,00 3.250,00 92 Cevki 11 Okt. 670 670 670 67.000,00 670 100 Lozar P. 1.900,00 1.900,00 1.900,00 24.700,00 1.900,00 13 Toplifikacija 3.200,00 3.200,00 3.221,00 208.210,00 3.203,23 65 Alkaloid 3.950,00 3.949,00 3.950,00 722.845,00 3.949,97 183 Granit 501 500 510 1.239.377,00 503,4 2.462 Makpetrol 24.067,14 23.999,00 24.100,00 288.465,00 24.038,75 12

-4,46% -1,88% -1,73% -1,45% -0,74% 0,00% 0,00% 0,02% 0,20% 0,30%

1,61% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 0,13% 0,47% 0,78% 0,93%

-32,00% -65,68% -40,03% -16,92% -57,47% -18,52% -36,16% -28,57% -23,85% 7,59%

-0,64%

Gubitnici -

-11,54% 11,11% -27,19% -33,66% -1,33% -47,85% 93,35% -27,04% -3,63% -24,36%

Gubitnici Izdavatelj

Gubitnici

Sarajevo (SASX10) Dobitnici

Beograd (BELEX15) Dobitnici

Dobitnici

Gubitnici Izdavatelj

5160,52

Dobitnici

Ljubljana (SBITOP) Dobitnici

Dobitnici

341,04

Dobitnici

Aaa Tvk Any Egis Orc Richter Mol Linamar Danubius Fotex

0,07%

€

Izvor podataka: TO-ONE Isprika: Zbog tehničkih razloga svi podaci nisu ažurirani.

-50,00% -37,88% -46,03% -5,93% -55,33% 26,67% -48,39% -32,71% -44,95% -48,24%

burze&financije 19

utorak, 9. studenoga 2010. www.poslovni.hr

crobex pao, crobex10 uspio obraniti baznu vrijednost

Trgovanje na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak zaključeno je različitim kretanjima dioničkih indeksa. Indeks CROBEX po završetku trgovanja zaustavio se na 1875,08 bodova što je za trećinu postotka manje nego prethodnog trgovinskog dana. Iako je veći dio dana bio u padu, CROBEX10 uspio je na kraju ojačati iznimno blagih 0,01 posto na 1001,14 bodova.

Ukupan promet iznosio je manje od devet milijuna kuna.

London (FTSE 100)

ZSE – Zagreb Stock Exchange

Izdavatelj

A

B

C D Đ E G H

I

J K

L

P R S

T U V

Z

Ž

AD Plastik Adris Atlantic grupa Atlantska plovidba Atlas Atlas nekretnine Auto-Hrvatska Badel 1862 BC institut Belisce Belje Chromos Agro Dalekovod Dom holding Dubrovnik - Babin kuk Đuro Đaković holding Elektrometal Ericsson NT Genera HG Spot Hidroelektra niskogradnja Hoteli Baška voda Hoteli Makarska Hoteli Omišalj HP Podgora HT HTP Korčula IGH Imperial INA Ingra Jadranka Jadroagent Jadroplov Karlovačka banka Končar - elektroindustrija Konzum Kraš Laguna Novigrad Lošinjska plovidba Luka Ploče Luka Rijeka Petrokemija Podravka Proficio Riviera holding RIZ - Odašiljači Saponija Slavonski ZIF Slobodna Dalmacija SN Holding Solaris Sunčani Hvar Tehnika Uljanik Plovidba Vaba banka Valamar holding Validus Varteks Viadukt Viro Vjesnik ZIF Breza invest ZIF Fima Proprius Zlatni rat Zvečevo Žitnjak

Najniža cijena

Najviša cijena

Zadnja cijena

107,00 268,01 814,50 770,88 20,00 41,00 360,00 71,31 222,53 494,98 61,06 320,00 252,86 32,60 55,00 24,58 119,50 1.263,00 59,00 22,31 141,06 100,00 83,03 7,00 22,00 268,60 68,27 1.424,01 180,01 1.786,01 20,97 366,00 565,00 142,70 57,00 483,05 169,00 425,00 9,90 155,95 1.487,01 180,70 151,02 278,18 11,85 177,96 105,00 139,49 28,00 35,02 169,20 225,00 25,02 1.040,00 566,00 61,14 33,06 8,70 15,70 223,19 306,57 20,00 20,00 22,01 40,03 87,05 100,10

115,79 271,00 823,00 786,88 20,00 41,00 368,00 71,31 222,53 494,98 64,70 320,00 256,49 32,61 55,00 25,00 119,50 1.270,00 59,01 23,20 146,50 100,00 83,03 7,00 22,00 269,69 70,42 1.495,00 180,02 1.829,95 21,20 366,00 565,00 147,89 57,00 491,00 175,00 430,00 9,90 156,00 1.500,50 188,00 154,11 283,65 11,85 177,96 105,00 139,49 28,95 35,07 169,20 225,00 27,51 1.072,57 570,00 62,00 33,20 8,95 15,70 223,19 310,00 20,00 20,00 22,01 40,03 91,05 105,31

107,00 270,99 815,00 778,88 20,00 41,00 360,00 71,31 222,53 494,98 62,19 320,00 255,80 32,60 55,00 25,00 119,50 1.264,99 59,00 22,31 141,06 100,00 83,03 7,00 22,00 269,50 68,27 1.424,15 180,01 1.809,00 20,99 366,00 565,00 143,29 57,00 485,02 169,00 430,00 9,90 156,00 1.487,01 180,70 151,04 282,63 11,85 177,96 105,00 139,49 28,50 35,02 169,20 225,00 25,02 1.040,00 570,00 61,14 33,13 8,70 15,70 223,19 306,57 20,00 20,00 22,01 40,03 87,05 100,10

Prosječna Količina Promet cijena

110,21 270,34 818,38 775,16 20,00 41,00 366,33 71,31 222,53 494,98 62,73 320,00 254,00 32,61 55,00 24,96 119,50 1.264,96 59,00 22,61 143,66 100,00 83,03 7,00 22,00 268,91 69,93 1.438,34 180,01 1.803,40 21,01 366,00 565,00 147,06 57,00 490,01 171,61 426,14 9,90 155,97 1.493,87 183,23 151,86 280,17 11,85 177,96 105,00 139,49 28,38 35,06 169,20 225,00 27,33 1.070,36 569,87 61,84 33,12 8,92 15,70 223,19 307,66 20,00 20,00 22,01 40,03 90,18 103,41

6.321 1.019 42 370 200 110 147 100 35 34 14.048 31 1.665 295 694 110 80 467 51 1.626 115 222 128 85 280 7.973 255 24 48 451 7.496 150 50 232 90 353 150 57 10.000 152 54 503 1.000 436 164 30 100 45 900 145 49 38 750 72 828 111 312 3.396 40 500 607 57 235 88 159 241 33

U organizaciji časopisa poslovni savjetnik i Tomislava Bekeca Medijski pokrovitelj:

696.648 275.472 34.372 286.811 4.000 4.510 53.851 7.131 7.789 16.829 881.278 9.920 422.917 9.619 38.170 2.746 9.560 590.737 3.009 36.770 16.521 22.200 10.628 595 6.160 2.144.005 17.831 34.520 8.641 813.334 157.499 54.900 28.250 34.117 5.130 172.974 25.742 24.290 99.000 23.708 80.669 92.165 151.862 122.152 1.943 5.339 10.500 6.277 25.543 5.083 8.291 8.550 20.495 77.066 471.855 6.864 10.332 30.294 628 111.595 186.752 1.140 4.700 1.937 6.365 21.734 3.413

Dnevna promjena

-1,74% 0,00% -1,09% 1,15% 0,00% 10,78% -2,17% 0,10% 1,09% 3,12% 0,31% 0,00% 0,71% -1,27% 5,77% -4,36% -0,49% -0,39% -4,84% -7,04% 0,00% 0,00% -2,32% 16,47% -7,95% 0,19% -3,97% -3,44% 2,85% -0,55% -1,55% -0,54% 0,89% -1,86% 0,00% 0,00% -1,74% -0,23% -0,90% 1,30% -0,73% -2,85% -7,25% 0,66% -0,42% -0,41% 0,00% 11,59% -1,55% -2,83% 2,23% -2,20% -13,72% -2,80% 0,71% -7,14% 0,12% -2,36% -0,63% 4,99% -2,35% 0,00% 0,00% 0,05% -4,67% -13,81% -16,58%

Tržišna kapitalizacija

311,8 4.389,6 2.013,0 993,3 37,1 136,8 6,0 53,6 33,4 572,2 510,9 35,9 578,0 243,4 97,1 79,7 9,9 1.667,3 108,8 7,4 79,5 28,6 92,9 1,8 8,1 22.069,0 29,2 224,7 114,5 18.090,0 157,4 113,6 62,9 233,1 77,0 1.230,3 3.836,8 585,9 154,4 103,3 331,0 544,2 504,6 1.510,3 46,4 650,2 39,3 91,4 95,4 54,0 470,5 163,6 154,3 177,6 314,8 93,8 216,0 23,2 20,0 99,1 423,6 21,2 10,1 44,1 22,1 26,8 20,6

Najniža u 52 tj.

Najviša u 52 tj.

70,18 115,79 242,21 318,99 624,15 829,99 723,23 2.725.500,00 17,85 28,00 20,50 46,98 350,00 519,00 58,00 139,00 180,00 300,00 384,00 580,00 54,00 108,00 259,00 441,50 250,65 394,96 28,70 47,32 50,00 165,00 22,36 45,00 119,50 315,07 1.231,00 1.777,00 52,05 88,99 20,08 109,19 140,01 289,99 95,00 100,00 83,00 109,80 6,00 8,00 20,10 45,00 253,10 332,84 68,27 170,00 1.411,00 3.526,00 150,00 214,95 1.550,00 1.940,00 19,70 50,00 365,00 444,00 503,37 620,00 124,01 205,99 53,00 88,99 421,00 517,00 143,00 207,51 250,05 497,02 8,99 12,99 121,00 173,00 1.435,01 2.093,00 162,00 220,21 105,50 184,73 240,00 400,00 11,50 16,39 100,00 200,00 98,00 250,00 105,25 186,00 15,15 35,99 20,01 64,98 55,95 245,00 160,00 260,00 25,00 37,00 949,03 2.020,00 533,13 736,00 53,99 73,00 25,60 45,00 8,34 29,01 12,69 36,40 204,00 394,50 290,00 431,00 20,00 40,00 20,00 27,18 19,19 40,50 30,05 59,66 87,05 139,00 76,10 164,00

PRIJAVNICA Naziv tvrtke: __________________________ OIB:_________________ Ime i prezime osobe/osoba: _________________________________________

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje-članovi uprave za prodaju, direktori prodaje, voditelji prodaje, prodavači i trgovci 18.11.2010. (četvrtak), Zagreb, hotel Westin, Kristalna dvorana

Program možete vidjeti na: www. poslovni-savjetnik.com Osnovna cijena jedne kotizacije: 1.390,00 kn (1.130,08 + PDV)

5 razloga zašto doći

_________________________________________ Naziv dva mini treninga na koje se prijavljujem/o: _________________________________________

na Superprodavač konferenciju?

_________________________________________

17 radionica i seminara iz područja prodaje 10 vrhunskih predavača, isključivo praktičari Poslovni kontakti s prodajnom strukom Okrugli stol iz područja prodaje uz renomirane govornike!

5 Svakom polazniku knjiga „Trgovina i zaštita potrošača (zbirka izabranih propisa)“- gratis

Adresa: ___________________________________

1 2 3 4

Telefon: _______________ Fax: _______________ E-mail: ___________________________ Potpisi i pečat: Molimo da ispunjenu prijavnicu pošaljete na fax: 01/49 21 743 ili e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr ili poštom na adresu: CENTAR ZA MANAGEMENT I SAVJETOVANJE d.o.o., Zagreb, Dragutina Golika 109.

Dobitnici Izdavatelj

£ Vrijed. Dnevna pr. Godišnja pr.

Carphone W. 336,25 Vedanta R. 2.327,00 Eurasian Nat. 998,50 Smith & Neph. 587,00 Ferrexpo 366,70 Xstrata 1.402,00 Invensys 310,90 Glaxo Smith 1.256,50 Kazakhmys 1.489,00 Antofagasta 1.432,00

+9,00% +77,44% +6,65% +3,79% +5,16% +12,19% +5,10% +8,70% +3,62% +136,43% +3,16% +46,88% +3,02% +7,17% +2,78% +2,99% +2,62% +23,36% +2,43% +70,48%

Frankfurt (DAX) Dobitnici

+2,57% -13,22% +1,65% +65,77% +1,43% +38,53% +1,29% -4,37% +0,80% +47,83% +0,67% +35,44% +0,67% +17,90% +0,66% +18,91% +0,62% +30,88% +0,58% +8,48%

Paris (CAC 40) Dobitnici

13,68 +2,47% -18,55% 40,49 +2,42% +26,53% 30,94 +1,94% -10,47% 32,79 +1,74% -6,25% 20,54 +1,46% +6,26% 35,96 +1,44% -1,88% 21,29 +1,41% -5,38% 77,35 +1,40% -32,09% 28,69 +1,16% +23,34% 96,15 +1,02% +25,03%

Milano (FTSE MIB)

+2,81% -11,35% +2,72% +19,46% +1,60% -8,57% +0,86% +17,98% +0,86% -15,63% +0,52% +16,62% +0,06% -0,97% 0,00% +14,67% -0,18% +52,68% -0,18% -4,07%

New York (S&P 500) Dobitnici

Direxion Daily Sm 59,61 +7,48% +65,3% Freeport-McMo. 103,89 +7,00% +33,7% Abercrombie 45,74 +6,37% +35,29% Ultra Fin. 61,19 +6,07% +1.079,0% Walter Energy 94,96 +5,86% +52,42% JP Morgan 39,80 +5,51% -5,71% Limit. Brands 31,43 +5,33% +76,77% Allegheny 55,65 +5,32% +77,17% Bank of America 12,13 +5,30% -17,48% Amtrust Fin. 16,10 +5,16% +39,88%

Dobitnici W. Foods Sandisk Qualcomm Foster W. Maxim Integ.

Ross Stores Liberty KLA Tencor Paccar Euroseas

+15,10% +47,44% +5,91% +96,93% +5,80% +16,20% +5,77% -17,16% +5,51% +35,58% +5,19% +41,78% +4,94% +91,10% +4,79% +19,01% +4,43% +47,12% +4,30% +3,26%

Singapur (STI) Dobitnici SGX KepLand THBEV CoscoCorp Noble Grp Gen Int OCBC Bk S I A Olam DBS

€

Continental Fresenius RWE Adidas Salo.

Lufthansa E.ON AG Sap ag Fresenius MC Thyssen Krup Beiersdorf

61,61 63,38 51,17 45,98 16,23 22,59 37,30 43,81 27,50 45,18

Alstom Michelin Capgemini Alcatel-Luc. Crédit Agri.

Société Gén.

PPR Lafarge Danone Paribas

€ 34,74 -2,28% -27,99% 56,83 -1,71% +7,69% 34,61 -1,40% +11,75% 2,33 -1,35% -10,28% 12,14 -1,30% -10,74% 44,29 -1,16% -3,61% 117,00 -1,10% +48,08% 44,31 -0,76% -23,59% 46,37 -0,63% +11,47% 54,30 -0,59% -0,11%

-0,90%

Gubitnici Finmeccani.

Intesa Banca Monte T-Italia UniCredito B. Intesa Unicredit T-Italia T-mobile Italia Finmeccanica

Gubitnici

€ 9,50 2,43 0,94 1,05 1,80 2,43 1,80 1,03 1,03 9,43

D. Daily Sm.Cap. 19,78 Potash Corp. 141,97 Ctrip.com Intern. 47,71 Pfizer 17,38 Genco Shipping 16,41 Time Warner 31,76 Diana Shipping 13,36 Excel Maritime 5,98 Colgate-Pal. 78,44 A. E. Power 37,59

Gubitnici

+2,02% +15,06% +1,93% +71,84% +1,82% +9,80% +1,55% +85,85% +1,01% -21,48% +0,89% +114,15% +0,75% +22,50% +0,63% +17,70% +0,61% +26,54% +0,57% +8,41%

-1,99% +66,06% -1,14% +76,55% -0,99% -13,45% -0,97% +34,41% -0,52% +51,12% -0,20% -14,04% +0,08% +17,50% +0,29% +24,67% +0,55% +21,52% +0,58% +8,48%

0,27%

Gubitnici

-5,47% -19,49% -3,77% -14,51% -3,69% -27,13% -3,68% -7,57% -2,91% -25,31% -2,89% -15,63% -2,70% -22,75% -2,64% -9,65% -2,64% -9,65% -1,93% -21,42%

1,93% $

-7,48% +38,42% -2,43% +50,3% -1,36% -17,11% -1,19% +2,66% -1,08% -15,19% -0,97% +5,51% -0,52% +2,77% -0,17% +2,93% -0,03% +0,14% +0,11% +22,24%

1,46 $

Apollo grp 35,38 -8,03% -37,71% Sirius Radio 1,46 -7,01% +138,91% Expedia 27,17 -5,26% +21,13% Vertex Pharm. 34,77 -5,13% -5,75% DirectTV 42,59 -3,60% +58,68% Lincare 26,15 -2,50% -19,59% Amgen 56,01 -2,25% +7,46% Lamar Ad. 33,50 -1,73% +33,68% Discovery 41,95 -1,53% +47,35% Teva Pharm. 50,81 -1,15% +0,69%

3.240,31 S$

9,09 4,76 0,28 1,97 2,01 2,27 9,42 15,96 3,29 14,18

0,23%

Gubitnici

2.577,34 $

47,27 40,35 48,34 25,10 23,17 63,63 40,15 37,81 55,17 4,12

Rentokil Init. 95,25 -5,69% -14,96% Rolls-Royce 599,50 -4,08% +28,73% R.B.Scotland 45,30 -3,00% +28,66% Amlin 403,80 -2,86% +11,21% Rexam 319,90 -2,14% +13,00% Cobham 202,70 -2,12% -11,72% Int. Power 425,70 -1,69% +65,19% J. Matthey 1.956,00 -1,61% +34,06% British Air. 282,70 -1,33% +51,74% R. Elsevier 527,00 -1,22% +11,11%

1.221,06 $

Nasdaq (Nasdaq)

Vrijed. Dnevna pr. Godišnja pr.

21.275,88 €

Mediobanca 7,50 Fiat 12,83 Generali Ass 15,89 STmicroele.

6,43 Edison 0,88 Autogrill 9,65 Atlantia 16,31 STMicroele.

6,45 Saipem 33,01 ENI 16,49

£

Izdavatelj

3.931,76 €

Dobitnici

0,21%

Gubitnici

6.762,62 €

Salzgitter 55,12 Bmw 54,34 Linde 106,20 Commerzb.

6,57 MAN 81,91 K+ S AG 52,43 Allianz 92,87 Hannover Ruck. 37,22 Metro 53,57 Beiersdorf 45,18

AXA Renault Accor Bouygues Vivendi Saint Gobain Veolia Env. Vallourec Peugeot Cit. Air Liquide

5.882,73

Gubitnici

0,48% S$

SIA Engg 4,39 -3,09% +55,67% Jardine C&C 38,50 -1,64% +69,60% Kep Corp 10,36 -0,96% +29,02% SPH 4,19 -0,95% +7,71% Capitaland 3,87 -0,77% -6,75% F & N 6,65 -0,45% +74,54% Wilmar 6,69 -0,45% +8,78% NOL 2,29 -0,43% +47,74% StarHub 2,74 -0,36% +45,74% CITYDEV 13,14 -0,30% +31,40%

20 burze&financije

utorak, 9. studenoga 2010.

www.poslovni.hr

Dobrovoljni mirovinski fondovi Naziv



Dobitnici Naziv fonda

Vrijednost PGP Promjena Dnevna udjela u 12 mj. prom.



Dobitnici Naziv fonda

Vrijednost PGP Promjena Dnevna udjela u 12 mj. prom.



Dobitnici Naziv fonda



Dobitnici

Vrijednost PGP Promjena Dnevna udjela u 12 mj. prom.

Naziv fonda

11,35 4,38% 5,43% 0,07%

Vrijednost PGP Promjena Dnevna udjela u 12 mj. prom.

Ilirika azijski tigar

62,77 7,64% 18,85% 1,25%

ICF money market 141,28 128,02% 10,89% 0,02%

Hi-conservative

Agram trust

67,87 5,56% -9,43% 0,30%

Platinum ji europa

14,05 -3,60% -79,08% 0,87%

PBZ dollar

124,50 -20,83% 2,87% 0,02%

ICF fixed income

140,19 5,25% 6,00% 0,01%

ST aggressive

63,15 -10,67% -16,35% 0,23%

C - zenit

48,58 6,38% -15,09% 0,62%

Raiffeisen cash

144,26 -12,60% 4,42% 0,01%

Capital one

160,59 1,73% 10,81% 0,01%

C - premium



Gubitnici



Gubitnici

42,47 4,66% 10,89% -0,73%

Agram cash

ZB aktiv

98,66 -4,07% 1,69% -0,72%

PBZ novčani

Capital two

69,40 4,88% -0,33% -0,62%

PBZ euro novčani

AC rusija

11,29 4,43% 3,92% 0,01%



Gubitnici ZB bond

-8,71% 0,22%



Gubitnici

159,80

6,56% -0,17%

ZB global

132,12 -9,78% 3,46% 0,01%

OTP euro obveznički 126,91

5,97% -0,05%

OTP uravnoteženi 107,60 -57,18% -7,37% -0,31%

125,54 6,70% 4,27% 0,01%

Raiffeisen bonds

174,04 -10,82% 10,03% -0,05%

Fondovi Naziv Valuta

5,42

Hi-balanced

141,80 -27,04% 3,52% -0,71%

Vrijednost Dnevna Godišnja udjela promjena promjena

AZ Benefit 162,23 -0,02% 8,85% AZ Profit 185,08 0,14% 10,86% Croatia osiguranje 119,11 0,05% 6,97% Erste Plavi Expert 130,88 0,35% 7,85% Erste Plavi Protect 130,2 -0,03% 9,15% Raiffeisen DMF 153,3 0,21% 8,46% Novinar ZDMF 141,13 0,22% 18,98% T-Mobile ZDMF 116,24 0,08% 19,31% AZ VIP ZDMF 180,45 0,16% 24,27% Hr. liječ. sind. ZDMF 159,71 0,20% 18,06% CO ZDMF 104,16 0,06% 13,86% Sin. pomoraca RH 105,15 0,04% 14,87% AZ Dalekovod ZDMF 171,95 0,16% 23,80% Ericsson NT ZDMF 152,93 0,25% 19,27% AZ HKZP ZDMF 168,29 0,15% -28,67% HEP grupe ZDMF 107,92 0,05% 13,40% T- HT ZDMF 126,33 0,08% 19,80% Sin. hr. željez.

117,46 -0,03% 16,00% HAC ZDMF 117,04 0,05% 12,83%

Izvor podataka: TO-ONE

9,83 4,52% 3,56% -0,21%

Fondovi Vrijednost udjela

Dnevna promjena

Promjena u 12 mjeseci

Imovina PGP u tis. kn

ALTERNATIVE INVEST A1 HRK 79,18 -0,04% -9,48% 22.819 -9,03% ADRIATICA CAPITAL AC G Dynamic EM EUR 10,90 -0,12% 7,13% AC G Balanced EM EUR 10,85 -0,05% 6,72% AC rusija EUR 42,47 -1,93% 10,89% 8.970 -20,83% AGRAM INVEST Agram cash HRK 11,29 0,01% 3,92% 59.230 5,93% Agram euro cash EUR 10,64 0,01% 3,77% 35.902 4,44% Agram trust EUR 67,87 0,30% -9,43% 12.345 128,02% ALLIANZ INVEST Allianz cash HRK 108,09 0,01% 4,05% 139.361 5,37% Allianz portfolio HRK 111,58 0,08% 7,71% 6.902 7,64% AUREUS INVEST Aureus balanced HRK 83,49 0,00% 0,37% 15.281 -4,49% Aureus equity HRK 90,91 0,00% -7,99% 68.355 -1,70% Aureus US equity HRK 120,82 0,00% 8,74% 15.810 6,70% CEBA INVEST C - premium HRK 5,42 0,22% -8,71% 12.763 -15,02% C - zenit HRK 48,58 0,62% -15,09% 6.303 -23,35% ICAM Capital one HRK 160,59 0,01% 10,81% 12.582 8,18% Capital two HRK 69,40 -0,62% -0,33% 7.097 -9,78% ERSTE INVEST Erste adriatic equity EUR 84,10 -0,47% -11,60% 206.191 -3,36% Erste balanced EUR 115,24 -0,19% -1,91% 105.265 -0,71% Erste bond EUR 130,78 -0,02% 10,46% 97.019 4,52% Erste euro money EUR 105,24 0,01% 4,55% 429.455 4,66% Erste money HRK 137,98 0,01% 3,92% 925.970 4,43% Erste total east EUR 30,38 -0,26% -14,89% 47.114 -31,92% FIMA GLOBAL INVEST FIMA equity HRK 75,47 0,00% -22,06% 27.259 -3,60% HYPO-ALPE-ADRIA-INVEST Hi-balanced EUR 9,83 -0,21% 3,56% 65.682 -0,20% Hi-cash HRK 138,11 0,01% 2,41% 124.708 4,64% Hi-conservative EUR 11,35 0,07% 5,43% 6.034 1,46% Hi-growth EUR 8,25 -0,26% 0,94% 67.552 -2,18% HPB INVEST HPB dionički HRK 80,87 -0,14% -13,52% 40.153 -4,08% HPB dynamic HRK 48,62 0,11% -13,86% 22.288 -15,80% HPB global HRK 96,43 -0,15% -10,79% 118.525 -0,71% HPB novčani HRK 131,73 0,01% 4,61% 275.163 5,56% HPB obveznički EUR 124,39 0,01% 5,10% 46.052 4,38% HPB titan EUR 68,60 -0,19% 3,65% 10.665 -10,82% HPB world av-dje EUR 91,81 -0,06% 16,59% 12.507 -2,66% ICF INVEST ICF balanced HRK 111,71 -0,04% -24,75% 12.335 1,63% ICF fixed income EUR 140,19 0,01% 6,00% 41.531 3,94% ICF money market HRK 141,28 0,02% 10,89% 102.700 4,37% ILIRIKA INVESTMENTS Ilirika azijski tigar EUR 62,77 1,25% 18,85% 5.463 -12,60% Ilirika BRIC EUR 118,30 -1,08% 14.602 Ilirika jie EUR 167,51 0,28% -3,18% 95.659 8,93% Ilirika jie balanced EUR 148,93 0,05% 1,97% 43.244 8,68% KD INVESTMENTS KD Prvi izbor EUR 1,73 0,26% 10,55% 4.952 3,54% KD balanced EUR 1,12 0,04% -0,45% 12.632 -3,87% KD Energija HRK 10,06 -0,49% 5.266 KD nova europa HRK 6,82 -0,56% 12,12% 17.974 -11,77% KD victoria EUR 1,83 -0,27% -18,41% 63.707 2,89% MP INVEST MP bric.hr HRK 357,02 -0,50% 10,27% 11.904 -4,17% MP global.hr HRK 303,61 -0,18% 13,28% 4.882 -10,67% MP mena.hr HRK 455,02 -0,24% 17,90% 7.724 4,95% NFD CAPITAL NFD Bric EUR 28,83 -1,08% 12,25% 8.813 -14,19% NFD nova Europa HRK 128,84 0,19% 4,29% 8.178 13,47% OTP INVEST OTP euro obveznički EUR 126,91 -0,05% 5,97% 10.302 4,99% OTP europa plus EUR 109,86 -0,21% 6,38% 8.274 7,52% OTP indeksni HRK 37,68 0,09% -10,15% 119.645 -28,91% OTP meridian 20 EUR 86,37 -0,03% -3,36% 16.865 -5,64% OTP novčani HRK 122,01 0,01% 2,99% 138.391 4,18% OTP uravnoteženi HRK 107,60 -0,31% -7,37% 39.636 1,51% PBZ INVEST PBZ bond EUR 129,49 0,01% 7,38% 76.526 4,60% PBZ dollar USD 124,50 0,02% 2,87% 44.498 4,01% PBZ equity HRK 80,69 -0,04% -5,88% 413.914 -4,07% PBZ euro novčani EUR 125,54 0,01% 4,27% 244.992 4,42% PBZ global HRK 100,34 0,00% -2,30% 293.396 4,78% PBZ i-stock HRK 65,23 0,14% 10,16% 196.634 PBZ novčani HRK 132,12 0,01% 3,46% 1.487.404 6,38% PLATINUM INVEST Platinum blue chip HRK 83,01 -0,03% 10,66% 6.230 Platinum Cash HRK 102,21 0,01% 1,86% 5.220 1,73% Platinum ji europa #N/A 14,05 0,87% -79,08% #N/A #N/A POBA ICO INVEST Poba ico equity HRK 5.524,32 0,00% -7,36% 5.862 -16,54%

Vrsta fonda

D D D D N N U N U U D D D D O D D U O N N D D U N O D D U U N O D D U O N D D D U O D U D D D D D D D O D D D N U O N D N U D N D N D D

Naziv Valuta

Vrijednost udjela

Dnevna promjena

Promjena u 12 mjeseci

Imovina PGP u tis. kn

PROSPECTUS INVEST Prospectus jie HRK 59,33 -0,69% -9,12% 23.969 -14,56% RAIFFEISEN INVEST Raiffeisen world EUR 100,74 -0,47% 9,11% 37.809 0,10% Raiffeisen balanced EUR 151,92 -0,12% 3,53% 325.640 5,24% Raiffeisen bonds EUR 174,04 -0,05% 10,03% 291.525 6,78% Raiffeisen c. europe EUR 60,68 0,03% -11,73% 227.144 -8,61% Raiffeisen cash HRK 144,26 0,01% 4,42% 1.202.488 4,88% Raiffeisen emerging mkts EUR 56,59 -0,39% 7,03% 25.313 -17,94% Raiffeisen hrvatske dionice HRK 68,47 -0,13% -6,25% 14.173 -16,13% Raiffeisen PRESTIGE EUR 107,84 -0,02% 107.051 ST INVEST ST aggressive HRK 63,15 0,23% -16,35% 4.273 -8,58% ST balanced EUR 170,49 0,04% -17,19% 11.778 38,50% ST cash HRK 134,76 0,01% 3,95% 37.643 4,45% ST global equity EUR 46,29 -0,02% -19,12% 14.514 13,25% VB INVEST VB cash HRK 116,58 0,01% 3,59% 162.321 5,25% VB Crobex10 HRK 90,03 -0,03% 7.202 VB high equity HRK 49,45 -0,36% -2,67% 12.861 -20,28% ZB INVEST ZB aktiv HRK 98,66 -0,72% 1,69% 509.822 -0,31% ZB bond EUR 159,80 -0,17% 6,56% 187.894 5,14% ZB BRIC+ EUR 101,43 -0,58% 58.471 ZB euroaktiv EUR 102,34 -0,37% 6,04% 206.124 0,36% ZB europlus EUR 139,58 0,01% 2,74% 83.106 3,29% ZB global EUR 141,80 -0,71% 3,52% 731.388 3,81% ZB plus HRK 162,21 0,01% 2,88% 2.865.469 4,81% ZB trend EUR 128,59 -0,33% 11,82% 164.454 3,18% ALLIANZ ZB OMF AZ 11.104.905 ERSTE PLAVI OMF Erste plavi 3.687.619 PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF PBZ Croatia osiguranje 4.661.456 RAIFFEISEN MIROVINSKO OMF Raiffeisen 8.525.760

Vrsta fonda

D D U U O D N D U U U N D N D D D D O D N U N D

22 komentari

utorak, 9. studenoga 2010.

Tvrtke, država i gradovi krenuli su rasprodavati imovinu u najlošijem trenutku pa će zbog nedostatka kupaca samo srušiti vrijednost umjesto da pokrpaju proračunske rupe

E

h kad ne bi bilo administrativnih prepreka i sporosti državne birokracije, a banke još odobravale kredite za kupnje zemljišta. Tada bi Hrvatska srušila rekorde po kupnji nekretnina, a zatim i izgradnje novih sadržaja.

Odluka HT-a da rasproda 33 nekretnine vrijedne 150 milijuna kuna samo je jedna od mnogih objavljenih u posljednjih sedam dana. Uz već redovno oglašavanje stanova koji preplavljuju medije, stranice agencija za nekretnine pune su oglasa zemljišta s gotovim projektima, samo je potrebno naći novac za gradnju i zemljište. Tvrtke prodaju cijele upravne i proizvodne zgrade. I onda tome treba pridodati oglas Središnjega državnog ureda za državnu imovinu koji je oglasio prodaju šest vojnih nekretnina na obali vrijednih 1,7 milijardi kuna te opet Državnu agenciju za promet nekretnina koja je objavila prodaju 160 kuća i zemljišta. Dodajmo da ova godina sa 819 nekretnina u ovrsi ruši rekorde. Gradovi su posljednjih mjeseci objavili oglase o prodaji nekretnina, a većina ih upravo to priprema kako bi pokrpala proračune. Ponuda buja, banke još nisu donijele odluku o otpisu nekih nekretnina koje su financirale preko privatnih investitora, a sada im zbog njih samo raste trošak rezervacija na stavki loših kredita. Uskoro će se i to dogoditi za velik dio njihovih projekata.

Samo ovaj djelomični pregled pokazuje da je voda došla do grla, ali nažalost i da će uskoro ući u usta. I tvrtkama, i državi i gradovima. Za toliku količinu nekretnina sada nema prostora. Nema banaka koje će financirati njihovu kupnju, nema tvrtki koje bi sada, u borbi s likvidnošću, željele gomilati nekretnine za koje će još godinama morati tražiti dozvole da bi ih eventualno počele graditi. Oni rijetki koji imaju novca sigurno će uhvatiti dobre prilike za kupnju ili će jednostavno pričekati još jednu aukciju kada će cijene biti još niže. Prošlotjedne najave “developera” da će krenuti novi val investicija na klimavim su nogama dok banke ne iščiste svoje bilance, a oni sami ne riješe projekte koje su još prije dvije godine stopirali.

U svakom slučaju, svi koji su odlučili sada prodavati izabrali su najlošiji trenutak. Uprave tvrtki imaju odgovornost pred svojim vlasnicima, ali državne i gradske institucije bi trebale biti kažnjene na izborima. Imale su godine rasta kada su na miru mogle srediti imovinu. Ali nisu. Kod nas je Vlada tek sada odlučila na jednome mjestu objediniti sve nekretnine, ali zakon još nije usvojen. Prodajom sa svima ostalima samo će srušiti cijene. Tako je to uvijek kada se ne razmišlja dulje od tri mjeseca unaprijed. v

////

‘Pismo Hypo banke djelatnicima nije isto što i oprosnica’ postao duboko grlo – to nije pravično, duboko je amoralno i neopravdano’. Sugovornik Poslovnog dnevnika ne može poistovjećivati navedeno pismo s parcijalnim imunitetom, u javnosti prozvanim ‘oprosnica’ jer nije riječ o istim stvarima, a ponajviše jer nije imao uvid u izjavu o davanju parcijalnog imuniteta pa je ne može ni uspoređivati s pismom Uprave banke. U tekstu je riječ o ‘motivaciji’ zaposlenika jedne banke, dok je parcijalni imunitet, odnosno ‘oprosnica’ propisan i objašnjen Zakonom o kaznenom postupku. U potpunosti je netočan navod da se takva vrsta suradnje prakticira kod nas ‘gdje USKOK i DORH nemilice dijele oprosnice, amnestira se svakoga tko prokaže dalje’”, kaže se u reagiranju.

Nadmašili Europu Dok su europske banke spremne financirati gradnju brodova sa 65% cijene broda, Kinezi daju i 80%, samo da se brodovi grade u njihovim brodogradilištima

D

a se svjetska brodogradnja oporavlja od krize, svjedoče narudžbe brodova u ovoj godini. U devet mjeseci naručeno je 59 kontejnerskih brodova, 317 tankera, 558 brodova za rasute terete i 926 ostalih brodova. Očito je da su brodari stimulirani naručivati brodove, a također je bolje imati već sagrađen brod kada se tržište u potpunosti oporavi.

Novim narudžbama brodari žele privući natrag i one banke koje su nakon krize odustale od ulaganja u pomorstvo i brodogradnju. Kada su u pitanju stimulacije, onda treba istaknuti Kineze, koji su ponovno privukli veliku njemačku kompaniju Hamburg Süd, koja upravlja s oko 150 brodova da naručuje brodove u kineskim brodogradilištima. Taj je brodar nedavno naručio u Kini osam kontejnerskih brodova od po 3800 TEU (1 TEU jednako 20 stopa ili 6,1 metar dužine kontejnera), vrijednih po 50 milijuna dolara.

I ovaj put riječ je o narudžbi za isti broj brodova.

Prema tome njemački je brodar u Kini naručio čak 16 kontejnerskih brodova u kratkom roku. To je ujedno i poruka europskim bankama, prije svega njemačkim, da ako neće one financirati brodarstvo, ima tko hoće.

Brodovi jeftiniji do 30%

Europski brodari upravljaju s više od 40% svjetske trgovačke flote, a tu činjenicu ne bi smjele zaboraviti europske banke. Bilo bi normalno očekivati da će europske banke ulagati u europsku proizvodnju i na taj način poticati zapošljavanje u Europi.

No i kompanija Bernhard Schulte iz Hamburga dobila je kinesku financijsku podršku za gradnju tri kontejnerska broda od 9000 TEU, (po cijeni od 101 milijun dolara svaki) u brodogradilištu Jiangnan Changxing, s isporukom do kraja 2012. i početka 2013. godine. Ti su brodovi jeftiniji oko 25% do 30% u odnosu na narudžbe od prije nekoliko godina. Gradnju brodova financi-

Nijemci su prije financirali brodare sa 70% od ukupne cijene broda.

No kako stoje stvari, Berlin ne želi više ili barem ne u onoj mjeri kao prije stimulirati svoje brodare, strahujući da će Azija u potpunosti zavladati i ovim područjem. Dok su prije dvije godine njemačke banke pokrivale 40% investicija u gradnji brodova, a prije desetak godina taj je primat pripadao SAD, danas Azija preuzima vodeću ulogu u financiranju gradnje brodova. Zasad se Kina ograničava uglavnom na financiranje brodara koji grade u njihovim brodogradilištima. No to će se u budućnosti promijeniti kada Kinezi nauče kako funkcionira svjetsko financijsko tržište glede pomorstva i brodogradnje.

Zapadni financijski stručnjaci u tim sektorima koje je Kina zaposlila već im pomalo otvaraju oči.

Neke banke žele se uz financiranje gradnje okušati i kao vlasnici brodova i naručitelji prijevoza

Zaradili 4 milijarde dolara

DR. SC. IVICA TIJARDOVIĆ stručnjak za pomorstvo, autor je knjige 'Practical Ship Stability' i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima rat će Bank of China i Export-Import Bank of China. I njemačka kompanija Conti s flotom od 90 brodova koja se uglavnom oslanjala na njemačke izvore financiranja također pokazuje interes za gradnju brodova u Kini zbog financijske potpore kineskih banaka.

Dok su europske banke spremne financirati gradnju brodova sa 65%, Kinezi daju i do 80%, pa nije teško zaključiti zašto je Kina postala prva sila u brodogradnji, no ne i po kvaliteti.

Neke banke se ne žele zadovoljiti samo s financiranjem brodarstva, već se žele okušati i kao vlasnici brodova i naručitelji prijevoza, znajući koliko poslovanje brodovima zna biti unosan posao u vrijeme povoljnog stanja na tržištu. Također cijene brodova znaju izrazito narasti i nedugo zatim jako pasti. Primjerice, velikim brodovima za prijevoz rasutih terete cijena je pala sa 100 na 55, i danas se kreće oko 60 milijuna dolara. Prema tome jednom kupoprodajom broda moguće je ostvariti desetine milijuna dolara zarade.

Zanimljivo je pritom da je u Kini bilo osamdesetak brodogradilišta gubitaša u 2006., a ove godine čak 140. Inače, u Kini se brodovi grade u oko 350 brodogradilišta, no stotinjak njih je potpuno nezaposleno.

I osim nevolja glede zaposlenosti kineskih brodogradilišta, ipak je kineska brodogradnja ostvarila zaradu od četiri milijarde dolara u prvih osam mjeseci ove godine. U tom je razdoblju u kineskim brodogradilištima naručeno brodova ukupne nosivosti 44,5 milijuna tona, što je za oko 300% više nego u istom razdoblju prošle godine. v

Tribina Treba li Hrvatska graditi nuklearnu elektranu zajedno sa Srbijom i Bugarskom?

‘hrvatska treba graditi nuklearnu elektranu, ali to treba biti naš, a ne tuđi projekt’

‘da, ali prvo treba procijeniti JE li vlasnički udjel koji se nudi za nas uopće isplativ’

‘da, ali bi bilo bolje da se gradi u suradnji sa snažnom zapadnom kompanijom’

‘ne, jer to nije samo ekološki neopravdan, već i gospodarski suicidalan projekt’

Slavko Krajcar FER

Davor Štern konzultant

Jasminko Umičević Oil&Gas Consulting

Vjeran Piršić Eko Kvarner

impressum

////

Izdavač Dnevnik d.o.o., Savska 66/10, Zagreb

Glavni urednik Darko Markušić

Grafika / www.redpoint.hr Ognjena Brkanović, Kristina Nakić, Lidija Stanko

telefon 01 63 26 000 telefaks 01 63 26 060 e-mail: redakcija@poslovni.hr

glavno uredništvo Andrea Koščec (pom. gl. ured.), Gordana Grgas (pom. gl. ured), Karlo Vajdić (burze i financije), Vladimir Nišević (prilozi), Tatjana Tadić (panorama, in&out)

Infografika Ivana Kučko

ART DIREKTOR Predrag Vučinić / www.redpoint.hr

PRODAJA OGLASA Jasna Bibić, telefon 01 63 26 016

REDAKCIJSKI SAVJET dr. Predrag Bejaković (Institut za javne financije), Krsto Cviić, dr. Goran Granić (Energetski institut Hrvoje Požar), dr. Željko Lovrinčević (Ekonomski institut Zagreb), mr. Velimir Šonje (Arhivanalitika)

UPRAVA Darko Markušić Sanja Vernić Ivana Žmegač

e-mail: oglasi@poslovni.hr Pretplata 01 63 26 073, Informacije i narudžba 0800 200 905, Reklamacije 0800 200 900, e-mail: pretplata@poslovni.hr Tisak Tiskara Zagreb, Radnička cesta bb, 10000 Zagreb, HR Kontakt za čitatelje Telefon 01 63 26 001

Pripremila: ksenija puškarić

Tko će kupiti sve te nekretnine?

Iz DORH-a je došlo reagiranje na tekst “Oprosnice iz Klagenfurta vrijede u Hrvatskoj”, koji je objavljen u Poslovnom dnevniku 5. studenoga 2010. “U tekstu je riječ o tome kako je Uprava Hypo banke uputila na e-mail adrese svojih sadašnjih i bivših zaposlenika pismo s porukom da ih neće otpuštati ako budu surađivali, tj. ako priznaju sudjelovanje u eventualnim nečasnim radnjama i dostave dokaze korisne za rješavanje afera vezanih uz banku.

Citira se i izjava sindikalnog lidera Ozrena Matijaševića: ‘Takvo nešto već se prakticira kod nas, gdje USKOK i DORH nemilice dijele oprosnice, amnestira se svatko da prokaže dalje. Nema opravdanog razloga da bilo tko bude aboliran samo zato što je

Kineske banke lideri u financiranju brodogradnje

Gost komentator 2

IVAN PANDŽIĆ

reagiranje

www.poslovni.hr

utorak, 9. studenoga 2010. redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

23

Razotkrivanje ruskoga kapitalizma (III.) Prva knjiga iz Biblioteke Poslovnog dnevnika ‘Ruska kapitalistička revolucija’ razotkriva zašto su nakon sloma komunizma tržišne reforme u Rusiji uspjele, a demokracija nije

Direktori ruskih državnih kompanija bili su najveći gospodarski reformatori Priredio: RATKO BOŠKOVIĆ

Čelnici državnih tvrtki bili su vladari tranzicijskog razdoblja koji su se obogatili na račun države i naroda.

Kao najistaknutiji profiteri bili su glavna prepreka financijskoj stabilizaciji

U

prvoj polovici 1990-ih direktori državnih tvrtki bili su na vrhuncu moći i položaja. Sve im je išlo u prilog. Unutar stare nomenklature oni su bili najveći reformatori, oslobođeni ideologije protivili su se nasilju. Od 1985. do 1987. Rižkov je većinu menadžera zamijenio s profesionalnim inženjerima u pedesetim godinama. Oni su širili ozračje kompetencije, bili su pioniri u prilagođavanju tržištu i prihvaćali su privatizaciju.

Menadžeri su također bili i najbolje organizirana interesna skupina.

Njihova stožerna organizacija bila je Ruska udruga industrijalaca i poduzetnika (RSPP), koju je osnovao i njome predsjedao Arkadij Volski, jedan od najliberalnijih i najpromućurnijih viših dužnosnika Centralnoga komiteta KPSS-a. Druga važna organizacija bila je Udruga ruskih banaka.

U doba gotovo potpune rascjepkanosti društva menadžeri su bili sjajno organizirani, baš kako je i Mancur Olson (1971.) predvidio, da male skupine kolektivnom akcijom mogu puno toga postići.

Regulacija cijena

Direktori državnih tvrtki bili su vladari tranzicijskog razdoblja, koji su se obogatili na račun države i naroda.

Kao najistaknutiji profiteri oni su bili glavna prepreka financijskoj stabilizaciji budući da su se borili za subvencionirane kredite i velike potpore iz državnog proračuna, što je destabiliziralo ruske državne financije. Černomirdin ih je u srpnju 1994. naveo da izjave kako je dobro što je inflacija usporena na pet posto na mjesec (80 posto na godinu), ali da je neprihvatljiva stabilizacijska politika koja bi inflaciju snizila na dva do tri posto mjesečno. Prema Černomirdinovim riječima takav pad inflacije pogoršao bi investicijsku klimu. On je podupirao Viktora Geraščenka, predsjednika Centralne banke, i njegovu labavu monetarnu politiku.

Državni direktori imali su racionalan, ali složen pristup regulaciji cijena jer su bili zainteresirani za neusklađenost cijena na kojoj su mogli zaraditi. Obično su bili skloni visokim cijenama vlastite robe, no državni direktori u energetici i poljoprivredi zalagali su se za niske i zamrznute cijene svojih proizvoda budući da su oni bili posrednici koji su zgrtali bogatstvo kupujući te iste proizvode za bagatelu i prodajući ih za vlastiti račun po visokim svjetskim cijenama. Pritom su tvrdili da žele zaštititi životni standard građana.

Okretanje tržištu

RSPP je sponzorirao političku stranku nazvanu Građanska unija, koja je u drugoj polovici 1992. bila jedna od najsnažnijih u političkom centru Ruskoga parlamenta. No kada se 1993. suočila s biračima Građanska unija nije osvojila više od dva posto glasova, što je pokazivalo kako snaga RSPP-a

u početku je cilj masovne privatizacije bio da se ograniči moć direktora državnih poduzeća

leži u političkom establišmentu, a ne u podršci naroda.

Za razliku od Unije, stanovnici sela podržali su Agrarnu stranku. Nakon parlamentarnih izbora u prosincu 1993. ona je iskoristila svoju novo stečenu parlamenarnu snagu od 12 posto zastupnika da bi lobirala za sveobuhvatni dekret o agroindustrijskom sektoru, koji je Černomirdin potpisao.

Ukaz je propisivao subvencije i regulativu: velike centralizirane kredite, planske ciljeve proizvodnje za 10 najvažnijih poljoprivrednih proizvoda (što je poljoprivrednicima osiguralo jaku pregovaračku poziciju prema vlastima) i trgovinske monopole.

Unatoč tome okretanje tržištu se nastavilo i uskoro je kronična ruska nestašica žitarica postala prošlost. Ponekad su se proizvođači bunili protiv poludržavnih opskrbnih kompanija i njihovih umjetno niskih državnih opskrbnih cijena. Osjetne uvozne carine za poljoprivredne proizvode Rusija je uvela u srpnju 1994. No jačanje tržišta bilo je čak u agraru dovoljno da razbije jedinstvo snažnoga agrarnog lo-

Viktor Černomirdin je bio protiv manje inflacije jer je smatrao da bi to pogoršalo investicijsku klimu EPA

o autoru Anders Aslund, znanstveni istraživač iz Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson u Washingtonu, jedan je od vodećih svjetskih stručnjaka za gospodarstva u tranziciji, osobito Rusiju. Nakon karijere diplomata, od 1991. do 1994. bio je inozemni savjetnik ruske vlade, ukrajinske vlade i predsjednika Kirgistana. Hrabro je 1989. predvidio propast Sovjetskog Saveza u svojoj knjizi “Gorbačovljeva bitka za ekonomsku reformu”. Jedan je od osnivača Stockholmskog instituta za tranzicijska gospodarstva, a doktorat je obranio na Oxfordskom sveučilištu.

bija. Soskovec je ugađao metalurškoj industriji kojoj je izborio znatne porezne olakšice u protuvrijednosti od dva posto BDP-a. Poslužio se trikom da je uz pomoć barterskih dogovora trgovinu metalima oslobodio poreza na dodanu vrijednost i poreza na vanjsku trgovinu.

Metalurške su se kompanije služile transfernim cijenama, kupujući u inozemstvu repromaterijal po cijenama višima od pretežitih svjetskih tržišnih, a prodajući svoje proizvode po nižim cijenama, ostavljajući zaradu u trovinskim tvrtkama u offshore poreznim oazama.

U početku je cilj masovne privatizacije bio da se ograniči moć direktora državnih poduzeća. Slogan voditelja privatizacije “ono što se ne privatizira bit će pokradeno” bio je usmjeren protiv menadžera koji su kontrolirali državna poduzeća nakon što je 1988. stupio na snagu Zakon o državnim tvrtkama. Premda je Čubajs uspio ograničiti njihov vlasnički udjel na oko jedne petine kapitala nakon vaučerskih dražbi, menadžeri su ipak kontrolirali većinu tvrtki kao punomoćnici za 40 posto dionica koje su obično posjedovali njihovi namještenici.

Na početku 1994. činilo se da su direktori izborili punu pobjedu. Kontrolirali su vladu i najjače interesne ogranizacije. Bili su posredni vlasnici većine krupnih poduzeća, a manipulirali su fiskalnom, monetarnom i regulatornom politikom u svoju korist.

No njihova je slabost bila u tome da su oni bili majstori tranzicije koja nije mogla trajati vječno.

Njihov je osnovni problem bio da nisu znali kako trebaju upravljati svojim poduzećima u tržišnom gospodarstvu. Proizvodnja je nastavila padati, a službeno se pad u 1994. ubrzao na 13 posto, što je bilo gotovo jednako lo-

še kao i 1992., jer čvrsta proračunska ograničenja nisu bila uspostavljena.

Financijska stabilizacija bila je zamišljena tako da će se količina novca u optjecaju smanjiti, tako da direktori budu prisiljeni rezati troškove, rasprodati zalihe i višak repromaterijala, snižavati cijene u konkurenciji i povećavati prodaju tako što će proizvoditi više svoje najbolje robe. No sada se događalo upravo suprotno.

Gomilanje dugova

Menadžeri su se pouzdali u svoje prijatelje u vladi da će ih državnim subvencijama spašavati od potonuća. Kako su izgledi za financijsku stabilizaciju bili sve manji, menadžeri su prestali plaćati poreze, bankovne kredite i dobavljače, gomilajući silne dugove. Pozivali su radnike na proteste kao u sovjetsko doba da bi izvukli još više potpora, što je smanjivalo očekivanu nezaposlenost, no istodobno su smanjivali realne plaće, stvorili goleme dugove radnicima i doveli ih u bijedu.

Mnoga državna poduzeća i tvrtke prodane insajderima našle su se u bezizlaznoj situaciji unatoč velikim kapitalnim ulaganjima financiranima subvencioniranim državnim kreditima.

To neodgovorno i parazitsko upropaštavanje privede nije moglo dugo trajati. S vremenom mnogi su menadžeri iščezli. Nekoliko godina kasnije od njihovih je poduzeća malo toga ostalo, a mnoga su posve propala.

Bila je to poželjna kreativna destrukcija, budući da je Rusija imala daleko previše industrijskih pogona, s daleko prevelikim fizičkim kapitalom, a većina je toga bila zastarjela.

Proizvodnju je trebalo koncentrirati i povećati u najboljim kompanijama...

(Nastavlja se u sljedećem broju)

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

ISSN 1845-576x

www.poslovni.hr • utorak, 9. studenoga 2010. • str. 24

telefon 01 63 26 000 • telefaks 01 63 26 060 • e-mail redakcija@poslovni.hr

http: // www.poslovni.hr

SLIKA DANA Prosvjednici nisu zaustavili ‘nuklearni vlak’ Vlak s radioaktivnim otpadom stigao je u ponedjeljak na terminal u Dannenbergu na sjeveru Njemačke nakon čak 67 sati putovanja. No prosvjednici su opet pokušali omesti njegov prekrcaj u kamione i dopremu na odlagalište. Vlak je u petak krenuo iz Francuske te prošao tisuću kilometara mijenjajući pravce kako bi izbjegao protunuklearne prosvjednike.

U Dannenberg je stigao u ponedjeljak ujutro, a uz prosvjede ga je dočekalo tristotinjak aktivista. Teret po svemu sudeći neće stići na krajnje odredište, skladište u nekadašnjem rudniku soli u Gorlebenu, prije utorka. Prolazak vlaka je cijelu noć ometalo 3000 protunuklearnih prosvjednika koji su ležali na tračnicama. pd

Policija je intervenirala jer je čak 3000 prosvjednika ležalo na tračnicama kojima je prolazila kompozicija vlaka s nuklearnim otpadom

Oleg Deripaska kupuje 17 posto Strabaga za 373 milijuna eura

zadnje vijesti

Prekida karijeru zbog 100.000 eura Hrvatski biatlonac Jakov Fak poručio je kako razmišlja i o prekidu karijere jer ne može skupiti 100.000 eura kako bi isplatio odštetu za prelazak u slovensku biatlonsku vrstu. Fak ima četiri dana kako bi se registrirao za Slovence ili gubi pravo nastupa na Svjetskom kupu koji počinje za 22 dana. U Hrvatskom biatlonskom savezu ustraju na odšteti. pd

EU ukinuo vize za BiH i Albaniju Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije odlučili su u ponedjeljak u Bruxellesu ukinuti vize za ulazak u schengenski prostor građanima Bosne i Hercegovine i Albanije. Ta odluka može biti suspendirana u slučaju zloporabe bezviznog režima, odnosno ako se pojavi velik broj neopravdanih zahtjeva za azilom. pd

vremenska prognoza

Oleg Deripaska

EPA

Ruski oligarh Oleg Deripaska odlučio je otkupiti 17-postotni udio u austrijskoj graditeljskoj tvrtki Strabag. U ponedjeljak je izjavio da bi mu ta transakcija mogla otvoriti nove mogućnosti u Rusiji. Njegova kompanija Basic Element izdvojit će 373 milijuna eura kako bi iskoristila opciju otkupa dionica glavnoga europskoga gra-

Motori Quantasovih Airbusa imaju ‘manje anomalije’ Australska zrakoplovna tvrtka Qantas objavila je u ponedjeljak kako je otkrila “manje anomalije” na nekim motorima njezinih zrakoplova Airbus A380. Dodali su da će njihova flota tih zrakoplova ostati na tlu još najmanje tri dana. Qantasovi zrakoplovi Airbus A380, najveći putnički zrakoplovi na svijetu, prizemljeni su od četvrtka

////

kad je jedan zrakoplov tog tipa prisilno sletio u Singapuru nakon kvara na jednom od motora usred leta. “Na tri motora otkrili smo manje anomalije – ulje ondje gdje ga ne bi trebalo biti u motorima”, kazao je direktor Qantasa Alan Joyce na televiziji ABC. “Mislimo da bi se moglo raditi o problemu s materijalom”, zaključio je. afp

U Češkoj štrajk javnih službenika

diteljskog poduzeća koje je Deripaska prodao tijekom svjetske financijske krize. Preostaje mu još opcija za otkup dodatnih 8 posto dionica Strabaga.

Austrijska kompanija istodobno je objavila da će kupiti 26postotni udio u ruskom graditelju cesta Transstroj, koji posluje unutar Deripaskova konglomerata. pd

Vodeći češki sindikat sazvao je u ponedjeljak jednodnevni štrajk zaposlenih u javnom sektoru za 8. prosinca u znak prosvjeda protiv planiranih rezanja plaća. Planirano je smanjenje plaća zaposlenih u javnom sektoru za 10 posto iduće godine u sklopu mjera za smanjenje proračunskog manjka na 4,6 posto BDP-a. Češka ima oko 700.000 zaposlenih u javnom sektoru. r

U Rusiji opet pretučen novinar

Crnogorci ukinuli ‘kupnju putovnica’

Novinar Anatolij Adamčuk iz Moskve divljački je pretučen u ponedjeljak, 48 sati nakon što je poznati novinar lista Kommersanta završio u komi zbog premlaćivanja. Sumnja se da su obojica žrtve kritičkog pisanja o lokalnoj vlasti. Adamčuk, kojega su napala dvojica nepoznatih muškaraca u gradu Žukovskom, zadobio je “ozljedu lubanje i nagnječenje mozga”. afp

Crnogorska vlada povukla je odluku po kojoj bi poznatiji poslovni ljudi mogli steći crnogorsku putovnicu izravnim investiranjem u Crnu Goru. Program je suspendiran dok se ne usuglasi s Europskom unijom.

Kao dio kvalifikacijskog procesa za stjecanje crnogorskog državljanstva bilo je planirano da zainteresirane osobe moraju investirati pola milijuna eura. afp

Siemensu od ekologije 40 mlrd. eura

biznis tv

Siemens namjerava premašiti prihode od 40 milijardi eura ostvarene zelenim tehnologijama u poslovnoj 2014., objavili su iz sjedišta tvrtke u Münchenu. Siemens je u poslovnoj 2010. godini ostvario prihod od oko 28 milijardi eura na proizvodima i rješenjima iz svoga ekološkog portfelja u usporedbi s ponešto manjim iznosom od 27 milijardi eura u poslovnoj 2009. godini. Stoga je cilj ostvarivanja prihoda od barem 25 milijardi eura u 2011. postignut znatno prije nego što se planiralo. pd

World Report

MINGORP: Nema privatizacije HEP-a Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske tvrdi da tajna Studija o privatizaciji HEP-a uopće nije bila tajna. “Ona je dostavljena na mišljenje HEP-u, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Hrvatskom operatoru tržišta energijom, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Plinacrou te Hrvatskoj stručnoj udruzi za plin”, poručuju u Ministarstvu. Dodaju i da je studija sada u fazi recenzije kod Energetskog

EPA

////

(CNN, 14.00)

CNN-ova globalna informativna emisija gledateljima pruža brze i precizne informacije o aktualnim svjetskim političkim i poslovnim događajima.

Sada je zarada 28 milijardi eura EPA instituta “Hrvoje Požar” te da ne predstavlja mišljenje Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva, nego je viđenje konzultanata. “Ministarstvo nije razmatralo niti poduzelo nijedan korak koji bi se odnosio na privatizaciju HEP-a te se studija uopće ne bavi privatizacijom, već samo modelima restrukturiranja elektroenergetskog sektora. Nadalje, potrebno je podsjetiti da je Sabor Republike Hrvatske na sjednici u siječnju ove godine donio zakon kojim se stavlja izvan snage do tada postojeći Zakon o privatizaciji HEP-a. pd

In Business

(Bloomberg TV, 16.00)

Usred trgovačkog dana u SAD-u i pri kraju dana na europskim burzama InBusiness daje informacije ključne za pokazivanje kako se kreću tržišta.

Worldwide Exchange (CNBC, 10.00)

Worldwide Exchange svakog dana pokriva najveća međunarodna tržišta, dajući dubinsku analizu trendova koji utječu na poslovanje i investicije.