Manager 98. broj

MEÄ?UNARODNI BESPLATNI studentski poslovni list, izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; www.manager-magazine.com

MANAGER studentski poslovni list

98/23 | 05/2018 | ISSN 1331-9280

by

SADRŽAJ Dragi naši,

Poštovani profesori, studenti i svi koji vjerno pratite naš rad, pred vama je još jedan broj Studentskog poslovnog lista Manager. U chill tonu kao što i sama naslovnica pokazuje radili smo i ovaj put, a naši opušteni, ali ozbiljni i uvijek ažurni novinari dali su si truda. U rubrici Business između ostalog pročitajte inspirativne intervjue, upoznajte se s pojmovima business intelligence i triple bottom line i saznajte nešto više o Warrenu Buffettu. Kroz rubriku University bolje upoznajte članove Katedre za tjelesni Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prisjetite se projekata Hrvatske studentske asocijacije, saznajte nešto više o drugim studentskim medijima i potražite odgovore na kojim smjerovima nastaviti studij na EFZG-u nakon diplomskog. Posljednja rubrika – Lounge donosi pregled jeftinih destinacija za putovanja, nekoliko glazbenih tema, ali i izvrsnih kolumni.

Ovim putem u ime cijele redakcije, urednica i osobno, zahvaljujem na potpori našim partnerima Zagrebačkoj banci d.d., tvrtki TTO Thermotechnik, Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u izradi još jednog tiskanog izdanja Managera.

Svima od srca želim puno sreće na ispitima i ugodno ljeto uz uvijek dobro štivo!

Nadam se da se i vi radujete ljetu, a kako biste se odmorili od obveza te prikratili iščekivanje ljeta uživajte u čitanju ljetnog izdanja Managera! U ljetnom 98. broju Managera očekuju vas aktualne teme kao što su pregled poslovnih vijesti, mnogo zanimljivih intervjua, lekcije iz života najvećeg svjetskog investitora, novi trendovi u industriji ljepote, nešto o lifestyle brendovima, VR-u i PR-u te nepriličnim marketinškim kampanjama. Također, očekuje vas i priča o koncertnim promotorima te malo stručnije teme poput sustava poslovne inteligencije, modela trostruke bilance, prodaje teško naplativih dugova, neslužbenog gospodarstva i pozitivnih i negativnih strana samozapošljavanja. Da ne duljim, pozivam vas da prelistate Manager i pročitate sve što vas zanima.

Za kraj, pozdravljam vas do sljedećeg broja te vam želim dugo, toplo ljeto sa što manje briga! Uživajte u ljetu uz prijatelje, obitelj i Manager na plaži!

Patricia Jarmek Urednica rubrike Business

Kako drugačije započeti nego najdražim stihom: „Ooo, ljeto nam se vratilo, ooo…“.

Iako nam se nije vratilo kalendarski, u naše stanje uma i novi ljetni broj Managera svakako jest. Rubrika University u 98. izdanju Managera donosi nove vijesti sa Sveučilišta, intervju s pročelnikom Katedre za tjelesnu i zdravstvenu kulturu EFZG-a, brojne članke, ali i pokoji intervju. Predstavit ćemo vam i hvalevrijedne medijske projekte poput portala S-misao, Studetnski.hr i TV Studenta koji svojim pričama mogu samo inspirirati studente i potaknuti ih na aktivnost. Za kraj ćemo opet malo otputovati, ovaj put preko Francuske i Španjolske u nepoznatom smjeru, a sve u ulozi studenta EFZG-a. Vjerujem kako ćete uživati uz Manager kao vaše ljetno štivo te s nama odbrojavati do uskoro stotog jubilarnog izdanja.

Dea Derjanović, Urednica rubrike University

IMPRESSUM Glavna urednica Mia Musulin mia.musulin@manager-magazine.com glavni.manager@gmail.com Urednice rubrika Business Patricia Jarmek patricia.jarmek@manager-magazine.com University Dea Derjanović dea.derjanovic@manager-magazine.com Lounge Lea Medica lea.medica@manager-magazine.com Novinari Katarina Belić Helena Besednik Lara Boljanović Natalija Jelovečki Tena Korotaj Marijana Oštrić Ana Papo Mislav Petošić Ivana Vnučec Suradnici Nika Crnek Mirna Hodak Maroje Strgačić Partneri Zagrebačka banka d.d.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu TTO Thermorechnik Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Global Studentski.hr S-misao Tv Student

BUSINESS str. 4 str. 5 str. 6 str. 7 str. 8 str. 9 str. 10 str. 11 str. 12 str. 14 str. 15 str. 16 str. 17 str. 18 str. 19 str. 20 str. 21 str. 22

Business news Koncertni promotori - unosan biznis ili samo privid?

Marketinški lifestyle koncept Novi trendovi u industriji ljepote Intervju: Ana Miščević Kako PR može iskoristiti mogućnosti VR-a?

Warren Buffet: Priča o uspjehu Startup kolumna Neprilične marketinške kampanje Intervju: Damir Krešo Intervju: Josip Šimić Model trostruke bilance Korištenje sustava poslovne inteligencije Siva ekonomija Od mjere do karijere?

Intervju: Iva Goluža Intervju: Gabrijela Ivanov Prodaja teško naplativih dugova

str. 24 str. 25 str. 26 str. 28 str. 29 str. 30 str. 35 str. 36 str. 37 str. 38

Vijesti sa Sveučilišta Studiranje nakon studiranja?

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Sveučilišne ankete - pomoć pri planiranju nastave ili samo formalnost?

Kako tehnologija utječe na učenje?

Hrvatska studentska asocijacija Studentski.hr TV Student S-Misao i Global Francuska, Španjolska pa... Azija?

str. 40 str. 41 str. 42 str. 43 str. 44 str. 45 str. 46 str. 48 str. 49 str. 50 str. 51

Kako i gdje jeftino putovati? „Humor je oružje za mijenjanje svijesti i predrasuda“ Internetska pismenost Zašto je važno govoriti francuski jezik?

Tko su hrvatski vitezovi i kako oživljavaju povijest Žena, majka, studentica Retro vremeplov Povratak vinila Muška stana priče Pogled s balkona čovječanstva Kako pobjeći, a ne izgubiti se

Web dizajn Andro Anić Lektura Kristina Presečki, mag. philol. croat., mag. inf.

Grafički dizajn i prijelom Larry Tomac

Mia Musulin Glavna urednica

Prije nego svi odlutate na beskrajna prostranstva plaža i krenete uživati u ljetu, Manager je pripremio mali dodatak kako biste dugo toplo ljeto mogli kratiti dobrim štivom.

U rubrici Lounge tako vam donosimo savjete kako i gdje jeftino putovati (idealno za vrijeme odluke gdje provesti ljeto), ali i zašto je francuski jezik dobro govoriti - pogotovo ako se ovo ljeto odlučite provesti u jednoj od frankofonih zemalja. Otkrivamo kako izgleda život prožet komedijom i stand-upom, ali i čime se bave naši suvremeni vitezovi. Također, u stalnom korištenju internetem donosimo pravila njegove pismenosti, kao i mali glazbeni vremeplov u kojemu smo razgovarali s jednim od naših poznatih glazbenika. Na kraju vas čekaju i ukusni recepti koje možete usavršiti ovog ljeta. Želim vam dugo, toplo ljeto uz dobro štivo!

Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyjev trg 6, 10000 Zagreb Telefon: 01/2335633 ( s naznakom “za Manager” ) Web-stranica http://www.manager-magazine.com/ Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva.

Lea Medica, Urednica rubrike Lounge 98/23 | 05/2018

Manager

3

BUSINESS

BUSINESS Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Business news Pozitivan trend Croatia Airlinesa Croatia Airlines, hrvatski nacionalni avioprijevoznik, 2017. je godinu završio s 1,84 milijarde kuna prihoda, 13,9 posto više nego prijašnje godine. Istodobno se mogu pohvaliti neto dobiti od 24,9 milijun kuna koja je bila 30-ak posto veća od ostvarenja iz 2016. te je tako nastavljena peta godina zaredom s pozitivnim rezultatom. Iako su prihod i dobit za prvo tromjesečje 2018. godine bili manji od istodobnog lanjskog razdoblja, s realizacijom od 265,2 milijuna odnosno gubitka od 82,3 milijuna kuna, u Croatia Airlinesu ističu da se pozitivni trend očekuje i u 2018. godini. Posebno se naglašavaju rekordan putnički faktor popunjenosti (PLF) od 70,6 posto u prvom tromjesečju 2018., odnosno povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje zimske sezone prethodne godine. U 2017. prevezeno je ukupno 2.124.528 putnika što je za 185.308 putnika ili 10 posto više u odnosu na 2016. Prošle je godine i najranije u povijesti tvrtke, već 5. prosinca, zabilježen dvomilijunti putnik, a ostaje nam vidjeti kada ćemo dvomilijuntog putnika proglasiti ove godine.

KONCERTNI PROMOTORI

Unosan biznis ili samo privid?

Zašto u Hrvatskoj nedostaje velikih koncerata i zašto svjetske zvijezde kao da je namjerno zaobilaze? Ovo pitanje nerijetko se čuje, pogotovo među Hrvatima koji koncerte posjećuju često, a kako bi uživo čuli svog najdražeg glazbenika nerijetko se moraju uputiti do susjedne nam Mađarske ili pak Austrije ili Italije. Jesu li za ovo zaslužni upravo glazbenici koje publika očekuje poput Godota ili pak organizatori koncerata, sa sigurnošću ne znamo, ali hrvatska se kultura evidentno nije pokazala pogodnom za ovakvu vrstu događanja.

Piše: Nika Crnek Kontakt: nika.crnek@hsa.hr

Veći prihodi i dobit softverskog diva Microsoft je u prvom tromjesečju uprihodio 26,8 milijardi uza zaradu od 7,4 milijarde dolara. Taj je softverski div u proteklom tromjesečju ostvario prihode od 26,8 milijardi dolara, 16 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju, dok je dobit skočila 35 posto na 7,42 milijarde dolara, što se ponajviše zahvaljuje cloud poslovanju. Snažan rast financijskih rezultata ponajviše se zahvaljuje nastavku pozitivnih trendova u cloud poslovanju jer sve više kompanija odlučuje smanjiti troškove za pohranu podataka, pa prihvaćaju softver temeljen na cloudu, a svoje aplikacije prebacuju u podatkovne centre. Prihodi kompanije od tog segmenta poslovanja porasli su na godišnjoj razini za 17 posto, na 7,9 milijardi dolara. Prihodi u području osobnog računarstva, koje uključuje Windows softver, Xbox konzole za igranje, online oglašavanje i Surface uređaje, u proteklom su tromjesečju porasli za 13 posto na godišnjoj razini, na 9,9 milijardi dolara. Kao rezultat svih pokazatelja, cijena dionice Microsofta ojačala je dva posto te je sada na razini 94,26 dolara.

Novi centar Ericsson Nikole Tesle otvoren u Osijeku Ericsson Nikola Tesla, hrvatska podružnica švedskih divova Ericssona, otvorila je razvojni centar u Slavoniji, stvarajući pritom niz novih radnih mjesta u procesu. Tom je prilikom predstavljena i prva demonstracija 5G tehnologije u Hrvatskoj u Zagrebu. Direktorica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević predstavila je aktivnosti tvrtke u istraživanju i razvoju novih tehnologija, ističući kako bi uvođenje 5G tehnologije trebalo proglasiti strateškim projektom u Hrvatskoj. Kovačević je najavila da je tvrtka dobila nove odgovornosti u razvoju 5G tehnologije mobilne komunikacije i proširila razvoj i istraživačke aktivnosti, od Zagreba do Splita i Osijeka. To je ulaganje koje će rezultirati zapošljavanjem velikog broja stručnjaka i novom lokacijom Ericssona Nikole Tesle u Osijeku, koji će pozitivno utjecati na tehnološki, gospodarski i društveni razvoj Slavonije. Peta generacija mobilnih mreža (5G) nije samo još jedna u nizu tehnologija, ona donosi nove mogućnosti za razvoj, povezujući milijarde umreženih uređaja i pružajući nova inovativna rješenja i nove aplikacije.

Rimac Automobili, Nanobit i Infinum na listi najbrže rastućih poduzeća Brzorastućih poduzeća iz godine u godinu sve je više, a na tom su tragu i najnoviji podaci Eurostata. Veseli nas činjenica kako su se na novoj listi Financial Timesa „1000 najbrže rastućih poduzeća u Europi“ našle čak tri hrvatske tvrtke.

To su Rimac Automobili koji su zauzeli 144. mjesto liste, proizvođač računalnih igara Nanobit na 488. mjestu te softverska tvrtka Infinum koja se našla na 508. mjestu. Financial Times svoju listu temelji na kriterijima (trogodišnjeg) rasta prihoda, a za ulazak na nju ovaj je put trebala prosječna godišnja stopa rasta poduzeća od najmanje 34,6 posto uz dosegnutih najmanje 1,5 milijuna eura prihoda. Rimac Automobili u tri su godine poslovanja prihod povećali oko devet puta (prosječan godišnji rast 112 posto), dok su Nanobit i Infinum svoje prihode povećavali po stopi od oko 62 posto. S druge strane, Eurostat prati ukupan broj brzorastućih tvrtki, i to prema kriteriju rasta zaposlenosti. To podrazumijeva prosječan godišnji rast broja zaposlenih za više od 10 posto u tri godine, a u obzir se uzimaju tvrtke s najmanje 10 zaposlenih na početku razdoblja. Prema Eurostatu, u Hrvatskoj je takvih oko 12 posto, a od toga ih je najviše u proizvodnji, trgovini, građevinarstvu i transportu.

4

Manager 12/2017 | 97/22

Za one koji možda ne znaju, koncertni promotori su one agencije koje stoje iza organizacije koncerata i svih srodnih oblika druženja koja često posjećujemo. Oni su ti koji zovu, ugošćuju, maze i paze naše omiljene zvijezde. I dok ovaj posao na prvu mnogima vjerojatno zvuči primamljivo, jer meni sigurno da, on sa sobom nosi i brojne probleme i prepreke, pogotovo u doba ne tako dobre financijske situacije i prostorima gdje je snalaženje na lakši, brži, a što je najbitnije, jeftiniji način gotovo pa zapisano u genetskom kodu.

Nisu promotori ti koji uzimaju najveći dio kolača, iako mnogi, pogotovo oni malo stariji, tako misle. Istina, tako je bilo nekada davno, kada su glazbenici svirali samo da bi svirali i da bi ih publika čula, za puno manje iznose i u puno manje luksuznim prostorima. Ovo zlatno doba za koncertne promotore i glazbene menadžere trajalo je sve do uspona karijere Davida Bowieja i Micka Jaggera koje mnogi smatraju prekretnicom koncertne industrije. Njihova logika bila je prilično jednostavna – publika na koncerte dolazi kako bi slušala njihovu glazbu, pa zašto onda oni ne bi bili ti koji dobivaju najviše zarade?

Ovakva se praksa nastavila sve do danas, kada prosječni troškovi podmirivanja glazbenika čine oko 80 posto ukupnih prihoda održanog koncerta. Da ne bismo krivili samo pohlepne glazbenike, treba spomenuti i često, posebice u Hrvatskoj, škrtu publiku. Iako je kupovna moć prosječnog Hrvata slična onoj prosječnog Portugalca ili Slovaka, ulaznice za koncerte u hrvatskim gradovima gotovo su dvostruko jeftinije. Kada bismo se zadržali samo na tome, možda bi se koncertnim promotorima isplatilo ugostiti neku od trenutačno popularnih glazbenih zvijezda, ali trend besplatnih ulaznica, ekskluzivnih popisa ili poznanstava svakako otežava situaciju, za što smo si opet sami krivi. Kako ne bismo krivili

samo vlastiti mentalitet, što nam nikada nije bila navika, moramo malo okriviti i državu. Iako se većina Hrvata izjasnila kako preferira pop ili rock glazbu, Vijeće za glazbu pri Ministarstvu kulture ovakva glazbena događanja potpuno isključuje iz programa javnog financiranja glazbene djelatnosti, a ne pomaže ni PDV na ulaznice za koncerte, niti drugi nameti koje je postavila država.

Budući da se dobre vijesti često čuvaju za kraj, nužno je spomenuti porast broja i popularnosti festivala u Lijepoj Našoj, koji ne samo da upotpunjuju i obogaćuju posao lokalnih koncertnih promotora i državnog proračuna nego uvelike pospješuju i turističku prepoznatljivost Hrvatske.

Festivalska industrija potpuno je pokosila onu pojedinačnih koncerata, u cijelom svijetu, Europi, pa tako i Hrvatskoj, a nakon što smo popularni INmusic Festival skoro izgubili u korist susjedne nam Slovenije, isti je lani, nakon 12 godina postojanja, po prvi put rasprodao sve ulaznice. Iako je popis festivala u Hrvatskoj zaista pozamašan te u konstantnom porastu, u 2017. financijski su se najvećima pokazali Ultra Music Festival i The Hideout Festival. Od samostalnih koncerata u ovoj je kategoriji titulu odnio onaj Gibonnijev u zagrebačkoj Areni. Dok s nestrpljenjem očekujemo financijske rezultate ovogodišnjih festivala, možemo uživati u sve češćim nastupima tribute bendova koji redovito pune klubove većih hrvatskih gradova jer je publika za takve koncerte spremna izdvojiti i nekoliko desetaka kuna više nego za mlade nade domaće glazbene scene. Za promjenu ovog trenda mogao bi se izboriti RTL Music, nova tvrtka i konkurencija na tržištu koncertnih promotora. U iščekivanju brojnih i dobrih koncerata i festivala novoj konkurenciji, ali i nositeljima koncertne industrije u Hrvatskoj poput agencija Pozitivan ritam, Star produkcija, Los Angeles Agency, Distune i mnogih drugih želimo uspješnu godinu, desetljeće, stoljeće...

98/23 | 05/2018

Manager

5

BUSINESS

BUSINESS

Novi trendovi u industriji ljepote

INDIREKTNI POZIV NA KUPNJU

Marketinški lifestyle koncept Potrošači su postali „umorni“ od tradicionalnih formata oglašavanja. Oni ne žele biti „kupci“, oni žele doživjeti iskustvo s markama s kojima se mogu emocionalno povezati. Kada je u pitanju stvaranje marki koje potiču lojalnost kupaca, malo je onih koji su uspješniji od lifestyle marki. Te su tvrtke shvatile kako pridobiti poštovanje i povjerenje svojih kupaca nudeći im lifestyle koncept za kojim žude.

Dosta vam je općeprihvaćenih standarda ljepote s velikim plavim očima, plavim dugim uvojcima, pravilnom crtom eyelinera i velikim obojenim usnama? Želite li nacrtati obrve i nanijeti rumenilo iako niste ženskog roda? Novi brendovi napravili su korak naprijed prema razbijanju stereotipova.

Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Piše: Katarina Belić Kontakt: katarina.belic@hsa.hr

Lifestyle marke otkrivajući za čime njihovi kupci žude i što žele postići, prilagođavaju svoje marke upravo takvim iskustvima s osobama, idejama i stvarima koje ih inspiriraju. Vrhunske lifestyle marke znaju da se uspjeh ne može postići kreirajući idealni proizvod nego uvjeravanjem kupaca da mogu postati osoba kakva žele biti. Stručnjaci iza takvih marki shvaćaju da kupci teže promjenama i radu na samom sebi kako bi bili više društveno osviješteni tipovi, sportski fit tip ili avanturistički tip. Budući da vjeruju kako su određene tvrtke sinonim za određene vrijednosti ili vizije, vjeruju i da će povezivanjem s određenim markama postati više poput onih ljudi koje žele biti.

Ako neka marka želi postati lifestyle marka, mora utvrditi koju vrstu kupaca želi privući, prilagoditi imidž i marketinške strategije kako bi se oblikovala dublja veza s određenim tipom kupaca. Marke poput Nikea ili Pume privlače sportske tipove, bio&bio trgovine posjećuju kupci koji su ekološko osviješteni i smatraju da će im bio-proizvodi poboljšati stil života, a kupci obuće Doc Martens žele se istaknuti svojom individualnošću.

Nikeova marketinška strategija nije samo prodaja cipela ili atletske odjeće. Kada kupac kupi njihov proizvod, on ulaže u stil života i ideju da bilo tko - bez obzira na to odakle dolazi ili što radi, može biti sportaš.

Jedna od stvari koja Nike čini jednim od najvažnijih lifestyle marki jest činjenica da ima uvjerljiv koncept koji se može povezati s bilo kim. U današnjem svijetu, gdje ljudi stalno pokušavaju poboljšati svoje zdravlje i pokazati svoju fizičku ljepotu, Nike govori svojim kupcima - “Just Do It”. Nike ne samo da privlači standardne sportaše nego i one koji žele promijeniti svoje zdravlje. Nike je čak i pokrenuo aplikaciju Nike+ kako bi omogućio ljudima da dijele svoje ciljeve i postignuća s prijateljima.

Lifestyle koji se želi prodati mora biti ugrađen u cijeli identitet, nije 6

Manager 98/23 | 05/2018

dovoljno samo reći kupcima da će im biti dan životni stil koji žele postići.

Ako marke žele biti uspješne, potrebno je izgraditi priču kako bi kupci bili uvjereni da su marke emocionalno povezane s njihovom težnjom prema boljoj verziji sebe. Kada ljudi teže određenom stilu života, većinu vremena pokušavaju uvjeriti društvo oko sebe u svoj identitet. Najbolji način povezivanja s kupcima jest putem društvenih mreža. To će pomoći u početku kod stvaranja iskustva s publikom dok se prikupljaju podaci o ciljanoj publici. Stvaranje sjajne marke ovisi o sposobnosti da se dizajnira nevjerojatan sadržaj. Na primjer, postovi na Facebooku mogu biti odličan način edukacije kupaca, a istodobno poboljšavaju online angažiranost, dok videozapisi i podcasti pomažu pri povezivanju na vizualnoj razini. Kada je marka svjesna kakav stil života pokušava prodati, počet će razvijati zajednicu oko vlastitih vrijednosti i ideala.

Potrebno je širiti svoju zajednicu što je brže moguće, usmenim putem, marketinga utjecajnih osoba i ostalih oblika društvenih dokaza koji mogu prikazati način života koji se žele isporučiti.

Ključ uspjeha lifestyle marki jest da se ne pokušavaju povezati s onim što kupci jesu nego s onim što oni žele postići. Nike se ne obraća isključivo ostvarenim sportašima. Umjesto toga, tvrtka potiče sve da vjeruju da s njihovom pomoći svi mogu biti uspješni u svojim zdravstvenim i fitness ciljevima.

Čini se da je s dolaskom novih brzorastućih brendova konačno odzvonilo dugonogoj plavuši koja je zaštitno lice gotovo svakog brenda šminke. Novi brendovi poput CoverGirla, Glossiera i Thrive Causmeticsa upravo su taj dio s prezasićenošću standardnih i pomalo nametljivih ideala ljepote iskoristili kao svoju korist. Naime, dok velike korporacije i dalje imaju ustaljenu sliku lijepog, novi brendovi personaliziraju ideal ljepote. Time žele poručiti da svatko od vas može biti dugonoga plavuša na njihovim plakatima.

Dobro, možda ne baš dugonoga, ali u svakom slučaju na plakatu. Sve što vam za to treba nisu čak niti plavi uvojci, nego ljubav prema šminki i samopouzdanje već spomenute gospođice.

Otkad je iz ruku Procter&Gamblea tvrtka Coty preuzela brend CoverGirl, on je promijenio poruku koju šalje potrošačima u „Nitko nema pravo određivati što je nama lijepo“. A da CoverGirl nije tek poduzeće koje se voli igrati s konkurencijom i šaliti s konzervativnim komentatorima ljepote, svjedoči i istraživanje na početku njihovog poslovanja. Istraživanje je pokazalo da šminka ima mnogo veću ulogu od uljepšavanja. Pokazalo se da se s dobrom šminkom žene i muškarci bolje osjećaju kao da mogu osvojiti svijet. Na osude feministica o šminki kao uzroku samopouzdanja, odgovorili su kako bi žene trebale nanositi šminku ne zbog želje da zadive druge muškarce i žene, nego zbog uživanja u samom ritualu nanošenja. Pored toga, uzimanjem muškarca kao zaštitnog lica kampanje, brend jasno pokazuje da primarna uloga šminke nije da nas uljepša, nego da uljepša kako se mi osjećamo.

Još jedan izazivač na tržištu ljepote jest i Glossier koji promovirajući brend pomoću običnih ljudi približava brend široj masi potrošača i šalje poruku o ravnopravnosti običnih ljudi i zvijezda koje na jednak način koriste šminku. S

tim su ciljem napravili kampanje s atletičarom, plus-size modelom i trudnicom. U segmentu njege kože najveću potražnju ostvaruju oni brendovi koji imaju specijalizirane proizvode s užim online prodajnim kanalima. To dokazuje da se potrošači sve više okreću brendu koji je nije tako velik i poznat, koji je transparentniji i s kojim se lakše stupa u komunikaciju. Glossier kao svoju prednost također ističe pripovijedanje potrošača o njihovu brendu koje su ostvarili kroz dijalog s potrošačima. Osim što nudi širok asortiman proizvoda, brend razgovara, rješava probleme, savjetuje i razumije potrošače te je cijelo poslovanje podređeno potrošačima. Na taj način sama prodaja proizvoda postaje usputna djelatnost, a to je velikim brendovima teško postići.

Ako želite otići korak dalje i upotrebljavati šminku koju ste sami zamisliti, brend Thrive Causmetics poznat je po slušanju svojih potrošača. Sve što trebate napraviti jest u komentar na Facebooku njihove stranice napisati da biste voljeli upotrijebiti pojedinu šminku i koje boje bi vam više odgovarale. Velika je vjerojatnost da će brend koji vas sluša objaviti liniju baš takvih proizvoda. Thrive Causmetics se istaknuo svojom ponudom da se za svaki kupljeni proizvod, jedan proizvod donira socijalno ili zdravstveno ugroženim potrošačima. Budući da su cijene proizvoda Thrive Causmetics pristupačne, potrošači su motivirani kupiti proizvode i time pomoći još nekome. Ovakvi personalizirani postupci mogući su samo kod malih fleksibilnijih poduzeća te upravo ona predstavljaju izazov velikim poduzećima i poznatim brendovima.

Novi brendovi svakako su uzdrmali tržište ljepote.

Zahvaljujući promjenama koje uvode, još nije kasno za svakoga od nas da osvane na plakatu kao zaštitno lice dragog mu brenda. Stoga ne oklijevajte, našminkajte se i čekajte svojih pet minuta slave!

98/23 | 05/2018

Manager

7

BUSINESS

BUSINESS

Intervju: Ana Miščević

VR&PR

Ana Miščević, televizijska je voditeljica i novinarka RTL Televizije. U svom je poslu i više nego uspješna, a njena obitelj, najviše sin Milo, nisu nimalo zapostavljeni. Nekad se od žene očekivalo da svoju karijeru zamijeni ulogom kućanice, a Ana je savršen primjer kako je sve moguće – pa tako i biti najbolja mama svome sinu ne zapostavljajući svoju karijeru.

Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Manager: Tko god čuje vaše ime, prva je asocijacija RTL Televizija. Od studentice novinarstva postali ste poznato televizijsko lice; kakav je bio sam početak?

Pa iza mene je gotovo 14 godina provedenih na RTL Televiziji, bila sam ondje i prije negoli je signal pušten u eter i doista sam novinarski odrastala uz tu televiziju. Jako mi je drago da su to prepoznali i gledatelji te da sam na neki način ‘ušla u njihove dnevne boravke’ putem malih ekrana. Svoju sam poslovnu karijeru započela ipak puno prije televizije. Nakon srednje škole imala sam mogućnost provesti godinu dana u Londonu, što je bilo svakako nezaboravno iskustvo za cijeli život. A tek nakon toga upisala sam studij novinarstva na Hrvatskim studijima. Po struci sam i hotelijersko-turistički tehničar jer sam završila srednju Turističku školu, no ljubav prema novinarstvu odvela me u drugom smjeru, i evo me tu gdje jesam. Uz fakultet paralelno sam uvijek radila, i to razne poslove: hostesiranje, bila sam tajnica, radila telefonsku prodaju u Croatia filmu... Ma stvarno svašta i nikad mi ništa nije bilo teško. Tek nakon toga krenula je moja novinarska karijera u nekoliko pisanih medija, a onda RTL!

Manager: Je li Vaša želja bila postati televizijskom voditeljicom ili se to desilo spletom okolnosti?

To se doista desilo spletom okolnosti. Oduvijek sam komunikativna i snalažljiva i to su bili skroz povoljni početni uvjeti za ovakav posao. Radila sam na svim velikim projektima televizije, a prvu pravu i službenu titulu voditeljice neke emisije dobila sam s angažmanom u glazbenoj emisiji TOPhr. Izvježbala sam se na brojnim live javljanjima i terenima koje sam do tada radila te kažu da sam spontana, 8

Manager 98/23 | 05/2018

a to je bio preduvjet za voditeljski angažman. Nikada nisam bila tip voditelja koji isključivo čita s blesimetra i to mi je drago, jer danas svi, pa tako i novinari, moraju biti multipraktični. Prvenstveno uživam u novinarskom poslu, a voditeljski je onako šlag na torti!

Manager: Što, po Vašem mišljenju, znači biti uspješan novinar?

Da bi bio uspješan u bilo čemu, moraš to i voljeti. U ovom poslu uživam i svaki dan učim nešto novo. Nadograđujem svoja znanja i tome nikada nema kraja. Da bi bio uspješan isto tako moraš krenuti od početka. Danas bi mladi ljudi odmah bili direktori i televizijski voditelji, vodeći ljudi na čelnim pozicijama. No da bi bio dobar na vrhu, moraš savladati i taj put do vrha. Najbolji dokaz tome je i moja praksa u Turističkoj školi. Da bi jednog dana bio uspješan direktor hotela moraš odraditi sve poslove unutar tog hotela. S praksom sam krenula kao sobarica, pa onda ideš na recepciju, pa svaki put korak dalje. Tako i u novinarstvu.

Nije sramota stajati na placu i donositi reportaže s takvog mjesta. Ili nešto slično. Danas mladi ljudi nemaju taj osjećaj i mislim da to nije dobro jer moraš biti odgovoran prema poslu, društvu i kolegama. Moraš biti objektivan, znatiželjan i neustrašiv. I moraš znati primiti i kritiku, koju danas mladi ljudi jako teško prihvaćaju.

Manager: Kako usklađujete poslovni i privatni život?

Pa isti problem imaju svi zaposleni ljudi. To je danas doista teško. Sjećam se, naši roditelji nekako nisu imali ovakav brz životni tempo. No danas je sve posve drugačije. Stalno jurimo i žurimo, što za svojim što za obvezama djeteta. A ja imam sina od 8 godina, prvašić i obveze oko njega doista su velike. A i moj posao nije onaj uredski od 8 do 16 sati, pa je stvarno potrebna vrhunska logistika oko svega. Ne želim da život moga djeteta ispašta oko moga posla, pa moj radni dan stvarno počinje u 7 ujutro, a završava kasno navečer.

Milo, moj sin, naravno, uvijek je na prvom mjestu jer nisam nikada željela da dijete odrasta bez mene i da propuštam bitne stvari u našem životu. Ali sve se stigne kad se želi.

Da je stresno i naporno, jest, ali ništa ne bih mijenjala! Svi zajedno, u obitelji, trudimo se dobro organizirati. Kad sam ja zauzeta poslom, ulijeće tata i obrnuto. Baka servisi su neizbježni, ali danas manje-više svi tako žive.

Manager: Koja bi bila Vaša poruka mladim studentima koji se jednog dana vide u svijetu televizije i novina?

Stekla sam dojam da ljudi koji se ne bave ovim poslom misle kako mi na televiziji radimo tu i tamo, malo se našminkamo, uđemo u studio i idemo doma. A to je daleko od istine. Mi nemamo radno vrijeme, blagdane i vikende jer program mora ići... Mladi studenti toga moraju biti svjesni, ovaj je posao sve samo ne laganini. Poručila bih im da ulažu u sebe, svako je novo znanje njihov alat da budu što bolji i uspješniji. Ovo je prekrasan posao i preporučila bih ga svakome, toliko sam toga doživjela i naučila kroz novinarstvo te upoznala divne ljude. Ali da se treba ‘zapeti’ - treba. I ako niste spremni na to, bolje da odmah odustanete.

Kako PR može iskoristiti mogućnosti VR-a?

Odnosi s javnošću počivaju na pričanju priča i stvaranju sadržaja, a upotreba umjetne, proširene i miješane stvarnosti olakšava komunikaciju između klijenata i potrošača. Te tehnologije mogu se upotrijebiti za predstavljanje proizvoda, ali i za društveno odgovorne projekte te u odnosima s medijima i influencerima. Uz malo kreativnosti prilika je bezbroj Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Kako korisnici uranjaju u virtualnu stvarnost (VR), odnosi s javnošću (PR) više se usmjeravaju prema ljudima, nego prema javnosti. U spoju s umjetnom inteligencijom stvara se mogućnost postojanja umjetnih agenata – robota, odnosno strojeva zaposlenika koji će se obraćati korisnicima. Budući da mišljenje utjecajnih pojedinaca na društvenim mrežama oblikuje stajališta, bit će moguće predvidjeti što im se sviđa i prema tome stvarati drugačiju i zanimljiviju ponudu.

Upotreba strojeva-zaposlenika trebala bi olakšati procese unutar odnosa s javnošću te povezati klijente s potrošačima kao nikada dosad jer će uvid i količina dostupnih podataka podići komunikaciju s ciljnom skupinom na novu razinu. Stoga se pravi PRovac ne treba bojati budućnosti, već mora prihvatiti novosti i tehnologije koje ona nosi, prepoznati nove kanale komunikacije i brojne mogućnosti za svoje klijente.

Tehnologija koja omogućuje iskustvo virtualne stvarnosti postaje sve pristupačnija i sve se više govori o upotrebi takvih medija za uključivanje korisnika u iskustva koja će ostaviti dublji trag od pukog promatranja.

Trendovi idu prema tome da se ciljevi odnosa s javnošću, to jest razumijevanje i promjena ponašanja, postignu i uz pomoć virtualne stvarnosti, odnosno uranjanjem korisnika u određeno iskustvo. Takav način komunikacije zbog neposrednosti iskustva

utječe na emotivni doživljaj korisnika pa su prednosti revolucioniranje pripovijedanja, stvaranje empatije kod korisnika te pozicioniranje brendova ili organizacija kao inovativnih komunikatora.

Mogućnost neograničenog i neposrednog iskustva, stvaranje emocionalne povezanosti kao preduvjeta razumijevanja i promjene ponašanja, dobri su alati za komuniciranje i osvještavanje važnosti društvenih tema poput našeg utjecaja na klimatske promjene, siromaštvo, prilika za obrazovanje ili gradnju održivih zajednica.

Razvoj tehnologije toliko je ubrzan da je teško predviđati trendove, međutim big data omogućio je velik napredak unapređenju personalizacije različitih usluga. Primjena strojeva-robota te virtualne i proširene stvarnosti još uvijek je u začecima. Strojevi ne mogu potpuno zamijeniti ljude u prenošenju poruka, ali obradom velike količine podataka mogu pridonijeti stvaranju personaliziranog korisničkog iskustva. Kako tehnologija napreduje, mnogo se priča o njezinoj primjeni i prednostima za brendove, ali u stvarnosti malo se toga primjenjuje jer je riječ o proračunski velikim projektima koje mogu ostvariti samo veliki, dok marketeri i komunikatori još uvijek istražuju kako najbolje iskoristiti njezin potencijal.

Virtualna je stvarnost budućnost i neupitno je da će imati dubok i pozitivan utjecaj na PR industriju.

Stručnjaci s područja VR-a smatraju kako će VR PRovcima osigurati posao sljedećih 10 godina. Tako će PR-ovci moći prenijeti svojoj ciljnoj skupini u budućnosti niz iskustava, poput uzbuđenja pri vožnji automobila, pripreme jela na novom štednjaku ili direktne komunikacije bez sastanaka – a to je samo početak.

98/23 | 05/2018

Manager

9

BUSINESS

BUSINESS

WARREN BUFFETT: PRIČA O USPJEHU

Lekcije iz života najvećeg svjetskog investitora Na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi u 2018. godini na trećem se mjestu nalazi Warren Buffett koji je s 88 godina i dalje intenzivno uključen u dnevne aktivnosti Berkshire Hathawaya dok njegovi suvremenici zasluženo uživaju u mirovini. Životna priča o dječaku koji je s 11 godina kupio svojih prvih šest dionica puna je uspjeha, ali i neuspjeha koje su lekcija budućim uspješnim investitorima.

Piše: Katarina Belić Kontakt: katarina.belic@hsa.hr

Poslovne poteze američkog investitora i izvršnog direktora tvrtke Berkshire Hathaway proučavaju studenti ekonomije diljem svijeta. Mnogi se ulagači dive oštrini njegovih ideja i jednostavnosti njegova pristupa. Naravno, Buffett nije rođen s takvim idejama niti je u mladosti donosio ispravne odluke.

Morao je tragati za najboljim načinima, graditi, propadati kako bi postao najveći stručnjak u svom području. Priča o njegovoj životnoj borbi ohrabrujuća je jer naglašava da se uspješno ulaganje u dionice ne oslanja na genijalnost, nego na kontinuirani fokus i spremnost na prilagodbe.

Buffettovo investicijsko partnerstvo BPL kupilo je 1962. godine dionice u tekstilnoj tvrtki Berkshire Hathaway po prosječnoj cijeni od 7,50 dolara. Kasnije je priznao da je to bilo loša poslovna odluka. Berkshireov dominantan dioničar i izvršni direktor Seabury Stanton s Buffettom se dogovorio kako bi njegova tvrtka kupila BPL-ove dionice za 11,50 dolara. No, formalna ponuda bila je samo 11,375 dolara. Buffett je smatrao ponudu nepoštenom i odlučio je ne prodati dionice. Umjesto prodaje, Buffett je počeo agresivno kupovati dionice i do 1965. godine BPL je držao 39% Berkshire Hathawaya i preuzeo kontrolu nad tvrtkom.

Kasnije je procijenio da je trošak koji je imao održavajući tvrtku u tekstilnoj industriji dvadesetak godina bio milijarde dolara, sličan iznosu koji je mogao zaraditi od povrata prinosa ulažući u neke druge dionice. Buffett je konačno pronašao način da zaradi novac. Postupno je premjestio kapital od izvornog posla na druga područja, posebice na visoko profitabilne tvrtke kao što su National Indemnity i Illinois National Bank.

Kad je Buffett imao 22 godine, kupio je Omaha benzinsku postaju u partnerstvu s prijateljem koja se nalazila nasuprot 10

Manager 98/23 | 05/2018

Texaco postaje koja je bila uspješnija od Buffettove. Texaco postaja bila je dobro uspostavljena i imala je svoje lojalne kupce. Tom lekcijom u ranim godinama, Buffett je spoznao važnost strateškog konkurentnog pozicioniranja koja ga je dovela do neke od njegovih najboljih kupnji. Tražio je tvrtke za ulaganje koje imaju najodanije kupce u svojoj industriji.

Buffett je vlasnik 400 milijuna dionica Coca Cole koje su danas vrijedne 16,7 milijardi dolara.

Poznato je da je Buffett u svojoj karijeri bio pod snažnim utjecajem ideja Benjamina Grahama kojeg se naziva ocem vrijednosnog ulaganja. Graham je autor knjige „Fundamentalna analiza“ u kojoj tvrdi da su sva ulaganja koja nisu proizašla iz temeljite analize, obećane sigurnosti glavnice i odgovarajućeg povrata, spekulativna. Buffett je propustio ono što bi se kasnije nazvalo velika ulaganja jer je tražio dobru potporu imovinom (asset backing). No, pokušavao se odmaknuti od jakog naglaska na kvantitativne kriterije, s obzirom na to da je doživio uspjeh ulaganjem u Walt Disney DIS, + 2,42% i American Express AXP, + 1,25% sredinom šezdesetih godina. Nastojao je uložiti više novca u tvrtke s izvrsnim kvalitativnim karakteristikama, uglavnom bez obzira na njihovu neto imovinsku poziciju.

Naučio je da postoji više od jednog načina da budete vrijednosni ulagači. Ali to nije značilo da je u potpunosti napustio Grahamove metode.

Startup kolumna Startupovi u sebi sadrže sve ključne elemente potrebne za razvoj ekonomije - zadržavaju i privlače najtalentiranije i najinovativnije ljude, temelje se na znanju i visokim tehnologijama te imaju potencijal osvajanja svjetskog tržišta.

U ovoj kolumni upoznat ćemo vas sa zanimljivim startupovima za koje vjerojatno niste čuli.

Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Oradian Financijska isključenost označava pojavu isključivanja cijelih skupina stanovništva, najčešće socijalno ugroženih grupa s financijskog tržišta zbog čega one ne mogu koristiti osnovne financijske usluge. Razlozi financijske isključenosti u nerazvijenim zemljama najčešće su nestabilnost bankovnog sustava i česte financijske krize, mali broj banaka i drugih financijskih institucija, nerazvijena bankovna mreža i nedostupnost poslovnih jedinica. Nadalje, tu su i nedostatna financijska i ostala zaštita, niska razina financijske tehnokulture, slab sustav kontrole financijskog sektora, visoka nezaposlenost, niska primanja stanovništva te niska razina štednje. Financijska isključenost pogađa dvije milijarde odraslih ljudi na svijetu, što je oko pola svjetske radne populacije i dio je daleko šireg problema socijalne isključenosti značajnih dijelova stanovništva.

Problem nedostupnosti tradicionalnih načina financiranja na tržištima u razvoju rješava hrvatski financijsko-tehnološki startup Oradian, a Forbes ga je uvrstio među pet najboljih u Europi. Oradian je globalni tehnološki pružatelj usluga koji razvija rješenja koja omogućuju financijsku uključenost.

Koristeći ‘Software-as-a-Service’ model (softver kao usluga), Oradianov inovativni softver Instafin omogućuje malim financijskim institucijama da u oblaku prate svoje poslovanje i povezuje ih s milijunima potencijalnih klijenata na dnu ekonomske piramide.

Chipolo Koliko vam se puta dogodilo da ste negdje nešto ostavili, a ne možete nikako pronaći? Jeste li ikada izgubili ili zametnuli ključeve i novčanik? Nije li stresno kada ne možete nešto naći, pogotovo ako vam baš to hitno treba? Riječ je o

Relativno nedavna pogreška dolazi s lancem supermarketa u Velikoj Britaniji Tesco, ranije ovog desetljeća. Buffett je rekao kako je prodao Berkshireov udio u Tescu u 2013. zbog menadžerskih poteza s kojim se nije složio. Ali on je i dalje imao značajan udio. Kada su problemi s računovodstvom prisilili Tesco da preustroji svoju zaradu 2014. godine, dionica je pala. Do trenutka kada je Buffett prodao sve dionice Tesca, Berkshire je bio suočen s gubitkom nakon oporezivanja od 444 milijuna dolara.

situaciji koju definitivno nitko ne voli, a rješenje je Chipolo – pristupačan uređaj kojeg bi u opisanim situacijama bilo jako dobro imati.

Chipolo je Bluetooth tracker pomoću kojega možete locirati bilo što. Može se pričvrstiti ili objesiti na predmet koji ne želite izgubiti poput prijenosnog računala, novčanika, ključeva, torbi, pa čak i na kućne ljubimce. Dostupan je u devet različitih boja, lako se spaja s vašim mobitelom putem aplikacije i lako se prati, a kako bi se proširila mreža potrage za izgubljenim predmetima dizajnirana je i Chipolo platforma.

Bike2Lock Je li vam se ikad dogodilo da vam je ukraden bicikl ili

su ukrali bicikl nekome od vaših poznanika? Rješenje je Bike2Lock – pametni sigurnosni sustav za zaključavanje bicikala. Bike2Lock sustav omogućava parkiranje bicikla te njegovo sigurnosno zaključavanje, a da tako budu zaštićeni od krađe svi vitalni dijelovi bicikla tijekom parkiranja na javnim površinama. Bike2Lock elektroničkim sustavom zaključavanja tehnologijom prepoznaje samo vlasnika bicikla putem ranije dobivenog jedinstvenog koda te osigurava vaš bicikl dok vi izvršavate svoje dnevne obaveze ili uživate u slobodnom vremenu na javnim mjestima. Svaki bicikl ima svoju parking kapsulu koja se po ostavljanju bicikla i po aktivaciji sustava zaključava.Cijeli pametni sustav povezan je s aplikacijom na mobilnim telefonima te sve kontrolira i šalje informacije korisnicima. U sustav je integriran i javno informativni i interaktivni sustav koji omogućava, ne samo korisnicima Bike2Lock sustava nego i prolaznicima i turistima, sve bitne informacije o gradu u kojem je sustav postavljen.

Digital Assets Power Play Financijsko-tehnološki startup za automatizaciju trgovanja digitalnim valutama Digital Assets Power Play (DA Power Play) zaključio je prošle godine prvi uspješni ICO (Initial Coin Offering) u Hrvatskoj te tako postao najuspješnija crowdfunding kampanja u hrvatskoj povijesti. Želja osnivača DA Power Playa je da trgovina kriptovalutama bude jednostavna i dostupna svima, a korisnicima žele omogućiti osmišljavanje strategija i automatizaciju trgovine s transparentnim i vidljivim podacima zasnovanim na blockchain tehnologiji. Smatraju da će platforma DA Power Play pomoći stvoriti demokratizirani Wall Street te tako žele omogućiti revoluciju u trgovanju kriptovalutama.

98/23 | 05/2018

Manager

11

BUSINESS

BUSINESS

NEETIČNE MARKETINŠKE KAMPANJE

Marketing kreira, a mi dajemo značenje?

Ako je „ekonomija kazalište, a marketing predstava“, onda društvene mreže razbijaju sponu između pozornice i javnosti, čineći je glavnim protagonistom zadanog konflikta. Kontroverznost kampanju čini okidačem društvenih rasprava.

Piše: Ana Papo Kontakt: ana.papo@hsa.hr

RASIZAM U RUKAVICAMA? Milenijalci, kao generacija i ciljana grupa, okarakterizirani su (pre)osjetljivima na društvene nejednakosti. Kao njezin pripadnik, pitam se što bi bilo kada ne bi postojala protuteža pretjeranoj neosjetljivosti? Bez obzira ili možda s obzirom na rast društvene svijesti marketinške kampanje znaju šokirati njezinim deficitom.

Lighter is better zaključak je reklamnog spota gdje boca Heinekena prolazi više crnih osoba konačno dolazeći u ruke bjelkinje. Posljedice - salva negativnih komentara i sumnji o promišljenosti greške u svrhu lova na publicitet. S obzirom na odjek oglasa u medijskom prostoru i krajnostima emotivnih doživljaja, kampanja bi se mogla proglasiti uspješnom.

Naravno, ako se zanemari etička komponenta priče.

U nekom idealnom svijetu, gdje nejednakost kao pojava ne nalazi mjesto, sam kontekst osiguravao bi drukčiju lepezu vjerojatnih konotacija. Teško je povjerovati da marketing kao znanost koja ispituje tržište može ostati gluha na problem koji društvo mori stoljećima. Zbog sudjelovanja u izgradnji društvenih vrijednosti, marketing se promatra na razini utjecaja. „Neetičnost i u konačnici nemoralne kampanje uvijek su ples na oštrici noža. Provokacija širu javnost može potaknuti za participiranjem reklame, ali u isto vrijeme može biti okidač za njezinu javnu raspravu o nepriličnosti samog uratka.“ za Manager kaže Ivan Tanta, komunikacijski stručnjak.

Dove i Nivea već godinama izazivaju negodovanja javnosti zbog apstraktnih slogana i spotova koji lako mogu biti protumačeni kao rasistički. White is purity, For visibly fairer skin, transformacija crne u bijelu ženu nakon korištenja proizvoda samo su neki od njih.

Doživljaj ljepote uvelike je kulturalno i marketinški uvjetovan.

Opasnost spomenutih kampanja leži i u održavanju povijesno promovirane bijele kože kao pojma ljepote. Prostor ostavljen za interpretaciju slogana kao neimplikacijskih na baš taj stereotip, gotovo je neznatan. Poražavajuća je činjenica da, prema The Guardianu, 70 posto žena afričkog i 40 posto azijskog kontinenta zaista izbjeljuje kožu. Kada bi ciljani konzumenti bili samo alt-desničari, te afričke i azijske 12

Manager 98/23 | 05/2018

ljepotice društvom poljuljanog samopoštovanja, zakon velikih brojeva učinio bi svoje.

Zar si dvije konkurentske kuće pomno ne prate svaki korak?

Zar si žele dopustiti iste pogreške?

DIZANJE PRAŠINE Zadovoljstvo reakcijama javnosti iskazala je agencija koja je kreator Plidentine, naizgled predizborne kampanje. Igra riječi osmišljena da zubarskim rječnikom aludira na političke opcije šokirali su hrvatske, a slogani poput „Volio bih da nema crnih i žutih“ građane BiH. Na pitanje o utjecaju nepriličnih kampanja na ugled i profit kompanije, Ivan Tanta odgovara: „Nepriličnost određenih marketinških kampanja, poput one za automobilske gume gdje je fotografirana naga balerina u pozi špage, u Hrvatskoj za razliku od zapadne Europe poprilično je distorzična.

Ono što je nama prihvatljivo, njima nije. Kampanja je bila aktualna dok mediji nisu na poticaj ženskih udruga pokrenuli kontrakampanju, ali ne za, odnosno protiv proizvoda, nego samo protiv načina prikazivanja žene. Proizvod koji je pri tom trebao biti ključan nije ni na koji način apostrofiran, kao ni tvrtka. O profitabilnosti bi se dalo govoriti jer uostalom jedno je od pravila: neka se govori, pa makar i loše.“.

NEOSJETLJIVOST KULTURALNO NEUGROŽENIH Kendall Jenner našla se na meti ljute javnosti zbog sudjelovanja u marketinškom spotu u ulozi junakinje koja limenkom gaziranog pića smiruje istrivijaliziran prosvjed za ljudska prava. Bez ranije uperenih prstiju, ne bih uvidjela ništa pogrešno. Fizička i interesna odvojenost od problema rasne nejednakosti i pomorstava Afroamerikanaca u okršaju s američkom policijom, uzrokuje neuviđanje postojanja problema i nedostatak makroempatije.

Ako zanemarimo stranu priče o namjernoj provokaciji, nerazumijevanje tuđeg položaja problem je marketinga i čovječanstva Ako istu priču stavim u hrvatski kontekst, prosvjed u Savskoj bio bi prikazan kao veseli skup natprosječno zgodnih ljudi za koje se s vlastima „izbori“

Severina s bocom Jane. Uvrjedljivo miješanje konzumerizma, poznatih osoba i stvarnih borbi, zar ne?

H&M objavljivanjem slike crnog dječaka s natpisom The coolest monkey in the jungle izazva bure i oluje, i to ne samo na društvenim mrežama. Dok se korporacija ispričavala, u Južnoj Africi duboko uvrijeđeni protestanti razbijali su izloge.

Uprava H&M bila je prisiljena zatvoriti šest poslovnica.

Dok ih ubrzo nije ponovno otvorila... I ako je asocijacija na zlopovijesnu dehumanizaciju izraženija u Južnoj Africi, gdje je tek devedesetih ukinut Apartheid, akt švedske kompanije smatra se kako rasističkim, tako i kulturalno neosjetljivim.

S obzirom na to koliko lako sadržaj postaje viralan, marketing mora etičke standarde uskladiti s cjelokupnom svjetskom problematikom. Velik broj ljudi zastupa uvjerenje da je danas suviše lako neosnovano se naći uvrijeđen te da su reakcije na spomenute sadržaje kampanja pretjerane.

Kako god, marketing se treba nositi društveno odgovorno, služiti profitu i dobrobiti društva. Kreativnost marketinškog stručnjaka, u punom smislu, obuhvaća i veliku dozu kulturalnog razumijevanja i osjetljivosti.

Kako marketing kreira sliku društva, tako je i njezin plod.

Ovakvi propusti ukazuju na kronični nedostatak šarolike radne snage u marketinškom sektoru.

GDJE SE POSLOVNA ETIKA MIMOILAZI S MORALOM I ZAKONOM „Ako sloboda govora zaštiti gada poput mene, zaštitit će svakoga od vas“ – izjava je fenomenalnog Woodyja Harrelsona u ulozi Larryja Flinta, osnivača magazina Hustler. Dopušta li sloboda govora i marketinškim kampanjama da govore što žele, zakonski rasterećene od interpretacije javnosti?

Ako izjava nije konkretizirana i ostavlja prostor za slobodnu konotaciju, nije kažnjiva. Ako u njenu istinitost ne može povjerovati nijedno razumno biće, eh, apstraktnost pojma „razumno“ daje prostor za manipulaciju. Coca Cola je lansirala vitaminsku vodu marketirajući je kao dobru u borbi protiv slobodnih radikala, „računajući“ na to da potrošači nikad ne bi povjerovali u istinitost te tvrdnje. Apsolutno šokirani što je itko mogao takvo što uzeti za ozbiljno, na sudu izjavljuju: „Nijedan konzument vođen razumom ne bi mogao pomisliti da je Vitaminwater zaista zdravo piće.“ - i ozakonjuju lažnu kampanju.

Paradoksalno je da poruke pisane ciljajući na afektivno ponašanje, i ako obmane, zakonski smiju postojati jer se podrazumijeva da budu procesirane našim razumskim ponašanjem. Da ulažemo napor i svaki oglas obrađujemo kritički, ne bismo nikad mislili ni o čemu drugom i opet ne bismo stigli do trećine. „Kome se ne sviđa Hustler, neka ga ne čita.“ rekao je Larry Flint (Woody Harrelson) braneći svoj magazin od sadržajem zgrožene javnosti. I imao je pravo, no je li to validan argument za oglašivače? S obzirom na to da potrošači nemaju pravo izabrati kojim promidžbenim porukama neće biti izloženi, korporacijsko sito za humanost trebalo bi imati veće rupice.

Svi konflikti namjerno izazvani marketinškim kampanjama imaginarni su, no odraz su stvarnih društvenih problema.

Dostupnija je borba protiv nepravednog oglašavanja, nego nepravednog sustava. Marketinških i PR stručnjaka često se nagonski i obrambeno konformiraju faustovskoj naravi marketinga postajući dio korporacije kao zasebnog svijeta. Kada bi osobne vrijednosti zaposlenika bile češće implementirane u poslovnu etiku, a ne odvojene od nje, možda bi marketing uspješno razbio stereotipe i učinio svijet boljim mjestom.

98/23 | 05/2018

Manager

13

BUSINESS

BUSINESS

Intervju: Damir Krešo (Envy agencija) Damir Krešo radi na poziciji Junior Account Managera u digitalnoj agenciji Envy. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu s usmjerenjem na marketing, nakon čega je zaronio u svijet digitalije. U industriji je digitalnog marketinga nepune dvije godine, tako da još uvijek otkriva sve čari i mogućnosti online okoline.

Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

Manager: Kako i zašto baš digitalni marketing?

Pa zapravo, sasvim slučajno. Kada sam odlučio produžiti zadnju godinu fakulteta da bih radio preko studentskog ugovora, prije nego zakoračim u “svijet odraslih”, slučajno sam naletio na oglas za studentski posao. Agencija Envy tražila je preko ljeta pripravnika u marketingu, a s obzirom na to da sam diplomirao na Ekonomskom fakultetu upravo na smjeru Marketing, odlučio sam se prijaviti i nakon nekoliko krugova testiranja i razgovora, na moju sreću, odlučili su se baš za mene. Tako je zapravo počela moja priča u digitalnom svijetu, a ljubav prema poslu raste iz dana u dan, tj. iz projekta u projekt.

Manager: Što je sve potrebno za dobru promociju jednog velikog događaja?

Uvijek treba imati na umu kako je u današnje vrijeme nemoguće organizirati veliki događaj bez online i offline aktivnosti kao i odvojiti online od offlinea. Svaki od segmenata obuhvaća širok spektar raznih aktivnosti tako da ne postoji recept koji će vam garantirati potpuni uspjeh. Svakako, najvažniji su faktor ljudi. Ako ste okruženi ljudima koji su kompetentni, raspolažu znanjem, a svoj posao rade iz ljubavi i stalno “grizu”, konačan rezultat ne bi trebao biti upitan. Organizacija velikih događaja uključuje velik broj ljudi koji rade na projektu tako da

14

Manager 98/23 | 05/2018

kvalitetna interna organizacija, međusobna koordinacija i komunikacija temeljni su čimbenici svakog uspješnog projekta.

Manager: Možete li istaknuti jedan događaj/festival u čijoj ste organizaciji posebno uživali i zašto?

Pa moram priznati da je teško izdvojiti samo jedan događaj. Radio sam na brojnim događajima koji se jedni od drugih u potpunosti razlikuju - od raznih IT i business konferencija pa sve do festivala elektronske glazbe i slično, no ako bih baš morao izdvojiti samo jedan, onda bi ti to bio jedan njemački festival. Jedan od razloga definitivno je kompleksnost samog projekta. Naime, to je brend koji kroz godinu organizira veći broj događaja – od krstarenja Mediteranom i “partijanja” na brodu, do istoga u avionu, vlaku te glavnih događaja u Njemačkoj, Koreji i slično.

A naravno, pogodnosti poput upoznavanja svjetski poznatih DJ-eva, pogled s mainstagea kada nastupa Hardwell i sve uspomene koje stvorimo kao tim na takvim događajima ono su što zapravo i čini ovaj posao posebnim.

Manager: Poznato je da je organizacija događaja posao u kojem se mnogo detalja mora uzeti u obzir kao i biti spreman na mnogo neočekivanih situacija.

Kako se nosite s time?

Stres je nezaobilazan i sastavni dio agencijskog posla pa će se svatko tko radi u ovoj branši složiti sa mnom.

Ali s vremenom, kako čovjek stekne iskustvo, naučimo manipulirati svim tim neočekivanim situacijama jer već znamo što nas sve čeka, pa tako i neke od tih situacija zapravo možemo predvidjeti. A upravo zbog obujma zadataka koji donosi organizacija događaja, ključne su stvari poput pomno definirane raspodjele posla i dobre komunikacije unutar tima. Iskoristit ću ovu priliku i reći da sam jako sretan što sam okružen kolegama s kojima zajedno činimo odličan tim te iskreno moram priznati da bi sve bilo puno teže bez potpore koju si međusobno pružamo.

INTERVJU: Josip Šimić

Croatian Makers – Mali stvaratelji velikih stvari Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) svojim projektima redovito obogaćuje kvalitetu obrazovanja mladih.

Josip Šimić, kao dio organizacijskog tima IRIM-ova projekta Croatian Makers lige, reći će nam nešto više o samom projektu.

Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Manager: Što je projekt Croatian Makers liga i kako napreduje u realizaciji?

Croatian Makers liga projekt je čiji je cilj omogućiti široko uključivanje robotike, automatike i programiranja u edukaciju djece osnovnoškolskog uzrasta. Trenutačno je u ligu uključeno preko 500 osnovnih škola, udruga i knjižnica i 10 tisuća djece. Svakoj je uključenoj ustanovi donirano po pet robota mBot. Sama liga sastoji se od četiri ili pet kola u jednoj školskoj godini. Za svako kolo šaljemo zadatak mentorima koji potom provedu natjecanje unutar svoje ustanove. Od prikupljenih rezultata formiramo rang te proglasimo pobjednike svakog kola i na kraju godine.

Manager: Što je BBC micro:bit? Budući da micro:bitovima opskrbljujete škole, kako se financirate?

BBC micro:bit je zanimljiva tehnologija koju razvija neprofitna Zaklada Micro:bit čiji su osnivači BBC, Microsoft, Samsung, Amazon, British Council i drugi, a čiji je partner za Hrvatsku IRIM. Platforma je razvijena s ciljem uključivanja digitalnih kompetencija u obrazovne ustanove. Početkom 2017. godine pokrenuli smo crowdfunding kampanju u kojoj smo prikupili preko 300 tisuća američkih dolara s preko 2300 donatora, što fizičkih, što pravnih osoba. Cilj kampanje bio je prikupiti dovoljno sredstava kako bi prijavljene ustanove opskrbili micro:bitovima. Kampanjom je uključeno tisuću

osnovnih i srednjih škola, udruga, knjižnica, fakulteta, vrtića i dječjih domova te čak i Zoološki vrt. Kao nastavak STEM revolucije u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i CARNet-om pokrenuli smo projekt ProMikro unutar kojeg je svako dijete u šestom razredu dobilo jedan uređaj na korištenje.

Manager: Po kojim se kriterijima osnovnoškolcima dodjeljuju roboti? Koje funkcije mogu obavljati roboti koje osnovnoškolci programiraju?

Opremu koju Institut donira dobivaju ustanove koje su se prijavile na naše natječaje. Ustanove moraju zadovoljiti osnovne kriterije kao što su motivacijsko pismo i rad s djecom osnovnoškolske dobi. Funkcije koje djeca mogu programirati su neograničene. Na ustanovama je da se prijave na natječaj, dobiju opremu, prođu edukaciju i počnu je upotrebljavati u svom radu. Mi ne utječemo na to kako će je upotrebljavati, na nastavi ili izvannastavno, već nam je bitno da se upotrebljava.

Manager: Što je potrebno za rad robota i programiranje?

Koji se programski jezik upotrebljava u programiranju?

Sve što je potrebno za programiranje jesu računalo i veza na internet. Za neke uređaje čak ni to nije potrebno jer se programira na samom uređaju. Korišteni programski jezik ovisi o tehnologiji koja se upotrebljava. Neki od programskih jezika jesu C++, Java, Logo, Python i Scratch.

Manager: Jesu li učenici motivirani natjecati se u izradi robota? Kako se učenici mogu prijaviti na međunarodno natjecanje WER? Motivacije kod djece ne nedostaje, a na samim se natjecanjima može vidjeti njihovo oduševljenje i sreća. Svaki nas put iznova iznenade svojim idejama i sposobnošću.

To je i nama motivacija za daljnji rad. World Educational Robotics (WER) natjecanje je u naprednoj robotici osnovano u Kini u koje se mogu uključiti sudionici Croatian Makers lige. Na otvorenom kupu koji organiziramo sudjeluju timovi iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Pobjednici svake kategorije idu na svjetski kup koji će se ove godine, kao i 2017., održati u Šangaju.

Manager: Koji Vam je najdraži dio posla?

Mali smo tim s velikim operativnim zadacima pa ne stignemo mnogo vremena posvetiti „igranju“ sa samim robotima. Ipak, kao najdraži dio posla izdvojio bih svijest o onome što radimo. Ljudi su generalno oduševljeni onime što radimo, a kad vidim kolikom smo broju djece pružili nove mogućnosti i približili svijet programiranja, nema mi ništa ljepše.

98/23 | 05/2018

Manager

15

BUSINESS

BUSINESS

DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

BUSINESS INTELLIGENCE

Model trostruke bilance

Korištenje sustava poslovne inteligencije u Hrvatskoj i svijetu

Zahvaljujući prihvaćanju modela trostruke bilance, odnosno integriranju financijskih okolišnih i društvenih aspekata u osnovnu poslovnu djelatnost, mnoga su poduzeća dobila na važnosti, uravnotežila poslovanje i pozitivno utječu na zajednicu.

Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Pojam bilance ne podrazumijeva samo rezultate financijskog poslovanja, stoga je integracijom financijskih okolišnih i društvenih aspekata u poslovnu djelatnost nastala trostruka bilanca (Triple Bottom Line) koja poduzećima donosi dodatne bodove društveno odgovornim poslovanjem.

Izraz Triple Bottom Line (TBL) definirao je britanski konzultant John Elkington 1994. godine. Zauzimao se za to da se poduzeća usredotoče na profit, ljude i planet te da na temelju tih pokazatelja mjere svoju poslovnu izvedbu u određenom razdoblju. Model trostruke bilance glasi: PEOPLE (ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve), PLANET (zaštita okoliša) i PROFIT (težiti financijskoj održivosti kako bi se profit mogao reinvestirati). Uz model trostruke bilance raste odgovornost organizacije, a i hrvatska poduzeća posvećuju pozornost trostrukoj bilanci tako što se, osim poslovnim rezultatima, bave i zajednicom i zaštitom okoliša kao što su, na primjer, organiziranje sportskih aktivnosti za zaposlenike, volontiranje, pomaganje socijalno ugroženima i slično.

Trostruka bilanca koncept je kojemu je cilj pomaknuti fokus s financijske uspješnosti poduzeća te uključiti njegovu društvenu i ekološku odgovornost. Možemo reći da trostruka bilanca mjeri stupanj društvene odgovornosti 16

Manager 98/23 | 05/2018

poduzeća, njegovu ekonomsku vrijednost i utjecaj na okoliš. Dvije su grupe razloga za prihvaćanje šireg pogleda na odgovornost poduzeća kakav nudi model TBL – etički i pragmatički. Etički pristup govori kako je ispravno napraviti. Prema tom pristupu, poduzeća u privatnom vlasništvu imaju moralnu i etičku odgovornost da razmotre utjecaj svojeg poslovanja na društvo. Pragmatični pristup govori da je model TBL dobar za dobit jer je sve više dokaza da hibridna poduzeća postižu znatno bolje financijske rezultate od tradicionalnih poduzeća, a istovremeno stvaraju mnogo drugih oblika dobrobiti.

Model TBL može potaknuti inovacije, bavljenje pitanjima okoliša i utjecaja na društvo, stvaranje inovacija koje rezultiraju novim tržištima i stvaranjem tržišne vrijednosti.

Integriranjem svih triju aspekata organizacija može razviti inovativniji pristup razvoju svojih budućih procesa te razvoju proizvoda, tehnologija i usluga koji će pozitivno utjecati na strategije planiranja i upravljanja. Mnoga poduzeća shvaćaju da je održivost ključna za njihov dugoročni boljitak, opstanak i da je poslovno poželjna. Model TBL također može podržavati razvoj komunikacijskih alata koji omogućavaju da se informacije unutar poduzeća djelotvornije razmjenjuju i da se time olakša učenje unutar poduzeća te može pomoći da se više usredotoče na prilike za stvaranje konkurentske prednosti zasnovane na ugrađivanju ponude društvenih vrijednosti u svoju korporativnu strategiju.

Smatra se da dobra etika vodi k dobrom poslovanju jer generira pozitivne vanjske učinke poput povjerenja i poštovanja, što zauzvrat rezultira dugoročno boljim rezultatima. Poduzeća koja su se od drugih razlikovala time što stvaraju pozitivne promjene imat će veću kapitalnu vrijednost marke i profitabilnost od onih koja su usmjerene prvenstveno na dobit. Hibridne organizacije smatraju da priroda predstavlja vrijednost za cijeli sustav i da od nje koristi ima cijelo društvo te njezino očuvanje smatraju ciljem kojemu se vrijedi posvetiti. Rast koji ostvaruju takve organizacije skromniji je zbog njihovih nastojanja da nastave stvarati pozitivne društvene i ekološke promjene te da zadrže svoju autonomiju. Stoga bi njihov moto mogao bi biti: „Rasti sporije, rasti bolje i ostani u poslu dulje“.

Business intelligence (BI) ili u doslovnom prijevodu poslovna inteligencija za mnoge je apstraktan pojam, a kada bih vam ga pokušala definirati napravila bih to na ovaj način.

Poslovna inteligencija predstavlja skup informacija pruženih putem analize podataka i upravljanja znanjem, što može informirati donositelje odluka o područjima za odgovor.

Tako je BI pouzdan analitički proces koji sirove podatke transformira u relevantne, precizne i iskoristive strateške informacije koje se upotrebljavaju kao sustav za podršku i potporu poslovnom odlučivanju. Dovedeni u vezu s novim vanjskim trendovima ili promjenom internih zahtjeva, jednostavniji način za razmotriti BI jest pogledati jesu li podaci koji informiraju ciljeve razvoja poslovanja izvučeni iz internih sustava ili vanjskih izvora. Interne informacije u velikim organizacijama uglavnom dolaze iz poslovnih sustava, kao što su sustavi SAP ili ORACLE, ili se mogu izvući iz niza više distribuiranih i često neformalnih sustava za prikupljanje podataka iz cijelog poduzeća. Vanjski izvori mogu biti izravno upravljani poslovanjem, kao što su istraživanja tržišta koja pružaju informacije o očekivanjima kupaca ili formalnijoj analizi kako bi se utvrdili koji su trendovi “vani” na koje bi poslovanje možda trebalo odgovoriti. Tako u marketingu, hvatanje trendova društvenih medija putem usluge Google Analytics, Kissmetrics ili sličnih analitičkih alata sada je poznata aktivnost, ali smisao u nizu informacija možda neće uvijek biti jasan. Objašnjenje pojmova i interpretacija dobivenih rezultata nisu razumljivi svima i samo se pomoću metoda poslovne inteligencije mogu prevesti u oblik bitan za proces donošenja odluka o poslovanju poduzeća. Ako se pitate kako se poduzeća koriste tim podacima, objašnjava se pojam jezera

podataka. Jezero podataka znači da podaci mogu doći iz više izvora i biti “grupirani” u manje strukturiranom obliku koji se iskorištava po potrebi s novim analitičkim alatima ili programiranim upitima. Otvoreni izvori paketa, kao što je Apacheov Hadoop, koji se koriste velikim online uslugama kao što su Amazon, Twitter i eBay, primjer su programerskog alata koji se može upotrebljavati za privlačenje podataka iz paketa klastera za pohranu podataka. Te se informacije upotrebljavaju za obradu podataka kao i za rješavanje novih poslovnih pitanja. Kada smo spomenuli upotrebu tih podataka, trebamo objasniti i tko se time bavi. Uloga analitičara poslovne inteligencije zahtijeva razinu agilnosti za informiranje i odgovor na promjenjive poslovne potrebe.

Glavna uloga analitičara poslovne inteligencije unutar cjelokupnog sustava poslovne inteligencije organizacije jest pružiti vertikalni most kroz poslovanje kako bi komunicirali informacije visoke vrijednosti kako bi podržale zahtjeve za donošenje odluka. Kada govorimo o primjeni poslovne inteligencije u Hrvatskoj, poražavajući su podaci kako se tek 24 posto poduzeća među 1000 najvećih koristi tim alatom za prikupljanje podataka iz poslovne okoline. Gledajući s pozitivne strane, trend porasta broja poduzeća koji se koriste alatom ipak postoji, bez obzira na njegovu veličinu.

Od ukupno 18 poduzeća (njih 24 posto koji se koriste BIsustavom), polovica djeluje od jedne do tri godine dok u njih pet djeluje četiri do deset godina. Što se pak tiče broja zaposlenih u BI-ju u najvećem broju slučajeva riječ je o petero zaposlenika, iako podaci variraju od jedne osobe do dvadeset. Dok se gotovo svi moćni globalni konkurenti koriste BI-om (prema istraživanju iz 2017. godine, više od 90 posto poduzeća Brazila, Velike Britanije, Njemačke i Belgije upotrebljava BI) pri donošenju poslovnih odluka hrvatska poduzeća ipak zaostaju, a upravo u nekorištenju alata BI-ja možemo tražiti i razlog gospodarskog zaostanka za gospodarstvom Zapada te u izravnu vezu dovesti gospodarsku razvijenost zemlje s razvojem BI-sustava u njima.

98/23 | 05/2018

Manager

17

BUSINESS

BUSINESS

SIVA EKONOMIJA

SAMOZAPOŠLJAVANJE

Neslužbeno gospodarstvo

Od mjere do karijere?

Neslužbeno gospodarstvo ili široko raširen i prihvaćen pojam sive ekonomije, vrlo se teško može precizno definirati budući da se iskazuje nizom oblika i načina obavljanja ekonomskih aktivnosti ili transakcija koje odstupaju od legitimnih normi. Drugim riječima, to je jedna od pojava koja uvelike utječe i mijenja gospodarstvo svake zemlje te se ne pojavljuje u službenim statistikama. Siva ekonomija u osnovi podrazumijeva obavljanje ekonomske aktivnosti izvan odgovarajuće pravne regulative ili protivno pozitivnim propisima.

Samozapošljavanje je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što, kako i za koga stvoriti te na tržištu realizirati ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stvaranja dobiti.

Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

Piše: Natalija Jelovečki Kontakt: natalija.jelovecki@hsa.hr

ekonomije nemaju socijalnu pomoć ili socijalno osiguranje, koje država daje onima koji su porezni obveznici. Obično su većina zaposlenih u tom obliku ekonomije - žene. Šezdeset posto radnica u zemljama u razvoju rade u neformalnom sektoru. Većina njih radi kod kuće, jer moraju voditi brigu o djeci ili prodaju na ulici, a obje vrste rada klasificirane su u neformalni sektor. Žene su obične te koje traže posao, a ne one koje zapošljavaju druge što i dovodi do takvih brojki.

Oblici rada u neslužbenom gospodarstvu Mnogi građani ne znaju kako u sivu ekonomiju ne pripada samo klasični »rad na crno«, odnosno kada poduzetnik djelatnost obavlja bez zakonski određene registracije djelatnosti. U sivu ekonomiju pripadaju i naizgled bezazlene djelatnosti koje, ako su razvijene, mogu i te kako utjecati na stanje na tržištu rada. Tako se u ovo područje ubrajaju i neki posve uobičajeni poslovi koji se obavlja u kućanstvu - usluge pripremanja hrane, održavanje čistoće, popravci, dadilje i slično. Naravno, preduvjet za uvrštavanje ovih poslova u kategoriju neslužbenog gospodarstva je izbjegavanje plaćanja poreza. Još jedan od dobrih primjera je i trampa. Ovdje se često mogu naći i dobrotvorne aktivnosti u okviru humanitarnih organizacija pa i dio tzv. nevladinih organizacija. Građani često nisu ni svjesni da su ove aktivnost zapravo skriveni oblik rada u neslužbenom gospodarstvu.

Tko su “zaposlenici” sive ekonomije?

U zemljama u razvoju preko sedamdeset posto ljudi radi u ovom obliku gospodarstva. Oni su samozaposleni, jer je teško naći nekoga da ih zaposli. Ljudi koji rade u ovom obliku 18

Manager 98/23 | 05/2018

Kako se boriti protiv sive ekonomije?

Neslužbeno gospodarstvo je u pravilu moguće svesti na najmanju moguću mjeru, što je i slučaj u većini zemalja koje se koriste raznim restrikcijama kako bi to i postigle.

Naravno, ni jedna država izričito ne tvrdi da je u potpunosti riješila problem sive ekonomije budući da to nije moguće jer pojedinačnih slučajeva uvijek ima. Da bi se postigao konačni cilj, prijeko je potrebno da se takve djelatnosti najprije legaliziraju, što je u mnogim zemljama i učinjeno; kako s kockom i prostitucijom tako i s proizvodnjom i distribucijom lakih droga. Budući da su to djelatnosti u kojima je uglavnom prisutan organizirani kriminal i veliki profit, vrlo je teško pretpostaviti njihovo brzo ubrajanje u legalnu ekonomsku aktivnost. Legalizaciju obično prati i intenzivna regulacija za obavljanje tih djelatnosti. Tek se nakon legalizacije može govoriti o njihovu evidentiranju i oporezivanju. No, tu se javljaju neka važna pitanja koja valja razmotriti. Jedno takvo je mogu li se sve neformalne aktivnosti legalizirati. Drugo je pitanje može li se legalizaciji pristupiti djelomično i ima li to smisla.

Stanje u Republici Hrvatskoj Hrvatska zauzima vrlo visoku poziciju na ljestvici po pitanju udjela radnika u neslužbenom gospodarstvu. Istraživanje koje se provelo u 2014. godini na razini Europe pokazalo je kako Hrvatska zauzima visoko drugo mjesto, a iza nje je po radu na crno, bila samo Bugarska, u kojoj neprijavljeni rad na godinu iznosi 32 posto BDP-a, dok u Hrvatskoj oko 30 posto BDP-a zauzima siva ekonomija.

Razlozi zbog kojih je neslužbeno gospodarstvo toliko zastupljeno su velika nezaposlenost i male plaće, upravo zbog kojih se radnici često upuštaju u neslužbeno gospodarstvo. No u konačnici zbog manjih mirovina, a na kraju i bez zdravstvenog osiguranja, oni su ti koji najviše gube. Iako se poduzimaju velike mjere kako bi se neslužbeno gospodarstvo iskorijenilo iz gospodarstva, ono je još uvijek prisutno. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Kako pokrenuti vlastiti posao?

Bezuspješno traganje za poslom, nezadovoljstvo trenutačnim radnim mjestom, posjedovanje dobre poslovne ideje, dovoljna hrabrost i spremnost da se zaposlite i pokrenete nešto svoje. Pretvoriti svoje ideje u stvarnost velik je korak za pojedinca. Da biste se odvažili postati sam svoj gazda, potrebno je poduzeti određene korake kako bi posao efikasno započeo. Za početak, potrebno je provesti segmentaciju tržišta, izradu poslovnog plana, prikupiti informacije o tvrtkama i agencijama slične vrste posla i interesa, informirati se o potencijalnoj konkurenciji i njihovu načinu poslovanja te iskoristiti svoje prethodno znanje i iskustvo za realizaciju novih poslovnih ideja.

Mislim da sam spreman pokrenuti vlastiti posao!

Kako prepoznati da ste spremni pokrenuti vlastiti posao? Razvijanje liderskih vještina, disciplina, odlučnost i ustrajnost u svom naumu kako biste svoj način razmišljanja konkretno prelili u djelovanje. Znanje i iskustvo prethodnog radnog mjesta poduzetnicima donekle omogućava sigurnost i hrabrost za ulazak u nove poslovne pothvate. Također, socijalna inteligencija, interakcija i dobar odnos među svojim klijentima i zaposlenicima izuzetno je važna za stvaranje novih i održavanje trenutnih poslovnih veza. Poduzetnici se nerijetko susreću s velikim odricanjima kada ulaze u samostalan posao jer podliježu velikom riziku ne znajući ishod. Za realizaciju svojih poslovnih ideja izdvajaju više vremena, novca i energije, stoga im pozitivan stav, podrška obitelji i prijatelja igraju veliku ulogu.

donošenju odluka, organiziranja svog vremena i biranja mjesta rada. Samostalnim odabirom suradnika i klijenata s kojima sklapate poslove, izbjegavate nepotrebne, sumnjive i upitne kontakte. Kao poduzetnik osim što zapošljavanjem svojih zaposlenika pomažete u otvaranju novih radnih mjesta i smanjujete nezaposlenost, ostvarujete i pravo na potpore za samozapošljavanje, a one se dodjeljuju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla pod uvjetom da su prijavljene u evidenciju zavoda. Osim financijskih sredstva, neke od mjera potpora su i pružanje stručne pomoći, dobivanje informacija, edukacija i pomoć u razradi poduzetničke ideje, načinu registracije, subvencije, izrade poslovnog plana te ostala pitanja vezana uz otvaranje vlastitog obrta, nekog trgovačkog društva ili zadruge.

Samozapošljavanje zahtijeva rad i disciplinu s dozom opreza zbog mnogobrojnih prepreka i rizika s kojima se mladi poduzetnici susreću. Neki rade greške već pri izradi poslovnog plana jer krivo procijene tržište i mogućnost plasmana, loše procjenjuju svoje buduće troškove i prihode te ne prate ostvarivanje svog poslovnog plana. Većina ih je i financijski nestabilna te uopće nemaju mogućnost ulaska u samostalan business zbog nedovoljnih financijskih sredstava tj. početnog kapitala.

Velika je vjerojatnost da im je otežan i pronalazak klijenata zbog nedovoljnog iskustva, neadekvatnih poslovnih veza i partnera ili su pak financijski ovisni o jednom klijentu od kojeg im dolazi većina prihoda, što uvelike smanjuje autonomiju u zdravom poslovanju. Financijska neobrazovanost ili nedostatak obrazovanja za određeni tip posla također negativno utječe na ostvarivanje poslovnih ciljeva jer samo jedna loša odluka može značiti kraj poslovanja.

Kreativni potencijal pojedinca ne očituje se samo u originalnoj poslovnoj ideji nego je potrebno tržištu i kupcima ponuditi novi, drugačiji i kvalitetniji proizvod koji će kasnije i investitori moći prepoznati i uložiti u njega.

Pozitivne i negativne strane samozapošljavanja Pokrenuti sam svoj posao, san je mnogih što je i više nego razumljivo kad znate da ste neovisni i da imate svu slobodu u 98/23 | 05/2018

Manager

19

BUSINESS

BUSINESS

Intervju: Iva Goluža

INTERVJU: GABRIJELA IVANOV

Hrvatski brend proizvoda za kućne ljubimce – Qushin iza sebe ima zanimljivu i inspirativnu priču koju je za Manager ispričala njegova osnivačica Iva Goluža.

Piše: Mia Musulin Kontakt: mia.musulin@hsa.hr

Manager: Ukratko nam predstavite brend Qushin. Kako ste se odlučili za pokretanje i koliko već dugo poslujete?

Qushin je hrvatski brend proizvoda za kućne ljubimce koji se osim po svojoj udobnosti i top kvaliteti razlikuju od ostalih sličnih proizvoda na tržištu i specifičnim dezenima. Ideja se rodila zahvaljujući jednoj posebnoj njuški koja je prije šest godina unijela neopisivu radost u moju obitelj. Kako mi je to bio prvi pas u životu, znala sam promatrati što voli, kako se odmara, kako spava. Tako sam primijetila da se uvijek voli „ušuškati“ na nešto mekano i ugodno te sam mu htjela nabaviti nešto takvo, ali da istodobno bude i estetski lijepo, da se uklapa u nas životni prostor. Iznenadila sam se kad sam vidjela ponudu na tržištu i shvatila da to što sam ja zamislila nema nigdje. I tako je jedan pas totalno preokrenuo moj život.

Zahvaljujući Baku živim svoj san.

Manager: Koji su najveći izazovi s kojima ste se susreli prilikom poslovanja?

Od samog početka bilo je zaista puno izazova i još uvijek ih ima. Ako baš moram izdvojiti, najteže je bilo (i danas je) naći dobavljače koji će nam moći kontinuirano isporučivati sirovine i materijale koje zadovoljavaju naše visoke kriterije kvalitete. Biti poduzetnik teško je, posebno kad proizvodite nešto u maloj državi kao što je Hrvatska i onda to još želite plasirati na zapadno tržište.

Ali zadovoljstvo je veće kad svoj proizvod vidite na policama neke renomirane njemačke trgovine u društvu jakih europskih brendova. Taj trenutak nikad neću zaboraviti, kao ni sve slike koje nam svakodnevno šalju naši dragi kupci.

Manager: Kako biste ukratko opisali hrvatsku poduzetničku scenu? Kako biste je usporedili s inozemnom?

Mislim da u Hrvatskoj zaista ima odličnih poduzetničkih priča, tvrtki i ljudi koji rade dobar posao i projekte. Svaki dan susrećem se s takvim ljudima i dobivam dojam da se premalo govori o njima ili možda oni sami ne žele da se piše o njima.

Ti ljudi uglavnom šute i rade, ne bave se komentiranjem tuđih života i kukanjem. Voljela bih živjeti u zemlji gdje će naša djeca odrastati u okruženju koje će ih poticati da se jednog dana usude slijediti svoje snove jer imam osjećaj da mi još uvijek nosimo u sebi onaj „čip“ sigurnosti iz socijalizma gdje će ti država riješiti egzistenciju, a ti ćeš raditi 35 godina u istoj firmi obavljajući isti posao. To bih zapravo navela kao jednu veliku razliku s inozemnom poduzetničkom scenom – okruženje.

Manager: Imaju li poduzetnici u Hrvatskoj dovoljno prostora i mogućnosti za realizaciju svojih ideja i napredak?

Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje. Mislim da odgovor prvenstveno ovisi o samoj djelatnosti. Za neke projekte Hrvatska vam ni ne treba jer postoje zaista mnoge platforme za realizaciju i financiranje novih projekata i startupova. Znači, zaista mislim da ako imate dobru priču, dobar projekt, naći ćete način za realizaciju. Ako ne u Hrvatskoj, onda izvan nje, što uopće ne mora biti tragično, naprotiv. Ipak sve ima svoje i prednosti i nedostatke. Prednost Hrvatske svakako je cijena proizvodnje koja je puno jeftinija nego u Njemačkoj, ali s druge strane jako je teško prodavati hrvatski proizvod na zapadnom 20

Manager 98/23 | 05/2018

tržištu kao nešto luksuzno i premium. Iz tog razloga znam dosta poduzetnika koji otvaraju tvrtke izvan Hrvatske samo da njezini podaci budu ne-hrvatski. Jedinu stvar koju smatram paradoksom u našoj zemlji jest apsolutno nikakav povlašteni tretman mladih firmi u smislu oslobođenja nekih davanja bar tijekom prvih triju godina poslovanja koje su zaista najteže.

Kad bi država izašla ususret novim tvrtkama s takvim nekim mjerama, bio bi to veliki napredak.

Manager: Otkad ste već u poduzetničkim vodama? Kako je biti žena u poslovnom svijetu?

Ovo mi je treća godina i još nekako plivam. Čak mi se čini da počinjem plivati bez „šlaufa“. Biti žena u poslovnom svijetu teže je jedino zato što se od nas još očekuje da poslije posla stavimo obitelji ručak na stol ili odvezemo djecu na nogomet. Žena poduzetnica vrlo često to sve ne može stići i onda vam se zna javljati osjećaj grižnje savjesti posebno ako nemate potporu obitelji i okoline. Znači samo i isključivo zbog tog privatnog dijela. Ali što se posla tiče, zaista nisam imala nikakvih neugodnih iskustava samo zato što sam žena.

Manager: Za kraj, koji su Vam planovi za budućnost i što biste savjetovali mladim studentima koji planiraju pokrenuti nešto svoje?

Dugoročno Qushin vidim kao lifestyle brend. Jastuci za pse uvijek su se skrivali negdje kad bi vam gosti dolazili i ljudi imaju percepciju tog jastuka kao nečeg prljavog, a ja želim napraviti od tog jastuka upravo suprotno. Želim ga staviti u fokus nekog prostora, da ne znate je li za vas ili za psa. Da estetski bude toliko divan kao ukras domu, a opet funkcionalno da zadovoljava sve kriterije kvalitetnog spavanja naših ljubimaca. To je razlog zbog kojeg koketiram zapravo s proizvodima za uređenje doma. Moj su san Qushin brendirane trgovine u svim većim gradovima Europe. Zamišljam to kao mjesto gdje će dolaziti ljudi s kućnim ljubimcima, gdje će se moći podružiti, popiti kavu ili čaj, a pas svoje pseće pivo, razgledati čega sve ima bez obveze kupnje. To je moja konačna vizija. Što se savjeta tiče, tu sam jako oprezna. Generalno mislim da ljudi previše savjetuju i „pametuju“, posebno kad je netko drugi u pitanju. Svi smo različiti, svaki projekt je drugačiji, okolnosti, vrijeme, malo sreće.

Sve to utječe na ishod. Nešto što je upalilo kod mene, ne znači da će kod nekog drugog ili obrnuto. Nema formule. Morate biti hrabri, vjerovati u sebe, svoj projekt. Bit će teško, ali zaista teško.

Zapravo ne možete ni zamisliti koliko teško jer u tom procesu razvijanja posla i vi se razvijate i prolazite razne transformacije koje sada ne možete uopće pojmiti. Iskreno, nekoliko puta zaista bila sam pred odustajanjem i nisam jedina, svaki poduzetnik jest. Ali onda se ujutro probudite i kažete samom sebi: „Ma ‘ajde još malo!“. I to je to, cijela mudrost, jer uspio je samo onaj koji nije odustao. I jedini savjet koji dajem drugima jest da slušaju samo i isključivo ljude čiji život žele živjeti odnosno ljude kojima se dive. Shvatit ćete vrlo brzo razliku između njihova savjeta i savjeta dobronamjernog prijatelja koji nikad u životu neće izaći iz svoje zone komfora. Izbor je na vama.

,,Strašne žene’’ – didaktička igra koju je crowdfunding vinuo u zvijezde Tim K-Zone, u suradnji s domaćim umjetnicama, donosi prvu didaktičku kartašku igru „Strašne žene“, koja se bavi promoviranjem značajnih žena u raznim područjima djelovanja, koje su u udžbenicima iz povijesti bačene u zaborav.

Crowdfunding kampanjom skupili su sredstva za izradu dovoljnog broja primjeraka, kako bi ih mogli distribuirati diljem svijeta. Donosimo kratak intervju s Gabrijelom Ivanov, suosnivačicom udruge K-Zona te glavnom urednicom portala VoxFeminae.net, koji se bavi temama iz područja feminizma, aktivizma te promicanjem glazbenica, književnica, filmašica i ostalih umjetnica.

Piše: Tena Korotaj Kontakt: tena.korotaj@hsa.hr

Manager: Za početak, recite nam nešto o tome kako je nastao koncept za igru „Strašne žene“. Je li glavni pokretač ideje bila nedovoljna zastupljenost žena u edukativnim materijalima? Smatrate li da igra ima i didaktički potencijal?

Na portalu VoxFeminae.net već osam godina imamo i rubriku „Strašne žene“, gdje na njihove rođendane objavljujemo tekstove o njihovim postignućima. Shvatili smo da je to najprepoznatljivija i najpopularnija rubrika na portalu. Kako volim društvene igre, ideja da od rubrike na portalu napravimo društvenu igru učinila se izvrsnom, pogotovo jer sam na edukaciji, koju sam tad pohađala o društvenom poduzetništvu, čula preporuku da ne treba izmišljati nešto novo i neviđeno, već da se društvene inovacije i dobri poduzetnički pothvati mogu izroditi iz nečeg dobrog što već dugo radite, samo ako to pametno postavite u neki novi format, koji će biti uočljiviji za širu publiku. Tako sam svom najboljem prijatelju iz djetinjstva, Želimiru Perišu, koji je i spisatelj i programer, „bacila bubu u uho“ te je počeo raditi na pravilima igre. U udruzi smo napravile otvoreni poziv za umjetnice, koje bi napravile ilustracije „Strašnih žena“. Suradnju smo nastavile s njih osam - Sanjom Stojković, Rinom Barbarić, Teom Šokac, Željkom Tkalčec, Anom Kovačić, Ivanom Štrukelj, Brankom Hollingsworth i Natašom Rašović. Izradili smo 150 paketa prototipa igre, kako bismo mogli stvar testirati u raznim sredinama. Već smo doživjele da i učiteljice igraju „Strašne žene“ u osnovnoj školi s klincima te da se i na fakultetu upotrebljavaju kao pomoć pri nastavi, tako da vidimo njen potencijal i za upotrebu u raznim edukacijama te razmišljamo napraviti jedne upute i paket posebno za škole, koji bi nastavnicima ponudio i ideje za upotrebu karata u svom radu.

Manager: Koje su najveće prednosti i nedostaci crowdfundinga? Koje biste konkretne savjete dali?

Prednost je što možete doći do publike, klijenata, kupaca i novaca, da biste pokrenuli nešto što želite, uz jako malu stopu rizika. Crowdfunding za proizvode čini se kao dobar način da

testirate ciljanu publiku, odnosno tržište, dobijete određeni feedback i radite daljnje iteracije na svom projektu. Nije mana, ali je činjenica da za dobar crowdfunding ipak trebate odvojiti vremena. Za one koji se po prvi put žele okušati u tome, preporučila bih da prođu edukaciju (tečaj, seminar, crowdfunding akademiju) jer postoje logični koraci i smjernice nastale na osnovu dosadašnjih iskustva u crowdfundingu, koje morate znati. Jedan od postulata jest da, prije nego kampanja krene, morate oko 30 posto sredstava koje tražite već unaprijed dogovoriti s inicijalnim backerima, ljudima za koje mislite da su najbliže kampanji i sigurno je podržavaju u prvom danu kampanje. Kod pitchanja ideje i uvjerljivog teksta mora biti jasno koja je potreba ili problem i ljudima mora biti uvjerljivo da ono što vi nudite pomaže u rješavanju potrebe ili problema. Vizualan sadržaj i marketinški proces prate priču i šire se na različite načine prema različitim ciljanim skupinama.

Manager: Prije negoli uspijemo zaviriti u špil, ima li tu prostora za još veću raznolikost ženskih identiteta? Špil sadrži žene koje su na neki način doprinijele razvoju društva u područjima kao što su kultura, politika, umjetnost, feminizam, ljudska prava i znanost. Naravno da one dolaze iz različitih rasnih i klasnih pozicija, da su neke od njih bile i LBTiQ osobe, osobe s invaliditetom, a neke su imale probleme na području mentalnog zdravlja. Čak i u ovom prvotnom špilu imamo zastupljene te različitosti, ali sigurno da postoji i mjesta za daljnja promišljanja bolje prezentacije raznolikosti identiteta „Strašnih žena“.

Manager: Koja Vam je najdraža karta i zašto? Koje žene biste još voljeli vidjeti u proširenoj verziji igre, ako će biti u planu?

Mi već sad dodajemo četiri nove žene koje nismo planirali u prvotni špil, koji će biti dostavljen svim podržavateljima, kao i onima koji i sada, nakon kampanje, naručuju svoje primjerke preko inDemand opcije Indiegogoa. Radi se i na proširenjima igre, kao i na potpuno novoj board game igri, koja će se koristiti postojećim kartama. Jedna stvar bismo voljeli, a druga što će biti najpametnije napraviti kako bi „Strašne žene“ zaživjele u međunarodnom kontekstu. Jasno nam je da se ne možemo osloniti samo na domaće tržište kao na neku polugu za uspjeh. Što se najdraže karte tiče, to je uistinu teško, no izdvojila bih kartu Sylvie Sleigh. Riječ je o slikarici i feministkinji koja je podržavala zadrugarski princip rada umjetničkih galerija, što smatram modelom koji bi bio izrazito prikladan i za današnje jačanje statusa umjetnica u Hrvatskoj.

98/23 | 05/2018

Manager

21

BUSINESS OTKUP POTRAŽIVANJA

Prodaja teško naplativih dugova Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

Otkup potraživanja poseban je oblik kratkoročnog financiranja u kojem društvo ili institucija otkupljuje naše potraživanje prema kupcima uz diskont. Prodajom naših potraživanja od kupaca osiguravamo financijska sredstva na poslovnom računu, popravljamo likvidnost i bonitet te se financijskim sredstvima iz prodanih potraživanja možemo koristiti za podmirenje dospjelih obveza na vrijeme ili za nova ulaganja.

Legalno trgovanje dugom do danas razvilo se u posebnu granu financijske industrije, koja je sve razgranatija i uspješnija na tržištu, a pojedinim društvima i institucijama otkup potraživanja jedini je način ostvarivanja prihoda.

Regresno pravo Dvije osnovne vrste otkupa potraživanja koje pojedina društva i institucije nude jesu: s pravom regresa gdje se zadržava pravo regresa od prodavatelja potraživanja u slučaju da dužnik ne izvrši plaćanje po dospijeću, i bez prava regresa gdje se ne zadržava pravo regresa od prodavatelja potraživanja te na sebe preuzimamo rizik dužnikova neplaćanja. Prodajom potraživanja pretvaramo potraživanja u gotovinu bez novog zaduženja.

Društva i institucije rijetko ugovaraju otkup potraživanja bez regresa, ovisno o kreditnom rejtingu dužnika.

Društva se mogu baviti otkupom nedospjelih i dospjelih potraživanja prema osnovi isporuka i robe te otkupom mjenica koje su izdane kao sredstvo namirenja tražbine prema osnovi isporuke robe ili usluga. Klijent takvog društva jamči da je potraživanje zasnovano na stvarnom poslu te da će posao biti naplaćen. Ako se posao pokaže kao fiktivan ili ako račun ne bude plaćen, društvo će regresnim pravom sredstva uložena u otkup nedospjelog potraživanja naplatiti od klijenta. Stoga, vjerovnik treba dobro procijeniti svoja potraživanja i rizike koje preuzima ako svoja potraživanja prepušta instituciji uz ugovaranje regresnog prava, a ako kupac ne plati na dan dospijeća, društvo ima pravo od ustupitelja tražiti povrat sredstava.

Otkupi portfelja Tvrtke i institucije koje kupuju potraživanja obično žele postići jedan cilj, a to je zarada na otkupljenim potraživanjima. Ta zarada postiže se ostvarenom razlikom između nabavne cijene portfelja otkupljenih potraživanja i ostvarene naplate tih potraživanja. Što 22

Manager 98/23 | 05/2018

je potencijal naplate tih potraživanja veći, veća će biti otkupna cijena za portfelj tih potraživanja koja će se ponuditi prodavatelju.

Nagodba i sudska prisila Interes kupca potraživanja jest da naplati najveći mogući iznos od dužnika jer time povećava svoju zaradu. Usprkos tom interesu, naplata tih potraživanja od dužnika ostvaruje se najčešće nagodbom gdje kupac potraživanja predlaže nagodbu dužniku nudeći pogodnosti poput obročne otplate, otpisa zateznih kamata itd. pokušavajući izbjeći sudske troškove tijekom postupka prisilne naplate. Česta je situacija da kupac potraživanja naplati dio potraživanja koji pokriva njegovo ulaganje i očekivanu zaradu i, umjesto da pokrene sudske postupke protiv dužnika od kojih nije naplatio, preproda preostali portfelj potraživanja drugom zainteresiranom na tržištu.

Trgovina pravima Osim kupnje portfelja potraživanja, u određenim situacijama društva i institucije koje se bave rizičnim ulaganjima ponekad kupuju od vjerovnika potraživanja od određenog dužnika kako bi se ostvario profit od daljnje prodaje tih potraživanja. Kupnjom potraživanja u takvoj situaciji postižu se neka prava po cijeni nižoj od nominalne pa su takvi vjerovnici u prednosti nad vjerovnicima koji su svoja potraživanja ostvarili prodajom robe ili usluga. Osnovni cilj društva koja ulažu u rizična potraživanja jest unovčavanje kupljenih dugova po većoj cijeni u trenutku koji je za njih najpovoljniji.

Prijeboj obveza Kupnja potraživanja prema određenom dužniku može se upotrijebiti i za prijeboj s obvezama prema tom dužniku. Npr. ako poduzetnik duguje nekom, a njegov drugi poslovni partner ima potraživanje prema njegovu vjerovniku koje je spreman prodati uz diskont, poduzetnik će najvjerojatnije pregovarati o otkupu tog potraživanja kako bi uz angažiranje manje sredstava otplatio svoj dug. Na taj način poduzetnik može očistiti bilancu od teško naplativih potraživanja bez negativnih poreznih efekata i troškova naplate.

BUSINESS

Tko kaže da ne mogu kupiti još jedne slušalice.

SA ZABOM MOGU

Mastercard Student kartica U Paketu za mlade za 0 kn dobivaš Mastercard® Student karticu i hrpu pogodnosti! Želiš li čuti nešto još bolje? Odmah se možeš početi koristiti početnim limitom Mastercard Student kartice i jednostavno plaćati online ili na rate bez kamata.

Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

98/23 | 05/2018

Manager

23

Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Vijesti sa Sveučilišta

STUDIRANJE NAKON STUDIRANJA?

Mogućnosti na EFZG-u nakon diplomskog studija Piše: Nika Crnek Kontakt: nika.crnek@hsa.hr

Izabran novi dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb u širem sastavu, na sjednici održanoj 21. ožujka 2018. godine, izabralo je prof. dr. sc. Juricu Pavičića, dosadašnjeg prodekana za međunarodnu suradnju i akreditacije, za novog dekana Fakulteta za mandatno razdoblje od dvije akademske godine, od 2018./2019. do 2019./2020. godine.

Prvi Erasmus+ International Staff Week Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu organizirao je prvi Erasmus+ International Staff Week – međunarodni tjedan posvećen suradnji s ne-europskim partnerima Sveučilišta, koji se održao od 12. do 16. ožujka. Riječ je o sveučilištima s kojima Sveučilište u Zagrebu surađuje unutar projekta akademske mobilnosti Erasmus+ KA107, a cilj susreta bio je razmotriti dosadašnju suradnju kao i sagledati mogućnosti njezina nastavka i širenja na druge vrste projekata.

Dan i noć na PMF-u Najveći jednodnevni festival prirodoslovlja i matematike Dan i noć na PMF-u održao se 13. travnja 2018. godine. Organiziran je kao sedam popularno-znanstvenih manifestacija koje se tradicionalno održavaju na sedam odsjeka Prirodoslovnomatematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a to su: Noć biologije, Fizika danas, Geofizika uživo, Otvoreni dan geografije, Otvoreni dan geologije, Otvoreni dan kemije i Otvoreni dan matematike.

Ideju otvaranja vrata pokrenuo je Kemijski odsjek 2008. godine, a ubrzo su ga slijedili i ostali. Danas je to jedan od najvećih festivala popularizacije znanosti u Hrvatskoj i po angažiranosti i po posjećenosti, a svakako najveći koji organizira jedan fakultet na području Hrvatske. Cilj je festivala na jednostavan, pristupačan i maštovit način posjetiteljima kroz pokuse, predavanja i radionice, prikazati znanost i rad djelatnika te ih tako senzibilizirati za važnost prirodoslovnih struka.

Međunarodni znanstveni kongres studenata i mladih znanstvenika biomedicinskoga područja CROSS 14 Od 10. do 13. travnja 2018. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održao se tradicionalni biomedicinski kongres Croatian Student Summit - CROSS. CROSS je međunarodni znanstveni kongres studenata i mladih znanstvenika biomedicinskoga područja koji je proteklih godina pronašao svoje mjesto kao jedan od vodećih kongresa u tom području u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe. Projekt je pokrenuo Studentski zbor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akademske godine 2004./2005., a kao suradnici u projekt bili su uključeni Stomatološki fakultet, Veterinarski fakultet i Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tema četrnaestoga kongresa u nizu bila je promocija zdravlja i zdravoga života - Health Promotion.

Međunarodni dan boja 2018.

Hrvatska udruga za boje - HUBO (Croatian Colour Society - CroCoS) u suorganizaciji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom, Grafičkim fakultetom i Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirali su četvrti Međunarodni dan boja - MDB 2018. (International Colour Day), koji se tradicionalno obilježava na prvi dan proljeća, 21. ožujka. Prigodni cjelodnevni program pod nazivom “Boja u suvremenosti” održao se u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Program je obuhvatio znanstveno-stručni simpozij, izložbu tematski posvećenu boji te radionice za djecu i odrasle.

Obilježavanje Međunarodnog dana boja usvojilo je 2008. godine Međunarodno udruženje za boje (AIC - International Colour Association), na prijedlog Portugalskog udruženja za svjetlo. Odlučeno je da Dan boje bude na ekvinocij - kada dan i noć jednako traju, što se simbolično odnosi na komplementarnu prirodu svjetlosti i tame, odnosno svjetla i sjene.

24

Manager 12/2017 | 97/22

Nakon uspješno završenih pet godina studija, mnogi od nas traže, ili već imaju, posao u struci, ili izvan nje, često se niti ne pitajući mora li završetak njihova diplomskog studija značiti kraj za njihovo formalno obrazovanje. Ako nisi uopće ili dovoljno upoznat sa širokom paletom mogućnosti koje ti Ekonomski fakultet u Zagrebu (EFZG) nudi nakon titule magistra, ne znaš točno odrediti razliku između doktorskog i poslijediplomskog specijalističkog studija ili želiš čuti iskustva iz prve ruke, nastavi čitati!

EFZG doista nudi pregršt mogućnosti nakon završenog diplomskog studija. Poslijediplomski studiji na našem se fakultetu dijele na one sveučilišne (doktorske) te specijalističke studije. Dok su doktorska studija samo dva – poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomije i poslovne ekonomije te poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Ekonomije i globalne sigurnosti, poslijediplomskih specijalističkih studija mnogo je više – čak 32.

Poslijediplomski sveučilišni, odnosno doktorski studiji izvode se kao trogodišnji studiji (180 ECTS bodova) za kandidate sa završenim odgovarajućim četverogodišnjim dodiplomskim sveučilišnim studijem, diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ukupno 300 ECTS bodova). Po uspješnom završetku jednog od ovih studija stječe se akademski naziv doktor znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomija.

Poslijediplomski specijalistički studiji izvode se kao dvo- ili trosemestralni studiji (60 ili 90 ECTS bodova) za kandidate sa završenim odgovarajućim četverogodišnjim dodiplomskim sveučilišnim studijem, diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem (s ukupno 300 ECTS bodova). Nakon uspješno završenog poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se akademski naziv sveučilišnog specijalista uz naznaku struke. Kao što je već rečeno, ovakvih je studija zaista mnogo i pokrivaju različite grane ekonomije i poslovne ekonomije među kojima bismo istaknuli novi, interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij naziva Upravljanje ljudskim potencijalima. Riječ je o zajedničkom projektu Ekonomskog fakulteta i Filozofskog

fakulteta u Zagrebu čiji su voditelji prof. dr. sc. Nina Pološki Vokić i prof. dr. sc. Željko Jerneić. Upravljanje ljudskim potencijalima naglasak stavlja na najnovije spoznaje iz područja menadžmenta, psihologije, prava, industrijskih odnosa, ekonomije i sociologije, a koje su povezane s uspješnim upravljanjem ljudskim potencijalima u suvremenim organizacijama. O postojećoj, a vrlo vjerojatno i nadolazećoj popularnosti ovog trosemestralnog studija govori velik odaziv polaznika u prvoj akademskoj godini izvođenja nastave.

Za sve one kojima ovaj članak nije dovoljno približio sve mogućnosti koje nam se nude nakon diplomskog ili ih zanima konkretno mišljenje, razgovarali smo s polaznicima doktorskog i specijalističkog studija: „Odlučio sam upisati doktorat kako bih otvorio daljnje potencijale za akademskim i poslovnim razvojem. Smjer se bira u trećem semestru te se dijeli na Ekonomiju i Poslovnu ekonomiju. Smatram da “mlađi” studenti imaju prednost jer su im navike učenja i dalje aktualne te bi neke ispite mogli lakše položiti.“ – Ante Gugić, polaznik poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija Ekonomije i poslovne ekonomije. „Poslijediplomski studij na EFZG-u idealan je za studente koji žele dodatno usavršiti svoje do tad stečeno akademsko znanje te se time istaknuti pred svojim sadašnjim i budućim poslodavcem. Oduvijek me privlačilo dodatno usavršavanje i želja za novim znanjima i vještinama. S obzirom na to da sam završila diplomski studij Menadžment, a da me najviše zanimalo područje ljudskih potencijala, odlučila sam se upisati Poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje ljudskim potencijalima. Studenti EFZG-a pripremljeni su za sve poslijediplomske studije - kako doktorski tako i specijalistički. Naučeni su na rad s profesorima s Fakulteta, imaju dovoljnu bazu osnovnog znanja te sa zadovoljstvom sudjeluju u diskusijama na predavanjima. Ako želiš biti bolji među jednakima, ovakav studij je savršen za tebe.

Kvaliteta i trajanje samog studija idealni su za studente koji tek kreću sa svojom karijerom.“ – Doria Tonković, polaznica poslijediplomskog specijalističkog studija Upravljanje ljudskim potencijalima.

98/23 | 05/2018

Manager

25

UPOZNAJMO EFZG

Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Sveučilište Zagreb jedno je od rijetkih visoko obrazovnih ustanova u Republici Hrvatskoj koje se može pohvaliti brigom za fizičku aktivnost svojih studenata. Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu postoji od 80-ih godina prošlog stoljeća. Što radi, kako zadovoljava afinitete naših studenata prema sportu i koje programe nudi, ispričao nam je pročelnik katedre mr.sc. Ivan Milinović.

Pišu: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Manager: Predstavite nam se ukratko. Kakvi su bili Vaši studentski dani? U kojoj su se mjeri, po Vašem mišljenju, razlikovali od onih na Ekonomskom fakultetu gdje danas radite?

Rođen sam u Bjelovaru gdje sam završio osnovnu i srednju školu. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisao sam Fakultet za fizičku kulturu, današnji Kineziološki fakultet, gdje sam diplomirao, kasnije magistrirao i trenutačno sam u fazi pisanja doktorskog rada. Na Katedri za tjelesnu i zdravstvenu kulturu na Ekonomskom fakultetu radim od 2006. godine, a trenutačno obnašam dužnost pročelnika Katedre.

Moram priznati da se svojih studentskih dana prisjećam s nostalgijom. Ostali su mi u sjećanju kao jedno od najljepših i najbezbrižnijih razdoblja u životu, isprepleteno novim prijateljstvima, zabavom, predavanjima i dakako neizostavnim učenjem.

Razliku u studentskim danima ne bih stavljao u kontekst mjesta studiranja, odnosno fakulteta, već vremena. Imam dojam, iako možda sada gledam na to iz nekog drugog kuta, da se u ono vrijeme više družilo, sve što si trebao, a pritom mislim na informacije, morao si osobno zatražiti od nastavnika, kolega, prijatelja. Nije bilo sve na webstranicama, nije bilo e-maila niti društvenih mreža. I to je imalo svoje čari.

Manager: Kada ste se i zašto odlučili postati viši predavač tjelesne i zdravstvene kulture? Je li posao višeg predavača na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ispunio Vaša očekivanja?

Nije postojala neka definirana želja da završim ovdje na Fakultetu. Nakon studija radio sam u fitnesima, kao osobni i kondicijski trener, na zamjenama u osnovnoj i srednjoj školi.

Nakon toga postao sam vanjski suradnik na Kineziološkom fakultetu na predmetu Atletika, a zatim i na Ekonomskom fakultetu gdje i sad radim. Dinamična i kreativna atmosfera pri radu sa studentima čini teškim zamisliti da radim na bilo 26

Manager 98/23 | 05/2018

kojem drugom radnom mjestu.

Manager: Budući da se Tjelesna i zdravstvena kultura nudi i kao izborni kolegij, kakav je interes studenata s Ekonomskog fakulteta za taj izborni kolegij Vaše katedre?

Izborni kolegij Tjelesna i zdravstvena kultura ponuđen je studentima VI.,VIII. i X. semestra. Interes varira svake akademske godine, ali u načelu je solidan. Među onima koji su odabrali ovaj predmet ima studenata koji vole sport i tjelesno vježbanje, ali treba biti iskren, ima i onih studenata kojima je bio potreban taj 1 ETCS bod kako bi mogli upisati godinu, odnosno zadovoljiti formu.

Manager: Kako je raditi sa studentima? Jesu li studenti motivirani za rad i kako ih motivirate? Smanjuje li se ili povećava interes za Vaš kolegij s odmakom generacija?

Rad s mladim ljudima iziskuje osluškivanje njihovih potreba, ali i kroz plan i program utjecaj na njihov antropološki status.

S obzirom na veliku populaciju studenata na Ekonomskom fakultetu, mogu kazati da je velika većina motivirana.

Naravno, kao i u drugim područjima, uvijek postoje oni manje motivirani za rad. Njihovu motivaciju pokušavamo potaknuti sadržajima i operatorima u nastavi kako bi se svi studenti pronašli u nekima sportskim aktivnostima.

Studentima se omogućava odlazak u teretanu unutar zgrade fakulteta kao dio nastavnog programa ili treniranje rugbyja.

Analogno resursima u ljudstvu, prostoru i financijama, studenti mogu birati sportske aktivnosti poput nogometa, košarke, odbojke, badmintona, aerobika i plesa izvan redovite satnice. Osim programa unutar zgrade fakulteta, Katedra provodi programe plivanja na bazenima „Svetice“ i „Utrine“, badminton na „Zagrebačkom velesajmu“, klizanje na „Šalati“, bicikliranje i joggiranje na „Bundeku“, planinarsko-pješačke ture na Medvednici te škola skijanja na skijalištima u Francuskoj. Što se tiče pitanja o interesu studenata za predmet tijekom vremena, nažalost primjećujem smanjenje interesa za sportom i tjelesnom aktivnošću među studentskom populacijom općenito. To nije trend vezan samo za studente našeg fakulteta već je to globalni problem kojim je zahvaćeno naše društvo. Životne navike poput prehrane, transporta do posla ili škole, sedentarnog načina života i nedovoljne tjelesne aktivnosti dovelo je do negativnog i progresivnog trenda pretilosti i niza bolesti povezanih uz prekomjernu tjelesnu težinu. To su neki od izazova s kojima se moramo suočiti i pronaći adekvatne mjere i rješenja kako bi interes za sportom i rekreacijom porastao.

Manager: Je li se povećao interes studenata za izbornim programom plivanja otkako je izgrađen bazen na Sveticama i koliko on doprinosi poboljšanju nastave?

Da, otkako je otvoren bazen u susjedstvu, porastao je i interes za izbornim programom plivanja. Kao što sam

maloprije spomenuo, nastava plivanja provodi se i na bazenu u Utrinama, gdje ima zainteresiranih studenata kojima odgovara upravo ta lokacija. Taj program daje širinu našem kolegiju, a zbog specifičnosti samog medija u kojem se provodi tjelesna aktivnost pogodan je za studente koji imaju zdravstvenih tegoba poput ozljeda zglobova. Ovom prilikom moram zahvaliti i Upravi Ekonomskog fakulteta koja nas podržava te omogućava realizaciju nastave financiranjem ovog programa.

Manager: Kako postati dio košarkaške, rukometne, futsal i odbojkaške ekipe Fakulteta te kako komentirate uspjeh naših sportskih ekipa?

Svi studenti koji imaju želju, naravno i trenažni staž u pojedinim sportovima, mogu se javiti nastavnicima na

nastavi ili voditeljima ekipa. Tu se ne bih ograničio samo na momčadske sportove s loptom, nego i na individualne sportove u kojima participiramo na natjecanjima Sveučilišta. Što se tiče uspjeha naših studenata na prvenstvu Sveučilišta, zadovoljan sam, premda se sjećam i boljih godina. I u muškoj i u ženskoj konkurenciji sveukupno na kraju akademske godine nalazimo se među prvim trima fakultetima na Sveučilištu.

Manager: Planirate li u skorije vrijeme uvoditi novi sport u program tjelesne i zdravstvene kulture? Kako vidite budućnost Katedre?

Prije nekoliko godina, eksperimentalno, na inicijativu doc. dr. sc. Miroslava Mandića uveli smo program rugbyja u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, što je imalo pozitivan odjek među studentima. Program rugbyja i dalje se provodi, a za njegovo osmišljavanje i realizaciju zadužen je docent Mandić. Na tragu smo realizacije programa „škole trčanja“ s obzirom na blizinu parka Maksimir i motivacije studenata za kretanjem u prirodi.

Manager: I za kraj, što biste savjetovali budućim i sadašnjim studentima?

Neovisno o nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, želja mi je da studenti više vremena provode u sportskim i rekreativnim aktivnostima i da umjesto automobilskog prijevoza koriste bicikl ili pješače. Za svakoga od njih postoji vrsta tjelesne aktivnosti kojom se mogu baviti. Ne trebaju biti vrsni sportaši, nego trebaju izdvojiti samo malo vremena i motivacije kako bi postali pokretniji, zdraviji, sretniji i spremniji na izazove koje im donosi život.

98/23 | 05/2018

Manager

27

Sveučilišne ankete - pomoć pri planiranju nastave ili samo formalnost?

Kako tehnologija utječe na učenje?

Znate da je semestar pri kraju kada ugledate profesore ili asistente kako s anketama ulaze na drugo predavanje i mole vas za mišljenje o vašim predavačima. Ankete su prilika za ocjenjivanje kvalitete rada pojedinih profesora i zadovoljstva kolegijem u cjelini. Ipak, provode li se ankete sukladno propisima i što o njima misle predavači, pročitajte u nastavku.

Od trenutka rođenja, u ljudima se javlja želja za usvajanjem novih informacija i vještina, a time i pamćenjem odnosno skladištenjem podataka. Odrastanjem i ulaskom u obrazovni sustav, vidljiv je pad inicijalne želje te učenje postaje „naporno“. Mogu li nova tehnološka otkrića, kako ona minimalna tako i velika, probuditi tu želju ponovno i učiniti učenje zabavnijim i lakšim?

Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Pišu: Katarina Belić Kontakt: katarina.belic@hsa.hr

Osim što su ankete konstruktivan element napretka nastave, one su i obveza. Naime, odlukom donesenom 16. listopada 2015. godine svaka je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu obvezna provoditi vrednovanje nastave te prema revidiranom cikličkom planu anketiranja jedanput u tri godine provesti anketu metodom „papir-olovka“. U obama se semestrima anketiraju svi predavači te se njihovi rezultati odvajaju za svaki pojedini kolegij koji predaju.

Sudeći prema odgovorima koje smo dobili od studenata s različitih fakulteta Zagrebačkog sveučilišta, čini se da sva sveučilišta ne provode ankete ili da studenti nisu upoznati s njima. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Fakultetu strojarstva i brodogradnje ankete se provode online.

Pojedini profesori smatraju kako rezultati ankete nisu uvijek relevantni jer anketu ispunjavaju svi studenti uključujući i velik dio onih koji ne pohađaju predavanja. Međutim, neki od njih suprotnog su stajališta. Profesorica Marija Lebedina Manzoni s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta ističe kako studenti nisu zainteresirani za online anketu te kako su korisnije ankete po principu „papir-olovka“ koje ispunjavaju svi prisutni. Također ističe kako uvijek uvažava primjedbe studenata i nastoji ih ispraviti u sljedećim godinama te da pohvale dobro dođu kao potvrda onoga što nastavnici žele postići.

Ekonomski fakultet Zagreb može se pohvaliti s redovitim i preciznim provođenjem anketa. Svakog se semestra provodi anketa s pitanjima o kolegiju i kvaliteti izlaganja predavača za svakog pojedinog profesora i asistenta, a svake tri godine provodi se anketa na razini Sveučilišta. Na pitanje uzimaju li u obzir rezultate anketa, većina profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu odgovorila je potvrdno. Tako je doc. dr. sc. Ana Ježovita izjavila: „Studentskim anketama pridajem visoki stupanj važnosti kao načinu otvorene komunikacije od strane studenata u kontekstu njihovih očekivanja, dojmova i prosudbe odrađene nastave.“, kao i doc. dr. sc. Miroslav Mandić koji je nadodao: “Studentske ankete za mene imaju velik značaj, jer su studenti naši klijenti i uvijek težim da nauče što više. Nastojim omogućiti studentima ugodniji proces učenja, da se tijekom nastave dobro osjećaju i da su 28

Manager 98/23 | 05/2018

u konačnici sretni i zadovoljni.”.

Kad smo pitali profesore prilagođuju li način rada sukladno rezultatima ankete i jesu li zadovoljni dobivenim ocjenama, doc. dr. sc. Vatroslav Škare odgovorio je: “Povratne informacije studenata nezaobilazne su za održavanje visoke kvalitete nastave. Zato pregledavam sve ocjene koje sadrži anketa, kao što su npr. zadovoljstvo materijalima za kolegij, način izlaganja i sl., kako bih provjerio postoji li nešto specifično što moram unaprijediti. Dobri rezultati mojih anketa dodatni su poticaj da ulažem u stalne inovacije u nastavi i pristupu studentima.”. Dobrim se rezultatima može pohvaliti i doc. dr. sc. Ana Aleksić koja navodi: “Redovito svaku anketu pogledam, pročitam komentare i uvijek se trudim promijeniti stvari koje studenti predlože. Vesele me pozitivni komentari na moj rad, pristup studentima, materiju koja se predaje, a posebice komentari na nastavne metode koje po prvi put primjenjujem.”.

Iako su profesori generalno zadovoljni provedbom anketa, neki od njih ističu kako im studenti ne pridaju dovoljno važnosti. Studenti rijetko ispunjavaju dio stranice s komentarima, a kako ističe Tamara Sladoljev-Agejev, mr. spec. upravo je ta stranica posebno vrijedna. Doc. dr. sc.

Zoran Wittine naglašava: „Studentske ankete daju ključnim sudionicima obrazovnog procesa, studentima, moć da jasno izraze svoje (ne)zadovoljstvo predavanjima. S druge strane, moj je dojam da dio studenata ne shvaća njihov značaj, pogotovo u vidu komentara. Konstruktivni i argumentirani osvrti daju smjernice koje aspekte nastave poboljšati te ih se uzima u obzir pri pripremi nastave.“. Nadamo se da će studenti ubuduće više pažnje pridavati studentskim anketama i biti svjesni da se njihov glas čuje.

Tehnologija je promijenila način komunikacije u 21. stoljeću i njezinom primjenom došlo je do znatnog povećanja kvalitete života. Učinkovitom upotrebom tehnologije, studentima je olakšan i ubrzan put do pristupa materijalima za učenje bilo gdje i bilo kada. Osim standardnog učenja za kolokvije i ispite, internet postaje jedno od glavnih izvora znanja za pisanje završnih i diplomskih radova. Sadašnja tehnologija omogućuje pristup brojnim sadržajima čije su teme predmet istraživanja studenta. Poznavajući najbolje načine za pronalaženje informacija na internetu, vrlo se brzo može doći do web-stranica, dokumenata, prezentacija, članaka nužnih za pisanje radova. Također, dostupni su i edukativni videozapisi, knjige i blogovi koji su nastali istraživanjem najboljih načina učenja namijenjenih baš studentima. Tijekom istraživanja postoji mogućnost nailaska na informacije o temi koje su zastarjele, no tu su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i LinkedIna gdje se mogu pronaći najnovije ažurirane informacije. S modernom tehnologijom, manje se čeka na odgovor nekog stručnjaka odnosno relevantne osobe koju smatramo izvorom nužnih informacija, a upisom u tražilice navedenih mreža ili „guglanjem“ te su nam osobe i više nego dostupne i većinom spremne pomoći svojim iskustvom i znanjem. Pretragom na primjer YouTubea, dostupna su nam iskustva drugih koji su sve ono naučeno dugim istraživanjem skupili i prezentirali bitno u nekoliko

minuta videozapisa. Učenje postaje sve samostalnije, manje vezano uz određeno mjesto i ustanovu pa se sa svim navedenim povećala kvaliteta učenja.

No, zbog potrebe sve većeg rasta broja korisnika na društvenim mrežama, svaka mreža razvija nove mogućnosti i funkcionalnosti kako bi se što uspješnije natjecale za svakodnevno vrijeme i angažman korisnika (npr. Facebook Video & Live, Snapchat naočale, Instagram priče itd.). Broj ljudi koji koriste društvene mreže ne samo da raste nego je i povećano vrijeme koje ljudi svakodnevno troše na društvene mreže. Prema istraživanju Mediakixa, samo na aplikacije u vlasništvu poduzeća Facebook (Facebook, Instagram i Messenger, isključujući WhatsApp), korisnici dnevno troše prosječno 50 minuta. Ako se njima doda i 25 minuta provedenih na Snapchatu i 40 minuta na YouTubeu, dolazimo do brojke od pet godina i četiri mjeseca provedenih na društvenim mrežama u prosječnom životnom vijeku. U pet godina i četiri mjeseca mogu se 32 puta popeti na Mt. Everest ili čak 93 tisuća puta prošetati svojeg psa.

Navedene su brojke dobar pokazatelj za osvješćivanje korisnika, ako se već provodi određeni dio dana na društvenim mrežama, učinimo to vrijeme korisnim i učimo na vrijednim iskustvima ljudi kojima se divimo ili pak odvojimo vrijeme na YouTubeu za istraživanje teme koja nas stvarno zanima.

98/23 | 05/2018

Manager

29

HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA

Konferencija Business u sportu

Enter the Blockchain: Uspon Bitcoina

U subotu, 10.3.2018. godine, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održana je konferencija Business u sportu (BUS) u organizaciji Hrvatske studentske asocijacije (HSA) sa strateškim partnerom Prvim plinarskim društvom (PPD).

Konferencija je drugu godinu zaredom održana pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a projekt je prepoznao i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, u čije je ime na projekt došla zamjenica Jelena Pavičić Vukičević kako bi službeno otvorila konferenciju.

U četvrtak 8. ožujka 2018. u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održana je konferencija Enter the Blockchain: Uspon Bitcoina, kao niz predavanja i jednog panela sa svrhom sučeljavanja dobrih i loših strana aktualne kriptovalute u organizaciji Hrvatske studentske asocijacije.

Budući da je u današnjem svijetu digitalizacije i brzih promjena vrlo važno biti u korak s vremenom i promjenama, pogotovo kada je riječ o novim ekonomskim i financijskim trendovima, izabrana tematika za novi projekti više je nego logičan slijed. Novi su trend u svijetu digitalne valute, takozvane kriptovalute. Prvi govornik konferencije bio je Bruno Škvorc. Bruno Škvorc vlasnik je portala Bitfalls, broker kriptovalutama, konzultant i programer Blockchain tehnologije, a na konferenciji je održao zanimljivo predavanje pod nazivom „Uvod u Blockchain“ u kojem nas je upoznao s osnovama Blockchaina. Sljedeći govornik bio je Hrvoje Filipović, koji nam je prezentirao inovacije u području osiguranja temeljene upravo na Blockchainu kroz predavanje „Disruptivni modeli u osiguranju“.

Nakon njega i pauze za kavu, uslijedilo je predavanje Nikole Jokića. Onje CTO financijsko-tehnološkog startupa za automatizaciju trgovanja digitalnim valutama koji se zove Digital Assets Power Play, a prošle su godine zaključili prvi uspješni ICO u Hrvatskoj, stoga je naziv njegova 30

Manager 98/23 | 05/2018

predavanja bio „Tehnološki aspekti ICO-a“. Na pozornicu konferencije popeli su se i Damir Petković i Luka Arvaj te održali zajedničko predavanje. Damir Petković CEO je u Irresident Limitedu i ima više od 20 godina iskustva u software developmentu i project managementu te preko deset godina iskustva u financijama. Njegov je kolega Luka Arvaj CLO u Iressident Limitedu te se već sedam godina bavi korporativnim financijama i korporativnim pravom.Njihovo dinamično predavanje pod nazivom „Spajanje nespojivog: Public Blockchain i konvencionalne financije“ obradilo je nekoliko ključnih tema – nova kreditna infrastruktura, vezivanje i settlement kolaterala na javnom Blockchainu, mapiranje imovine i Initial Copyright Offering.

Kako bi se odmorili, napravljena je pauza za ručak, nakon koje je uslijedio panel pod nazivom „Bitcoin i kriptovalute kao investicijski instrumenti“. Moderator panela bio je Alen Huskanović, a panelisti su bili Željko Garača, Goran Mlinarić, Boris Agatić te Nikola Škorić. Panel je bio izrazito zanimljiv i interaktivan za publiku i paneliste, kao i za prethodne govornike budući da su se svi sudionici uključivali u raspravu.

Odmah po završetku panela prof. dr. sc. Željko Garača, s Ekonomskog fakulteta u Splitu, održao je kratko predavanje pod nazivom „Kriptokuna i problem blokiranih građana“ te prikazao Blockchain tehnologiju kao moguće rješenje problema hrvatskog gospodarstva.Posljednji govornik konferencije bio je Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) koji je održao predavanje pod naslovom „Kriptovalute, digitalna privatnost i financijski nadzor“, a u predavanju je na vrlo zanimljiv i interaktivan način obradio i zakonodavni okvir Republike Hrvatske.

Organizacijski tim ponosan je novi projekt Udruge, njegovu posjećenost, a posebno na interakciju kojaje postignuta tijekom cijele konferencije.

motivirajućem predavanju sudionicima je predočila važnost gledanja unaprijed, a ne „sa strane“ odnosno u konkurenciju te je pokazala veličinu jednog od najboljih tenisača svijeta Novaka Đokovića kao osobe.

U ime strateških partnera predavanje su održali Bruno Krčelić iz PPD-a s Doroteom Lazanin Jelenc iz ENNA grupacije te prikazali važnost energije u sportu, ali i sporta u energetskoj industriji. Osim toga opisali su i profile svojih ulaganja, ali i pozvali studente da se prijave na natječaje za prakse i stipendije koje uredno objavljuju.

Zanimljivosti i poučnosti nije nedostajalo ni na panelima.

Nakon uvodnih govora, konferencija je započela zanimljivim predavanjem menadžerice Hrvatskog nogometnog saveza Ive Olivari koja je osim o upravljanju reprezentacijama pričala i o raznim dogodovštinama, ali i emocijama koje je proživljavala radeći upravo taj posao. Nakon nje na predivnu pozornicu koju su uredili Meblo Trade i KARE Design, popeo se i Igor Čerenšek, izumitelj koncepta Mentalnog treninga koji je u svom predavanju pokušao studentima približiti psihološku stranu sporta te koliko su bitni motivacija i osobni razvitak.

Kakvo je stanje u hrvatskoj košarci te koliko je značajno biti bivši sportaš kada se upravlja savezom, sudionici su mogli saznati „Na kavi s Jurom Ozmecom“ čiji je gost iznenađenja bio Stojko Vranković, slavni hrvatski košarkaš te predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza.

Vjerojatno najviše pažnje privukla je Aleksandra Radujko, vlasnica i managing direktorica PR agencije New Media Team te članica UO Fondacije Novak Đoković gdje je zadužena za strateško planiranje i komunikaciju. U svome inspirativnom i

Koja je svrha brendiranja u sportu, kako sportaši reagiraju na sponzorske uvjete te koliko se teško izboriti s konkurencijom, sudionici su mogli saznati od Vlatke Kamenić Jagodić (HEP), Ivane Mićin (Adidas), Tomislava Rukavine (NK Dinamo) i Viktora Vetturellia (Vetturelli). Panel „Regionalna liga“ privukao je mnogo pozornosti što zbog zvučnih imena što zbog aktualnosti. Tako su predstavnik KHL Medveščaka Marko Antonio Belinić, novinar Ivan Blažičko, glasnogovornik HNS-a Tomislav Pacak te legenda hrvatskog rukometa i sadašnji trener PPD Zagreba Zlatko Saračević pokušali prikazati prednosti, ali i nedostatke postojećih, no i potencijalnih regionalnih liga. Tehnologija se implementirala gotovo u svaku djelatnost na svijetu pa tako i u sport, stoga je veoma zanimljivo bilo čuti mišljenja Tamare Despot, jedne od najboljih kondicijskih trenera u Hrvatskoj, ali i šire, doktoranda i asistenta na FER-u te voditelja informatike u Hrvatskom odbojkaškom savezu i nacionalnog suca Luke Humskog, znanstvenog direktora BodyRecoga Luke Leška te doc. dr. sc. Vlatka Vučetića nositelja i predavača brojnih kolegija na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu na posljednjem panelu „Sport i tehnologija“.

Osim zanimljivih i poučnih predavanja i panela organizatori su za sve sudionike pripremili poklone dobrodošlice te zakusku, a za one najsretnije razne nagrade. Po velikom odazivu, ali i brojnim pohvalama može se reći da je i ove godine konferencija uspjela, a svima koji nisu došli preostaje pratiti društvene mreže konferencije kako bi uhvatili sljedeći BUS. 98/23 | 05/2018

Manager

31

Marketing Madness 2018 Konferencija Marketing Madness održala se 22. i 23. ožujka na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Dani su bili tematski određeni, pa je tako prvi dan, naziva PR MADNESS, bio vezan uz odnose s javnošću i trendove u svijetu odnosa s javnošću, dok je drugi dan, naziva MAD ADS, pratio trendove u oglašavanju te psihologiju u marketingu. Predavanja i panelrasprave održane su u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dok su se radionice održale u dvorani 36 i 37. Konferenciji je prisustvovalo preko 600 sudionika, nastupalo 30 govornika s održanim dvjema panel-raspravama te trima radionicama.

Ovogodišnji Marketing Madness otvorio je svojim pozdravnim govorom dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Lajoš Žager te Luka Bojić, voditelj samog projekta. Prvo interaktivno predavanje naziva „Brand Yourself“, kako glasi i službeni slogan projekta, moderirao je Renato Ostojić, a kako „izbrendirati“ sebe, otkrili su nam Mislav Bušić, techrecenzent i urednik portala mob.hr, YouTuber Krunoslav Gašparić Kroonchek te bodybuilder Stjepan Ursa. Slijedilo je predavanje Lane Bedeković Rosandić, vlasnice agencije ALERT koja nam je kroz svoje predavanje približila strateško planiranje. Igor Vihnanek iz agencije Mediacor predstavio nam je njihovu kampanju s Hrabrim telefonom i influencerima u kojoj su iznijeli iskustva mladih u obliku Hrabrih priča te izradili Viberstickere, sve s ciljem kako bi mladima približili savjetodavnu liniju Hrabrog telefona. Igor Jagić iz KK Cedevita proveo nas je kroz važnost upravljanja PR-om u sportskim natjecanjima, dok je Ivan Tanta, konzultant iz CTA komunikacija, pričao o kriznom komuniciranju, što nam je dodatno približio kasnije na radionici. Predavački dio prvog dana zatvorila je panel-rasprava „Žene u PR-u“, koju je moderirala Barbara Slade Jagodić, a kao panelistice nastupile su Manuela Šola iz Komunikacijskog labirinta, Katarina Leko iz agencije Manjgura, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ana Tkalac Verčič te Nataša Cesarec Salopek iz IM&C agencije.

32

Manager 98/23 | 05/2018

DriveINkino Zagreb Nakon predavačkog dijela, uslijedile su radionice Ivana Tante, naziva „Krizni PR- casestudy“ te agencije Mediacor naziva „Kreativna strategija za Instagram“, koju je vodila vlasnica agencije Aleksandra Đermanović.

Drugi dan konferencije, naziva MAD ADS, otvorile su predstavnice agencije 404, Martina Gršković i Iva Obrovac te nam pojasnile zašto nema sociala bez boostanja. Marko Pačar iz Degordiana proveo nas je kroz analitiku web-stranica jer „on zna što ste radili na njegovoj web-stranici prošlog ljeta“, dok je Damir Krešo iz agencije Envy pričao o online strategiji i oglašavanju evenata. Potom je Robert Petković iz agencije Bruketa&Žinić&Grey govorio o multichannel funnelingu, a Igor Živković iz agencije iZone pojasnio nam je kako su komunicirali brendovi u prošlosti, a kako komuniciraju danas i proveo nas kroz tržišnu komunikaciju, s naglaskom na oglašavanje. Predavački dio drugog dana zatvorili smo panelraspravom „Fashion Branding“ koju je moderirala profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Sandra Horvat. U panelraspravi sudjelovali su Renato Ostojić, kreativni direktor CROATE, Slavica Josipović iz Style Zagreba, Vedrana Čarapović iz Miss7, Nambi Kezić iz ELLE-a te Vanesa Tipura iz TieMe. Ovogodišnja konferencija bila je posebna po opremi pozornice te lounge zoni iz JYSK-a, brojnim nagradnim natječajima te fotografiranju za najbolje odjevenu osobu objektivom i stručnim okom Ane Josipović iz Style Zagreba.

Kao što se iz priloženog može vidjeti, Marketing Madness pružio je uvid u aktualne trendove koji se primjenjuju u Hrvatskoj i svijetu, a kroz iskustva najboljih i najuspješnijih profesionalaca razvio i ideje za kreativno rješavanje problema.

Cilj nam je bio sagledavati primjenu marketinga kroz različite aspekte poslovanja u obliku dinamičnih predavanja i ‘’knowhow’’ radionica što smo i uspjeli kroz dinamična predavanja, panele te radionice.

Metropola je i ove godine dobila svoje izdanje posebnog kina na otvorenom. DriveINkino Zagreb zauzelo je Kockicu tijekom dva vikenda, 28. i 29. travnja te 12. i 13. svibnja, i unio dašak prošlosti i romantike.

Hrvatska studentska asocijacija, šestu godinu zaredom uspješno je organizirala jedinstveno kino na otvorenom, koje je ove godine bilo prilagođeno i onima bez automobila.

Inovativnim projektom spajaju se sve generacije pa je tako i sam program bio prilagođen svim uzrastima.

Otvaranje ovogodišnjeg DriveINkina započelo je urnebesnim stand-up komičarima iz Studija smijeha, nakon kojih je uslijedio prvi film, odlična akcija Baby Driver. Radnja je filma o mladom i talentiranom vozaču automobila koji služe za bijeg. Upoznavanjem djevojke svojih snova, Baby odluči pobjeći od kriminala, no nakon što posljednja pljačka pođe po zlu, zaprijeti njegovu životu, ljubavi i slobodi. Drugog dan prikazao se vrhunski domaći film Ustav Republike Hrvatske u režiji Rajka Grlića. Radnja prati život srednjoškolskog profesora, radikalno desnog svjetonazora, koji je pritom i homoseksualac. U njegov život nakon nesreće ulazi bračni par iz zgrade u kojoj živi, a problem nastaje kada se ispostavi da je susjed kojem profesor pomaže naučiti Ustav po nacionalnosti Srbin. Prije projekcije održao se KOZA: Kviz &

TV DriveIN Edition, raznolik i zabavan kviz filmsko-televizijske tematike s osamdesetak pitanja unutar pet kategorija, na kojemu su najbolji bili i nagrađeni.

Drugi vikend održavanja protekao je u romantičnom ritmu.

Trećeg dana projekta prikazivao se bezvremenskim Disneyev klasik - Kralj lavova. Crtić koji obožavaju svi naraštaji! Prije same projekcije publiku su zabavili mališani iz Plesnih punktova Zagreb, koji su posebno za DriveINkino izveli odličnu tematski prilagođenu plesnu točku. Ovaj film okupio je sve dobne skupine, od najmlađih koji su film gledali prvi put, do onih starijih koji su odrasli uz njega, ali se njime oduševe iznova. Ovogodišnje DriveINkino zatvoreno je uz romantično puštanje lampiona na poligonu i prigodni film La La Land.

Radnja filma smještena je u Los Angelesu s naglaskom na atmosferu zlatne ere Hollywooda. Glavni protagonisti, zarobljeni u 2016. godini, pokušavaju ostvariti svoje snove, a najsretniji bi bili da su ipak rođeni u neko drugo vrijeme! Ovaj mjuzikl, u kojem su glavni likovi Sebastian i Mia, savršena je kombinacija plesa i romantike, koja je raznježila i one koji su se tome najmanje nadali. I ovo je DriveINkino Zagreb dupkom popunilo svoje otvoreno gledalište, ali omogućilo i onima bez limenih ljubimaca ugodno gledanje filmova zahvaljujući posebnim lounge zonama.

98/23 | 05/2018

Manager

33

International Week Zagreb Tjedan dana u međunarodnom društvu prepunom zabave, smijeha i novih prijateljstva? Zvuči nestvarno, ali upravo to nudi International Week Zagreb. Projekt koji organiziraju članovi Hrvatske studentske asocijacije kao dio svjetske organizacije International Week Coordinating Organization (IWCO).

Marljivi organizacijski tim punom parom planira svaki trenutak IW Zagreba 2018. kako bi razveselili 18 stranih studenata i priredili im tjedan za pamćenje. Za sudionike IW Zagreba 2018. priprema se tako posjet inovativnim poduzećima Hrvatske kako bi se upoznali s našom ekonomijom, poduzetničkim prilikama i mogućnostima te iz prve ruke saznali kakve se prilike pružaju mladima.

Nakon reda posjeta poduzeća, nezaobilazan je i dio upoznavanja grada domaćina, prekrasnog Zagreba, šetnja Gornjim gradom, posjet Katedrali i drugim znamenitostima kojima se grad može pohvaliti. Kako ne bi mislili da se naša zemlja samo glavnim gradom diči, sudionici će imati priliku posjetiti i prekrasni Ozalj, njegov zavičajni muzej, upoznati krajolik uz Kupu te tamo provesti večer uz sportske aktivnosti poput kajaka i tenisa. Istog nas tjedna očekuje i posjet obali, otoku Krku i njegovom najvećem gradu istog imena. Taj će dan biti posvećen kupanju, sunčanju i čistom hedonizmu što i priliči druženju s Jadranskim morem,

INTERVJU: NIKOLA JELOVEČKI ako pitate Hrvate, najljepšim morem na svijetu. Nakon povratka u metropolu, nastavit ćemo s upoznavanjem grada, uživati na klasičnom roštiljanju na Jarunu te uživati u ljetnim noćima koje ono pruža. Cijeli se tjedan očekuje luda zabava prepuna plesa i pjesme, što će do izražaja doći na večeri karaoka, dok će se drugi talenti otkriti na, sad već tradicionalnom, Pub Crawlu. Informativnih sadržaja i povijesnih činjenica neće nedostajati te smo sigurni kako će svatko pronaći nešto po svom ukusu. Da će svatko pronaći nešto po svom ukusu možemo reći da će biti slučaj i na International dinneru kada svaki sudionik priprema nacionalno jelo zemlje koju predstavlja, a stručni tim (čitaj organizacijski tim) svojim istančanim nepcem bira dobitnike zlatne, srebrne i brončane kuhače. Najveća iznenađenja i planove ipak ćemo još zadržati za sebe, ali sigurni smo kako će IW Zagreb 2018 nadmašiti očekivanja svih.

Na kraju treba naglasiti kako je najljepši dio bilo kojeg International Weeka činjenica da iako je on gotov, on zapravo nikad u potpunosti ne završi. Prijateljstva i poznanstva ostaju za cijeli život, a taj poseban tjedan uvijek u vašem srcu.

Samo se radom otvaraju nove prilike Nikola Jelovečki, predsjednik udruge Studentski informativni kutak, otkrio nam je kako je došlo do pokretanja portala Studentskog.hr i koji su planovi udruge za budućnost.

Piše: Katarina Belić i Dea Derjanović Kontakt: katarina.belic@hsa.hr, dea.derjanovic@hsa.hr

osnivači htjeli postići osnivanjem? Koliko udruga ima članova i kakva je organizacija udruge?

Studentski.hr „živi” i radi već petu godinu zaredom, a imam tu sreću da sam polovicu njegova postojanja (nadam se) na neki način obilježio i ja svojim radom.

Osnivači portala bili su grupa studenata koji su željeli za vrijeme studija stvoriti centralno mjesto za informiranje studenata i mladih, a ujedno pokazati kako je već za vrijeme studiranja potrebno ulagati u sebe, kako bismo jednog dana mogli „ubrati plodove” svoga rada. Udruga u ovom trenutku ima više od 130 članova, što je ujedno i najveći broj od njezina osnivanja. Organizacijska shema udruge i portala, svojevrsni je hibrid organizacije iz nekih IT tvrtki, pa tako postoji uprava, odnosno vodstvo udruge, voditelji timova te pojedinci koji unutar različitih timova (redakcija, marketing, odnosi s javnošću, društvena suradnja, administratori i dr.) rade na raznovrsnim projektima. Vrlo je bitan segment i održivi razvoj, gdje sam ja kao predsjednik udruge zadužen za praćenje i unaprjeđenje rada, ali i tim ljudskih resursa, čiji doprinos uvelike utječe na kvalitetu rada i radnu atmosferu.

Imam sreću što sam okružen ljudima koje sam i osobno postavio za voditelje timova u udruzi, a bez kojih ja sam ne bih mogao gurati tu cijelu priču.

Manager: Koji su planovi portala i udruge Studentski informativni kutak?

Manager: Nikola, možeš li se predstaviti našim čitateljima? Koliko si dugo član udruge Studentski informativni kutak i kako je tekao tvoj put do predsjednika udruge? Koje si sve funkcije obnašao?

U udrugu Studentski informativni kutak, a i na sam portal Studentski.hr došao sam sasvim slučajno u listopadu 2015. godine. S obzirom na to da sam se bavio marketingom kao freelancer bio sam „između poslova”, pa sam tražio novi izazov, tako da mi je oglas Studentskog.hr „Tebe tražimo” iskočio u pravom trenutku. Zapravo sam većinu svoga vremena na portalu proveo u voditeljskoj funkciji marketing tima, a od preuzimanja cijelog portala zadužen sam i za poslovni razvoj, što znači da se brinem o mnogim stvarima koje su nužne da bi veliki projekt poput ovog funkcionirao, a koje možda nisu toliko zanimljive ni vidljive na prvu (poput prodaje, financija, pisanje projekata i sl.). Od početka rada na portalu, preuzeo sam dosta operativnih funkcija u udruzi, pa je tako bilo i logično da jednog dana preuzmem ulogu predsjednika udruge, funkciju koju obnašam od lipnja prošle godine.

Manager: Kako je došlo do pokretanja udruge i što su 34

Manager 98/23 | 05/2018

Nakon dugo vremena, trenutačno smo u procesu selidbe redakcije portala i same udruge u novi prostor, koji će nam omogućiti još kvalitetniji rad, održavanje edukacija i provođenje aktivnosti u sklopu svojih projekata. Od idućeg tjedna, nalazit ćemo se i znatno bliže studentskoj zajednici, odnosno studentskim domovima, što nam je izuzetno važno. Također, kao predsjednik Studentskog informativnog kutka vidim udrugu još većom u budućnosti, i po broju članova i po projektima koje provodimo. Trenutačno je u pripremi ili provedbi nekoliko projekata, poput Maratona karijera, Informiranje - pravo mladih, Volontiranjem do znanja za 21. stoljeće, a bit će ih još i više, već od ove godine. Portal Studentski.hr i dalje će biti naš najveći i najdugotrajniji projekt te ćemo i dalje stremiti k tome da stvarno budemo mjesto na kojem će svaka mlada osoba s područja cijele Hrvatske moći pronaći ono što je zanima i što će joj koristiti.

Manager: Za kraj, tvoja motivacijska poruka za studente koji žele započeti svoje projekte.

Pokrenite se! U današnje vrijeme stvarno je bezbroj mogućnosti za ostvariti uspjeh, usvojiti nova znanja, pronaći posao i biti zadovoljan privatno i poslovno. Oni ustrajni uvijek će pronaći ne samo posao nego i okolinu u kojoj će biti sretni i ispunjeni, zato pokrenite projekt, pokrenite posao, bez obzira na to hoćete li biti uspješni iz prve ili ne. Samo se radom otvaraju nove prilike, a možda su baš projekti poput Studentski.hr, Managera i drugih, vaše odskočne daske prema uspjehu.

98/23 | 05/2018

Manager

35

S-Misao: portal za studentsku misao

TELEVIZIJA STUDENT PROSLAVILA SVOJIH PET GODINA

Studenti koji su preuzeli male ekrane Skriveni od napučenih fakultetskih hodnika, u podzemlju Lepušićeve 6, smjestio se studio male ali vrijedne studentske televizije. Pod mentorskom palicom dvaju velikana nacionalne televizije i uz mnoštvo proaktivnih studenata i demonstratora, ova televizija već pet godina uspješno stvara svoj program.

Prije petnaest godina, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, pokrenuta je praktična nastava iz smjera televizije u podzemnom prostoru gdje je nekada bila kantina Fakulteta.

Iako su trebali čekati deset godina kako bi stvorili sve potrebne uvjete za rad i proizvodnju sadržaja, profesorica Tena Perišin kaže da su je odmah nazvali Televizija student.

Danas ta ista televizija slavi svoj peti rođendan i ponosno nosi svoje ime. Tadašnji studenti i demonstratori televizije, kao i njeni pokretači, profesorica Perišin i Igor Mirković, sjetno se prisjećaju prvog emitiranja koje je išlo uživo iz studija u Lepušićevoj. Ostali dio FPZG-a okupio se u velikoj dvorani i s nestrpljenjem čekao prvo emitiranje, koje je doista ušlo u povijest ovog fakulteta. Ponosni i puni entuzijazma krenuli su stvarati televiziju kakvu danas poznajemo. Profesorica Perišin, koja je nekoć žarila i palila HRT-om prisjeća se samih početaka: „Ja sam otišla s HRT-a da bih gradila televiziju onakvu kakvu sam željela graditi. Ona je mala televizija, ali pokušavamo napraviti nešto dobro.“ I doista, pet godina kasnije, neki novi klinci nastavljaju s proizvodnjom različitog sadržaja, koji se osim na njihovu službenom kanalu i Vimeu, može gledati svakog radnog dana na četvrtom programu HRT-a u popodnevnim satima.

Iz razgovora s brojnim studentima koji su stvarali ovu televiziju, a kasnije dospjeli na male ekrane velikih televizijskih kuća, saznajemo kako je to iskustvo koje im je kasnije u karijeri itekako puno značilo. Ovdje se uče počeci kadriranja, snimanja, montaže i cjelokupnog televizijskog novinarstva.

Upravo su na ovoj televiziji imali najviše slobodne stvaranja i poduku vrsnih novinara-mentora. Život u „podrumu“, kažu, zna biti stresan i naporan, ali zadovoljstvo koje se osjeti nakon realizirane i emitirane emisije ili priloga neopisivo je, a stečeno iskustvo neprocjenjivo.

Nastava koja je sve samo ne klasična Treća godina studija novinarstva studentima omogućuje odabir dvaju od pet ponuđenih smjerova. Televizija je jedan od njih, a oni koji je odaberu mogu očekivati neuobičajenu

nastavu. Naime, klasični kolokvij ili ispit ne postoji. Ako ste već pomislili „blago im se“, pričekajte sa zaključkom.

Studenti svoje obaveze moraju redovito svakoga tjedna ispunjavati tako da u zimskom semestru snimaju priloge i tako zasluže konačnu ocjenu, gdje se svaki prilog posebno vrednuje. Dok se u ljetnom semestru sastavljaju redakcije prema afinitetima studenata, gdje svakog tjedna pripremaju priloge i realiziraju pravu emisiju. I dalje mislite da je ovo lagani posao? Studenti sve sami rade - od snimanja i montiranja priloga, do vođenja, uređivanja i realizacije emisija. Veliku pomoć pružaju im i iskusni mentori, ali i cijelo osoblje Televizije student. Trenutačno se proizvode emisije Akademska četvrt i Studentska posla, koje se bave studentskim zbivanjima u Zagrebu, ali i šire. Alter ego zadužen je za otkrivanje zanimljivih ljudi koji se ističu iz mase, dok Grad za mene otkriva neobična događanja u metropoli. Ima tu i sporta za koji brine Sportaža koja vjerno prati sva sportska zbivanja, ali donosi i portrete uspješnih sportaša.

Osim „klasične“ nastave, studentima se neprestano nude brojne prilike za odrađivanje praksi na nekim od televizijskih kuća, kao i brojne radionice televizijskog novinarstva. Tako studenti odlaze na brojna Sveučilišta u inozemstvo, ali imaju i prilike učiti od profesora i novinara koji dolaze čak iz Amerike na Fakultet političkih znanosti.

U svakom slučaju, ako do sada niste, idući put svakako prebacite na četvrti program HRT-a ili posjetite njihove internetske stranice, jer tko zna, možda ste baš vi bili zvijezda jednog od njihovih brojnih priloga.

36

Manager 98/23 | 05/2018

U medijskom prostoru zašaranom raznim politiziranim spletkama, clickbaitovima i plitkim „novinarskim“ tekstovima, studenti koji vole pisati imaju dvije opcije: uklopiti se u zadano sivilo ili anemično dignuti ruke od ikakvog spisateljskog/ novinarskog pokušaja. Profitna orijentiranost jednostavno nalaže da se pisati mora ono što se čita, a ne ono što novinar ustvari želi pisati. Takvo što ne dozvoljava budućim novinarima ili kreativnim studentima da „treniraju“ svoj stil.

Cilj neprofitnog studentskog portala „S-Misao“ upravo je u ispravljanju tog problema. Po filozofiji začetnika portala, svaki je student, neovisno o studiju, autonomni novinar koji u svakom trenutku, na koji god način želi (uz imperativ da je uljudan), može izraziti svoju misao te tako samostalno stvarati sadržaj. Portal to omogućava na sljedeći način: svaki se student može registrirati svojim AAI-identitetom, potom prilaže članak o temi koja ga najviše zanima. Članak ide na recenziju u uredništvo portala kako bi se utvrdilo poštuje li njegova osnovna načela te se nakon potvrdne recenzije članak objavljuje na portalu i na osobnom profilu studenta-novinara.

Studenti time imaju mogućnost puniti svoj profil s kvalitetnim člancima, a potom ga mogu priložiti u životopis kako bi budući poslodavci mogli vidjeti vještinu njegova izražavanja.

studente sa svih fakultetskih usmjerenja u jednu zajedničku platformu gdje se zajednički mogu dijeliti ideje. Na portalu svaki student, neovisno o studiju koji je upisao, može izgraditi karijeru na vlastiti način i vlastitim interesima.

Portal „S-Misao“ hvalevrijedna je studentska inovacija koju svakako treba dodatno istražiti. Za detaljnije informacije pogledaj na stranici www.smisao.org te se tamo može dobiti kontakt simpatičnog uredništva portala koji će pomoći oko svakog dodatnog pitanja.

Glavna je želja uredništva okupiti sve

Global – portal po mjeri studenta Studentske novine Global medij je koji izlazi u tiskanom i digitalnom izdanju, a izdavač je Fakultet političkih znanosti u Zagrebu. Projekt Globala dobitnik je Posebne Rektorove nagrade 2014./2015., a novost je Udruga Global koja je pokrenula i ‘portal po mjeri studenta’. “Novinarstvo i novinarski način razmišljanja i rada kakav prakticiramo u Globalu postao je u posljednje vrijeme, kako smo primijetili, sve zanimljiviji i studentima drugih fakulteta a ne samo Fakulteta političkih znanosti, pa i srednjoškolcima. Zato sada putem Udruge Global planiramo sve učestalije održavanje radionica novinarstva i medijske pismenosti jer su dosta atraktivne, zbog toga što polaznike poučavamo na brojnim primjerima iz prakse, a omogućujemo im i da tu praksu sami osjete što je danas rijetkost”, ističe glavni urednik Globala Igor Weidlich. Dodaje da uz sve to, skrbe i o portalu čija čitanost polako ali sigurno raste, mladim novinarskim nadama daje platformu i mogućnost da svoj rad predstave profesionalnim redakcijama. “Nadamo se

da ćemo uskoro imati i veću financijsku i operativnu podršku pa će i portal rasti i razvijati se, budući da je trenutačno uglavnom vođen entuzijazmom i nebrojenim volonterskim satima”, zaključuje Weidlich.

98/23 | 05/2018

Manager

37

Francuska, Španjolska pa…Azija?

Karlo Varošanec nije tipičan student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Iskoristio je mogućnosti koje se pružaju studentima pa se tako može pohvaliti semestrom provedenim na studentskoj razmjeni u Francuskoj, ali i onim na stručnoj praksi u Španjolskoj. Zašto se odlučio prijaviti na te programe i kakvo mu je to iskustvo donijelo donosimo u intervjuu.

Piše: Dea Derjanović Kontakt: dea.derjanovic@hsa.hr

Manager: Bok, Karlo, možeš li se ukratko predstaviti čitateljima Managera?

ako vjeruješ u to i dobro se pripremiš naravno. Nakon toga Erasmus program zahtijeva prihvatno pismo od prihvatne institucije te nakon što je i to riješeno, dogovaraš termin potpisivanja ugovora s Erasmusom i to je to.

Prvo bih htio zahvaliti cijelom timu Managera što me kontaktirao za ovaj intervju. Iznimna mi je čast podijeliti vlastito iskustvo, želju i mogućnosti koje nam se danas pružaju, no mnogi od nas ih ne vide ili ih se boji vidjeti. Student sam četvrte godine Poslovne ekonomije, s velikim interesom u različitim industrijama i smjerovima kao što su marketing, menadžment, IT i posebno turizam, odnosno hospitality u turizmu.

Manager: Zaštosi se odlučio baš za Tenerife i jesu li ispunili tvoja očekivanja?

Manager: Za koju si se praksu prijavio i zašto si se odlučio prijaviti baš za nju?

Prijavio sam se za Erasmus+ program i to je program prema kojem imam puno zahvalnosti i poštovanja. Smatram kako nudi bezbroj prilika, mogućnosti i znanja za osobni i profesionalni razvoj, a njegov potencijal prepoznao sam još na prvoj godini studija kada sam počeo proučavati što je, što nudi i što se njome dobiva. Za početak sam se odlučio prijaviti za Erasmus studentsku razmjenu u Francuskoj. Moram priznati kako je upravo taj trenutak tj. semestar proveden tamo usmjerio moja mišljenja i ciljeve daleko više nego što su bili prije toga. Godinu dana nakon Francuske, odlučio sam se prijaviti za Erasmus+ stručnu praksu. Praksa je malo drugačija od studija jer prihvatnu instituciju moraš pronaći sam te je zatim povezati s programom.

Erasmus+ stručnu praksu birao sam prema vlastitim željama i ciljevima. Primarna želja bila mi je rad s ljudima, zemlja čiji službeni jezik ne znam, a globalno je rasprostranjen te osobne želje kao što su klima, okolina i sredina sama po sebi. Upravo zbog toga Španjolska je izabrala mene. Zbog iskustva kojeg imam u turizmu i jezičnih vještina, uspio sam dobiti praksu u visoko kategoriziranom hotelu Ritz Carlton Abama na Tenerifima, a upravo je to bilo ono što sam tražio i htio.

Manager: Što ti je sve bilo potrebno za prijavu i kakva je bila sama procedura?

Sama prijava i procedura cijelog programa odnosno prakse uopće nije toliko komplicirana kako se čini na prvu.

Prvi je korak bio online pronalazak prakse, jednostavno napišeš ciljeve i želje, npr. koja industrija i u kojim bi poduzećima htio raditi, a nakon toga vrlo dobro pripremiš CV i motivacijsko pismo. Surfaš, surfaš danonoćno.

Sjećam se da sam u jednoj noći poslao oko 100 prijava.

Tri dana nakon slanja prijave imao samr azgovor te već četvrti dan bio prihvaćen, Dakle vrlo jednostavan proces 38

Manager 98/23 | 05/2018

Tko kaže da ne mogu kad znam da mogu.

Kao što sam već napisao samo mjesto mi nije bilo u prvoj ulozi, veći ndustrija odnosno posao koji želim raditi, vještine koje mogu naučiti te kontakti koje želim dobiti, odnosno network koji želim stvoriti. Na sreću Tenerife je nudio upravo takav hotel koji mi može sve to pružiti.

Također su mi jezik, klima i okolina odgovarali pa zašto ne?

Manager: Što ti je točno bilo u opisu posla i jesi li zadovoljan količinom naučenog tijekom prakse?

Pa cilj prakse u hotelskoj industriji blisko je upoznati se s cijelim hotel managementom i hospitality procesom.

Kada sam stigao radio sam u odjelu Food and Beverages kao host i konobar te dio tima na eventima. Mjesec i pol dana kasnije bio sam premješten u guest relations gdje smo radili rezervacije za restorane te nakon još mjesec dana u guest service gdje si u najbližem kontaktu s gostom te zadovoljavaš sve njegove potrebe kao što su prijevoz, pokloni, rezervacije te iznenađenja. Imao sam se priliku upoznati s trima, četirima odjelima jednog od najboljih hotelskih brendova na svijetu i volio bih iskazati iznimno zadovoljstvo s cijelim timom te mogućnostima koje su mi pružili. Mreža ljudi s kojom sam se tamo povezao iznimno je vrijedna te sam siguran da će mi pomoći u skoroj budućnosti. Sve u svemu, neprocjenjivo iskustvo i stečena znanja.

Manager: Što misliš o studentskim programima i bi li ponovio iskustvo odlaska na praksu? Ako da, u koju zemlju bi volio otići?

Smatram da takvo iskustvo odlaska u inozemstvo na prasku pruža iznimne mogućnosti za rast. Više puta kada sam bio i u Francuskoj i u Španjolskoj napamet mi je palo koliko bismo mi studenti bili kompetentniji da je Erasmus+ program dio školstva te da je obavezan. Takva promjena okoline i jezika samo te jača, čini pametnijim te širi vidike koji su beskrajni.

SA ZABOM MOGU

Studentski krediti Želiš li bolje uvjete tijekom školovanja? Ugovori Paket za mlade za 0 kn i ostvari pravo na studentski kredit bez naknade za obradu zahtjeva! Bilo da si redovan ili izvanredan student, možeš uzeti studentski krediti i otplatiti glavnicu nakon završetka studija uz odgodu plaćanja prve rate.

Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

Odlazak bih definitivno ponovio, nije mi bitno mjesto, no moram priznati kako bih volio promijeniti kontinent. Azija mi se čini vrlo zanimljiva, a već sam i u kontaktu s nekim ljudima od tamo, pa ćemo vidjeti kako će se situacija razviti.

98/23 | 05/2018

Manager

39

Kako i gdje jeftino putovati?

INTERVJU S MARINOM ORSAG

Ležim na pješčanoj plaži, s osvježavajućim koktelom. Pobjegla sam od svih obaveza, ispiti su zaboravljeni tamo daleko u Zagrebu, a ja sada uživam. Imam cijeli dan za izležavanje, a sutradan letim na sljedeću destinaciju – dosta dobar scenarij koji je nažalost samo u mojoj glavi.

Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Zapravo sjedim u dvorani, predavanje traje još dva sata, a minute se čine kao vječnost. „Vrati se u realnost, kasnije ćeš razmišljati o putovanjima.“ – govorim si. Želja za putovanjem bila je jača od mene, a s obzirom na to da financijski nisam bila spremna izdvojiti previše novca, zapitala sam se „Kako i gdje jeftino putovati?“.

Prvo treba definirati: kamo, kada i gdje želim putovati?

Nimalo lako za odgovoriti jer je toliko mjesta koja želimo posjetiti.

U današnje vrijeme, kada su nam sve informacije nadohvat ruke, za svaku destinaciju možemo točno vidjeti kako se kreću cijene smještaja, avionskih i autobusnih karata. Svaka donesena odluka ima svoju cijenu. Ako ste zainteresirani za zemlju u kojoj se zna koje je doba godine kišovito, a koje sunčano, trebali biste odlučiti koje su vaše preferencije. Želim li platiti manje i provesti dane uz (romantičnu) kišu ili platiti više te uživati u suncu i (pre) visokim temperaturama? Svaka odluka ima svoje dobre i loše strane, a ipak gdje god otišli u ugodnom društvu ne može biti loše. Nakon cjelodnevnog razgledavanja, želimo se opustiti u udobnom krevetu i naspavati se kako bismo bili spremni za sutrašnje aktivnosti. Sve popularnija stranica koja se proširila po cijelom svijetu jest Airbnb. Ona nam nudi odabir smještaja, a raspon je cijena od jeftinih do skupih. Upravo je iz tog razloga atraktivna mnogim putoholičarima jer sami odabiru cijenu po noći koja im najviše odgovara. Osim što se može iznajmiti stan ili kuća, postoji mogućnost iznajmljivanja samo sobe. Zahvaljujući recenzijama bivših gostiju, sa sigurnošću se može provjeriti jesu li uvjeti onakvi kakvi su i opisani u samom oglasu. Suprotno Airbnb- u jesu hosteli, a najčešće ih posjećuju studenti jer je ipak cijena najniža. Zahvaljujući X-ici možete ostvariti dodatne popuste, a za one koji nisu znali tu je ISIC – Međunarodna

„Humor je oružje za mijenjanje svijesti i predrasuda“ Najpoznatija hrvatska komičarka Marina Orsag otkrila nam je, u neparnih devet pitanja, ulogu stand-up komedije u Hrvatskoj, ali i svoj pogled na nju.

Piše: Marijana Oštrić Kontakt: marijana.ostric@hsa.hr

studentska iskaznica. Ona ne samo da omogućuje jeftiniji smještaj u 120 zemalja nego i povoljniji prijevoz, a naglasak je na putovanje avionom. Zrakoplovni prijevoz, donedavno i najluksuzniji, uz ISIC iskaznicu može biti i do 50% povoljniji. Iznenađujuća je činjenica da se letovi za europska odredišta kreću već od 15 eura. To su nam omogućile low cost tvrtke koje nerijetko iznenade s akcijskim cijenama. Svaka aviokompanija ima svoju webstranicu, a vi samo trebate pratiti do koje strane zemlje ćete doći za par stotinjaka kuna. Za avanturiste koji žele upoznati kulturu prekooceanskih zemalja, preporučamo planiranje putovanja nekoliko mjeseci unaprijed i sa što više presjedanja kako bi bilo jeftinije. Putovanja busom mogu biti dosta duga, ali su cijene pristupačne zahvaljujući brojnim kompanijama. FLIXBUS nudi brojne pogodnosti te su mu relacije diljem cijele Europe. Kupnja karata moguća je internetom, a i na licu mjesta. Ipak, nemojte čekati zadnju minutu prije polaska jer biste mogli ostati bez karte. Slična je situacija i s vlakovima čija je vožnja duga, ali udobnija nego autobusom. Na području Europe popularan je InterRail – karta koja omogućuje putovanje vlakom u 27 europskih zemalja, a vrijedi za osobe mlađe od 26 godina. Postoje dva tipa karata, globalne karte i one za pojedinačne države s različitim trajanjima, a za one koji žele putovati više dostupne su karte u trajanju od 22 dana ili mjesec dana.

Putovanja nas grade kao osobe jer upoznavanjem drugih kultura upoznajemo i sami sebe. Svako novo mjesto ima svoju priču, a nama stvara sjećanja koja nam nitko ne može oduzeti.

Napravite uslugu sebi i nemojte samo maštati o dalekim destinacijama jer uz malo truda i volje, nedostižno može postati dostižno.

Ovisi o publici i prirodi događaja, ali najćešće onaj s kojim se mogu poistovjetiti.

Manager: Gdje je za vas granica u humoru i postoji li ona uopće?

Uvijek postoji granica. Humor je jako veliko oružje za mijenjanje svijesti i razbijanje predrasuda, a daje ti veliku moć s kojom dolazi i velika odgovornost. Tako da ne treba biti mizogen, rasist i bilo što negativno kad je humor u pitanju. Eto, za mene je tu granica, ali je neki kolege zbog jeftinog smijeha nažalost prelaze. Naravno, kod nekih tema nema granice. Ako je duhovito i inteligentno - samo pričaj.

Radišna Marina osvaja regiju svojim izravnim i britkim humorom od 2005. godine, kada je započela svoj put.

Nekoliko godina kasnije, u suradnji sa slovenskim kolegom Andrejom Težakom osnovala je prvi hrvatski stand-up klub Studio Smijeha. Marina nije priznata samo u naša četiri zida, već i šire pa je tako osvojila nagrade za najbolju komičarku na Adria Comedy Awards, LENT Festivalu i Jokenation natjecanju za Kontinentalnu Europu i Rusiju.

Manager: Kako ste došli na ideju da osnujete Studio Smijeha?

Manager: Razlikuje li se humor hrvatske publike od srpskog ili bosanskog humora?

Nastupala sam do tada već šest godina i pet godina organizirala nastupe diljem Hrvatske i Zagreba. Često nam je bilo jako naporno objašnjavati raznim voditeljima i gazdama prostora zašto nam treba mikrofon, zašto reflektor, zašto honorar pa sam intenzivno počela razmišljati o svom klubu. Kada smo ušli u tadašnji MMC Studio i nakon nekog vremena imali nastupe srijedom i četvrtkom, a ponedjeljkom večeri otvorenog mikrofona u Purgeraju, shvatili smo da je vrijeme da postoji jedan prostor koji će biti dom stand-up komedije u Hrvatskoj i koji će biti prvi pravi comedy club.

Manager: Tko vam je omiljeni svjetski, a tko hrvatski komičar?

Manager: Kakav humor najbolje prolazi kod publike?

Misliš razlikuje se humor izvođača?! Pa ne bih rekla da se previše razlikuje. Više je do pojedinca nego do nacionalnosti. Nama se u cijeloj regiji smiju jednako kao i kolegamaicama iz regije.

Manager: A humor npr. Zagrepčana od Dalmatinaca?

Situacija je ista kao i kod humora u regiji. Bitno je da si inteligentan/na i duhovit/a, a odakle si, samo može malo “obojati” govor i pristup, ali ne puno.

Omiljeni svjetski su George Carlin i Bill Burr, a hrvatski...

Od onih koji poštuju sva pravila stand-up komedije, ne plagiraju strane komičare i ne prepričavaju viceve, možda za sada Tomislav Primorac. Ma zapravo sva ekipa Studija Smijeha - Vlatka Mifka ima odličan mozak, Tihomir Paravina koji je Andy Kauffman hrvatske stand-up scene i ostali. To ja zapravo kao da me pitate koje dijete najviše volim.

Manager: Može li se hrvatska stand-up komedija mjeriti sa stand-upom u svijetu?

Tijekom srednjoškolskih dana, jedna od opcija bio je Tekstilno-tehnološki fakultet, ali sam na kraju upisao Prirodoslovno- matematički. Povijest i geografija bile su moja ljubav i to sam odlučio upisati i završiti.

Nisam htio studirati nešto što me ne zanima, iako sam mogao Manager: Primjećujete li interes mladih za bavljenje stand-upom?

Naravno, svakodnevno. Ipak je to duhovita kritika društva koja je u našoj zemlji više nego potrebna.

Manager: Mislite li da se stand-up dovoljno cijeni kod nas?

Apsolutno ne.

40

Manager 12/2017 | 97/22

98/23 | 05/2018

Manager

41

Internetska pismenost

Zašto je važno govoriti francuski jezik?

Tehnologija se ukorijenila u ljudsku svakodnevicu, računalo je postalo neizostavan dodatak, bili mi toga svjesni ili ne. Sloboda medija i govora danas svima pružaju priliku da izraze svoje mišljenje putem raznih internetskih kanala.

Francuski - jezik ljubavi, visoke mode, dobrog ukusa i kulture. Osim što se njime, službeno ili alternativno, služi gotovo 70% zemalja u svijetu, francuski je jezik diplomacije, ali i novinarstva.

Piše: Natalija Jelovečki Kontakt: natalija.jelovecki@hsa.hr

Ipak, u Hrvatskoj je francuski postao deficitarni jezik, kojim se služi sve manje ljudi. Jedan od razloga jest i sveprisutna masovna kultura koja je većinom na engleskom jeziku.

Samim time, engleski je postao jedna vrsta esperanta jezika koji se lako uči i brzo usvaja, a rječnik mu je (sad već) prilično internacionalan. Stoga, svi misle kako je lakše prepustiti se engleskome i snalaziti dok ide.

Budući da je moguće razmjenjivati informacije i osobni sadržaj s ostalima putem dostupnih mreža i uređaja, na svima nama leži odgovornost za istinitost, gramatičku ispravnost te način na koji objavljujemo pojedini sadržaj.

Nažalost, internetom se još uvijek može svakodnevno naći velik broj članaka, blogova i ostalih tekstova koji odstupaju od nekih osnovnih pravila kojih se valja pridržavati prilikom pisanja. U nastavku ćemo navesti neke od pogrešaka koje bi trebalo izbjegavati.

Gramatičke pogreške Prvo i osnovno pravilo kojeg se valja pridržavati i jedna od najvećih grešaka koju bi trebalo izbjeći prilikom pisanja.

Svima se ponekad u žurbi potkrade neka greška, zato je vrlo važno da se učini sve kako bi se tako što svelo na najmanju moguću razinu. Računalna tehnologija znatno je uznapredovala pa se nude razni alati pomoću kojih se brzo i jednostavno mogu provjeriti nastale greške tijekom pisanja.

Predugačak uvod Dokazano je kako ljudi na internetu drugačije pristupaju napisanom sadržaju nego u tiskanom obliku. Naime, većina čitatelja najprije prođe tekst pogledom, ne bi li pronašli upravo ono što ih zanima. Naš mozak prvo traži i obrađuje ključne riječi te nam omogućuje da povežemo primijećeno u smislenu cjelinu, bez čitanja sadržaja.

Zato je poželjno da internetski tekst bude sažet, kratka uvoda s najbitnijim, odnosno ključnim činjenicama teme.

Predugačak uvod može dovesti do zamaranja čitatelja 42

Manager 98/23 | 05/2018

Marijanović, jedna je od stipendistica koja je iskoristila prethodno poznavanje jezika i usavršila ga na Sveučilištu u Montpellieru. Daria kaže da danas kada ode u bilo koji dio Francuske, a pogotovo u Pariz, osjeća se tako prirodno i uopće ne primjećuje da je u nekoj stranoj zemlji. To je ono što s poznavanjem jezika i kulture dođe prirodno - osjećaj povezanosti s drugom kulturom i njenim ljudima. Članstvom u Sekciji također stječete druge brojne povlastice, primjerice u cijelom frankofonskom svijetu možete ići besplatno u muzeje, galerije i na ostala kulturna mjesta, što nije mala stvar. Također, ostvarujete popust na profesionalno učenje francuskog jezika.

Stoga, ne tratite vrijeme, nego posegnite za učenjem novog jezika, učlanite se u sekciju (nije ograničeno samo za novinare, već sve frankofone) i iskusite čari ovog vječnog jezika.

i njegova odustajanja od čitanja teksta na samome početku.

Upotreba fraza, žargona i tuđica Iako nam se ponekad čini da ovakav način govora može podići naš tekst na neku novu razinu dajući mu dojam opuštenosti i učiniti ga cool, valja pripaziti s njegovom upotrebom. Najčešće se postiže upravo suprotan učinak te se tekst može pokazati kao neprofesionalan i neozbiljan. U tom slučaju najbolje je držati se uobičajenih riječi u duhu jezika kojim se piše, bez kompliciranja te upotrebom jednostavnog govora razumljivog svima.

Pretjerano korištenje uskličnika Ovo je primjer gdje ponekad stvarno treba pripaziti i pronaći mjeru. Znamo kako se uskličnici koriste u rečenicama gdje je bitno nešto naglasiti, dodatno istaknuti, a ponekad čak i narediti. Ukoliko je njegovo korištenje nužno, bitno je ograničiti se samo na jedan uskličnik. Njegovo pretjerano gomilanje može dovesti do pogrešne interpretacije te potaknuti osjećaj napadnutosti i uvrijeđenosti kod čitatelja.

Piše: Lea Medica Kontakt: lea.medica@hsa.hr

Odabir teme Prije početka pisanja i samog planiranja teksta, nužno je nekoliko puta promisliti o zamišljenoj temi, imajući pritom na umu utjecaj napisanog na ostale sudionike u društvu.

Iako živimo u vremenu gdje se potiče ravnopravnost svih mišljenja, na nama leži odgovornost da se u nekim slučajevima obuzdamo od neprimjerenih izjava i uvredljivih komentara, upravo iz principa prema drugima.

Neistinost sadržaja Ovo je još jedan primjer pogreške koja je gotovo neoprostiva. U brzini prenošenja informacija i vijesti, često se potkradu pogreške koje mogu izazvati negativne učinke te znatno naštetiti ne samo pojedincima nego i društvu. Čest je slučaj i kopiranja tuđih sadržaja, podataka te njihovo iskorištavanje za svoje potrebe, bez prethodnog provjeravanja ispravnosti informacija.

Takve informacije mogu ostati neprimijećene, ali valja biti oprezan, jer bi u suprotnom mogle izazvati opću paniku, negodovanje i negativne komentare javnosti.

Prije svakog objavljivanja i donošenja odluke vezane uz sadržaj koji se dijeli, bitno je promotriti sve navedene stavke. Može se dogoditi da nas riječi ponesu i da bez razmišljanja, a često i bez loših namjera, zbunimo ili nanesemo štetu drugima. Zato zastanimo na trenutak i promislimo o posljedicama koje mogu proizaći iz napisanog sadržaja.

Top pet mjesta koja morate posjetiti u Francuskoj

Za svog dugogodišnjeg radnog iskustva vrsne novinarke, Silvija Luks često ističe kako joj je upravo poznavanje francuskog jezika otvorilo brojna vrata u karijeri, osiguralo važne intervjue s brojnim političarima i diplomatima. Ova vrsna vanjskopolitička novinarka i nekadašnja predsjednica Nadzornog odbora HRT-a, zajedno s novinarom, urednikom i diplomatom, Mirkom Bolfekom, prije 14 godina pokrenula je Hrvatsku sekciju frankofonih novinara, unutar Hrvatskog novinarskog društva. Ova sekcija okuplja sve novinare koji se služe francuskim jezikom, ali i one koji svoje poznavanje francuskog jezika žele unaprijediti.

Organizirajući brojne tribine i rasprave, žele podići svijest o važnosti francuskog jezika za čitavu kulturu, ali i pokazati koje se sve mogućnosti mogu postići zahvaljujući ovom jeziku.

Osim što ćete biti konkurentni pri traženju posla, poznavanje francuskog će vam uvelike pomoći u njegovu svladavanju. Nije strano kako su svi važni dokumenti pisani upravo francuskim jezikom, a ako u vašem životopisu piše i dodatan jezik francuski - mogućnosti su vam neograničene. Jedna od njih jesu i stipendije.

Novinarka HRT-a, Daria

1. Pariz - grad svjetla, visoke mode, ljubavi, ali i glavni grad Francuske najomiljenije je mjesto svih posjetitelja Francuske.

2. Bordeaux - za sve ljubitelje dobre kapljice vina ovo je put k svjetskoj prijestolnici vina.

3. Lyon - grad koji vrvi spomenicima kulture s očuvanom starom jezgrom upisanom na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

4. Marseille - lučki grad s duhom Provanse, idealan spoj proplanka i obale.

5. Mont Saint-Michel - čudesni srednjovjekovni dvor izgrađen oko samostana svetog Mihovila gdje se mogu promatrati najveće morske mijene.

98/23 | 05/2018

Manager

43

Tko su hrvatski vitezovi i kako oživljavaju povijest

Žena, majka, studentica

Hrvatska viteška društva neprofitne su udruge građana osnovane sa svrhom promicanja, razvitka i unaprjeđenja hrvatske antičke, srednjovjekovne i ranonovovjekovne oživljene povijesti i kulturne baštine. Svojim djelovanjem nastoje približiti dijelove Hrvatske povijesti.

Andrea Palić, redovna je studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dolaskom male Luce na svijet, Andrein se život preokrenuo na pozitivnu stranu, a sve detalje o tome kako se snalazi i kako ipak nije neizvedivo studirati i biti majka, saznajte u sljedećim rečenicama.

Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Na našim prostorima djeluje nekoliko viteških društava od kojih svako od njih nastoji prikazati jedan dio povijesti te obilježja teritorija na kojem djeluju u tom periodu. Red srebrnog zmaja prva je zagrebačka udruga koja se bavi promicanjem viteštva i srednjovjekovnom oživljenom poviješću i kulturom. Udruga organizira školu srednjovjekovnog mačevanja, radionice o izradi pancirnih verižnih oklopa, nakita, srednjovjekovne odjeće i opreme, radionicu srednjovjekovnih igara te timske igre poput „Lov na blago“.

Red čuvara grada Zagreba oživljava povijesni Red sv.

Ivana Jeruzalemskog u razdobljima od 12. do 15. stoljeća kad su trajali Križarski ratovi vitezova Ivanovaca. Između brojnih aktivnosti, Red Čuvara grada Zagreba prikazuje potpuno opremljenu srednjovjekovnu terensku bolnicu.

Također, Udruga oživljava i antičku povijest hrvatskih zemalja, oživljavajući pritom Kelte, Japode i Rimljane, kao i kasnija razdoblja, primjerice vitezove templare ili vlastelinstvo Franje Tahyja uoči Seljačke bune.

Družba vitezova zlatnog kaleža bavi se prikazom života u srednjem vijeku. Glavni su organizatori jednog od najznačajnijih viteških događaja na našim prostorima „Seljačka buna 1573 - Bitka kod Stubice“ u Donjoj Stubici. Družba se sastoji od samih vitezova, Tahyjevih puškara, Gupčevih streličara i nezaobilazne kmetske logistike. Za razliku od njih, udrugu Kliški uskoci osnovali su dragovoljci domovinskog rata, pripadnici IV. gardijske brigade Hrvatske vojske “Pauci”. Inspiraciju su pronašli u razdoblju tridesetogodišnjeg otpora osmanlijskim osvajačima kada je Klis bio jedina prepreka 44

Manager 98/23 | 05/2018

njihovu daljnjem prodoru u Europu. Rado naglašavaju kako su hrvatski vojskovođa Petar Kružić, kapetan i knez kliški i vojska njegovih hrabrih uskoka, hrabro branili Klis. Udruga organizira dvodnevnu međunarodnu manifestaciju Ustočki boj za Klis te organizirane posjete tvrđavi Klis.

Vitezovi zelingradski jesu udruga koja se bavi proučavanjem i prezentiranjem hrvatske srednjevjekovne povijesti. Osnovana je u Sv. Ivanu Zelini s ciljem prezentiranja srednjevjekovnog Zelingrada i života u njemu. Kako je Zelingrad doživio svoj vrhunac u 15. i 16. st., udruga se specijalizirala upravo za taj period srednjeg vijeka. Udruga broji 50-ak članova koji su se specijalizirali za pojedina područja poput mačevanja, bojnih naprava, streličarstva, vatrenog oružja, konjaništva, srednjevjekovne kuhinje, srednjevjekovnih kostima, numizmatike. Udruga organizira dvodnevni Međunarodni viteški turnir vitezova Zelingradskih.

Red vitezova Ružice grada osnovan je kao udruga čiji je rad usmjeren proučavanju i prezentaciji srednjovjekovne baštine grada Orahovice odnosno kulturno-povijesnog spomenika Ružice grada. Ružica grad jedinstveni je plemićki grad nastao krajem 14. stoljeća na prostoru između Papuka i Krndije. Početkom jeseni, Red organizira srednjovjekovni viteški turnir Jankovac.

Viteški red svetog Nikole djeluje na području Varaždina kao grupa sportskih streličara drvenim tradicionalnim lukovima. Srednji vijek Varaždinskog razdoblja približava prikazivanjem vojnih vještina, starih zanata i predstava.

Udruga također na radionicama i sama proizvodi vojne i civilne predmete kao što su žičane košulje, borbene rukavice, lampe uljanice i slično.

Izvan bojnog polja, ove udruge međusobno surađuju, druže se i promiču hrvatsku povijest, a kad se nađu na bojnom polju odmjeravaju snage. Redovito ih možete susresti na projektima i manifestacijama poput ZmaJurjeva, Anđeoskih strijela, Seljačke bune – Bitka kod Stubice, Viteškog turnira Franje Tahyja i mnogim drugim nacionalnim i međunarodnim kulturološkim događanjima.

stigla učiti sve za vrijeme rokova odnosno u zadnji čas.

Moja je tajna u tome da sam se oprostila s „kampanjskim stilom“ studiranja i učim na vrijeme. Svima onima koji me poznaju to je nevjerojatno, ali ako već ne provodim vrijeme sa svojim djetetom jer sam na predavanju, onda ja sebi kao majka ne bih mogla oprostiti da je ta moja odsutnost na kraju ispala uzaludna.

Manager: S rođenjem djeteta dolaze i veći troškovi.

Kao redovna studentica, dobivaš li financijsku pomoć od države?

Manager: Trenutačno imaš 23 godine, a prošlu si zimu saznala da si trudna. Super se snalaziš u ulozi majke, ali što ti je sve prolazilo kroz glavu kad si saznala sretnu vijest. Je li se pojavio strah?

Volim djecu i oduvijek sam maštala o velikoj obitelji i punoj kući. Također sam se vidjela kao mlada mama, ali bez obzira na te želje nisam se nadala djetetu s 22 godine.

Lagala bih kad bih rekla da sam to planirala i da me nisu obuzeli svi mogući osjećaji u trenutku kada sam vidjela tu crticu na testu. Crticu koja je okrenula moj život i sve moje bezbrižne planove u jednom potpuno drugom i za mene nepoznatom smjeru. Ta je crtica, odnosno minus danas najveći plus u mom životu. Tada mi je uz šok i nevjericu kroz glavu prošao strah, kako priopćiti roditeljima sretnu vijest? Jesam li ih razočarala? Kako će oni to prihvatiti i hoće li se naš odnos promijeniti? Na sreću, mogu se pohvaliti najboljim roditeljima. Zašto? Zato što su mi uvijek pa i tada, bez obzira na šok i nevjericu prisutnu i kod njih, bili najveća potpora i zajedno se sa mnom veselili dolasku novog člana u našoj obitelji. Naš je odnos postao još čvršći i nestrpljivo su križali dane do rođenja njihove prve unuke. Financije su problem koji je tek nakon što su se emocije slegle isplivale na površinu. Međutim i tu smo dečko i ja mogli računati na potporu naših roditelja.

Na financijsku pomoć države nisam računala jer nisam bila upoznata s time tko sve ima pravo na porodiljnu naknadu. Majke-studentice imaju pravo primati godinu dana porodiljnu naknadu u iznosu od 2328 kuna, također sam primila jednokratnu naknadu Vlade u istom iznosu te grada Zagreba koja je nešto niža, oko 1800 kuna.

Navedeni mjesečni iznos i više je nego dovoljan za bebine troškove. Naravno, kupnja prije rođenja djeteta i troškovi nakon navršene godine veći su.

Manager: Koja je tvoja poruka mladim studenticama koje su se pronašle u istoj situaciji kao i ti?

Ja čvrsto vjerujem da se sve događa s razlogom, zato bih studenticama koje su se našle u istoj situaciji kao ja poručila da se dobro organiziraju i da što više vremena provedu s djecom. Studiranje uz dijete nije lako, ali je daleko od nemogućeg i ono što mi kao roditelji-studenti imamo najveća je motivacija.

Manager: Kći je tu, a obaveze na faksu nisu nestale.

Sve djevojke imaju isto pitanje: kako polagati ispite, a paralelno odgajati dijete? Zanima nas koja je tvoja „tajna“ s obzirom na to da si ipak uspješna i u ulozi studentice, a i majke? Kakva si imala iskustva s profesorima, izlaze li u susret?

Redovita sam studentica francuskog i španjolskog jezika te književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Status neredovitog studenta ne postoji, a samim time ni opcija ne pohađanja predavanja i samo izlaženja na ispite. Termin poroda bio je u srpnju tako da sam nesmetano mogla ići na predavanja. Tada nije bilo potrebe da mi se izlazi ususret, iako su mi bili spremni tolerirati koji izostanak više kada su ljetne vrućine bile na vrhuncu. Sada kada sam majka ozbiljnije sam se prihvatila fakultetskih obaveza. Redovno pohađam predavanja, učim za kolokvije jer fizički ne bih 98/23 | 05/2018

Manager

45

Retro vremeplov

Povratak vinila

Glazba je jedan od najmoćnijih medija koji omogućava komunikaciju raznih društvenih skupina, daje značenje, pobuđuje emociju, mijenja raspoloženje. Kako ona utječe na nas, tako smo kroz povijest i mi na- glazba kakvu poznajemo danas mijenjala se kroz desetljeća.

Mnogi pripadnici tzv. millenialls generacije imali su priliku susresti se s kolekcijom ploča koju su naši stariji vrijedno skupljali, a koje danas, u većini slučajeva, nažalost skupljaju prašinu u podrumu ili tavanu.

Piše: Tena Korotaj Kontakt: tena.korotaj@hsa.hr

Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

Početak pedesetih vežemo uz nastanak popularne glazbe poznate kao classic pop koja se temeljila na jazzu i swingu.

Glavne zvijezde tadašnje pop-glazbe jesu Nat King Cole, Frank Sinatra, Dean Martin, Doris Day, Peggy Lee i drugi.

U drugoj polovici pedesetih, classic pop počinje gubiti na popularnosti zbog pojave rock and rolla, koji je postao dominantan kod američkih slušatelja. Karakterističan je po miješaju različitih crnačkih glazbenih žanrova tog doba poput rhythma, bluesa i gospela u kombinaciji s countryjem, westernom i pop-zvukom. Pionirom nabrojenih žanrova smatra se Chuck Berry jer je razvio glavne elemente koji su učinili rock. Osim Berryja, svoje prve rock and roll hitove izdaju i Bo Diddley, Fats Domino, Jerry Lee Lewis, Big Joe Turner, Gene Vincent... Elvis Presley nedvojbeno je bio jedan od najuspješnijih umjetnika popularnog zvuka rock and rolla. Osim što je popularizirao gitaru kao glavni instrument rock-glazbe, obilježio je i novi žanr poznat kao rockabilly koji je kombinacija rock and rolla s ’hillbilly’ country glazbom. Šezdesete godine smatraju se revolucionarnim u razvoju popularne glazbe. Javljaju se novi trendovi poput pop

rocka, beata, psychedelic rocka, blues rocka, folk rocka, progressive rocka, heavy metala. Europska prijestolnica glazbe šezdesetih bilo je Ujedinjeno Kraljevstvo gdje se javljuju grupe poput The Beatlesa i The Rolling Stonsa, Pink Floyda, The Troggsa i The Animalsa, dok su američku glazbenu scenu šezdesetih obilježili The Doors, Chubby Checker s hitom ’The Twist’ i The Shirelles’Will You Still Love Me Tomorrow’.

Osim što smo svjedoci odličnih vokala i tekstova, melankoličnog zvuka i instrumentala, sofisticiranih faca i kulture, te su godine postavile temelj glazbe koju slušamo danas.

Stoga smo razgovarali s Robertom Marekovićem, jednim od predstavnika tog glazbenog razdoblja na našem području.

Poznat kao frontmen ’Fantoma’, DJ, radijski i televizijski voditelj i novinar, 1999. godine, inspiriran velikim povratkom swinga u Americi, osniva grupu ’Swingersi’ koji po uzoru na američke idole spajaju stilove poput swinga, jivea, rockabillyja i twista.

Manager: Kada je počeo vaš interes za glazbu 50-ih, 60ih? Zašto ste se odlučili baš za taj smjer?

Od malih nogu slušao sam ploče svojih roditelja, a oni su upravo slušali takvu glazbu, glazbu pedesetih i šezdesetih.

Taj mi se zvuk uvukao pod kožu te iako sam kroz odrastanje pokušavao slušati razne druge smjerove, glazba tih godina ostala je moj DNK. Manager: Karijeru započinjete već 1988. godine, kada s Krešimirom Mišakom osnivate grupu Voodoo Cats kasnije Fantome. Kako je mladom čovjeku nastupati pred brojnom publikom?

Prema izvještaju Udruženja diskografske industrije Amerike, broj prodanih fizičkih formata premašio je broj digitalnih preuzimanja (prodaja CD-a pala je za 6 %, dok je prodaja ploča skočila za 10 %). Glazbena industrija prepoznala je ponovni potencijal u revitalizaciji gramofona te izvođači sve više svoje albume nude u dotičnom formatu. No, u čemu je tajna dugovječnosti Jeremije među nosačima zvuka?

Kvaliteta zvuka superiornija je i neusporediva onoj koju svakodnevno konzumiramo u .mp3 formatu. Također, radi se o nekoj vrsti rituala. Potrebno je više strpljenja i preciznosti nego kod pukog klikanja playa. Prvo pažljivo izvadite ploču iz korica, zatim je stavite na rotirajuću bazu gramofona, tzv. tanjur, te spuštate iglu na površinu s mikrobrazdama. Gramofon je dakako investicija, no ako se uputite na tavane ili u podrume vaših starijih članova obitelji, postoji vjerojatnost da ćete ga pronaći i potencijalno udomiti. Prosječna cijena nove gramofonske igle i zvučnice iznosi 300 kn, pa ako je ikako moguće, inzistirajte na provjeri spomenutih dijelova prije same kupnje gramofona od „druge ruke“. Također postoje i novi modeli koje možete pronaći po pristojnim cijenama. S obzirom na to da je zvučnica kao

generator električnog signala vrlo male snage, potrebno ga je pojačati u phono pretpojačalu. Na samom kraju, potreban vam je par zvučnika. Što se samog održavanja tiče, važno je učestalo brisanje prašine kako biste spriječili stvaranje loptica na igli i zvučnici. Također, važno je na ručki namjestiti i antiskating koji kontrolira silu koja vuče ručku od centra ploče kao protuteža sili kojom brazda vuče ručku prema centru.

Ploče čuvajte u vanjskim plastičnim omotima te ih držite dalje od izvora vlage, svjetlosti i topline kako biste im omogućili dugovječnost. Kod nabave ploča u second-hand prodavaonicama izuzetno je važno poznavanje rangova kvalitete. Nitko od vas ne traži da kupujete near mint ili mint condition (korištene svega nekoliko puta ili uopće nekorištene) ploče jer ćete vrlo vjerojatno bankrotirati, pogotovo ako se radi o rijetkom primjerku. Izbjegavajte ploče s oznakama D (Damaged) i P (Poor) jer to znači da je ploča izrazito oštećena. Ostali rangovi variraju od F (Fair) – mogućnost preskakanja, preglasnih šumova i ponavljanja, preko G (Good) – srednja žalost do VG (Very Good), VG+ (Very Good Plus) i E (Excellent). Ako kupujete ploču iz bilo koje od potonjih triju kategorija, nećete pogriješiti, a i cijene su često i više nego prihvatljive.

Pa naravno da je to velika stvar za tinejdžera, uzbuđenje i proživljavanje nečega što ste dotad gledali na filmu. Velik je to bio adrenalin, i danas je.

Manager: 1998. na drugom programu Hrvatskog radija započinjete s vođenjem glazbenih autorskih emisija, ’Povratak u budućnost’ i ’Dolce Vita’. Sluša li Vas mlađa publika ili mislite da su mlađi ipak više zainteresirani za “lakše“ note, glazbu “modernog“ doba?

Kroz dvadeset godina prošlo je mnogo raznih generacija uz moje emisije i mislim da tu nema nekih dobnih ograničenja.

Stariji su slušali melodije koje su im bliske, a mlađi su se upoznavali sa stilovima koje nisu mogli čuti u svakodnevnim programima. Sreo sam puno mladih ljudi na čiji sam ukus utjecao i ponosan sam na to.

Manager: Mislite li da ste rođeni u pogrešno vrijeme s obzirom da je većina vašeg glazbenog opusa dio razdoblja 50-ih i 60-ih?

I da i ne. Žao mi je što nisam mogao slušati te velike izvođače uživo, ili bar neke od njih na vrhuncu, ali s današnjom tehnologijom sva je glazba dostupna te je relativno lako 46

Manager 98/23 | 05/2018

doći do muzičkih materijala koji bi mi bili nedostupni u ona vremena.

Manager: Elvis Presley, Dean Martin, Ivo Robić - što ih toliko razlikuje od ostalih?

Pa to su ljudi koji su „micali planine“. Stvarali su stilove, mijenjali poglede na glazbu, na modu, čak utjecali i na socijalne promjene. Imali su glas, stas, karizmu i postavljali kriterije.

Manager: Posljednjih godina dogodio se ’boom’ jazzklubova u Zagrebu koji omogućuju iskusnim i mladim glazbenicima da pokažu svoj talent. Kakav je vaš dojam?

Naravno da me veseli scena koja donosi kvalitetne programe te omogućava talentiranim glazbenicima da se pokažu, prezentiraju, no, najvažnije je da to ne bude kratkog daha, nego da se to pretvori u konstantu.

98/23 | 05/2018

Manager

47

Muška stana priče

Pogled s balkona čovječanstva

Još jedno tiskano izdanje najdražeg studentskog lista, još jedna #MuškaStranaPriče. Ovaj put pričamo o muškim modnim trendovima koji će obilježiti ostatak 2018. godine.

Piše: Rubber Abbey

Piše: Mislav Petošić Kontakt: mislav.petosic@hsa.hr

Modni trendovi se brzo mijenjaju i ponekad je teško popratiti sve promjene. Većina muškaraca kad ih se pita, kažu da ne prate modu. Važno im je da se u onome što nose osjećaju

ugodno. No, ni oni, direktno ili indirektno ne mogu ostati imuni na promjene i modne trendove. Tako da u nastavku slijede hot uzorci odjeće i obuće za ljeto i ostatak godine.

KARIRANO! To je trend koji ne jenjava, no ove godine je u posebnom fokusu.

Karirane stvari osvježene su novim, hrabrijim motivima te bojama koje unose vedrinu. Karirani uzorak može se naći prvenstveno na košuljama, no sve češće kao uzorak odijela, sakoa, hlača i sl.

PRUGICE Popularan uzorak, posebno u toplije dane. Crno bijele pruge uvijek su u trendu, a ako se želiš poigrati bojama, nemoj pretjerati. Maksimalno tri boje pruga dolaze u obzir. Krupniji muškarci trebali bi uzimati sitnije pruge, dok mršaviji šire pruge da izgledaju dominantnije.

Najpoznatiji primjer s ovakvim uzorkom su mornarske majice.

Jedne zimske noći, sasvim običan balkon u zadarskoj stambenoj zgradi, popuni se jednim dečkom. Ime mu je Patricije, no poznanici ga zovu Paty. Kažem poznanici jer posljednje vrijeme ne održava često odnose s ljudima da ih može zvati prijateljima. Samoću koristi kao katalizator vlastite inspiracije. Ali, noć mu je posebno draga. Tada utihne sve, a njegov um polako počne ispunjavati glasna simfonija polifonih ideja i melodija, nejasnog mu izvora.

Naš Paty čest je domaćin upornih naleta kapljica misli u kaotičnoj kiši svijesti. No shvaća da ne treba ulagati truda u podizanje imaginarnog zida da bi zaustavio te lelujave misli. Potrebno je otvoriti sva vrata na koja ona ulaze te vrata na koja izlaze. Biti znatiželjan sa svakim misaonim gostom, upiti korisnu informaciju ako je nosi te ga pustiti da ode.

Tako je i ovu večer Paty, uz dozu iščekivajućeg uzbuđenja, izvadio duhan obgrljen poznatim mu društvom te zapalio osušene plesne partnere u celuloznoj hali. Inače nestrpljiv, čekao je prve naznake plesnog efekta. A onda su lagano krenule kao povorka najednom oživjelih prepariranih kolibrića. Kvantiteta navirućih misli bila je kao i prije, no kvaliteta se promijenila. Razmišljao je o tome kako ovaj put ne želi pri povratku s balkona konzumirati neki sadržaj.

Ovaj put želi konzumirati uspjeh novog kreativnog produkta

kojeg će ovu večer napraviti.

Dok je imao brige oko toga na koju će misao graditi neko dostojno razmišljanje, čuo je zvuk, na prvu sličan trubi automobila, ali nježnije pojave. Dopirao je negdje s desne strane dvorišta. “Moja mama mi govori stalno da sam truba, možda je ovaj zvuk mala šala prirode kroz zvučnu manifestaciju njezinih riječi”, našalio se. U prvom trenu nije vidio izvor zvuka, no on se konstantno i polagano pojačavao. “Je li ovo Doppler trubi”, ponovno se našalio.

Neobično u vezi zvuka bilo je to što je boja tona bila ugodna uhu, nenapadna, kao da se intenzitet i boja zvuka toliko razlikuju, da ni uz konstantno pojačavanje zvuka, referentna kritična točka buđenja ljudi u susjedstvu do kojih dopire zvuk ne bi bila dosegnuta. Patyju je to bilo vrlo neobično.

Al onda je krenulo, nešto se pomaklo. Dijagonalnim letom, piramidalna leteća struktura, dosegla je razinu balkona.

Paty se nije osjećao uznemireno. Zapravo je osjećao neki iznenađujući nalet sigurnosti i povjerenja prema letećem objektu. Najednom, obasjala ga je raznobojna zraka, nakon čega je ušao u bestežinsko stanje. Ponesen refleksnom intuicijom, prihvatio se za ogradu balkona, a rukama se roneći zrakom odgurnuo u objekt. Osjećao se jako lagano, kao da je prije toga satima meditirao. To je bio put u nepoznato, pun pozitivnog iščekivanja.

MILITARY LOOK Prošle godine ovaj look je prevladavao kod žena, a ove godine taj su uzorak preuzeli muškarci. Boje su klasičnemaslinasto zelena i crna, a ostale boje vuku iz plavog spektra.

Kod kombiniranja takvog uzorka koji je dominantan, važno je upariti ga s jednobojnim komadom odjeće (npr. military hlače s jednobojnom majicom.)

Također, kod ovog looka važni su modni dodaci, poput kožne narukvice.

BRODARICE Popularne brodarice iliti boat shoes ove sezone vladaju dućanima. Iako su donedavno tamnijim bojama privlačile stariju populaciju, čitaj 50+; ove sezone dolaze u svim bojama, k’o starke. Upravo tom svježinom i malo drugačijim, neklasičnim izgledom privlače i mlađu populaciju da ih nose.

Mene su privukle. Ponosni sam vlasnik crvenih brodarica.

Sad još samo fali brod.

Paty na balkonu

48

Manager 98/23 | 05/2018

98/23 | 05/2018

Manager

49

Osvrnuvši se oko sebe, Paty je vidio da je sam u tamnoj piramidalnoj prostoriji. Taman se tada tama počela povlačiti sa svake plohe letjelice prema svojim rubovima, ponosno otkrivajući prekrasan prizor iz ptičje perspektive noćne rasvjete zadarskog poluotoka. Svijetla su postupno bila sve manja, a Zemljina atmosfera brojala je posljednje sekunde Patyjevog društva. Letjelica se progurala kroz rupu u ozonu, prošla kroz egzosferu, posljednji izdanak atmosfere te otisnula negdje u smjeru sunca.

Putanja objekta određena je položajima dviju najbližih zvijezda letjelici. Potrebno je pronaći smjer koji odgovara pravcu koji siječe Daniel – Popović azilikum, tj. međunarodno ratificiran fizikalno – teorijski prostor najmanje gravitacije na pravcu koji spaja dvije zvijezde. U tom prostoru objekt ima najveće šanse pristupiti crvotočini četvrte dimenzije prostor – vremena te tako u nekoliko minuta proputovati nekoliko svjetlosnih godina upisivanjem nekoliko koordinata u kormilo letjelice. Paty je ubrzo došao do Daniel – Popović azilikuma prije čega je vidio divne prizore bliskog prolaska pokraj sunca, jedva primijetio samozatajni Neptun, čak i doživio paranoju od strašnog Jupiterovog olujnog oka koje ga je jedan dio putovanja promatralo poput jednog oka sove. Letjelica je zatim ušla u područje Daniel – Popović azilikuma. Paty je i dalje bio spokojan, kao da upravo nije pred prvim intergalaktičkim putovanjem. Tamo negdje u daljini, naziralo se bijelo svijetlo koje je svakim trenom postajalo sve jasnije i sjajnije. Objekt je zatim pojelo blještavilo i ono je nestalo s radara Mliječne staze.

Tijekom putovanja crvotočinom, verbalno neopisivo svijetlo okruživalo je Patyjevu letjelicu stvarajući mu vizualnu ekspresiju nove dimenzije. Paty je upao u stanje takozvane staklene krijesnice, levitirajući opuštenog tijela centralnim dijelom letjelice. U tom stanju odvijao se dijalog svjesnog i nesvjesnog dijela uma, razgovor u kojem je Paty postajao sve znatiželjniji svijetom koji ga čeka te je počeo postavljati mnoga pitanja.

Hrane li se kao mi ili primaju nutrijente kroz kožu? Imaju li balkone ili roštiljaju u prirodi? Kroje li im klikovi sadržaje u rubrici? Komuniciraju li im braća i sestre u uvjetima nepostojeće oporuke, nedogovorene podjele četvorne metrike? Žale li se gostima da im je stan prljav kad im nenadano dođu u posjet? Je li im otvoreniji put zaposlenju nakon odabira ispravne nijanse ljubičaste? Potpaljuju li društvo i roditelji djeci u kojoj tinja umjetnički plamen, taj isti plamen ili ga pak gase zbog vlastite indoktriniranosti prošlim vremenima, gdje nesiguran vjetar u jedra takvom putovanju čini dovoljan argument da bi djeci rekli da se uhvate pameti? Raduju li se tuđoj sreći ili vježbaju osmijeh što veći? Eksploatiraju li planet rotirajućim ticalima da bi se izgaranjem podzemnih produkata divili ljepoti geometrijskih struktura novonastalih amplituda meteoroloških ekstrema?

Koga su znali slati na Eurosong? Imaju li represivne organe koji im brane supstance, porezu na dobit strane? Pritisnuti nepravdom, prosvjeduju li u kafiću ili na ulici ili iseljavanjem iz države? Izvode li oni ridikulijadu od života? Gletaju li bića njihovog planeta društvenim mrežama najljepšu fasadu od laži da bi se grijali uigranim komplimentima da im ego više važi? Jesu li im najignorantniji ljudi, najglasnije čudi? Rade li kalijevu peć od banane? Liječi li im vrijeme sve rane?

Imaju li boljeg pjevača od Olivera? Probavljaju li im se instant zvijezde medijskog trakta laksativima vremenskog akta? Jesu im roditelji djeca zarobljena u tijelu većih 50

Manager 98/23 | 05/2018

odgovornosti? Jedu li nezdravu hranu zbog nedostatka samodiscipline radi uživanja u kratkotrajnom okusu šećerne umjetnine? Popravljaju li genetski nenadarene mišićne skupine slaganjem torti na šipke metalne? Jesu li se kupali na plažama Atlantide? Je li im zdrava hrana skuplja od mesnog doručka? Pliva li im kolektivno ludilo bića njihovog planeta u bazenu kolektivne svijesti, uznemirujući one nespremne za borbu protiv nadolazećih rojeva misli? Zovu li grožđe ponekad grožđicama prije nego ih stave sušiti?

Je li im Fibonaccijev broj indikator beskonačne prirode svemira? Žive li većinu života radni staž i nešto malo života?

Je li i njihovu djecu u školama ne uče meditaciji, a uče ih fiskalnom prirastu Latvije, često zvane i Letonije? Umiru li ostavljajući aspiracije ili realizacije? Vole li oni đipati okolo?

Imaju li glupih pitanja? Jesu li pripitomili dinosaure? Smiju li se kad zamišljaju da se ničeg ne sjećaju? Je li im prešutjeti jednako kao i lagati? Kada shvate da su pogriješili, kažu li sebi da ovo im je škola i da će drugi puta pametnije o o o o?

Smrde li po znoju kad se ne operu jednu svjetlosnu godinu?

Prolazi li im vrijeme brže nego nama? Je li im Fa šampon najjeftiniji na polici? Biraju li karijeru s osamnaest? Jesu li potpisali Vatikanske ugovore? Je li ih više volja udisati ili izdisati? Upijaju li im djeca emocije srcima? Zamišljaju li utopijski svijet kojeg priželjkuju?

Odjednom je Paty došao k svijesti. Prvo što je ugledao bila je polica iznad njegova kreveta. “A u pi*ku materinu”, uzviknuo je. “A bilo je tako stvarno”, razočaranim glasom promrmljao je u rupicu na bradi, ne bi da tamo priča s imaginarnim prijateljem simetričnim Hahalolhaha-om. “Je*ate pas, daj ja bih nazad u svemir”, izjavio je u akustici svoje sobe. “Idem oprati zube, jedva čekam obaviti tu rutinu”, nezadovoljno je i dalje rominjao spavaćom sobom kao Patyjevo govno ubrzo odvodom. Uputio se prema vratima, turobnog pogleda i pognute glave. Otvorio je vrata sobe s namjerom odlaska u WC. Ono što je sljedeće vidio bio je prizor koji se ugravirao u Patyjevom genetskom lancu, čineći nezaobilaznu sliku u flashbackovima Patyjevih potomaka koji su tijekom života polizali nekoliko nasmiješenih acidota. Ponovno samouvjeren i spokojan kao na balkonu, Paty se otisnuo u svemirski boravak zrakopraznog prostora. Lebdeći, gledao je sobu kako se plutajući smanjuje na veličinu točke. Vrativši pogled prema smjeru kretanja kojom ga vuče nevidljiva sila, ispred sebe imao je pogled na zeleni planet i dva njegova prirodna satelita.

Patyjeva soba

BIJEG OD SVAKODNEVNICE

Kako pobjeći, a ne izgubiti se U današnje nam se vrijeme toliko obveza ispriječi na putu da je „ostati normalan“ gotovo postala olimpijska disciplina. Vrijeme teče brže, prag tolerancije postaje niži pa u cijeloj toj trci tražimo bilo kakav ispušni ventil ili bocu s kisikom. Nazvali bismo to – bijeg od svakodnevnice, ali taj pojam nije istoznačan za svih. Ono što je sigurno je kako smo u kreiranju svog savršenog bijega, jednako zahtjevni kao i u svakodnevnom životu.

Piše: Marijana Oštrić Kontakt: marijana.ostirc@hsa.hr

No, stavimo na stranu poroke, pod pretpostavkom da možemo jednoglasno zaključiti kako je taj bijeg otišao predaleko.

Radije sagledajmo lakšu varijantu, a to je razbijanje rutine. Čak smo i u tom obliku bježanja postali strašno zahtjevni.

Nekad je za smirenje bilo dovoljno otići na kavu sa starim prijateljem ili pogledati dobar film iz videoteke za deset kuna.

Danas su očekivanja, kako od odmora tako i od zabave, postala puno viša. Zato se povremeno uhvatite kako nakon ljeta guglate jeftina odredišta za doček Nove godine. Više nije dovoljno otići na gradski trg, u nečiji podrum ili kućnu zabavu, jer želimo i trebamo bolje da bismo vrijedili više.

Uostalom, svi znaju da se količina zabave mjeri u lajkovima na Instagramu, a pogotovo uz označenu egzotičnu lokaciju, makar ona bila Bihać.

Mnogo je stvari došlo s 21. Stoljećem: otvoreniji pogled na svijet, jeftinije avionske karte, tanji monitori i deblje naočale.

Neke su se stvari reinkarnirale, poput hlača na trapez ili trake za kosu, a očekivanja od života počela su eksponencijalno rasti. Otkad je ljudski rad počeo dolaziti uz etiketu s cijenom, u našu se prirodu usadila želja za većim i boljim. Ta je želja rezultirala ustaljenom rutinom koja donosi profit, nematerijalni ili materijalni, pa tako od malih nogu radimo na obrazovanju, odabiremo karijeru i važemo koliko ćemo od nje profitirati u budućnosti. Zatim dolazi obitelj, posao i cijela lepeza obveza s kojima uspješno žongliramo sve dok nam monotonija ne sruši koncept. U takvoj nam situaciji ne preostaje ništa osim zapitati se – kako pobjeći od monotonije i koliko je daleko predaleko?

Ne znam otkad je ekstravagancija većini postala srednje ime, a nije mi poznato ni koji je to alergen utjecao na razvoj alergije na rutinu, ali vidim da od nje svi lagano bolujemo. Naravno, rutine znaju, poput dementora, isisati svu sreću iz nas, ali isto tako, one su sastavni dio svačijeg života (osim ako ste Kylie Jenner). Stoga, nema previše smisla zamarati se mišlju da nismo dovoljno zanimljivi, atraktivni ili skloni egzibicionizmu jer, vjerovali ili ne, svi smo takvi. Pametnije bi bilo okupirati se izgradnjom ispravne slike svijeta i to u najboljoj, HD-rezoluciji – onoj koja se nalazi s druge strane pogleda. Odvažit ću se čak i na jedan klišej koji curice vole stavljati na naslovnice Facebooka, a to je „sreća je u malim stvarima“. Pogledajte High School Musical s prijateljima, obiđite biciklom rub grada i ispecite pizzu, umjesto da je naručite. Sve je to bijeg od svakodnevnice, pa čak i egzotičniji od fotografije na kojoj ste „naslonjeni“ na Kosi toranj u Pisi.

Zanimljivo je kako ljudi percipiraju bijeg od svakodnevnice. Pitala sam, tako, nekoliko bliskih osoba za njihovu definiciju i odgovori su me poprilično iznenadili. Za neke se tu radi samo o nevinom razbijanju rutine, dok je za druge bijeg od stvarnosti izjednačen s bijegom od problema. U prvom slučaju, rutina je prihvatljiva dokle god se stigne tu i tamo začiniti s izletom u prirodu, odlaskom na koncert i slično, dok se u drugom slučaju bježi iz „danas“ u poroke. Jedan termin, a shvaćanja polarno različita. Prema toj podjeli, jasno nam je kako se od svakodnevnice može bježati takoreći „u stupnjevima“, no dokle god bježite da se zabavite, a ne da u potpunosti zaboravite život i obveze koje dolaze s njim u paketu, na pozitivnoj ste strani jednadžbe.

98/23 | 05/2018

Manager

51

Tko kaže da ne mogu za 0 kn.

Paket za mlade Za sve tvoje financijske dileme, Zaba ti nudi rješenje za 0 kn s kojim dobivaš: • kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro® karticom • Mastercard® Student karticu ili go!card Mastercard karticu • m-zabu – mobilno bankarstvo • mogućnost podizanja studentskih kredita bez naknade za obradu zahtjeva.

I još hrpu drugih usluga i pogodnosti!

Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

SA ZABOM MOGU