Manager 100. broj

MEÄ?UNARODNI BESPLATNI studentski poslovni list, izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; www.manager-magazine.com

MANAGER studentski poslovni list

100/24 | 05/2019 | ISSN 1331-9280

by

Dragi studenti, profesori i svi naši vjerni čitatelji!

Dragi čitatelji,

Pred vama je 100. jubilarno izdanje, svima već dobro znanog, Studentskog poslovnog lista Manager. Nakon nekoliko mjeseci marljivog rada naše male redakcije, stiglo je vrijeme i za naš jubilarni broj.

Jubilarni 100. broj napokon je u našim, a i vašim rukama. Mjeseci rada na tiskanom izdanju zaista su se isplatili. Svaka tema za rubrike Business, University i Lounge pomno je birana, a listajući stranice saznat ćete kako Studentski poslovni list Manager funkcionira od samog početka, a jedno je ostalo uvijek isto – ljubav prema pisanju i ugodna atmosfera naše male redakcije!

U naše tri rubrike – Business, University i Lounge, očekuje vas puno zanimljivih članaka, a prije rubrika nalazi se dio posvećen Hrvatskoj studentskoj asocijaciji, u kojem možete saznati sve bitne činjenice o udruzi, projektima i suradnjama. U našoj najvećoj rubrici Business očekuje vas pregled kretanja poslovnih vijesti, problematika uvođenja eura, kretanje potrošnje u Hrvatskoj, par marketinških tema, nešto o korupciji, pametnim gradovima i promjenama u bankarskom sektoru, zanimljivi intervjui, a dotakli smo se i turizma. Rubrika University donosi već tradicionalan pregled vijesti sa Sveučilišta te kroz intervjue predstavlja Katedru za informatiku i ambasadoricu EU karijera, očekuje vas i dio posvećen Manageru, saznat ćete više o studentskim poslovima, startupovima započetim od studenata, kako maksimalno iskoristiti period studiranja uz pomoć raznih aktivnosti, razmjena, ali i aplikacija. Posljednja, najopuštenija rubrika Lounge donosi vrlo zanimljive teme poput kulturalnih gafova, fake news fenomena, chatbotova, hibernacije, urbanog vrtlarstva, ali i vještina koje povećavaju šanse za uspjeh te žena u sportu i mnogih drugih.

Ovim putem u ime cijele redakcije i osobno, zahvaljujem na potpori našim partnerima Zagrebačkoj banci d.d., Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Poslovnom dnevniku, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u izradi još jednog tiskanog izdanja Managera.

Posebno zahvalu upućujem svim generacijama koje su uložile svoj trud i znanje u stvaranje Managera – prošle su duge 24 godine, a zahvaljujući svima vama Manager još uvijek postoji i slavimo jubilarni 100. broj!

I za kraj, želim vam da uspješno položite sve kolokvije i ispite kako biste uživali u bezbrižnom toplom ljetu!

Do sljedeće akademske godine, Patricia Jarmek Glavna urednica

Intervju sa zvučnim imenima poput profesora Ljube Jurčića koji ima odgovor na većinu nedoumica o uvođenju eura, Luka Fuček iz svima nam poznatog STEMI-ja otkriva kako ideja može prerasti u svjetski poznato poduzeće, a odgovor na pitanje „Kako postati EU ambasadorom?“ donosi vam Tea Babić. U rubrici University saznat ćete i postoje li razlike između Eramus+ i CEEPUS programa, koje su aplikacije studentima najkorisnije i još mnogo toga. Koliko smo zapravo zatrpani lažnim vijestima te kako ih izbjeći i koji je status žena u sportu donosi vam uvijek malo opuštenija rubrika Lounge.

Ovim bih se putem htjela zahvaliti prvoj redakciji Managera jer da nije bilo njih ne bi bilo ni ovog jubilarnog stotog broja danas. Također, posebno hvala svim bivšim novinarima, urednicama rubrika i glavnim urednicama koje su svojim radom i trudom omogućile da iz godine u godinu tiskano izdanje Managera razveseli studente, a podrška ostalih članova Hrvatske studentske asocijacije, ovo iskustvo čini još ljepšim.

Vama dragi čitatelji, želim sreću na nadolazećim rokovima i opušteno ljetovanje uz Manager!

Lara Boljanović, Zamjenica glavne urednice

SADRŽAJ IMPRESSUM Glavna urednica Patricia Jarmek patricia.jarmek@hsa.hr manager.magazine@hsa.hr Zamjenica glavne urednice Lara Boljanović lara.boljanovic@hsa.hr Novinari Helena Besednik Ivana Vnučec Josipa Tunjić Kata Biloš Katarina Radić Klara Sara Ivanišević Lara Lender Lucija Jukić Marija Bjelivuk Maša Konenko Monika Vresk

BUSINESS str. 6 str. 8 str. 9 str. 10 str. 12 str. 13 str. 14 str. 15 str. 16 str. 18 str. 19 str. 20 str. 21 str. 22 str. 23 str. 24 str. 24 str. 25

Poslovne vijesti Potrošnja u Hrvatskoj Treba li Hrvatska uvesti euro?

Intervju: prof. dr. sc. Ljubo Jurčić Oaze suverenosti Korupcija u Hrvatskoj Pametni gradovi Promjene u bankarskom sektoru Intervju: STEMI Pozicioniranje proizvoda Marketinške kampanje Intervju: Andrej Hanzir Intervju: Matija Trusić Koliko su uspješne turističke agencije?

Festivalski turizam Društveno odgovorno poslovanje - je li stvarno društveno odgovorno?

Greenfield investicije

str. 26 str. 28 str. 30 str. 31 str. 32 str. 33 str. 34 str. 36 str. 37 str. 38 str. 39

Vijesti sa Sveučilišta Intervju: prof. dr. sc. Velimir Srića Više od studiranja Studentski poslovi Startupovi započeti od studenata Najkorisnije aplikacije za studente Upoznajte Manager EU karijere Erasmus+ vs. CEEPUS International Week Ekonomska klinika

str. 40 str. 41 str. 42 str. 43 str. 44 str. 45 str. 46 str. 47 str. 48 str. 49 str. 50 str. 51

Kulturalni gafovi u poslovanju Omiljeni ekstroverti i neshvaćeni introverti Mobing na poslu Ravnoteža privatnog i poslovnog života Fake news Urbano vrtlarstvo Chatbotovi Hibernacija Životne vještine koje povećavaju šanse za uspjeh Intervju: Tarra Bezjak Žene u sportu Profesionalni sportaši i fakultet

Suradnici Ana Papo Lucija Marjanović Vanja Biser Partneri Zagrebačka banka d.d.

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Poslovni dnevnik Grafički dizajn i prijelom Larry Tomac Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyjev trg 6, 10000 Zagreb Telefon: 01/2335633 (s naznakom “za Manager”) Web-stranica http://www.manager-magazine.com/

Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva.

100/24 | 05/2019

Manager

3

Hrvatska studentska asocijacija Hrvatska studentska asocijacija, poznatija pod kraticom HSA, najstarija je studentska udruga Sveučilišta u Zagrebu koja ove godine puni dvadeset i sedmu godinu postojanja. Od 1992. godine udruga je posvećena profesionalnom razvoju studenata, a danas broji 88 aktivnih članova, te 15 dekanovih i 3 rektorove nagrade. Kao što i samo geslo govori, članovi udruge imaju mogućnost iskusiti „više od studiranja“ kroz različite projekte i edukacije, kao i okružiti se perspektivnim i uspješnim ljudima koji imaju pozitivan utjecaj na njihov budući razvoj. Glavni cilj je povezati članove s akademskom i poslovnom zajednicom, i omogućiti im razvoj vještina i znanja potrebnih za osobni rast ili napredak u karijeri.

Nova godina, nove radne pobjede Dok za neke zima znači skijanje, odmor, kolači i zimski san, HSA-ovci u to vrijeme zasuču rukave i kreću u nove pobjede, jer se razdoblje konferencija i ostalih zanimljivih projekata nalazi iza ugla. Sve (ne) položene ispite, a i početak drugog semestra, odlučili smo proslaviti početkom ožujka u zagrebačkom klubu Hangar gdje smo za sve studente pripremili odličnu zabavu, na drugoj po redu Ekonomijadi.

Novih plesnih pokreta nije nedostajalo, a za užarenu atmosferu i nagrade pobrinuo se svima poznati Captain Morgan i njegovi gusari.

Nakon zabave, došao je red da se malo uozbiljimo.

Ono po čemu je HSA posebno prepoznatljiv su konferencije Marketing Madness i Business u sportu koje već godinama studentima pružaju uvid u drugu stranu marketinga te sporta.

Business u sportu, odnosno, BUS konferencija ove godine održana je 16. ožujka u Kongresnoj dvorani EFZG-a i treću godinu zaredom okupila je dvjestotinjak studenata i zaljubljenika u sport i business. Dario Šimić, Igor Vori, Matej Škegro, Neven Spahija i Danira Bilić samo su neka od poznatih imena koja su ove godine svoja iskustva i priče odlučila podijeliti sa studentima. Sudionici su imali priliku saznati sve o svijetu menadžera u sportu, o „background“ priči poznatih sportaša i uvjeriti se u onu poznatu englesku izreku – “it takes a village”.

Ni tjedan dana nakon BUS-a, Marketing Madness nije ni ove godine razočarao svojom organizacijom i odabirom govornika i panelista. Prvi dan konferencije raspravljalo se o sve poznatijem influencer marketingu, dok su sudionici drugi dan konferencije mogli iz prve ruke čuti probleme, ali i uspjehe, tradicionalnih medija u digitalnom okruženju. Oba dana započela su predavanjima i panel raspravama, 4

Manager 100/24 | 05/2019

a završila interaktivnim radionicama na kojima se tražilo i mjesto više. Svoju stranu marketing priče ispričali su Martina Boss, Robert Petković (Bruketa&Žinić&Grey), Ana Jovičić (Degordian), te brojni drugi.

Nakon uspješno provedenih konferencija, došlo je vrijeme za kratku pauzu. Početkom travnja, nakon još jedne regrutacije i prihvaćanja novih članova u udrugu, održao se proljetni teambuilding u planinarskom domu Omanovac gdje se su članovi još više zbližili i zabavili uz razne igre i aktivnosti.

Međutim, sve što je lijepo kratko traje, pa tako i pauza između projekata. Ove godine HSA je ostvario novu suradnju s prestižnim švicarskim Sveučilištem St. Gallen, te u razdoblju od osmog do petnaestog travnja ugostio švicarske studente iz udruge Ressort International. Naši švicarski kolege dobili su uvid, ne samo u predavanja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, već i u život izvan fakulteta i običaje naših studenata. Oduševio ih je Zadar i naše Jadransko more, a najviše su uživali u Krašu gdje su imali prilike čuti pozadinsku priču jednog od najuspješnijih i najpoznatijih hrvatskih poduzeća, te, naravno, i sami okusiti čari hrvatske čokolade.

Budući da konferencija nikad dosta, isprativši naše kolege, bacili smo se na posao i krajem travnja održali još jednu konferenciju na temu startupova: StartItUp: Financiraj ideju. Odlični govornici studentima su prenijeli mudrosti i savjete kako što kreativnije (i što bezbolnije) ostvariti svoje vizije, a ideje pretvoriti u stvarnost. David Rey Hudeček naučio nas je kako „nije u šoldima sve, ali 30 posto je“ predstavivši svoj novi startup Ding namijenjen upravo studentima, a sudionici su imali priliku iz prve ruke vidjeti inovaciju SpinFly – kombinaciju spinnera i frizbija koja se uspješno probija na hrvatsko tržište.

Naše razdoblje projekata, pa i akademsku godinu, zaključili smo poznatim DriveIN kinom. Kao i svake godine, gledatelji su na Kockici uživali u popularnim filmovima kao što su Ljepotica i zvijer, Osmi povjerenik, Black Panther i Izbavitelji 2, ali i u popratnom zabavnom sadržaju namijenjenom za sve uzraste. Najmlađi su uživali u kutku za igrice i živoj glazbi, dok su oni malo stariji puštali lampione i okušali se u kvizu općeg znanja.

Godina je bila prepuna noviteta, uspona, padova, ali ponajviše dobre zabave, pozitivnih vibracija i uspjeha. U srpnju nas još očekuje projekt pod nazivom International Week kada nam se pridružuje 20-ak studenata iz cijelog svijeta i provode s nama tjedan dana upoznajući hrvatsku kulturu, običaje i ljude.

Sa sigurnošću možemo reći da nam je ova akademska godina donijela puno, te da će svaka iduća biti još bolja!

100/24 | 05/2019

Manager

5

BUSINESS

BUSINESS Pišu: Lucija Jukić, Patricia Jarmek Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr, patricia.jarmek@hsa.hr

Poslovne vijesti Moddy’s potvrdio rejting Hrvatske Agencija Moody’s potvrdila je špekulativni rejting Hrvatske ‘Ba2’ te poboljšala prognozu iz stabilne u pozitivnu, ukazujući na poboljšanu fiskalnu metriku i reforme za koje se ocjenjuje da će pozitivno utjecati na izglede za rast hrvatskog gospodarstva.

Hrvatska je 2017. godine ostvarila proračunski višak od 0,8 posto BDP-a, podsjećaju u toj agenciji, te ističu da je pozitivan zamah potvrđen 2018. godine iako je višak smanjen na 0,2 posto BDP-a, najvećim dijelom zbog aktivacije državnih jamstava za Uljanik. Obrazlažući ocjenu o poboljšanoj fiskalnoj metrici, Moody’s ukazuje i na poboljšano stanje u proračunu, koje je, kako se ocjenjuje, najvećim dijelom rezultat značajnog smanjenja strukturnog deficita.

Međunarodni monetarni fond donio prognoze za sljedeću godinu MMF u najnovijim proljetnim prognozama snizio siječanjsku procjenu za 0,2 postotna boda te objavio kako će Svjetsko gospodarstvo ove godine porasti 3,3 posto. U 2020. godini aktivnosti bi trebale ubrzati na 3,6 posto, procijenio je MMF. Time bi se stopa rasta u idućoj godini izjednačila s prošlogodišnjom koja je u najnovijem izvješću snižena za 0,1 postotni bod u odnosu na MMF-ove procjene iz siječnja. Hrvatskoj za 2019. predviđa rast od 2,6 posto, jednako kao i u prethodnim jesenskim prognozama, dok značajnije promjene očekuje samo kod nezaposlenosti koja bi se ove godine umjesto na 12 trebala približiti 9 posto.

Produbljen hrvatski trgovinski jaz Hrvatska poduzeća izvezla su 17 milijardi kuna vrijednih proizvoda tijekom siječnja i veljače, a istodobno je uvoz dosegao 28 milijardi kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju i veljači na godišnjoj razini izvoz je porastao 8,3 posto, a uvoz 9,4 posto. Raskorak u dinamici rezultirao je proširenjem trgovinskog deficita na 11 milijardi kuna, što je 1,1 milijardu kuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Posljedično pala je i pokrivenost uvoza izvozom, na 60,7 posto.

U Rovinju otvorena nova luksuzna marina Najveća investicija u povijesti ACI-ja - nova ACI marina u Rovinju u koju je uloženo više od 150 milijuna kuna i kategorizirana je s visokih pet sidara, otvorena je krajem travnja na prigodnoj svečanosti na kojoj je bio i premijer Andrej Plenković te više ministara. ACI marina Rovinj ujedno je i jedna od najvećih u nautičkom turizmu u Hrvatskoj, a smještena je neposredno uz nedavno otvoreni Grand hotel Park, najluksuzniji takav objekt na ovom dijelu Jadrana. Marinu čine dva lučka bazena - jedan za plovila u tranzitu, a drugi za plovila na godišnjem vezu. Ukupno je to 196 vezova za prosječnu duljinu plovila od 17 metara, uz mogućnost smještaja na godišnji vez plovila do 35 metara dužine i plovila u tranzitu znatno veće duljine.

Adidas proizveo reciklažne tenisice Futurecraft.Loop je Adidasov najnoviji pokušaj da postane ekološki prihvatljiviji.

Nakon 10 godina proučavanja materijala napokon su uspjeli proizvesti tenisice koje su 100 posto reciklažne. Nove tenisice, Futurecraft.Loop, izrađene su od termoplastičnog poliuretana koji se može ponovno upotrijebiti, a umjesto ljepila Adidas koristi toplinu za spajanje dijelova. Za sada, su podijelili tenisice 200 vodećim kreatorima koji će ih probati i ispitati te ih vratiti Adidasu zajedno s povratnim informacijama o njihovoj kvaliteti. Šire puštanje u prodaju predviđeno je za 2021., a cijena još nije otkrivena.

Samsung ulaže u tehnologiju budućnosti Južnokorejski elektronički div Samsung Electronics namjerava do 2030. uložiti 116 milijardi dolara u razvoj čipova za nove tehnologije, poput mobilnih mreža nove generacije, umjetne inteligencije (AI) i visoko automatiziranih vozila, kako bi smanjila ovisnost o nestabilnom tržištu memorijskih čipova. Zahvaljujući Samsungu Južna Koreja najveći je proizvođač memorijskih čipova u svijetu, a njegovo aktualno okretanje čipovima za AI i ostale nove tehnologije rezultat je, između ostalog, snažnih oscilacija u inozemnoj potražnji. Izvijestili su da će od planiranih 133 tisuće milijardi wona (116 milijardi dolara) ulaganja u idućem desetljeću 73 tisuće milijardi wona biti usmjereno u istraživanje i razvoj, a preostalih 60 tisuća milijardi u proizvodnu infrastrukturu.

6 Manager 100/24 | 05/2019

BUSINESS

Facebook raste zahvaljujući Instagramu Rezultati Facebooka za prvo tromjesečje nadmašili su očekivanja analitičara, ali su i pokazali kako je sada unutar kompanije glavni generator prihoda servis za razmjenu fotografiju Instagram. U prva tri mjeseca ove godine Facebook je ukupno uprihodio 15,1 milijardu dolara, 26 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Analitičari su očekivali prihode od 15 milijardi dolara. Osim toga, Instagram je ključan u privlačenju nove generacije korisnika jer je Instagram najkorištenije mreža među tinejdžerima.

Facebook je također i vlasnik Whatsappa, a ove 3 društvene mreže zabilježile su najveći pad dosad. Facebook je izvijestio kako se ne radi o hakerskom napadu, a ovakvih problema nisu imali od 2008. godine.

Slavonski dućan U Novoj Gradiški prošle se godine otvorio prvi u Hrvatskoj “Slavonski dućan”. Interijer iz dvadesetih godina prošlog stoljeća daje poseban ugođaj ovom malom dućanu velike i bogate ponude, odiše posebnom atmosferom koja spaja prošlost, slavonske običaje i tradiciju, sa suvremenim metodama proizvodnje malih proizvođača kojima upravo ovaj prostor, poput raskošne male tržnice, nudi mogućnost drugačijeg i lakšeg plasmana proizvoda. U prvih godinu dana prodaja je nadmašila očekivanja, a proizvodi su se s polica dućana, raselili širom svijeta, od Urugvaja do Australije. U asortimanu mogu se pronaći prehrambeni proizvodi lokalnih OPG-ova, ručno rađeni suveniri i tradicionalni etno odjevni predmeti.

Prihodi Huaweija prešli 100 milijardi dolara Kineski proizvođač telekomunikacijske opreme objavio je rast prihoda od 19,5 posto na 721,2 milijardu juana (107,1 milijardu dolara). Za ovu godinu kompanija očekuje 125 milijardi dolara prihoda. U lanjskim rezultatima još je impresivniji rast dobiti. Kompanija je zabilježila 59,3 milijarde juana (8,8 milijardi dolara) neto dobiti što je za četvrtinu više nego godinu ranije. Glavni pokretač rasta dobiti i prihoda bio je segment potrošačke elektronike s godišnjim rastom prihoda od 45 posto na 348,9 milijardi juana. Prošla je godina ujedno i prva da segment potrošačke elektronike čini najveći dio Huaweijevih prihoda. U svakom slučaju, objavljeni rezultati svojevrsna su moralna pobjeda Huaweija suočenog s američkim optužbama da njegovu opremu kineska tajna služba koristi za špijunažu. Posljednji problem za kompaniju po tom je pitanju došao iz Ujedinjenog Kraljevstva gdje vlada smatra da Huaweijeva oprema predstavlja sigurnosni rizik.

Javni dug uvećan na godišnjoj razini Na kraju siječnja javni dug Hrvatske iznosio je 283,7 milijardi kuna, što je 998 milijuna manje nego mjesec dana prije, dok je na godišnjoj razini dug porastao za 1,2 posto ili 3,4 milijarde kuna. Dug konsolidirane opće države na kraju siječnja, iskazan prema metodologiji ESA 2010, bio je za 998 milijuna kuna ili 0,4 posto niži nego na kraju 2018. godine. No, u odnosu na siječanj 2018., dug opće države viši je za 3,4 milijarde kuna ili 1,2 posto. Prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, na kraju prošle godine udio javnog duga u BDP-u iznosio je 74,6 posto. Uz nastavak uvjeta visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa na europskom i domaćem financijskom tržištu, država će zasigurno uspješno (re)financirati svoje obveze po dospijeću. Tome u prilog ide i nedavna ocjena kreditnog rejtinga kojom je Hrvatska vratila u društvo s investicijskim rejtingom.

Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto Na kraju siječnja hrvatski bruto inozemni dug iznosio je 39,6 milijardi eura, što je 1,5 posto ili oko 585 milijuna eura manje nego godinu dana prije, čime je nastavljen trend razduživanja koji traje od kraja 2015. godine. U odnosu na kraj 2018. godine, u siječnju je vanjski dug porastao za 2,1 posto ili 800 milijuna eura, no na godišnjoj je razini dug smanjen. Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini. Zahvaljujući pozitivnim gospodarskim kretanjima i daljnjem razduživanju svih ključnih sektora u ovoj se godini očekuje nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u. Udio tog duga u BDP-u iznosio je na kraju 2018. godine 75,1 posto, što je za sedam postotnih bodova manje u odnosu na kraj 2017. godine.

100/24 | 05/2019

Manager

7

BUSINESS POTROŠNJA U HRVATSKOJ

Zašto raste unatoč iseljavanju?

Iako Hrvatska broji sve veći broj iseljenika, domaće tržište ne gubi potrošače. Jedan od glavnih razloga su strani turisti kojih iz godine u godinu ima sve više, ali i brojni “manji” kompenzatori kao što su veća zaposlenost, rast plaća, rast nenamjenskih kredita, izravna plaćanja iz fondova Europske unije, devizne doznake iz inozemstva, siva ekonomija i više stranaca koji kupuju nekretnine.

Piše: Kata Biloš Kontakt: bilos.kata@hsa.hr

Zašto tržište ne pogađa iseljavanje?

Goruća tema zadnjih godina u Hrvatskoj je sve veći rast iseljenika, pogotovo mladih. Osim radne snage, Hrvatska gubi i potrošače, no industrija to ni ne osjeti. Potrošnja je sve veća. Nitko još nije osjetio odljev dvjesto tisuća potrošača, a vjerojatno ga ne bismo osjetili ni da nam se odseli još toliko. Zbog gospodarske politike u posljednjih dvadeset godina došli smo do točke u kojoj bez Hrvata možemo, ali bez turista ne možemo. No rast turizma ima golema ograničenja. Svakako možemo zahvaliti brojnim turistima kojih u Hrvatskoj ima sve više, da budemo precizniji njih 17.5 milijuna prošle godine. Ta brojka pokazuje da je Hrvatska turistima dijelom nadoknadila iseljenike, jedan od razloga zbog kojih tržište ni ne primijeti koliko je Hrvata zapravo eskiviralo. Prosječan turist u Hrvatskoj potroši 584 kune dnevno, a prosječan Hrvat 56 kuna na dan, što pokazuje da turist u pet dana, koliko iznosi prosječan boravak u Hrvatskoj, potroši deset puta više od prosječnog Hrvata.

Međutim, moramo uzeti u obzir da Hrvati troše svaki dan kroz cijelu godinu što podržava rast gospodarstva. Iako Hrvatska trenutno nije u recesiji isključivo zbog turizma, postoje i drugi “manji” kompenzatori kao što su veća zaposlenost, rast plaća, rast nenamjenskih kredita, izravna plaćanja iz fondova Europske unije, devizne doznake iz inozemstva, siva ekonomija i više stranaca koji kupuju nekretnine.

Kretanje osobne potrošnje u Hrvatskoj Osobna potrošnja u Hrvatskoj sve više raste te je prošle godine u svibnju porasla za 7,9 posto na godišnjoj razini (u odnosu na svibanj 2017.). To je najveći skok od 2007. godine kada je porasla za 10,5 posto. Osobna potrošnja 8

Manager 100/24 | 05/2019

najveći je makroekonomski agregat i ima najveći udio u BDP-u, stoga je potrebno pratiti promjene u potrošnji kako bi se realizirala socijalna i gospodarska politika zemlje. Zašto raste osobna potrošnja? Odgovor na to pitanje možemo pronaći u rastu plaća. Prosječna neto plaća u prošloj je godini iznosila 6.242 kune što je za 257 kuna više nego godinu dana prije. HINA navodi kako je osobna potrošnja pronašla poticaj u rastu zaposlenosti, padu nezaposlenosti, povećanju plaća, niskim troškovima refinanciranja te umjerenoj inflaciji.

Državni zavod za statistiku u ožujku je objavio podatke o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava u 2017. godini, na temelju ankete o potrošnji kućanstava u kojoj je anketirano gotovo 1.400 kućanstava. Rezultati pokazuju da je prosječna potrošnja hrvatskih kućanstava u 2017. godini iznosila 82.530 kuna, od čega najviše trošimo na hranu i piće. Naime, na hranu i bezalkoholna pića je statističko kućanstvo u 2017. godini potrošilo 23.253 kune, čime ti izdaci u ukupnim izdacima imaju udio od 28,2 posto.

Hrvatsko kućanstvo utroši 200 eura za koje ne dobije izdan račun Troje znanstvenika Ekonomskog instituta u Zagrebu provelo je istraživanje na temu sive ekonomije na temelju potrošnje kućanstva. Istraživanje je pokazalo kako se u hrvatskim kućanstvima godišnje potroši 298 milijuna eura, što je 0,69 posto BDP-a i to bez izdanog računa. Građani pritom najviše potroše za usluge pomoći i popravke u kući, frizerske i kozmetičke usluge, prijevoz, poštanske te ugostiteljske usluge. Sve to plaćaju gotovinom, a čak 60 posto usluga plate bez izdanog računa.

BUSINESS UVOĐENJE EURA U HRVATSKU

Treba li Hrvatska uvesti euro?

Hrvatska bi mogla postati dvadeseta članica Europske unije (EU) koja uvodi euro kao nacionalnu valutu. Velik broj građana i stručnjaka se protivi njegovom uvođenju, ali postoje i oni koji smatraju kako ćemo od uvođenja eura imati više koristi nego štete.

Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

Mnogi se pitaju koja je svrha uvođenja eura te zbog čega su članice EU dužne zamijeniti svoju valutu eurom. Cilj uvođenja zajedničke valute je potaknuti dublju povezanost među državama članicama. Postojanje zajedničke valute uvelike bi olakšalo kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala, a članice bi jednostavnije međusobno trgovale. Ipak je eurozona drugo najveće gospodarsko područje na svijetu s više od 340 milijuna stanovnika, a promatrano kao cjelina – najveći izvoznik na svijetu.

Cilj uvođenja zajedničke valute bio je potaknuti dublju povezanost među državama članicama.

Rizici i troškovi uvođenja eura Prije nego li Hrvatska uvede euro potrebna je makroekonomska ravnoteža. Ako je prisutna prekomjerna makroekonomska neravnoteža, u državi koja želi uvesti euro može doći do usporavanja njenog napretka u monetarnoj uniji. Jedan od rizika koji najviše zabrinjava građane jest povećanje cijena. Prilikom uvođenja eura postoji mogućnost zaokruživanja cijena, a dugoročno bi se približavale i europskom prosjeku. Kako trgovci ne bi prekomjerno podizali cijene, potrebno je neko vrijeme imati izražene cijene paralelno u kunama i eurima. Nadalje, ako padnemo u recesiju nakon uvođenja zajedničke valute, prilagodba kroz koju gospodarstvo mora proći kako bi se izvuklo iz recesije utječe na tržište rada, točnije na smanjivanje plaće zaposlenima. Također, izgubili bismo samostalnost monetarne politike i priliku da tečajem potičemo izvoz. Iako, Hrvatska narodna banka odučila se za politiku stabilnog tečaja zbog čega izvoznici nemaju mnogo za izgubiti. Osim toga, uvođenje eura u prvih pet godina će stajati državu oko 500 milijuna kuna.

ERM II i kriteriji ulaska

Što euro donosi hrvatskim građanima, a što poduzetnicima?

Građanima koji imaju kredite u euru nestat će valutni rizik jer rata kredita neće ovisiti o kretanju tečaja kune u odnosu na euro. Nadalje, doći će do smanjenja kamatne stope te više neće postojati transakcijski troškovi poput mjenjačkih, koji nastaju prilikom zamjene kune za euro i obrnuto. Ukidanje mjenjačkih troškova važno je za građane koji se bave turizmom, ali i za pojednostavljenje putovanja i trgovine.

S druge strane, zbog uvođenja eura poduzetnici će lakše obavljati svoje djelatnosti, osobito one koje su uključene u međunarodnu razmjenu i vezane uz turizam. Smanjivanje neizvjesnosti vezane uz kretanja tečaja i ukupne rizičnosti gospodarstva dovode do privlačenja stranih ulaganja čime se položaj domaćih poduzetnika u odnosu na konkurente poboljšava te se otvara dodatan prostor za investicije i zapošljavanje.

Boravak u ERM II (European Exchange Rate Mechanism) obvezuje državu da najmanje dvije godine prije konačnog uvođenja eura vodi discipliniranu politiku. Slanje zahtjeva za ulazak u ERM II ne znači sami ulazak niti je garancija da će zemlja u tom trenutku ući u mehanizam. Iako je ERM II obavezan, slanje zahtjeva za ulazak je dobrovoljno te je potrebno donijeti političku odluku da je vrijeme da članica EU koja nije uvela euro pristupi ERM II. Postoje četiri koraka koja moraju biti ispunjena prilikom pristupanja. U prvom je koraku potrebno poslati povjerljiv zahtjev nakon kojeg se raspravlja o središnjem paritetu i granicama fluktuacije tečaja. Potom se odlučuje je li makroekonomski okvir zemlje kompatibilan s odrednicama tečajnog mehanizma i ekonomske politike EU, a nakon toga se utvrđuje konačni devizni tečaj te se donosi odluka o ulasku zemlje u ERM II.

100/24 | 05/2019

Manager

9

BUSINESS INTERVJU: PROF. DR. SC. LJUBO JURČIĆ

Uvođenje eura u Hrvatsku Ljubo Jurčić ekonomski je analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovao je političku stranku Novi val – Stranka razvoja i predsjednik je Hrvatskog društva ekonomista. Profesor će objasniti na koji bi način uvođenje eura moglo utjecati na stanje u državi.

Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

Manager: Koje je Vaše mišljenje o uvođenju eura?

Euro, iako je ekonomski instrument monetarne politike, se prije svega koristi kao politički instrument za ujedinjavanje Europe. Novac je najjači instrument ekonomske politike.

Koliko su tehnički pronalasci i inovacije potakli industrijsku revoluciju, u istoj mjeri, ako ne i u većoj, su industrijsku revoluciju potakle suvremena, suverena, (vestfalijska) država i suvremeni (bez unutarnje vrijednosti) novac. Novac je i znak i instrument monetarnog suvereniteta iznad kojeg je politički suverenitet.

Novac ima odlike javnog dobra, to jest dobra koje se koristi u javnom interesu. Nacionalni novac je slika ili odraz snage, efikasnosti nacionalnog gospodarstva i države. Cijena novca je kamata koju čini “izvorna cijena novca” plus troškovi i zarada banke, plus rizici. Zemlja koja je razvijenija i stabilno se razvija ima punu zaposlenost, ravnotežu proračuna i tekuće bilance plaćanja, ima manju premiju rizika i niže kamate, te obrnuto.

Cijena nacionalnog novca na svjetskom tržištu je tečaj.

On je rezultat odnosa produktivnosti domaće i svjetske ekonomije i odnosa efikasnosti države u odnosu na ostatak svijeta. Kamata i tečaj koji se formiraju na tim tržišnim i na ekonomsko-logičnim principima su regulatori i stabilizatori nacionalne ekonomije.

Uvođenje eura u nekoj zemlji, ako njena ekonomska snaga ne odgovara snazi eura, je štetno. Snagu euru danas dominantno daje njemačko gospodarstvo, manje francusko i nizozemsko, a talijansko, grčko i sl. ima štete od njega.

Ako nisu zadovoljeni ekonomski uvjeti, i ako razvijenost,

struktura i dinamika gospodarstva nije usklađena s “vrijednošću” eura, on nema stabilizacijsku i regulacijsku ulogu u tom gospodarstvu. Naprotiv, ima negativnu ulogu.

Uvođenje eura u nekoj zemlji, ako njena ekonomska snaga ne odgovara snazi eura, je štetno.

Manager: Tko su gubitnici, a tko dobitnici?

Gubitnici su zemlje članice EMU područja koje imaju ispodprosječnu produktivnost, a dobitnice su zemlje koje imaju iznadprosječnu produktivnost. Gubitnice su zemlje koje su ispodprosječno razvijene a nemaju stopu tehnološkog napretka i stope razvoja koje ih približavaju najrazvijenijim zemljama EMU područja. Gubitnici su zemlje koje imaju veću nezaposlenost, deficite proračuna i deficite tekućeg računa platne bilance, a nemaju vlastitu valutu da vode politiku (monetarnu) za ispravljanje tih deficita.

Euro im je blokirao instrumente koje bi mogli koristiti za popravljanje tih loših situacija.

Manager: S kojim se problemima Hrvatska može susresti prilikom uvođenja eura?

Uvođenje eura u postojećoj bi situaciji zacementiralo propadajući trend hrvatskog gospodarstva. Naime, Hrvatska u najvećoj mjeri već 25 godina ima euro koji se zove kuna. Fiksni tečaj i valutna klauzula nevidljivo su uveli euro kao domaću valutu. Budući da euro nije slika ni odraz efikasnosti hrvatskog gospodarstva i države, nije mogao imati regulacijsku i stabilizacijsku ulogu koju ima nacionalni novac.

Fiksni tečaj i valutna klauzula u Hrvatskoj su napravili najveću štetu hrvatskom gospodarstvu.

Veću štetu od ratnih razaranja.

Uvođenjem eura, a odricanjem kune, hrvatska ekonomska politika odrekla bi se najsnažnijeg instrumenta ekonomske politike, koji im je nužan za podizanje Hrvatske s dna Europe.

Manager: Postoji li mogućnost inflacije? Zašto?

Mogućnost inflacije je vrlo mala u proklamiranoj službenoj politici uvođenja eura. Inflacija u ni jednom scenariju nije problem. I nije nimalo korektno od dužnosnika ili nazoviekonomista, skretati pažnju na potencijalni problem inflacije kod uvođenja eura. Problem su

10

Manager 100/24 | 05/2019

BUSINESS realne plaće i mogućnosti njihovog rasta.

Hrvatski problemi proizlaze iz neravnoteže relativnih cijena koje guše i sprečavaju hrvatski gospodarski rast. Plaće (i cijene drugih proizvodnih faktora) proizlaze iz cijena proizvoda. Ako su cijene proizvoda niske onda ni plaće ne mogu biti visoke, neovisno o produktivnosti. Budući da Hrvatska preuzima europske cijene preko tečaja eura, a tečaj eura je nisko određen, onda su i plaće i porezni prihodi manji, uvoz jeftiniji, a izvoz skuplji.

Budući da je do sada, u nedopustivo velikoj mjeri, euro obavljao funkcije nacionalnog novca, konkurentnost gospodarstva je tražena u internoj devalvaciji, tj, snižavanju plaća u situaciji kad su hrvatske plaće među najnižim u EU, odnosno jedna trećina prosječne cijene rada u EU. Ako se uvede euro prema dosadašnjim najavama, nastavila bi se ista politika, što bi bila ogromna prepreka hrvatskom gospodarskom oporavku i rezultiralo bi nastavkom iseljavanja iz Hrvatske.

Manager: Kada bi moglo biti pravo vrijeme za uvođenje eura?

U svakom slučaju Hrvatska je daleko od uvjeta u kojima bi uvođenje eura bilo korisno Hrvatskoj. Hrvatska prije svega treba vratiti sve funkcije novca kuni. Treba zabraniti deviznu klauzulu i ugovaranja devizne klauzule u domaćim transakcijama. Drugo, Hrvatska treba procijeniti koji bi u Hrvatskoj bio ravnotežni tečaj, tj. tečaj koji bi: prvo omogućio punu zaposlenost proizvodnih resursa (prije svega punu zaposlenost ljudi), drugo ravnotežu u robnoj razmjeni s inozemstvom, treće rast robnog izvoza preko 50 posto BDP-a, i četvrto rast BDP-a preko 7 posto kroz razdoblje od najmanje deset godina. Takvom politikom približili bi se prosjeku razvijenosti EU. Nakon toga, ako bismo imali dugoročno održiv i stabilan razvoj i tehnološki napredak oko prosjeka “starih” članica EMU, uvođenje eura ne bi bilo štetno. Takva monetarna politika treba biti poduprta odgovarajućom industrijskom, regionalnom i politikom javnih financija.

Manager: Što bi sve Hrvatska trebala još riješiti prije uvođenja eura?

Kao što sam malo prije naglasio, osim reformiranja monetarne politike, tj. vraćanja svih funkcija novca kuni, trebala bi imati operativnu i suvremenu industrijsku politiku s politikom “pametne” specijalizacije, koja će obuhvaćati i obrazovnu i politiku tehnološkog razvoja; treba imati politiku regionalnog razvoja koja uključuje izgradnju gospodarske i socijalne infrastrukture, fizičke i institucionalne, i na kraju treba imati politiku javnih financija koja će biti usklađena s prije navedenim politikama, odnosno društvenim i gospodarskim ciljevima Hrvatske.

Manager: Za kraj, imate li neku poruku za naše čitatelje?

Nije sve ekonomska znanost što u mnogo situacija neki tvrde da je. To, nažalost, tvrde oni koji i ne znaju što je ekonomska znanost, a i neki koji znaju da to nije to, pa tako tvrde da bi ostvarili osobni ili neki grupni, a ne društveni interes. Prava ekonomska znanost ima odgovor na skoro sve suvremene ekonomske probleme, a zasigurno na sve gospodarske probleme Hrvatske. Jedino je pitanje politike i različitih interesa koliko dopuštaju njeno korištenje. Poruka je: ne dajte se uvući u nadriekonomsku znanost! Znanjem istinske ekonomije možete osigurati i sebi i društvu puno bolji život. Isplati se dobro poznavati istinsku ekonomsku znanost!

100/24 | 05/2019

Manager

11

BUSINESS OAZE SUVERENOSTI

O čemu sve Hrvatska može odlučivati, ali ne želi?

Male, otvorene zemlje poput naše, nemaju beskonačan vanjski prostor za olako „shvaćanje“ suverenosti. Ako k tome nemaju resursa, recimo naftu ili neke tehnološki dragocjene metale, nemaju ni aduta za pregovaranje o boljoj poziciji.

Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

Monetarna politika Jedan od prostora u kojem još postoji sloboda odlučivanja u domeni nacionalne države je monetarna politika.

Njom se kontrolira ponuda novca od strane centralne banke, a sastoji se od politike ograničavanja novčane ponude (inflacija vodi do povećanja kamata) i od politike ekspanzivne novčane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata). Pri ostvarivanju ciljeva poput visoke stope zaposlenosti i povećanje razine proizvodnje (BDP), kao i visoke stope privrednog rasta i cjenovne stabilnosti, Hrvatska narodna banka treba djelovati u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva, slobodne konkurencije, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli sredstava, a u skladu s načelima iz članka 119. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Stabilnost cijena osnovni je preduvjet za održivi gospodarski rast, što potvrđuje ekonomska istraživanja i dosadašnja iskustva. Općenito, stabilnost cijena u kontekstu cilja monetarne politike ne znači da stopa inflacije treba biti jednaka nuli, već se taj cilj obično tumači kao ostvarivanje blago pozitivne stope inflacije u dužem razdoblju.

Industrijska politika je prije svega usmjerena na konkretno unapređivanje industrijskog rasta i efikasnosti i na stvaranje uvjeta za ostvarivanje ciljeva i zadaća industrijalizacije.

Pritom je veoma važno da osnovni ciljevi industrijske politike budu ostvareni kompatibilno s ostalim ekonomskim razvojnim ciljevima društva. Stoga, industrijska politika mora pridonijeti općem ekonomskom rastu, financijskoj stabilnosti, poboljšanju platne bilance, punoj zaposlenosti i općenito poboljšanju životnih uvjeta.

kontrakcijska fiskalna politika u vidu povećanih poreza i smanjenja javnih rashoda. U vrijeme depresije primjenjuje se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta javnih rashoda.

Industrijska politika mora pridonijeti općem ekonomskom rastu, financijskoj stabilnosti, poboljšanju platne bilance, punoj zaposlenosti i općenito poboljšanju životnih uvjeta.

Politika poticanja izvoza Izvoznici su nedjeljiv dio hrvatskog gospodarstva. Da bi se u Hrvatskoj ostvario dugoročno održiv rast izvoza posebno je važno izvoznicima osigurati podizanje konkurentnosti proizvoda vlastitog trgovačkog društva kao i funkcioniranje pravne države (sudstvo, porezna uprava i dr.) gdje je pravnu regulativu potrebno učiniti stabilnijom, jednostavnijom i jednoznačnom. Provođenje financijske discipline u svim segmentima poslovanja i niži ukupni bruto troškovi rada učinit će tržište rada fleksibilnijim. Potrebno je pokrenuti reformu znanosti i obrazovanja jer je afirmacija tehnologije nužan preduvjet gospodarskog rasta. Intenzivan rad na povećanju hrvatskog izvoza rezultirat će financiranjem i poticanjem inovacija, istraživanja i razvoja te izobrazbu kadrova, kao i uvođenja najviših europskih standarda za zaštitu okoliša.

Javna politika

Fiskalna (porezna) politika Fiskalna politika se bavi načinima prikupljanja novca u državnu blagajnu i njegovog trošenja. Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda. Osim što utječe na prihode i potrošnju ljudi, pomaže u određivanju alokacije resursa između privatnih i kolektivnih dobara kao i na poticanje u investiranja. U vrijeme inflacije često se primjenjuje 12

Manager 100/24 | 05/2019

Javna politika oblikuje život društva i pojedinca i njezin smisao je u pokušaju da se analizira politika, način njenog oblikovanja, promjene do kojih se dolazi i efekti koje ima na sadašnje i buduće generacije. U svakom demokratskom društvu je bitno da građani razumiju kako vlast kreira politiku, te kako nudi optimalna rješenja kojima se otvaraju određene mogućnosti izbora. Kreatori politike vode računa o javnim interesima građana jer ti procesi jačaju demokratsku dimenziju političkih procesa, ali i povećavaju kvalitetu javnih izbora jer ih približavaju realnim potrebama građana, doprinoseći boljoj konačnoj kvaliteti usluga.

BUSINESS KORUPCIJA U HRVATSKOJ

Raste li povjerenje u poslovni i pravni sustav Hrvatske?

Korupcija ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno je djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koja se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi, umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

korupcije, čak 80 posto ispitanika u Hrvatskoj odgovorilo je negativno, dok na pitanje jesu li prijavili slučaj korupcije, njih 95 posto je također imalo negativan odgovor. O razlikama u percepciji razine korupcije i stvarnog stanja temeljenog na osobnom iskustvu najbolje govori podatak kako tek 16 posto domaćih ispitanika potvrđuje kako je podmićivanje uobičajeno pri sklapanju poslova u njihovom sektoru.

Hrvati ističu slabu učinkovitost države u kažnjavanju korupcije Jedno od pitanja ticalo se rada i uspješnosti državnih tijela u sankcioniranju koruptivnih radnji. Čak 74 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je da vjeruje kako državna tijela imaju volju, no ne smatraju ih efikasnima u sankcioniranju koruptivnih radnji.

Čak 74 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je da vjeruje kako državna tijela imaju volju, no ne smatraju ih efikasnima u sankcioniranju koruptivnih radnji.

Srž korupcije sastoji se u tome, da pojedinci ili skupine nekažnjeno krše pravila koja, u pravilu vrijede za sve članove društva. Na taj način postaju konkurentniji na tržištu od onih koji igraju po pravilima. Negativna selekcija, tj. narušavanje djelovanja tržišnog mehanizma vodi do sporijeg gospodarskog napretka i slabljenja države što je rezultat korupcije.

Revizorsko-konzultantska kuća EY objavila je rezultate istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prijevara u poslovanju za 2017. godinu pod nazivom „Ljudski instinkt ili logika stroja? Kome vjerujete više u borbi protiv prijevare i korupcije“, te 2018. godine istraživanje pod nazivom „Korporativni prijestupi- posljedice za pojedince“. Osim Hrvatske, u istraživanjima su sudjelovale i druge države Europe, Bliskog Istoka, Indija i Afrika (EMEIA).

2018. te godine, 60 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su mito i korupcija široko rasprostranjeni u poslovanju. Iako smo i dalje iznad prosjeka svih ispitanika (39%) i prosjeka regije (46%), postotak je značajno pao što ukazuje na određene pozitivne pomake u povjerenju domaćih ispitanika u poslovni i pravni sustav u Hrvatskoj. Prva tri mjesta su zauzeli Brazil (90%), Ukrajina (88%) te Nigerija i Tajland (86%). Naši susjedi su isto tako znatno bolje rangirani nego proteklih godina. Slovenija (40%), Srbija (48%).

Dno liste zauzimaju skandinavske zemlje. Na upit jesu li u zadnjih godinu dana doživjeli ili svjedočili nekom slučaju

U Hrvatskoj je slabo povjerenje u institucije u pogledu borbe protiv korupcije. Na pitanje kome bi najviše vjerovali da će preuzeti rješavanje korupcijskog slučaja, najveći broj ispitanika u RH navelo je policiju, slijede mediji, dnevni tisak, novinari, dok s druge strane ispitanici smatraju kako su političke stranke jedne od najkorumpiranija u Hrvatskoj uz sudstvo, policiju i carinu. Osuđivanje osoba uključenih u mito, korupciju i prijevare spriječilo bi njihovo daljnje djelovanje smatra 63 posto Hrvata.

Istraživanje je pokazalo kako 75 posto svih ispitanika smatra da bi njihove organizacije trebale nadgledati elektroničku poštu, osobne pozive i slično, kako bi se smanjio rizik od prijevara, mita i korupcije. Bez obzira na to, njih 89 posto smatra da je to povreda privatnosti. Najviše ispitanika povredom privatnosti smatra nadgledanje elektroničke pošte i telefonskih poziva (74%), potom nadgledanje profila društvenih mreža i mobilnih aplikacija za dopisivanje (69%).

Organizacije još ne ulažu dovoljno u razvoj sustava za prijavu nepravilnosti i zaposlenici nisu upoznati koje sustave koristiti za prijavu takvih informacija, što ukazuje na nedostatak prednosti od strane višeg menadžmenta. Osim ulaganja u sustave za prijavu nepravilnosti, organizacije bi također trebale ulagati u edukacijske programe za podizanje svjesnosti vezano za njihovo korištenje. Ista tako, viši menadžment treba jasno i nedvosmisleno poticati i davati podršku zaposlenicima za prijavu nepravilnosti u poslovanju.

100/24 | 05/2019

Manager

13

BUSINESS PAMETNI GRADOVI

Pametni gradovi za pametne ljude Uloga građana ključna je u digitalnoj transformaciji gradova. Gradovi svojim građanima moraju ponuditi individualni pristup i responzivne sustave te tehnološka rješenja koja će im olakšati život. Nazivaju se “pametnima” tek kad ih njegovi stanovnici prihvate te kad su navedeni uvjeti ispunjeni.

Piše: Katarina Radić Kontakt: katarina.radic@hsa.hr

Amsmarterdam Amsterdam ima najviše pametnih rješenja po stanovniku u Europi te je 2016. godine proglašen inovacijskom prijestolnicom Europe. Amsterdamska Johan Cruijff Arena najveći je stadion u Nizozemskoj te ima najveći baterijski sustav za pohranu energije u Europi, koji se u slučaju prekida dotoka struje aktivira, a u međuvremenu služi za punjenje električnih automobila koji se nalaze na parkiralištu stadiona. Neke od inovacija su i City Alerts aplikacija koja pruža informacije o prometnim i drugim nesrećama te Smart Citizen Kit – alat kojim stanovnici sudjeluju u vođenju grada, kontroli javne rasvjete i jačini buke, tako da njime mjere zvuk, svjetlost, vremenske prilike i kvalitetu zraka.

Važnost ljudskog faktora Živimo u svijetu u kojem se svakodnevno razvijaju nove digitalne tehnologije. Većina ljudi posjeduje pametne uređaje, mobitele ili tablete i nosivu tehnologiju, internet je dostupan svima, a ljudi se tako mogu međusobno umrežavati i povezivati. Proces digitalne transformacije razvio je koncept pametnih gradova – inovativnog rješenja koji čovjeka stavlja u centar zbivanja. U pametnim gradovima uređaji i infrastruktura tehnološki su povezani s ljudima te mogu komunicirati. Oni produciraju podatke koje netko mora znati prikupiti i analizirati za dobrobit cijele zajednice. Podatke prikupljaju senzori kako bi osigurali informacije potrebne za kvalitetno upravljanje gradskim resursima i uslugama. Tako gradovi sudjeluju u održivom i ekološki prihvatljivom urbanom razvoju.

U pametnim gradovima uređaji i infrastruktura tehnološki su povezani s ljudima te mogu komunicirati.

Pametna rješenja Inovacije pametnih gradova vrlo brzo nalaze primjenu u svakodnevnom životu građana. Europske i svjetske metropole vrve novim inovativnim rješenjima, poput pametnih brojila na daljinsko upravljanje, sustava video nadzora kojim se smanjuje kriminal te prometni prekršaji, aplikacija za online plaćanje kazni, struje, pozivanja taksija, traženja najbližeg bankomata, prijavu zločina, registraciju vozila, javne rasvjete koja se pojačava ili smanjuje ovisno o pokretu, zvučnih senzora koji pomažu vozačima pri parkiranju i solarnih klupa koje pune mobitele. Singapur trenutno nosi titulu najpametnijeg grada. Poznat je po Smart Nation programu koji kontrolira svaki korak stanovništva i posjetitelja, svako vozilo i prati čistoću javnih prostora.

Novi sustav detektira i ljude koji konzumiraju duhanske proizvode u zabranjenim zonama grada.

14

Manager 100/24 | 05/2019

Gdje se nalazi Hrvatska?

Unatoč pojedinim inovativnim rješenjima i dalje zaostajemo za svjetskim gradovima. Potrebna su rješenja za upravljanje imovinom, resursima te prometnim i infrastrukturnim sustavima. Prema istraživanju Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 40 od 128 gradova primjenjuje neka pametna rješenja.

Među hrvatskim inovacijama ističu se pametna mobilnost građana, odnosno pametni parking te poznate Steora klupe koje se nalaze i u Kataru, Njemačkoj, Švedskoj, SAD-u i Australiji. Dubrovnik se može pohvaliti s Respect the City i Dubrovnik Visitors inovacijama pomoću kojih smanjuje negativne učinke prekomjernog turizma.

Pitanje privatnosti Kontrola i nadzor stanovništva djeluju preventivno i smanjuju kriminalne aktivnosti u gradovima, no isto tako narušavaju pravo anonimnosti i privatnosti građana. Ljudi su i dalje sumnjičavi prema takvoj tehnologiji, ne žele da ih se snima i da su podaci o njima dostupni drugima. Podaci se moraju adekvatno zaštiti kako ne bi došlo do njihove zlouporabe i krađe identiteta.

BUSINESS PROMJENE U BANKARSKOM SEKTORU

Kraj bankama kakve danas znamo ili novi početak?

Do 2021. godine očekuju se ulaganja financijskih institucija u umjetnu inteligenciju koja premašuju deset bilijuna dolara. Supstituti financijskih institucija sve brže rastu te da bi ostale konkurentne, moraju se prilagođavati novom dobu. Takve će ih promjene, u najmanju ruku, promijeniti.

Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Ulaganja u umjetnu inteligenciju Zbog obilnih financijskih sredstava, upravo su financijske institucije veliki ulagatelji u pogodnosti umjetne inteligencije. Štoviše, više od šestine ukupnih predviđenih ulaganja u umjetnu inteligenciju (UI), u iznosu od 58 bilijuna dolara, činit će financijske institucije. Takva ulaganja dokaz su promjena koje možemo očekivati u ovom sektoru.

Da slučaj bude jasniji, Deloitte je u suradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom proveo istraživanje o utjecaju UI-a na financijski sektor. Istraživanje je pokazalo da 76 posto bankovnih izvršnih direktora smatra da će integracija UI-a u njihove poslovne modele biti ključna u diferencijaciji.

Ona će povećati učinkovitost i utjecati na stvaranje novih vrijednosti. Rutinski se poslovi tada obavljaju na brži način i štedi se na vremenu, a kako u svemu tako i u financijskom sektoru – vrijeme je novac. Kako će se primjena iste sve više implementirati u sustav, očekuje se paralelno mijenjanje cijelog pristupa. Međutim, uz prednosti koje primjena UI-a donosi, javlja se pitanje potencijalnih rizika i loših utjecaja na tržište rada.

te što se korisnici prije prilagode manja će biti šteta za obje strane. Sve strane trebale bi biti svjesne poboljšanja iskustva i razvoja društva što donosi umjetna inteligencija.

Međutim, osim tržišta rada javlja se još jedno vrlo bitno pitanje – zaštita podataka. Upravo je to jedno on najvećih izazova na koji regulatori i zakonodavna tijela moraju odgovoriti. Naime, sama umjetna inteligencija temelji se na obradi velike količine podataka svakog korisnika s ciljem formiranja personaliziranih ponuda. Dobra strana je što takvo prikupljanje podataka u kratkom roku omogućava pružanje usluge i stvara novu vrijednost za klijenta. Ipak, regulacija podataka, a pogotovo restriktivna kakva je u Europskoj uniji, smanjuje pristup baš svim podacima.

Regulacija je na prvi pogled dobra za korisnike, ali također stavlja europske institucije u nezavidan položaj u odnosu na svjetske.

Više od šestine ukupnih predviđenih ulaganja u umjetnu inteligenciju činit će financijske institucije.

Promjena institucija

Mogući problemi Nezaobilazno pitanje uz nove promjene je i pitanje tržišta rada odnosno zaposlenja. Uz uvođenje UI, logično je da će u kratkom roku doći do smanjene potrebe za radnom snagom. Nužan je pronalazak novih mogućnosti zaposlenja. U srednjem i dugom roku mogu se očekivati nove prilike na tržištu rada i povećanje ukupnih radnih mjesta. Za takav rezultat nužna je motivirana radna snaga koja nadolazeće promjene vidi kao priliku, a ne kao prijetnju. Osim zaposlenika, nužna je i prilagodba korisnika financijskih usluga. UI omogućava brže rješavanje problema

Institucije koje će moći iskoristiti svoju veličinu i uložiti u umjetnu inteligenciju poboljšat će pozadinske procese.

Tako poboljšane usluge mogu se koristiti u pružanju podrške klijentima i drugim zainteresiranim stranama. To ujedno znači zamjena sadašnjih pozadinskih procesa potpuno drugačijim sustavom. Dio toga je i smanjen pozadinski odjel. S manjim odjelima same institucije postaju manje.

Budući da će se ostali procesi automatizirati i uniformirati, tržišni lideri postat će one institucije koje budu imale tržišno najbolje procese. Zbog toga se očekuje odljev radne snage iz financijskih institucija u pružatelje usluga. Uz dostupnost podataka glavna prednost, a ujedno i jedina, postat će personalizirani pristup klijentu i specifična ponuda. Takve promjene učinit će financijske institucije sličnima Googleu i Facebooku, ali sličnost ide u oba smjera. Velike društvene mreže omogućit će financijske usluge te je pitanje u kojoj će se mjeri financijske institucije moći oduprijeti.

100/24 | 05/2019

Manager

15

BUSINESS INTERVJU: LUKA FUČEK

Kako je studentski projekt prerastao u svjetski poznato poduzeće?

STEMI je naziv koji je izveden iz popularnog akronima science, technology, engineering, mathematics, a mi smo dodali i friendly notu s innovation na kraju. U intervjuu s jednim od suosnivača, Lukom Fučekom, saznali smo kako je sve počelo te koje su sve pozitivne i negativne situacije s kojima su se susretali pri ostvarenju svog cilja.

Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

i postigli nešto više. U konačnici, diplomirali smo i osvojili Rektorovu nagradu za još jednog robota koji je bio više u znanstvene svrhe namijenjen. Po završetku fakulteta, javili su nam se dečki iz Rijeke s kojima smo počeli surađivati.

Zajedno smo pojačali poslovnu stranu cijele priče, tj. kako robota pretvoriti u edukacijski proizvod. Tu zapravo kreće STEMI ovakav kakav danas je.

Cijelo iskustvo razvoja, koje smo mi proživjeli kao studenti, može doživjeti i svaka osoba.

Manager: Danas je STEMI poznat diljem svijeta, narudžbe stižu iz SAD-a, Njemačke, Japana – recite nam kako je sve počelo?

Sve je počelo u studentskim danima. Zapravo, prve akcije za STEMI kao što je danas, a tad još nije postojao, bili su projekti vezani uz robote. Pala nam je na pamet ideja kako bi bilo korisno iskoristiti stečeno znanje na robotičarskom projektu. Odlučili smo napraviti robota hodača na 6 nogu – fora i atraktivni izum, a u tom trenutku viši cilj nije postojao.

U procesu izrade privukli smo dosta pažnje i osvojili natjecanja. Jedno od natjecanja bio je Elektroboy koji i danas potiče studente na slične projekte, a zahvaljujući njemu i mi smo bili ustrajni kako bismo završili svoj projekt

16

Manager 100/24 | 05/2019

Manager: Budući da ste u to vrijeme svi bili studenti raspolažući skromnim studentskim budžetom, kako ste financijske probleme rješavali pri realiziranju same ideje? Jesu li to možda bili i najveći izazovi za cijeli tim? Što se budžetiranja projekta tiče, pogotovo u najranijim fazama, financije su uvijek problem. Ne bih rekao da je to bio najveći ili ograničavajući element jer je danas hardver toliko jeftin naspram onog što je bilo prije. Prototip ovakvog robota može se napraviti za tisuću kuna, a nas je u timu bilo četvero tako da nam nije bio problem izdvojiti toliku svotu. Danas također postoje natjecanja i organizacije koje financiraju ideje, a kamoli razvoj prototipa. Puno veći problem nastaje kada se “stvar malo uozbilji”. U situaciji

BUSINESS zatekne dalje u životu. Posljednja cjelina koja vas očekuje je 3D modeling – svaku osobu vodimo od samog procesa ideje 3D oblika do realizacije u softveru, tj. da nacrta ono što je zamišljeno i u konačnici da tako nešto može izraditi u 3D printeru. Pomoću tih dijelova može se izraditi proizvod sličan STEMI Hexapodu. Te četiri cjeline izabrali smo jer smatramo da zatvaraju veliku cjelinu od ideje robotike do realizacije vlastitog robota.

Manager: Što smatrate najvećim uspjehom STEMI-ja?

Teško je izdvojiti jedan uspjeh kojim bi rekao da se strašno ponosimo jer ih ima puno. Naravno, ima i neuspjeha, ali pozitivnom energijom iz nastale situacije pokušamo što više naučiti te je zapravo dosta novih ideja proizašlo kad nije sve išlo onako kako smo planirali. Kada bih ipak morao izdvojiti najveći uspjeh, rekao bih da je to ono što uspijemo napraviti s tim proizvodom. Čak ne činjenica da smo ga mi razvili, financirali ili zaposlili ljude, već kad netko složi robota, iskreno se motivira i probudi u sebi tu strast prema robotici, znanosti i slično. To zapravo i je poanta cijelog poduzeća – svima pružiti priliku da otkriju u sebi potencijal i želju ili ljubav prema tehnologiji. Ne moraju svi biti programeri ni inženjeri, ali ako netko ima u sebi tako nešto, a zahvaljujući našem proizvodu je to otkrio – za nas je to najveći uspjeh.

Manager: Koja je Vaša poruka za mlade i perspektivne studente?

kad već working prototype postoji, a na red dolazi velika proizvodnja od serije preko 10 tisuća komada, gdje je potrebno ozbiljnije ulaganje što se tiče vremena i kapitala.

Tada smo započeli s pričom crowdfundinga – investicije od organizacije Croz koja nam je pomogla, udomila nas te nam financirala prve ideje. Kada je stvar postala dovoljno ozbiljna za masovnu proizvodnju, raspisali smo europski projekt za konačnu komercijalizaciju proizvoda.

Manager: Hrvatske, ali i škole po cijelom svijetu uvode u nastavu robota STEMI-ja. Što sve učenici i ostali korisnici mogu naučiti?

Htjeli smo zapakirati naše iskustvo, od razvoja ideje do realizacije jednog robota. Cijelo iskustvo razvoja, koje smo mi proživjeli kao studenti, može doživjeti i svaka osoba. Kad naručiš robota, on stiže u kutiji kompletno rastavljen. Nakon sastavljanja, potrebno je samostalno isprogramirati aplikaciju na mobitelu kako bi se upravljalo robotom, a sljedeći korak je programiranje u Arduinu – što je zapravo prilično “user friendly” okruženje za nešto jednostavnije tekstualno programiranje pomoću kojeg se mozak robota programira. Ono što je jako zanimljivo jest da se na isti način programiraju i ostala računala u proizvodima koja koristimo u svakodnevnom životu – od mobitela, perilica, klima uređaja i slično. Tako se znanje koje se stekne na STEMI-ju može primijeniti i na bilo kojem drugom projektu ili ideji koja vas

Na ovo pitanje ne postoji jedan odgovor jer nitko nema iste ciljeve, a preporuka isto tako za nekog može biti manje ili više korisna. U studentskim danima, velika većina studenata ne zna čime se želi baviti, ali najbolji je korak probati saznati gdje vide sebe kroz određeni broj godina. Što smo bliže cilju, lakše je opredijeliti se. Ako želiš biti poduzetnik, raspitaj se što je najbolje za to područje.

Kako najbolje steći iskustvo? Isplati li se više zaposliti u nekom poduzeću ili sam započeti? Ako želiš biti inženjer – kreni od studentskih dana s praksama. Ovo sve govorim iz perspektive inženjera poduzetnika, što ne znači da se takve stvari ne mogu primijeniti na drugim profesijama.

Uostalom, ja sam u začetku svoje karijere i vjerujem da ću korisnije savjete imati jednom kad dođem u ozbiljnije godine i “kupim” to iskustvo. Generalni savjet je, ako već postoji ambicija da se pokrene nešto, bio to hobi ili studentski posao, da se je najvažnije okružiti ljudima koji dijele istu strast i energiju. Nema bolje okoline od one u kojoj se stvarno želi nešto postići.

100/24 | 05/2019

Manager

17

BUSINESS POZICIONIRANJE PROIZVODA

Kvaliteta proizvoda ili usluge nije dovoljna „Dobar proizvod sam pronalazi kupca.“ – rečenica s kojom će se većina složiti, ali bez obzira na kvalitetu proizvoda ili usluge važno je razviti marketinšku strategiju radi ostvarivanja prednosti na ciljanom tržištu.

Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

Pozicioniranje proizvoda i usluga na tržištu odnosi se na percepciju potrošača o vrijednostima koje se nude u odnosu na konkurentske proizvode.

Ono je također strateški proces te uključuje marketing proizvoda kojim se nastoji kreirati određena slika o brendu kod potrošača ciljanog tržišta.

Kako bi se provodila strategija pozicioniranja, poduzeće prvo mora poznavati svoje ciljano tržište, a prilikom njegova određivanja najčešće se postavljaju pitanja poput „Za koje probleme vaš proizvod ili usluga nudi rješenje?“ te „Koja skupina potrošača ima taj problem?“. Moramo uzeti u obzir da proizvod ili usluga može zadovoljavati potrebe više od jednog segmenta tržišta pri čemu se treba razviti posebna strategija koja je usmjerena zadovoljavanju potreba i želja obje skupine potrošača.

Nakon što ste ustanovili tko su vaši budući kupci, važno je istaknuti se na tržištu u odnosu na konkurenciju. Potrošači najlakše pamte proizvode koji su prvi na rang listi, no uz kvalitetu i dobro razvijenu marketinšku strategiju lako će se pronaći interes i za proizvode koji nisu najpopularniji.

Stoga je važno prilikom promoviranja isticati karakteristike proizvoda ili usluge koje su drugačije i bolje u odnosu na konkurenciju, a to može biti kvaliteta proizvoda, niske cijene ili pristup kupcima. Na primjeru Podravke, kupci najčešće ističu kvalitetu i vjeru u tradiciju kao glavne prednosti njihovih proizvoda. Također, možemo uzeti u obzir primjer South Airlines koji se diferencira od konkurencije i percipira u svijesti potrošača kao jedini ponuđač niza kratkih letova s niskim cijenama i s pouzdanom uslugom. Stvorili su sliku o sebi kao „zabavna kompanija – zabavan let“, zbog šaljivih komentara pilota.

Pozicioniranje proizvoda na policama Proizvode je također važno pravilno pozicionirati, odnosno odrediti mjesto izlaganja u prostoru te način slaganja na polici. Svi proizvodi složeni su tako da potrošače zadrže što duže u trgovini. Uzmimo u obzir da je brzina kupca najveća nakon ulaska u samoposlugu te da kupac koji gura prazna kolica može dosegnuti brzinu od 1.5 metara u sekundi. Kako bi se što duže zadržao, proizvodi koji su na akciji stavljaju se neposredno nakon ulaza. Kupac kojem je košara prazna nakon ulaza lakše podliježe kupovini proizvoda kojih nema na svojoj shopping listi. Uzimajući to u obzir, poslodavci će stavljati veće proizvode na sami početak jer će se tada kupci lakše odlučivati za kupnju istih jer nema opasnosti uništavanja proizvoda. S obzirom na to da se ne mogu svi proizvodi nalaziti na samome početku potrebno je kreirati liniju kretanja kupca tako da se slabe zone pretvore u atraktivne.

Svi proizvodi složeni su tako da potrošače zadrže što duže u trgovini.

Proizvodi na akciji koji su zauzeli ulazni prostor smanjuju mogućnost kupovine proizvoda od konkurenata.

Istovremeno će se takvi proizvodi postaviti na barem još jedno mjesto u dućanu jer se kupci ne vole vraćati. Primjer pozicioniranja proizvoda u dućanu je kupovina kruha. Kada kupac uđe u dućan kako bi kupio samo kruh on mora prijeći cijeli dućan kako bi na kraju došao do željenog proizvoda. Naravno, usput pronalazi proizvode koje bi mogao kupiti ili one koji su na akciji pa se čine povoljnima.

Na kraju, osim kupovine kruha, najčešće se u košarici nalaze i drugi proizvodi koji nisu nužno vezani uz ciljani.

Također, možemo primijetiti da se mali proizvodi, poput žvakaćih guma ili čokoladica, nalaze na samoj blagajni jer kupci najčešće ne dolaze u velike dućane s ciljem kupovine jednog paketa žvakaćih guma.

18

Manager 100/24 | 05/2019

BUSINESS AKTUALNE TEME NAJLAKŠI SU PUT DO USPJEŠNOG MARKETINGA

Izvrsna marketinška kampanja danas je must have!

Oglasne kampanje danas uvelike podižu prepoznatljivost brenda, u što se naravno uključuje i širenje zanimljivih oglasa po društvenim mrežama. Po uspješnosti marketinških kampanja, Hrvatska se danas nalazi u samom svjetskom vrhu.

Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

Privlačenje pažnje dolazi pod svaku cijenu kada se govori o marketingu. Možda najbolji primjer toga u Lijepoj našoj je Zagrebačka pivovara sa svojim glavnim brendom – Ožujskim pivom. „Ostajemo di smo“ najaktualnija je marketinška kampanja ovoga brenda, a samo je jedna u nizu najuspješnijih na hrvatskom tržištu. U roku od dvije godine, broj pivskih brendova na našem je tržištu porastao za više od 50 posto, a to dovoljno jasno pokazuje zašto je potreban dobro osmišljen marketing.

U izrazito velikom broju informacija koje potrošači svakodnevno upijaju, sve je teže pronaći način kako se istaknuti.

Zanimljiv primjer dolazi i iz susjedne nam Italije. Kampanja u kojoj se poziva motoriste da dopuste drugima da ih voze ako su konzumirali alkohol postala je prava senzacija. Ne, nije riječ o edukativnom spotu, već reklami za pogrebno poduzeće koje istim motoristima poručuje: „U suprotnom ćemo vas mi odvesti.“ Iako ovakve kampanje nisu tipične za tu vrstu industrije, reklamni spot definitivno je postigao ono što je i bilo najbitnije – privukao je željenu pažnju.

U izrazito velikom broju informacija koje potrošači svakodnevno upijaju, sve je teže pronaći način kako se istaknuti, pa je za marketing dobro rečeno da je kao puls – stalno se mijenja. Moderne tehnologije, koliko ga otežavaju, u neku su ruku i olakšale personalizaciju marketinga zbog mogućnosti koje se pružaju. Moglo bi se reći da se poput horoskopa prilagodi skupinama, no opet se čini da je stvoren za pojedinca.

Aktualnosti, popularizacija manjih sredina, muško zdravlje, pitanje nataliteta, a sada i iseljavanje samo su neke od tema koje odjel marketinga Zagrebačke pivovare uzima kao inspiraciju za uspješne videospotove. Glumačka ekipa, uz koju dolazi neizbježna doza humora, ne mijenja se već duži niz godina, te dodatno prikuplja simpatije publike.

Za najnoviju kampanju dolaska Hrvata na ove prostore i produkcija je bila daleko najzahtjevnija. Bilo je potrebno nekoliko dana snimanja, stotine statista, izgradnja i posebnog sela, kao i specifična šminka. Uz takvu kombinaciju elemenata, uspjeh je naravno zagarantiran.

Dodatan pritisak u stvaranju dobre marketinške kampanje stvara i tanka granica između upadljivog, ali istovremeno nenapadnog marketinga. Tako i jednostavno osmišljene rečenice, koje možemo vidjeti na jumbo plakatima uz prometnice, bude znatiželju prolaznika pa imaju posebno dobar odraz na uspjeh kasnije otkrivenog cilja cijele marketinške kampanje, kao što je u Hrvatskoj bio slučaj s već spomenutom kampanjom kompanije A1, strateškog partnera poduzeća Vodafone.

Sudeći prema svim vještinama kojima bi dobar marketinški stručnjak trebao ovladati, slobodno možemo reći da je i marketing danas pao pod sferu umjetnosti u kojoj lako mogu uspjeti oni najsnalažljiviji, a posebno najkreativniji.

Uz Žujinu kampanju vrijedi spomenuti još neke istaknute marketinške kampanje.

Na plakatima diljem Hrvatske tako je pozornost počela plijeniti i rečenica „Treba znati prerezati.“ – slogan za najnoviju reklamu Husqvarne. Osim toga, „Novi oblik života.“ rečenica je koja je u posljednje vrijeme mnogima “ušla u uho” i prije nego je objavljena kao dio marketinške kampanje dolaska kompanije A1 na hrvatsko tržište, odnosno preoblikovanja nekadašnjeg Vipa.

100/24 | 05/2019

Manager

19

BUSINESS INTERVJU: ANDREJ HANZIR

Od Managera do osnivača LEAP Summita i voditelja inovacija u Hrvatskom uredu za kreativnost i inovacije Bivši član Managera Andrej Hanzir danas je uspješan osnivač jedne od najpoznatijih konferencija u Hrvatskoj. Za naš časopis ispričao je kakva su njegova razmišljanja o današnjem statusu mladih, ali i kako najbolje iskoristiti studentske godine.

Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

Manager: Pokretač ste LEAP Summita, danas jedne od najpoznatijih konferencija u Hrvatskoj. Kako se uopće rodila ta ideja?

LEAP Summit nastao je iz želje da se mladi u Hrvatskoj što više aktiviraju, povežu i pokrenu poduzeća. U Hrvatskoj je bilo tada puno konferencija, ali malo ih je uspjelo dovesti svjetski poznate međunarodne predavače i međunarodne sudionike. Na LEAP smo htjeli dovesti i međunarodne sudionike i međunarodne predavače jer je veliki potencijal za razvoj poduzetništva upravo povezivanje mladih s kolegama iz cijeloga svijeta, kako bi zajedno učili i rješavali izazove u svojim lokalnim sredinama. Danas LEAP okuplja sudionike iz preko 40 zemalja, a svake godine dovodimo i dvadesetak predavača iz inozemstva uz preko 80 predavača iz Hrvatske.

Manager: Bili ste iznimno aktivan student. Tijekom akademskog obrazovanja osnovali ste Ekonomsku kliniku, koja danas broji pedesetak članova. Mislite li da su današnji studenti dovoljno zainteresirani za članstvo u udrugama?

Studentima se nudi jako puno prilika u studentskim udrugama te mislim da i dalje veliki broj studenata nije svjestan koliko im uključivanje u određenu udrugu može značiti. Studentske udruge su veoma dobra platforma za stjecanje relevantnih znanja i vještina koje će svakom studentu biti potrebne u poslovnom svijetu. Također, u studentskim udrugama mogu se upoznati ostali proaktivni studenti, a ti kontakti ostaju i veoma mnogo znače kasnije u poslovnom svijetu.

Manager: Koliko studenti mogu profitirati samo od studiranja?

Oduvijek sam smatrao da sam studij nije dovoljan.

Studiranje je odlična platforma za stjecanje znanja tijekom kojeg se pružaju brojne prilike i dodatne aktivnosti koje je bitno iskoristiti. Mislim da bi se studenti tijekom studija trebali uključiti u što više inicijativa, isprobati što više stvari i upoznati što više zanimljivih ljudi. Između ostalog, dodatne aktivnosti omogućavaju studentu da shvati što ga uopće zanima.

Manager: Kakvo je Vaše mišljenje – mogu li mladi u Hrvatskoj uspjeti ili je karijeru lakše graditi izvan njenih granica?

Mladi definitivno mogu uspjeti u Hrvatskoj. Vjerujem da se mlada osoba ne bi trebala opterećivati granicama i očekivati da će biti znatno lakše izgraditi karijeru negdje drugdje. Poznajem brojne mlade osobe koje se bave isključivo izvozom i rade sa strancima, ali žive u Hrvatskoj.

Također, postoje mnogi stranci koji žive u Hrvatskoj, a rade s klijentima iz cijelog svijeta. U današnjem svijetu sve je više digitalnih nomada i freelancera, ljudi rade u timovima s osobama iz različitih zemalja, a u budućnosti ćemo mijenjati karijeru svakih deset godina ili kraće. Bitno je 20

Manager 100/24 | 05/2019

okružiti se pozitivnim ljudima i izabrati mikro-okolinu koja je produktivna za pojedinca.

Manager: Puno ste putovali kao student. Koliko su Vam putovanja značila u stjecanju raznih iskustava?

Tijekom studija, a i danas nastojim što više putovati jer smatram da su putovanja jedna od najboljih investicija.

Tijekom putovanja upoznaju se nove kulture, stječu se nova iskustva, nova znanja, novi prijatelji. Nikada nije bilo lakše (i jeftinije) putovati nego danas. Studentima se tijekom studiranja nude i različite konferencije, seminari i programi od kojih neki imaju i različite modele stipendija koje ponekad uključuju i plaćen put/smještaj u određenoj stranoj zemlji. Konkretno, meni su putovanja iznimno puno značila i svakako savjetujem svim studentima da putuju što više i iskoriste sve prilike za putovanja.

Manager: Svojevremeno ste bili i članom časopisa Manager. Vežete li kakve posebne uspomene uz to razdoblje i kako biste ocijenili sadašnji status časopisa?

Odmah nakon što sam upisao Ekonomski fakultet učlanio sam se u časopis Manager i nisam požalio. Tijekom niza godina aktivnog rada u časopisu upoznao sam brojne zanimljive ljude i stekao super iskustva. Smatram da časopis Manager ima veoma bitnu ulogu u informiranju studenata, ali i veliku odgovornost da kroz zanimljive i unikatne priče i članke zaintrigira studente za određene teme te im proširi horizonte. Drago mi je vidjeti da se časopis redovito razvija i napreduje te da i danas ima bitnu ulogu u informiranju studenata.

Manager: Što možete poručiti čitateljima našega časopisa?

Izađite iz svoje zone komfora, putujte, stvarajte svoje priče i iskoristite maksimalno studentske dane jer je razdoblje studiranja definitivno najbolje razdoblje u životu. :)

BUSINESS INTERVJU: MATIJA TRUSIĆ

Dobar posao u Italiji Za čitatelje Managera razgovarali smo s Matijom Trusićem, diplomiranim ekonomistom i bivšim članom redakcije Managera koji radi u Milanu. Kako mu je Manager pomogao u karijeri, što je sve putem otkrio i kako se snašao u talijanskoj kulturi objasnio je u intervjuu.

Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Manager: Možete li se ukratko predstaviti?

Završio sam diplomski studij marketinga na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 2010. godine. Uz fakultet, pohađao sam Summer School for Young Managers na Bledu te MBA u Trstu na fakultetu MIB School of Management. Usavršavao sam se i na milanskom Sveučilištu Bocconi. Imam sedam godina marketinškog iskustva koje sam započeo u L’Orealu.

U L’Orealu sam najprije učio o čarima ženskih proizvoda, nakon čega me zanimalo kako se zapravo tvore marke i komunikacija oko uspješnih marki. Slijedeći svoje interese, zapošljavam se u agenciji Publicis, odnosno podagenciji Saatchi&Saatchi. Tamo sam radio kao Account Executive za Milku, Trident, Samsung i Hrvatski telekom. Nakon MBA-a, vraćam se u Hrvatsku i radim u Huawei Techologies tri godine, gdje su moji projekti prepoznati internacionalno, a to mi je donijelo ponudu iz Lenova u Milanu gdje i sad radim kao internacionalni koordinator sponzorstva za Ferrari i Ducati.

Manager: Kakav je utjecaj imao diplomski studij marketinga na Vas? Ne samo diplomski studij nego i cijelo vrijeme studiranja na EFZG-u pomoglo mi je da se profiliram kao osoba, da profiliram svoj životni poziv i zanimanje. Kad sam postao demonstrator profesoru Jurici Pavičiću, bio sam siguran da je marketing ono što trebam izabrati. Naučio sam konceptualni pogled na sve grane marketinga, općenito razumijevanje marketinga kao društvene znanosti i socijalnog fenomena, društvene i potrošačke interakcije, potrošačke trendove i na koji se način kreiraju i komuniciraju marke s potrošačima i ostalim sudionicima tržišta. U moje vrijeme digitalni marketing nije bio toliko razvijen, no metrike i podaci naučili su me razumjeti u kojem će se smjeru kretati trendovi. Posebno su mi ostala u sjećanju predavanja profesora Miroslava Mandića i Tihomira Vraneševića, Vatroslava Škare i profesorice Ozretić Došen.

Zanimljiva predavanja služila su kao dobra baza, a nakon faksa sam se sam usavršavao.

Manager: Zašto ste se odlučili za Italiju? Možete li usporediti poslovnu praksu u Italiji i Hrvatskoj?

Moja je baka bila Talijanka, a majka profesorica talijanskog jezika tako da su mi sama zemlja i jezik bili dragi još od djetinjstva. Ipak, pravi razlog zašto Italija je moja želja da završim MBA kao i želja da budem tamo gdje se stvaraju ideje. Odluci je doprinijelo da je Italija razvijena zemlja u kojoj su cijene školovanja relativno jeftinije nego u ostalim europskim zemljama. Želio sam se okušati u radu, komunikaciji i rukovodstvu na velikom tržištu. Što se same ekonomije tiče, ona počiva na malim poduzećima. Cijela Italija ima samo tristotinjak većih poduzeća. Poslovna praksa i ponašanje je prilično slično kao i u Hrvatskoj.

Razlika je možda u samom razvoju proizvoda i branda.

U Italiji uočavam opsjednutost kvalitetom. Od kave, parfema, namještaja i fashion proizvoda, sve mora biti najprije kvalitetno proizvedeno, a tek onda kvalitetno komunicirano. S druge strane, negativne karakteristike su

izražena korupcija te težina stjecanja poslovnih kontakata koji su povezani s privatnim životom.

Manager: Kako biste usporedili talijansku i hrvatsku kulturu?

Stil života je dosta sličan u obje zemlje. U Italiji se još od šezdesetih osjeti fenomen „dolce vita“. Nakon šest sati izlazi se na ulice te se uz čašu vina, koktel ili aperitiv diskutira o različitim poslovnim i političkim temama. Iz te njihove kulture naučio sam da u životu treba uživati i da se sve odvija polako, ali svojim tokom. Svi su strpljivi i znaju da se ništa ne odvija preko noći. Tome u prilog ide da se Talijani vole puno družiti, a za kreiranje poslovnih i privatnih kontakata ulaže se puno vremena i truda. Mislim da je u Hrvatskoj ipak lakše ostvariti kako poslovne tako i privatne kontakte. Iako su Talijani vrlo otvoreni, Hrvati su ipak malo bolji u tome.

Manager: Što biste poručili čitateljima Managera?

Za početak, da čitaju Manager. Da ispituju svoje granice, da budu na rubu vlastite komfor zone, da uvijek budu radoznali i da pokušaju, neovisno o tome čime se bave, biti barem djelomično kreativni. Poručio bih im da slušaju svoje instinkte i pokušaju pronaći svoj vlastiti put. I da ulažu u svoje znanje, jer živimo u vremenu brzih tranzicija. Kako kaže jedna poslovica; „Ako mislite da je znanje preskupo, probajte s neznanjem.“ Neovisno o tome u kojem je obliku, da ne zaborave knjigu, da rade na sebi i da promišljaju. I za kraj, da uvijek budu gladni informacija i novih iskustava jer nas gladan želudac, prazni džepovi i slomljeno srce mogu naučiti najboljim lekcijama u životu.

100/24 | 05/2019

Manager

21

BUSINESS KOLIKO SU USPJEŠNE TURISTIČKE AGENCIJE?

Iznenađujući prihodi domaćih turističkih agencija Turističke agencije vrlo su važan faktor našeg turizma što pokazuje podatak kako su zaslužne za svako treće noćenje u brojnim hotelima, turističkim naseljima te vilama diljem hrvatske obale. Također, kako hrvatski turizam svake godine bilježi sve bolje rezultate tako i domaće turističke agencije ostvaruju sve veće prihode.

Piše: Maša Konenko Kontakt: masa.konenko@hsa.hr

Dubrovački Atlas Turistička agencija Atlas, koja je u vlasništvu Agrokora, vodeća je domaća turistička agencija s ostvarenim prihodima većim od 300 milijuna kuna, točnije 406,6 milijuna kuna prihoda, u 2017. godini. Uz visoke prihode, Atlas je jedina agencija među pet vodećih na domaćem tržištu koja posluje s minusom. Gubitak od 123 milijuna kuna ostvaren 2016. godine uspješno je smanjen na samo 18 milijuna kuna 2017. godine. Ostvareni uzastopni gubitci rezultirali su zaduživanjem koje iznosi čak 557,3 milijuna kuna dok je kapital u crvenom za 516,6 milijuna kuna.

Analiza poslovanja Institut za turizam 2017. godine proveo je istraživanje za Hrvatsku gospodarsku komoru koje je pokazalo kako je tada djelovalo 1061 turističkih agencija i njihovih poslovnica, uz činjenicu da je to za 160 turističkih agencija više nego u 2010. godini. Također, 2010. godine ukupni prihodi domaćih turističkih agencija iznosili su 3,3 milijarde kuna dok su 2017. godine prihodi dosegli čak 5,1 milijardu kuna, što ukazuje na rast prihoda od 54 posto. Uz značajan porast prihoda, porastao je i broj radnih sati na 5540 što je 20 posto više u odnosu na stanje od prije sedam godina.

Analiza također ukazuje na činjenicu kako u djelatnosti turističkih agencija prevladavaju mali i mikro poduzetnici, a svega devet registriranih agencija spada u srednje poduzetnike – dok velikih poduzetnika nema. Prema najnovijem istraživanju, najveća poduzeća u djelatnostima turističkih agencija ne bilježe više od 200 zaposlenih dok samo 12 agencija zapošljava više od 50 osoba.

U djelatnosti turističkih agencija prevladavaju mali i mikro poduzetnici, a svega devet registriranih agencija spada u srednje poduzetnike – dok velikih poduzetnika nema.

Kriza turističkih agencija Pad prihoda turističkih agencija dogodio se prilikom gospodarske krize još davne 2008. godine, no tržište se krenulo oporavljati tek 2016. godine. Uz jaku gospodarsku krizu, na tržištu su predstavljene online turističke platforme koje su dovele do produbljivanja krize domaćih turističkih agencija. Unatoč znatnom padu prihoda, velik broj domaćih turističkih agencija spas je pronašao u paketima aranžmana visoke dodatne vrijednosti poput zdravstvenog i pustolovnog turizma i brojnih personaliziranih usluga u suradnji s novim online turističkim agencijama.

22

Manager 100/24 | 05/2019

Meeting Point Croatia Riječka agencija Meeting Point Croatia posluje u sklopu njemačkog Meeting Point Internationala koji je dio FTI grupe, točnije četvrtog najvećeg europskog turističkog operatera. Prošlu godinu Meeting Point je zaključio s 240,1 milijuna prihoda i 2,6 milijuna kuna dobiti te su stoga povećali promet za 32,35 posto u odnosu na 2017. godinu.

Katarina Line Najveću turističku flotu u Hrvatskoj, s čak više od 60 brodova, vodi Katica Hauptfeld koja je ujedno i vlasnica turističke agencije Katarina Line sa sjedištem u Opatiji.

Njena turistička agencija dosegla je četvrto mjesto po uspješnosti domaćih turističkih agencija prema provedenom istraživanju Instituta za turizam. Prošla godina donijela joj je 30 tisuća gostiju na brodovima i 90 tisuća rezervacija za odmor na kopnu te 21,7 milijuna kuna čiste zarade.

Pulski Uniline Uz turističku agenciju Atlas, Uniline je 2017. godine također ostvario prihode veće od 300 milijuna kuna čime spada u jednu od najuspješnijih agencija na ovim prostorima. Prošle je godine Uniline ostvario 375 milijuna kuna prihoda uz rast prometa za 8,14 posto, dok je dobit iznosila vrtoglavih 9,7 milijuna kuna.

BUSINESS FESTIVALSKI TURIZAM

Jedan od najprofitabilnijih oblika zabave Ljeto samo što nije stiglo te je za očekivati kako se svima u glavama vrte misli o opuštajućim ljetnim noćima na moru te nezaboravnim provodima. Hrvatska, koja je na glasu kao jedna od država s najljepšom obalom, uspješno se uključila u jedan od najprofitabilnijih načina zabave tijekom ljeta i time omogućila brojnim stranim investitorima da pristupe domaćem tržištu. Međutim, i mnogobrojni domaći poslodavci i više nego profitiraju od svih festivala koji se održavaju diljem obale.

Piše: Maša Konenko Kontakt: masa.konenko@hsa.hr

Ultra Europe Davne 2013. godine, Split je otvorio vrata Ultra Europe festivalu, a na ovim prostorima, točnije na stadionu Poljud, bi se trebao zadržati sve do 2022. godine. Festival započinje 11. srpnja u baru Hemingway koji se nalazi samo nekoliko minuta od Poljuda, no službeno otvaranje festivala je 12. srpnja te traje do 15. srpnja. Nakon nezaboravna tri dana u Splitu, festival prelazi na otok Brač, točnije u poznati klub na otvorenom 585 Club. Otok Hvar nezaobilazno je mjesto održavanja posljednjih dana Ultra Europe festivala uz “closing party” na otoku Visu. Očaravajuće destinacije poput otoka Hvara i Visa nisu to što ovaj festival čini toliko zanimljivim, nego mnoštvo poznatih izvođača i DJ-eva.

Neka od poznatih imena su The Chainsmokers, Hardwell, David Guetta, Martin Garrix te mnoštvo drugih koji svake godine iznova ostavljaju svoju publiku bez teksta.

poput Robina Schulza, Dimitri Vegasa & Like Mikea te mnogobrojnih domaćih izvođača kao što su Nipplepeople i Krankšvester. Sea Star festival prošle je godine nominiran za nagradu “Best Medium-Sized Festival”, odnosno najbolji festival do 40 tisuća posjetitelja dnevno. Uspjeh prošlogodišnjeg izdanja ovog festivala također se očituje i u novoj pozornici, Addiko Tesla Stage, koja je dosad najveća postavljena pozornica u Istri. Osim Addiko Tesla Stagea, postoji niz drugih pozornica na kojim svatko može pronaći nešto za sebe jer nude različite žanrove glazbe poput hip-hopa, techna, latino glazbe te mnogih drugih. Unutar samog kompleksa Stella Maris nalazi se sjajno opremljen kamp u blizini mora, koji je samo sto metara udaljen od ulaska na festival. Uz kamp nudi se i opcija odsjedanja u raznim hotelima, vilama te apartmanima unutar kilometra od samog festivala. Uz sve navedeno, Sea Star nudi opciju prijevoza iz gotovo svih većih gradova Hrvatske, a u ponudi postoje i razni paketi koji sadržavaju ulaznice, smještaj i prijevoz.

INmusic

Fresh Island Relativno novi festival, Fresh Island, osmišljen je kako bi se promovirala hip-hop i RnB vrsta glazbe te svoj početak bilježi 2012. godine. Održava se na plaži Zrće koja je nekoliko minuta udaljena od grada Novalje na otoku Pagu.

Festival započinje 14. srpnja i traje do 18. srpnja te se održava u tri različita kluba na otvorenom koji su ujedno na listi među 100 najboljih klubova u svijetu – Papaya, Aquarius i Kalypso. Svaki od tih klubova obogaćen je vrhunskim izvođačima koji u bilo koje doba dana ili noći zabavljaju svoju publiku.

Sea Star Osjetiti čari divne Istre san je velikog broja ljudi, no spojiti taj doživljaj s nezaboravnim provodom u kompleksu Stella Maris u Umagu nešto je što se ne propušta. Kroz taj kompleks prošlo je više od 80 tisuća posjetitelja koji su uživali u nezaboravnim nastupima svjetski poznatih izvođača

INmusic festival najveći je festival na otvorenom u Republici Hrvatskoj te se održava na Jarunu u Zagrebu. Svoj početak bilježi još davne 2006. godine te se dosada uspio zadržati.

Festival se održava tri dana te se izvodi na tri glavne pozornice i više manjih na kojima nastupaju brojni izvođači iz cijelog svijeta, koji pretežno izvode rock, pop te punk glazbu. INmusic festival se može shvatiti kao neka vrsta “alternativnog” festivala koji je uvršten među tri svjetska “must see” festivala te među pedeset najboljih festivala diljem svijeta. Neke od poznatih ličnosti koje su nastupale na INmusic festivalu su: Arctic Monkeys, Rudimental, Kings of Leon te mnogi drugi.

Forestland Festival koji je počeo vrlo skromno, točnije s nekolicinom ljudi na udaljenom brdu u Međimurju, danas je sinonim za ostvarivanje i onog nemogućeg. Forestland je festival elektronske glazbe koji nudi više od pedeset izvođača, tri pozornice i tisuće ljudi koji se zabavljaju u šumama Međimurja. Više od 48 sati neprekidne zabave odvija se na Main Stageu, koji se otvara u kasnim večernjim satima te ugošćuje poznate ličnosti poput Krydera. Uz glavnu pozornicu postoji i Forestroom pozornica – za one koji mogu plesati satima bez prestanka na zvukove elektronske glazbe. Za opuštanje preko dana služi Beach Stage, s laganim deep house beatovima uz mnogobrojne bazene, barove s koktelima i sportskim aktivnostima.

100/24 | 05/2019

Manager

23

BUSINESS DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE - DA LI JE STVARNO DRUŠTVENO ODGOVORNO?

Greenwashing - zelena pošast Jeste li ikada poznavali nekoga tko se predstavljao obzirnim, kulturnim, savjesnim, ali stvorena slika nije bila postojana u vremenu. Tako usiljene, istaknute osobine bile su izgleda samo sredstvo manipulacije, tek puka šminka na pakosnom licu. Pomalo začuđeni, zbunjeni svojom naivnošću prevrtali ste situacije po glavi i pomišljali “trebao/la sam znati...”.

Piše: Ana Papo Kontakt: ana.papo@hsa.hr

„Vjeruj mi, ja sam DOP“ Nijedan (dobar) lopov neće iznijeti svoje kleptomanske porive, reći svoje planove pa te zamoliti da ga pustiš u kuću. Okoristiti se od nekoga podrazumijeva i skriti ili uljepšati svoje prave namjere. Princip je isti, kako s fizičkim osobama tako i s pravnim. Naravno da je profit svrha postojanja pravne osobe, a i interes fizičke. Stjecati profit društveno je poželjno. No obmanjujuća samoprezentacija radi bogaćenja i fizičku bi osobu činila deliktnom. Društveno odgovorno poslovanje, kao nužnost surovog i pohlepnog kapitalizma, kao etički kompas poslovanja ponekad je samo osmijeh na licu prevaranta. Kompanije koje posluju društveno odgovorne su “good guys” kapitalizma. To su kompanije koje se brinu kako o profitabilnosti poslovanja tako i o ljudskim pravima, standardima rada i zaštiti okoliša.

Jednostavno rečeno, čovjek im nije sredstvo, već cilj. No, naravno, “bad guys” neće reći: „Hej, mi uništavamo šume, rijeke i atmosferu, najdraži radnici su mi djeca, a te cipele si platio, koliko ja godišnji rad toj ženi u Indiji.“. I lopov i beskrupulozni kapitalist će preferirati da ih poznajemo kao društveno odgovorne.

Listen what I say, don’t look what I do Poduzeće Terra Choice u istraživanju iz 2007. godine obznanilo je da samo jedan posto od preko tisuću proizvoda nije bilo ekološka besmislica, odnosno čisti greenwashing. Na temelju studije definirano je Šest grijehova greenwashinga: 1. Grijeh skrivenih kompromisa – npr. naglašena je specifikacija uređaja da troši manje električne energije, no radi toga i sadrže opasne materijale.

2. Grijeh nedokazanosti – npr. čaša od bambusa reklamira se kao ekološki proizvod, dok su brojne štetne kemikalije upotrebljavane za uzgoj tog bambusa 3. Grijeh neodređenosti – npr. sredstva za čišćenje ističu da su većinskim sadrže organske tvari. No jedini problem je što je ta organska tvar – voda

Zeleno se prodaje bolje!

Zelene etikete, oznake, eko natpisi na policama zovu nas na kupnju kako bismo pomogli sebi i svijetu. Često nam ruka posegne za tom “pozitivnom porukom” proizvoda, “manjom” katastrofom ili zdravijom varijantom, dok malo rjeđe preispitujemo istinitost tvrdnji koje na to ukazuju.

Neobična je koincidencija kako dok jedna istraživanja bilježe rast proizvoda koji nose predznak “zeleno”, druga bilježe povećanje neistinitih izjava koje pak nisu dokazive.

Brojne kompanije troše više vremena, novaca i resursa u svoju zelenu pojavnost, no što ulažu u svoj “zeleni karakter”. Kako se ne bi povele takvim iskušenjem kada je “ECO” velika komparativna prednost, a podrazumijeva implementiranje novih tehnologija, načina proizvodnje, dobavljača, jednom riječju – skupo, a ponekad i nemoguće.

24

Manager 100/24 | 05/2019

4. Grijeh irelevantnosti – npr. isticanje da proizvod ne posjeduje neku supstancu „opakog“ naziva dok je ista ta supstanca van proizvodnje i zabranjena zakonom i po nekoliko desetaka godina 5. Grijeh laži – npr. pečat na etiketi koji implicira da je proizvod provjereno eko, no taj pečat uopće ne postoji 6. Grijeh manjeg zla – npr. ekološki pesticidi, ekološki deterdženti (kontradikcija u samom nazivu) Ovakva prostitucija DOP-a, kako je naziva Burmudez, zaista je sramotna manipulacija vrijednostima i nužnostima nastala u uredima spin-doktora i propagatora. Od realne opasnosti u koju smo doveli našu planetu, netko grabi novac obmanjujući javnost da tu opasnost smanjuje dok je zapravo – povećava. Nemojmo umirivati svoju savjest kupnjom proizvoda zelene etikete, umirimo je štednjom energije, reciklažom, izbjegavanjem plastike! Ne čekajmo da korporacije doprinesu svijetu, budimo to mi!

BUSINESS GREENFIELD

Greenfield investicije Naziv greenfield u engleskom se izvorno upotrebljavao kako bi se njime označilo zemljište koje nije prije korišteno, na kojemu ne postoji potreba za uklanjanjem ili obnovom postojeće infrastrukture. Danas se koristi u mnogim područjima te se npr. izrazom greenfield project u mnogim strukama označuje projekt koji se ne naslanja ni na jedan prije provedeni projekt.

Piše: Lara Lender Kontakt: lara.lender@hsa.hr

Greenfield investicija ekonomski je naziv kojim se označava izravno strano ulaganje pri kojemu poduzeće započinje poslovanje u stranoj zemlji tako da infrastrukturu potrebnu za poslovanje izgrađuje iz temelja. Greenfield investicije najpoželjniji su, ali i najzahtjevniji oblik ulaganja. Izgradnja potpuno novih kapaciteta donosi snažan rast gospodarskih aktivnosti i nova radna mjesta.

Iako se o greenfield ulaganjima u Hrvatskoj govori već više od desetljeća, značajan pomak dogodio se prilično nedavno. Tako se trenutno u Hrvatskoj provodi više od tisuću investicijskih projekata, ukupno vrijednih 38 milijardi kuna, koji će generirati dvadeset tisuća novih radnih mjesta.

Greenfield investicije najpoželjniji su, ali i najzahtjevniji oblik ulaganja.

Mnogi gradovi smišljaju kako privući investitore i osigurati bolje uvjete od konkurencije. Primjerice, u Ivancu investitore u poslovnu zonu na istoku oslobađaju plaćanja komunalnog doprinosa, naknade za priključenje na komunalnu infrastrukturu, a nisu dužni ni plaćati ni komunalnu naknadu i poreze na tvrtku i potrošnju u razdoblju od pet godina od početka aktiviranja zone.

nedavno mesoprerađivačku industriju oslobodio plaćanja komunalnog doprinosa i komunalne naknade u iznosu od milijun i pol kuna, samo da se otvore toliko potrebna nova radna mjesta.

Brojni projekti su uspjeli. Na primjer, Njemačka CWS-boco grupa otvorila je 2016. godine u Čakovcu pogon u koji je uložila 12 milijuna eura i odmah zaposlila 80 ljudi. Direktor hrvatske i slovenske podružnice Senko Judin otkrio je da su se dvoumili između Varaždina i Čakovca, a odlučili su se za Čakovec zbog povoljnijih uvjeta. Enco Crnobori, član uprave medulinskog komunalnog poduzeća Med eko servis sudjelovao je u realizaciji sustava odvojenog prikupljanja otpada “od vrata do vrata” koji se uspješno provodi već četiri godine. Danas se u njegovoj općini odvaja čak 50 posto otpada.

Ivica Plišić iz Ponikve voda sa suradnicima pokušava otok Krk pretvoriti u “zero waste“ otok, a ističe kako je najvažniji korak edukacija građana. Na konferenciji održanoj krajem ožujka u Medulinu, primjer uspješne provedbe prikazali su gradonačelnik Đurđevca, Hrvoje Janči i Igor Benaković, predsjednik Uprave BauwerkBoena koja je u tom gradu otvorila modernu i tehnološki naprednu tvornicu parketa. Benaković i Janči naveli su suradnju s lokalnom samoupravom kao jedan od problema, odnosno dugotrajan proces za izdavanje dozvole za gradnju.

Međutim, bez obzira na dosadašnji broj uspjeha, i dalje postoji prostor za napredovanje i nova dostignuća.

Hrvatskoj svakako nedostaju greenfield ulaganja, i to ona kvalitetna, koja zadovoljavaju tri glavna uvjeta za postizanje održivog rasta i razvoja – ulaganje u proizvodnju roba ili usluga, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i izvozna orijentiranost ulaganja. Dosadašnja su ulaganja rijetko dovela do otvaranja novih održivih i proizvodnih radnih mjesta, do značajnog transfera tehnologije i znanja ili do povećanja proizvodnje i izvoza.

Grad Karlovac je u svom vodiču za investitore naveo da se komunalni doprinos ne plaća za poslovne objekte na potpomognutim područjima i u IV. zoni, a nudi se i smanjenje komunalnog doprinosa za proizvodne objekte za 50 posto. Kod plaćanja komunalne naknade moguće je ostvariti olakšice i do 75 posto. Zatim, grad Đurđevac koji je 100/24 | 05/2019

Manager

25

Pišu: Kata Biloš, Patricia Jarmek Kontakt: kata.bilos@hsa.hr, patricia.jarmek@hsa.hr

Vijesti sa Sveučilišta Brošura „Upoznaj svoja prava“ Početak drugog semestra ove akademske godine obilježila je nova brošura o studentskim pravima „Upoznaj svoja prava“. Ured studentske pravobraniteljice Sveučilišta u Zagrebu tako je objavio 30-ak stranica u kojima studenti mogu pronaći sve što im treba, a da se tiče njihovog studentskog života i prava. Budući da dosta studenata nije upućeno u svoja prava, brošura je nastala s ciljem boljeg informiranja studenata i olakšavanja studiranja. Uz prava iz prve brošure, ovoj su dodana prava o subvencioniranoj prehrani, prava vezana za studentski rad koja su utvrđena novim Zakonom o obavljanju studentskih poslova te prava vezana za zdravstveno osiguranje. Kraj brošure namijenjen je studentima koji žele znati kako pravilno napisati molbu ili žalbu koja se upućuju fakultetima.

Brošura je napravljena u suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu.

Novoizabrana studentska pravobraniteljica Ulogu bivše studentske pravobraniteljice Barbare Šimić preuzela je studentica treće godine Pravnog fakulteta Ana Zrna. Novoizabrana pravobraniteljica izabrana je na 11. sjednici Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, koja se održala krajem veljače ove godine. Prije nego što je izbrana, Ana je već bila suradnica sad već bivše studentske pravobraniteljice te je i članica predsjedništva Udruge studenata Međimurja. Kroz mandat koji traje godinu dana, Ana planira pomoći svakom studentu kojemu su ugrožena prava te mu je potrebna pomoć i zaštita.

Također, želi upoznati studente sa svojim radom te uspostaviti suradnju sa studentskim zborovima.

Humanitarni projekt „Daj i ti nekome šansu“ Od 11. do 15. ožujka u prostorima Filozofskog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, Učiteljskog fakulteta te kampusa Borongaj prikupljala su se sredstva za humanitarni projekt „Daj i ti nekome šansu“. Projekt je organizirala udruga eSTUDENT s ciljem pomaganja djeci i mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, onima oboljelima od kroničnih i marginalnih bolesti te samohranim majkama. Donirane su zdrave namirnice poput meda, mlijeka, čajeva, orašastih plodova, sokova i slično.

Rezultati izbora za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Ovaj semestar obilježili su izbori za studentske zborove fakulteta, ali i za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu. Na sjednici održanoj 16. travnja Povjerenstvo za prigovore Sveučilišta u Zagrebu za provođenje studentskih izbora objavilo je konačne rezultate. U Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu izabrano je 17 kandidata koji su skupili najveći broj glasova.

26

Manager 100/24 | 05/2019

Održan Festival znanosti Početkom travnja održan je Festival znanosti, a njegova ovogodišnja tema su bile boje. Kako vidimo boje? Što je uopće boja? Znate li da su kromosomi dobili svoje ime po boji? Zašto je nebo plavo? Zašto je Sunce žuto, oblaci bijeli, krv crvena, a klorofil zelen? Tisuću je pitanja, a kažu da u znanosti svaki odgovor rađa još deset novih. Festival se održao u brojnim gradovima diljem Hrvatske, a sudjelovali su sljedeći fakulteti Sveučilišta u Zagrebu Agronomski fakultet, Arhitektonski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Geodetski fakultet, Građevinski fakltet, Medicinski fakultet, Metalurški fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet i Veterinarski fakultet.

Festival znanosti je manifestacija koja se u Hrvatskoj kontinuirano organizira od 2003. godine s ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja. Rađamo se znatiželjni, kao mala djeca se pitamo zašto je nebo plavo, a trava zelena, a kad odrastemo postajemo produktivni članovi zajednica. Čežnja za dodatnim znanjem i poticanje urođene znatiželje u svim dobima života je vrijedan cilj za koji se Festival znanosti zalaže.

100 godina Fakulteta strojarstva i brodogradnje U 2019. godini FSB slavi 100. godišnjicu osnivanja Kraljevske visoke tehničke škole. Više od osamnaest tisuća diplomiranih inženjera i magistara završilo je studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva od 1919. godine. Na 100.fsb.hr možete pratiti sva događanja povezana sa obilježavanjem stoljetnice te doprinijeti svojim pričama, čestitkama i potporom, svatko na svoj način. Na stranicama su priče o kolegama i njihovim inovativnim doprinosima, a novi se sadržaji objavljuju tijekom cijele godine. Sredinom travnja održan je Dan otvorenih vrata Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu povodom Festivala znanosti i obilježavanja 100 godina Fakulteta. Program je započeo predstavljanjem Fakulteta i studentskih udruga u Velikoj vijećnici, nakon čega je slijedio obilazak Laboratorija za konstruiranje – CADLab, Laboratorija za motore i vozila, Laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava i Laboratorija za automatiku i robotiku.

Dan i noć na PMF-u 2019.

Sedam odsjeka Prirodoslovnomatematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održalo je u prvom tjednu travnja manifestaciju Dan i noć na PMF-u. Riječ je o jednodnevnom festivalu prirodoslovlja i matematike koji se već tradicionalno održava u travnju, a namijenjen je budućim studentima PMF-a te svim zainteresiranim posjetiteljima. Periodičnost je bila glavna tema ovogodišnje manifestacije Dan i noć na PMF-u. Cilj je manifestacije tijekom više od 150 popularizacijskih predavanja, interaktivnih radionica, izložbi i vođenih obilazaka približiti znanost javnosti, potaknuti mlade na istraživanje te posjetiteljima svih uzrasta predstaviti ljepote i zanimljivosti prirodoslovlja, matematike i računarstva, kao i njihovu presudnu važnost za razvoj društva. Ovakav način popularizacije prirodoslovnih struka otvaranjem vrata širokoj javnosti i medijima najveći je festival znanosti u organizaciji jednoga visokoga učilišta u Republici Hrvatskoj, koji se na PMF-u održava već dugi niz godina, a pod nazivom Dan i noć na PMF-u od 2015. godine.

100/24 | 05/2019

Manager

27

INTERVJU: PROF. DR. SC. VELIMIR SRIĆA

Katedra za informatiku Ekonomskog fakulteta Velimir Srića sveučilišni je profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i konzultant. U nastavku vam donosimo intervju sa svestranim profesorom i zanimljive odgovore koji će vas zasigurno motivirati.

Piše: Katarina Radić Kontakt: katarina.radic@hsa.hr

Manager: Molim Vas da se predstavite i kažete nešto o sebi, za one koji Vas ne poznaju.

Redoviti sam profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu. Studirao sam na Ekonomskom fakultetu i FER-u, i uz Fulbrightovu stipendiju završio MBA na Columbia University u New Yorku, jednoj od najboljih svjetskih poslovnih škola.

Bio sam gostujući profesor na UCLA u Los Angelesu, u Pekingu, Šangaju, Dubaiju i na puno regionalnih sveučilišta. Član sam Europske akademije znanosti i umjetnosti te sam kao konzultant radio za mnoga poduzeća. Kratko vrijeme bio sam član hrvatske vlade, zadužen za znanost, tehnologiju i informatiku te predsjednik skupštine Grada Zagreba. No, više se ne bavim politikom, to sam obećao ženi. Imate sve na mojoj web-stranici ako vas zanima, tamo sve piše.

Manager: Po čemu pamtite Vaše studentske dane?

Fakultetske dane pamtim po druženju između studenata.

Tada je tehnologija bila sasvim drugačija, nije bilo mobilnih telefona. Nastava je bila interaktivna, više smo razgovarali s profesorima, a grupe su bile manje nego danas. Bio sam član fakultetskog odbora Saveza studenata pa smo pokretali razne inicijative i akcije, kao i vi danas. Bilo je to zanimljivo doba kad se puno toga događalo u znanosti, ali i u društvu.

Birokraciju treba zamijeniti kreativnošću.

Manager: Zašto ste se odlučili postati profesor? Je li rad na Ekonomskom fakultetu ispunio Vaša očekivanja?

Za rad na fakultetu zaslužan je moj mentor kojem sam se divio. Odmah nakon diplome, dobio sam još dvije ponude za bolje plaćeni posao, ali sam prihvatio raditi na fakultetu i nikad nisam požalio. Volim raditi sa studentima i sudjelovati u njihovom pokušaju da oblikuju neki svoj svijet kako bi ga bolje razumjeli.

Manager: Koje sve odgovornosti i izazove nosi zanimanje profesora na fakultetu?

Odgovornost je sudjelovanje u odgoju i obrazovanju novih generacija. Obrazovanje karakterizira jedan paradoks. Mi koji smo učili nekad davno, danas, učimo one koji će sutra i za par godina djelovati u praksi. Taj vremenski pomak velika je odgovornost te traži od profesora da budu ne samo aktualno povezani sa svojom strukom nego i vizionari, ako žele obrazovati ljude za godine koje dolaze. Imao sam čast upoznati i družiti se s nekim od najuglednijih ljudi, poput Toma Petersa i Jacka Welcha, a član sam i Rimskog kluba koji se bavi predviđanjem budućnosti. Mislim da je najveća odgovornost razvijati kritički odnos i sposobnost razmišljanja kod studenata. Obrazovanje globalno ima velik zadatak pred sobom jer su danas sve zemlje s njim relativno nezadovoljne.

Liječnik od prije sto godina ne bi se snašao s tehnologijom u današnjim bolnicama, dok bi profesor ulaskom u dvoranu uočio flomastere umjesto kreda, računalo bi ga malo zbunilo, 28

Manager 100/24 | 05/2019

ali i dalje bi mogao predavati kao da je u istom stoljeću. I to je paradoks koji je veliki izazov.

Manager: Što ste sve naučili od profesora s kojima imate priliku raditi? Jeste li dobili kakav savjet koji nećete nikada zaboraviti?

Najviše sam cijenio svog nekadašnjeg mentora i kolege koje su istovremeno radili kao konzultanti i profesori. Na fakultetima većina profesora cijeli život samo istražuje i nema dodira s praksom. De facto studente uče kako kopati s lopatama, a da ih sami nisu uzeli ili su ih rijetko uzimali u ruke. Savjet mog mentora bio je da sve treba znojem i radom naučiti. Zato sam izabrao biti i konzultant jer radeći s puno kompanija od njih sam i puno naučio. Mislim da je akademski svijet previše orijentiran na istraživanje, a premalo na praksu.

Mladim ljudima treba pomoći razviti samosvijest koja nije tipična za male nacije.

Manager: Možete li izdvojiti jedan kolegij koji Vam je najomiljeniji?

Predmeti koje predajem kombinacija su informatike i menadžmenta. Lijepo je kod generacija ekonomista potaknuti interes za najnovije tehnologije i menadžerske inovacije. Najomiljeniji kolegij koji predajem je svakako Upravljanje inovacijama – to je beba koju sam mukom donio na ovaj fakultet i jedan sam od prvih koji su se bavili tom temom, ne samo u regiji.

Manager: Koji su najveći izazovi s kojima ste se susreli u poslovnom životu?

Najveći izazovi bili su u politici dok sam bio član vlade zadužen za znanost, tehnologiju i informatiku. Ideja je bila uvesti europske standarde, to su bili najveći izazovi.

Igrom slučaja vodio sam i radnu skupinu za integraciju Ekonomskog fakulteta i Fakulteta vanjske trgovine. Bio sam

Manager: Imate li kakve ideje kojima biste unaprijedili nastavu i poboljšali iskustvo studiranja na Ekonomskom fakultetu?

Potrebno je promijeniti program i način izvođenja, no ne malo, kao što se obično radi u tim kurikularnim promjenama, nego maksimalno ugraditi digitalne tehnologije u obrazovni proces kako bi studenti, sa svojim mobilnim uređajima, sve interaktivnije sudjelovali u nastavi. Treba ih dijeliti u timove, davati projekte i izbjegavati klasično štrebanje – to nema smisla. Potrebno je razvijati njihovu socijalnu i emocionalnu inteligenciju te ih pripremati za život. Obrazovanje je previše birokratizirano. Birokraciju treba zamijeniti kreativnošću. Ne kaže se badava da je birokracija način da moguće napraviš nemogućim, dok je inovacija način da nemoguće napraviš mogućim.

Iza uspjeha preko noći stoji deset godina napornog rada. predsjednik te radne grupe, 30 godina mlađi od ostalih članova, kad sam tek doktorirao. Velik je izazov bio raditi s ljudima koji su kao vaši roditelji, moraš ih natjerati na neku promjenu, a oni to ne žele. Nažalost ili na svoju sreću volim izazove. Kad god mi netko kaže da je nešto teško i nemoguće, u meni pobudi interes jer inače nije zabavno.

Manager: Zašto ste odlučili voditi vlastitu web-stranicu?

Koja je njezina primarna svrha i koga sve želite doseći?

Moja web-stranica ujedno je portal za moj fakultetski i konzultantski posao. Nisam je mijenjao otkad sam je napravio. Namjerno ne diram njen retro izgled jer je bila jako moderna kad je bila otvorena. Ona je i podloga blogu kojeg sam prije radio. Sad više radim preko LinkedIna jer na njemu imam oko sedam tisuća sljedbenika pa i veći impact. Web je ogledalo onoga što radimo. Pokušavam poslati poruku studentima da čim ranije otvore to svoje ogledalo u virtualnom svijetu i da se u njemu ogledaju onakvi kakvi jesu, a ne onakvi kakvi bi htjeli biti. Većina ljudi na društvenim mrežama pokušava biti onakva kako bi htjeli izgledati, a ne ono što zapravo jesu. Možda i ja koji put padnem u tu zamku.

Manager: Kakvo je Vaše dosadašnje iskustvo rada sa studentima? Smatrate li da su studenti dovoljno motivirani i koji su to načini kojima ih potičete na rad?

Loš sam žandar i nikada nisam tjerao studente da budu na predavanjima. Cijenim jako samomotivirane, ali svjestan sam da su u manjini. Jack Welch, kojeg sam ranije spomenuo, tvrdi da među ljudima postoji 20 posto onih koji su zvijezde, natprosječno motivirani, željni mijenjati svijet, sposobni i voljni za borbu. Ostalih 70 posto samo odrađuje stvari te nisu posebno motivirani, a barem još deset posto su trule jabuke, demotivirani te gdje god dođu smetaju druge i šire negativnu energiju. Najviše me veseli onih 20 posto, trudim se i za onih ostalih 70 posto, a trule jabuke bih rado otjerao od sebe. Studenti su uglavnom danas puno pragmatičniji. U nastavi za njih treba puno više koristiti videozapise, slike te motivacijske teme jer mladi danas nemaju strpljenja slušati dosadne stvari čak ni deset minuta.

Manager: Mislite li da Ekonomski fakultet Zagreb ima dovoljno dobar položaj i reputaciju u društvu i akademskoj zajednici? Biste li voljeli da se štogod promijeni po tom pitanju?

Tu sam malo heretičan u odnosu na kolege oko sebe.

Smatram da se previše ponašamo kao monopolistička institucija i da bi nas trebalo staviti u direktni tržišni odnos s privatnim institucijama. Danas su javni fakulteti privilegirani u tome što žive na državnim jaslama i ne trude se sami bitno poboljšati svoju poziciju, dok se privatni moraju boriti te su stavljeni u konkurentsku situaciju koja ih tjera da budu što bolji. Naš fakultet bio je ishodište znanja na ovom području, tradicija je stara skoro sto godina te je osnovao praktički sve škole u okolici. Ima slavnu i važnu poziciju, ali ne može se zauvijek živjeti od slave, treba živjeti od bolje budućnosti. Imamo puno pametnih i sposobnih ljudi, ali mislim da nam nedostaje tog poduzetničkog duha i pravog osjećaja konkurencije koji će nas probuditi. Nova Uprava tu radi neke pomake.

Manager: Što biste istaknuli kao najvažniju stvar tijekom studiranja, a što savjetovali sadašnjim i budućim studentima? Često pitam studente gdje se vide za pet godina. Oni koji imaju odgovor na to pitanje su u strašnoj prednosti. Sve što čuju, vide, pročitaju i nauče, fokusiraju na taj cilj koji imaju.

Poduzetnički duh mora postati temeljni pokretač uspjeha.

Naše društvo previše uzgaja ziheraški i birokratski duh, rad za neki veliki sustav. Mi smo mala zemlja koja na sebe obično gleda negativno te prevladava pesimizam i negativan stav o nama samima koji je potpuno nepotreban. Mladim ljudima treba pomoći razviti samosvijest koja nije tipična za male nacije. Male nacije pate od kompleksa inferiornosti, zato su i agresivne. To je poput malog psa. On laje na sve jer se boji svih drugih i o sebi nema dobro mišljenje. Ljude treba odgajati u pozitivnom duhu, a ne stalnom kritiziranju.

Strpljivosti je bitna. Iza uspjeha preko noći stoji deset godina napornog rada. Važna je i inovativnost, proaktivnost i kritičko razmišljanje. Često pitam studente: „Je li vam normalan svijet u kojem najbolji nogometaš, filmski glumac i pjevač zarađuju 5 tisuća puta više od najboljeg liječnika, profesora ili medicinske sestre?”. Svijet je dosta poremećen tim kriterijima potrošačkog društva, između ostalog zato što ne odgajamo ljude za prave ciljeve.

100/24 | 05/2019

Manager

29

VIŠE OD STUDIRANJA

Kojim izvannastavnim aktivnostima možemo upotpuniti sam doživljaj studiranja?

Za vrijeme studiranja pruža nam se napretek slobodnog vremena koje možemo iskoristiti da poboljšamo iskustvo studiranja, a može nam donijeti i mnoge beneficije i poslije same diplome.

Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Osim nadograde CV-a, izvannastavne će nam aktivnosti dati priliku za stjecanje novih znanja i razvijanje talenata za koje nismo bili ni svjesni da postoje. Također, mnoge od njih, osim intelektualnog dobitka, uz sebe nose i mnoga poznanstva koja će nam pomoći u ostvarivanju svojih životnih želja. Za neke od njih dovoljno je ostati u krugu svog fakulteta, dok je za druge potrebno uložiti puno više truda kako bi vam se uopće pružila prilika da budete dio njih.

„Odlazak u inozemstvo najbolja je odluka koju sam mogao/la donijeti.“

Studentske udruge Članstvo u udruzi prvi je korak mnogih studenata koji su uvidjeli da svojim sudjelovanjem u takvoj zajednici mogu doživjeti „Više od studiranja“, ali i da se najbolji tulumi odvijaju baš u takvom krugu ljudi. Sve što treba je odabrati studentsku udrugu i tim prema svojim interesima te se prijaviti na sljedećoj regrutaciji. Grad Zagreb pun je različitih udruga, od kojih svaka na svoj način pruža jedinstveno iskustvo.

Najveći broj studentskih zajednica svoje je sjedište pronašlo na prostorima Ekonomskog fakulteta, točnije čak njih 12. Određene udruge svake godine organiziraju razne projekte koje studentima donose mogućnosti i prilike da se iskušaju u organiziranju i planiranju evenata, ali ponajviše u pronalaženju novih kolega, možda i bližih prijatelja te budućih poslovnih partnera.

Erasmus i Erasmus+ „Odlazak u inozemstvo najbolja je odluka koju sam mogao/la donijeti.“, tvrdi svaka osoba koja je iskusila ovakav način studiranja. Osim učenja novog jezika i kulture, osoba je “prisiljena” da se osamostali te započne svoj život u sasvim novom okruženju. Razdoblje studiranja u 30

Manager 100/24 | 05/2019

inozemstvu može trajati najmanje 3 mjeseca, a najviše 12 mjeseci, dok se mogućnost razmjene u okviru programa Erasmus+ može iskoristiti više puta, a samo studiranje podijeljeno je u 3 ciklusa. Prijave se vrše na sveučilištu koje student pohađa te je svakom omogućeno transparentno natjecanje. Salamanca, Pariz, Bologna i Oxford, samo su neke od najpopularnijih destinacija erasmusovaca.

Work and Travel Odlazak na tri mjeseca za vrijeme ljeta u Sjedinjene Američke Države novi je trend kojim su zaluđeni mnogi mladi Hrvati, bez obzira na to jesu li studenti ili ne. Sve je to postalo moguće i to zahvaljujući Work and Travel organizaciji koja broji svoje urede po cijeloj Hrvatskoj. Osim same željene zarade, studenti koji su “riješili” sve ispite na ljetnom roku odlaze proputovati cijelu Ameriku i upoznati skroz drugačiju kulturu od naše. Njima se daje na odabir hoće li sva tri mjeseca raditi i doći doma punih džepova ili će mjesec-dva biti zaposleni, a ostalo vrijeme tulumariti i trošiti zarađene novce. Poslovi koji se nude najčešće su u ugostiteljskima objektima, no uz napojnice nude mogućnost zarade i do 5 tisuća kuna tjedno. Agencija s kojom potpisujemo ugovor nam dogovora smještaj, posao uz odgovarajuće radne dozvole i samo povratno putovanje. Cijene svega navedenog kreću se od 15 do 20 tisuća kuna te smo dužni cjelokupni iznos uplatiti prije odlaska, kao i dogovoriti se o svim poslovima koje namjeravamo raditi. Takva vrsta sezonskog rada mnogima je pomogla da puno više cijene zarađeni novac, ali i stvari koje im se doma pružaju na pladnju, jer tek ovakvim putovanjem shvate da nije tako jednostavno ostvariti američki san.

STUDENTSKI POSLOVI

Kako pronaći dobar izvor zarade?

Studentski život smatra se najzabavnijim periodom života, no svi ti izlasci i mnogobrojna ispijanja kava iziskuju i veliku svotu novca koja odlazi od plaća mnogih roditelja. Kako bi se osamostalili te prestali tražiti novac od svojih roditelja, mnogi se studenti odluče zaposliti te si tako olakšati studentske dane.

Piše: Maša Konenko Kontakt: masa.konenko@hsa.hr

Student servis Prvi korak u pronalasku posla je učlanjenje u odgovarajući student servis, a prilikom učlanjenja u naš zagrebački student je dužan priložiti studentsku iskaznicu, uvjerenje o statusu studenta/ice, osobnu iskaznicu, dvije fotografije veličine 35x25 mm te osobni žiro račun.

Što nakon učlanjenja?

Student servis Studentskog Centra u Zagrebu na svojoj internetskoj stranici svakodnevno nudi razne poslove namijenjene upravo studentima. Nakon što student odabere željeni posao te ga poslodavac zaposli, Student servis studentu izdaje ugovor koji poslodavac potpisuje te se obvezuje isplatiti mu plaću. Poslodavac zatim plaću isplaćuje Student servisu koji je prosljeđuje na žiro račun studenta.

Najteži je korak pronalazak posla, stoga postoje brojni portali namijenjeni isključivo olakšavanju pronalaska željenog posla. Poslovi na takvim internetskim stranicama najčešće su podijeljeni u kategorije poput promidžbe, proizvodnje, uredskih poslova, trgovine te poslova u turizmu.

Najteži je korak pronalazak posla, stoga postoje brojni portali namijenjeni isključivo olakšavanju pronalaska željenog posla.

Sezonski poslovi Poslovi za vrijeme ljeta, odnosno sezonski poslovi, idealni su za redovite studente koji se tijekom akademske godine zbog brojnih fakultetskih obveza ne mogu zaposliti. Iskustva o radu na sezoni podijeljena su, no svakako su iskustva koja se ne zaboravljaju. Poslovi koji se nude na tržištu najčešće su rad u hotelima, kuhinji te u kafićima i restoranima brze prehrane. Prema najnovijim statističkim podacima, najviše plaće izdaju poslodavci u Dubrovačkoneretvanskoj te Istarskoj županiji dok kuhari i recepcionari zarađuju najviše.

Smještaj je nešto na što bi se svakako trebala obratiti pažnja jer neadekvatan smještaj rezultira nezadovoljstvom zaposlenika, odnosno studenta.

Valamar hoteli, koji se prostiru diljem obale, mogu se pohvaliti izvrsnim smještajem s čak 600 milijuna kuna uloženih samo u pružanje primjerenog smještaja za svoje zaposlenike.

Također, nude 27 posto veću plaću od prosjeka u turizmu uz brojne programe nagrađivanja te raznovrsne edukacije koje doprinose daljnjem razvoju

karijera brojnih studenata.

Koliko su plaćeni najtraženiji poslovi?

Studenti najčešće smatraju kako prvi posao koji im se ponudi moraju prihvatiti, ali zbog ogromne konkurencije na tržištu opcija ima napretek. Administrativni poslovi su poslovi koji se uvijek traže te su poslodavci voljni plaćati oko 25 kuna po satu za obavljanje takve vrste posla. Poslovi koji od studenata traže komunikativnost i susretljivost poput rada u kafićima ili restoranima najčešće su plaćeni također oko 25 kuna po satu. Iznimke su različita događanja, doček Nove godine, razne proslave ili noćne smjene kod kojih se cijena sata kreće od 35 kuna do čak 50 kuna po satu. Za studente koji su se voljni okušati u podučavanju, odnosno davanju instrukcija, prosječno mogu zaraditi od 45 do 75 kuna po satu, no rad u različitim školama stranih jezika ili glazbenim školama plaćen je od 40 do 80 kuna za 45 minuta. Rad u marketinškoj agenciji zvuči kao nešto što se ne propušta, ali uglavnom uz skromniju zaradu, dok cijena sata za hostesiranje može doseći čak 100 kuna po satu jer se takvi poslovi traže vikendom i u kasnim noćnim satima.

100/24 | 05/2019

Manager

31

USPJEŠNI STARTUPOVI ZAPOČETI OD STUDENATA

Poduzeća koja danas broje milijunske prihode, a nastala su kao ideje ambicioznih studenata Otvaranje vlastitog poduzeća u studentskim danima nije nimalo lak i jednostavan pothvat, te zbog same složene procedure osnivanja i velikih davanja poveći broj studenata je primoran odustati od svojih snova. No, da bez rizika nema dobitka uvjerili su se studenti koji su danas vlasnici jednih od najvećih organizacija na našim prostorima. Neki od njih su imali financijske temelje, dok su ostali tražili razne partnere i organizacije koje će im pomoći ostvariti svoju poduzetničku ideju, ali ujedno i dječje snove.

Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Mate Rimac, Rimac Automobili

kolege ispijali kave i tulumarili, Alan i Zoran osmislili su jednostavnu aplikaciju koja je obišla cijeli svijet u vrlo kratkom vremenu. Naime, aplikacija Tap & Track savjetovala je korisnicima kako držati dijetu i zdravo živjeti. Prodavali su je za tri dolara i u prvih godinu dana skinuta je 300 tisuća puta.

Zarađeni novac nisu potrošili na raskalašeni studentski život, nego su kao pravi poduzetnici uložili u širenje poslovanja.

Vrlo brzo izbacili su mnogobrojne aplikacije poput Fashion Design World, Chef Town i druge. Njihove programe imaju priliku koristiti samo Appleovi korisnici te iz razloga da bi bili dostupni svakom smartphoneu svoje urede sele po susjednim zemljama u kojima će zasigurno ostvariti još veći uspjeh.

Matea Jerić, President Group U nekoliko navrata Mate Rimac je svoj uspjeh posvetio srednjoškolskom profesoru Ivanu Vlainiću. Naime, Mate nije pridavao preveliku pažnju školi te su ga zanimali samo predmeti poput elektrotehnike, računarstva i strojarstva iz kojih je pohađao natjecanja, ali i pobjeđivao, i sve to uz pomoć omiljenog profesora. Kada je pokorio Hrvatsku, Mate je postao čudo i na svjetskoj sceni. Upisom na privatno veleučilište Vern, Mate je dobio stipendiju od 15 tisuća kuna koja mu je dala vjetar u leđa da svoju ljubav prema autima pretvori u posao. Počeo je pohađati razne sajmove, gdje su se investitori otimali za njegove projekte, sve dok nije postigao veliki uspjeh u Frankfurtu poslije kojeg je bio nogu uz nogu sa svjetskim automobilskim kompanijama.

Mlada studentica Matea je za vrijeme svog studija na Ekonomskom fakultetu u Splitu uspješno izvršavala funkciju direktorice u čak tri hotelska objekta na Jadranu i time zaradila svoje mjesto na našoj listi uspješnih mladih ljudi. Iako je nizala uspjehe kod nas, to joj nije bila prepreka da postane najmlađa polaznica ikada upisana na studij Poslovnog upravljanja na Oxfordu. Osim odličnog završnog uspjeha na Ekonomskom fakultetu, mogućnost upisa na prestižno sveučilište donijelo joj je poslovno iskustvo koje je stekla za vrijeme studiranja. Matea Jerić danas slovi kao jedna od najuspješnijih poslovnih žena koja je svoju karijeru započela vrlo rano, ali uz puno truda i odricanja.

Tomislav Grubišić i Daniel Ackermann, Zrće Beach Degordian Zrće Beach danas Još kao srednjoškolci Tomislav i Daniel napravili su hrvatsku verziju Facebook-a te postali apsolutni hit u MIOC-u, ali i šire.

Kao studenti FER-a, pokušali su svoju stranicu Daj5 dovesti na veću razinu kako bi studenti razmjenjivali sve informacije vezane za profesore, ali i samo studiranje. Svoje prve marketinške ideje počeli su primjenjivati baš na tom projektu – kontaktiranjem admina na tek pridošlom Facebooku kako bi ih promovirao u grupi studenata Ekonomskog fakulteta koja je brojila više od 3 tisuće ljudi. Nakon nekog vremena shvatili su da za druge organizacije mogu izrađivati webstranice i obavljati sve vrste oglašavanja na internetu te je to početak Degordiana – digitalne agencije koja je jedna od vodećih u regiji.

Alan Sumina i Zoran Vučinić, Nanobit Studenti FER-a su tijekom studiranja u slobodno vrijeme pokušavali izmisliti nešto novo, nikad viđeno na tržištu tek pridošlih smartphonea i njihovih aplikacija. Dok su ostali 32

Manager 100/24 | 05/2019

se može pohvaliti statusom najveće turističke destinacije za mlade koja obara broj posjećenosti u istim brojkama kao i Ibiza. No kako je sve to nastalo?

Studenti ekonomije redovno su na početku svake akademske godine organizirali takozvane brucošijade koje okupljaju sve brucoše, ali i one malo starije. Nakon niza godina i promjenom generacija, skupina studenata shvatila je kako mogu zaraditi velike novce te su počeli organizirati zabave u velikim klubovima poput Best-a. Dovodili su najpoznatije umjetnike na našim prostorima, a odaziv je bio nezamisliv. Kako se bližilo ljeto, znali su da moraju napraviti ljetnu verziju partyja te odlaze u tada turističko nerazvijeni Pag. Osnivaju se prvi klubovi i barovi koje su mladi iz okolice pozitivno prihvatili kao novo mjesto događanja na Jadranu. Velika prekretnica, koja je Zrće otvorila prema cijelome svijetu, bio je dolazak DJ Tiësta. Poslije njegovog dolaska, nizali su se slavni izvođači, ali i brojni posjetioci koji Zrće smatraju obaveznom destinacijom za najluđe zabave tijekom ljeta.

NAJKORISNIJE APLIKACIJE ZA STUDENTE

Jesmo li jutarnju budilicu zamijenili fotografiranjem umivaonika?

Većina studenata ujutro ne može ustati iz kreveta, zaboravi koliko je predavanja propušteno ili jednostavno nema talenta za organizaciju. Post it papirići dio su prošlosti, zidne kalendare koriste još samo bake i djedovi, a planiranje tjedna prepustili smo pametnim telefonima, to jest aplikacijama.

Piše: Lucija Jukić Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr

slušati brzinom koja vama odgovara.

Aplikacija Todoist služi za organizaciju i jasan pregled svih zadataka te se brine da nikad ne zaboravite važnost nekog zadatka. Za one koji više vole kalendare, aplikacija Business Calendar nudi planer događaja i upravljanje zadatcima u godišnjem, mjesečnom, tjednom i dnevnom prikazu.

Pregledniji je od običnog kalendara i lak za korištenje.

Za sve one kojima studentske muke započinju buđenjem za predavanja u 8 sati ujutro rješenje je Alarmy (Sleep If U Can) aplikacija koja je dostupna za Android i iPhone. Riječ je o budilici koja će se isključiti samo ako napravite određeni zadatak koji aplikacija traži od vas, kao što je treskanje mobitela ili fotografiranje umivaonika. Daleko najiritantniji alarm na svijetu, ali vjerojatno i najuspješniji.

Ako se ipak niste uspjeli probuditi i stići na predavanje aplikacija Izostanci je najbolja aplikacija za praćenje izostanaka na faksu. Možete upisati kolegije koje imate te u svaki unijeti datume izostanka. Aplikacija ima šarmantan i zabavan dizajn što je još jedan plus. Cilj je redovito bilježenje izostanaka i dostupna je besplatno na Google Playu.

Za sve one koji su stigli na predavanje i žele ga pratiti najbolje moguće, najkorisnije su aplikacije Evernote, Lecture Capture i LectureRecordings. Evernote je aplikacija koja olakšava vođenje bilješki, ima mogućnost tipkanja, slikanja, video i audio snimanja. Dostupna je za Android i iPhone. Lecture Capture (iPhone) i LectureRecordings (Android) omogućuju vam jednostavno snimanje predavanja koje možete kasnije

Za vrijeme kolokvija i rokova najbolje će poslužiti ClearFocus i Self Control for Study (Android). ClearFocus služi za upravljanje vremenom učenja i pomaže da produktivnije izvršite svoje zadatke. Pokretanjem timera, aplikacija isključuje vaš internet i onemogućuje vam dolazak obavijesti, ali daje i male pauze što omogućuje lakšu koncentraciju i povećava produktivnost. Dizajn aplikacije je jednostavan, postavke se mogu mijenjati u skladu s vašim stilom učenja te je dostupan besplatno na App Storeu i Google Playu.

Aplikacija Self Control for Study blokira druge aplikacije na određeno vrijeme za vrijeme predavanja ili učenja.

Za one koji pišu seminare, eseje, diplomske, magistarske i doktorske radove, a muče se s pisanjem popisa literature postoji rješenje. Riječ je o RefMe (Android, iPhone) – aplikaciji koja vam pomaže napraviti popis bibliografskih jedinica.

Osmišljena je tako da skrati vrijeme zamornog pisanja popisa literature na kraju radova, a sve to uz pomoć tehnologije skeniranja. Vjerovali ili ne, prepoznaje čak i knjige hrvatskih autora.

Mobitel u rukama pijanog čovjeka ne može završiti dobro pa je za takve ljude osmišljena aplikacija Drunk Mode (iPhone, Android). Funkcionira tako da potencijalno “opasne“ brojeve može blokirati do 12 sati i time spriječiti zvanje i slanje poruka.

Aplikacija vam može poslužiti i kako biste saznali gdje su vam prijatelji te automatski na karti pokazuje gdje se nalazite i kojim ste putem došli do tamo.

100/24 | 05/2019

Manager

33

UPOZNAJTE MANAGER

Životni vijek prvog studentskog poslovnog časopisa Početak Managera nije bio nimalo lak, kroz generacije je bilo uspona i padova, no uporni su novinari i urednici svojim dugogodišnjim radom stigli do velike brojke 100.

Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Kako i kada je sve počelo?

Fun Facts

Studenti su oduvijek bili pokretači i nositelji različitih ideja i inicijativa, usmjerenih prije svega promjeni postojećeg stanja i novog poboljšanja. Jedna od njih bila je i ideja o pokretanju lista studenata Ekonomskog fakulteta, koju su osmislili i proveli studenti udruženi u Hrvatsku studentsku asocijaciju. Kada su, daleke 1995. godine, krenuli u realizaciju svoje ideje, vjerojatno nisu ni sanjali da će njihov trud i upornost uroditi plodom. Brojne su generacije studenata radile na listu, u svibnju 2020. godine slavimo 25. rođendan, a upravo čitate jubilarni 100. broj Managera.

Bivši novinari i članovi Managera danas su respektabilni članovi poslovne zajednice i stručnjaci u svojim područjima. Učlanjenjem u nekadašnju europsku mrežu studentskih listova SPINE distribucija je postala paneuropska. Isto tako, s tiražom od 5000 primjeraka, Manager je postao najveći studentski list u državi. Manager je za svoj rad dobio dvije Posebne rektorove nagrade. Također, jedna od zanimljivih činjenica je da je Manager nekoliko uzastopnih godina imao hodajuću redakciju. Točnije, postojale su redakcije u gradovima diljem Hrvatske, a novinari iz tih mjesta pisali su zanimljive članke o tamošnjom društvenom, ali i poslovnom okruženju.

O odabiru imena tadašnji glavni urednik piše: ,,Prilikom odabira imena polazili smo od činjenice da profesija manager nije samo vezana za područje ili smjer organizacije i managementa, već da uspješan manager može biti bilo koja osoba bez obzira na struku, a koja posjeduje sposobnosti pretvaranja znanja u akciju.“ Novinari Managera već generacijama opravdavaju ime časopisa, uz stalne promjene, brojne uspone i padove, ali i povratke. Ono što ga posebno krasi je ljubav svih generacija prema njemu, neodustajenje kada je najteže, održavanje kroz brojne smjene generacija i tehnološke promjene, te želja za napretkom i održvanjem lista u tiskanom obliku, unatoč činjenici da popularnost tiskanih medija opada. Međutim, Manager je i dalje tu, kako u tiskanom obliku tako i na web-stranici i društvenim mrežama.

Manager je započeo kao san, koji se još uvijek ostvaruje i živi, te kroz svoje tri rubrike – Business, University i Lounge i danas informira studente.

Edukacije u Poslovnom dnevniku Kako bi svi novinari, ali i urednici bili što bolje upoznati sa stvaranjem kvalitetnih članaka, pohađaju se edukacije u Poslovnom dnevniku, čiji novinari dijele svoje poslovno iskustvo i znanje koje su stekli kroz godine rada u branši. Budući da većina novinara Managera u početku nema iskustva u pisanju članaka, osobito vezanih uz poslovne teme, u Poslovnom dnevniku pruža se prilika za učenje mnogo toga što se tiče odabira tema i istraživanja za članke, a novinari su uvijek otvoreni za sva pitanja redakcije Managera.

Na edukacijama urednici u detalje objašnjavaju kako dolaze do sadržaja, oblikuju ga u vijest koja će biti zanimljiva čitateljima i na koji se način svaka vijest može “upakirati” u nešto što će svatko htjeti pročitati. Njihove godine iskustva naučile su redakciju Managera da dobar novinar uvijek mora uzeti u obzir dvije strane priče i biti objektivan.

34

Manager 100/24 | 05/2019

Gdje smo danas?

Manager danas broji 13 članica koje svojim radom doprinose poboljšanju i unaprjeđenju samog časopisa. Tjedno se objavljuje minimalno jedan članak svake rubrike te se stalno nastoji što bolje povezati sa svim pratiocima i čitateljima preko društvenih mreža.

Povodom izdanja 100. broja, Manager organizira veliku zabavu u čast svim novinarima i urednicima koji su bili dio njegove povijesti.

Osim duge tradicije koju Manager namjerava nastaviti i njegovati, časopis čeka budućnost u obliku novih inovacija, nastavak i povećanje suradnje s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, nastavak odlične suradnje sa sponzorima i interesnim skupinama, povećanje tiraže i najbitnije, širenje suradničke mreže mladih, ambicioznih i poduzetnih ljudi.

Poznate Manager kolumne Manager osim tjednih članaka, objavljuje i dvije kolumne – „Znaš neki dobar film?“ i „Day by day“. „Znaš neki dobar film“ je kolumna u kojoj se svake nedjelje objavljuju recenzije klasičnih filmova koje bi svaki student trebao pogledati zbog neke poučne tematike ili same zanimljivosti filma. Dok se ova kolumna bavi filmskom reprodukcijom, „Day by day“ je online kalendar, odnosno tjedni pregled evenata za mlade koji se održavaju u Zagrebu poput festivala, sajmova i slično. Novinari prijašnjih Managera su prije nekog vremena također u svojim tiskanim izdanjima pisali i izdavali horoskope kao i kolumnu Bapski kutak u kojoj su predviđali sve događaje koje će se dogoditi vezano za naše Sveučilište, društveni život studenata ili promjene na poslovnoj sceni u Hrvatskoj i šire.

100/24 | 05/2019

Manager

35

EU KARIJERE: TEA BABIĆ

Mogućnosti za drukčiji osobni i profesionalni razvoj Ambasadorica EU karijera za Sveučilište u Zagrebu izabrana od strane Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO) je Tea Babić. Studentica pravnog studija na Pravnom fakultetu kao zadatak ima promovirati mogućnosti stažiranja i zapošljavanja u institucijama Europske unije.

Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

pratiti na profilima EU Careers Croatia na društvenim mrežama.

Program ambasadora EU karijera EPSO provodi diljem Europske unije na različitim sveučilištima, a za cilj imaju informirati što više studenata, a posredno i ostalih koji su zainteresirani o mogućnostima razvoja karijere u EU. Kao institucija koja provodi selekcijski postupak, EPSO kroz program ambasadora želi olakšati proces prijave svima onima koji se odluče na rad u EU.

Konkurencija postoji svugdje i ne smatram to lošim, ako želite nešto onda se za to morate i potruditi. „Proces prijave za EU ambasadora sastoji se od dvije faze. Prvi dio uključuje ispunjavanje online prijavnice u kojoj se navodi motivacija za sudjelovanje i dosadašnje iskustvo. Drugi dio sastoji se od online intervjua u kojemu se prijavitelj dodatno predstavlja, a onda predstavlja ideje i plan promoviranja EU karijera. Vjerujem da je moje dosadašnje iskustvo koje sam stekla radom u različitim organizacijama, osnivanjem vlastite udruge, kao i članstvom u Studentskom zboru Pravnog fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu doprinijelo mojem izboru.”, govori Tea. Prije službenog početka mandata i rada u svojstvu ambasadora EU karijera svi izabrani sudjelovali su na treningu u Bruxellesu gdje su različiti stručnjaci govorili o programu i njegovim ciljevima, načinu promocije putem društvenih mreža i internet stranica i važnosti dobrog javnog nastupa.

Do sada je održano nekoliko radionica na kojima je sudionicima predstavljen EPSO test, faze koje ga čine, potrebna znanja koja se očekuju od pristupnika te koje se vještine testiraju prilikom postupka. U narednim mjesecima se očekuje još radionica, a svi zainteresirani novosti mogu 36

Manager 100/24 | 05/2019

„Većina sudionika na radionicama nije znala puno o EPSO testu ni čemu on služi. Razlog njihovog dolaska bio je upravo interes za radom u EU, ali doista je iznenađujuće vidjeti da jako malo ljudi zna i za EPSO kao instituciju. Smatram da je to tako jer su ljudi vjerojatno u doticaju s brojnim informacijama gdje im je vrlo teško pronaći one koje im zaista trebaju u određenom trenutku.

Kroz radionice nastojim sudionicima dati cjelovit pregled selekcijskog postupka te najvažnije informacije kako bi znali od kuda mogu krenuti.”, rekla je Tea. Osim toga, najveće su brige u početku bile oko prihvaćanja programa u javnosti, odnosno percepcije onoga što Tea radi – dok sve više mladih odlazi iz Hrvatske, ona umjesto da poziva na ostanak daje informacije o mogućnostima zapošljavanja i stažiranja u EU. „Nije me pokolebalo, ali morala sam više puta promisliti kako ću predstaviti program u državi u kojoj sve više mladih odlazi. No, ja to više volim promatrati kroz prizmu da mladim ljudima predstavljam mogućnosti za drukčiji osobni i profesionalni razvoj. Teško je naći posao kao što je onaj u institucijama EU – multikulturalnost, dinamičnost, svakodnevni izazovi i međunarodno radno okruženje nisu nešto što se nalazi na svim poslovima, a rad u institucijama EU nudi upravo to. Na kraju, danas je puno mogućnosti koje se nude mladim ljudima i na njima je da izaberu put koji je najbolji za njih.”, obrazložila je Tea.

Kroz radionice nastojim sudionicima dati cjelovit pregled selekcijskog postupka te najvažnije informacije kako bi znali od kuda mogu krenuti.

S obzirom na to da je Tea reizabrana na funkciji ambasadora EU karijera, ima brojne planove za razvoj programa i u idućoj akademskoj godini, a ono što želi postići je micanje barijera straha koje stoje pred mladim ljudima koji imaju interes za rad u EU. Smatra da unatoč velikoj konkurenciji ne treba posustati. „Konkurencija postoji svugdje i ne smatram to lošim, ako želite nešto onda se za to morate i potruditi. Isto vrijedi i za polaganje EPSO testa, uz dobru i pravovremenu pripremu, teško da će rezultati izostati.”, zaključila je.

ERASMUS+ VS. CEEPUS

Najbolje od studiranja Studiranje je jedan od najljepših perioda u životu čovjeka. Vrijeme je to kada se upoznaju novi ljudi, stvaraju nova prijateljstva i uspomene kojih se rado prisjećamo. Osim toga, studentsko doba poznato je kao vrijeme putovanja, posjećivanja novih mjesta i otkrivanja raznih kultura. Jedan od razloga zašto je to tako je mogućnost studiranja u inozemstvu. U Hrvatskoj postoje dva izvrsna programa koja to omogućavaju.

Piše: Lara Lender Kontakt: lara.lender@hsa.hr

Erasmus+ Erasmus+ program je koji je namijenjen razmjeni studenata u Europskoj uniji i izvan nje. To je novija poboljšana verzija Erasmus (EuRopean community Action Scheme for the Mobility of University Students) programa koji je osnovan 1987. godine kako bi omogućio mobilnost studenata diljem Europske unije. Erasmus+ uveden je 2014. godine s ciljem poboljšanja postojećeg programa. Zamišljen je tako da zamijeni sedam postojećih programa: Program cjeloživotnog učenja (uključujući potprograme Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius te Grundtvig), Mladi na djelu i pet programa međunarodne suradnje kao što su Erasmus Mundus, Alfa, Edulnik, Tempus te program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima. Cilj ovog programa jest obuhvatiti sve europske i međunarodne programe koji u sebi sadrže programe edukacije i obrazovanja, programe namijenjene mlađoj populaciji te, po prvi put u povijesti, obuhvaća i programe sportskih karakteristika. Sudjelovati mogu studenti upisani na visoka učilišta čija je diploma priznata kvalifikacijom tercijarne razine.

Razdoblje studiranja u inozemstvu može trajati najmanje tri mjeseca, a najviše dvanaest mjeseci u jednom ciklusu studiranja (ciklus studiranja je termin koji se odnosi na podjelu na preddiplomski, diplomski i doktorski studij). To se ne odnosi na studente medicine i arhitekture čiji je boravak u inozemstvu produžen na 24 mjeseca jer se njihovi fakulteti ne dijele na preddiplomski i diplomski studij. Kada je riječ o financijskoj potpori, studenti koji su se prijavili za razmjenu primaju bespovratna sredstva iz programa Erasmus+ kako bi lakše pokrili troškove života u inozemstvu i troškove putovanja. Iznos subvencije ovisi o udaljenosti između zemlje u koju se putuje i domovine, razlici u troškovima života u tim zemljama, dostupnosti drugih stipendija i broju studenata koji se prijavljuju za istu stipendiju. Prijave se mogu izvršiti putem međunarodnog ureda ili ureda Erasmus+ na matičnom visokom učilištu u predviđenim rokovima.

CEEPUS Drugi program koji omogućuje studentsku razmjenu jest CEEPUS (Central European Exchange Programme for University Studies/Srednjoeuropski program sveučilišne razmjene). CEEPUS je program namijenjen za akademsku razmjenu profesora i studenata na području srednje i istočne Europe. Utemeljen je u Budimpešti 1993. godine, a Hrvatska mu se pridružila 1995. Godine. Uz Hrvatsku, u programu sudjeluju i sljedeće države: Albanija, Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. Ono što je posebno kod ovog međunarodnog programa jest činjenica da svaka primateljica plaća troškove svoje kvote razmjene, odnosno studenti su oslobođeni plaćanja školarine, a stipendije su prilagođene uvjetima života u toj zemlji, uključujući novac za smještaj, prehranu i “džeparac“. Prijave se vrše elektroničkim putem na službenim stranicama CEEPUS programa, a stipendije su često veće nego one u Erasmus+ programu.

Bez obzira na to koji program odabrali, nećete pogriješiti.

Sudeći po prijašnjim iskustvima, studentske razmjene su zaista vrijedne, otkrivaju nove prilike, šire vidike, stvaraju nova prijateljstva, potiču kreativnost i snalažljivost. Osim toga, činjenica je da studenti koji su bili na razmjenama imaju čak 70 posto veće šanse za zapošljavanje nakon završetka fakulteta od svojih kolega. Ne propustite priliku, odvažite se i pripremite unaprijed za prijavu na natječaje te iskoriste ono najbolje od studiranja.

100/24 | 05/2019

Manager

37

INTERNATIONAL WEEK LUND

Za vrijeme večere ne vodiš razgovor, već pjevaš!

Do daleke Švedske krenuo sam autobusom relacije Zagreb – Beč. U Beču me dočekao prijatelj Robi s kojim sam popio kavu i iskoristio slobodno vrijeme do leta. Zanimljiva priča desila se već u vožnji metroom, upoznavši stariji bračni par iz Londona. Budući da je ovo moje prvo samostalno putovanje, nisam bio siguran kako ide cijeli protokol na aerodromu, a Britanci su se ponudili za pomoć jer su na kraju i oni putovali skroz do Kopenhagena. Kroz razgovor sam spomenuo Hrvatsku, a oni su – oduševljeni fotografijama – odlučili ovo ljeto posjetiti našu obalu. Let je prošao super, a do Lunda sam dalje putovao metroom.

Piše: Vanja Biser Kontakt: vanja.biser@hsa.hr

Šveđani su nas doista srdačno dočekali. Budući da nismo svi u isto vrijeme stigli, od 16 sati nadalje smo roštiljali i čekali da se svi međunarodni studenti okupe. Umorni od puta, navečer smo išli ranije spavati kako bismo bili spremni za nadolazeće dane.

“Sittning” predstavlja druženje uz večeru popraćeno degustacijom tradicionalnih jela, pjevanjem švedskih pjesama i slično.

Studentska udruga koja je i organizirala International Week, u sklopu fakulteta posjeduje i kuću, poznatiju pod imenom Skanis. Pravo korištenja imaju samo članovi udruge te je koriste za učenje, rad na projektima, ali i organiziranje zabava.

Mi smo također u njoj provodili određeno vrijeme, a nakon drugog dana u planu je bio “sittning”. Nisam znao o čemu je riječ, osim da se aktivnost odvija u Skanisu. Naime, “sittning” predstavlja druženje uz večeru popraćeno degustacijom tradicionalnih jela, pjevanjem švedskih pjesama i slično. Na prvu mi je bilo neobično, ali mi se jako svidjelo jer još nikad nisam večerao u takvom okruženju.

Lund, kao jedan od najstarijih švedskih gradova, doista zrači posebnom energijom. Površinom nije velik i djeluje kao da si cijelo vrijeme u centru nekog grada. Većina stanovnika su studenti, a studentski domovi su oslovljeni s „Nation“ ovisno iz kojeg djela Švedske dolaze. U svakom domu se nalazi i klub – možeš li poželjeti više za vrijeme studentskih dana?

Vlakom smo putovali do Kopenhagena, a čim smo stigli dočekali su nas “izazovi”. Neki od zadataka koje sam ja imao je pitati osobu na ulici da mi posudi bicikl i pantomimom kupiti žvakaće gume. Moram priznati da sam od kupnji žvakaćih guma odustao jer mi je bilo neugodno, a time sam izgubio bodove i nisam mogao odnijeti titulu pobjednika igre. Nakon ručka, druženje se nastavilo u obližnjem kafiću, a upoznali su nas Lambom – dok svi za stolom plešu i pjevaju, ti se moraš ustati i “eksat” određeno alkoholno piće.

Posjetili smo i Skanör, gradić na južnoj obali Švedske, gdje smo prespavali u kući koja je u vlasništvu Sveučilišta. Budući da smo svi bili na okupu, aktivnosti su bile zamišljene kako bi se svi još bolje upoznali. Toliko različitih kultura na jednom mjestu, a većina nas potpunih stranaca. Nakon tih tjedan dana stvarno smo se povezali i mogu slobodno reći kako sam upoznao ljude koji su mi postali prijatelji te smo i dalje u kontaktu.

38

Manager 100/24 | 05/2019

STUDENTSKE UDRUGE

Ekonomska klinika

Ekonomska klinika je relativno mlada studentska udruga koja djeluje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od ožujka 2015. godine. Kada se Kliničari ne bave ekonomskim savjetovanjem građana, mladih poduzetnika, socijalnih poduzetnika te neprofitnih organizacija, oni organiziraju različite edukativne i zabavne projekte. Tim projektima Kliničari žele povećati ekonomsku i financijsku pismenost građana Republike Hrvatske, ukazati na važnost poduzetništva za jedno gospodarstvo te povećati broj poduzetnika u Hrvatskoj. Do sada je uspješno riješeno preko 250 slučajeva, a u nastavku možete pročitati više o nekim projektima.

Programi za poticanje poduzetništva u Ekonomskoj klinici su: „Poduzetnički sprint“ i „Poduzetnik budućnosti“.

Poduzetnički sprint je jednotjedni program gdje se kroz timski rad i metodologiju design thinkinga radi od početne ideje do startupa. Program je namijenjen mladima koji tek izlaze s fakulteta i nezaposlenima koji su mlađi od 30 godina.

Poduzetnik budućnosti je dvomjesečni program gdje se kroz neformalna druženja sa srednjoškolcima želi potaknuti baš tu skupinu da već u srednjoj školi sebe vide kao poduzetnika.

sudionike s mogućnošću rada u institucijama Europske unije.

Svečani završetak dvodnevne konferencije, i prezentacija same konferencije pred studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, održao se 26. travnja u suradnji s Debatnim klubom. Na samom je kraju predsjednica održala motivirajući govor.

Pozvala je sve mlade na proaktivnost, marljivi rad te ostanak u Hrvatskoj. Naglasila je i važnost glasanja na nadolazećim europskim izborima čime je zaključena konferencija.

Kliničari su nedavno predstavili i novi projekt pod nazivom „Kino na EFZG-u“. Cilj je kroz zanimljive filmske projekcije u ugodnoj i neformalnoj atmosferi studentima približiti ekonomsku teoriju i pojmove koji se inače obrađuju u sklopu kolegija na EFZG-u, a koje studenti nisu razumjeli, nisu stigli malo više proučiti ili još nisu čuli za njih. Prije samih projekcija filma, renomirani stručnjaci daju refleksiju na film iz vlastitog iskustva, odnosno komentiraju temu i događaje u filmu te rješavaju sve eventualne nedoumice!

Za povećanje financijske pismenosti, Kliničari su osmislili dva projekta: „Financijska pismenost osnovnoškolaca“ i „Osobne financije“. Financijska pismenost osnovnoškolaca je projekt u kojem se kroz predavanja u zagrebačkim osnovnim školama želi učenicima drugih i trećih razreda prenijeti osnovno znanje o osobnim financijama dok je projekt Osobne financije namijenjen nešto starijima s istim ciljem educiranja o osnovnim pojmovima financijske pismenosti te upravljanju vlastitim osobnim financijama.

Još neki od stalnih projekata su i „Akademija za OPG“ i „Meet Up“, a nedavno je održana konferencija „Moj glas u EU“ uz podršku Ministarstva vanjskih i europskih poslova te pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Cilj konferencije je bio uključivanje šire javnosti u raspravu o EU te ulozi Hrvatske u EU. U sklopu konferencije bile su održane i dvije radionice. Prvog se dana održala radionica “Financijski turbo” koju je vodio Hrvoje Prpić, gdje je na praktičnim primjerima približio sudionicima radionice svijet startupova iz perspektive poduzetnika, ali i poslovnog anđela. Drugu edukativnu radionicu „Poveži me“ vodila je Tea Babić, ambasadorica EU karijera koja je upoznala 100/24 | 05/2019

Manager

39

KULTURALNI GAFOVI U POSLOVANJU

Specifičnosti tumačenja poruka Svaka zemlja ima nepisana pravila verbalne i neverbalne komunikacije u svojoj kulturi. Vrlo ih je bitno poznavati prilikom razgovora s ljudima čija je kultura različita od naše, a pogotovo prilikom poslovne komunikacije i suradnje u kojoj najmanja sitnica može presuditi poslovanju.

Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

Različita tržišta karakteriziraju različite kulturne specifičnosti s kojima svaki poslovni čovjek treba biti upoznat, kako se njegove poruke ne bi pogrešno protumačile te otežale poslovanje na nekom tržištu. Bilo da se radi o izrazima, gestama, držanju ili rukovanju, vrlo je važno biti upoznat sa svim posebnostima jer ono što je nama normalno i sasvim prihvatljivo – nekima nije.

Bilo da se radi o izrazima, gestama, držanju ili rukovanju, vrlo je važno biti upoznat sa svim posebnostima jer ono što je nama normalno i sasvim prihvatljivo – nekima nije.

Dodirivanje, udaljenost i položaj tijela U SAD-u je dopušteno osobama na višim hijerarhijskim pozicijama tijekom razgovora dodirnuti osobu na nižim pozicijama, no nikako i obrnuto. Također, neprimjerenim se smatra i rukovanje na početku sastanka jer je to znak da su pregovori završili, a u zemljama jugoistočne Azije dodir se kod pozdravljanja u potpunosti izbjegava.

Ljudi iz različitih kultura imaju različite tolerancije za fizičke udaljenosti među ljudima. U bliskoistočnim zemljama ljudi vole stajati blizu jedni drugima, a u nekim drugim kulturama to može djelovati zastrašujuće.

Kontakt očima, geste i pokreti U zapadnim kulturama, poput Europe i SAD-a, tijekom poslovnih pregovora uobičajeno je gledanje druge osobe u oči, a izbjegavanje pogleda često se tumači kao nepovjerenje i nedostatak interesa. Međutim, kod nekih kultura to nije slučaj. Tako je kod Japanaca, ljudi s Kariba i iz Latinske Amerike izbjegavanje kontakta očima i gledanje dolje za vrijeme komunikacije znak poštovanja. Također, u Africi se gledanje u oči osobe višeg statusa smatra nepoštivanjem.

U Indiji se kontakt očima izbjegava između osoba različite socioekonomske moći, dok se u Egiptu izbjegava kontakt očima između žena i muškaraca.

Gesta poput formiranja slova “o” prstima može se različito tumačiti u različitim kulturama. U nekim se zemljama smatra kao znak za “OK”, dok je u drugima zamjena za srednji prst.

U Japanu je to znak za novac, a u Francuskoj i Belgiji za nulu.

Pucketanje prstima može se smatrati kao privlačenje pažnje na sebe, dok se drugdje smatra kao gesta nepoštovanja ili uvrede. Također je uvredljivo pokazivanje stopala u pojedinim zemljama Bliskog istoka. Pokazivanje jezika je u većini zemalja znak za ruganje, dok je u Polineziji to znak za pozdrav. U Španjolskoj je nepristojno očekivati točnost s obzirom na to da Španjolci kasne 20 do 30 minuta, a u Japanu se očekuje donošenje malog poklona poslovnom partneru.

40

Manager 100/24 | 05/2019

Naklon pokazuje i podrazumijeva društveni status i rangiranje.

Tako će se u Japanu duboki naklon tumačiti kao znak poštovanja te osoba niže hijerarhijske razine prva započinje naklon. Također, naklon osobe na nižoj hijerarhijskoj razini mora biti dublji od osobe na višoj razini koja će odlučiti o tome kada naklon završava. Tajlanđani prilikom naklona spoje obje ruke kao da se mole, a što su spojene ruke bliže glavi to je odraz većeg poštovanja. U Indiji se također ruke spoje, ali vrhovi prstiju na ruci prilikom naklona dodiruju bradu. Različito će se u kulturama tumačiti i položaj sjedenja.

Dok je s jedne strane u SAD-u dozvoljeno i nešto ležernije i opuštenije sjedenje, u Njemačkoj i Švedskoj ostavlja dojam lošeg poslovnog ponašanja. Dodatno, u zemljama Saudijske Arabije, Egipta, Singapura i Tajlanda nije dozvoljen muški stil sjedenja s prekriženim nogama jer se pri tome vide cipele, a za njih je to uvreda. Naime, ljudi na Tajlandu vjeruju da stopala imaju posebno značenje pa ne samo da izbjegavaju gaženje drugih nego i izbjegavaju pokazivanje stopala drugima.

INTROVERTI VS. EKSTROVERTI

Omiljeni ekstroverti i neshvaćeni introverti Različite osobine ličnosti, odnosno introverti i ekstroverti, razlikuju se po tome otkuda crpe svoju energiju, a ne po socijalnim vještinama. Introverti energiju crpe iz vremena provedenog sa samim sobom, dok ekstrovertima društvo daje dnevnu dozu energije.

Piše: Katarina Radić Kontakt: katarina.radic@hsa.hr

Introverti Introverti se osjećaju preopterećeno i iscrpljeno provodeći previše vremena s drugima, osjećaju potrebu za samoćom te im nije nužno da budu u društvu drugih kako bi uživali. Biti introvertiran ne znači biti sramežljiv ili se ne baviti uzbudljivim aktivnostima. Mnogi su introverti doista društveni, ali određeno vrijeme, nakon čega se moraju povući. Skloniji su analitičkom prosuđivanju, osluškivanju i promišljanju na temelju promatranja okruženja te imaju razvijen osjećaj za empatiju. Nadareni su za poslove poput kreativnog pisanja, istraživanja i analitike.

Osobine ličnosti koje imaju introverti i ekstroverti ne bi trebale biti ograničavajući čimbenik jer se treningom i edukacijom svaki nedostatak može umanjiti.

Ekstroverti Ekstroverti su obično puni energije kad su okruženi ljudima. U društvu se osjećaju sretno, dok im samostalne aktivnosti ne predstavljaju ugodu. Oni uživaju kad su u centru pozornosti.

Osvajaju svojim šarmom, komunikativnošću i karizmom, često su impulzivni, skloni natjecanju i preuzimanju rizika.

Dobro se snalaze u poslovima u kojima je potrebna interakcija s drugima, poput odnosa s javnošću gdje su potrebne dobre komunikacijske vještine i vještine javnog nastupa. Ne vole biti igrači u pozadini, već vole biti javno izloženi.

Prednosti i nedostaci Introvertiranost se nerijetko smatra osobinom drugog reda jer se povezuje s osjetljivošću i sramežljivošću. Ekstrovertiranost je iznimno privlačna osobnost te je svijet vrlo dobro strukturiran za ovaj tip osobnosti. Prilikom javnog nastupa introverti, zbog svoje suzdržanosti i mirnoće, nemaju prednost u odnosu na ekstroverte kod stvaranja prvog dojma, no ako su stručnjaci publiku mogu osvojiti argumentima i znanjem. Ekstroverti

dobro funkcioniraju u timovima, ali ponekad izražavaju svoja mišljenja na dominantan i agresivan način te obično izazivaju više sukoba.

Različiti pristupi poslu Ekstroverti posao obavljaju brzo, više zadataka odrađuju odjednom, lako donose odluke te znaju riskirati. Briljiraju na sastancima jer se ne ustručavaju reći svoje mišljenje pa su zbog svojih dominantnih osobina često oni koji se dobrovoljno javljaju i preuzimaju inicijativu. Ekstroverte često motivira ego i želja za pozornošću te preferiraju natjecateljske aktivnosti.

Introverti posao obavljaju sporije jer se na svaki zadatak usredotočuju punom koncentracijom. Većini bogatstvo i slava nije prioritet. Novija istraživanja pokazuju kako su introverti odlični poduzetnici i vođe zbog karakteristika poput sposobnosti za fokus, mirnoće te uravnoteženog i kritičkog mišljenja. Oprezni su i temeljito promišljaju, stoga ne donose nagle i nepromišljene odluke.

Ekstroverti preferiraju razgovor licem u lice ili preko telefona, dok introverti više vole komunikaciju pisanim putem. Za introverte su prekidi u poslu često iritantni, dok ekstroverti uživaju u pauziranju.

Današnji trendovi Društvo prilično cijeni ekstrovertiranost te je rad u skupinama uobičajen na radnim mjestima i u školama, što je zasnovano na ideji da kreativnost potječe iz društvenih okruženja. Većina poslodavaca želi da njihovi zaposlenici rade u timovima ili otvorenim uredima. Često za napredak u karijeri nije dovoljno pokazati svoje vještine, već treba znati i kako promovirati sebe te kako se istaknuti i nametnuti. Osobine ličnosti koje imaju introverti i ekstroverti ne bi trebale biti ograničavajući čimbenik jer se treningom i edukacijom svaki nedostatak može umanjiti.

100/24 | 05/2019

Manager

41

MOBING

Zlostavljanje na radnom mjestu i pravna regulativa mobinga Iako se danas sve više piše i javno govori o tom problemu, pa su osnovane i udruge za borbu protiv mobinga, zakonodavstvo većine zemalja vrlo oskudno i neodređeno rješava, odnosno ne rješava problem, jer je najčešće obaveza poslodavca da brine o zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja na radu, dostojanstvu radnika i zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

pisanih ili usmenih prijetnji, maltretiranje telefonskim pozivima, širenje glasina, oduzimanje svih zadataka na radnom mjestu tako da žrtva ni sama ne može osmisliti radni dan, dodjeljivanje besmislenih zadataka ili zadataka koji su previše ispod razine stručnog znanja i kvalifikacija, postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti i slično.

S pojmom mobing sve češće se susrećemo u svakodnevnom životu, ali u našem pravnom sustavu nažalost još nije u potpunosti prepoznat ni reguliran. Smatra se da je mobing oblik ponašanja na radnome mjestu u kojemu pojedinac ili skupina osoba sustavno, tijekom duljeg vremena, psihički zlostavlja drugu osobu s ciljem ugrožavanja ljudskog dostojanstva, integriteta, ugleda i časti.

Kao posljedice vršenja takvog pritiska, kod osobe se mogu razviti duševne smetnje, osjećaj bezvrijednosti koji se proteže i na privatnu razinu, osjećaj bespomoćnosti i straha koji je prisutan na dnevnoj bazi, bolovanja te napuštanje radnog mjesta. Osim što u potpunosti smanjuje radni učinak, mobing najčešće dovodi osobu do određene granice kad, zbog straha od gubitka radnog mjesta, osoba svjesno prihvaća manipulaciju kao nešto što je srodno radnom mjestu, radnim zadatcima i čemu se ne može oduprijeti.

Smatra se da je mobing oblik ponašanja na radnome mjestu u kojemu pojedinac ili skupina osoba sustavno, tijekom duljeg vremena, psihički zlostavlja drugu osobu s ciljem ugrožavanja ljudskog dostojanstva, integriteta, ugleda i časti.

Pravno pitanje Može li se osoba izložena mobingu zaštititi i na koji način?

Odgovor na ovo pitanje vrlo je kompliciran i složen, no ipak potvrdan. Naime, postoji razlika između situacije u kojoj se uznemiravajuće ponašanje poslodavca temelji na nekoj od zabranjenih diskriminatornih osnova i situacije u kojoj se takvo ponašanje ne temelji ni na jednoj od tih osnova.

Kako prepoznati mobing na poslu?

Bitno je razlikovati mobing od bullyinga. Bullying podrazumijeva izražene snažne elemente agresivnog ponašanja, uključujući i fizičko nasilje. Mobing karakterizira niz uvreda na osobnoj ili profesionalnoj razini od strane nadređene ili neposredno nadređene osobe, a često i od strane osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, dakle kolega. Najčešće je to vrijeđanje pogrdnim imenima i podizanje glasa, omalovažavanje, vršenje pritiska na ostale zaposlene, prokazivanje grešaka u radu zaposlenog te određivanje zadataka za koje se zna da osoba ne može izvršiti. Nadalje, tu je i kontinuirano prekidanje u obavljanju posla, upućivanje 42

Manager 100/24 | 05/2019

Ako se ponašanje poslodavca temelji na bilo kojoj od zabranjenih diskriminatornih osnova, ono može predstavljati neki od oblika diskriminacije te se zaštita može tražiti u postupku u kojem se o tome odlučuje kao glavnom pitanju, stoga se zaštita traži posebnom tužbom za zaštitu od diskriminacije.

No, što ako se uznemiravanje, odnosno zlostavljanje koje proživljavate, ne temelji ni na jednoj od zabranjenih, takozvanih diskriminatornih osnova? Što ako uznemiravanje proživljavate bez ikakvih konkretnih razloga, možda samo na temelju nesimpatičnosti? Tada nailazimo na problem jer je u pravnoj teoriji zastupljeno da se ne može primjenjivati zaštita koja je propisana za slučaj diskriminacije ako ne postoji diskriminatorna osnova.

RAVNOTEŽA PRIVATNOG I POSLOVNOG ŽIVOTA

Kako uskladiti privatan i poslovni život?

Nemogućnost usklađivanja privatnog i poslovnog života, nesklad između uvjeta napredovanja i svakodnevnih obiteljskih obveza, negativan populacijski trend zbog pada nataliteta i odljeva mozgova, stereotipi o muškim i ženskim ulogama na poslu i u obitelji, te podzastupljenost žena na vodećim pozicijama samo su neki od brojnih izazova s kojima se svakodnevno susrećemo.

Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

Mnogima od nas najveći je izazov kako uspostaviti ravnotežu između obitelji, prijatelja i karijere. Budući da je vrijeme dragocjeno, uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života itekako predstavlja izazov.

Uz malo organizacije i postavljanja prioriteta možemo iskoristiti svoje vrijeme što je bolje moguće. Uspješnije poslovanje, zadržavanje i razumijevanje talenta, bolja i veća angažiranost oko posla kod kuće i na radnom mjestu bitni su za postizanje ciljeva i uspostavljanje sklada između poslovnih obveza i privatnog života.

Organizacijske vrijednosti vezane uz radno vrijeme, intenzitet i fleksibilnost rada Organizacije s organizacijskom kulturom koja razumije i potiče ravnotežu žele privući i zadržati najbolje ljude te biti odgovorne prema njima i njihovim obiteljima, jer znaju da će tako dobiti maksimalno angažirane zaposlene, a time i veću produktivnost. Naglasak je na stvaranju radnog okruženja otvorene komunikacije, gdje je zaposleniku pružena mogućnost na nepuno ili klizno radno vrijeme. Još jedan od načina je rad u timovima koji omogućuju fleksibilnost jer članovi tima mogu odraditi dio posla umjesto pojedinca, u slučaju da on ima potrebe za slobodnim vremenom zbog obavljanja privatnih obveza. Posao ne bi trebao biti toliko iscrpljujući, odnosno intenzivan, da nakon posla osoba nema snage obavljati privatne poslove. Stoga, radno vrijeme ne bi trebalo prelaziti četrdeset sati tjedno niti bi poslodavac trebao očekivati da zaposlenik odrađuje poslovne zadatke izvan radnog vremena.

Prioriteti, obitelj, žrtvovanje i pogodnosti

Organizacije s organizacijskom kulturom koja razumije i potiče ravnotežu žele privući i zadržati najbolje ljude te biti odgovorne prema njima i njihovim obiteljima, jer znaju da će tako dobiti maksimalno angažirane zaposlene, a time i veću produktivnost. s time, Zakon o radu propisuje pravo na plaćeni godišnji odmor u punom fondu sati, kao i osiguranje različitih usluga u sklopu poslovnog objekta organizacije, subvencioniranje vrtića, usluge prehrane za djecu u školama i drugo. Svi se žrtvujemo da bismo dobili ono što želimo, a u konačnici je važno kakav će učinak naše odluke ostaviti na nas, našu obitelj, naš privatni i poslovni život.

Brojne su poteškoće na koje roditelji, a posebno majke nailaze na radnom mjestu.

One koje im najteže padaju su nerazumijevanje za privatne obveze i neprilagodljivost sustava skrbi za djecu i starije članove obitelji. Očekivanja okoline često su puna rodnih stereotipa i pitanja njihovih uloga. Zbog toga mlade obrazovane žene gube priliku za razvoj karijere i ostvarenje ranijeg majčinstva, dok očevi sve manje vremena provode s djecom i obitelji. Da bi se to promijenilo, država bi se trebala pobrinuti za pravo na plaćeni roditeljski dopust za oba roditelja, odnosno veća roditeljska prava poput većeg fonda slobodnih sati. U skladu 100/24 | 05/2019

Manager

43

FAKE NEWS

Lažne vijesti sve prisutniji fenomen Fake news ili lažne vijesti nisu novost. Zapravo, zabilježena povijest “ratova dezinformacija” traje još od antičkog Rima. Međutim, suvremena tehnologija pomaže u manipulaciji i izmišljanje sadržaja čini jednostavnijim, a društvene mreže drastično povećavaju laži te im pomažu da se brže šire.

Piše: Lucija Jukić Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr

odabrani sadržaj. Najčešći primjeri clickbait naslova su „Ovome nećete vjerovati”, „Ovo morate vidjeti”, „Ono što se dogodilo sljedeće, šokirat će vas” i slično. Clickbait ima jednostavnu svrhu – privući što više znatiželjnih čitatelja, a time i što veći broj sponzora. Članci s clickbait naslovom vrlo se brzo šire internetom, jer ako je naslov privlačan podijelit ćemo vijest čak i ako znamo da je lažna, te tako i sami širimo dezinformacije.

Lažne vijesti toliko su se proširile svijetom da je krajem 2016. godine Oksfordski rječnik proglasio izraz post-truth međunarodnom riječju godine. U prijevodu postčinjeničan, pridjev post-truth označava okolnosti u kojima objektivne činjenice manje utječu na oblikovanje mišljenja javnosti od ukazivanja na emocije i osobna vjerovanja. Da suvremeno novinarstvo ni kod najuglednijih novinskih kuća nije slobodno od opasnosti stvaranja lažnih vijesti, mogli smo vidjeti i na primjeru Claasa Relotiusa, novinara Der Spiegela, jer je uredništvo tog uglednog njemačkog časopisa moralo u prosincu 2018. godine priznati da su objavili barem 14 reportaža izmišljenog sadržaja, koje je napisao njihov novinar višekratno nagrađivan kao najbolji reporter u Njemačkoj.

Kako prepoznati lažnu vijest Lažna vijest može se prepoznati na mnogo načina. Za početak, provjerite informacije o vlasnicima, autoru teksta i uredništvu. Ako je riječ o pravoj vijesti, moći ćete je pronaći i u drugim sličnim medijima. Također, ako se radi o internetskoj stranici možete provjeriti uvjete korištenja kako biste se uvjerili o kakvoj je vrsti medija riječ.

Kako biste izbjegli “reciklirane” vijesti uvijek provjerite datum i vrijeme kada su objavljene. Lažne vijesti često su samo stare vijesti koje navedu ljude da pomisle kako se to trenutno događa. Još jedan od načina je provjera drugih tekstova istog novinara ili autora jer tako možete otkriti mnogo informacija o vjerodostojnosti teksta.

Lažne vijesti toliko su se proširile svijetom da je krajem 2016. godine Oksfordski rječnik proglasio izraz post-truth međunarodnom riječju godine.

Ono što se dogodilo – sve će vas šokirati Jedno od glavnih obilježja lažnih vijesti leži u samom naslovu – clickbait. Clickbait je metoda u kojoj se nepotpunim opisivanjem događaja u članku čitateljima obećava ekskluzivan ili nesvakidašnji sadržaj. Clickbait naslovi najčešće iskorištavaju ljudsku znatiželju tako što pružaju dovoljno informacija da se potakne znatiželja, ali nedovoljno da se sazna cijela priča dok ne otvorite poveznicu na 44

Manager 100/24 | 05/2019

Uvijek provjerite poveznice jer njihovo izostavljanje, kao i izostavljanje izvora, jasno ukazuje da je vijest lažna. Iako, ova metoda nije uvijek sigurna jer lažni internetski portali često navode velik broj poveznica, koje isto tako prenose lažne informacije. Kako bi potvrdili vijest, takvi portali koriste stare fotografije ili neke pronađene na internetu, a ponekad čak i citiraju lažne izjave te ih pripisuju javnim osobama. Ovakve je stvari lako otkriti i uz pomoć TinEye internetske stranice koja pronalazi sva mjesta na internetu na kojima se ta slika pojavila.

Lažne vijesti najčešće se šire putem društvenih mreža.

Neke stranice dopuštaju čitanje vijesti do kraja samo ako je podijelite. Većina će ljudi podijeliti kako bi zbog znatiželje pročitali kraj, što također može biti jedan od pokazatelja da je vijest lažna.

URBANO VRTLARSTVO

Svjetski trend koji polako kuca i na naša vrata Urbano vrtlarstvo zvuči kao spoj naizgled nespojivog. Kako povezati vrtlarstvo, poljoprivredu i uzgoj biljaka s urbanim sredinama, točnije gradovima?

Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

City farming, odnosno urbano vrtlarstvo, odnosi se na uzgoj biljaka, voća i povrća usred grada u kojem prevladava beton, a ne zemlja i polja koja su prva asocijacija na poljoprivredu.

Vrtovi niču u stanovima, uredima, malim balkonima, pa čak i na terasama zgrada koje su najprostranije, a time i najpogodnije za to.

Svi možemo biti urbani vrtlari, a stvar je u kreativnosti koja će vam pomoći da iskoristite prozorske daske, krovne terase, balkone i zajedničke prostore, kako biste napravili mali zeleni raj koji će vas opuštati.

Zamislite ovo – prostrana urbana oaza betonskih zgrada i modernih nebodera, ali umjesto da sat vremena putujete u prirodu na svjež zrak, nalazite se usred bujnog zelenila koje je neprimjetno integrirano u vašu okolinu, ujedinjujući energiju grada sa svim dobrobitima prirode. Budućnost gradske poljoprivrede izgleda sjajno. S porastom svijesti i pokreta u posljednjih nekoliko godina, broj inovativnih ekološki prihvatljivih projekata zelenih gradova je porastao.

Izvan Europe city farming još je uspješniji. Singapur, Tokio i New York samo su neki od primjera. Brooklyn Grange upravlja najvećim farmama u Americi, smještenim na dva krova u New Yorku, s godišnjom proizvodnjom od preko 22 tisuće kilograma organski uzgojenih proizvoda. Oni također upravljaju pčelinjakom, držeći pčele u više od trideset prirodno upravljanih košnica meda, na krovovima raspršenim po New Yorku. Uz uzgoj i distribuciju svježeg lokalnog povrća i ljekovitog bilja, Brooklyn Grange je i domaćin događanja, obrazovnih programa, a njihove proizvode možete pronaći u nekim od najboljih restorana u New Yorku.

Ono što bi se moglo nazvati prvim svjetskim konceptom velikih farmi je takozvana Pasona zgrada u Tokiju – utočište od 43 tisuće četvornih metara prepuno povrća, riže i voća. To je samoodrživi eko-ured koji kroz jedinstvenu viziju urbane poljoprivrede uspijeva hraniti svoje zaposlenike u vrijeme ručka. Osim aktivnog uključivanja uredskih radnika u procese uzgoja, oni također educiraju novu japansku generaciju poljoprivrednika o proizvodnji hrane.

Urbano vrtlarstvo razlikuje se uglavnom od ruralnog uzgoja zbog nedostatka velikih površina obradivog zemljišta.

Gradska poljoprivreda pomaže smanjiti utjecaj štetnih plinova, brže omogućava svježu hranu na našim tanjurima i ostvaruje učinkovitije korištenje zemljišta i resursa, što je problem s kojim se gusto naseljeni gradovi bore. Svi možemo biti urbani vrtlari, a stvar je u kreativnosti koja će vam pomoći da iskoristite prozorske daske, krovne terase, balkone i zajedničke prostore, kako biste napravili mali zeleni raj koji će vas opuštati.

City farming u svijetu Neke od najpoznatijih prijestolnica Europe imaju brojne razvijene projekte urbanog vrtlarstva. Među njima svakako prednjači London sa svojim projektom Growing underground, u kojem su napušteni bunker iz Drugog svjetskog rata pretvorili u suvremenu farmu na kojoj se proizvodi različito voće i povrće koje se zatim prodaje u prodavaonicama diljem grada. Osim Londona vrlo je popularna i Danska sa svojom krovnom farmom usred glavnog grada na kojoj, osim uzgoja bilja, šeću i pilići, skakuću zečevi, a zuje i pčele. Tako je Danska izvrstan primjer kako skratiti proces od polja do stola i jesti zdravo.

I Berlin ima svoj gradski vrt te taj projekt demonstrira snagu stotine volontera koji su se okupili kako bi napravili pozitivnu promjenu – pretvarajući divovsku urbanu pustoš u Berlinu u mobilnu cvjetajuću oazu sadnjom povrća, ljekovitog bilja i cvijeća. Kafić u vrtu poslužuje svježe ubrane sastojke, gosti uživaju pod krošnjama drveća te potencijalno zaborave da se nalaze u jednom od najživahnijih gradova na svijetu.

100/24 | 05/2019

Manager

45

NOVI OBLIK KORISNIČKE PODRŠKE

Chatbotovi su naša sadašnjost Navikli smo na telefonske razgovore s automatskim odgovorima. Ipak, neobično je kad nam se na Messengeru javi profil čudnog imena i nudi neke proizvode. Ako ste zaintrigirani, nastavite čitati jer ćete saznati s kim se dopisujete kad se ne dopisujete s ljudima i kako su “narasli” chatbotovi.

Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Pojam Chatbota Pojam ChatterBot postoji od 1994. godine kad je Michael Mauldin osmislio prvog verbota nazvanog Julia. Od tada se većini chatova pristupa putem virtualnih asistenata kao što su Google Assistant i Amazon Alexa ili putem aplikacija za razmjenu poruka kao što su Facebook Messenger ili WeChat. Chatboti se mogu koristiti u konverzacijskoj trgovini putem chata, analitici, komunikaciji, podršci korisnicima, dizajnu, alatima za programere, obrazovanju, zabavi, financijama, marketingu, vijestima, shoppingu, te mnogim drugim društvenim, sportskim i putničkim uslugama.

Chatbot – poznat i kao smartbot, talkbot, chatterbot, bot, IM bot, interaktivni agent i razgovorno sučelje – računalni je program ili umjetna inteligencija koja provodi razgovor putem auditivnih ili tekstualnih metoda. Obično se koriste u sustavima dijaloga za različite praktične svrhe, uključujući uslugu korisnicima ili prikupljanje informacija. Neki chatboti koriste sofisticirane sustave za obradu prirodnog jezika, a mnogi jednostavniji pretražuju ključne riječi.

•

53 posto ljudi češće kupuje brendove s kojima ima komunikaciju.

Iako nisu novi poslovni alat, korištenje chatbota svakako je dobilo zamah u posljednjih nekoliko godina. Podaci iz Google Trendsa pokazuju da je u posljednjih pet godina opseg potražnje za chatbotom porastao 19 puta što je pojedincima dovelo veće prihode. Chatbotovi se mogu koristiti u različite svrhe, no njihova osnovna uloga može se podijeliti u četiri dijela. To su odgovaranje na pitanja korisnika, rješavanje pritužbi i problema, pružanje detaljnijeg odgovora na upit i pronalaženje agenta za ljudske usluge.

Uloga Chatbota U novije vrijeme chatbotovi dobivaju sve veću ulogu u korisničkoj podršci pojedinih marki. Vrlo se lako mogu ugraditi u stranice brendova i komunicirati s posjetiteljima stranice ili funkcionirati kao dio društvenih mreža. Jedna od osnovnih prednosti im je što su aktivni od 0 do 24 sata, čime omogućuju pravovremene informacije potencijalnim kupcima.

Funkcioniraju tako da koriste izravne poruke za prikupljanje informacija potrebnih za pružanje učinkovite podrške. Na primjer, kada korisnik dođe na stranicu marke, chatbot mu, najčešće u donjem kutu, postavi pitanje zašto je posjetio stranicu. Chatbotovi time skraćuju posjetiteljima vrijeme pružajući im točno one informacije koje traže. Osim pružanja podrške, istim načinom prikupljaju i podatke o korisnicima.

Chatbotovi smanjuju radno opterećenje i omogućuju zaposlenicima da se usredotoče na druge zadatke.

Rast Chatbota Facebook je nedavno objavio niz podataka koji pokazuju važnost chatbota za poslovanje: •

2 milijarde poruka mjesečno šalje se između ljudi i poduzeća

•

56 posto ljudi radije će poslati poruku nego nazvati službu za korisnike

46

Manager 100/24 | 05/2019

Chatbot interakcija završava pozivom na akciju kada korisnik odgovori na sva pitanja i spreman je za napredak.

Poziv na radnju je gumb koji može biti dio chatbota kako bi korisnike lakše doveli do određenog cilja. Gumbi koji su “poziv na radnju” dovode potrošače do određene kategorije proizvoda ili stranice na web-lokaciji brenda. Stoga, korisnici mogu podijeliti svoje iskustvo s prijateljem na društvenoj mreži ili izravno na stranici za naplatu. Chatbot može biti vrlo vrijedan alat za konverziju ako omogući korisnicima jednostavniji put do odluke o kupnji.

Prema Chatbots Magazinu, ugradnja korisničke podrške u obliku chatbota uštedjela je poduzećima do 30 posto troškova jer omogućuje brzo rješavanje osnovnih korisničkih upita. Osim toga, Juniper Research objavljuje da su upravo chatbotovi odgovorni za poslovnu uštedu od 20 milijuna dolara u 2017. Godini. Oni smanjuju radno opterećenje i omogućuju zaposlenicima da se usredotoče na druge zadatke. Stoga, prije nego se oni usredotoče na vas, bolje je da se informirate o njima.

ZIMSKI SAN KOD LJUDI?

Hibernacija kao rješenje problema Hibernacija, “zimski san”, stanje je organizma pri kojem se metabolizam usporava, potreba za energijom se smanjuje, a tjelesna temperatura pada do razine temperature okoline.

Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

Znanstvenici već godinama rade na tome da ljudsku hibernaciju pretvore u stvarnost, s ciljem da pacijentu omoguće potrebno vrijeme da lijekovi protiv određenih bolesti počnu djelovati.

Tako je, na primjer, s pacijentima kojima se poslije dugog vremena skine gips. Osim toga, čovjeka bi napao i dekubitus – rane zbog dugog ležanja i pritiska na ista mjesta na tijelu.

Također, došlo bi i do dehidracije kada se toliko dugo ne bi unosila tekućina. Čovjek, kao ni većina životinja, ne može preživjeti takvo stanje. Iznimka su medvjedi ili vjeverice, koji zaštitu od nepovoljnih vanjskih utjecaja, hladnoće i nedostatka hrane traže u dubokom, neprekidnom ili periodičnom snu iz kojega se bude više puta tijekom zime.

Hibernacija u astronomske svrhe

Proučavajući zimski san mnogobrojnih životinja, znanstvenici su došli na ideju zimskog sna kod čovjeka. Smatraju da je to uvelike korisno kod teško oboljelih ljudi te kako bi im moglo spasiti živote. Također, hibernacija bi bila povoljno stanje i za astronaute tijekom svemirskih putovanja.

Znanstvenici su prvo eksperimentirali na laboratorijskim štakorima u koje su ubrizgali DADLE – bjelančevinu koja se dobiva iz seruma sisavaca koji spavaju zimski san.

Nakon više od deset godina bavljenja stanjima hibernacije, znanstvenici su pronašli supstanciju koja se pokazala iznenađujuće efikasnom i zasad bezopasnom. DADLE ima komercijalnu uporabu – u bolničkoj se praksi rabi za čuvanje organa za transplantaciju. Nadajući se sličnom djelovanju i kod ljudi, znanstvenici su vrlo optimistični jer su štakori nakon 24 sata laganog buđenja i ubrzavanja metabolizma, nastavili živjeti kao da se ništa nije dogodilo. Jeli su, spavali i razmnožavali se.

Ideja da astronauti za vrijeme višegodišnjih svemirskih putovanja provedu u dubokom snu nije nova. Prednost takva načina putovanja ponajprije bi se ogledala u velikoj uštedi prostora u svemirskim letjelicama. Uspavana posada konzumirala bi manje “goriva”, a i prostor koji je astronautima nužan za kretanje mogao bi biti znatno manji. No, čak i ako se riješi biološka strana hibernacije za svemirske letove, ostaje pitanje tehnike. Jedna od potencijalnih tehnika je izazivanje hipotermije pomoću stroja koji cjevčicama ubacuje hladnu tekućinu kroz nos do baze mozga kako bi se pothlađivanjem usporio metabolizam. Dok traje mirovanje prima se infuzija vodene otopine vitamina, minerala, aminokiselina i ostalih sastojaka potrebnih za održavanje na životu. Spavači bi morali imati pogodno mjesto za spavanje, koje bi zadovoljavalo tjelesne potrebe u vrijeme sna, osiguravalo pravu temperaturu te služilo kao krevet u vrijeme budnoga dijela misije. Činjenica da uspavana posada ne bi mogla reagirati na iznenadne događaje zahtijeva da brod bude toliko automatiziran da se takvi rizici mogu eliminirati.

Hibernacija u zdravstvene svrhe Znanstvenici već godinama rade na tome da ljudsku hibernaciju pretvore u stvarnost, s ciljem da pacijentu omoguće potrebno vrijeme da lijekovi protiv određenih bolesti počnu djelovati, a ponajviše kod osoba oboljelih od tumora u terminalnoj fazi. Ideja je da bi se u hibernaciji rast tumora usporio, možda i zaustavio, pri čemu bi zdrave stanice postale otpornije na zračenja. Mnogi tu ideju smatraju nemogućom jer neke opće poznate činjenice idu u prilog protivnicima. Kada bi čovjek proveo toliko vremena spavajući, mišići bi mu na kraju postali mlitavi i nemoćni.

100/24 | 05/2019

Manager

47

ŽIVOTNE VJEŠTINE KOJE POVEĆAVAJU ŠANSE ZA USPJEH

Vještine koje trebamo stalno razvijati Postoje određene vještine koje treba svatko, ne samo da bi postao uspješan, već i da bi ostao uspješan. Bilo da ste poduzetnik, voditelj poduzeća ili zaposlenik na početnoj razini, postoje određene životne vještine koje neće samo povećati vaše šanse da budete uspješni, nego će vam također pomoći da održite taj uspjeh.

Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

s novim idejama i mogućnostima. Pomažu nam da budemo suosjećajniji i da nađemo svrhu koja je važnija od nas samih. Nitko ne može živjeti bez veze, u izolaciji.

Vjerovanje i međusobno podržavanje unutar cijelog tima vodi ka ostvarivanju zajedničkog cilja poduzeća. Motivirani zaposlenici stječu nove vještine što donosi razne mogućnosti cijelom timu.

Strategija

Upravljanje novcem Novac nikada nije cilj, već samo resurs koji se koristi kako bi se postigli drugi ciljevi i ispunile obveze. Stoga je potrebno znati s novcem, razgovarati o novcu i isplanirati budžet, smanjiti što je više moguće dugove, štedjeti i paziti u što investirati.

Mentalno zdravlje i emocionalne kompetencije Društvo je postalo otvorenije o temama važnosti mentalnog zdravlja, odnosno postalo je prihvatljivo priznati da je mentalno zdravlje nešto na čemu je potrebno raditi.

Osim što se odnosi na dijagnozu duševne bolesti, ono obuhvaća i nedostatak samopouzdanja, paralizu zbog problema i previše negativne samokritike. To ne samo da može drastično utjecati na izvedbu, već može dovesti i do nedostatka zadovoljstva.

Bez obzira na to koliko ste dobro pripremljeni, tijekom života ćete prevladavati brojne prepreke i probleme i upravljati nepredviđenim izazovima.

Upravljanje vremenom Malo ljudi je svjesno koliko je važno upravljanje vremenom. Bez toga se ne može organizirati dan i postići željena ravnoteža između poslovnog i privatnog života.

Učinkovitim upravljanjem vremenom, postaje se uspješniji jer se lakše određuju prioriteti i brže postižu ciljevi. Eliminacija neodlučnosti, smanjenje stresa i dovoljno energije ključ su za obavljanje važnih stvari, to jest obavljanje posla koji zaista volite, što rezultira većom produktivnošću pojedinca.

Odnosi i veze s ljudima upoznaju nas 48

Manager 100/24 | 05/2019

Voditelji se često žale da njihovi zaposlenici ne razmišljaju, odnosno ne rade dovoljno strateški i da im je potreban plan za nepredviđene situacije. Analiziranje vještina koje posjeduju članovi tima i upoznavanje s konceptom poslovnog zadatka dovest će očekivanja unutar realnih okvira.

Vještine rješavanja problema Bez obzira na to koliko ste dobro pripremljeni, tijekom života ćete prevladavati brojne prepreke i probleme i upravljati nepredviđenim izazovima. Osnovne vještine koje ljudima trebaju za uspjeh u poslu nazivamo soft skills. Predstavljaju vještine koje određuju osobnost i sposobnost rješavanja zahtjevnih poslovnih problema i zadataka. Biti fleksibilan, pomicati svoje granice i razmišljati izvan vlastitih okvira, velik je dio uspješnog rješavanja problema.

Sposobnosti izgradnje tima Za uspješan rad u timu važno je usavršavanje sposobnosti suradnje s drugima, kao što su davanje i prihvaćanje povratnih informacija te spremnost na nove zadatke.

Snažne vještine delegiranja omogućavaju podjelu zadataka i lakše objašnjavanje očekivanog. Nisu svi ljudi isti, stoga korištenje snažno izraženih osobina pojedinih članova tima i njihovih vještina može samo pridonijeti ukupnoj kvaliteti odrađenog zadatka. Očekivanja da djelatnici ulažu u sebe i članove tima ne samo da je odlika kvalitetnog poslodavca i zaposlenika nego i obveza. Usudite se odvojiti dio sredstava za učenje vještina koje će vam osim profita, povećati i kvalitetu privatnog i poslovnog života.

INTERVJU: TARRA BEZJAK

Od odgojiteljice do krojačice Povodom osnivanja brenda Mana’o, razgovarali smo s vlasnicom, dvadesetčetverogodišnjom Tarrom Bezjak.

Piše: Lara Lender Kontakt: lara.lender@hsa.hr

Manager: Prije svega, iskrene čestitke na pokretanju vlastitog brenda! Možete li nam reći kako je došlo do toga?

Puno hvala! Iskreno, ni sama ne znam kako se ovo dogodilo.

Oduvijek sam imala želju naučiti šivati, ali uz fakultetske i sportske obaveze, jednostavno nisam imala vremena. Tek nakon preseljenja u Poljsku, uhvatila sam nešto više vremena za ostvarivanje svoje želje. Počela sam gledati videozapise na internetu u kojima je u nekoliko koraka bilo objašnjeno šivanje. Sjela sam za šivaću mašinu i ponavljala prikazane korake. To je postao moj omiljeni hobi, koji je sad prerastao u posao.

Oduvijek sam imala želju naučiti šivati, ali uz fakultetske i sportske obaveze, jednostavno nisam imala vremena.

Manager: S obzirom na to da ste samouki, je li bilo teško “pohvatati” sve korake?

Da, nisam pohađala nikakav krojački tečaj. Isprva je stvarno bilo teško, šavovi su bili nepravilni, često mi se događalo da je jedna strana duža od druge ili da napravim ruksak do kraja pa shvatim da sam zaboravila staviti zakovice za špage. Bilo je svega, ali s vremenom sam postajala sve bolja, šavovi su postali pravilni, strane su se ujednačile, a zakovice više nisam zaboravljala.

Manager: Spomenuli ste ruksake – izrađujete li samo njih ili još nešto?

U početku sam šivala i haljine, suknjice i slično, ali mi se izrada ruksaka najviše svidjela. Budući da sam po struci magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, opredijelila sam se za izradu dječjih ruksaka. Smatram da za njih imam najviše ideja, a volim ih oblikovati po dječjim željama i ukrašavati omiljenim likovima iz crtića – sve kako bi se djeci što više svidjeli. Za sada mi ide jako dobro u pogađanju dječjih ukusa, što je vidljivo iz povratnih informacija koje dobivam od njihovih roditelja. S radošću nose svoje ruksake u vrtić, školu, čak i na treninge.

Manager: Šijete li samo ruksake za djecu ili i za odrasle?

Prvenstveno mi je cilj bio šiti ruksake isključivo za djecu jer, kako sam spomenula, to je poveznica s mojom strukom.

Međutim, u posljednje vrijeme javlja mi se popriličan broj djevojaka sa željom da i njima izradim ruksake. Takve ponude se ne odbijaju, tako da sad šijem za sve. Rekla bih čak da su upiti tih djevojaka jedan od razloga zašto ovaj hobi pretvaram u posao. Ulili su mi vjeru da je ono što činim ispravno i da se ljudima sviđa te da postoji mogućnost da to pretvorim u nešto veće. Zbog njih sam se odvažila na sljedeći korak i mislim da nisam pogriješila.

Manager: Na početku razgovora spomenuli ste preseljenje u Poljsku. Je li to bilo „trbuhom za kruhom“ kao većina mladih danas?

Trenutno, jedino mjesto gdje su izloženi moji radovi jest moj Instagram profil (tarrabezjak), a narudžbe primam putem opcije direct message.

Prije bih rekla da je bilo „trbuhom za ljubavi“ (haha). Moj dečko se zbog rukometne karijere morao preseliti u Poljsku pa mi je, s obzirom na dugogodišnju vezu, bio logičan slijed da nakon završenog stažiranja u Zagrebu, doselim kod njega. Živimo u Plocku, oboje treniramo rukomet i zadovoljni smo svojim životima. I u Hrvatskoj sam se aktivno bavila rukometom, čak 16 godina, tako da sam čim sam doselila u Poljsku potražila rukometni klub te nastavila igrati.

Manager: I za kraj, možete li reći našim čitateljima gdje mogu vidjeti Vaš rad i naručiti ruksake?

Trenutno, jedino mjesto gdje su izloženi moji radovi jest moj Instagram profil (tarrabezjak), a narudžbe primam putem opcije direct message. No, to će se uskoro promijeniti jer je moja web-stranica u izradi. Na njoj će kupci imati mogućnost pregledavanja dosadašnjih radova, slanja upita i vršenja narudžbi.

Manager: Hvala na odvojenom vremenu i sretno u daljnjem poslovanju!

Hvala vama na prilici za predstavljanje brenda Mana’o široj publici.

100/24 | 05/2019

Manager

49

ŽENE U SPORTU IMAJU SVE VAŽNIJU ULOGU

„Trči kao žensko“ mogao bi postati kompliment, a ne uvreda Dok je sport nekada bio rezerviran isključivo za mušku populaciju, danas nije nimalo čudno vidjeti ženu u toj sferi života. Profesionalna sportašica, trenerica, menadžerica, novinarka, samo su neke od uloga u kojima je u današnje vrijeme sasvim normalno vidjeti pripadnicu “ljepšeg spola”.

Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

Položaj žena u sportu svake se godine sve više popravlja, a ako se sjetimo da prije stotinjak godina žene uopće nisu imale pravo nastupa na bilo kakvim sportskim događanjima, neki će reći da smo poprilično napredovali. Među najboljim svjetskim sportašima broj sportašica svakodnevno raste, no zastupljenost ženskog sporta u medijima, kako u Hrvatskoj tako i šire, je poražavajuća.

Od ukupnog broja sportskih vijesti tek 3,76 posto odnosi se na ženski sport.

Žene o kojima se malo govori U Hrvatskoj vjerojatno ne postoji osoba koja nije čula za Janicu Kostelić, Blanku Vlašić ili Sandru Perković, no one su samo neke od brojnih hrvatskih sportašica koje nižu zadivljujuće uspjehe, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Pozornost koju su mediji pokazali za njihove izvanredne rezultate nažalost se nije preslikala na ženski sport u cijelosti. Barbara Matić, Ana Lenard, Mirna Bosak i mnoge druge, za sada možda nepoznate hrvatske sportašice, u svojoj su karijeri do sada osvajale najsjajnija europska i svjetska odličja.

Rijetko se spominju i žene koje nisu isključivo sportašice, ali su svojim zanimanjem uvelike povezane sa sportom. Mila Horvat najpoznatija je hrvatska sportska novinarka, a mnogi će se složiti da svojim profesionalizmom može konkurirati svim muškim kolegama. Jedna od članova stručnog stožera srebrnih hrvatskih Vatrenih upravo je žena. Iva Olivari poznata je kao “mama” naših nogometnih reprezentativaca, a da nema nje, mnogo toga u toj velikoj obitelji zasigurno ne bi tako jednostavno funkcioniralo.

Ne samo da je zastupljenost ženskog sporta u medijima manja nego 1989. godine, već se u ženski sport ulažu i iznimno mali iznosi.

Što su pokazala istraživanja?

Agencija za elektroničke medije provela je 2016. godine analizu sportskih vijesti triju nacionalnih televizija. Rezultati analize pokazali su da se od ukupnog broja sportskih vijesti tek 3,76 posto odnosi na ženski sport. Pohvalna je činjenica da Hrvatski olimpijski odbor uvelike radi na uspostavljanju što veće ravnopravnosti među spolovima u sportu, a sve je počelo već 1996. godine kada je osnovana Komisija za skrb o ženama u sportu, koja je 2015. godine preimenovana u Komisiju za ravnopravnost spolova u sportu.

Preporuke za bolje praćenje ženskog sporta Agencija za elektroničke medije u Zagrebu je predstavila i Preporuke za bolje praćenje ženskog sporta u elektroničkim medijima, želeći naglasiti da se nikome ne može nametnuti količina pokrivanja ženskog sporta u medijima, no malim koracima može se doći do velikih napredaka. „Tijekom tridesetogodišnjeg iskustva u sportskom novinarstvu nisam mogla ne primijetiti i osjetiti na vlastitoj koži koliko je u svim sferama društva, pa tako i u sportu i novinskim redakcijama, tvrdo ukorijenjen diskriminirajući poredak.“, ističe Romana Eibl, jedna od autorica Preporuka.

Ne samo da je zastupljenost ženskog sporta u medijima manja nego 1989. godine, već se u ženski sport ulažu i iznimno mali iznosi. Poznat je tako primjer da klubovi reprezentativki, koje će u lipnju i srpnju ove godine nastupiti na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Francuskoj, od FIFA-e neće primiti apsolutno nikakvu uplatu. Ako se pitate koji je tome razlog, jednostavno je – fond za ženski nogomet uopće ne postoji.

Kako ipak ne bismo završili u negativnom tonu, jedan od pozitivnih primjera je upravo Francuska u kojoj je pokrivenost ženskih nogometnih utakmica posljednjih godina u uzletu.

Naime, od 2012. do danas postotak televizijskih prijenosa koji otpada na ženski sport porastao je s prvotnih 4 posto na trenutnih 20 posto. U Hrvatskoj se također nazire pozitivan trend, a vjerujemo kako će ovom i sličnim inicijativama svijest o smanjenju spolne diskriminacije u sportu biti u porastu.

50

Manager 100/24 | 05/2019

PITANJE „SPORT ILI OBRAZOVANJE“ DANAS SE NE BI TREBALO NI POSTAVLJATI

Profesionalni sport i visoko obrazovanje nisu dva nespojiva pojma Prema Zakonu o sportu, nitko ne može raditi profesionalno u sportu ako nije bar prvostupnik. Mnoge je umirovljene sportaše upravo uvođenje te novine nagnalo da se prihvate knjige, no postoje i vrhunski sportaši kojima visoko obrazovanje dolazi “pod normalno”.

Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

i olakšalo. Iako su te povlastice vidljivije na privatnim fakultetima, mnogi profesionalni sportaši ipak odabiru studiranje na javnim sveučilištima.

Kako to izgleda u praksi Jedan od onih koji je uvidio da fakultetska diploma nije samo beznačajan papir je i Antonio Črnjević, kapetan KK Zabok, kluba koji se natječe u HT Premijer ligi.

Antonio je studirao na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću. „Bilo je naporno, pogotovo zbog obaveza na treninzima koje smo imali svaki dan ujutro i navečer. Zahvalan sam profesorima koji su tolerirali moje izostanke s predavanja zbog treninga i utakmica. Svoj sam studij završio u roku, a mislim da je to za mene kao profesionalnog sportaša velika stvar.“, rekao je Antonio.

Prije četrdesetak godina profesionalno bavljenje sportom gotovo je podrazumijevalo i studiranje. Mnogima je nepoznato da je legenda hrvatske košarke, Dražen Petrović, upisao pravo, njegovi brojni suigrači fakultet su i završili, diplome su primali brojni vaterpolisti, a tko god je bio član Hrvatskog akademskog odbojkaškog kluba Mladost, podrazumijevalo se da je i student na nekom od (zagrebačkih) fakulteta.

Što nakon košarke? Pitanje s kojim se Antonio često susreće bilo je jedno od ključnih pri njegovoj odluci o studiranju. „Razmišljam o tome, bilo mi je dosta važno da imam, barem sad za početak, ajmo to nazvati ‘papir’ s kojim mogu krenuti dalje, i to poslom koji nije vezan uz košarku. Trenerskom poslu mogu se vratiti uvijek.“, kaže kapetan zabočkog prvoligaša.

Novac je privlačniji od diplome

Ovakvi bi primjeri mogli potaknuti brojne profesionalne sportaše da nakon srednje škole odluče nastaviti svoje obrazovanje, ali također je važno osvijestiti mladež koja planira krenuti putem profesionalnog sporta da od samih početaka nauče odgovorno planirati vlastitu budućnost.

Komercijalizacija vrhunskog sporta dovela je do sve manjeg broja vrhunskih sportaša s diplomom. Nogomet, kao najplaćeniji sport na svijetu, u Hrvatskoj je uvijek brojio najmanje akademski obrazovanih sportaša. Unazad nekoliko godina, te zahvaljujući novom Zakonu o sportu prema kojemu nitko ne može profesionalno raditi u sportu ako nije barem prvostupnik, brojni bivši nogometaši upisali su privatne visoke škole, a među njima je i sadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker.

Komercijalizacija vrhunskog sporta dovela je i do sve manjeg broja vrhunskih sportaša s diplomom.

No, i među nogometašima ima iznimaka. Leonard Mesarić, nekadašnji igrač zagrebačkog Dinama i Lokomotive čak je i doktorirao. Možda najaktualniji primjer je Borna Sosa, sada već bivši igrač GNK Dinamo Zagreb, koji je također upisao studij. Neki sportaši svoje su diplome stjecali na uglednim američkim sveučilištima: plivači Kožulj i Draganja studirali su na Berkeleyju, veslač Boraska na Brownu, a zanimljiva je priča Marija Ančića, nekad sedmog tenisača svijeta i studenta Columbije. Nakon stečenog doktorata u New Yorku, radio je za NBA ligu, a danas je zaposlenik jedne od najvećih švicarskih banaka.

Trud i želja vrhunskih sportaša za stjecanjem diplome danas se uvelike cijeni, a tome doprinosi i činjenica da Hrvatski olimpijski odbor radi na osvještavanju akademske zajednice kako bi se profesionalnim sportašima studiranje prilagodilo 100/24 | 05/2019

Manager

51

Tko kaže da ne mogu za 0 kn.

Paket za mlade Za sve tvoje financijske potrebe Zaba ti nudi rješenje bez naknade s kojim dobivaš: • kunski tekući račun s beskontaktnom debitnom karticom Maestro® • kreditnu karticu Mastercard® Student ili go!card Mastercard • on-line bankarstvo putem mobilne aplikacije [m-zaba] • mogućnost podizanja studentskih kredita bez naknade za obradu zahtjeva.

I još hrpu drugih usluga i pogodnosti!

Saznaj više u poslovnici ili na www.zaba.hr.

www.zaba.hr www.tkokaze.hr /ZagrebackaBanka

SA ZABOM MOGU