Urtikarija ili koprivnjača

Urtikarija ili koprivnjača česta je alergijska pojava u djetinjstvu.

Zahvaća otprilike 5% djece.

Iva Mrkić Kobal, dr. med. spec. pedijatar, uži spec. pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije

Urtikariju ili koprivnjaču karakterizira iznenadna pojava blijedih, uzdignutih područja na koži (urtika) oko kojih se javlja crvenilo, uz intenzivan svrbež. Često se pridružuje otok kože i potkožnog tkiva, a ponekad i sluznica, što se naziva angioedem.

Urtikarija može biti akutna ili kronična. Akutna traje manje od 6 tjedana, dok se kronična dijagnosticira ako urtike traju duže od 6 tjedana. S obzirom na rasprostranjenost, urtikarija može biti lokalizirana i generalizirana. Iako se često povezuje s alergijama na hranu, kod djece se češće javlja u vezi s virusnim infekcijama, posebno u zimskim mjesecima. Osim infekcija u dječoj dobi uzroci mogu biti lijekovi, ubod insekata (pčela, osa, stršljena), kontakt s određenim tvarima. U ljetnim mjesecima povezanost s Mycoplasmom pneumoniae i parazitima postaje češća. Mastociti, posebna vrsta imunoloških stanica, igraju ključnu ulogu u razvoju urtikarije. Njihova aktivacija dovodi do oslobađanja histamina i drugih upalnih faktora, uzrokujući crvenilo, otok i intenzivan svrbež.

Akutna urtikarija obično je bezopasno stanje, no može se javiti i kao dio ozbiljne alergijske reakcije, poznate kao anafilaksija. U anafilaksiji, osim kože, zahvaćen je barem još jedan organski sustav (npr. uz urtike na koži, moguća su iznenadna pojavnost kašlja, bol u trbuhu, povraćanje, omaglice, zamagljenje vida pa sve do potpunog gubitka svijesti). Anafilaksija je ozbiljno i po život opasno stanje koje zahtijeva hitno liječenje. Pojava akutne urtikarije ne zahtijeva dijagnostičku obradu, osim kod sumnje na alergijsku reakciju na hranu, lijek ili ubod opnokrilca.

Liječi se antihistaminicima, a prema novim smjernicama, stroga dijeta tijekom akutnog razdoblja više nije nužna. Antihistaminici poput loratadina, dostupni bez recepta, mogu se koristiti za liječenje urtikarije kod kuće. Međutim, ako se pojave ozbiljniji simptomi poput angioedema, hitna medicinska pomoć je neophodna.

Kronična urtikarija je ona u kojoj se pojava urtika javlja dulje od 6 tjedana. Uzroci kronične urtikarije mogu biti raznoliki, uključujući alergijske reakcije, autoimune mehanizme ili nepoznate faktore. Prema uzroku se dijeli na idiopatsku (onu kojoj ne znamo uzrok) i inducibilnu (koju možemo ponovnim izlaganjem izazvati, npr. hladnoćom, vrućinom, sunčevom svjetlošću, pritiskom).

Dijagnoza ovog stanja često zahtjeva pažljivu kliničku evaluaciju od strane pedijatra alergologa i isključenje potencijalnih uzroka. Ukoliko se uzrok ne pronađe govorimo o kroničnoj idiopatskoj urtikariji. Djeca s kroničnom urtikarijom suočavaju se s izazovima u odrastanju, s obzirom na to da simptomi mogu utjecati na njihovu svakodnevicu, raspoloženje i kvalitetu života.

Liječenje kronične urtikarije često uključuje dugotrajnu primjenu i višestrukih doza antihistaminika, koji pomažu u kontroli svrbeža i izbijanja urtika. U nekim slučajevima, liječnik može preporučiti i druge oblike terapije kako bi se poboljšalo stanje djeteta.

Svakako je važno u slučaju kronične urtikarije konzultirati pedijatra alergologa kako bi se postavila točna dijagnoza i razvio individualizirani plan liječenja prilagođen potrebama djeteta. Obitelj ima ključnu ulogu u podršci djetetu koje se suočava s kroničnom urtikarijom, a razumijevanje i suradnja s medicinskim timom mogu značajno poboljšati kvalitetu života djeteta.

10000 https://poliklinika-helena.hr/