Ludbreške novine broj 190

Page 3

LIST GRADA LUDBREGA
str. 12. Maškare, kaj mogu maškare! str. 8. - 9. 'Kao klinac često sam odlazio u fotografsku radnju svog djeda.' ANTUN BURIĆ IZLOŽIO SVOJE FOTOGRAFIJE
BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 190 / GODINA XVIII. 28. VELJAČE 2023.

Grad Ludbreg partner u projektu EURebirth “Strategic and Human Rebirth in European Local Community”

G

rad Ludbreg je projektni partneru u projektu EURebirth “Strategic and Human

Rebirth in European Local Community” koji se oslanja na Europski program Komisije 'Građani, jednakost, prava i vrijednosti' Unije za programsko razdoblje 2021. – 2027. Početni sastanak održan je prošlog tjedna, 23. i 24. veljače 2023. u Italiji, a domaćin je bila općina Capizzone pokrajine Bergamo, voditelj mreže koju je formiralo 6 drugih europskih općina. Projekt mreže gradova EURebirth vodi općina Capizzone (BG) – u ulozi koordinatora, a povezane planirane projektne aktiv-

nosti provodit će transnacionalno partnerstvo koje je osim toga sastavljeno od ostalih 6 partnerskih općina – među kojima je i Općina Alzano Lombardo (BG) te općine iz 4 druge različite zemlje: Općina Outes (Španjolska), Općina Ludbreg (Hrvatska), Općina Kostrzyn (Poljska), Općina Vrgorac (Hrvatska) i Općina Alba Iulia (Rumunjska). Cilj EURebirth-a je osvrnuti se na utjecaj pandemije COVID-19 na lokalne zajednice u cilju jačanja 'europske' i 'demokratske' dimenzije procesa odlu -

ka Europske unije uzimajući u obzir okolnosti pandemije koja je utjecala na način na koji funkcioniraju naše demokracije i naša građanska sudjelovanja te kako je sprječavanje širenje zaraze dovelo do nametanja teških ograničenja individualnoj i kolektivnoj slobodi.

Projekt EURebirth predviđa 12 transnacionalnih projektnih događaja koji će se dodatno održati u Italiji, Španjolskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj kako u 'in situ' tako i 'online' modu. Kon -

kretno, prvi od ovih događaja – kick-off sastanak zapravo je strukturiran i podijeljen u 3 različite sesije: koordinacijski sastanak – transakcijski, radionica pod nazivom 'Iskustva i dobre prakse u upravljanju hitnim, zdravstvenim i socijalnim pitanjima u kontekstu pandemije COVID 19' te 'transnacionalna konferencija pod nazivom 'Uloga transnacionalne i međuregionalne suradnje u jačanju europske dimenzije lokalnih javnih vlasti i njihovih odgovarajućih lokalnih zajednica'.

Provedeno Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću

ITU mehanizam namijenjen je financiranju aktivnosti održivog urbanog razvoja iz europskih fondova.

U razdoblju od 27. siječnja do 26. veljače 2023. godine provedeno je Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Strategije razvoja Urbanog područja Varaždin za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Kako bi se dobio jasniji uvid u Nacrt Strategije razvoja Urbanog područja Varaždin kao i pregled ciljeva te prioriteta razvoja, te potaknula šira javnost na aktivni doprinos putem mehanizma savjetovanja, predstavnici Gra-

da Varaždina održali su prezentaciju za sve dionike i zainteresiranu javnost, a predstavio se i Grad Ludbreg. Mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) namijenjen je financiranju aktivnosti održivog urbanog razvoja iz europskih fondova. Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU) omogućuju integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganje tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. ITU mehaniz-

mom velika važnost bit će dana razvoju regija i gradova koji izravno i snažno doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu Europske unije. Sredstva osigurana za ITU mehanizam namijenjena su za financiranje projekata koji omogućuju stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzetnike, unaprjeđenje infrastrukture za razvoj najvažnijih gospodarskih sektora, rekonstrukciju kulturne baštine u svrhu razvoja turizma, revitalizaciju zapuštenih vojnih, industrijskih i drugih područja te poboljšanje usluge javnog prijevoza.

Turistička zajednica područja Centar svijeta dio

projekta „Hrvatska prirodno tvoja”

Na 20. sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice, koja je održana 21. prosinca 2022. godine, članovi Turističkog vijeća usvojili su Odluku o raspodjeli sredstava lokalnim turističkim zajednicama za nabavu sadnica stabala u 2022. i 2023. godini u okviru projek-

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg

Glavna urednica: Iva Havaić

Grafički urednici:

Matea Maltarić, Miroslav Vađunec

Redakcija: Branko Dijanošić, Iva

Havaić, Matea Maltarić, Dražen

Vađunec, Neven Jerbić

Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19

Telefon: 042 / 306 130

Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr

Tisak: Tiskara Zagreb

ta “Hrvatska prirodno tvoja”

(“Croatia naturally yours”).

Cilj projekta je sadnja dodatnih stabala u turističkim destinacijama radi smanjenja ugljikova otiska koji nastaje turističkom aktivnošću, poticanje razvoja održivog turizma i promoviranje Hrvatske kao održive destilacije. Turističkoj zajednici područja Centar svijeta dodijeljeno je 696,79 eura. Za područje Centra svijeta odabrat će se autohtone vrste sadnica minimalne visine 140 cm sukladno popisu Šumarskog fakulteta iz Zagreba i bit će posađene na odabranim lokacijama kad vremenski uvjeti to dopuste.

Lokalna zajednica moći će pratiti provedbu aktivnosti projekta preko aplikacije Europske agencije za okoliš pod nazivom MapMy Tree u kojoj će biti unijeti svi podaci o sadnicama i procesu sadnje na našem području. Direktorica Turističke zajednice područja Centar svijeta Petra Međimurec kaže da se veseli ovakvim projektima te se nada da će se sadnji pridružiti lokalno stanovništvo svih dobi te na svoj način doprinijeti zaštiti okoliša i održavanju lokalnog biodiverziteta.

28. veljače 2023. 2 INFORMATOR

Newton sobe bit će privlačno i inspirativno okruženje za učenje

Kao prvi grad u Hrvatskoj, Ludbreg će uskoro dobiti Newton sobe. Riječ je o sobama u kojima se obrazovanje pruža u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike i to kroz inspirativno okruženje za učenje. Newton sobe realizirat će se kroz projekt „Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, akronima

LORI ukupne vrijednosti

22.217.250,00 kn odnosno

2.950.302,10 EUR. Jedan od najvećih projekata u povijesti Grada Ludbrega već je započeo s implementacijom i trajat će do kraja travnja 2024. godine kada se otprilike očekuje otvorenje Newton soba. Od spomenutog iznosa 85 posto financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok se preostali iznos osigurava iz državnog proračuna.

Naglasak projekta je na obrazovanju, ali njegov je značaj daleko širi jer će se njegovom realizacijom aktivirati neaktivan prostor, odnosno stari mlin koji će tako postati STEM centar.

Grad Ludbreg ovaj projekt provodi u suradnji s Osnovnom školom Ludbreg, Osnovnom školom Veliki Bukovec, Osnovnom školom Sveti Đurđ, Varaždinskom županijom, udrugom First Scandinavia i Međimurskim Veleučilištem u Čakovcu.

Aktivnosti koje će se provoditi odnose se na razvoj sposobnosti učitelja i drugih odgojno obrazovnih radnika u STEM podučavanju, IKT-u i poduzetništvu, razvoj i jačanje STEM vještina učenika osnovnih škola, provedbu izvannastavnih aktivnosti, radionica i predavanja za učenike osnovnih škola u području STEMa, IKT-a i poduzetništva, na izradu i implementaciju novih obrazovnih programa u suradnji s norveškim partnerima, rekonstrukciju i opremanje te na pružanje usluge modernog obrazovanja za djecu osnovnoškolske dobi iz cijele Varaždinske županije i šire. Grad Ludbreg i partneri kroz ovaj projekt pružit će podršku poboljšanju i unapređenju STEM vještina učitelja, odgojno obrazovnih radnika i učenika osnovnih škola i uspostavit će LORI, tj. moderni Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje za STEM aktivnosti.

Newton soba bi trebala biti privlačno i inspirativno okruženje za učenje. Individualne postavke i uvjeti pomažu da svaka soba Newton bude jedinstvena. Sveobuhvatni cilj uvijek je funkcionalnost i izvanredna kvaliteta. Edukacija u Newton sobi je dinamična i raznolika, a prostor je

prilagođen polaznicima svih dobnih skupina. Osim toga, Newton sobe trebaju biti prilagođene širokom spektru modula, što je i plan nastave u Newton sobi. To zahtijeva fleksibilne prostore u smislu opremanja i korištenja prostora.

Newton soba može varirati u veličini, ali preporučuje se površina između 150 m2 i 250 m2. Newtonova soba obično se sastoji od glavne prostorije s radnim stanicama, zone za suradnju za grupnu raspravu i razmišljanje, laboratorijskog prostora, skladišne sobe, garderobe i radnog mjesta/ureda za Newtonove učitelje. FIRST Scandinavia radi sa svakim lokalnim projektnim timom Newton Room na razvoju prilagođenih rješenja U okviru projekta nedavno su održane i radionice za učitelje. Tematika radionica u poduzetništvu naše učitelje je naučila o virtualnom poslovanju, razvoja poduzetničkih vještina kod učenika; razvoja kreativnog razmišljanja učenika; razvoju inovativne poslovne ideje; kako upravljati poslovnim procesima; moderno tržište rada i nove tehnologije; organizacija i provođenje projekta i sposobnost preuzimanja rizika u poslovanju. Tematika radionica u IKTu je bila na temu funkcionalne i odgovorne upotrebe digitalnih tehnologija u odgoju i obrazovanju; komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju; rad s dron letjelicama; stvaralaštva i inovativnosti u digitalnom okruženju primjenom interaktivnih tehnika i alata; istraživanje i kritičko vrednovanje u digitalnom okruženju.

Naš stari mlin u Ludbregu postaje Centar STEM obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Stari mlin u Ludbregu izrađen je oko 1910. godine uz kanal rijeke Bednje i predstavlja vrijedni primjerak industrijske baštine s početka 20. stoljeća, jer je bio prvi umjetni mlin na čigre u bivšoj Jugoslaviji. Stradao je tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon 1945. je nacionaliziran. Prvi veći remont u njemu je obavljen 1957. godine, a 1987. instalirana su sita većeg učinka, otresivači posija i ugrađeni separatori kamena. Mlin godinama propada jer je van funkcije, tako da njegovo uređenje i pretvaranje u najmoderniji centar obrazovanja u RH je sjajan projekt kojim upravo on postaje centar STEM obrazovanja u Centru svijeta.

28. veljače 2023. 3 PROJEKT

Poznati ovogodišnji dobitnici javnih priznanja

je napraviti cestu CiglanaRavnice, usporedno riješiti i usputne odvojke, širiti vodovodnu mrežu. Nakon završetka drugog mandata na mjestu predsjednika MZ 1986. godine, zbog tadašnje zakonske regulative više nije mogao biti predsjednik, ali ostaje i nadalje aktivan u Vijeću te su nastavljene aktivnosti izgradnje plinske mreže, izgradnje prve javne rasvjete na cesti Ciglana-Ravnice, pomaganje socijalno ugroženim obiteljima i niz drugih akcija od značaja za naselje. 1994. ponovno je izabran za predsjednika VMO i tu funkciju obnaša do 2007. godine kada postaje gradonačelnik Grada Ludbrega. U tom period nastavljaju se aktivnosti na daljnjem poboljšanju uvjeta življenja u naselju, 1995. godine izgrađena je u naselju plinska mreža. 2004. godine počeo je s realizacijom projekt izgradnje novog društvenog doma, a koja ideja je postojala još od osamdesetih godina, a koji je projekt je također uspješno realiziran. Osim angažiranosti u svojem naselju – Vinogradima

Gradsko vijeće Ludbrega još je 1999. godine proglasilo 19. ožujka za Dan grada Ludbrega. Dan grada Ludbrega slavi se prema dokumentu pape Leona X datiranom od 19. ožujka 1513. godine. Naime, svetom bulom odnosno papinskim pismom, papa Leon X. je Ludbreg proglasio prošteništem Predragocjene Krvi Kristove zbog čega se više od šest stoljeća početkom svakog rujna hodočasti u naš Ludbreg. U povodu Dana grada svake se godine dodjeljuju i javna priznanja, a na jučerašnjoj sjednici gradskog vijeća potvrđeni su ovogodišnji dobitnici.

Počasnim građaninom Grada Ludbrega bit će proglašen mons. Josip Đurkan

Monsinjor Josip Đurkan rođen je 22. kolovoza 1947. godine u Legradu gdje je završio osnovnu školu. Nakon završenog prvog razreda srednje tehničke škole u Zagrebu upisuje gimnaziju Dječačkog sjemeništa gdje i maturira 1966. godine, te upisuje Teološki fakultet u Zagrebu koji uspješno završava, a za svećenika ga zaređuje uzoriti kardinal Franjo Kuharić 3. srpnja 1973. godine. Prije dolaska u župu Presvetog Trojstva u Ludbregu u svojstvu župnika, mons. Đurkan službuje kao kapelan u župi Svete Marije u Zagrebu, a 1977. godine imenovan je župnikom u Hlebinama gdje ostaje do 1985. kada dolazi u Ludbreg. Za svoj predani rad u Ludbregu, 2004. godine Grad Ludbreg dodijelio mu je javno priznanje 'Nagradu Grada Ludbrega za životno djelo'. Kao svećenik najviše se istaknuo na pastoralnom radu s vjernicima, a posebnu pažnju i energiju usmjerio je na rad i odgoj s djecom i mladima. Održao je bezbrojne sate vjero-

nauka, pouka i susreta za djecu i mlade, mladence, zaručnike i mlađe bračne parove. Osnovao je Župni Karitas za pomoć siromašnima te pomogao osnivanju molitvenih skupina, a izuzetnu i stalnu brigu posvećivao je zbornom pjevanju: zboru mladih 'Trinitas' i župskom zboru odraslih.

U materijalnom dijelu učinjeno je toliko da bi se i najbliži suradnici teško sjetili da pobroje sve učinjeno: četiri kapele izgrađene od temelja, tri proširene kapele i zimska kapela kod časnih sestara, tri vjeronaučne dvorane, obnovljen je župni dvor, postavljena nova i obnovljena postojeća raspela tzv. Krajputaši, obnovljenesu i postavljene orgulje, centralno grijanja i ventiliranje, obnove zvonika, nabave novih zvona i elektrifikacije i dr. Svakako će zlatnim slovima biti zapisani monumentalni objekti koji će još dugo plijeniti pažnju Ludbrežana, a i onih koji će posjetiti Ludbreg, a povjesničarima biti vrijedan materijal za istraživanje: Svetište Predragocjene Krvi Kristove s ispunjenjem 255 godina starog

Zavjeta Hrvatskog sabora, vraćanje zaštitnika pila Presvetog Trojstva na njegovo povijesno mjesto na centralnom trgu, otvaranje i restauriranje kapele Svetog Križa i stalni postav predmeta sakralne umjetnosti i povijesnih dokumenata vezanih za Čudo i Zavjet, izgradnja i opremanje Pastoralnog centra, kompletna obnova kapele Žalosne Gospe preko mosta te obnova župne Crkve s cinktorom i inventarom. Veliki je doprinos mons. Đurkana na populariziranju i informiranju javnosti o Ludbregu kao vjerskom i kulturnom centru kroz spisateljsku djelatnost te niz televizijskih emisija dokumentarnog karaktera i izravnih prijenosa svakogodišnjeg

misnog slavlja prigodom Svete Nedjelje.

Monsinjor Josip Đurkan je, ne samo ludbreškog župni, svetištu i prošteništu, već Gradu Ludbregu u širem smislu, posvetio 37 aktivnih godina svoga života i rada. Otišavši iz naše sredine ostavio nam je neprocjenjivu duhovnu i materijalnu baštinu i utro put daljnjoj afirmaciji Ludbrega.

NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO dodjeljuje se: IVANU LONČARIĆU iz Vinograda Ludbreških

Riječ je o dugogodišnjem javnom djelatniku, a posebno u svojem naselju Vinogradi Ludbreški. Izborom za predsjednika MZ Vinogradi Ludbreški 1978. godine aktivno se uključuje i postaje glavni nositelj aktivnosti na poboljšanju uvjeta življenja u naselju. To je bilo vrijeme kada ovo naselje nije imalo nikakvu komunalnu infrastrukturu, stanovnici nisu imali riješeno pitanje pitke vode, a o višim standardima je teško bilo i govoriti. U prvom mandatu od 1978.-1982. godine aktivnosti su bile usmjerene na uređenje društvenih prostorija starog društvenog doma, popravak i održavanje blatnjavih puteva kroz naselje te pokretanje inicijativa za izgradnja vodovoda i uređenju cesta i puteva u naselju. Nakon prikupljenih podataka 1983. godine započinje izgradnja I. faze vodovodne mreže i te godine izgrađeno je prvih 12 kilometara vodovoda, a da bi 2 godine kasnije napravljen i prvi asfalt na cesti Ludbreg-Duga Rijeka. 1987. godine stanovnici ovog naselja počinju koristiti prvih 46 telefonskih brojeva. Kasnih osamdesetih, predložio je da 'naselje treba plin', potrebno

Ludbreškim g. Lončarić djeluje i van svog naselja te je u

2 mandata bio delegat Vijeća mjesnih zajednica u tadašnjoj Skupštini općine Ludbreg te predsjednik Vijeća mjesnih zajednica. 1994. godine izabran je za vijećnika Općinskog odnosno kasnije Gradskog vijeća Grada Ludbrega te je ovu funkciju obnašao u dva mandata, do 2001. godine. U mandatnom razdoblju od 2001.-2005.godine obnašao je funkciju dogradonačelnika, a u vremenu od 2007.-2009. i funkciju gradonačelnika Grada Ludbrega. U tom razdoblju, njegovim zalaganjem u svim naseljima Grada Ludbreg pokrenute su i podržane inicijative i aktivnosti na poboljšanju uvjeta življenja, a posebno na poboljšanju komunalne infrastrukture. Nakon lokalnih izbora 2009. godine osvaja novi mandat u Gradskom vijeću Grada Ludbrega, a gradski vijećnik bio je i u naredna dva mandata od 2013.-2021. godine. Uz sve aktivnosti dobrovoljni je darivatelj krvi s više od 40 darivanja.

PLAKETA GRADA LUDBREGA dodjeljuje se :

a) Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Hrastovsko, Hrastovsko

Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrastovsko osnovano je 01. siječnja 1923. godine, osnivači su bili Jakob Marić, Ivan Kosec, Mato Novak, Ivan Gotić i Antun Vidović te je u samom početku Društvo brojilo 9 članova. Godine 1936. taj broj se povećava na 16, a 1937. oformljena je i prva limena glazba unutar Društva. U to vrijeme nabavlja se i prva zaprežna vatrogasna pumpa. Nakon II. svjetskog rata Društvo se omasovljuje, a prvi zna -

čajni projekt je izgradnja prvog vatrogasnog doma 1959. godine u sadašnjoj Selskoj ulici. Te godine Društvo dobiva i prvu zastavu te novu motornu pumpu. Tijekom povijesti Društvo je imalo omladinsku mušku i žensku ekipu, te muško i žensko natjecateljsko odjeljenje. Njihove aktivnosti se stišavaju u drugoj polovici 70-tih godina, a ponovno okupljanje u pomlađenom sastavu biva pokrenuto 1983. godine. Godine 2013. obilježena je 90-ta obljetnica Društva te je u mjesnoj crkvi Sv. Ane posvećena nova zastava, te je održan veliki mimohod ulicama mjesta na kojem je sudjelovalo 150 vatrogasaca iz nekoliko županija. Danas DVD Hrastovsko broji 54 člana od kojih 10 članova vatrogasnog podmlatka, 10 vatrogasne mladeži, 13 pričuvnih članova, 4 pomažuća te 6 izvršnih i 11 operativnih od kojih je čak 6 žena. Od 2020. godine Društvo organizira i radionice za djecu kako bi se animirala djeca iz samog mjesta, ali i drugih društava. Osim uvježbavanja natjecateljskih ekipa, seniora, mladeži i djece, uvode se i interna operativna osposobljavanja kako bi spremnost članova operativne postrojbe bila što veća.

b) Rukometnom klubu  LUDBREG , Ludbreg Rukometni Klub « LUDBREG » osnovan je davne 1972. godine i prošle godine bilježi 50 godina uspješnog rada i djelovanja. Seniorska ekipa ovog Kluba svoju natjecateljsku polusezonu završila je među 3 prvoplasirane ekipe 2. Hrvatske lije Sjever s velikim izgledima za viši rang natjecanja. U sklopu ovog sportskog kolektiva djeluje odnosno trenira nekoliko uzrasnih skupina i to U-9, U-11,O-17. Svi zajedno nastupaju u 1. HRL u svojim kategorijama. Rukometni klub ukupno u svim kategorijama broji 64 igrača, ima 4 licencirana trenera te ostala tijela Kluba.

ZAHVALNICE GRADA

LUDBREGA dodjeljuju se:

JADRANKI DRAGANIĆ iz Ludbrega

Jadranka Draganić rođena je u Koprivnici, većinu radnog vijeka provela je u poduzeću “Oprema” Ludbreg, a danas je aktivna penzionerka. Od malih nogu sklona je slikanju te izradi ručnih radova raznih profila. Dugogodišnja je članica Udruge “Žene iz Centra svijeta” te je prisutna i vrlo aktivna na svim radionicama, nastupima, izložbama te odlascima na manifestacije u druge gradove. Vodila je različite radionice u organizaciju Udruge za vrtićku i školsku djecu te odrasle članice. Imala je nekoliko izložbi svojih radova, a uvijek je aktivna i kod priprema ostalih izložbi u organizaciji Udruge.Člani -

28. veljače 2023. 4 DOZNAJEMO
Mons. Josip Đurkan

ca je humanitarne udruge “Narcisa” gdje obnaša dužnost dopredsjednice, svojim radom i idejama pomaže u aktivnostima te se zalaže za uključivanje žena u lokalnu zajednicu. Članica je Likovnog udruženja Ludbreg, a slikanjem se aktivno počela baviti prilikom provođenja projekta “Živimo zajedno, starimo kvalitetno” te od tada sudjeluje na mnogim zajedničkim izložbama i humanitarnim likovnim kolonijama. Također je i članica Udruge “Život” u čiji rad je također aktivno uključena, a posebno prilikom organizacije manifestacije “od zrna do pogače”.

IVANI KAPUSTA iz

Ludbrega

Ivana Kapusta rođena je 1985. godine, a s nepunih 6 godina, kao Ivana Kovačić, postala je članica dječje folklorne skupine KUD-a “Anka Ošpuh”. Odrastanjem je prešla u veliki folklorni ansambl, plesala je i u ritmičkoj skupini, ali je svoju ljubav u kulturnom amaterizmu pronašlu u radu s najmlađima. Više od 20 godina volonterski vodi dječje plesne skupine KUD-a “Anka Ošpuh”, a trenutno ima 7 skupina s ukupno 120-tak djece i mladih u uzrastu od 3-19 godina. Ivana se, i nakon 20 godina, angažira na 7 plesnih proba tjedno, pokazuje razumijevanje za grupne i individualne sposobnosti najmlađih, stimulira ih na zajednički rad i druženje, ljubav prema glazbi i plesnom pokretu. Sudjeluje u organizaciji svih događanja dječjih skupina u našemu gradu, kao i na brojnim domaćim i međunarodnim natjecanjima, smotrama i festivalima dječjeg plesa. Zbog više od 20 godina ulaganja svog slobodnog vremena u rad s najmlađima promociju kulturnog amaterizma, ljubavi prema glazbi i plesnom pokretu, Ivana ima značajnu ulogu u stvaranju jedne pozitivne, društveno, kulturno i obrazovno korisne aktivnosti za djecu i mlade grada Ludbrega i okolnih općina. Brojnost djece u plesnim skupinama, te brojna gostovanja, osvojene medalje i pehari, a nadasve radost na dječjim licima dok se druže, igraju i razvijaju svoje plesne potencijale, istovremeno putujući i upoznavajući domovinu i svijet, dokaz su da Ivana sa svojim suradnicima radi neumorno, vrijedno i s ljubavlju.

MARIU LOHAJNERU

iz Ludbrega

Mario Lohajner rođen je 1975. godine, osnovnu školu pohađao je u Ludbregu te kasnije Elektrostrojarsku školu

Varaždin te Fakultet elektrotehničke i računarstva u Zagrebu. Već kao osnovnoškolac postao je član Radiokluba Ludbreg u Zajednici tehničke kulture. Osim kao dio tima mladih tehničara konstrukto-

ra, bio je aktivan i kao natjecatelj u amaterskoj goniometriji. U vremenu kad većina odraslih građana svoje vrijeme koristi za osobni dobitak, Mario je nesebičan i pouzdan suradnik i član Zajednice tehničke kulture i uvijek nezamjenjiv dio svake organizacije natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji kao organizator, suradnik i izvršitelj. Uvijek je nesebično, volonterski ulagao svoje vrijeme u mlade, zajednicu i društvo te konstruktivno i kooperativno djelovao na sve članove zajednice te takvim stavom utjecao i na opći interes mladih za programiranjem, robotikom i radiokomunikacijama. Nezamjenjiv je njegov doprinos radu s djecom, ali još više stručna podrška svim projektima u segmentu elektronike, robotike i programiranja. Njegovim angažmanom, upornošću i zalaganjem pomagao je učenicima u polju tehničke kulture u postizanju zavidnih rezultata na natjecanjima znanja u području tehničke kulture. Posebno treba istaći njegovo postignuće u mentorstvu osvajača Oskara znanja – prestižne nagrade Ministarstva obrazovanja. U ovoj školskoj godini voditelj je sekcije robotike u ZTKL gdje trenutno u mentorstvu ima 4 učenika koje sprema za natjecanja.

TEREZIJI ŠERCER iz Velikog Bukovca, Dravska 19B

Terezija Šercer rođena je 1946. godine u Novakovcu. Osnovnu školu završila je u Podturnu, te je nakon toga upisala glazbenu školu u Varaždinu. U zborsko pjevanje u Ludbregu uključila se 1978. godine kao članica ženskog pjevačkog zbora KUD-a “Anka Ošpuh “, a osnivanjem MPZ-a “Podravina” aktivno se uključuje u rad od samih početaka. Stoga je danas najstarija članica ovog Zbora, još uvijek vrlo predana i posvećena radu u Zboru. Kod toga treba istaći da živi u Velikom Bukovcu i da je sve ove godine redovito dolazila na probe i nastupe u Ludbreg i to raznim prijevoznim sredstvima. Njezina prisutnost i velika motiviranost poticaj je mlađim članovima da ustraju i nastave tradiciju zborskog pjevanja kao što je to ona godinama radila. S obzirom na njezino glazbeno obrazovanje znala je i samostalno voditi probe i nastupe Zbora ukoliko nije bilo voditelja. Za nju se može reći da je i kroničar ovog Zbora s obzirom da svaki i najmanji nastup zabilježi u svoj dnevnik. Njezin angažman u zborskom pjevanju punih 45 godina doprinio je amaterskom zborskom pjevanju i razvijanju glazbene kulture u Gradu Ludbregu. Za svoj dugogodišnji uspješan rad na širenju i razvijanju kulturno-umjetničkog amaterizma i hrvatske kulture, 2014. godine primila je diplomu Hrvatskog sabora kulture.

28.
5 INTERVJU
veljače 2023.
Ivan Lončarić Jadranka Draganić Mario Lohajner RK Ludbreg

Upravni odbor Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg radi nagrađivanja najboljih srednjoškolaca i studenata s područja Grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, na temelju odredbi članka 5. Pravilnika o ustrojavanju i djelovanju Fonda za nagrađivanje izvrsnosti Rotary kluba Ludbreg, raspisuje

N A T J E Č A J

za dodjelu „Godišnje nagrade za izvrsnost Rotary kluba Ludbreg za 2023. godinu“. Natječaj se raspisuje za školsku i akademsku 2021/2022. godinu“ u obliku novčanih nagrada za slijedeće kategorije:

1. dvije nagrade za najbolje učenike srednje škole - gimnazije i umjetničke srednje škole u iznosu od po 200,00 €,

2. dvije nagrade za najbolje učenike srednjih strukovnih škola sa četverogodišnjim trajanjem u iznosu od po 200,00 €,

3. dvije nagrade za najbolje učenike srednjih strukovnih škola sa trogodišnjim trajanjem kojima se stječe SSS u iznosu od po 200,00 €,

4. šest nagrada za najbolje redovne studente preddiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija u iznosu od po 300,00 €,

5. jedna nagrada za poslijediplomski studij (specijalistički, doktorski) u iznosu od 400,00 €.

Pravo natjecanja za nagrade imaju učenici srednjih škola i redovni studenti preddiplomskog, diplomskog, stručnog odnosno integriranog studija te kandidati poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski) za prošlu školsku odnosno akademsku godinu s prebivalištem na području Grada Ludbrega i Općina Mali Bukovec, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec, koji imaju trajno mjesto boravišta u gradu Ludbregu ili navedenim općinama duže od dvije godine, ili koji su tu rođeni i živjeli duže od 10 godina, a pohađaju bilo koji studij u Hrvatskoj ili svijetu.

Natječaj je otvoren od dana objave do 23. ožujka 2023. godine do 19:00 sati. Prijave koje ne stignu do tog roka na adresu Rotary kluba, neće se razmatrati.

U prijavi na natječaj treba navesti točnu adresu, broj telefona, e-mail i OIB kandidata. Kandidati trebaju uz prijavu na natječaj dostaviti prijepis ocjena i druge dokumente na temelju kojih će biti vrednovani. Ocjene se odnose za završeni razred odnosno godinu fakulteta prošle 2021/2022. školske/akademske godine koju je kandidat završio.

Popis dokumentacije za kandidate – učenike srednjih škola:

a) preslika ocjena završenog razreda srednje škole u školskoj godini 2021/2022.

b) uspjesi u dodatnim aktivnostima (natjecanje u znanju, javni nastupi, izložbe i dr.)

c) životopis.

Popis dokumentacije za kandidate – studente:

a) preslika ocjena iz završene godine studija za akademsku godinu 2021/2022.

b) dodatne aktivnosti i uspjesi (službena natjecanja, objavljeni radovi, izložbe, javni nastupi i dr.)

c) starost kandidata

d) životopis

e) dekanova nagrada

f) rektorova nagrada.

Popis dokumentacije za kandidate – studente poslijediplomskog studija (specijalistički, doktorski):

a) starost kandidata do 28 godina – dokaz o starosti – preslika osobne iskaznice

b) preslika ocjena poslijediplomskog studija

c) popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova (kategorija a1, a2, a3)

d) dekanova nagrada

e) rektorova nagrada

f) životopis.

Kandidati će biti pismeno na email izvješteni o rezultatima natječaja u roku od 7 dana od dana zaključenja natječaja. Svaka osoba za vrijeme školovanja može dobiti samo jedanput nagradu u istoj kategoriji. Odluka o dodjeli nagrada bit će javno obznanjena prigodom svečanog uručivanja nagrada.

Prijave se podnose u zatvorenoj kuverti na adresu: Rotary klub Ludbreg, Fond za nagrađivanje izvrsnosti, Trg Svetog Trojstva 27, 42230 Ludbreg, osobno ili poštom, ali moraju stići do roka navedenog u ovom natječaju na adresu Rotary kluba. Sve ostale obavijesti se mogu dobiti na mob. 091/191-1993 ili 091/560-8097.

Rotary klub Ludbreg

Održana Večer zlatnih vina

Početkom veljače u hotelu Amalija održana je tradicionalna Večer zlatnih vina u Centru svijeta. Donatorsku večer organizirao je Rotary klub Ludbreg kojemu su u goste pristigli rotarijanci iz Zagreba, Zagrebačkih Sesveta, Krapine, Trakošćana, Varaždina, Bjelovara i Preloga. Večeri je pribivao Mislav Klobučić koji obnaša funkciju asistenta guvernera Districta 1913., a najveći teret organizacije podnio je Alen Sabol. Svoja nagrađena vina donirali su dobitnici zlatnih odličja s prošlomjesečne 30. međunarodne izložbe mladih vina Vincekovo. Zbog toga se prisutnima obratio i vlasnik vinarije 'deMar' Mario Funtek koji je na netom završenoj izložbi osvojio zlatne medalje za svih pet svojih uzoraka, a treća nagrada na tomboli bilo je njegovo zlatna graševina s Decantera iz Londona. Na Večeri zlatnih vina butelje su imale nešto višu cijenu nego je inače imaju pa su se u ovoj prigodi prodavale po cijeni od 10 eura. Večera i konzumacija pića za donatore vina bila je besplatna, a ostali gosti su platili kotizaciju od 20 eura.

-Sva sredstava prikupljena u ovoj akciji iskoristit će se za nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata. Rotary klub Ludbreg ove godine slavi 15-godišnjicu osnutka i nagrađuje trud izvrsnih isto toliko godina. Svake godine nam se na Večer zlatnih vina odaziva sve veći broj ljudi kojima se osobno, a i u ime Rotary kluba srdačno zahvaljujem. Ove godine oborili smo rekord u broju sudionika jer ove 'zlatne vinske večeri' bilo je prisutno 150 sudionika. Također zahvaljujem donatorima koji su nam poklonili svoja zlatna vina i na taj način omogućili da organiziramo ovo druženje – rekao je Darko Marković, predsjednik ludbreških Rotaryjanaca.

Donirane su čak 324 butelje zlatnih vina koja su upisana u katalog prema kojem su gosti večere mogli birati željeno vino. U želji da pomognu čak su i donatori vina kupovali tuđa ili čak svoja vlastita vina pa je tako svoj Chardonay kupio i Ivan Vađon iz Ludbrega, a vjerujemo da nije bio jedini. Dio sredstava za nagrađivanje izvrsnosti sakupljen je i putem tombole u kojoj je glavna nagrada bilo ulje na platnu velikog formata.

Na kraju, spomenimo i to da će ovogodišnji natječaj Rotary kluba Ludbreg za nagrađivanje izvrsnosti srednjoškolaca i studenata biti otvoren tijekom cijelog ožujka, a dodjela novčanih nagrada u subotu prije Uskrsa, točnije 15. travnja.

Donatorsku večer vodio je varaždinski notar Čola istaknuvši izreku koja kaže: 'Ako vas poslije ove fešte nije sram onda fešta nije uspjela.' Ipak, još bolju šalu čuli smo od bivšeg predsjednika Rotary kluba Ludbreg Stanka Koseca koji je rekao: 'Prije par godina nagrađivali smo ljude koji će osmisliti najbolju izreku za pojam 'pijanec'. Između ostalog definicija pijanca bila je 'to je onaj koji se prehiti i pokrije se s biciklinom da ga netko ne bi videl' ili 'pijanec je onaj koji nema snage obraniti se od pesa koji ga v grabi hoće poliznuti.' Ipak, pobjedu je odnijelo 'mišljenje' da 'pijanci uopće ne postoje već su taj pojam izmislile žene za muževe koji su kesno dolazili dimo'. Piše: Dražen Vađunec

28. veljače 2023. 6
ROTARY KLUB

WELCOME SPRING FESTIVAL

Počinje najveći outdoor festival u Varaždinskoj županiji

Welcome spring festival, najveći outdoor festival u Varaždinskoj županiji održat će se treći puta zaredom kroz niz uzbudljivih vikend događanja u Ludbregu i tako okupiti ljubitelje sporta, rekreacije, zdravog i aktivnog života.

Punih pet vikenda, Ludbreg će biti i centar raznolikih rekreativnih i sportskih događanja kojima se otvara sezona sportsko-rekreativnih manifestacija i simbolički dočekuje proljeće.

Festival Welcome Spring svakog vikenda tijekom narednih pet tjedana donosi posjetiteljima uzbudljiva sportska natjecanja popraćena zanimljivim programom. Organizatori pripremaju utrke za trkače, bicikliste, kajakaše, ali i sadržaje za izletnike željne iskušavanja novih stvari i boravka u prirodi.

Događaj započinje 4. ožujka dobro poznatom Crazy Hill Trail utrkom. Crazy Hill je poznata i popularna trail utrka, a trči se na stazama koje se smatraju među najljepšima u Hrvatskoj. Crvena (RED) staza duga je 34 km, ima ukupno 1040 m visinske razlike i namijenjena je iskusnijim i naprednijim trkačima. Plava (BLUE), duga 16 km s 415 m visinske razlike te zelena (GREEN) dugačka 10 km i 215 m visinske razlike prilagođene su rekreativcima odnosno natjecateljima željnima dobre zabave uz nešto laganiji izazove. Sve tri staze su u potpunosti označene, prolaze šumskim putevima i makadamom, a na svakoj od njih organizirat će se punktovi za okrjepu. Dan kasnije održat će se Mini Crazy Hill kids. Učenici od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola

tračat će 800 metara, a oni u kategorijama petih i šestih razreda te sedmih i osmih razreda trčat će 1600 metara. Start i cilj bit će na Otoku mladosti. Festival se nastavlja 11.

ožujka Dječjim planinarskim pohodom. Dječji planinarski pohod zanimljiv je, zabavan i izazovan baš kao i onaj za odrasle, ali na razini prilagođenoj djeci školske dobi (od prvog do četvrtog razreda). Dan kasnije, 12. ožujka održava se Planinarski pohod Kalnik – Ludbreg

Dio Welcome Spring festivala je i tradicionalni planinarski pohod koji vas vodi na pješačku avanturu od planinarskog doma na Kalniku do centra svijeta u Ludbregu. Put vodi kroz predivnu kalničku prirodu, preko povijesnih atrakcija: partizanskih bolnica Stupe te bolnica Gabrinovec, koje su renovirane u mini muzej. Dulji odmor bit će organiziran baš u Gabrinovcu, a hranu i okrjepu ponesite sa sobom. Nakon 30-tak kilometara stiže se u Ludbreg, oko 17 sati gdje će, uz potporu Grada Ludbrega, biti organizirana večera u šatoru na Otoku mladosti. U slučaju lošeg vremena (kiše) izlet će se odgoditi.

Istoga dana, u nedjelju 12.

ožujka Ludbreg će biti domaćin Watermark Kayak race-u, odnosno otvorenom prvenstvu grada Ludbrega na rijeci Bednji. Watermark kayak race ponovno

vraća veslanje u samo središte centra svijeta. Ova utrka već tradicionalno okuplja zaljubljenike u veslanje na zanimljivoj stazi u samom središtu Ludbrega. Veslati možete u jednoj od tri glavne kategorije, a doživljaj utrke koja spaja ljepote prirode i gradske ljepote Ludbrega jedinstveno je proljetno iskustvo.

Trećeg vikenda, 18. ožujka, održat će se tradicionalna cestovna trkačka utrka Centrum Mundi. Gradska je to utrka cestovnog trčanja koja se održava u samom središtu Ludbrega. Trkačima su na izbor dvije staze različite duljine (4 km i 10 km), a obje su kružne, u potpunosti označene i u cijelosti prolaze asfaltiranim podlogama.

Nedjelja 19. ožujka rezervirana za nordijsko hodanje. Nordijsko hodanje sve je popularniji oblik rekreativne fizičke aktivnosti, prilagođen svim uzrastima i svim tipovima ljudi. To je hodanje nadopunjeno korištenjem posebno dizajniranih štapova koje donosi brojne koristi za tjelesno i mentalno zdravlje sudionika. Nordijsko hodanje je nenatjecateljska aktivnost, a na Welcome Spring festivalu u Ludbregu imat će i dodatno značenje kao dio šireg programa prevencije i borbe protiv raka dojke kojeg provodi udruga „Narcisa“. Istog dana, a po prvi puta na Welcome Spring Festivalu održat će se

Canicross trail utrka. Ako je pas najbolji čovjekov prijatelj, a čovjek voli trail trčanje, onda je lako moguće da je pas i najbolji trkačev prijatelj. Upravo iz takve ljubavi nastao je Canicross – trail trkačka disciplina u kojoj sudjeluju čovjek i njegov pas. Canicross je nastao izvansezonskih treninga pasa koji se bave zimskim sportovima no ubrzo je postala popularna među rekreativnim trkačima (i njihovim psima).

Predzadnjeg vikenda održavanja festivala, u subotu 25. ožujka održat će se Centrum mundi 2023., orijentacijsko trčanje, urbani sprint i štafeta za djecu osnovnih škola. Orijentacijsko trčanje sve je popularniji oblik trčanja u kojemu je cilj u što kraćem vremenu proći sve kontrolne točke.

U nedjelju 26. ožujka u Ludbregu se vozi uvijek zanimljiva gravel biciklistička utrka koja spaja brzinu cestovnih i uzbudljivost off-road vožnji. Gravel Ludbreg, uzbudljiva biciklistička utrka, dio je natjecateljskog kalendara hrvatskog

biciklističkog saveza i postala je nezaobilazno proljetno događanje za sve ljubitelje biciklizma. Kružnu rutu utrke vole i bivši profesionalci i rekreativci, a na njoj možete uživati i ako nemate gravel bicikl. Kružna ruta koja vodi od ludbreških ravnica i livada preko šuma Crne Gore do vrha Kalnika te nazad do Ludbrega. Očaravajuća priroda i uglavnom makadamski putevi duljine 77 kilometara i s 1300 metaar penjanja pružaju izazovno i uzbudljivo biciklističko iskustvo. Ovogodišnja novost je e-bike kategorije koja Gravel Ludbreg otvara još široj biciklističkoj publici.

Za vrijeme trajanja gravel utrke na Otoku mladosti održava se Give me 5!, program osmišljen kao sportsko-obiteljsko druženje.

Posljednjeg vikenda, 1. travnja, organizatori priređuju natjecanje za osobe s invaliditetom te Wine & Walk, eno-gastro rekreacijsku manifestaciju. Detaljnije informacije možete pronaći putem mrežne stranice: www.welcome-spring.hr

28. veljače 2023. 7 NAJAVLJUJEMO

Dan za ludovanje paše baš svima

LUDBREŠKI FAŠNJAK Ove skupinama, ali ni odrasli

28. veljače 2023. 8 MAŠKARE U

Usubotu, odmah poslije Valentinova koje je bilo u utorak, u ranim poslije podnevnim satima maskirani dječaci i djevojčice preplavili su glavni gradski trg. Iako je Fašnjak nadolazećeg utorka i makar su ove godine djeca u to vrijeme na drugom dijelu zimskog odmora njihovi roditelji rade. A djecu treba pripremiti i obući u ono što djeca požele. Nekad su svi htjeli biti kauboji i indijanci, prinčevi i princeze, a danas je ipak to malo drugačije. Danas su djeca supermeni, superheroji koji se bez problema veru po zidu iliti spajdermeni, čarobnjaci, ljepotice i sve ono što će se drugima svidjeti na Tik-Toku. Dan za ludovanje paše baš svima njima malima jedino su tete u vrtiću i učiteljice bile na sto muka što smisliti da njihova grupa bude najuočljivija i najbolja, a trebalo je osmisliti i plesnu koreografiju. Svaka se organizirana grupa uspješno predstavila pod šatorom u krugovima Centra svijeta makar su nekima maske i kostimi smetali više nego starijima. Na dječjem maskenbalu sudjelovala su djeca svih ludbreških dječjih vrtića DV Radost, podružnica DV Smjehuljica simpatičnog naziva Sunce moje malo i DV Iskrica kao i pojedini razredni odjeli učenika Osnovne škole Ludbreg.

Dječji maskenbal organizirali su Udruga Črni Maček Ludbreški, Grad Ludbreg i Turistička zajednica područja Centar svijeta, a svi koji su došli pogledati to dječje veselje dočekali su tradicionalni kraflini i čaj. Ludbreški 'črni mački' po običaju organizirali su jutarnju budnicu provozavši se kombijem ulicama grada Ludbrega. Tradicionalnih ludbreških svatov ove godine nije bilo jer teško je u današnje vrijeme pronaći mladenca visokog 'meter cvancig' jer po tradiciji njegova žena ima dva metra najmanje. Ipak, princeza Tara Zlatić i princ karnevala Jakov Havaić primili su ključeve grada od ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića, a odsvirana je i karnevalska himna. Maskirali

su se i odrasli koji vole jedan dan biti u 'tuđoj koži' makar su klinci iz Osnovne škole Ludbreg i malci iz triju ludbreških vrtića prednjačili po brojnosti.

Sudjelovale su i plesne skupine Crazy Hill-a, Ludbreške mažoretkinje te djeca iz udruge Ludbreško sunce

Posebno iznenađenje organizatora bili ulični zabavljači, djevojka na visokim štulama, žongler te mađioničar koji je izvodio trikove pod šatorom. Zanimljivo je bilo i klincima koji su ostali do kraja bacajući konfete u zrak koje je ispucao top Črnoga mačka.

Tradicija je, dakle, nastavljena pa ponovimo poznatu fašničku uzrečicu koja kaže: 'Pametni se bedariju samo jedan dan u godini, a bedaki cijelu godinu'. Još je bolje u svojoj originalnoj koži biti i na nikoga se ne srditi jer Fašnjak je bogec uvijek bio kriv za sve bedastoće koje smo mi sami napravili. Zato, pamet u glavo i vidimo se sljedeće godine na Ludbreškom Fašnjaku pod nekom novom modernom ili pak tradicionalnom maskom jer tradiciju treba nastaviti.

I na kraju, čestitke organizatorima jer odaziv je bio izuzetno velik, a dječje veselje još veće. Piše: Dražen Vađunec

Ove godine naglasak je bio na dječjim

nisu mogli odoljeti maskiranju

28. veljače 2023. 9 CENTRU SVIJETA
odrasli

Fašnički koncert OGŠ Ludbreg

Nakon što posljednje dvije godine nisu bili u mogućnosti organizirati ovaj koncert uživo, učenici i profesori Osnovne glazbene škole Ludbreg u ludbreškoj su multifunkcionalnoj dvorani 15. veljače oduševili mnogobrojnu publiku. Kroz Fašnički koncert Osnovne glazbene škole Ludbreg predstavilo su se

učenici od 1. do 6. razreda. Program se sastojao od pojedinačnih nastupa učenika, dua, nastupa komornog i tamburaškog orkestra te zbora. Na repertoaru koncerta bila su djela domaćih i stranih skladatelja, a za svoj su nastup, ali i maske, mladi glazbenici nagrađeni su dugotrajnim glasnim pljeskom publike. Pro -

gram su pripremili Slobodan Vađunec, Nikola Šincek, Alen Vađunec, Lovro Povijač, Josipa Hajdarović, Neven Bontek, Nikola Horvatić, Saša Novak, Kristijan Potočnjak, Janja Franjković, Višeslav Jaklin, Julijan Martinčević, Ivan Bobić. Korepetitori na koncertu bili su Višeslav Jaklin, Julijan Martinčević.

28. veljače 2023. 10 DONOSIMO

Društvene igre i čehara u Čukovcu

Prve subote mjeseca veljače u Društvenom domu u Čukovcu bilo je živo. Toga dana imendane slave Marija, Mica, Marinka, Marijana, Marica, Maja, Marijan, Mario, Mijo, Marin, Blaženka, Blaž, Vlah i Šimun. Za njih je bilo organizirano posebno iznenađenje u okviru programa uprizorenja čehare. Naime, posebno za slavljenice pripremljena je velika torta.

Nakon nekoliko godina pauze, zbog poznatih razloga, Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje 'Život' Ludbreg uprizorilo je starinski običaj čehanja perja. Program je započeo u 15 sati društvenim igrama po-

put čovječe ne ljuti se, belota, pikada i mlina. Za pobjednike su osigurane medalje i priznanja, a onda je održana prva večera s naglaskom na starinska jela. Gosti koji su na natjecanje u društvenim igrama i uprizorenje čehare došli s namjerom da konzumiraju i drugu večeru donirali su ponešto eurića.

-Poslije prve večere organizirali smo interaktivni stand up program u kojem je Darko Meštrić poznatiji kao 'Štef z biciklinom' pozvao cure i žene na čehanje perja. Poslije čehare pripremili smo drugu večeru od tradicijskih jela naših predaka, a posjetitelji su mogli osvojiti nagrade

H UMANITARNI KONCERT

iznenađenja. Imali smo živu glaz bu uz koju se moglo zaplesati, za tim tombolu te prodajnu izložbu ručnih radova – rekla je Nada Ivanić, predsjednica Društva za biološko-dinamičko gospodare nje 'Život' Ludbreg.

Nakon uprizorenja berbe kukuruza koje je održano jese nas ovo je u kratkom roku novi uspješan projekt Društva 'Život'. U jesen berba kukuruza, zimi čehanje perja, a što nas čeka u ljeto? Mogla bi to biti žetva pše nice na starinski način koju smo već imali prilike vidjeti ili još ne što novo što dosad nismo vidjeli. Veselimo se novom susretu.

Piše: Dražen Vađunec

U povodu 15 godina Fonda za potporu teško oboljelih

Članice udruge ‘Žene iz centra svijeta’ čuvarice su baštine, ali pokušavaju biti i čuvarice zdravlja. Naime, već 15 godina u sklopu udruge djeluje i Fond za potporu teško oboljelih.

- Kroz Fond udruga pomaže članovima Fonda i njihovim obiteljima koje im se obrate molbom kada im je pomoć potrebna. Pomažemo kod kupnje lijekova koji nisu na listi HZZO-a, nabavci i kupnji kvalitetnijih ortopedskih, slušnih, očnih i drugih pomagala, obavljanju pretraga neophodnih za daljnji tijek liječenja, a koje ne pokriva HZZO ni dopunsko zdravstveno osiguranje. - ističe predsjednica Udruge, Ana Katana.

Povodom 15 godina djelovanja Fonda za potporu teško oboljelih udruga je 11. veljače u dvorani Centra za kulturu i informiranje ‘D. Novak’ Ludbreg održala humanitarni koncert na kojem su nastupili Zbor Kluba laringektomiranih Međimurske županije, Udruga ‘Ludbreško sunce’, ŽVS ‘Pajdašice’, Klapa Ko

privnica te pjesnik, književnik i kolumnist Aleksandar Horvat. Dobrovoljni prilozi koji su se prikupljali u sklopu koncerta, a i sama podrška prisutnih dodatan su vjetar u leđa Udruzi 'Žene iz centra svijeta' koja će nastaviti svoju misiju.

28. veljače 2023. 11 SA SVIH STRANA
Ludbreško sunce Klapa Koprivnica Aleksandar Horvat Zbor Kluba laringektomiranih

ANTUN BURIĆ ‘Nije mi se zdopalo miješanje krema u slastičarni, radije sam prešao u fotografsku djelatnost’

Život Ludbrežanina Antuna Burića (83) obilježila je ljubav prema fotografiji.

Tonko, kako mu je nadimak, rođen je u obitelji poznatih ludbreških slastičara, no on je svoj životni put posvetio drugom zanatu.

- Kao klinac često sam odlazio u fotografsku radnju svog djeda 'Foto Zagorc' koja je bila smještena u Gundulićevoj ulici. Tu je započelo moje druženje s fotografijom. Jako me impresionirala tamna komora i snimanje na ploče. Nije mi se zdopalo miješanje raznih krema u slastičarni nego sam radije prešao u fotografiju. - otkrio je Tonko.

Nakon osnovne škole odlazi u Ivanec gdje se školuje za fotografa i usavršava zanat kod uglednog Petra Jagetića koji se bavio reklamnom fotografijom. Karijeru nastavlja graditi u Zagrebu na Hrvatskoj radioteleviziji gdje najprije radi kao fotograf i fotoreporter, a zatim postaje jedan od najznačajnijih fotolaboranta, sve do umirovljenja 2002. godine.

U njegovoj fotografskoj arhivi nalaze se brojne crno-bijele fotografije snimljene na filmskim i televizijskim setovima HRT-a, koncertima i slično, a na nekima se nalaze i poznate osobe poput filmskog redatelja Ivana Hetricha, pjevača Cliffa Richarda, pjevačice Maruške Šinković-Kalogjera, i spikerice Helge Vlahović.

Upravo su neke od tih fotografija bile dio izložbe pod nazivom 'Snimio:BBurić Antun' koja je 10. veljače u sklopu programa Ludbreg petkom otvorena u izložbenom prostoru dvorca Batthyany.

Uz Tonka na otvorenju je govorio i njegov sin Mladen Burić.

i on je tada bio puno mlađi.objašnjava Mladen Burić. Fotografska ostavština Antuna Burića koja je bila prikazana na ovoj izložbi može se podijeliti u dva dijela. U prvi dio spadaju fotografije s već spomenutih filmskih i televizijskih setova, koncerata i tome slično, dok u drugi dio spadaju fotografije 'okinute' u Ludbregu za vrijeme Svete nedjelje 70-ih godina.

U njegovoj fotografskoj arhivi nalaze se brojne crno-bijele fotografije snimljene na filmskim i televizijskim setovima HRT-a

FotolaBorant je 'photoshop prije photoshopa'. Ono što mi danas radimo jednim klikom miša, za to su fotolaboranti koristili puno vremena, puno pokušaja, puno igre s temperaturama, svijetlom, kemikalijama, vrstama papira...

- Meni je jako teško govoriti o tatinim fotografijama jer ipak je on moj otac i ne mogu pobjeći od nekog subjektivnog osjeća. Sjećam se kad sam vidio te fotografije po prvi puta, prije 30-ak godina. Ono što je mene fasciniralo je jedna potreba da se snimi mladost, ljudi oko njega, naravno

- Većina ovih fotografija nastala je prije 50-ak godina kada je fotografija bila jedna sasvim drugačija tehnika koja je imala dva dijela. Prvo ste snimili fotografiju, a onda ste morali čekati dok ne prođe cijeli proces razvijanja u tamnoj komori. - objašnjava Mladen.

Njenu najdraža fotografija na ovoj izložbi u Ludbregu je fotografija publike na koncertu na zagrebačkom Zrinjevcu.

- Mladost. Savršeno uhvaćena energija i savršeno kadrirano. To je jedna od fotografija koje postaju bezvremenske.zaključuje Mladen Burić.

Obilježen Međunarodni dan materinskog jezika

Kao i svake godine, tako i ove naša je knjižnica obilježila Međunarodni dan materinskog jezika s ciljem ukazivanja na važnost očuvanja našega Kaja. Narječja i dijalekti dio su naše kulturne baštine i identiteta. U ova vremena globalizacije sve je više ugrožen lokalni govor. Govornici se okreću standardu pomiješanom s engleskim riječima. Stare riječi polako ulaze u područje arhaičnog folklora. Kako bi taj stari govor oteli zaboravu i sačuvali za nadolazeće generacije Grad Ludbreg i Centar za kulturu i informiranje pokrenuli su projekt izdavanja Rječnika ludbreškog govora. Ovaj značajni projekt trenutno se nalazi u drugoj fazi izrade. O tome su nam više rekli pane-

listi, Stjepan Belović i doc. dr. sc. Joža Horvat uz moderiranje Jasminke Vugrinec. O samoj ideji nastanka i načinu prikupljanja riječi govorio je inicijator projekta g. Belović, dok je s metodologijom stručne obrade prikupljenog sadržaja prisutne upoznao doc. dr. sc. Horvat. Kroz ovo izlaganje istaknuli su kako je materijal prikupljen, no treba ga još znanstveno obraditi, što je spor i mukotrpan posao. U programu su još sudjelovale Đurđa Kokanović koja je pročitala nekoliko pjesama Bože Hlasteca i Tara Zlatić s kratkim igrokazom koji je napisao Aleksandar Horvat. Mišo Gerić pročitao je Kerstnerovu crticu iz života Draša Katalenića - Dudeka. Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kesrtner'

28. veljače 2023. 12 KULTURA
Antun Burić Mladen Burić

IRENA KOVAČIĆ 'Na Camino ideš ako želiš upoznati sebe'

U organizaciji Turističke zajednice područja Centar svijeta u vijećnici Centra za kulturu i informiranje Ludbreg predstavljena je knjiga Irene Kovačić 'Moj put Camino', kao i turistički proizvod Camino Podravina. Podsjetimo, Irena je 2019. godine prehodala 800 kilometara poznatog hodočasničkog puta Camino de Santiago. Riječ je o hodočašću koje traje oko 30-35 dana, na koje ljudi kreću samostalno ili po dvoje, troje zajedno, radi vjerskih, duhovnih, spiritualnih ili nekih drugih razloga te pješače 800 kilometara bez obzira na kišu, bolove, noseći sve što im treba na vlastitim leđima.

– Pripreme za moj put trajale su gotovo 3 godine. Bile su to kako fizičke tako i psihičke pripreme. Camino je treće kršćansko hodočašće u svijetu. Kaže se da ideš u Rim ako želiš upoznati Papu, u Jeruzalem ideš ako želiš

čuti sve o Isusu, a na Camino ideš da upoznaš sebe. To me držalo u tim mojim pripremam i hodajući Camino sam shvatila da to uistinu i jest tako. – objašnjava Irena.

Godinu dana nakon svog putovanja napisala je knjigu koja je jučer, 9. veljače, predstavljena ludbreškoj publici.

U sat vremena promocije Irena je prisutnima prenijela svoje dojmove i uputila ih u detalje kako se pripremiti, odakle uopće krenuti s planiranjem puta, ali je isto tako otkrila i brojne dogodovštine koje su je pratile duž 800 kilometara dug put. – Hodala sam 31 dan i svaki od tih dana posvetila sam nekoj svojoj dragoj osobi. Bilo je vrlo zanimljivo. Kad se vratite s Camina imate toliko emocija u sebi, toliko neizrečenih, pro-

življenih stvari i ne znate kuda s njima. Iz te radosti Camina vratite se u život koji je tu, koji je vaš i ne znate kaj dalje. Konstantno sam imala osjećaj da ta moja Camino priča još nije gotova i odlučila sam pretočiti na papir svoj doživljaj svega proživljenoga. Uzela sam bilježnicu i olovku i u mjesec dana ispisala 300 strana rukom. – priča Irena Kovačić. Opisujući svoje putovanje autorica je, uz pripreme i iskustva, u knjigu utkala i svoja razmišljanja prema kojima se odnosi vrlo emotivno. Čitatelji tako mogu uz detaljan opis putovanja i likova hodočasnika doznati i kako je na nju u konačnici djelovalo hodočašće te koji je dublji smisao samoga puta. Knjiga Moj put Camino zbog velikog je interesa doživjela svoje treće izdanje, dakle otisnuto je ukupno 900 primjeraka.

Glazbeno-poetski doživljaj u centru svijeta

Ženska vokalna skupina Pajdašice je u suradnji s Centrom za kulturu i informiranje 'Dragutin Novak' 17. veljače u ludbreškoj kinodvorani održala glazbenopoetsku večer prigodnog naziva 'Slavimo ljubav'.

Kako i sam naziv daje naslutiti, program je održan u povodu Valentinova, a glavni cilj bio je upravo slaviti ljubav.

Žensku vokalnu skupinu Pajdašice čini deset bivših plesačica velikog folklornog ansambla

KUD-a Anka Ošpuh koje su u folklornom glazbenom višeglasju pronašle svoj novi interes.

Najviši ženski glas pjevaju Stela

Pavetić, Ana Katalenić i Brankica Pivac. Alti su Mirjana Horvatić, Ivana Jalšić Kolak, Maša Horvat

te Irena Frančić. Treći glas pjevaju Andreja Horvat Ročkar i Davorka Maljak, a četvrti Doroteja Novak. Vokalnim sastavom ravna profesorice Zdenka Knapić. Njihov repertoar sastoji se od obrada narodnih napjeva te autorskih pjesama hrvatskih skladatelja.Ludbreška je publika ovom prigodom imala prilike čuti deset pjesama od kojih su četiri izvele uz pratnju Tamburaškog sastava Pajdaši koji također djeluje unutar KUD-a Anka Ošpuh, a kojeg vodi glazbeni pedagog, profesor Elvis Međeral. Osim tamburaškog sastava Pajdašicama se u slavljenju ljubavi pridružio i višestruko nagrađivani Vokalni sastav Acapella iz Sračinca.

Pod ravnanjem profesorice Janje Knapić Omranloo sastav je otpjevao dvije skladbe: Prvi snijeg i Kad zvjezdice male.

U nazočnosti velikog broja poklonika i prijatelja lijepe riječi i glazbe, u programu su se izmjenjivali glazbeni i poetski trenuci.

Za poetske trenutke pobrinula se pjesnikinja iz Ključa kraj Novog Marofa Davorka Črnčec te ludbreški pjesnik, književnik i kolumnist Aleksandar Horvat.

Red ljubavnih stihova, red glazbe, pa opet red poezije, red glazbe i jednosatni program je 'proletio'.

Ludbreška publika gromoglasnim je pljeskom izvođačima dala do znanja da je uživala i da s veseljem očekuje još ovakvih programa. Napomenimo i kako je glazbenopoetska večer održana u sklopu programa Ludbreg petkom'.

28. veljače 2023. 13 KULTURA
Irena Kovačić Romana Orešnik

Svećenička reprezentacija na pripremama u Ludbregu

Druge nedjelje u veljači pribivali smo zanimljivom malonogometnom susretu. Naime, u ludbreškoj gradskoj dvorani odigrana je malonogometna revijalna utakmica između veterana NK Ludbreg i hrvatske svećenike reprezentacije. Izbornik reprezentacije je Krešimir Žinić koji službuje u Župi Ždralovi. Za svećeničku reprezentaciju Hrvatske igra i naš ludbreški župnik velečasni Kristijan Stojko. -Utakmica je odigrana u sklopu priprema hrvatske svećeničke reprezentacije za europsko prvenstvo svećeničkih reprezentacija koje se, od 13. do 17. veljače, održava u gradu Temišvaru u Rumunjskoj. Zahvaljujemo tajniku NK Podravina Vitomiru

Namjesniku što je pristao suditi utakmicu, zatim veteranima ludbreške Podravine, njihovom

voditelju Sebastijanu Pepelku i treneru Velimiru Špikiću s kojima smo dogovarali ovaj susret.

Zahvaljujemo i vama kao administratoru Facebook grupe

'Sport na ludbreškom području' što ste gotovo cijeli tjedan najavljivali i promovirali ovaj naš susret. Isto tako, vjerujem da su gledatelji bili zadovoljni kvalitetom prikazanog nogometa – rekao je velečasni Stojko.

-Rado smo se odazvali pozivu našeg ludbreškog svećenika

Kristijana Stojka da spariramo hrvatskoj svećeničkoj malonogometnoj reprezentaciji. Čuli smo da su jako dobri pa smo se pojačali s dva igrača koji još uvijek aktivno igraju seniorski nogomet. Radi se o Siniši Vađuncu i Siniši Fajtu za koje smo sigurni da će po završetku seni-

orske karijere igrati za veterane Podravine. Nagovaramo i velečasnog Stojka da počne igrati za veterane Podravine iako mu baš ne odgovara termin petkom kada imamo trening u dvorani u Martijancu. Prije utakmice uručili smo reprezentativcima monografiju '100 godina NK Podravina' te klupske zastavice. Oni su pak nas počastili zajedničkom večerom u pastoralnom centru –rekao je Sebastijan Pepelko. Iako je utakmica igrana u večernjem nedjeljnom terminu okupilo se podosta gledatelja, a utakmica su pratili i vjernici koji su za utakmicu saznali na svetoj misi. Za svećeničku reprezentaciju navijao je i velečasni Petar

Mlakar kao i časne sestre, a na tribinama smo zapazili i roditelje velečasnog Stojka. Susret je pratio i ludbreški gradonačelnik

D. Bilić. Utakmica je završila rezultatom 1:0 za svećenike uz zanimljivost da je jedini gol na utakmici postignut u posljednjoj minuti susreta, a postigao ga je Josip Benko koji službuje u Križevcima. I na kraju spomenimo jednu lošu vijest. Na ovoj posljednjoj pripremnoj utakmici ozlijedio se baš naš Kristijan Stojko istegnuvši zadnju ložu i vrlo je vjerojatno da neće igrati prvu utakmicu. Ipak, sretno našim svećenicima na prvenstvu u Rumunjskoj.

Piše: Dražen Vađunec

28. veljače 2023. 14 SPORT

Podravina i Polet u srcu

Mladen Balažinec 'Ćiro' poznato je nogometno ime. Osamdesetih i početkom devedesetih kao zahvalan klupski igrač, a nakon toga posvetio se suđenju. Odradili smo s Mladenom, može se reći, životni intervju. S radošću je pristao. Na početku nam je otkrio kakvo je trenutno stanje.

Sudim već 24 godine, od 1999. godine, zdravlje još služi i dok budem trebao Savezu sudit ću, iako mi se djeca šale da sad kad sam počeo dobivati razna priznanja moram znati koliko imam godina.

Mladen je rođen 1969., a seniorskim nogometom počeo se baviti 1985. godine.

- Počeci su bili u mom mjestu Martijancu, u Poletu. Na 'crno' sam zaigrao prije šesnaestog rođendana u Bolfanu, naravno da smo izgubili u mojem debiju. Nakon toga igrali smo protiv Gore u Martijancu i tamo sam postigao svoj prvi zgoditak. S 18 godina otišao sam u Podravinu gdje sam ostao dvije–tri sezone. Iz tih vremena pamtim i poraz protiv jake Mladosti iz Sigeca od 6-0. Meni su dali da pazim Antuna Havaića, mog prijatelja. Još danas ga je teško paziti, a kamoli ne onda, meni tad devetnaestogodišnjaku. Slijedio je odlazak u vojsku, u Zadar, gdje sam imao tu čast dočekati grupu Riva koja je osvojila Euroviziju. Igrao sam i

Nogomet u srcu

sezonu u Slogi iz Slokovca, a zatim sam igračku karijeru završio tamo gdje sam i počeo u Poletu. Od suigrača iz Poleta istaknuo bih Darka Skupnjaka, koji mi je kasnije postao i studiozni trener, Bergovca, Macana, Sačera, Lotara te stare vukove iz Podravine poput Mikulića, Sačera, Lotara, Špikića. Završetkom seniorske karijere odmah je počela i ona veteranska , vezana uz NK Podravinu gdje sam nastupa sedamnaest godina do ozljede križnih ligamenata. Nije me mogao 'spasiti' ni sjajni dr. Mraz u Koprivnici, također bivši nogometaš.Vitomir Namjesnik, čovjek koji sve zna o nogometu rekao nam je, 'Ćiro' je odličan sudac kad hoće. Pa kako je tekla sudačka karijera?

-Vladimir Vugrinec imao je

prste u tome. Rekao mi je da sam često prigovarao sucima pa mi je rekao da probam taj sudački kruh. Dodao je da je kroz suđenje stekao dosta neprijatelja, ali i mnogo veći broj prijatelja. Kad sve sagledam žao mi je da nisam počeo suditi sa sedamnaest godina. Mislim da bih napravio lijepu karijeru. Sudio sam do 1. Županijske, na što je utjecalo i da sam relativno kasno krenuo u sudačke vode. Nisam sudac od kartona, znam kako teško klubovi dolaze do novaca. Možda još jedna anegdota iz Slanja. Tamo je predsjednik kluba rekao mom pomoćniku zašto nije nešto dosudio. Ovaj mu je rekao da kakva su oni klub kad nemaju stolnjaka. Da ga imaju, bi pogledali kaj je ispod, pa onda i odsudili, našalivši se.Najdraži  zgoditak u igračkoj karijeri bio mu je onaj Solumunu iz prvoligaša Varteksa kad se obilježavalo 25 godina Poleta.

- Najdraža sudačka utakmi-

ca bila mi je kad sam u Kapeli sudio Poljoprivredniku i Razvitku pred više od 1000 gledatelja, bila je to utakmica za ulazak u viši rang.- ističe Mladen. Mogli bi unedogled s 'Ćirijem', zahvalan sugovornik koji je ostvario odličnu karijeru, naravno, uz potporu svoje obitelji. Piše: Neven Jerbić

Željko Roščić jedno je od najpoznatijih sportskih imena u ludbreškom kraju. Njegove su dvije velike ljubavi nogomet i radioamaterizam. U 65 godina ostvario je mnoštvo uspjeha u ovim resorima. O radioamaterizmu neki drugi put. Na početku smo ovog 'friškog' umirovljenika zapitali o tome kako je uopće krenuo sa sportom.

- Bilo je to s četrnaest godina. U Sigecu sam igrao mali nogomet, a na teren su izašli juniori Mladosti i Podravine. Nije bilo dosta Sigečana pa su me pozvali da popunim broj. Sjećam se da sam pazio na Đuru Korotaja, morao sam dosta trčati u čemu sam bio dobar. Naime, izmjereno mi je svojedobno 11,8 sec na 100 metara. Iz tih dana rado se prisjetim Zvonka Makara, Jože

Havaića, Draša Gerića. U Hrastovskom nam je Šimek, pošto smo bili tad dosta loši, zabio devet pogodaka. Uslijedio je odlazak u Podravinu gdje sam nakon juniorskog staža uspio odigrati i nekoliko seniorskih utakmica. No, vrlo brzo dogodila mi se teža ozljeda koljena, otišao mi je meniskus, odigrao sam još nešto u Mladosti iz Sigeca i već s 23 godine zaključio igračku karijeru.Odmah je okrenuo list i prihvatio se trenerskog posla.

- Taj dio nogometnog puta započeo sam kao trener juniora u NK Mladost Sigetec. Puno sam čitao nogometne knjige i priručnike, educirao se. Iz tih dana kao jedan od najdražih uspomena mi je plasman Mladosti među 32 ekipe u Jugokupu. Igrao je

tad sjajni Antun Havaić i ekipa. Početkom devedesetih tadašnji predsjednik Podravine, nažalost pokojni, Stanko Žnidarić pozvao me u Podravinu da budem trener prve ekipe. Prihvatio sam to, igrala se Liga mira s najboljim ekipama Sjeverne Hrvatske. Pitali su me želim li da mi nađu pomoćnika. Rekao sam da može i doveden mi je 'Franta', Mladen Frančić. Na prvom treningu mi je rekao da bi htio odraditi trening što sam mu i omogućio. I tako došla je utakmica protiv čakovečkog MTČ-a, tadašnji voditelj zapisnika Franjo Vrtulek upitao me 'Žec, koga da stavim u zapisnik?' Otišao sam pogledati u svlačionicu, a tamo vrata zatvorena. Lupam, ne otvaraju se. Vidim, idu dečki s nekom pločom prema svlačionicu i kažu da im je trener rekao da donesu. Ustvari 'Franta' se naslonio na vrata i nije me pustio unutra. Pitam upravu 'Kaj ste me smijenili', kažu nisu. Tu sam na neko vrijeme raskrstio s nogometom u Ludbregu.-

Otišao je iz Slavena u mirovinu. -U mirovini sam, ali ne mirujem. Vodio sam seniore Mladosti iz Sigeca, a sad bih i Vama zahvalio jer onda kad ste organizirali 'Sportsku večer' u Hrastovskom prišao mi je dopredsjednik Podravine Ervin Horvat s kojim sam dogovorio da preuzmem jednu od klupskih selekcija, juniore. Mislim da postoji perspektiva, iako se često koristi mantra da Podravci nisu za nogomet. Brojni su primjeri da tako nije, i neki moj cilj je da se domaćim igračima uspijemo domoći čak i višeg ranga . Ništa nije nemoguće, pa čak i da stvorimo nekog igrača za prvoligaško društvo.-

POTVRDA VRIJEDNOSTI

Put ga je odveo u koprivnički Slaven Belupo gdje je bio uz Školu nogometa.

- Tamo sam bio uz mnoge trenere. Jednom je bio seminar u Medulinu gdje je predavao Frančić. Digao sam se i rekao da ga ne mogu slušati. Poslije u Slaven Belupu također s njima kao trenerom nisam imao komunikaciju. Kao najbolje trenere koje sam tamo u dugogodišnjem radu upoznao istakao bih trenerski dvojac Kopić i Bašić. Savršeno studiozni i temeljiti. Šteta što nisu, zasad, napravili veću karijeru.-

O tome koji je nogometni događaj u njemu probudio najviše emocija Roščić nam je rekao 'Nogometne reprezentacije Hrvatske i Švicarske do 21 godine igrale su, čini mi se, u Gorici. Gledao sam na TV-u, bilo je izuzetno emotivno. Naime, četvorica igrača na terenu; Bogojević, Bistrović, Balek i Domgjoni prošli su kroz moju Školu nogometa, mislim da je jasno koliko sam bio ponosan.' Nije se Željko libio ni reći koja su mu tri najbolja igrača u povijesti nogometa našeg kraja. - Bez dvojbe kao prvi Antun Havaić. Drugi Bojan Vručina, treći Goran Borović. Svi su napravili velike karijere. Mnogi su mogli dosegnuti te visine, ali su si recimo kao neprežaljeni Sudec postavili plafone. A, mogli su ih probiti.Željko Roščić, sportska vrijednost Grada Ludbrega.

Piše: Neven Jerbić

Ludbrežani odrađuju odlične pripreme

Nogometaši Podravine u pripremnom razdoblju ostvaruju vrlo dobre rezultate. U dosadašnjim utakmicama ostvarili su same pobjede, Tehničar 3-2, Sloga Štrigova 3-2, Međimurec 2-1, Ferdinandovac 4-3. I sve to uz dolazak, zasad, samo Elvisa Sabola od zvučnijih imena. A uz odlazak glavnog kreatora igre Golubara koji je otišao u Austriju te Hercega koji se vra-

tio u Bednju. Govori to o očitoj kemiji koja je stvorena u ekipi, a što je najvažnije, zasad, nema problema s ozljedama. Okosnica ekipe u kojoj su Šmrček koji igra pripreme karijere, Kovačić koji je u najboljim igračkim godinama, Sambolec koji kad je zdrav igra pa gotovo na prvoligaškom nivou te Sabol koji daje mirnoću u sredini djeluje odlično. Dobar učinak očeku-

jemo i od Tropšeka, a i ostali mladi već daju značajan obol u igri. Do početka prvenstva još su dva tjedna, a 5. ožujka, pred početak prvenstva, održat će se i redovna godišnja Skupština kluba. Razloga za zadovoljstvo ima, mladi dobivaju šanse, pripreme se dobro odrađuju, trener Kristić je zadovoljan. Pa, onda s optimizmom u drugi dio prvenstva. Piše: Neven Jerbić

Hrvatska reprezentacija osoba s invaliditetom u lovu ribe udicom na plovak, prošlogodišnji svjetski prvaci u Mađarskoj (ekipno zlato, pojedinačno zlato, pojedinačno srebro) i kao trostruki prvaci i dvostruki viceprvaci svijeta u lovu ribe od strane Hrvatskog paraolimpijskog odbora proglašeni su 30. siječnja 2023. godine najuspješnijom ekipom Hrvatskog paraolimpijskog odbora u neparaolimpijskim sportovima za 2022. godinu. U sastavu reprezentacije bili su, kao izbornik i team manager Ludbrežanin Dražen Filipović, Željko Geček, Zlatko Poparić, Nikola Geček, Mensur Rošić, Željko Kljajić, Ivica BoninoHasan, Kristijan Kosmačin, Srećko Sieber, Dragutin Peter, Danko Bregović i Željko Bročilović. Svečanost dodjele bila je u zagrebačkom hotelu „Westin“. Iskoristili smo prigodu, zahvalili izborniku Filipoviću i priupitali koji su glavni ciljevi ove godine. - Hvala na čestitkama, hvala i Odboru koji je prepoznao naš trud. Kao reprezentaciji cilj nam je i ove godine biti među najboljima na Svjetskom prvenstvu u francuskom Touloseu gdje su vode slične našima. Aktivno se pripremamo za obilježavanje 90. obljetnice rada ŠRD Ludbreg, možda monografija, neka proslava, vidjet ćemo. Društvo je prema dokumentima koje posjedujemo osnovano 23. srpnja 1933.godine, imamo zapisnik s osnivačke skupštine, prvu kupljenu ribolovnu kartu od strane poznatog Ludbrežana Ljudevita Vrančića. Također želimo održati i snažni Kup Grada Ludbrega s više od dvadesetak ekipa. Dosta posla, nadamo se i dosta uspjeha. Sve čestitke dečkima i njihovom izborniku.

Piše: Neven Jerbić

28. veljače 2023. 15 SPORT
2
NK Tehničar
: 3 NK Podravina
Željko Roščić Mladen Balažinec

Piše: Aleksandar Horvat

Štel sam negda napraviti si hižu. Ona bi imela se kaj mora hiža imeti. Kuhnju z špajzom, blagovaonu, dnevnu sobu, spavaču sobu, dve dečje sobe, moju radnu sobu, ženinu radnu sobu, kupaonu, vešeraja, sobu za nekakve sklučajne goste, i još sobu dve za nekaj kaj se još ne zna kaj. Za tu hižu bi se morti još denes sudil za švicarske franke, a več bi bila stara prek tridesti let. A denes boravimo v tri prostorije. V glavnem. Morti smo meli sreču kaj “nismo meli sreču” nabaviti kredita. Jer nam ve nikaj ne fali. Negda su se ljudi zaleteli napraviti hižu na tri kate, za decu po celi kat, pak onda dale za ostatak familije. Denes ostaneju sami vu veliki hiži i ne naju kaj bi ze sim tim sobama, kak bi jih i komu greli i čistili. Dobro je dok hižu moreju prodati pak nabaviti menšu. A nekoje menše hižice imaju čistam drugačku sudbinu. Prepadneju do amena. Postaneju gradilište.

Dok stari ljudi hmerneju, a mladi se rasejeju po svetu v potragu za nečim “novim, velikim, lepim, bolšim, drugačkim, svetlim i obečanim”, vu vulici ostane stari grunt i stara hiža koja več nikomu ne treba. O te hiži se onda pripovedaju

Tragi v prašini

štorije pri frizerki, za šankom, na placu. O tomu kak je ta hiža negda bila siromašna ili bogata, gdo ju je obnavljal, gdo ju je zatrajal ili zakartal, kaj se je se vu tu hiži događalo, preslavilo, verestovalo, gdo se vu nji rodil, gdo je vu nji dušu otpustili, na koncu, gdo za nju ima zasluge, a gdo krivicu.

A hiža kak hiža, stoji kak je i negda stala, jedino ji glasa čuti nije. Napunjena z tišinom, čeka da vu nju čez potrti oblok v ganjk doleti kakva semenka z gacijine mahune i novo živlenje v hiži začne. Gljive, mahovine i plesen su več prevzele podruma. Pavaki besposličariju na niš koristi pavučini debeloj kak ponjava. Nikaj se vu to nemre vloviti, em su i muhe z podruma odišle za nekakvom bolšom plesnivočim. Stara brenka se rasušila, ali se na Božji milosti još drži na kupu. Stare stalaže kaj su negda nosile staklenke z zimnicom, zjapiju onakve zavinute kakve su bile za svoje mladosti, na pol hrđave. Lokot na podrumu je potrti, morti od tatovoga pajsera ili muke kakvoga bokca kaj je na jenu noč iskal kroha nad glavom. Podrum je kak nekakva kmična pečina v koji bi saki čas mogel zleteti kakov šišmiš, pustač ili sova.

Na verandi nad podrumskim vratima bršljan je prekril lepo nacifrane grede i roženice v koje je svoje zvanje i znanje vložil zdavnja pokojni cimerman. Sikam se bršljan zavlekel, pak je čez sencu došel na visoko, do sonca. Klimavi stolek i dva starinski stolci još zmisliju na jutranji čaj kaj su ga pokojnjaki sako jutro pili i fruštuko-

vali jabuku direkt z grane kaj se vu verandu naluknula. Okolo sega veter pomali preslagava suho listje. Hižna vrata, nezaklenjena, škripleju. Šeleporka visi na jenomu pantu, čini se da je negda bila zeleno pofarbana. Vu prašini drvenoga poda v ganjku ostajaju tragi, kak dok je prvi čovek hodal po Mesecu. Čak i pogled se tak nekak pomali vleče, kak čez senje, kak na drugi planeti. Malo raspelo nad zemljanim teglinom v kojem je posušeni šatirani puzavec, jena slika majke Božje i starinski lampaš. Sivi zidi su našarani z cifrastim gumenim valjkom, a na mahe z njih zbijaju oker žote fleke. Makar je na stropu obešeno prazno grlo za žarulju, lampaš sejeno naglašava svojega tožnoga sentimenta na stare, žive čase. Pavak na njemu se za saki slučaj premesti zvun vidika.

Zaškriple podnica pod korakom. Na kuhinjskim vratima kit je sprhel i otpal, pak je steklo zazvonilo. Na starinskomu kredencu prek čez pot obloka još se šepuriju dva peskarena stekla z golubekima i viticama okoli njih. Prašina je i tu našla svojega puta i na prst na debeloma je oblekla stalaže. Neko je pobral kaj mu je vredelo i spraznil kaj se dalo, samo su dve stare zmazane gemišterice, sive od prašine, nutri prehičene kak za pokoru. V kasliču je mali ključek za konzerve, polovica brusa sa nože, mali škrneclin z nekakvim prastarim semenjem i klešče za treti orehe. V dolnjem predelu, scinjani črleni lonec z belim točkama i luknjom. A na vrh kredenca z širom otprtim očima sedi, kak dlan velika dečja beba, obleče-

na v kiklicu spretno naštrikanu od zelene i žote tenke vune. Na glavnomu stolu je zbledela “cvetna” koža ze skurenim krugom od vroče rajnglice i na par mesta prerezana z nožom za kruh. Zidi zmazani, prašni i mokri, nikomu več potrebni, firunga zdrapana, v obloku napol zgoreta sveča. Na stropu odkolena deska, čez ranu na frajhi štrčiju vlati trstine.

Z ganjka se more i v sobu v koji je bračna postela, naherena i raskapčena. Vreme ju je rasklimalo i rasteplo. Na zidu nad posteljom svetli kvadrat z čavlom na vrhu. Slika pokojnjakov v najlepšim danima je opala zmed zida i sklanjice, tu su ju dograbili črvi kaj su zišli ze staroga drvenoga poda. Ramicu su zbušili, a papira na pol pojeli. Ostali su samo osmehi za koje se nemre reči komu topčno pripadaju. V ormaru su dva droteni afingeri, obešeni prek zvijene drvene štajnge, a v kutu ormara dedina rezervna bota z gumenim špincom. Na vratima ni ključa, na mestu bravice je samo luknja v koji je tenka osa zamortala svoje leglo. V kutu sobe je ostal vanjkušec kaj je opal s postele. Ne on beli, mefki i pernati na kojem bi glava mirno senjala, nego on nacifrani kaj je na posteli bil samo za ukras. Farbe su mu apšisale, napol su ga miši pojeli, posipani je z frajhom kaj se zrulila ze zida. Tak je kak zadnji trag i spomen negdašnje vesele radosti našivavanja i potlam štimanja ze svojim vrednim i spretnim delom. Z leve strane kreveta je ostal i mali nahtkaslin z napol otprtim ladicom. Negda je bil lakerani, svetešnji, a ve mu se pod lak vlaga i

plesnivoča zavlekla, zgledi kak da je gobavi. Na gornji strani je malo pokureni. Vidi se da se tu negda zdavnja sveča prehitila. V ladici leži jen sveti kipec i sfrkana krunica koju je nišče ni prebrojil letima. Valda je zadnja molitva bila za falu Božeku kaj je prehičena sveča ne zlo napravila. Vezda je tišina čez koju se čuje samo koturanje oreha na najži. Tam živi miš. Ili puh.

Do najža vodiju sprhjene štenge. Druga štenga fali. Med dve grede visi štrik za veš, a pre obločecu na drotu visiju dve počrnele leskove bote na kojima su počrnele kuke za špek i klobase. Na najži takaj ostajaju regani tragi od cokule. Tu i tam, med počene črepe je sonce čez zdigjenu prašinu scrtalo tene svetleče zrake, kak da bi bil v kakvi strogo čuvani galeriji. I zaprav, na drugem kraju najža su nekakve škrinje, gdo zna čega pune. Rad bi otpral koju, ali najpre treba strgati pavučinje... vu te čas se čez tavanski obločec začuje trubenta od debeloga črnoga auta kaj se zastavil pred hižom.

Kupci su došli. I ova stara hiža je došla do zadnjega, odišla na bobenj. Ili bu zginula i ze sobom pokopala vse skrite miše, hižne pavake, pozablene spomenke, stare slike i friške trage, ili bu za nekoga drugoga znova oživela i premenila se v nekaj “novo, veliko, lepo, bolše, drugačko, svetlo i obečano”.

28. veljače 2023. 16 ACO PIŠE...
A. Horvat 2/2023 Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 31. ožujka 2023.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.