Nakladnik: Ministarstvo regionalnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnoga gospodarstva Za nakladnika: Latrija d.o.o. Urednica: Andrea Hribar Livada Autor: Ognjen Livada Ilustracije: Dragica Herceg Tisak: Denona d.o.o. Naklada: 1.000 primjeraka ISBN: 978-953-55169-3-4 Prvo izdanje, godina 2010., Zagreb
“Kamo ću urezati ime svoje ljubljene”, razmišljao je mladić dok je, s nožićem u ruci, mjerkao koru stabla. Bukvina kora već je bila ispisana raznim imenima, a mladić je na nju poželio dodati ime svoje djevojke. Iz razmišljanja ga prekine dubok, smiren glas: “Zašto to radiš?” “Molim?”, iznenađeno će mladić i okrene se u smjeru iz kojega je začuo glas. Ispred njega stajao je starac sjajnih očiju. U ruci je držao štap na koji se oslanjao. Starac ga ponovno upita: “Zašto to radiš?” “Zaljubljen sam”, iskreno prizna mladić “, i želim na ovom stablu zabilježiti svoju veliku ljubav.” “Dakle, radi ljubavi želiš ozlijediti stablo?”, upita starac. “Pa to je obično drvo”, nehajno će mladić. “Koga briga za jedno stablo?” “Mene je briga.”, rekne starac i nastavi: “I tebe bi trebalo biti briga. Napose, ako zaista voliš svoju djevojku.” “Kakve to ima veze?”, ljutito zapita mladić. “Obično stablo i moja prekrasna djevojka?” “Pođimo u šetnju”, predloži starac. “Kada shvatiš što nam sve šuma pruža, bit ćeš obzirniji prema drveću. Možda se dosjetiš plemenitijeg načina za obilježavanje svoje ljubavi”.
Mladić krene za starcem do čistine usred koje se nalazila lijepa drvena kuća. I različiti predmeti oko kuće bili su izrađeni od drveta: “Kod vas je sve načinjeno od drveta”, nasmije se mladić i nastavi: “Sad razumijem zašto vam šuma mnogo znači.” “Dobro si primijetio, mladiću”, odgovori starac. “No, šuma sigurno ima veliku ulogu i u tvojem životu.” “Dragi gospodine, ja živim u gradu. Ondje šuma nema nikakvu ulogu.” “U kući sigurno imate novine i knjige, zar ne? “, upita starac. “Namještaj? Ormare, stolove, stolice?” “Stol nam je drveni”, odgovori mladić, “ali imamo metalne stolice i...” “Naravno”, prekine ga starac. “Danas ima predmeta načinjenih i od drugih sirovina, ali čovjek bi se začudio kad bi znao koliko proizvoda dolazi iz šume. Različita hrana, ogrjev, namještaj, lijekovi, boje, lakovi, gume...” Mladić je iznenađeno gledao starca, dok je on i dalje nabrajao: “... parketi, čepovi, čajevi, mirodije, kemikalije, telefonski stupovi, čačkalice, čak i toaletni papir. Njega sigurno koristiš, zar ne?” Mladić klimne glavom u znak potvrde i zacrveni se. “Evo, vidiš”, nasmije se starac. “Čak i u gradu svakodnevno koristiš predmete iz šume. A šuma pruža mnogo više od proizvoda koje sam nabrojao.” „Koja je glavna korist od šume, ako to nisu njezini proizvodi?“, pitao se mladić. “Uzmi sada ove tačke”, zamoli starac. “Treba mi pomoć.”
Mladić i starac došli su do ruba šume gdje je veliko stablo ležalo na tlu. “Što se ovdje desilo?”, znatiželjno upita mladić. “Sjećaš se olujnog nevremena prije nekoliko dana?” “Kako da ne!” Mladić se, s nelagodom, prisjeti jakog vjetra koji je rušio sve pred sobom. “Ovo drvo je dalo život u obrani od jakog vjetra.”, reče starac. Mladiću bi žao srušena stabla. Starac reče: “Zamisli šumu kao veliki kišobran koji štiti okolno područje od vremenskih nepogoda. Bilo da je riječ o jakoj kiši, velikom vjetru ili nečem drugom. Krošnje i debla drveća tu su da nas čuvaju.” “Jadno stablo”, rekne mladić, gledajući u izvaljeno stablo pred sobom. “Što ćemo sad?” “Jednostavno”, odgovori starac, “posadit ćemo novo stablo. Posadit ćemo novi kišobran.” Mladić uzme mlado stablo iz tačaka. Nasmiješi se na pomisao kako još nikada nije čuo da netko sadi kišobran. A on je upravo to radio. Kad je završio sa sadnjom krenuli su po vodu.
Mladić i starac došli su do šumskog izvora. Voda je bila bistra i svježa, kao i zrak oko njih. “Jesi li znao da najbolja voda dolazi iz šume?”, upita starac i otpije gutljaj vode. Mladić to nije znao. “Šume pročišćavaju vodu, sprječavaju njezino brzo otjecanje i osiguravaju njezin povratak u obliku kiše. Veći dio vode koju koristimo za piće, osigurala nam je šuma. Zanimljivo zar ne?”, reče starac. “O tome nikada nisam tako razmišljao. Za mene je bilo normalno da voda dolazi iz slavine”, iskreno prizna mladić. Zatim, oko potoka primijeti različite životinje. “Šuma je puna života”, usklikne. “Da”, uz osmijeh će starac. “Ovamo, k izvoru, životinje dolaze u potragu za osvježenjem. No, nemoj misliti da su ovdje samo životinje koje vidiš. Neke šumske stanovnike teže je uočiti, ali vjeruj mi, šuma ih je prepuna.” Mladić je u tišini promatrao životinje. “Jesi li kante napunio vodom?“, upita starac. “Jesam”, odgovori mladić. “Dobro. Vratimo se do posađenog stabla. Dobro će mu doći malo vode.”
Mladić je zalio vodom posađeno stablo. Zemlja je ubrzo upila dragocjenu tekućinu. Stablo je bilo osvježeno. “Odličan posao”, zadovoljno će starac. “Učinili smo dobro djelo.“ Zadovoljan osmijeh pojavi se i na mladićevu licu. Tog trenutka prođu pored njih dva planinara. Razgovarali su: “Nema boljeg odmora od šetnje na svježem zraku”, reče prvi. “To je istina”, odgovori drugi i duboko udahne šumski zrak. “Srećom, u gradu, ispred zgrade u kojoj živim, posađeno je nekoliko stabala. To nije šuma, ali i tih nekoliko stabala čine zrak oko moje kuće boljim. Nema boljeg klima uređaja od šume.” Kad su planinari prošli, mladić se obrati starcu: “To sam i ja primijetio. Za vrijeme velikih vrućina šuma pruža ugodnu hladovinu. Kad su hladne zime, daje toplinu. Šuma je odličan klima uređaj i prekrasno mjesto za odmor i opuštanje.” Starac nije ništa rekao. Samo se zadovoljno smješkao jer je mladić počeo uviđati vrijednosti šume. “Ne sjećam se kad sam zadnji put prošetao šumom,” rekne mladić tiho. “Ali, siguran sam da ću to od sada češće činiti.”
Mladić i starac toga su dana još dugo šetali. Razgovarali su i promatrali
potražiti kad se vrati kući. Mladić i starac postali su prijatelji.
prirodu. Starac je govorio o velikom utjecaju šume na prošlost ljudskog roda. Objašnjavao je nazive drveća i značajke po kojima ga se može
Na rastanku mladić zatraži savjet od starca: “Kako mogu pomoći šumi?”
raspoznati. Govorio je o životinjama, biljkama, tlu i mnogim drugim
Starac ga nježno pogleda i rekne: “Poštuj je. Upoznaj bolje njenu vrijednost.
stvarima. Mladić je sa zanimanjem slušao. Veselio se što je otkrio novi
Sjeti se svega što nam pruža svakog dana. Pomogni drugome da to uvidi.
svijet, svijet šume, o kojemu do sada nije ni razmišljao. Postavljao je
Zatim djeluj u skladu s poštovanjem. Jer, šuma je zbog svega što nam pruža
starcu brojna pitanja. Na neka nije dobio odgovore, ali ih je odlučio sam
zavrijedila poštovanje.”
Djevojka i mladić došli su u šumu. U znak ljubavi posadili su stablo. “Lijepo je”, iskreno će djevojka. “No, nije li ovo obično stablo premalo da obilježi našu ljubav?” “Obično stablo?”, nasmije se mladić. “Pođimo u šetnju. Kada shvatiš što nam sve šuma pruža, na drveće ćeš gledati drugim očima.”
Krenuli su u šetnju. Nakon par sati djevojka je znala o čemu mladić govori. Bila je sretna što su u znak ljubavi posadili stablo. “To znači,” mislila je u sebi, “da je naša ljubav uistinu velika.”
jučivo ica. Koristeći iskl rn o tv a šk lo o ek a Šuma je savršen nčevu energiju, su i u d vo , id ks io e - ugljikov d prirodne sirovin ). Otpad koji se će liš , o rv (d e as količine biom proizvodi znatne kisik! cesu naziva se ro p m o n d vo iz dobiva u pro Šuma je nekad
prekrivala goto vo dvije trećine kopna, ali do dan je više od polovi ne tog bogatstva as uništeno pretje svijetu se svake ranom sječom. minute posiječe U šumsko područj e veliko kao sed am nogometnih igra lišta.
lišta j od 2 nogometna igra jo an m tla og sk m šu i Na površin lji. go ljudi na cijeloj Zem ne a zm ni ga or e viš se nalazi
Svjetska površina po
d šumama svake se godine rvatskoj. U Hrvatsk oj šumari upravljaju šumama na održiv način. To znači da svake godine naraste više šume nego se posi ječe. smanjuje. Ali ne u H
skupština Ujedinjenih na av gl , ke ts va Hr og Na prijedl ma arodnom godinom šu un eđ M . 11 20 je a sil la naroda prog anju ivom upravljanju, očuv rž od o i st ije sv a nj za s ciljem podi tipova šuma. i održivom razvoju svih
ISBN: 978-953-55169-3-4