Institucionalna podrška povratnicima i potomcima hrvatskih iseljenika: iskustva i perspektive

Uvod

Povratne migracije tema su od iznimnoga značaja za Republiku Hrvatsku, prvenstveno gledajući iz perspektive demografije i demografske revitalizacije koja je top-tema hrvatskoga društva. Višestoljetno iseljavanje Hrvata, posebice u novom valu od 2013.godine, ostavilo je trag na ukupan broj stanovnika. Prema neslužbenim podacima Državnog zavoda za statistiku, koji je proveo popis stanovništva, kućanstava i stanova u 2021. godini, u Hrvatskoj živi 3 888 529 stanovnika. Deset godina ranije ( 2011.) Hrvatska je imala 4 284 889 stanovnika. U 2001. godini bilo je 4.437.460, a 1991. godine 4.784.265 stanovnika, što znači da je Hrvatska u 30 godina izgubila 18,7 posto stanovništva (888

529 osoba).1 Većina demografa kao jedno od rješenja za budući demografski oporavak Hrvatske vide u povratku hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Stoga je cilj rada predstaviti aktivnosti, programe i projekte koje provodi Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u nastavku: Središnji državni ured), središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.2

Rad je podijeljen u šest dijelova. Nakon uvodnih razmatranja, u drugom dijelu rada dat će se pregled najznačajnijih definicija pojmova migracija i povratnih migracija. U tom dijelu će se, također, dati pregled novijih hrvatskih znanstvenih istraživanja o fenomenu povratka. Treći dio rada donosi podatke o broju iseljenih Hrvata te predstavlja zakonski i institucionalni okvir suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. U četvrtom dijelu predstavit će se aktivnosti i programi koje Središnji državni ured provodi u cilju poticanja povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.3 U petom dijelu će se predstaviti osobna iskustva hrvatskih iseljenika-povratnika i iskustva potomaka hrvatskih iseljenika, koji su Hrvatsku izabrali kao svoje životno odredište, i to ne samo zbog ljubavi koju su im prenijeli roditelji, bake i djedovi, već i zbog mogućnosti koje Hrvatska pruža za profesionalni razvoj, siguran i kvalitetan život te koji su između više opcija, odabrali upravo Republiku Hrvatsku.4 U šestom dijelu dat će se zaključna promišljanja.

1. Teorijsko definiranje pojmova i pregled novijih hrvatskih istraživanja o fenomenu povratka

Prije obrade teme, važno je definirati pojmove migracija i povratnih migracija.

1.1. Migracije

Riječ migracija dolazi od latinske riječi migration što znači seoba. Hrvatska enciklopedija pojam migracija definira u najširem, ali i u užem smislu. »U najširem

1 DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU, Arhiva objavljenih podataka. Popis, u: https://web.dzs. hr/arhiva.htm (12. III. 2022.).

2 Hrvati izvan Republike Hrvatske su: Hrvati u Bosni i Hercegovini, hrvatska manjina u 12 europskih država i iseljeništvo u europske i prekooceanske zemlje.

3 Autorica je zaposlenica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Podatci u radu su prikupljeni i obrađeni temeljem javnih objava rezultata javnih poziva i natječaja koje Središnji državni ured objavljuje na svojoj mrežnoj stranici www.hrvatiizvanrh.gov.hr.

4 Povratnici su sudjelovali na Okruglom stolu s nazivom Hrvatska je moj izbor, koji je organizirao Središnji državni ured (2015.). Govorili su o svom životnom putu, razlozima za povratak te njihovom pogledu na Hrvatsku

Gordan Črpić