Kako problemi stambenog zbrinjavanja utječu na demografska kretanja?

Uvod

Ovaj rad istražuje, imajući u vidu relativno mali broj empirijskih uvida, učinke problema stambenog zbrinjavanja na demografska kretanja u Hrvatskoj, a posebno i na iseljavanje mlađe populacije.1 Odgovarajući stan temeljna je čovjekova potreba, a stambena kriza u različitim vidovima negativno utječe na zasnivanje obitelji te time i na biološku reprodukciju. Snažna je povezanost demografske perspektive i problema stanovanja kao kompleksnih socijalnih i gospodarskih

1 Rad je nastao u okviru EU Marie Curie projekta RE-DWELL – Delivering affordable and sustainable housing in Europe, u: https://www.re-dwell.eu izazova.2 U tom smislu polazi se od promjena u strukturi populacije koje imaju učinke na stambeni fond, kao što i stambeni fond utječe na demografske promjene. Raspoloživost i priuštivost stanovanja, kao i njegova kvaliteta, mogu imati učinke na fertilitet, mortalitet i migracije.

Demografski učinci na stambenu potražnju povezuju se s promjenama stambenih potreba tijekom životnoga puta.3 Rađanje djece utječe na stambene odluke roditelja, a s rastom dohotka rastu i stambene potrebe. S dolaskom djece ulaže se u povećanje stambenoga prostora. Dakle, povećani fertilitet znači povećanu potražnju za stambenim prostorom. Isto tako, povećane stope razvoda utječu na stambenu potražnju, u smjeru povećane potražnje za manjim stambenim jedinicama. Važno je istaknuti kako kućanstvima s nižim prihodima nije priuštivo pristojno stanovanje pa se intervencija države gradnjom socijalnih najamnih stanova pokazuje kao važan ulog za demografski rast. To ohrabruje mlađe obitelji da planiraju relativno ranije rađanje djece. U raspravama o pronatalitetnoj politici ističe se kako se nepriuštivo stanovanje javlja kao glavni razlog zašto mladi ljudi ograničavaju svoju fertilnost.

Rad se temelji na analizi literature novijih istraživanja, policy dokumenata te statističkih podataka kojima se opisuju problemi stanovanja.

U prvom dijelu rada analizira se sve veća prisutnost tema stanovanja i stambene politike na razini Europske unije. Premda je prema načelu supsidijarnosti stanovanje odgovornost zemalja članica, u okolnostima negativnog utjecaja globalne gospodarske krize 2008. godine na stambena tržišta, stanovanje je sve aktualnija tema na razini EU-a. U drugom dijelu analiziraju se problemi stanovanja i nove mjere na stambenim tržištima novih članica EU-a, tranzicijskih zemalja. Ovaj komparativan uvid važan je za tematiziranje problema stanovanja i stambene politike u Hrvatskoj. U trećem dijelu analiziraju se stambeni programi i problemi u Hrvatskoj povezani s dominantno tržišnim pristupom u podmirivanju stambenih potreba. Potom se analizira program subvencije stambenih kredita čiji je ključni cilj povezan s demografskim učincima. Temeljem analize rezultata drugih istraživanja procjenjuju se negativni učinci stambene krize na demografska kretanja. U zaključku se sumira kompleksnost problema stanovanja i učinci na demografska kretanja, te se iznose preporuke za istraživanja i nove mjere stambene politike koje bi mogle imati pozitivan učinak na demografska kretanja.

2 Usp. Thomas LINDH – Bo MALMBERG, Demographic Perspectives in Economic Housing Research, u: INTERNATIONAL ENCYCLOPAEDIA OF HOUSING AND HOME, Susan. J. SMITH (ur.), Amsterdam, 2012., Volume 1, 319-324.

3 Usp. Isto, 319-323