Hg 25 13

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXIII, broj 25

27. lipnja 2013.

cijena 200 Ft

Na II. Sajam gradišćanskih Hrvata u Bortu pozvani su i Hrvati iz Zalske županije

Foto: Timea Horvat

27. lipnja 2013.

2

„Glasnikov tjedan”

Komentar

Nitko se neće zalagati umjesto nas Narodnosna strategija posebnu pozornost mora posvetiti proširenju uporabne mogućnosti narodnosnih jezika – reče uz ostalo zamjenik državnog tajnika za narodnosne i civilne veze u svom izlaganju na jednom nedavnom skupu.

Nije potrebno posebno dokazivati koliko su identitet i jezik usko povezani, stoga se posebno radujem da se proširenju uporabnih mogućnosti narodnosnih jezika pridaje istaknuto mjesto pri izradbi buduće strategije u čiju će izradbu biti uključene i državne narodnosne samouprave i civilne udruge.

Baš zbog narečenoga, iznimno je važno razmišljanje i promišljanje ostvarivanja zakonom zajamčenih prava prema odredbama koje će stupiti na snagu na idućim općim izborima za narodnosne samouprave 2014. godine. To više što se ostvarivanje prava s jedne strane vezuje za određeni broj pripadnika narodnosti u danom naselju prema posljednjem popisu pučanstva, a s druge ovisi o samoj narodnosnoj zajednici, odnosno njezinoj inicijativi, njezinom zalaganju.

Primjerice, u naseljima gdje broj popisanih pripadnika narodnosti prigodom popisa pučanstva dostigne omjer od 10%, samouprava naselja, na molbu mjesne narodnosne samouprave koja djeluje na području pod njezinom nadležnošću, obvezatna je osigurati da se njezine uredbe, oglasi osim na mađarskom objave i na jeziku narodnosti, da obrasci koji se rabe tijekom postupka u javnoj upravi budu dostupni i na materinskom jeziku narodnosti, da se natpisi ploča s nazivima javnih ureda, ili organa koji obavljaju javne usluge, ili obavijesti koje se odnose na njihov rad, osim na mađarskom jeziku i načinu pisanja, s istim sadržajem i u istom obliku, mogu čitati i na materinskom jeziku narodnosti, te da se natpisi ploča s nazivom mjesta i ulica, osim na mađarskom jeziku i načinu pisanja, s tradicionalnim narodnosnim nazivima, u nedostatku toga s istim sadržajem i oblikom kao na mađarskom jeziku, mogu čitati i na materinskom jeziku narodnosti.

Iz narečenoga se vidi da su posrijedi vrlo važna prava za očuvanje i njegovanje materinskog jezika.

Međutim isto tako svima nam mora biti jasno i to da se ona mogu ostvariti samo na molbu narodnosne zajednice, narodnosne samouprave, udruge, ustanove ili pak samih pripadnika narodnosti.

Nitko se neće zalagati umjesto njih, umjesto nas.

S. B.

HRVATSKI GLASNIK

Već duže vremena s nekolicinom istomišljenika, koji se i javno očituju, pišemo i zaključujemo kako je politički, kulturni i društveni prostor Hrvata u Mađarskoj nerazvijen i atomiziran, a to su nedavno zaključili govoreći o svojoj narodnosnoj stvarnosti i na jednom forumu Hrvati u Vojvodini.

Djeluje se isključivo u granicama svoga sela. Hrvatska državna samouprava imala je priliku prije nekoliko godina prihvatiti svoj nacrt strategije

hrvatski, a ni ostale sudionice ne briljiraju u znanju hrvatskoga jezika. Živimo u doba egalitarizma postmoderne, čitam ovih dana riječi uglednoga hrvatskog intelektualca. U doba egalitarizma vrijednosti, dehijerarhizacije vrijednosne okomice, koja isključuje i niječe bilo kakvu važnost intelektualca u postmoderno doba. „Istine“ nude duboko ispolitizirani sudionici i stvaratelji društveno-povijesnih tijekova, u prvom redu opravdavajući vlastite postupke.

Danas je više nego moderno govoriti o Je li nam jednako važna tome i prihvaćati strategije…, europske, samouprava i djelatnost u mjesne, narodnosne, civilne… određivati selu u kojem živi pedeset Hrvata i u selu gdje ih ima sadržaje koji će pokušati dati odgovore. Što, još osamsto? Je li nam jedzapravo, želimo od hrvatskoga političkog, nako važna knjiga na hrvatškolskog, društvenog, kulturnog, samouprav- skom jeziku o nama ili je nog, institucionalnog, medijskog i inog pro- stavljamo u isti koš s knjistora u Mađarskoj – recimo bar do 2020. gom na mađarskom jeziku?

Sve su nam izložbe jednake, godine. svi studenti jednako pametni, sve diplome iste. Svi razvoja Hrvata u Mađarskoj, koju je pred političari jednako znaju politizirati. Je li njezinu Skupštinu, po njezinoj narudžbi, nam svejedno tko se upisuje u hrvatsku podastro Znanstveni zavod Hrvata u školu i što se radi u hrvatskome jezičnom Mađarskoj. Nije to učinila, iako ni danas taboru? Je li nam svejedno da dobitnike ne mogu dokučiti iz kojih razloga. srednjoškolske stipendije u vrijednosti Pojedini njezini dužnosnici je iščitavaju, domalo dva milijuna forinti ne srećemo ali tek djelomično, a ne cjelovito. Danas na društvenoj sceni? Što je važnije količije više nego moderno govoriti o tome i na ili kakvoća? Izgubili smo se u prevlaprihvaćati strategije…, europske, mjesne, davajućim folklornim sadržajima, koji narodnosne, civilne… određivati sadrža- krase civilnu sferu Hrvata u Mađarskoj. je koji će pokušati dati odgovore. Što, U profesionalnoj sferi ovdašnjih Hrvata, zapravo, želimo od hrvatskoga politič- ustanovama i tijelima, HDS-ovim tvrtkakog, školskog, društvenog, kulturnog, ma radi, reklo bi se na plaći je, domalo samoupravnog, institucionalnog, medij- dvjesta osoba. Oni bi „mogli” biti predskog i inog prostora u Mađarskoj – reci- vodnici manifestativnog djelovanja i mo bar do 2020. godine. Jer ako zacrta- osmišljavanja društvene scene Hrvata u mo želje i ciljeve, onda možemo djelova- Mađarskoj, uz njeno institucionalno ti s namjerom njihova ostvarivanja. Onda osmišljavanje tamo gdje «hrvatskih» nam se ne može dogoditi da na natjecanju ustanova nema. Možda bi i to pomoglo. ljepote, na izboru najljepše Hrvatice u Mađarskoj pobijedi djevojka koja ne zna Branka Pavić Blažetin

„

”

KANIŽA, PTUJ, VARAŽDIN – Povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju, varaždinski Trkački klub „Marathon 95” 1. srpnja organizira Europski maraton. U simboličnoj utrci u nedjelju, 30. lipnja, sudjelovat će 28 trkača (prema broju članica Europske Unije) iz gradova prijatelja: Varaždina i Ptuja te Čakovca i Kaniže. Trkači iz Slovenije i Hrvatske, pojačani družinom iz Zagreba koju predvodi hrvatska trkačka legenda i rekorder u maratonu i polumaratonu Drago Paripović, krenut će iz Ptuja u 11.30 i proći kroz općine Cestica, Petrijanec i Sračinec. Trkači iz Međimurja i Mađarske krenut će iz Kaniže u 9.30 i proći kroz općine Donji Kraljevec, Mala Subotica, Čakovec, Nedelišće. Oko 16 sati dvije će se skupine susresti kod dravskog mosta u Varaždinu i zajedno trčati tamošnjom ulicom. Tako će se spojiti četiri grada i tri države. Pokrovitelj je Europskog maratona predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, a organizaciju međunarodne utrke povodom ulaska Hrvatske u EU podržala je Delegacija Europske Unije u Hrvatskoj.

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

3

REPUBLIKA HRVATSKA VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U MAĐARSKOJ Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Mađarskoj, sukladno člancima 33. i 35. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12) i Odluci predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske o raspodjeli financijskih sredstava namijenjenih hrvatskoj manjini u inozemstvu za 2013. godinu (Klasa: 023-01/13-01/06, Urbroj: 53713-02)

• Presliku financijskog izvješća o poslovanju pravne osobe u 2012. godini (ukoliko je pravna osoba aktivna duže od godinu dana) • Presliku Plana i programa rada za 2013. godinu • Potvrdu o registraciji udruge ili ustanove hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu

raspisuje

• Materijali, publikacije, novinski članci i ostala dokumentacija koja ilustrira rad prijavitelja • Preporuke (npr. jedinica lokalne uprave i samouprave, tijela državne uprave, institucija u zemlji i inozemstvu, drugih donatora) • Obrazac izjave o partnerstvu (word format) ukoliko se program/ projekt provodi u partnerstvu

JAVNI NATJEČAJ za prijavu programa i projekata udruga i ustanova hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2013. godinu 1. VRSTE FINANCIJSKIH POTPORA Na natječaj se mogu prijaviti sve pravne osobe čija je djelatnost vezana uz nadopunjavanje i zadovoljavanje općih i javnih potreba hrvatske manjinske zajednice u inozemstvu kao što su: • aktivnosti hrvatskih organizacija u ostvarivanju zajamčenih manjinskih prava (očuvanje hrvatskoga jezika, identiteta i kulturne baštine, obrazovanje i informiranje) • aktivnosti hrvatskih organizacija s ciljem razvoja manjinskih medija i djelovanja manjinskih institucija Napomena: Iz ovih sredstava nije predviđeno financiranje programa i projekata prijavljenih od organizacija ovisnih o bilo kojem političkom usmjerenju ili stranci.

2. UVJETI ZA PRIJAVU Na ovaj Natječaj se mogu prijaviti sve udruge i ustanove hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu koje udovoljavaju sljedećim uvjetima: • registrirane su i posjeduju uredno prijavljen poslovnik o radu, statut ili neki drugi odgovarajući dokument iz kojeg je razvidno čime se organizacija bavi • ne obavljaju poslove iz djelokruga tijela državne uprave • aktivno i kontinuirano djeluju • programi i projekti koje provode od posebnog su interesa za opće/javno dobro te usmjereni na stvarne potrebe hrvatske zajednice u inozemstvu • imaju ljudske i materijalne resurse potrebne za provedbu prijavljenih programa i projekata; • vode transparentno financijsko poslovanje.

Napomena: Provođenje projekta/programa u partnerstvu je poželjno, ali nije obvezno.

3. SADRŽAJ PRIJAVE Sve zainteresirane pravne osobe dužne su svoje programe/projekte prijaviti na propisanim obrascima uz detaljan opis programa/projekta koji prijavljuju za dobivanje financijske potpore iz državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Prijava mora sadržavati: • Opisni obrazac prijave (word format) • Obrazac proračuna (excel format) • Obrazac životopisa – Europass (word format) voditelja/ice programa/projekta s datumom i potpisom • Presliku poslovnika o radu, statuta ili nekog drugog odgovarajućeg dokumenta iz kojeg je razvidno čime se organizacija bavi

Neobavezna dokumentacija:

Napomena: Obrasci za prijavu dostupni su za preuzimanje na internetskoj stranici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti http://hu.mvp.hr 4. NAČIN I ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Obvezne obrasce popunjene na hrvatskome jeziku i propisanu dokumentaciju potrebno je poslati isključivo poštom, uz napomenu „Prijava na natječaj”: Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Budimpešti, Munkácsy Mihály u. 15, 1063 Budapest ili Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Pečuhu, Ifjúság u. 11, 7624 Pécs (isključivo za udruge i ustanove s područja Baranjske, Bačko-kiškunske i Šomođske županije) Krajnji rok za prijavu na natječaj je 1. rujna 2013. godine.

5. PRIJAVE KOJE SE NEĆE RAZMATRATI • dostavljene nakon roka za podnošenje prijava • nepotpune ili sadrže odstupanja ili dijelove koji nisu u skladu s natječajem i dokumentacijom za prijavu • nisu napisane na propisanom obrascu za natječaj te su podnesene na drugi način, suprotno uvjetima ovog Natječaja • obrasci za prijavu nisu čitko i u cijelosti popunjeni, odnosno napisani na računalu.

6. ODABIR I NAČIN PROCJENE PRIJAVA Povjerenstvo pri nadležnom Veleposlanstvu Republike Hrvatske će razmotriti pristigle prijave i prema kriterijima navedenima u točki 2. javnog natječaja dati prijedlog odluke za financijske potpore.

Veleposlanik će, sukladno prijedlogu Povjerenstva i raspoloživim sredstvima, donijeti Odluku o raspodjeli sredstava za prihvaćene programe/projekte.

7. OBAVIJEST O DONESENOJ ODLUCI O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava projektima/programima u sklopu natječaja bit će objavljena na internetskim stranicama nadležnog Veleposlanstva Republike Hrvatske u inozemstvu, kao i na stranicama Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Klasa: 016-02/13-07/57 Urbroj: 521-HUN-01-13-02 Budimpešta, 5. lipnja 2013. godine.

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

4

II. Sajam Gradišćanskih Hrvatov u Borti Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću (Austriji) spojeno s Djelatnom zajednicom hrvatskih komunalnih političarov u Gradišću (takaj u Austriji) su 8. junija, u subotu, zvali na II. Sajam Gradišćanskih Hrvatov, ovput u gradski park Borte (Oberwarta), kade su posjetitelji mogli pogledati ponudu kih dvajset štandov i gradišćanskohrvatskih naselj (Austrije, Ugarske i Slovačke), a svoje produkte, izdanja, narodnu nošnju su predstavili i Hrvati iz Zalske županije. Ova manifestacija bila je ljetos po redu jur druga, za televizijskom emisijom „Lijepom našom“ HRT-a, snimanom u Šopronu, ka je potekla pod geslom „480 ljet Gradišćanski Hrvati“. U šarenom kulturnom programu na pozornici su se minjale različite folklorne grupe u pratnji sviračev i tamburaških sastavov, a večer i specijalno slavlje Gradišćanskih Hrvatov u dotičnom gradu zatvorio je popularni zabavni bend Srebrna krila iz Hrvatske, na 25. pop-rock festivalu.

Petar Mogyorósi i Leo Radaković u ime organizatorov su pozdravili Gradišćance Predlani u Koljnofu su se prvi put strefili gradišćanski sajmari, po ideji Koljnofca Petra Mogyorósija, koga smo i ovput zatekli u ulogi koordinatora. – HKD u Gradišću je jedno od najvećih ter najčvršćih društav i zato smo došli na njih u organizaciji, kad jur na početku smo mislili da ne bi bilo dobro, ako bi ov sajam zastao samo na jednom mjestu. Sad smo u jako lipom parku u centru Borte, priredbi smo srićno dodali i pop-rock festival, tako će nam i večer održati nekoliko presenećenj. Cilj Sajma je svakako da idemo van od naših sel, da pokažemo naše sve vridnote, ne znamo dokidob ćemo mi Hrvati još živiti ovde, ali jedno je već sigurno, moremo dokazati da smo ovde 480 ljet – je rekao Koljnofac i bižao dalje za organizatorskimi posli. U jednom veselom nuglju su se našli Narda,

Petrovo Selo, zalski Hrvati tako da nije bilo pitanje hoće li se kušati petrovisko žgano, črljena i bijela nagradjena vinska kapljica od Sumartonca Lajoša Vlašića ali nardanski kolač. Andraš Handler, predsjednik Društva Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, se je turobio na Sajmu, ali ne jako: – Mislim da smo se dobro molili kad je nas i godina obašla. Meni je malo i tužno biti ovde kad sam opet dobio dokaz na to da smo jako razvučeni u Gradišću. Tako kako u Petrovo Selo ne dojdu na fešte, priredbe iz sjevera, tako i sad se točno vidi da nisu došli svi. Većinom su ovde iz sridnjega i južnoga Gradišća. Jako malo je ovde izlagačev i sel iz sjevera, no to ništ’ ne umanjuje važnost ove priredbe, da su Gradišćanci ovde na okupu, da se dobro ćutu u jednom jako lipom ambijentu, i mislim da će biti uvečer vrhunski i koncert. Narodne nošnje, molitveniki, gusle, grbi, pisanice u košari, bobice, razglednice, stare slike, pinezi (pengővi), pjesničke zbirke, ukrasi za kinčenje, keramike – svega je bilo na svi tri štandi.

Ladislav Gujaš, predsjednik Društva Horvata kre Mure, je ovako objasnio, kako je zašla velika delegacija zalskih Hrvatov med Gradišćance u Bortu: – Prije nekoliko godina u jednoj suradnji s Petrovišćani, stupili smo u kontakt s Gradišćanskim Hrvatima iz Austrije u jednom projektu, sam

izvor ovoga posjeta je taj projekt u kojem mi radimo. Tako i mi čekamo uz Petrovišćane i druge Gradišćanske Hrvate iz Austrije i Slovačke na našu priredbu „Vino i tambure“, koja se održava 24. kolovoza u Sumartonu.

Nama je drago, što smo prvi put ovde i pokušavamo proširiti tu suradnju. Želimo organizirati i manifestaciju 30. junija pod naslovom „Dobro došla, Hrvatska!“ i tamo isto tako čekamo predstavnike Hrvata iz Slovenije, Austrije, Slovačke, Italije, Rumunjske i Ugarske da bi zajedno proslavili ulazak Hrvatske u Europsku Uniju.

Pinkovčani su nudjali razne proizvode iz tikvenoga ulja, Nova Gora je vekšinom donesla svoje slike na sajam. Borta na sredini svojega štanda sa slikom Dvojezične gimnazije je naglasak stavila na većjezična izdanja kot i Stinjaki. Iz Dolnje Pulje je Jelka Perušić nukala cedejke, DVD-je, pjesmarice, vijence, levandu u maloj vrići, i likerije, žgano ravno iz Slavonije. Mali i Veliki Borištof ter Filež,

Mladi folkloraši iz Zale

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

Nastup koljnofskoga tamburaškoga sastava „Lipotice“ Vulkaprodrštof sprohadjali su umjetničku liniju s tipičnimi predmeti u prodavanju, za šopronskim štandom su stajala kola ka će se vrijeda ganuti na put „Po stazi naših starih“.

Umočani isto tako su nudjali rukotvorine kot med, a košara zelenjev je povidala kako su kajkavski Hrvati marljivi poljodjelci. Stare igračke i igranje je oživio na licu mjesta Joško Jurinković, predsjednik Hrvatske samouprave, ki se je oduševio: – Meni se jako vidi drugi sajam Hrvatov, ovde se more još i tričetiri jezike čuti, a ovo je jako drago meni. To mi dojde najzad, kako su moji starji pred bojem mogli dojt na sajam prvo s konji, u Novo Mesto, Željezno prodavati zelenje.

Onda su se na tri jeziki pominali ljudi, meni je to velika nostalgija. Naši preci su svenek zelenje sadili pak pšenicu, kukoricu. Zaran dobivamo papriku, mrkvu, zelera i sada se nosi na pijac u Šopron, od toga žividu kod nas jedni. Donesao sam i rukom napravne igre ke sam ja napravio, iako dica ne igradu jur ove tradicionalne igre, ja im morem pokazati, kako smo se mi s njimi u ditinstvu zabavljali. Turistički savez Trajštofa je prvenstveno s prospekti, izdanji krasio svoj stol.

5 Sunce sviti, imamo ča piti, ča jisti, neka nam je lipo i da se veselimo skupa! U susjedstvu Hrvatov iz Slovačke zvanaredno šareni i bogati stol Bizonjcev nismo mogli nek tako obajti. – Mi smo donesli gastronomiju našega sela, nažalost, mi nimamo kulturne produkcije, nimamo knjig, zato su naše žene spekle pogače, kolače. Doprimili smo lekvar s friških jagodov, črišnjov iz prvoga protulićnoga kuhanja. Marmeladu od bazge je skuhala jedna druga Bizonjka, i to smo donesli. Ovi stari predmeti su od nas s doma, kad smo gradili naš stan, našli smo staro dugovanje, pak svenek rado predstavljamo da budu vidili i mladji, kako su živili naši starji. Jako nam se je vidilo u Koljnofi na sajmu predlani, zato smo došli da i sad vidimo Hrvate iz drugih sel. I onda smo obogaćeni domon pošli i dobro smo se ćutili, zato se ufamo da će to tako biti i ovput – rekla je Aniko Ambruš.

Leo Radaković, parlamentarni zastupnik u Austriji, načelnik Pinkovca i predsjednik Djelatne zajednice hrvatskih komunalnih političarov, ki je bio jedan od organizatorov

Ovde su još bili Bečani, Hrvati iz Požuna.

Rade Janković, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj, je objasnio da ljetos su jedan štand napravili pod nazivom Požun, za sva četira hrvatska sela, ionako se blizu nalazu dotičnoga grada. – Mi smo donesli uglavnom ča smo tiskali, naše publikacije, novine, knjige, sve na hrvatskom jeziku, kot cedeje, tamburaških sastavov, zborov. U zadnja ljeta skoro sva društva su napravila svoj glazbeni produkt. Sve skupa imamo osam folklornih grup, ča ni tako malo na četira sela u Slovačkoj. Dobro je da se ovakovo ča načinji, na ta način moru viditi i drugi ljudi ča djeladu u pojedini seli i važno je svenek Jedan od najlipših i najbogatijih štandov da se bolje upoznamo.

Foto: Lajoš Vlašić Ovako je bilo veselo okolo petroviskoga štanda

ovoga velikoga skupa Hrvatov i večernjega koncerta, držao je važnim napomenuti da se je već društav skupa trudilo za uspjeh toga dana, a tim su pokazala da hrvatska narodna grupa u Gradišću ni rascipana, razdvojena, nego da zna premda je toliko društav i skupa djelati i prezentirati se svim gostom u Borti. – Cilj nam je da naše ljude ki nimaju toliko s hrvatskimi ćuti, senzibiliziramo za naše probleme, da vabimo za dobar odnos prema manjinam, narodnoj grupi, a zato su ove prilike idealne. Tako smo još doznali da u Borti sajmi imaju svoju povijesnu tradiciju, jer prik sto ljet se ovde održavaju sajmi svaku srijedu.

Uz tamburaške sastave i brojne folkloraše kako bi bilo drugačije nego veselo, uz razne užitke, razgovore i pozdrave. K tomu se je kot plus priključio i večernji pop-rock festival s Vladom Kalemberom ki je ljeta dugo išao k nam, i njegovo ime je jur najpr garantirao odličnu zabavu.

- Tiho -

6

27. lipnja 2013.

HRVATSKI GLASNIK

U povodu 125. obljetnice smrti

Izložba i spomen-predavanje o životu i djelu biskupa Ivana Antunovića u Kalači «Život da mi bude Krist» Kalačka nadbiskupska riznica, u suradnji s Hrvatskom samoupravom grada Kalače, u povodu 125. obljetnice smrti biskupa i velikoga kalačkog prepošta Ivana Antunovića (1815–1888) priredila je prigodnu izložbu «Život da mi bude Krist», koja je 6. lipnja 2013. svečano otvorena u nekadašnjoj kanoničkoj kuriji, danas Kući Istvána Katone i Nadbiskupskoj riznici. Na otvorenju se okupilo pedesetak poštovatelja lika i djela biskupa Antunovića, kalačkih Hrvata, uzvanika i gostiju iz Subotice. U okviru spomen-sjednice održano je i izlaganje Andrije Anišića, župnika župe Svetog Roka iz Subotice, temeljeno na doktorskome radu koji je obranio 23. travnja ove godine na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon srdačnih pozdravnih riječi, izložbu je otvorio kalačko-kečkemetski nadbiskup dr.

Balázs Bábel. Obraćajući se nazočnima, posebno generalnoj konzulici, gostima iz Subotice i braći hrvatske narodnosti, uz ostalo reče kako je Ivan Antunović bio istaknuta osobnost svoga vremena, zato ga se i prisjećamo.

– Njegov značenje bilo je u tome što, iako nije poznavao koncil, jer ga nije ni mogao poznavati, na neki način shvatio je znakove vremena, te ih usporedio s evanđeljem.

Njegovo je geslo bilo: Sve za narod, vjeru i riječ svoju. Riječ ne znači svakodnevne riječi, Ivan Antunović rođen je u Kunbaji 19. lipnja 1815. godine, a umro 13. siječnja 1888. u Kalači. Kalački kanonik i naslovni biskup bosonski bio je pokretačem narodnoga preporoda podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u južnoj Ugarskoj, istaknuti društveni djelatnik, pisac i publicist. Za svećenika je zaređen 1838. godine, od 1842. do 1859. bio je župnik u Aljmašu, a 1876. imenovan naslovnim biskupom bosonskim. U Kalači 1870. pokreće Bunjevačke i šokačke novine, a 1882. u Beču tiska Razpravu o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom, vjerskom, umnom, gradjanskom i gospodarskom.

Bački Hrvati 8. svibnja 2001. godine u nekadašnjoj kanoničkoj kuriji u Kalači otkrili su mu spomen-ploču u povodu 125. obljetnice njegova imenovanja naslovnim biskupom. Isto su učinili i aljmaški Hrvati postavljanjem spomen-ploče na župnom dvoru. Otada svake godine u Kalači u kolovozu, a u Aljmašu u studenome prisjećaju se duhovnog vođe podunavskih Hrvata, njegova života i djela. U izdanju Hrvatski književnici u Mađarskoj, u nakladi Hrvatskoga znanstvenog zavoda u Pečuhu i budimpeštanske Croatice, 2002. objelodanjena su i dva djela: Život i rad biskupa Ivana Antunovića narodnog preporoditelja te najvrednija knjiga podunavskih Hrvata u 19. stoljeću, njegova Razprava o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom, vjerskom, umnom, gradjanskom i gospodarskom.

nego navješćivanje Božje riječi, koja je postojanija od neba i zemlje jer, kako Isus reče: ‘Nebo i zemlja će proći, moje riječi neće’. Svećenici i biskupi, u svagdašnjim vremenima, prevode ove riječi i postaju Isusovim glasnicima naviještajući vječno evanđelje. Za nas su važna njegova djela, socijalna osjetljivost, što je čini se, posebno sada u vrijeRazgledavanje izložbe – posjetitelji iz Kečkemeta i Santova me pape Franje, bilo suvremeno i onda i sada – reče uz ostalo posvetio je prikazu modela opstanka i napretnadbiskup Bábel naglašujući kako je ova spo- ka naroda u djelima Ivana Antunovića, te men-sjednica i izložba poučna i zbog toga što otkrio kako je on u središte svoga pastoralnog se prisjećamo biskupa hrvatskoga podrijetla. djelovanja stavio brak i obitelj kao temeljne i Na kraju je završio s pozdravom na hrvat- najstarije institucije društva, a onda i Crkve.

Kao temeljne sastavnice istaknuo je promicaskom jeziku: Hvaljen Isus i Marija.

Okupljene je pozdravila voditeljica nadbi- nje vjersko-ćudorednog učenja, vjersko-ćudoskupske riznice Adél Lakatos, koja je priredi- rednu obnovu braka i obitelji, narodni prepola prigodnu izložbu o životu i djelu biskupa rod, prosvjetu, gospodarski napredak, slogu i Ivana Antunovića. Ona je među uglednim udruživanje. Kako uz ostalo reče, napredak gostima, uz nadbiskupa, pozdravila generalnu bunjevačko-šokačkih Hrvata u južnoj Ugarkonzulicu Republike Hrvatske u Pečuhu skoj (Bačka) zahvaljujući djelovanju Ivana Ljiljanu Pancirov, te predstavnike Katoličkog Antunovića prepoznatljiv je u vjerskom, kulinstituta za kulturu, povijest i duhovnost turnom, društvenom i gospodarskom smislu, «Ivan Antunović» iz Subotice, mons. Stje- a njegovi prijedlozi za život u braku i obitelji pana Beretića, dr. Ivicu Ivankovića Radakova mogu biti poticajni i danas.

Gosti iz Subotice darovali su nadbiskupu i dr. Andriju Anišića.

S naslovom „Vjersko-moralna obnova desetak izdanja Instituta «Ivan Antunović» za braka i obitelji – model opstanka i napretka nadbiskupijsku knjižnicu.

Svojim pjevanjem svečanost su uljepšali naroda u djelima Ivana Antunovića” izlaganje je održao dr. sc. Andrija Anišić, pročelnik Ženski pjevački zbor «Ružice» i Muški zbor Izdavačkog odjela Katoličkog instituta za kul- «Dobri prijatelji», koji su otpjevali dvije marituru, povijest i duhovnost «Ivan Antunović» janske pjesme na hrvatskome jeziku.

Na izložbi su predstavljeni dokumenti o iz Subotice. Njegovo predavanje o velikom preporoditelju bačkih Hrvata – Bunjevaca i školovanju i svećeničkom djelovanju Ivana Šokaca, na mađarski jezik prevodio je mons. Antunovića, zatim neka njegova rukopisna i Stjepan Beretić, župnik subotičke stolne tiskana djela, te slike osoba koje su vezane za crkve Svete Terezije. Anišić je izrazio radost njegov život i djelovanje, jednako tako i da svoje izlaganje može održati upravo u bunjevačka i šokačka nošnja i druge zanimljiKalači gdje je biskup Antunović živio i radio, ve pojedinosti koje osvjetljuju njegov životni svojom molitvom i neumornim radom širio put i djelovanje. Izložba je sastavljena na Kristovo evanđelje, ljubav prema svome temelju izvora i dokumenata Kalačke nadhrvatskom narodu i milom rodu bunjevačkom biskupijske knjižnice i pismohrane, ali i iz i šokačkom, te prema drugima s kojima je nekih bačvanskih naselja od hrvatskih ustanoživio i radio. Andrija Anišić svoje predavanje va i pojedinaca. Tako su primjerice bunje-

27. lipnja 2013.

HRVATSKI GLASNIK

Prigodno izlaganje održao je Andrija Anišić iz Subotice

otac svojih vjernika. Takav dušobrižnički pristup sačuvao je i poslije kada je kao kanonik prešao u Kalaču, gdje je u raznim uredima središnje ustanove Kalačko-bačke nadbiskupije obavljao različite dužnosti. O tome svjedoče njegovi duhovni književni radovi na mađarskom i hrvatskom jeziku, odnosno na bunjevačkoj ikavici, koje je izdavao i širio o svome trošku. Njegov je karitativni rad također bio znatan. O tomu svjedoči da je on svoj imetak trošio na siročad, a osobito je pomagao školovanje učenika» – stoji uz ostalo u prikazu izložbe, čiji su se priređivači poslužili Antunovićevim djelom «Slike svjetla i sjene na području pastoralnog djelovanja», koje je objavljeno 1880. godine. «U tom djelu Antunović uz biografske podatke govori i o svome svećeničkom i crkvenom životu. Neka njegova zapažanja i misli aktualna su i danas.

U prikazivanju njegova životnog puta navedeni su navodi iz toga djela.»

Privremena izložba može se posjetiti do 31. listopada u Nadbiskupskoj riznici u Kući Istvána Katone u Hunyadievoj ulici 2, od utorka do nedjelje, između 9 i 17 sati.

Tekst i slika: S. Balatinac

vačku nošnja i molitvenici posuđeni od garske Hrvatske samouprave, a santovačka šokačka nošnja od Hrvatske osnovne škole i Santovkinje Marice Velin Žužić.

«Ivan Antunović bio je Hrvat-Bunjevac.

Njegov cijeli život odlikovala je duboka vjera koju je primio u svojoj obitelji i u svom “milom Rodu”. Postojana vjera bila mu je čvrst temelj tijekom čitavog njegova svećeničkog djelovanja i u vrijeme kada se ravnodušnost prema vjeri u svijetu sve više širila.

Taj tijek ubrzan je društvenim promjenama koje su uslijedile nakon događanja 1848/1849. godine. ‘Izbjegavanje’ Crkve od strane visokoga staleža i intelektualaca po gradovima utjecalo je i na običan puk po selima. Često se moglo čitati u tadašnjim novinama kako su seoske crkve sve praznije.

Antunović je živio u vremenima kada su i o svećenicima, kritizirajući ih, govorili da svoju dužnost obavljaju više kao ‘činovnici’, a ne kao pastiri.

Naprotiv, Antunović je pokazao dobar primjer: tijekom dva desetljeća svoga župnikovanja u Dokumenti, rukopisi, tiskana djela biskupa Antunovića Aljmašu bio je pravi duhovni

Dio okupljenih

7 POMURJE – Uprava za vode zapadnog Zadunavlja još 2011. godine dala je izraditi projekt za obnovu nasipa kod Mure, koji se ostvaruje u sklopu državnoga projekta za zaštitu od poplava. U prvom dijelu projekta izrađen je studij izvodljivosti, raščlamba utjecaja na okoliš te razna mjerenja, a u drugom će dijelu obaviti radove oko obnove. U sklopu projekta povisit će i proširiti nasip uz Muru u dužini 33 kilometra, te obnoviti 21 branu. Obnova obuhvaća dionicu duž grada Letinje i naselja Ratka, Serdahel, Mlinarci i Kerestur. Ukupna je vrijednost ulaganja pet milijardi forinti. Prema očekivanjima projekt će se završiti 2015. godine.

ZAGREB – Agencija za odgoj i obrazovanje sedmu godinu zaredom organizirala je stručno usavršavanje za poučavatelje pripadnika hrvatske nacionalne manjine, iseljenika i Hrvata u BiH koji diljem svijeta poučavaju hrvatski jezik i kulturu djeci hrvatskih državljana, odnosno djeci kojima je hrvatski obiteljski jezik. Ovogodišnji stručni skup održava se od 1. do 6. srpnja 2013. godine u Malom Lošinju, a sudjelovat će mu gotovo stotinu odgojno-obrazovnih radnika iz Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Italije, Kanade, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije (Vojvodine) i Švedske. Iz Mađarske skupu sudjeluje tridesetak odgajatelja iz vrtića u kojima se odvija odgoj i na hrvatskom jeziku te iz škola u kojima se hrvatski jezik predaje u predmetnoj satnici. Predavači i voditelji radionica jesu stručnjaci (sveučilišni profesori, savjetnici Agencije, učitelji, praktičari) iz područja hrvatskoga jezika, književnosti, povijesti, geografije, vjeronauka, umjetnosti, biologije. Rad je organiziran u obliku predavanja, radionica i terenske nastave uza stručno vodstvo.

NARDA – Hrvatska samouprava i Seoska samouprava Narde srdačno Vas pozivaju na Dan Hrvatov, 7. julija, u nedilju u 14. 30 uri, na svetu mašu, pod šatorom na dvoru Kulturnoga doma. Potom slijedi kulturni program s KUD-om Mladost iz Odre (Zagreb), KUD-om iz Donje Voće, KUD-om Mura iz Murskoga Središća, mišanim zborom Djurdjica iz Sambotela, jačkari iz Čembe, zborom iz Narde i tamburaškim sastavom, takaj iz Narde. Za večerom (za goste) u 18 uri, se začme Hrvatski bal.

HRVATSKI ŽIDAN – Vojniki, policajci, ognjogasci hodočastu 7. julija, u nedilju, do kapele Peruške Marije, kade se u deset uri začme trojezična maša. Glavni celebrant će biti Tibor Berta, u zastupničtvu Katoličke taborske biškupije, skupa s domaćim farnikom Štefanom Dumovićem. Shodišće se organizira pod pokroviteljstvom dr. Csabe Hendea, ministra obrane, i Bertalana Harangozoa, peljača Vladinoga ureda u Željeznoj županiji.

27. lipnja 2013.

8 Na putu k umjetnosti

Grga Silović U nizu pod naslovom Na putu k umjetnosti želim predstaviti mlade nadarene osobe iz Podravine koji zavređuju da se piše o njima i da se s tim priznanjem potaknu na daljnji rad ubuduće.

Među tu malobrojnu skupinu mladića Podravaca pripada Grga Silović, student povijesti na Sveučilištu u Pečuhu. Roditelji su mu podrijetlom iz Potonje i Novog Sela, sada žive u Barči.

Ovaj 24-godišnji momak već se u gimnaziji počeo baviti grafikom i marljivo pohađao gradsku radionicu svoje profesorice likovne umjetnosti. Omiljena mu je tema priroda u Podravini, i to Drava i njezina obala, rijetko vidljive ptice i biljke toga kraja. Najveći mu

HRVATSKI GLASNIK

Pozivnica Program organizira: Bizonjsko hrvatsko društo

Dan žetve u Bizonji 29. juni 2013. (subota) u 13 uri Program počinje u 13 uri. Prikupljanje je u kulturnom domi i skupa idemo na polje.

Na putu pratit ćeju nas Čunovski bećari.

Nastupaju: Kemljanci, jačkari i tamburaši iz Staroga Grada, naravno, i naša dica i naši tamburaši.

U 16 uri će biti sveta maša, zatim kulturni program na dvoru Pizzerie La Grande.

Navečer na fešti sviraju sastav Sárarany i Andras Terc. Željimo Vam ugodnu zabavu!

izazov čini zadatak kako se može crno-bijelom grafikom predati osjećaj žive prirode.

Njegovi radovi izgledaju vrlo jednostavni, a ujedno i vrlo točno izrađeni do svakih sitnica.

Grga Silović iduće godine završava svoje studije i aktivno uči hrvatski, materinski jezik svojih predaka.

Tomislav Bunjevac

ZALAVÁR – U povodu 1150. obljetnice dolaska slavenskih kršćanskih vjeroučitelja Ćirila i Metoda na područje Panonije, uz čije se ime veže postavljanje temelja slavenske književnosti i nastajanja prvoga slavenskog književnog jezika, Glavnogradska slovačka samouprava uz materijalnu potporu slovačke države dala je postaviti spomenik koji je posvećen 22. lipnja 2013.

Trenutak za pjesmu Zlatan Stipišić-Gibonni Projdi vilo Projdi vilo mojin verson Niz kadene od sarca mog Niz kadene od sarca mog Jubav išće tilo jako Nosin brime od žeje moje Nosin brime od žeje moje Ajd projdi vilo Ajd svojim tilom Vazmi sime od žeje moje Ti zanesi dite moje Moje ime od karvi moje Moje ime od karvi moje Tu kadenu od sarca mog

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

„Nema poezije bez čitanja i bez brige o jeziku” Pučki pjesnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, njih 64, okupili su se 25. svibnja na XI. pokrajinskom susretu hrvatskih pučkih pjesnika „Lira naiva 2013” održanom u Subotici. Nakon cjelodnevnog druženja i obilaska znamenitosti grada Subotice, pjesnici su nastupili na Velikoj književnoj večeri, u okviru predstavljanja knjige stihova „Lira naiva 2013”, koja se održala u HKC „Bunjevačko kolo”. „Prvobitni cilj ovog okupljanja uvijek je bio i ostao nacionalno okupljanje naših pjesnika i podrška njihovu pisanju na bunjevačko-šokačkoj ikavici kako se ta naša ikavica ne bi zaboravila. Također moram reći da je tijekom 11 godina na ovim susretima sudjelovalo 112 imena. Među njima nisu samo neafirmirani, nego i dobar broj afirmiranih pjesnika koji imaju objavljenu svoju knjigu, koji sudjeluju na mnogim susretima i čije su pjesme uvrštene u antologijske izbore” – ističe organizatorica ove manifestacije Katarina Čeliković.

Izbor od 80 pjesama, od dvjestotinjak pristiglih, za knjigu koja se tiska svake godine, načinio je ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i profesor na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu, pjesnik Stjepan Blažetin. To su pjesnici amateri, pišu poeziju s tradicionalnim motivima, rekao je Blažetin i dodao: „Kod svakog ovakvog okupljanja naivnih pjesnika uvijek se nađe i poneko dobro ime, poneki dobar tekst. Stoga je smisao ovakvih okupljanja u tome da damo nekakvu podršku onima u kojima se vidi određena pjesnička žica.”

Blažetin je tijekom susreta s pjesnicima održanim prije njihova nastupa ukazao na mogućnosti poezije, predstavio je moć riječi kao jednu od najjačih sila. Na primjeru dviju pjesama pokazao je smjer u pisanju poezije danas. „Na temelju tih pjesama pokušao sam pokazati koja je to poezija koja je poželjna danas, koja smjera prema nekakvim suvremenim tendencijama. Na temelju toga smo razvili jednu priču gdje sam pokušavao ukazati na to da se treba puno više brinuti o jeziku, budući da poezije nema bez jezika, bez brige prema jeziku. Druga stvar koju sam pokušao naglasiti jest da moraju čitati. Što više čitati, ne samo sebe nego i druge autore, jer se jedino na taj način može koraknuti dalje”, kazao je Blažetin.

Ovogodišnja se „Lira” održala u znaku 100. obljetnice rođenja Alekse Kokića čiji je život, uime Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović» predstavio katedralni župnik mons.

Stjepan Beretić.

Organizatori „Lire naive” jesu Hrvatska čitaonica i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović” iz Subotice, a domaćin idućega pjesničkog susreta „Lira naiva 2014” bit će Srijemska Mitrovica.

Radio Subotica BAJA – Nastupom bajskog KUD-a „Bunjevačka zlatna grana» u pratnji Orkestra Dunav, 21. lipnja u bajskoj Eötvösevoj ulici otvoren je niz priredaba pod nazivom II. ples naroda (II. Nemzetek Tánca). Sljedeća će se priredba održati 28. lipnja kada nastupa dječja i odrasla folklorna skupina Općeprosvjetnoga središta Nijemaca u Mađarskoj, u pratnji Orkestra Schütz. Slijede nastupi hrvatskih plesnih skupina i orkestara: 5. srpnja Plesni krug «Šugavica» (Baja) u pratnji garskog Orkestra Bačka, 19. srpnja HKUD «Vodenica» (Baćino) u pratnji dušnočke Zabavne industrije, 2. kolovoza ponovno Plesni krug «Šugavica» u pratnji Orkestra Bačka, a niz priredaba 23. kolovoza zatvara nastup KUD-a «Bunjevačka zlatna grana» u pratnji bajskog orkestra Čabar. Sve priredbe počinju u 19 sati.

Bogatstvo...

9

Otok Hvar na platnima Ildikó Tompai

U izložbenim prostorima budimpeštanskog Pepper Art Projectsa 4. lipnja otvorena je izložba mlade slikarice Ildikó Tompai naslova „Otok Hvar“. Publici su se obratili predsjednik Zaklade Pepper Art Projectsa Mihály Molnár, hrvatski veleposlanik u Mađarskoj dr. sc. Gordan Grlić Radman i rektor mađarskog Sveučilišta primijenjenih umjetnosti prof. dr. habil, DLA Frigyes Kőnig. Postav čini dvadesetak ulja na platnu i crno-bijelih crteža te crteži u boji. Mlada umjetnica već osam godina putuje na otok Hvar, u likovnu koloniju prijatelja u Jelsi, koja ove godine slavi desetu godišnjicu postojanja. „Volim boraviti na tome otoku, možda i zbog toga što sam ovdje pronašla «svoje boje». Ali me privlače i običaji toga kraja“ – reče nam slikarica Tompai.

Pri oblikovanju forme njezine su slike realistične, od realnosti odstupa uporabom boja, koje nas podsjećaju na ekspresionističke pretke. Slike i crteže karakterizira osjećaj slobode i opuštenosti. Likovi zadubljeni u čitanje, sunčanje, odmor, prizori morske obale, zalaska sunca ili napušteni kavanski stolci, stolovi punih praznih čaša jesu tematike serijskoga niza slika ulja na platnu. Kontrastom i korištenjem snažnijih i smjelijih boja poput crvene, bordo, ili nijansama plave ili tirkizne plave razbija statičnost i nepomičnost, unoseći titranje i ugođaj pokreta. Osim tih tema na nekoliko platna prisutan je hvarski mikrokozmos s izvornim sakralnim običajima poput procesija za križem u gradu Hvaru ili žena u crnini kako jure u crkvu na večernju misu.

Kristina Goher

Žetva u Bizonji 1897. ljeta (Sliku je poslao Balaž Martinšić)

10

27. lipnja 2013.

HRVATSKI GLASNIK

Dan sela u Sumartonu Već sedmi put zaredom prije Duhova u Sumartonu se priređuje Dan naselja. Tako je bilo i ove godine. Scenarij je sličan svake godine jer je cilj uvijek isti: da se mještani međusobno druže. Priređen je malonogometni turnir među momčadima pojedinih ulica, kuhanje na nogometnom igralištu, kulturni program i zabava do kasnu u noć. smotri dječjih vrtića u Kaniži. Učenici Osnovne škole Katarine Zrinski iz Serdahela predstavili su se s novim koreografijama modernih plesova.

Nova koreografija međimurskih plesova odrasle plesne skupine KUD-a Sumarton uz pratnju Sumartonskih lepih dečaka izazvala je buran pljesak, a jednako tako pjevanje Aleksa Kozme, sumartonskog pjevača. Dalma Rodek, Patricija Koša i Melita Kuzma s prekrasnim glasom otpjevale su nekoliko pučkih pomurskih pjesama. Dan naselja završio je zabavom uza svirku sumartonskog Freya Banda do sitnih sati.

- Beta -

Dalma Rodek, Patricija Koša i Melita Kuzma, sve tri su učenice pečuškoga HOŠIG-a Miroslava Krleže Subotom prije Duhova nogometno igralište nik Ferenc Capari se oslanjao na darovatelje uvijek se napuni mladima, djeca skaču na koji su svesrdno pomagali da se priredba toboganu, jašu malog ponija, kod štanda slat- ostvari. – Ove godine raspolažemo skromnikiša traže najslađe lizaljke, mladići se druže jim sredstvima, stoga nešto skromnije proslaigrajući nogomet, a ljubitelji gastronomije vimo dan mjesta, no mislim da to nije propripremaju u kotlovima raznovrsno jelo. blem jer važno je da se družimo. Mnogi mali Održavanje Dana naselja postalo je tradicijom poduzetnici pomagali su u tome da sami nakon društvenih promjena, i to zato da se tog snose troškove kuhanja, tako i članovi mjesdana proslavi zajedništvo seoske zajedni- noga kulturnog društva i udruge vinara ce. Često su te priredbe povezane i s drugim pomažu. To je dan kada se treba opustiti, manifestacijama ako se uspije dobiti neka posvetiti vremena prijateljima, družiti se, razpotpora preko natječaja, no ovaj put načel- govarati. Mislim da onaj koji je posjetio priredbu, dobro se osjećao, reče načelnik Capari.

Na Dan naselja Sumartona stigli su i predGabrijela Hederić Szakaly iz Pečuha stavnici Hrvatske samouprave XV. okruga, na je stigla u rodno mjesto. Njezin stariji sin čelu sa Stjepanom Kuzmom, i družili se s pripohađa hrvatski vrtić u Pečuhu jateljima te razgovarali o sljedećem susretu.

Predstavnici raznih civilnih organizacija ribiča, lovaca, šumara, kulturnih udruga susjednih mjesta također su pomagali pri ostvarenju Dana kuhanjem izvrsnih paprikaša, gulaša, perkelta i drugih specijaliteta. Na kulturnom programu nastupila su i mjesna vrtićka djeca, koja su kroz igre prikazala običaj hrvatske svadbe u Sumartonu.

Tim su programom uspješno nastupili i na Nastup vrtićke djece Omiljene kuharice, članice KUD-a Sumarton

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

11

Hrvatski dan i proslava stote obljetnice posvete šeljinske crkve Na poziv pečuškog biskupa Györgya Udvardya, đakovačko-osječki nadbiskup, mons. Marin Srakić na svetkovinu Presvetoga Trojstva, 26. svibnja, predvodio je svetu misu u šeljinskoj rimokatoličkoj crkvi, povodom stote obljetnice posvete crkve posvećene Presvetom Trojstvu i zavjetnog Dana Hrvata u Mađarskoj (vidi opširno izvješće; Hrvatski glasnik broj 21. od 30. svibnja 2013. godine).

Plesna skupina podmlatka KUD-a Tanac pokazala je što su ih naučile iskusne plesačice Mirjana Bošnjak i Žofija Kovačović Istoga dana kao dio cjelodnevnoga programa, zajedno sa spomenutom proslavom, u organizaciji šeljinske Hrvatske samouprave, Zajednice podravskih Hrvata i rimokatoličke župe u Šeljinu, priređen je i folklorni program u dvorištu Draškovićeva dvorca. Programu je nazočio i đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić sa zborom svećenika, na čelu s mjesnim župnikom dekanom Jozom Egrijem, te generalna konzulica Ljiljana Pancirov, predsjednik HDS-a Mišo Hepp, šeljinski načelnik Attila Nagy…

Na Hrvatskoj kulturnoj večeri nastupio je Mješoviti pjevački zbor harkanjskih Hrvata, a potom učenici šeljinske Osnovne škole „Géza Kiss”, orkestar i pjevači. Njih već nekoliko godina uspješno podučava glazbeni pedagog Tibor Kedves. Starinski Tamburaški orkestar i zbor „Biseri Drave”, pod ravnanjem glazbenog pedagoga Tibora Kedvesa, još jednom je pokazao svoje glazbeno umijeće. KUD „Tanac” iz Pečuha predstavio se s nekoliko koreografija, a uz odraslu nastupila je i skupina podmlatka. Odrasli su pokazali svoje plesno umijeće u koreografiji podravskih plesova koju potpisuje umjetnički voditelj KUD-a Tanac József Szávai, a skupina podmlatka pokazala je što su ih naučile iskusne plesačice Mirjana Bošnjak i Žofija Kovačović.

Nakon programa slijedila je plesačnica uz Orkestar Vizin.

Programu su nazočili brojni vjernici, gledatelji i crkveni dostojanstvenici. Uime domaćina nazočne je pozdravio predsjednik šeljinske Hrvatske samouprave Šandor Matoric.

Branka Pavić Blažetin

U programu šeljinskog Hrvatskog dana nastupili su učenici šeljinske Osnovne škole „Géza Kiss”, orkestar i pjevači

Na dan ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, 1. julija, u pondiljak, pedeset Hrvatov iz četirih zemalj će krenuti na put u Rogoznicu na dvotajedno povijesno putovanje pod geslom „Budimo gizdavi ča imamo! Čuvajmo si našu lipu rič, naše navade, našu hrvatsku dušu!” Naime, ljetos obilježavamo 480. obljetnicu doseljenja Gradišćanskih Hrvatov u ove kraje, i prilikom toga jubileja Koljnofac dr. Franjo Pajrić je izmislio kolosalni projekt pod imenom „Po staza naših starih/ Őseink útján/Auf den Spuren unserer Ahnen”.

12

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

Odlikovani ognjogasci „Za Petrovo Selo“ Zoltanu Škrapiću dodiljeno i visoko odličje Hrvatske vatrogasne zajednice Dobrovoljno ognjogasno društvo u Petrovom Selu je osnovano 1897. ljeta, a trenutačno djeluje pod komandom Janoša Škrapića, a dopredsjednik Društva je njegov sin Zoltan. Točno je pet ljet tomu da su se petroviski fajbegari prvi put našli s ognjogasci iz Šenkovca i njevim predsjednikom Božom Đenadijom. S njegovim posredovanjem su zašli petroviski predstavniki u Dalmaciju, u prijateljstvu s fajbegari iz Dubravica ter kasnije stupili i u partnerstvo s ognjogasnom jedinicom u Starom Petrovom Selu. Svi su pred kratkim srićno spojeni u Gradišću, prilikom svečevanja petroviskoga doma, vozila i stare zastave.

U okviru te proslave je predano odličje Seoske samouprave „Za Petrovo Selo“ ocu i sinu, Janošu i Zoltanu Škrapiću, ki su najveć djelali na pregradnji i obnovi Ognjogasnoga stana. – Jako nam je važno da smo zašli na kraj jednoga velikoga djela i da su s nami skupa svečevali prijatelji iz Hrvatske, Austrije i Ugarske, pak posebno nas veseli da su i Janoš i Zoltan Škrapić iz našega sela čudami došli – je rekao Janoš Škrapić, ki je tom prilikom prikzeo i pohvalnicu za 45-ljetno djelovanje u ognjogastvu, a seosko priznanje je ovako komentirao: – To je svenek dobra ćut, kad negdo upametzame i cijeni človika ki čuda djela. Pred nami stoji još novoformiranje našega društva jer i sad su bili kotrigi ki se nisu toliko trsili kot svi ti drugi, kad je potribno bilo. Na ugledu petroviskih fajbegarov i u svakom djelu brižno i marljivo je vanzeo svoj dio i sin Zoltan, komu je petroviska načelnica Agica Jurašić-Škrapić jednako prikdala malu drivenu knjigu s plaketom „Za Petrovo Selo“. Zvana toga je mladomu ognjogascu uručeno i najviše odličje za strane delegacije, Hrvatske vatrogasne zajednice.

Slavljeniku je zlatni ognjogasni grb prikdao stari prijatelj Božo Đenadija ki je naglasio da takovo priznanje u cijeloj Ugarskoj ima samo naš Petrovišćan. – To je za me najvekši i najlipši dar, što si jedan ognjogasac more zaslužiti u cijelom žitku, a Božo Đenadija mi je primjer za najboljega ognjogasca kojega sam upoznao, ki čuda pomaže i našemu društvu i meni osobno – je ganutljivo pretočio u rič svoje misli Zoltan Škrapić ter nastavio, kad smo ga ispitkovali, što za njega zlamenuje ovo društvo: – Ja sam takov človik, gdo će ali pošteno i od srca djelati, ali ništ neće djelati. Mi smo veliko djelo začeli, ufam se sad i zgotovili, ali ako sad ne najdemo mlade ljude za ovo društvo, ovo sve što smo dobili i napravili ništ neće vriditi.

Od njega smo još doznali da je ovde i vrime počivanja, putovanja u Dalmaciju. U naredni miseci pak se čvrsto ufa da će se svi ognjogasci u okolici više družiti i zajedno vježbati da budu još jači u neprilika i situacija pogibeli.

Bogu na diku, a ljudem na S ovim odlikovanjem jedino se pomoć!

Petrovišćan more dičiti u cijeloj -TihoUgarskoj

Gornji Četar–Kupljenovo

Nastavak suradnje dviju prijateljskih škola Osnovna škola Kupljenovo ugostila je 31. svibnja 2013. delegaciju učenika, učitelja i roditelja partnerske škole iz Gornjeg Četara. Bili su prisutni i mjesni poglavari Gornjeg Četara i Hrvatskih Šica. To je nastavak dugogodišnje suradnje i prijateljstva, koje je započelo još 2006. godine, s pomoću Stjepana Đurinskog, predsjednika Mjesnog odbora Hruševec Kupljenski i voditelja istoimenog KUD-a. U proteklih sedam godina kupljenski i gornjočetarski učenici i njihovi učitelji uzajamno su se posjećivali, sa zajedničkim ciljem očuvanja hrvatskog jezika i hrvatske kulturne baštine u mađarskom Gradišću. Pritom se velika pažnja posvećivala upravo jeziku. Organizirane su brojne radionice na kojima su zajednički sudjelovali učenici obiju škola, a posjećene su i najvažnije kulturne znamenitosti u okolici Gornjeg Četara i Kupljenova.

Kupljenski i gornjočetarski učenici pred školom Ove je godine ostvaren zajednički posjet Klanjcu, rodnome mjestu Antuna Mihanovića, autora hrvatske himne, i Antuna Augustinčića, poznatoga hrvatskog kipara. Posjetili smo i franjevačku crkvu, koju je u 17. stoljeću dala izgraditi mađarska obitelj Erdődy, pa je to bilo posebno zanimljivo našim Hrvatima u Mađarskoj. Time se produbilo znanje naših učenika o hrvatskoj povijesti i kulturi i ujedno pojačale veze gradišćanskih Hrvata s njihovom postojbinom. Nakon obilaska Spomen-parka Antuna Mihanovića i Galerije Antuna Augustinčića organiziran je zajednički ručak u obližnjem živopisnom restoranu Zelenjak, a slijedila je i zabava uz glazbu i sportske igre. Važno je napomenuti kako se ova suradnja ovoliko dugo njeguje zbog velikog entuzijazma učitelja i ravnatelja iz obiju škola. U četarskoj školi suradnju je prihvatila i podržala nekadašnja ravnateljica Magda HorvatNemet, a svesrdno je nastavlja i sadašnja ravnateljica Veronika Szegleti, uz veliki angažman učiteljice hrvatskog jezika Ane Poljak-Šaller i drugih učitelja. U kupljenskoj školi, uz bezrezervnu podršku cijelog kolektiva, suradnju održava ravnateljica Jadranka Kekelj.

Ovaj je poticaj prepoznat i cijenjen i od mjesnih vlasti u Zaprešiću. Još 2008. godine Osnovna škola Kupljenovo od Grada Zaprešića dobila je posebnu povelju za doprinos njegovanju veza s gradišćanskim Hrvatima, a podršku mjesnih poglavara ima i četarska škola. Nakon ulaska Hrvatske u EU, pokušat ćemo zajednički proširiti i obogatiti suradnju putem programa Comenius i sredstava iz europskih fondova. Već je sada okvirno dogovoren i uzvratni dvodnevni posjet Kupljenaca Gornjem Četaru, koji bi se trebao ostvariti sredinom rujna ove godine.

Jadranka Kekelj ravnateljica Osnovne škole Kupljenovo

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

13

BUDIMPEŠTA, 10. lipnja 2013.

„Djeca Hrvatske djeci Europe”

U Veleposlanstvu Republike Hrvatske s veleposlanikom dr. Goranom Grlićem Radmanom Dječji zbor Klinci s Ribnjaka najpoznatiji je, najcjenjeniji i najnagrađivaniji dječji zbor u Hrvatskoj koji djeluje već 28 godina u zagrebačkom Centru mladih na Ribnjaku. Zbor okuplja djevojčice i dječake u dobi od 4 do 15 godina. Godine 2011. pokrenuli su ciklus koncerata «Djeca Hrvatske djeci Europe» uz orkestar Alana Bjelinskog. Voditeljica je zbora prof. Nensi Atanasov Premelč, a njezin je asistent Dubravko Fiolić. Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića i predsjednika Mađarske Jánosa Ádera, Klinci s Ribnjaka sa svojim gostima 9. lipnja u budimpeštanskome Kulturnom središtu Újpest priredili su koncert «Djeca Hrvatske djeci Europe». Klinci s Ribnjaka nastupili su uz orkestar Alana Bjelinskog i sudjelovanje nekadašnjih članova Klinaca. Gosti večeri bili su poznati hrvatski estradni umjetnici Davor Gobac, Ricardo Luque i Ksenija Erker.

Koncert je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Budimpešti, uz potporu Hrvatske samouprave IV. budimpeštanskog okruga, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Hrvatske te Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu.

Uz pratnju orkestra Alana Bjelinskog, pratećih vokala (Ex Klinke) te nekoliko glaz-

benih umjetnika s hrvatske estrade (Davora Gopca, Ksenije Erker, Ricarda Luque) dječji zbor “Klinci s Ribnjaka” predstavio je budimpeštanskoj publici izuzetan dvosatni repertoar, od veselih dječjih pjesama do legendarnih uspješnica.

Među brojnom publikom koncert su pratili predstavnici diplomatskoga zbora, članovi hrvatske zajednice iz Budimpešte, domaća mađarska publika te djelatnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti, koji su izvedbe dječjeg zbora nagradili velikim pljeskom.

Pred početak koncerta sve članove zbora i pratećeg sastava, te nazočnu publiku pozdravili su veleposlanik Gordan Grlić Radman i izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske Zrinka Vrabec Mojzeš. Uza zahvalu na pomoći i potpori svim sudionicima u ovom projektu, posebno su istaknuli angažman Hrvatske samouprave IV. okruga u osiguranju prikladne glazbene dvorane. Vrijedno je istaknuti kako je predstavništvo hrvatske tvrtke „Podravka“ u Budimpešti također podržalo održavanje koncerta, te podijelilo djeci i gostima poklon-proizvode „Kraša“ i „Podravke“. Nastup dječjeg zbora „Klinci s Ribnjaka“ održan je kao dio ciklusa koncerata „Djeca Hrvatske za djecu Europe“, pri čemu je Budimpešta bila četvrto odredište

(nakon Ljubljane, Rima i Beča). Drugoga dana boravka u Budimpešti članove dječjega zbora i prateće sastave te hrvatske glazbenike primio je u veleposlanik Gordan Grlić Radman sa suradnicima te im još jednom uputio zahvalu na iznimnom nastupu i promicanju hrvatske kulture i umjetnosti u glavnome mađarskom gradu, donosi web-stranica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti.

-hgSANTOVO – Tamošnja župna zajednica organizira vjeronaučni tabor za polaznike vjeronauka koji će se održati od 7. do 12. srpnja u Tázláru, rodnome mjestu santovačkog župnika Imrea Polyáka. Kako nas je obavijestila vjeroučiteljica Katalin Molnár Tomašev, tabor će se prirediti u tazlarskome župnom uredu i obiteljskoj kući santovačkog župnika, uz redovite jutarnje mise i molitvu, obrtničke radionice, obilazak mjesta i okolice, te razna zanimljiva natjecanja. Tijekom tjedna organizirat će se izleti u Kečkemet, Bugac, Kiskőrös, Soltvadkert, Kiskunmajsu, Segedin i Mórahalom, uz razgledavanje, kulturnih, vjerskih i povijesnih znamenitosti i odlazak na plažu. Cjelodnevni tabor ostvarit će se s potporom Kalačko-kečkemetske nadbiskupije, Hrvatske osnovne škole, trgovine Delta Market i drugih.

PLAJGOR – U Meršićevoj hiži pozivaju dicu u jezični tabor od 9. do 12. julija, svaki dan od 9 do 16 uri. Tabor pelja domaćica Meršićeve galerije, ka je lani otvorena, odgojiteljica Nora Pantoš. Na programu su djelaonice ručnoga djela, učenje hrvatskih povidajkov, igrov, jačak, športski programi, a predvidjeni su i mali izleti, šetnje na tom čarobnom mjestu. Za četire dane sa cjelodnevnim podvaranjem za svakoga diozimatelja stroške računaju u 5000 Ft. KERESTUR – Već po običaju, mjesna Osnovna škola „Nikola Zrinski”, u suradnji s Udrugom Zrinskih kadeta, 24. lipnja organizirale su trčanje u povodu najkraće noći godine, na Sv. Ivana. Skupina djece i odraslih krenula je s ručnim svjetiljkama u 22 sata od osnovne škole preko šume do mjesta Novoga Zrina, te istom cestom nazad. Ukupna daljina je bila deset kilometara.

Klinci s Ribnjaka

14

27. lipnja 2013.

HRVATSKI GLASNIK

Kup podravskih ribiča Hrvatska samouprava Šomođske županije i ove je godine organizirala natjecanje u ribolovu, već tradicionalni Kup podravskih ribiča, te okupila mnoštvo natjecatelja i gledatelja. Priredba je održana 25. svibnja.

Priznanje za najveću ulovljenu ribu pripalo je Petru Perjašu Kako za Hrvatski glasnik kaže Jozo Solga, predsjednik Hrvatske samouprave Šomođske županije, ove je godine Brlobašanin Ivo Pavleković, zastupnik, ponudio da se natjecanje održi na Dravi kod Brlobaša, te se pobrinuo za tehničke podrobnosti oko organizacije, koja je bila više nego uspješna. Mjesto natjecanja na Dravi kod Brlobaša, kod zgrade Nacionalnog parka DD prekrasno je, a sunčano popodne pogodovalo je druženju, ako ne i ribolovnoj sreći. Nakon svečanog otvorenja i izvlačenja ždrijebom, družine su zauzele

svoja mjesta, pa je započelo natjecanje koje je trajalo do 19 sati, kada se i nebo naoblačilo te otjeralo i one najupornije.

Visoki vodostaj i brza rijeka pomeli su planove i najoptimističnijih pecaroša, ali veselje ništa nije moglo umanjiti. A to je upravo najvažnije kada se govori o priredbama ovakvoga tipa koje okupljaju podravske Hrvate. Slijedilo je vaganje, objava konačnih rezultata, uručenje nagrada i obilna večera. Nudila se riblja juha, paprikaš od „divljetine“ i pečena prasetina.

Natjecalo se 17 družina po dvije osobe. Tako dvije družine Brlobaških karasa, družina Šeljinski smuđ, Tomašinčani, Tomašinski ribolovci, Ribice male, Izvarski dečki, Novoselski veterani, Potonjski mački, Lukovišćani, Martinački linjaki, Martinački ribari, Dombolski stari dečki, Pitbull, družina „Szofi”, Büdös kukoricások, Hrvatska samouprava Šomođske županije.

Najbolji su rezultat ostvarile ove družine: Prvo mjesto družina Hrvatske samouprave Šomođske županije u sastavu Petar Perjaš i Jozo Solga; drugo mjesto družina Šeljinski smuđ koju su činili Imre Dudaš i Rihard Grekša, a treće mjesto Martinački linjaki u sastavu Ambruš Sigečan i Tomo Vašćan. Posebno su nagrađene i osobe za svoja ribička dostignuća. Tako je priznanje za najveću ulovljenu ribu pripalo Petru Perjašu, za najmanju ulovljenu ribu Imri Dudašu, a za najviše ulovljene ribe priznanje je dobio Rihard Grekša.

Uspješan je bio i ovaj dan, i ova prired-

Priznanje za najmanju ulovljenu ribu pripalo je Imri Dudašu iz Šeljina ba Hrvatske samouprave Šomođske županije, iako nije uobičajeno da se peca u poslijepodnevnim satima. Družine su pecale s dva štapa u živoj tekućoj vodi na našoj lijepoj Dravi i mjesto se pokazalo izvrsnim, nisu bitni rezultati, nego ugođaj i druženje uz kuhanje, pjesmu i vesele razgovore, naglašava Jozo Solga.

Nagrade su, kao i svake godine, bile vrijedne i simbolične. Već se traži teren za sljedeću godinu i čekaju prijave zainteresiranih koji žele biti domaćini te priredbe i odraditi posao bar na ovogodišnjoj razini, kako su to učinili domaćini Brlobašani, na čelu s Ivom Pavlekovićem i brlobaškom načelnicom Piroškom Gujaš. Na Dravi treba znati i hraniti ribu, a i pecati, a danas se voda pokazala visokom i uzburkanom, ali kišovito i hladno vrijeme nije rashladilo, nego ugrijalo veselo društvo koje se zabavljalo do ranih jutarnjih sati, bar oni najustrajniji. Proglašenju rezultata i večeri nazočili su i generalna konzulica Ljiljana Pancirov te predsjednik HDS-a Mišo Hepp.

- bpb -

Priznanje za najviše ulovljene ribe dobio je Rihard Grekša

HRVATSKI GLASNIK

27. lipnja 2013.

15

18. Hrvatski međunarodni malonogometni turnir i 7. Susret „In memoriam Stipan Pančić” u Budimpešti Vjerojatno momci prije devetnaest godina nisu ni pomislili da rekreativni nogomet utorkom, potom malonogometni turnir postupno će postati međunarodni, te tradicionalni susreti nogometaša, prijatelja i ljubitelja najpopularnije ekipne športske igre. Osamnaesto izdanje međunarodnoga malonogometnog turnira, te šesto Susreta „In memoriam Stipan Pančić“ organizirali su Hrvatska samouprava grada Budimpešte, Hrvatska samouprava okruga Majdana i Hrvatska samouprava Novoga Budima. Za crno-bijelom nogometnom loptom 8. lipnja, u športskoj dvorani budimpeštanske Hrvatske škole trčali su momčadi skupine „A“ Baja, Hercegovina i Trogir, te skupine „B“ Budimpešta, Majdan (Kőbánya) i Santovo. Momčad okruga Majdana prvi, Trogira deveti, a Hercegovine šesti put sudjeluje igrama. Po starom običaju, i ovoga puta neumorno i pravedno sudio je Lajos Illa. Momčadi su igrale dva puta po deset minuta.

Sudionici Hrvatskoga međunarodnog malonogometnog turnira i Susreta „In memoriam Stipan Pančić“

Iz skupine „A“ momčad stare nam domovine Hercegovine bez dobivenog zgoditka nastavljala je turnir i 6 : 0 pobijedila majdansku momčad. Za peto mjesto igrali su Baja i Santovo, ili Santovo i Santovo? Jer većinu bajskoga tima ipak su činili Santovci. „Na turniru nije nam momčad Santova bila najjači protivnik, nego Trogirani i Hercegovci. Oni su znatno najbolji i svake godine osvajaju prvo ili drugo mjesto. Postali smo peti, ali momčadi u našoj skupini su nas svladale samo s jednim golom. Pa takav je nogomet, i to se može dogoditi“ – reče nam bajski nogometaš, podrijetlom iz Santova, Živko Prodan. Rezultat utakmice Baja–Santovo za peto mjesto jest 4 : 0. Budimpeštanski hrvatski nogometaši u svojoj skupini nadmašili su Santovo i igrali neriješeno protiv Majdana, potom za daljnji plasman pobijedili s njenim zgoditkom. Za treće

Pobjednici ovogodišnjega malonogometnog turnira

mjesto zaigrali su s Trogirom. Igra je bila do sada nije imala mogućnosti oprostiti se od izjednačena, obje su momčadi više igrale na Ivana Bandića, bivšega hrvatskog veleposlaobranu, Budimpeštanci su propustili mnogo nika, prijatelja i suigrača rekreativnog nogomogućnosti, i to je i dovelo do pobjede mom- meta utorkom, uime njih Zoltan Farago je uručadi dalmatinskoga grada, 0 : 2. „Ekipa čio dar, kopiju lopte slavnoga mađarskog Budimpešte već je osvojila i prvo mjesto, a u nogometaša Ferenca Puskása. nekoj godini bili su čak i zadnji. Ali možda „Mislim da je ovo zaista jedna dobra prigriješim, ne želim se sjetiti onih loših uspo- goda da se Hrvati susreću i druže te da zamena. Sad smo uspjeli postići treće mjesto, što je dobar rezultat.

Iako smo bili na rubu do završnice, danas smo protiv Trogirana igrali bolje nego ikada kada su nam oni bili protivnici. No moram reći da su oni jako dobri i iskusni igrači“ – izjavio je za naš tjednik Zoltan Farago. U završnoj utakmici Hercegovina–Trogir rezultat je 7 : 0, rezultat govori za sebe, Hercegovci su i ove godine bili u dobroj kondiciji i usredotočeniji.

Pri kraju turnira predsjednica Hrvatske samouprave grada Budimpešte Anica Petreš Németh uručila je pehare i spomenice Bivši hrvatski veleposlanik Ivan Bandić sudionicima. Prijelazni pehar i ove u društvu prijatelja nogometaša je godine pripao hercegovačkoj momčadi. Premda je riječ o prijelaznome igraju generacije. Momčadi rado sudjeluju na peharu, vjerujem kako organizatori nisu ni turniru, a meni je drago vidjeti bivše učenike pomislili da će narečeni predmet posljednjih naše Hrvatske gimnazije“ – ocijenila je u kratgodina prelaziti „samo“ državnu granicu. Za kim crtama ovogodišnji turnir predsjednica najboljim strijelcem proglašen je Toni Bandić Anica Petreš Németh. iz Hercegovine, a najboljim vratarom Franjo Nakon športa uslijedio je nastup budimpePočik iz Baje. „Drago mi je što sam dobio štanske Hrvatske izvorne plesne skupine uz pehar najboljega strijelca, no mislim da je to pratnju tukuljskog sastava Prekovac. Druženje zasluga ekipe. Ali takav znak pažnje momča- i zabava nastavljena je za bijelim stolom, uza di me veseli i ispunjava“ – reče nam Toni svirku tukuljskih tamburaša.

Bandić. Budući da budimpeštanska momčad Kristina Goher

27. lipnja 2013.

16

HRVATSKI GLASNIK

PROSLAVIMO ZAJEDNO Proslavimo zajedno ulazak HRVATSKE u EUROPSKU UNIJU 30. lipnja 2013. od 16 sati na starom graničnom prijelazu „Goričan” i kod izletišta „Zelengaj”

Dobrodošlica na prijelazu – Zrinska garda – Mažoretkinje – Limena glazba – Sadnja drvca prijateljstva – Mimohod – Gastronomski ugođaj – Kulturni program – Zabava – Vatromet

OPĆINA GORIČAN – DRUŠTVO HORVATA KRE MURE

SELURINCE – Hrvatska samouprava grada Selurinca 29. lipnja 2013. g., s početkom u 16 sati (mjesto: Središte za kulturu, (Szentlőrinc, Templom tér 1-3) organizira program «Hrvatska nadohvat ruke» ili «28. članica Europske Unije» – gastronomsko, turističko i kulturno druženje, koje priređuje povodom punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj Uniji, od 1. srpnja 2013. g. Program počinje u 16 sati nakon primanja gostiju, čemu slijedi kušanje hrvatskih tradicionalnih jela, u međuvremenu je predstavljanje turističkih agencija, hotela i privatnih smještaja, akcijske ponude. U 18 sati je proglašenje rezultata likovnog natječaja i otvorenje izložbe radova „Ja sam već bio/la u Hrvatskoj”. Slijedi folklorni program kukinjskoga KUD-a «Ladislav Matušek».

BUDIMPEŠTA

Objavljeni bodovi za dodjelu potpore za obavljanje javnih zadaća mjesnim i područnim narodnosnim samoupravama Na mrežnim stranicama kormany.hu u priopćenju Državnog tajništva za crkvene, narodnosne i civilne društvene veze Ministarstva ljudskih resursa od 13. lipnja ove godine objavljeni su utvrđeni bodovi, te popis pristiglih zapisnika, temeljem kojih će se mjesnim i područnim narodnosnim samoupravama dodijeliti potpora za obavljanje javnih zadaća za 2013. godinu. Narečene narodnosne samouprave svoje primjedbe mogu dati u roku 15 dana od objave. Podupiratelj će ispitati pristigle primjedbe, i budu li utemeljene, mijenjati broj bodova. Nakon toga, do 31. srpnja donijet će konačnu odluku o dodjeli potpore.

PEČUH

Hrvatska, dobro došla!

Grad Pečuh, s potporom Molove grupe i ostalih sponzora, organizira veliku jednodnevnu svečanost ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, 30. lipnja 2013., pod zajedničkim nazivom Hrvatska, dobro došla! Program: Széchenyiev trg 10.00–18.00 Europska informacijska točka, civilni program: Predstavljanje programa Stara Drava–Autobus–knjižnica; 17.00 hrvatsko-mađarska misa u crkvi na Széchenyievu trgu; lutkarsko kazalište na otvorenome; 19.00 svečano otvaranje, voditelj Tvrtko Vujić – dr. Tibor Navracsics, potpredsjednik mađarske vlade, dr. Zsolt Páva, načelnik grada Pečuha, dolazak biciklista Osijek–Pečuh; u programu svečanog otvaranja sudjeluju s pozdravnom pjesmom Ženski zbor August Šenoa, Ženski zbor Snaše iz Pogana, Trio Jasen i muški plesači KUD-a Tanac.

19.15–19.30 predstava Hrvatskog kazališta iz Pečuha; 19.30–21.00 Hrvatska, dobro došla! (hrvatski baranjski folklorni sastavi): KUD Tanac i Orkestar Vizin, Pečuh, KUD Ladislav Matušek, Kukinj, KUD Mohač, Ženski zbor August Šenoa, Pečuh, Ženski zbor „Korjeni”, Martince, Tamburaški orkestar Ljetne škole u Orfűu.

Solistički nastup Stjepana Đurića i Darinke Orčik; 21.00–23.00 koncert Srebrnih krila i Vlade Kalembera; 23.00 vatromet.

Zsolnayeva kulturna četvrt: 20.30 koncert klasične glazbe: pečuška Pannon filharmonija, dirigira Tibor Bogányi, osječki Zbor Lipa i pečuški Zbor Mecsek.

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3962552, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu, Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croatica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin Berencsi Zámbóné, tel.: 1/269-2811, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@croatica.hu – ZA POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Horvath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnog proračuna Mađarske.

Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1215-1270