Prevencija virusnih bolesti

Ovo vrijeme pandemije COVID-19 respiratorne infekcije naučilo nas je kako spriječiti - prevenirati i smanjiti učestalost virusnih prehlada, gripe pa i COVID-19 respiratorne infekcije

Dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped.

Preventivne mjere možemo podijeliti na opće društvene mjere i na osobne mjere. Svi smo se uvjerili - prihvaćajući opće društvene mjere da smo smanjili učestalost virusnih respiratornih infekcija. I to smanjivanjem broja osoba i vremenskim ograničavanjem boravka u zatvorenim prostorima: u dječjim kolektivima, školama, ambulantama, čekaonicama, ljekarnama, trgovinama uz držanje distance. Na taj način smanjujemo širenje kapljičnih infekcija među osobama. Provjetravanjem zajedničkih prostorija smanjujemo nakupljanje i širenje virusa. Vlaženje zraka također smanjuje koncentraciju virusa u zraku koji udišemo. Pojačana higijena predmeta u stalnoj upotrebi: igračke, kvake, sanitarni čvor, pribor za jelo - smanjenje prijenosa infekcije. Redovito pranje ruku vodom i sapunom, dezinficiranje ruku, ne diranje lica, nosa, očiju, usta rukama - sve to služi očuvanju zdravlja. U opće društevene mjere spada i raznovrsna prehrana kao i redovita tjelovježba. I jasno medicinska zaštita.

Medicinska zaštita je poprimila nove dimenzije u cilju smanjivanja kontakata i širenja virusnih infekcija. U cilju očuvanja zdravlja i sprječavanju širenja zaraznih bolesti omogućeno je komuniciranje s pacijentima telefonskim putem i putem službenog e-maila. Pacijenti putem službenog e-maila izabranog pedijatra ostvaruju veliki dio svojih potreba. Šalju povijesti bolesti i na temelju njih dobiju:

savjet, terapiju, termin za potrebne preglede i pretrage. Pacijenti slikaju promjene na koži, na licu, na očima, slikaju grlo kod grlobolja i uz opis popratnih simptoma dobiju adekvatan savjet ili terapiju koja se prosljeđuje u ljekarnu. U slučaju neodlučnosti ili nesigurnosti obavlja se i pregled u ordinaciji uz mjere zaštite. Edukacija je vrlo važna. Savjetovalište za zdravu djecu uredno radi cijelo vrijeme. Prati se rast i razvoj dojenčadi i djece predškolske dobi uz potrebne preventivne postupke i mjere koje su sastavni dio sistematskog pregleda. Osobne mjere prevencije svi znamo i redovito ih koristimo. Svjesni smo da respiratorne infekcije imaju svoj ulaz: nos i zato vodimo brigu o sluznici nosa koja treba biti vlažna i neoštećena. Poželjno je izbjegavati nagle promjene temperature i vlažnosti zraka u ovo zimsko doba. Izlaskom iz kuće trebmo zaštititi nos i usta šalom. Boravak na zraku čuva naše zdravlje i smanjuje prijenos infekcije. U očuvanju zdravlja dobro dođu i prirodni lijekovi za jačanje imuniteta. Ako imamo simptome bolesti, potrebno je ostati u kući, ne ići u kolektiv, ne širiti bolest i ne pogoršavati stanje svoje bolesti. Trebamo biti strpljivi i odgovorni. Mjere su pokazale. Pridržavajmo se i dalje.

Pedijatrijska ordinacija dr. Vesna Perić Matošević, spec.ped Grižanska 4, Zagreb 01/299 5543

Kada započeti čitati djetetu?

Ivona Vranaričić

Nikad nije prerano za početi čitati svom mališanu. Zapravo, poželjno je čitati bebi već u prenatalnoj fazi, dakle dok se još nalazi u maminom trbuhu. Naime, slušanje majčinog/očevog glasa razvija slušnu osjetljivost na glasove i govor. Oko 23. tjedna trudnoće se uspostavljaju veze među neuronima u dijelu mozga koji je zadužen za zvuk. Kad taj centar počinje funkcionirati, vaša bebica može čuti niskofrekventne zvukove u maternici, među kojima je i majčin glas te zvukovi kojima je okružena, a to su otkucaji majčinog srca, cirkulacija, majčino disanje i slično. Znanstvenici se slažu da zvukovi imaju veliku važnost u zdravom formiranju mozga! Dokazano je da zvukovi koje dijete čuje u majčinom trbuhu stimuliraju razvoj dječjeg mozga, osobito središte koje je zaduženo za razmišljanje. Kad se razvije bebin sluh, glasovi roditelja počinju umirujuće djelovati na nju i stvara se rana povezanost. Kad se beba rodi, čitanje prije spavanja (koje ne mora trajati više od pet minuta), vrlo je poželjno. Morate imati na umu da je tad bebi zanimljiviji vaš glas i blizina, nego sam sadržaj ili vrijeme čitanja. No kako dijete bude raslo, polako će pokazivati više interesa za neke priče, boje i oblike... U dobi od oko pet mjeseci većina beba pokazuje interes za jarke boje pa je tada pravo vrijeme za slikovnice. Pokazujte djetetu slike i izgovarajte nazive svega što je na njima. U ovom uzrastu, beba još ne razumije značenje riječi i njena pažnja će trajati kratko pa joj ne morate čitati dulje od desetak minuta. Međutim, kako bude rasla, rast će i njena pažnja pa će vremenom sve duže uživati u druženju sa slikovnicama. Beba starija od šest mjeseci već postupno

počinje povezivati riječi sa slikama koje joj pokazujete. Naravno, ona još ne zna govoriti, ali je već sposobna upamtiti gdje se koja slika nalazi. U dobi od oko godinu dana izgovarat će “va va” kad joj prstom pokažete psa i unaprijed će znati što je na sljedećoj stranici. Nakon što je dijete pokazalo interes za slikovnice i pjesmice, posebno one koje se rimuju, možete u vašu rutinu uvesti i kratke priče, koje su djeci zanimljive i lako im okupiraju pažnju. Dijete će na vaše čitanje reagirati pljeskanjem, odobravanjem, okretanjem stranica, a vremenom će tražiti da mu se čitaju točno određene slikovnice, priče ili pjesmice, koje su ga zainteresirale više od drugih. Čitanje u ranoj dobi nije samo aktivnost koja doprinosi povezivanju, već utječe i na razvoj djeteta te ima velik utjecaj na razvoj kognitivnih sposobnosti, pamćenje, razvoj vokabulara u budućnosti i naviku čitanja u odrasloj dobi. Istraživanja pokazuju da što je veći broj riječi koje dijete čuje u prvim mjesecima života (bilo kroz razgovor ili kroz čitanje), to je bolji njegov govorno-jezični razvoj, imaju jaču verbalnu komunikaciju i bolje usvajaju nove riječi. Psihologinja Anne Fernald kaže kako je dobrobit čitanja toliko velika da bi roditeljima njezinu važnost trebalo usporediti s hranjenjem! Znanstvenici su otkrili da djeca kojoj se čita kasnije budu uspješnija u školi pa čak i da pronalaze bolji posao i imaju kvalitetniju vezu te brak. To ima logike, budući da dok čitate djetetu, ono sluša zvukove koje proizvodite, ali i emociju koju mu prenosite, a to potiče emotivni i društveni razvoj. No, da se zadržimo i na samom djetinjstvu, predčitalačke vještine izuzetno su važne. Ako im se redovito čitalo, djeca će u školu doći s većim rječnikom, dužim razdobljima u kojima mogu održavati pažnju,

većim razumjevanjem knjiga i tekstova i stoga vjerojatno imati manje poteškoća pri učenju samog čitanja. No zapamtite, čitanje djetetu namjenjeno je njemu, a ne vama. Stoga, ako se dijete nakon nekoliko minuta počne buniti ili na bilo koji način pokazivati nezadovoljstvo, odmah prestanite s čitanjem, jer bi dijete čitanje moglo početi povezivati s neugodom, a to je ono što najmanje želimo. Uvijek možete ponovno pokušati sutra! Biti će dana kad ćete naizgled samo prelistati knjigu i onih kad ćete istu priču pročitati tri puta od korice do korice. O da, i na to budite spremni - čitati njihove omiljene knjige iznova i iznova! Djeca najčešće u toj dobi još nisu svjesna stvari koje radimo za njih, ali itekako pamte stvari koje radimo s njima!