Manager 99. broj by manager-magazine.hr

MEÄ?UNARODNI BESPLATNI studentski poslovni list, izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; www.manager-magazine.com

MANAGER studentski poslovni list

99/23 | 12/2018 | ISSN 1331-9280

Dragi naši, Stiglo nam je još jedno zimsko izdanje Managera. Sve vas je već zasigurno preplavio božićni duh i čari blagdana. U svoj toj zbrci koju nose pripreme za nadolazeće blagdane, treba zastati na trenutak i opustiti se uz dobro štivo. Upravo zato, predstavljamo vam 99. zimsko izdanje časopisa Manager te se nadamo da će vam novi broj i ovog puta, osim opuštanja, pružiti priliku da saznate i naučite nešto novo. U rubrici Business moći ćete pročitati aktualne novosti, otkriti kako preživjeti prvu godinu poslovanja, saznati što su tehnološki parkovi te kako funkcioniraju, tko su freelanceri i influenceri, isto kao i načine kako postati jedan od njih. Također, otkrit ćemo vam kako zaraditi pomoću korištenja svjetski poznatog kanala YouTube-a, upoznati vas s pojmom GDPR-a, ispričati priču kroz storytelling te donijeti brojne druge zanimljivosti. Ovim putem vas pozivam da prelistate Manager i uživate u nadolazećim blagdanima! Natalija Jelovečki, Urednica rubrike Business Dragi studenti, profesori i svi naši vjerni čitatelji! Pred vama je 99. izdanje, svima već dobro znanog, Studentskog poslovnog lista Manager. Nakon nekoliko mjeseci marljivog rada naše male redakcije, vrijeme je za naše predbožićno izdanje, a u nadolazećoj 2019. godini očekuje nas i jubilarno 100. izdanje Managera. U naše tri rubrike – Business, University i Lounge, očekuje vas puno zanimljivih članaka, a prije rubrika nalazi se dio posvećen Hrvatskoj studentskoj asocijaciji, u kojem možete saznati sve bitne činjenice o udruzi, projektima i suradnjama. U našoj najvećoj rubrici Business očekuje vas pregled poslovnih vijesti, nešto o najuspješnijim hrvatskim startupovima, nekoliko marketinških tema, a dotakli smo se i GDPR-a, online prijevara, tehnoloških parkova te mnogih drugih tema. Rubrika University donosi već tradicionalan pregled vijesti sa Sveučilišta te kroz intervjue predstavlja novog dekana Ekonomskog fakulteta, Katedru za računovodstvo te Ured za savjetovanje i razvoj karijera, a na kraju i studenticu Muzičke akademije. Posljednja, najopuštenija rubrika donosi vrlo zanimljive teme poput burnout sindroma, trendova na društvenim mrežama, ukidanja pomicanja sata, vremena potrebnog za naučiti strani jezik i mnogih drugih. Ovim putem u ime cijele redakcije, urednica i osobno, zahvaljujem na potpori našim partnerima Zagrebačkoj banci d.d., Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Poslovnom dnevniku, kao i svima onima koji su na bilo koji način sudjelovali u izradi još jednog tiskanog izdanja Managera. I za kraj, od srca vam želim sretan Božić i puno uspjeha u novoj 2019. godini. Uživajte u blagdanima uz obitelj, prijatelje i Manager u rukama! Do jubilarnog 100. izdanja, Patricia Jarmek Glavna urednica

Vedra i nasmijana redakcija Managera s velikim ponosom predstavlja 99. izdanje Studentskog poslovnog lista Manager. Rubrika University donosi vam nekoliko intervjua - razgovarali smo s novim dekanom Ekonomskog fakulteta, pročelnicom Katedre za računovodstvo, predstavnicima Ureda za savjetovanje i razvoj karijera te studenticom koja dan provodi pjevajući. Osim intervjuima, bavili smo se i pitanjem Zakona o obavljanju studentskih poslova te kvalitetom programa Styria:SCOOL Akademija, a neki su od članova naše udruge putovali, od Izraela i Češke pa sve do daleke Amerike, i podijelili svoja iskustva s nama. Nadam se da ćete pročitati njihova iskustva, kao i motivirajuće poruke iz intervjua, jednakom radoznalošću kojom smo ih mi zapisivali. Ivana Vnučec, Urednica rubrike University

Snijeg svud pada, zvona zvone, srca mlada vesele se - jer novi broj Managera dijeli se. U zimskom broju rubrika Lounge donosi vam najznačajnije poslovne jezike, savjete kako napisati odličan životopis, a odgovor na pitanje „Gdje za Novu?“ krije se na jednoj od stranica. U intervjuu sa zamjenicom glavnog urednika Poslovnog dnevnika dotakli smo se teme o uspjehu bez završenog fakulteta, a može li nas svakodnevni stres dovesti do sindroma izgaranja i kako hobi pretvoriti u izvor prihoda saznat ćete u 99. broju Managera. Uživajte u najljepšem adventu u Europi, a doma pod dekicom čitajte članke naše male redakcije! Lara Boljanović, Urednica rubrike Lounge

SADRŽAJ IMPRESSUM Glavna urednica Patricia Jarmek patricia.jarmek@hsa.hr manager.magazine@hsa.hr   Urednice rubrika Business Natalija Jelovečki natalija.jelovecki@hsa.hr University Ivana Vnučec ivana.vnucec@hsa.hr Lounge Lara Boljanović lara.boljanovic@hsa.hr Novinari Ana Papo Helena Besednik Josipa Tunjić Klara Sara Ivanišević Lucija Jukić Marija Bjelivuk Monika Vresk Suradnici Anja Smokrović Davor Cota Lara Regjo Petra Kozjak Partneri Zagrebačka banka d.d.   Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu  Poslovni dnevnik Lektura Ivana Bradić Grafički dizajn i prijelom Larry Tomac

BUSINESS str. 6 str. 7 str. 8 str. 10 str. 11 str. 12 str. 13 str. 14 str. 15 str. 16 str. 18 str. 19 str. 20 str. 21 str. 22 str. 23 str. 24

Poslovne vijesti Konzultantske kuće Milenijalci i generacija Z Influencer marketing - najbrže rastući kanal oglašavanja Freelanceri Najuspješniji hrvatski startupovi Tehnološki parkovi Nematerijalna imovina - izvor povećanja vrijednosti poduzeća Tržište nekretnina Storytelling - dobra priča povećava vrijednost proizvoda Što je potrebno za početak poslovanja? Zarada preko YouTube-a Pametna marketinška strategija GDPR - čuvar privatnosti 5G tehnologija Online prijevare Intervju: Antonija Laginja

str. 26 str. 27 str. 28 str. 30 str. 31 str. 32 str. 33 str. 34 str. 36 str. 38

Vijesti sa Sveučilišta Zakon o obavljanju studentskih poslova Novi dekan Ekonomskog fakulteta Katedra za računovodstvo i reviziju Ured za savjetovanje i razvoj karijera Troškovi života prosječnog studenta Styria:SCOOL Akademija International Week Work&Travel Intervju: Magdalena Bačanek

str. 40 str. 42 str. 43 str. 44 str. 45 str. 46 str. 47 str. 48 str. 49 str. 50 str. 51

Intervju: Marina Biluš Hobi kao posao - zašto ne?! Dobar životopis - korak bliže do zaposlenja? Bolest modernog društva: Burnout sindrom Trajno ukidanje pomicanja sata Koliko je vremena potrebno za naučiti strani jezik? Najznačajniji jezici u poslovnom svijetu Društvene mreže 4DX i Screen X kino Nova generacija Vatrenih – put do svjetskog srebra Aktualne destinacije za doček Nove godine

Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyjev trg 6, 10000 Zagreb Telefon: 01/2335633 ( s naznakom “za Manager” ) Web-stranica http://www.manager-magazine.com/

Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva.

99/23 | 12/2018

Manager

Hrvatska studentska asocijacija Hrvatska studentska asocijacija, većini znana pod kraticom HSA, studentska je udruga koja je već dvadeset i šest godina posvećena profesionalnom razvoju studenata. Osnovana 1992. godine, organizacija danas broji 81 člana, a dugogodišnji rad do sada je nagrađen s 15 dekanovih i 3 rektorove nagrade. Cilj je udruge povezati članove s akademskom i poslovnom zajednicom te im omogućiti razvoj znanja i vještina potrebnih za karijerni napredak i osobni rast. Njegovanjem vrijednosti poput timskog rada, zajedništva, profesionalnosti, jedinstvenosti, inovativnosti i težnje za kvalitetom, udruga nastoji poticati svakog studenta na ostvarivanje zadanih ciljeva i pozitivan utjecaj na zajednicu koja ga okružuje.

Punom parom naprijed Nakon zasluženog ljetnog predaha, rad u udruzi nastavio se u novoj akademskoj godini, u kojoj se postojeći projekti nadograđuju i nadopunjuju novima, a suradnji ima više nego ikad. Za već tradicionalnu službenu Brucošijadu Ekonomskog fakulteta, održanu sredinom listopada i sponzoriranu od strane Captain Morgana, tražila se karta više. Po rasplesanoj atmosferi i nevoljkosti onih koji su kartu ipak uspjeli ugrabiti da po završetku partyja napuste klub može se zaključiti kako je tulum bio i više nego dobar, a odlične zabave neće nedostajati ni narednih mjeseci kada ulazak u novi semestar obilježava (i olakšava) Ekonomijada. Početkom zimskog semestra proveden je i regrutacijski proces u kojemu se, između najvećeg broja prijavljenih kandidata na dosad održanim regrutacijama, istaklo trideset kandidata koji su postali novim članovima udruge. Osim za nove ambiciozne pojedince, udruga je ove akademske godine bogatija i za novi funkcijski tim – Informatiku. Tako je broj timova narastao na 7, a osim toga, članovi sada dolaze i s fakulteta koji ranije u udruzi nisu bili zastupljeni , kao što su primjerice Građevinski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet te Fakultet elektrotehnike i računarstva. Kako bi se novi članovi što lakše zbližili sa “starima”, održan je i neizostavni jesenski teambuilding. Ovog smo puta osvojili Sljeme i prenoćili u planinarskom domu Runolist, gdje su se kombinacijom klasičnih i potpuno novih igara sklapala prijateljstva i produbljivala postojeća poznanstva. Povratkom u stvarnost krenule su brojne obaveze i zadaci, a članovi su se prije nadolazećih blagdana još jednom zajedno opustili, na po mnogima najljepšem događaju, tradicionalnom Božićnom balu, kada je proglašen i član godine.

Projekti – novi i poboljšani HSA ove godine već postojećim projektima dodaje pojačanja u obliku novih događanja, a vraća se i Play&Run nakon kratke stanke u održavanju. Još uvijek su tu Business u sportu i Marketing Madness, konferencije koje svake godine na Ekonomski fakultet dovode vrhunske stručnjake iz područja sporta, sportskog menadžmenta, marketinga, PR-a i svijeta influencera. Osim zanimljivih i interaktivnih predavanja, sudionici će imati priliku poslušati zanimljive rasprave i panele te sudjelovati na radionicama gdje će razvijati svoje vještine i naučiti više od onoga što im nude kolegiji na fakultetu. 4

Manager 99/23 | 12/2018

Kako zaljubljenici u financije ne bi ostali uskraćeni za nova znanja, u ljetnome semestru imat će priliku saznati sve što ih zanima o poveznici između financija i brzorastućeg svijeta tehnologije na konferenciji posvećenoj upravo toj temi. Osim toga, svi studenti Ekonomskog fakulteta moći će na novome projektu, Business Career Week-u, u tri dana upoznati predstavnike vodećih poduzeća iz različitih sfera poslovnog sektora te im se predstaviti kao mogući budući zaposlenici. Za one studente Ekonomskog fakulteta koji svakoga semestra donose odluke o upisu izbornih kolegija, kao i smjera na diplomskom studiju, HSA priskače u pomoć Knjižicom izbornih kolegija. Online knjižica sadržavat će sve potrebne informacije o kolegijima, ispitima i profesorima, što će studentima znatno olakšati snalaženje i sam proces odabira. Osim na studente, udruga je usmjerena i na organiziranje projekata usmjerenih na širu zajednicu. Tako se ponovno organizira DriveIN kino koje svake godine na poligonu Kockica uveseljava brojne generacije i donosi dašak američke kulture u srce Zagreba. Humanitarno djelovanje udruga će nastaviti na proljeće, kada će se na Jarunu održati Play&Run, dan posvećen sportskom druženju.

Nove suradnje i međunarodno djelovanje Osiguravanje kvalitetnog programa projekata i proširivanje znanja članova udruge odvija se u suradnji s vodećim poduzećima. HSA surađuje s tvrtkama kao što su Degordian, PwC, Zagrebačka banka, Bruketa&Žinić&Grey, KPMG, Nanobit, Adecco, Poslovni dnevnik, Rimac, Uber, Red Bull, Coca-Cola, PPD, Envy, i drugima. Osim suradnje na projektima, poduzeća pomažu u obrazovanju članova držanjem redovitih edukacija i predavanja na kojima se timovi informiraju o načinima poboljšanja rada udruge, kao i o podizanju vlastitih kompetencija na više razine. HSA-ovci, osim u zemlji, vrijedne kontakte uspostavljaju i u međunarodnoj zajednici. Udruga je članica IWCO mreže u sklopu koje članovi imaju priliku provesti tjedan dana na jednoj od preko dvadeset lokacija diljem svijeta i upoznati tamošnju kulturu i način poslovanja u društvu proaktivnih studenata iz različitih zemalja. Takav se projekt održava i u Zagrebu u organizaciji udruge, i to već više od dvadeset godina. Uz sve navedeno, međunarodna suradnja ove godine uspostavlja se i bilateralno. Tako će HSA sudjelovati u projektu s prestižnim Sveučilištem St.Gallen u Švicarskoj, u kojem će se razmjenom studenata promovirati hrvatska kultura i poslovanje, a isto tako i upoznavati švicarska kultura i poslovanje. 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS Piše: Lucija Jukić Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr

Poslovne vijesti Nova pravila za online kupovinu 3. prosinca je na snagu stupila „Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o rješavanju problema geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na unutarnjem tržištu na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili poslovnog sjedišta klijenata”. Zahvaljujući Uredbi koja zabranjuje geoblokiranje, odnosno preusmjeravanje na internetske stranice na temelju države iz koje dolaze, svi online kupci u Europskoj uniji od 3. prosinca mogu kupovati pod istim uvjetima, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze. Geoblokiranjem je kupcima dosada bio ograničen pristup online trgovini na temelju državljanstva, prebivališta ili IP adrese. Time sada potrošači u Europskoj uniji mogu nesmetano odabrati s koje internetske stranice žele kupovati robu ili usluge, a da ih se pritom ne blokira ili automatski preusmjeri na drugu internetsku stranicu, na temelju države u kojoj se nalaze.

Projekt kojim se uvode tramvaji u Puli „Tisuće turista dnevno, iz prigradskih turističkih zona, iz naselja, kampova, hotela iz raznih mjesta Istre, dolaze ljeti u centar Pule automobilima i autobusima da bi razgledali njene znamenitosti, ukrcali se na brodice za turističke ture ili otišli na večernje predstave u Areni. Adekvatnih ciljanih prijevoznih sredstava sada nema.”, kaže Livio Nefat. Potaknuti tim problemima, inženjeri Livio Nefat i Ivan Skol su pokrenuli projekt o uvođenju električnog tramvaja u Puli reaktiviranjem željezničkih kolosijeka u gradu. Projekt se trenutačno nalazi u završnoj fazi. Livio Nefat je objasnio kako bi ekološki tramvaj za početak prometovao po takozvanom sjevernom dijelu trase tramvajske simetrale od parkirališta na Mandraču u blizini željezničke postaje, a zatim duž rive pa sve do Foruma. Ako bi se pruga u budućnosti produžila prema zamišljenom planu, tramvaj bi vozio turiste i ostale putnike od Foruma do buduće garažne kuće na Marsovom polju gdje se nalaze i druga veća parkirališta. Ovim projektom bi se definitifno rasteretile prometnice na kojima je ljeti uvijek gužva. Vrijednost prve faze investicije iznosi oko pet milijuna kuna. No, kako godišnje rivom prođe gotovo milijun ljudi, inženjeri projekta navode kako bi se ona isplatila već u roku od tri godine.

Royal Dutch Shell će vezati plaće direktora za smanjenje ugljikovih spojeva Britanski mediji prenose kako je britansko-nizozemski energetski div Royal Dutch Shell, u ponedjeljak 3. prosinca, objavio da će ubuduće precizno definirati zacrtanu razinu emisije ugljikovih spojeva i vezati plaće direktora za ostvarivanje tih ciljeva. Prema prvim procjenama, ostvarivanje tih ciljeva bi moglo utjecati na plaće čak 1.300 visoko pozicioniranih zaposlenika. Dioničari će 2020. godine glasati o Shellovu vezanju energetske tranzicije za dugoročne plaće direktora. Uprava još razgovara s investitorima o ciljanim razinama ugljikovih spojeva te u kojoj bi mjeri njihovo (ne)poštivanje moglo utjecati na plaću čelnika. Kako se danas s ovog aspekta sve više stvara pritisak nad drugim kompanijama, ubrzo bi se moglo dogoditi da i one podlegnu ovakvim promjenama.

Sve potvrde online preko Središnjeg turističkog registra Do kraja 2020. godine, uvest će se Središnji turistički registar koji će omogućiti online izdavanje informacija, potvrda ili izvoda o postojećim ugostiteljskim objektima, pružateljima usluga u turizmu i sustavu turističkih zajednica. Čak 85% projekta digitalizacije, vrijednog 40 milijuna kuna, financira se iz europskog fonda. Cilj projekta je uz pomoć tehnologije poboljšati komunikaciju između pružatelja usluga i javne uprave u turizmu, povećati učinkovitost te smanjiti troškove pružanja javnih usluga i mogućnost pogreške. Na novoj platformi croatia.hr, koja će biti na deset jezika, turisti će imati znatno više informacija i usluga. Zahvaljujući ovoj novoj e-usluzi, putem interneta će se moći provesti postupci poput zahtjeva i izdavanje rješenja za kategorizacijom, a isto tako se nadograđuje sustav za prijavu i odjavu gostiju e-Visitor. 6

Manager 99/23 | 12/2018

BUSINESS

KONZULTANTSKE KUĆE

Stanje u Hrvatskoj i svijetu Hrvatska je malo tržište za bilo koju vrstu robe i usluga, stoga nije neobično što domaće ispostave velikih svjetskih konzultantskih kuća ne ostvaruju prihode ni približno usporedive s maticama. Oko 65 milijuna kuna možda je zanemarivo u odnosu na 38,8 milijardi dolara koliko su lani iznosili Deloitteovi globalni prihodi ili 40 milijuna Pricewaterhouse Coopersa u Hrvatskoj prema 35,9 milijardi te kompanije na globalnoj razini. Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

„The Big 4“ Ernst & Young (EY), Deloitte, KPMG i Pricewaterhouse Coopers (PwC) najveće su konzultantske kuće na svijetu, poznate pod nazivom „The Big 4“. Prema dostupnim ranglistama svjetskih konzultanata, Deloitte i PwC su nepobjedivi i u strateškom i u specijaliziranom računovodstvenorevizorskom konzaltingu. Prihode od preko deset milijardi dolara, osim njih, broje i druge dvije tvrtke velike četvorke. Prestiž, kompetencije i prihodi nisu jamstvo obujma posla ili kvalitete, ali očito je da se s nekom od kuća s ranglista teško može pogriješiti. Njihovi golemi prihodi govore o pouzdanosti velike četvorke i njihovih bliskih pratitelja kao partnera. Pouzdanost velikih konzultanata u Hrvatskoj dobro se vidjela i u slučaju Agrokor, kada je za reviziju poslovnih rezultata odabran PwC, a među kandidiranim imenima za izvanrednog upravitelja bio je i Fabris Peruško iz McKinseya.

Potencijalna spajanja Ne bude li neke znatnije konsolidacije, ne očekuju se veliki pomaci ni na globalnom ni na lokalnom tržištu, ali važno je reći da se na globalnoj razini neprestano vode pregovori o potencijalnim spajanjima. Ako akvizicija i bude, uglavnom veliki igrači preuzimaju i pripajaju niže rangirane asocijacije i dobrostojeće lokalne konzultantske tvrtke koje nisu članice međunarodnih konzultantskih mreža. Akvizicije manjih igrača se uglavnom mogu očekivati u kontinentalnim razmjerima.

Drugačija mjerenja Analitičari iz WhoKnowsAbouta, specijalizirane kuće koja povezuje konzultante i potencijalne klijente, izmjerili su prošle godine kompetencije globalnih konzultanata po industrijskim granama i područjima upravljanja. Na vrhu je i dalje Deloitte, pa slijedi McKinsey, koji je prema prihodima strateških konzultanata tek na sedmom mjestu, a iza njih su BCG (The Boston Consulting Group), Accenture, KPMG, PwC, E&Y, Booz Allen Hamilton, Bain&Company i IBM Global Business Services.

Prema dostupnim rang-listama svjetskih konzultanata, Deloitte i PwC nepobjedivi su i u strateškom i u specijaliziranom računovodstveno-revizorskom konzaltingu.

Butik-tvrtke Širenje rascjepa između malih i srednjih tvrtki znači da bi veće tvrtke u manjim mrežama mogle potražiti nove principale, što znači da se nameće pitanje je li postojeće tržište održivo ili će se morati preustrojiti drugačije. Brojni domaći konzultanti kao što su Instar, Grubišić i partneri, Infokorp, Texel i Caper uvijek će naći posla na domicilnom tržištu. Riječ je o, za globalne i kontinentalne prilike, neovisnim konzultantskim butik-tvrtkama. Takve tvrtke veliki igrači rado angažiraju, i to iz više razloga: dobro poznaju lokalne prilike, poslovne običaje i, što je najvažnije, ljude. 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS MILENIJALCI I GENERACIJA Z

Generacije koje zahtijevaju više Sociolozi skupove od 15 do 20 uzastopnih kohorti odjeljuju u posebne generacije, kako bi pratili promjene u načinu razmišljanja koje dovode do promjena u društvenom i socijalnom funkcioniranju svijeta. U tom smislu, generacija Y (takozvani milenijalci) je treća, a generacija Z četvrta generacija nakon Drugog svjetskog rata. Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Generacije nakon Drugog svjetskog rata Prva je bila baby-boom generacija koja obuhvaća rođene između 1945. i 1964. godine (neki uzimaju 1960. godinu). Ime je dobila po značajnom povećanju broja novorođene djece na prostorima gdje se prethodno vodio Drugi svjetski rat ili su iz tih zemalja vojnici odlazili u rat. Druga je generacija X, rođena između početka 60-ih i 1980. godine. Treća generacija je generacija Y, a u njoj su rođeni između 1980. i 1996. godine (neki uzimaju 2000. godinu). To je i prva informatička generacija, koja je tijekom odrastanja počela živjeti i virtualno, na društvenim mrežama. Dobar prijatelj im je postao Google, a svijet im se smanjio na veličinu zaslona na mobitelu. I tako dolazimo na aktualnu generaciju Z, čije je glavno obilježje da je rasla za vrijeme velike recesije. Dok je u prethodne dvije generacije osjećaj egzistencijalne nesigurnosti tinjao u pozadini, ovoj je generaciji to bio glavni sadržaj odrastanja. U tehnološkom smislu ovo je prva generacija koja ni ne zna za drukčiji svijet od informatičkog, te su međusobno povezaniji nego ijedna prijašnja generacija. Računala, mobiteli i društvene mreže njima su samorazumljivi. Oni čine potrošački svijet sutrašnjice.

Prema istraživanjima više od polovice milenijalaca ima ambicije da postanu lideri i menadžeri.

Hiperzahtjevna generacija Milenijalci, odnosno generacija Y, uskoro će imati veću kupovnu moć, ali i posve drugačiji pristup trošenju od bilo koje prethodne generacije. Želite li im nešto prodati, morate im pristupiti individualno. Želite li ih zaposliti, očekujte da će vam postavljati zahtjeve o uvjetima rada. Ne zaposlite li ih, postat će vam konkurencija jer su nositelji startup-kulture. A ako u Hrvatskoj ne mogu dobiti što žele, odlaze u zemlje u kojima to mogu. 8

Manager 99/23 | 12/2018

Oni se zalažu za malo drukčije životne vrijednosti, vješto koriste tehnologiju u svim životnim područjima, puno putuju, ne oslanjaju se ni na koga i ambiciozno grabe naprijed. Ni o jednoj se generaciji nije provelo toliko istraživanja koliko o milenijalcima. Za opis generacije koja će za koju godinu iznjedriti nove ekonomske i političke lidere svi upotrebljavaju istu riječ – zahtjevnost. Prema istraživanjima više od polovice milenijalaca ima ambicije da postanu lideri i menadžeri. Milenijalci danas više poštuju lidere koji strateški promišljaju, inspiriraju, pristupaju im osobno i imaju vizionarski pristup od onih koji su dobro umreženi, vrlo tehnički orijentirani i prepoznati u medijima. Milenijalci se smatraju hiperzahtjevnom generacijom. Kao potrošači žele personalizirane proizvode i odlično iskustvo u svim fazama kupnje, online naručuju dostavu namirnica do kućnog praga radi uštede vremena i novca, dobro prouče proizvod prije kupnje, kupuju zdrave namirnice, paze na ekološki učinak ambalaže, preferiraju domaće proizvođače, brendove i dizajnere, kupuju na svjetski poznatim online trgovinama poput Amazona ili eBaya, spremni su više potrošiti na proizvode brendova kojima vjeruju i koji ih nisu iznevjerili (a ako su iznevjereni ili prevareni, ne daju drugu šansu), za stvari u koje se ne razumiju traže preporuku obitelji i prijatelja, žele da dobar proizvod nađe njih putem društvenih mreža, kupuju ciljano i odlaze u ciljane trgovine te ne kupuju tv-marketing proizvode. Milenijalci kao zaposlenici žele znati unaprijed svoja prava i mogućnosti i nije ih strah pitati i tražiti, imaju već formirana očekivanja jer su im sve informacije dostupne, od visine primanja važnija im je mogućnost napredovanja i dodatnog usavršavanja te stjecanja novih (certificiranih) znanja. Skloni su timskom radu jer ih tijekom cijelog obrazovanja na to navikavaju, znaju upotrebljavati suvremene alate i pronalaze prečice za pristup informacijama i rješavanju zadataka što ih čini efikasnijima, dok od poslodavaca traže iskrenost i vjerodostojnost te ravnotežu privatnog i poslovnog života. Zahtijevaju i fleksibilno radno vrijeme, spremni su na mobilnost (uključujući rad od kuće), a imaju i veliku potrebu individualnog dokazivanja te nisu toliko vezani uz poduzeća u kojima rade.

Generacija Z Generacija Z ubrzano ulazi na tržište rada i mnogo su brojniji od svojih kolega milenijalaca. Do 2020. godine generacija Z trebala bi obuhvatiti 36 posto ukupne radne snage. No, riječ je o generaciji koja ima još manje strpljenja od svojih prethodnika i koja od svojih poslodavaca očekuje puno. Generacija Z gladna je znanja i želi unaprijediti svoje vještine kroz formalne i neformalne mogućnosti razvoja. Oni žele česte i dosljedne informacije o svom radu. Godišnja ocjena njihova rada neće ih zadovoljiti. Zato bi za svakog od njih trebalo pripremiti dugoročni plan razvoja, odnosno definirati formalne mogućnosti za učenje, uspostaviti neformalne mehanizme za kontinuiranu razmjenu informacija o napretku

BUSINESS i pružiti im individualnu mentorsku podršku. Razvoj je ključan jer generacija Z ulazi na tržište rada u ranijoj dobi, u većini slučajeva je visokoobrazovana, što znači da obrazovanje na radnom mjestu mora nadopuniti eventualne nedostatke vještina. Treba napomenuti da su ti nedostatci drugačiji u usporedbi s prethodnim generacijama, odnosno možda ćete im morati pružiti poduku u nekim “mekim vještinama“, poput međuljudske komunikacije. Generacija Z odrasla je u okruženju koje ih je poticalo da budu znatiželjni. Oni žele biti dio rješenja i stvarati razliku. Njihov doprinos može poboljšati proizvodnu liniju, učinkovitost procesa ili unaprijediti kulturu vaše organizacije. Organizacija koja potiče znatiželju stvara pozitivan ciklus koji potiče daljnju razmjenu ideja i kod zaposlenika jača osjećaj da ih se sluša i cijeni.

milenijalci. U idućem poslovnom desetljeću dominirat će poslodavci koji su naučili lekciju prilikom prilagodbe milenijalcima i spremni su naučeno primijeniti na generaciju Z. Prihvaćanjem njihove znatiželje, jedinstvenih vještina i tehnički “skrojenih” umova možete se izdvojiti kao poslodavac koji će stvoriti prednost u odnosu na konkurenciju i koji će biti poželjan izbor za nadolazeću generaciju.

Generacija Z gladna je znanja i želi unaprijediti svoje vještine kroz formalne i neformalne mogućnosti razvoja.

Razlike između milenijalaca i generacije Z Milenijalci su bili pioniri interneta, smislili su Facebook, pametne telefone i Netflix. Generacija Z, međutim, ni ne pamti život bez tih stavki. Milenijalci su pomogli da SAD dobije predsjednika crne rase i da gay brakovi postanu legalni, dok generacija Z te događaje percipira kao normu koja se podrazumijeva. Konačno, milenijalci su odrastali u vrijeme ekonomskog prosperiteta, pa su se šokirali kad ih je nakon diplome dočekalo negostoljubivo tržište rada, poharano recesijom, a generacija Z je od malih nogu svjesna recesije i spremna za borbu u takvim uvjetima. Zato su skromniji i štedljiviji od milenijalaca. Drukčije troše novac. Milenijalci su suradnička generacija koja dijeli sve sa svima, ali generacija Z je potpuno drukčija jer je vrlo nezavisna i kompetitivna generacija, koja je od svojih roditelja podučena da u životu definitivno postoje pobjednici i gubitnici, a milenijalce se učilo da, ako rade skupa, svi mogu biti pobjednici.

Kako ih poslodavci mogu zadržati? I milenijalci i generacija Z smatraju da su čimbenici kao što su tolerancija, uključivost, poštovanje i različiti načini razmišljanja osobito važni. Premda ih plaća i organizacijska kultura poslodavca mogu privući, uključivost i fleksibilnost su ključni kako bi se zadovoljile potrebe milenijalaca i pripadnika generacije Z. U gotovo svim industrijama i na svim tržištima poslodavci su uhvaćeni “na spavanju“ prilikom promjene paradigme koju su pokrenuli 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS INFLUENCER MARKETING

Najbrže rastući kanal oglašavanja Činjenica da su svjetski poznati brendovi pomahnitali za influencerima ne začuđuje jer, prema nedavnim procjenama, na svaki uloženi euro poduzećima je moguć povrat od čak šest eura. Usprkos tome, uspjeh nije zajamčen ako se odabere pogrešan influencer. Većina adolescenata današnjice u budućnosti želi postati influencer, ali zašto je to tako? Je li to naprosto želja za slavom i novcem ili u tome leži nešto više? Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Pojam influencer, odnosno osoba čiji se stil života želi kopirati, nije novost svijetu u kojem živimo. Oduvijek postoje slavne osobe kojima vrlo velik broj populacije vjeruje te želi biti poput njih i živjeti na način kojim oni žive. Iako će većina “starije” populacije smatrati da to nije pravi posao te će biti vrlo skeptični što se tiče takvog načina života, brendovi i oglašivači pronašli su u influencerima novi način zarade. Stručni mediji procjenjuju kako će više od 80 posto oglašivača u ovoj godini surađivati s nekim od influencera. Vremena se mijenjaju pa tako i oglašavanje. Potrošači sve manje vjeruju plaćenim oglasima, više ne “padaju” na marketinške zamke, a dosta im je i targetiranih oglasa. Godine i godine istih reklama za iste proizvode dovele su do nepovjerenja u šarene sekunde, a samim time sve više jača povjerenje u preporuku ljudi koji su nam “bliski”. Upravo su iz tog nepovjerenja prema oglašavanju na scenu stigli influenceri, koji su razvojem društvenih mreža postali ljudi od povjerenja. Korak po korak, sa svojim su vjernim pratiteljima stvorili jaku vezu, a potrošači im više vjeruju baš zbog toga što je riječ o “običnim ljudima”.

Vremena se mijenjaju pa tako i oglašavanje. Potrošači sve manje vjeruju plaćenim oglasima, više ne “padaju” na marketinške zamke, a dosta im je i targetiranih oglasa.

Odabir influencera Odabir influencera ključan je u procesu oglašavanja jer bez “pravog” influencera poduzeće neće postići cilj. Kompanije teže odabiru kreativnih, jedinstvenih te vjerodostojnih osoba koje će moći postići željene rezultate. Unatoč tome, neka poduzeća imaju dobru viziju, ali naprosto ne mogu pronaći odgovarajućeg influencera te im plan u početku propada.

Mjerenje utjecaja Poduzeća smatraju kako je dovoljno uputiti influencera da objavi post na Instagramu te ostvarivanjem zadovoljavajućeg broja lajkova i komentara posao je završen. Upravo suprotno, u ovoj fazi posao tek započinje. Publika, odnosno osobe koje lajkaju, trebaju se profilirati prema njihovim željama, ukusima, načinu života i uvjerenjima te se tek tada usmjerava daljnje oglašavanje. Ako je publika 10

Manager 99/23 | 12/2018

mlađe generacije, tražit će se mlađi influencer, poput na primjer Davora Gerbusa koji može doprijeti do određene ciljane skupine. No, primjerice, ako ciljanu skupinu čine žene, odnosno urbane majke odabrat će se osoba poput Elle Dvornik, koja je i sama mlada urbana majka. Nekoliko savjeta uz koje i vi možete postati uspješan influencer: 1. Istražujte i druge društvene mreže, a ne samo Instagram - aplikacije poput YouTube-a i Pinteresta također okupljaju velik broj influencera koji ostvaruju svoje ciljeve na jednak način poput onih na Instagramu. 2. Ne kupujte pratitelje - osobu koja kupuje pratitelje najlakše je prepoznati po velikom broju pratitelja, no iznimno malom broju lajkova i komentara. 3. Budite ono što jeste - poduzeća traže autentičnost, a ne kopije. Zato budite ono što jeste, radite ono što volite i uspjeh Vam je zagarantiran.

BUSINESS FREELANCERI

Posao koji možete obavljati od kuće Sve je veći broj freelancera, odnosno samozaposlenih osoba, koji imaju mogućnost raditi na velikom broju projekata te svoje poslove pritom obavljati kod kuće. Naravno posluju s velikom odgovornošću koja zahtijeva maksimalnu organiziranost. Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

manji posao. Danas u SAD-u postoji više od 55 milijuna samozaposlenih osoba koje obavljaju razne poslove poput programiranja, dizajniranja i marketinga, a da pritom nemaju stalan posao. U Hrvatskoj pojam freelancera više nije nepoznanica te se njihov broj, kao i u ostalim zemljama Europe, povećava. Iako nema službenih podataka o njihovom točnom broju u Hrvatskoj, pretpostavlja se da je broj freenlancera oko pet tisuća registriranih osoba u ovom području.

Prednosti i nedostaci

Pronalazak posla, odnosno klijenta, omogućavaju brojni online freelancing servisi čija je registracija najčešće besplatna.

Tko su freelanceri? Freelanceri su samozaposlene osobe koje odlučuju raditi preko ugovora, trajno ili privremeno, a mogu raditi kao fizičke osobe ili registrirati svoju djelatnost u skladu sa zakonima. Freelancing je jedan od najboljih načina zarade putem interneta, a ovisi isključivo o vještinama, iskustvu i kompetencijama pojedinca, odnosno freelancera. Iako Europska komisija u svojim zakonodavnim tekstovima ne definira freelancere, definiran je pojam samozaposlene osobe. Možemo je definirati kao osobu koja radi u vlastitom poduzeću ili nekom drugom poduzeću u svrhu zarađivanja, ali ne zapošljava druge osobe.

Porast broja freelancera Postoji velika razlika pri poimanju freelancera danas i nekoć. Prije su se freelanceri smatrali osobama koje imaju stalan posao, međutim u slobodnom vremenu rade još jedan

Sve više poduzetnika freelancere prepoznaje kao alat za brzo i kvalitetno odrađen posao. Freelanceri imaju mogućnost raditi u isto vrijeme za više poslodavaca te mogu raditi za tri ili četiri naručitelja istovremeno koji za to ne moraju znati. Kada se odluče raditi na nekom projektu, potpuno mu se posvećuju te daju svoj maksimum. Biti sam svoj poslodavac omogućava sklapanje suradnje s drugim poslodavcima na određeno vrijeme, odnosno samo za vrijeme trajanja projekta te nudi mogućnost brzog dogovora vezanog uz angažman. Međutim, freelanceri nisu fleksibilni s datumima te se često ne mogu prilagoditi ako dođe do odgode projekta jer su zauzeti nekim drugim projektom ili angažmanom. Upravo je zbog toga vrlo važna organiziranost, brzina i kvaliteta što ujedno predstavlja i glavne karakteristike freelancera. Također, ne možemo ih promatrati i istraživati kao cjelinu jer ne čine homogenu skupinu, ali ono što je svima zajedničko jest visoka razina znanja, autonomija, produktivnost, učinkovitost te velika doza poduzetništva i specijalizacije.

Što treba razmotriti prije ulaska u svijet freelancinga? Važno je na početku odrediti prednosti i nedostatke s kojima se možete susresti u svijetu freelancinga, ali isto tako i svoje prednosti ili nedostatke poput znanja i vještina. Nadalje, vrlo je važno informirati se o cijeni usluge koju pružate. Bitno je poštovati zadane rokove radi stjecanja povjerenja te mogućih daljnjih preporuka. Treba imati na umu da je potrebno organizirati svoje vrijeme kvalitetno kako bi se svi poslovi stigli obaviti na vrijeme. Kako bi freelanceri privukli pažnju potencijalnih klijenata, ključno je promovirati se kroz što veću prisutnost na specijaliziranim webstranicama i društvenim mrežama. Također se preporučuje izrada vlastite internetske stranice ili bloga. Pronalazak posla, odnosno klijenta, omogućavaju brojni online freelancing servisi čija je registracija najčešće besplatna. Neki od najpoznatijih domaćih i svjetskih servisa su freelance.hr, rentaj.me i freelance.com. 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI STARTUPOVI

Svijetla strana hrvatske budućnosti Unatoč suprotnim mišljenjima, hrvatska startup scena zadnjih nekoliko godina znatno napreduje. U Hrvatskoj se javljaju razne nove tehnološke tvrtke, koje su dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo. Hrvatski startupovi polako privlače pažnju investitora, a svojim domišljatim izumima dolaze do bitnih rješenja u mnogim područjima, kao što su turizam, poljoprivreda, industrija, financije i slično. Ovo su samo neki od njih. Piše: Natalija Jelovečki Kontakt: natalija.jelovecki@hsa.hr

Agrivi Najboljim hrvatskim startupom u 2016. godini proglašen je Agrivi, osnivača Matije Žulja. Riječ je o najmlađem od uspješnih hrvatskih startupova koji proizvodi softversko

Rimac Automobili Gotovo da nema osobe u Hrvatskoj, a sve češće i u svijetu, koja nije čula za Matu Rimca i njegovu visoko tehnološku kompaniju. To je hrvatski proizvođač automobila koji nudi liniju proizvoda i usluga i drugim kompanijama u automobilskoj industriji. Ovo je priča o uspjehu koja je započela u garaži, temeljena je na strasti i viziji tima pod vodstvom direktora Mate Rimca te je postala pravi primjer svijetle hrvatske budućnosti.

U Hrvatskoj se javljaju razne nove tehnološke tvrtke, koje su dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo.

rješenju u oblaku koje poljoprivrednicima diljem svijeta pomaže u postizanju djelotvorne, profitabilne i održive poljoprivredne proizvodnje. Sredinom te godine fond South Central Ventures (SCV) uložio je milijun eura u Agrivi. Zasad više od 15 tisuća poljoprivrednih proizvođača iz 150 zemalja upotrebljava njegov softver za unaprjeđivanje proizvodnje.

Bellabeat

Teddy the Guardian

Nakon što su se proslavili s Bellabeat monitorom za trudnice iz kojega su razvili cijeli ekosustav proizvoda za zdravlje žena, osnivači Urška Sršen i Sandro Mursa sa svojim su timom napravili golemi zaokret lansiranjem Leafa, trenutno najpametnijeg komada nakita na tržištu. Dizajniran je da ženama pomogne u borbi sa svakodnevnim stresom te da, u kombinaciji s posebno prilagođenom aplikacijom, prati dnevne parametre organizma i moguće posljedice napornog radnog dana. Na temelju svojih uspjeha, Bellabeat je proglašen najboljim zdravstvenim startupom u Europi 2015. godine.

Ako ste tip osobe koja voli mekane plišance, medvjedić Teddy bi vam se posebno mogao svidjeti. Iako klasičnog imena, ovaj medvjedić je sve, samo ne običan. Naime, on mjeri dječje vitalne znakove poput temperature, otkucaja srca i zasićenosti krvi kisikom. Tvrtka radi u Hrvatskoj i Londonu te je nakon senzacionalnog nastupa na najjačem sajmu novih tehnologija CES u Las Vegasu dobila brojne pohvale investitora, među njima i direktora Daily Maila. Nakon upravo pročitanog, zasigurno postoji još netko kod koga se javila iznenadna želja za posjedovanjem ovoga medvjedića, jer redakcija Managera opasno razmišlja o kupnji jednoga. Mnogi mladi prelako odustaju, a osobni gubitak ambicije opravdavaju raznim izgovorima, kao što je nemogućnost napredovanja i pokretanja vlastitog posla u Hrvatskoj. Ovo su samo neki od brojnih primjera uspješnih startupova u Lijepoj našoj te su dokaz kako nije sve baš tako crno. Nadamo se da će njihove priče potaknuti mlade da stave ružičaste naočale, vide svijet na malo drugačiji i pozitivniji način te sa svojim nesumnjivo dobrim idejama uplove u poslovne vode.

Manager 99/23 | 12/2018

BUSINESS TEHNOLOŠKI PARKOVI

Laboratoriji poslovne budućnosti Tehnološki park organizirana je poslovna jedinica koja stimulira te upravlja protokom znanja i tehnologija. Nude mogućnost svim zainteresiranim tvrtkama da se smjeste na jednom mjestu te da budu u stalnom kontaktu i vezi sa znanstveno-istraživačkim centrima, s ciljem povećanja vlastite inovativnosti i spremnosti na odgovaranje zahtjevima tržišta uvjetovanim novim tehnološkim saznanjima. Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

Na koji način funkcioniraju? Glavni preduvjet nastanka tehnološkog parka je postojanje infrastrukture, odnosno blizina nekih od ustanova visokog školstva te istraživačkog instituta. Tehnološki park može novim poduzetničkim tvrtkama dati na korištenje poslovni prostor koji uključuje svu popratnu i dodatnu opremu. Primjena znanja i novih tehnologija rezultirala je većom kvalitetom proizvoda, većom produktivnosti rada, te smanjenju troškova. Prvi tehnološki park u svijetu organiziran je u Kaliforniji. Danas je to područje poznato pod nazivom Silicon Valley i predstavlja dom velikom broju poduzeća.

Globalna suradnja između tehnoloških parkova Diljem svijeta razvijaju se asocijacije koje potiču suradnju, protok informacija, poticanje napretka i dobivanje boljih rezultata između tehnoloških parkova koji se temelje na novim saznanjima, otkrićima i načinima rada. Razmjena informacija omogućuje brže reagiranje na promjene zahtjeva tržišta pa je znatno ubrzan proces odlučivanja u svrhu promjene proizvoda.

Hrvatska je još uvijek u početku razvoja i naši tehnološki parkovi nisu postigli namijenjenu im ulogu u razvoju gospodarstva Hrvatske.

Problematika tehnoloških stanje u Hrvatskoj

parkova

Suradnja tehnoloških parkova u regiji s tehnološkoinovacijskim centrima iz razvijenih zemalja je na slaboj razini što rezultira sve većim gospodarskim te inovacijskim jazom. Mali i srednji poduzetnici još uvijek nemaju povjerenja u stručnost i pouzdanost korištenja znanstvenih i stručnih istraživanja koja su im dostupna u tehnološkim parkovima poput prijedloga za rješenja poslovnih problema, a državni sistem koji potpomaže i razvija suradnju nije dovoljno razvijen te nema velikog utjecaja na sve sudionike na gospodarskom tržištu. Hrvatska je još uvijek u početku razvoja i naši tehnološki parkovi nisu postigli namijenjenu im ulogu u razvoju gospodarstva Hrvatske. Države koje su prve uspjele razviti i implementirati u gospodarski sustav novu tehnologiju, danas su globalni lideri u proizvodnji, inovacijama te izvozu. Tehnološki park predstavlja žarište novih ideja i inovacija, a učinak njegovog rada ima direktan utjecaj na opće gospodarsko stanje države. Međutim, za osnivanje parkova neophodan je planski i koordiniran pristup prije svega, ali i velika podrška državnih i lokalnih vlasti. 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS NEMATERIJALNA IMOVINA

Izvor povećanja vrijednosti poduzeća Ulaganje u nematerijalnu imovinu nije jeftino, ali donosi visoku vrijednost. Ona sama po sebi ne generira novčane tokove, ali dopušta poduzeću da naplati više cijene za svoje proizvode, čime se na kraju povećaju novčani tokovi. Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Što je nematerijalna imovina? U nematerijalnu imovinu spadaju softver, baze podataka, mineralna istraživanja, novi arhitektonski i inženjerski projekti, intelektualni kapital, istraživanje i razvoj (R&D), licence, patenti, reklamiranje i razvoj brenda, istraživanje tržišta, razvoj novih financijskih usluga, ulaganje u poslovne procese (organizacijska struktura i kultura) i copyright. Google je, na primjer, praktički isključivo brend, a vrijednost mu je procijenjena na oko 280 milijardi dolara, što je pet puta više od hrvatskoga BDP-a. Istraživanje i razvoj, odnosno ulaganje u inovacije, si može priuštiti malo poduzeća. Vrijednost svih brendova najčešće bilančno nije ni provedena. Tek kada se nešto nađe na tržištu i potencijalni kupac ponudi neki iznos, to jest kada se kupoprodajna transakcija provede, vrijednost brenda može biti knjižena. Proces digitalizacije i know how ne mogu biti procijenjeni i nisu navedeni u bilančnim knjigama iako osnažuju kapital poduzeća. Kao zalog pri zaduživanju poduzeća, najčešće prolaze žigovi, zaštitni znakovi i vrijednost brenda. Na primjer, Belje je založilo 11 žigova radi osiguranja kredita od 480 milijuna kuna, Agrokor je za kredit založio zaštitne znakove Leda i Jamnice, a Atlantic Grupa je za kupnju Cedevite založila vrijednost tog brenda. Kako će se vrijednost brenda knjižiti u bilanci, te kako će je procijeniti sama banka, ovisi o iznosu koji je potencijalni kupac spreman ponuditi. Brend vrijedi isključivo onoliko koliko je netko spreman za njega platiti. Postoji problem na globalnoj razini jer je samo nekoliko oblika nematerijalne imovine (softver, baze podataka, R&D, mineralna istraživanja, copyright) službeno obuhvaćeno metodologijom ESA 2010, što stvara problem pri financiranju, međutim svejedno se u tu imovinu mora ulagati jer bez razvoja i inovativnosti nije moguće održati kompetitivnost na tržištu. Međunarodni računovodstveni standardi ne omogućuju priznavanje nematerijalne imovine u bilancama društva, stoga vrlo često knjigovodstvene vrijednosti kapitala i tržišne vrijednosti mogu znatno odstupati, a ključnu razliku često čini nematerijalna imovina.

Manager 99/23 | 12/2018

Važnost nematerijalne imovine Važnost nematerijalne imovine uglavnom prepoznaju veća poduzeća i velike korporacije. Za ulaganje u nju potreban je kapital koji je manjim poduzećima često nedostatan. Razvijene su zemlje potrošile sve lake izvore rasta, a s rastom nematerijalne imovine raste produktivnost, čime raste i konkurentnost poduzeća. Ulaganjem u nematerijalnu imovinu investira se i osigurava budućnost poslovanja, a razvojem unutarnje organizacijske kulture zadržavaju se zaposlenici čime se osiguravaju i razvoj i konkurentnost kompanije na duge staze.

Međunarodni računovodstveni standardi ne omogućuju priznavanje nematerijalne imovine u bilancama društva, stoga vrlo često knjigovodstvene vrijednosti kapitala i tržišne vrijednosti mogu znatno odstupati, a ključnu razliku često čini nematerijalna imovina.

Ljudi kao ključna vrijednost Preduvjet su rasta produktivnosti kvalitetni menadžeri i djelatnici, organizacijska kultura kroz koju društvo fokus stavlja na neopipljivo, odnosno na ljude, na način na koji oni napreduju poduzeću i na koji usvajaju nova znanja te ih primjenjuju u poslovanju i okolini podložnoj promjenama. To znanje, odnosno know how, najčešće se prenosi učenjem i međusobnom komunikacijom, stoga je izrazito važno kako će poduzeće znanje pretvoriti u intelektualni kapital. Ulaganjem u nematerijalnu imovinu poduzeća pokazuju zaposlenicima da se brinu o njima, pri čemu oni osjećaju veću vrijednost i više se zalažu, stoga možemo zaključiti da poduzeća koja razmišljaju o budućnosti ulažu u nematerijalnu imovinu, dok ostala razmišljaju samo u kontekstu sadašnjosti, a dugoročni je rezultat upitan.

BUSINESS TRŽIŠTE NEKRETNINA

Ključ gospodarskog razvoja Kada pričamo o ekonomiji nekretnina, tada govorimo i o primjeni brojnih ekonomskih tehnika na ovome tržištu. Ona pokušava opisati, objasniti i predvidjeti obrasce cijena, ponude i potražnje u ovom području. Stambena štednja se usredotočuje na tržišta stambenih nekretnina, dok se istraživanje trendova nekretnina fokusira se na poslovne i strukturne promjene koje utječu na industriju. Piše: Natalija Jelovečki Kontakt: natalija.jelovecki@hsa.hr

Opća obilježja tržišta Jedna od karakteristika nekretnina je ta da su one izuzetno izdržljive. Zgrada može trajati desetljećima ili čak stoljećima, a zemlja ispod nje je praktički neuništiva. Zbog toga su tržišta nekretnina modelirana kao tržište zaliha, odnosno tečaja. Oko 98 posto opskrbe na tržištu nekretnina sastoji se od zaliha postojećih kuća, dok se oko 2 posto sastoji od novih koje su u procesu izgradnje. Svaka jedinica nekretnina je jedinstvena po pitanju svog položaja, zgrade i njegovog financiranja. To otežava process određivanja cijene, povećava troškove traženja, stvara informacijsku asimetriju te uvelike ograničava supstituciju.

potrebno za financiranje, dizajn i izgradnju nove ponude te zbog relativno spore promjene potražnje. Zbog tih zaostajanja, u kratkom roku postoji veliki potencijal za nejednakost, pošto su mehanizmi prilagodbe obično sporiji nego na ostalim tržištima.

Oko 98 posto opskrbe na tržištu nekretnina sastoji se od zaliha postojećih kuća, dok se oko 2 posto sastoji od novih koje su u procesu izgradnje.

Dvostruka namjena nekretnina

Troškovi transakcije kod kupovine Kupnja kuće ili preseljenje u nju košta mnogo više od većine vrsta transakcija. Troškovi uključuju troškove pretraživanja, naknade za nekretnine, troškove preseljenja, pravne pristojbe, porez na promet zemljišta i pristojbe za registraciju. Postupak prilagodbe tržišta podložan je vremenskim odgodama zbog dužine vremena koje je

Nekretnine se mogu kupiti s očekivanjem ostvarivanja povrata, s namjerom korištenja ili oboje. Ove se funkcije mogu odvojiti ili čak međusobno kombinirati. Za primjer možemo uzeti slučaj osobe koja živi u kući, a kojoj je ujedno i vlasnik, odnosno koju posjeduje. Dvostruka namjena ovog dobra dokazuje kako nije neuobičajeno da ljudi previše ulažu u nekretnine, odnosno da ulažu više novca u stambenu imovinu nego što ona vrijedi na otvorenom tržištu. Spomenuto je kako su nekretnine nepokretljive. Ovo prostorno obilježje nefiksiranosti znači da promjene na tržištu stvaraju ljudi kontinuiranim seljenjem iz jedne u drugu stambenu jedinicu, dok roba, odnosno nekretnine ostaju nepokretne te za mnoge ljude predstavljaju najskuplju investiciju u koju su ikad uložili.

Stanje u Hrvatskoj Tržište nekretnina je neizostavan i ključan dio kada se govori o napretku i budućem razvoju hrvatskog gospodarstva. Baš kao i turizam, ovo je područje od kojeg bi Hrvatska mogla iznimno profitirati. Kvadrat stana u Hrvatskoj je 38 posto skuplji od kvadrata kuće. Cijene stanova u najvećim hrvatskim gradovima, osobito u Zagrebu, posljednjih godina bilježe ubrzani rast. Tamo se njihova prosječna cijena vrti oko 1.873 eura po kvadratu što je za 9 posto više u odnosu na cijenu iz istog perioda prošle godine. Na tržište nekretnina se mora gledati na regionalnoj razini, kao na neizostavan dio hrvatskog gospodarstva i ključ njegovog napretka. Iako ono u Hrvatskoj svakog dana sve više raste, još uvijek nije dovoljno razvijeno. Mjesta za napredak još uvijek ima te su potrebna brojna ulaganja kako bi se ostvario njegov puni potencijal. 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS PRIČAM TI PRIČU…

Storytelling kao marketinški alat Nekada davno na plavoj planeti postojao je nepristojniji marketing. Uvijek je bio tu da omete zabavu, prekine film kad je najzanimljiviji, zablokira računala. Ljudi su bili primorani pozvati dobrog junaka zvanog Adblocker u pomoć, a ponekad bi čak prebacili kanal kada bi vidjeli reklamne spotove. Čemer je ovladao marketingom, ljudi su ga izbjegavali, a dosta njih je i iritirao. Govorili su mu da je nametljiv, pa čak i dosadan. Marketing je živio od ljudi, stoga se odlučio prilagoditi njihovoj prirodi. Čiča miča, priča tek počinje… Piše: Ana Papo Kontakt: ana.papo@hsa.hr

radikalne te poistovjećenosti mogu biti dokazuju masovna samoubojstva nakon izlaska knjige Patnje mladog Werthera, kada su mladići oduzimali sebi život baš kao što je to uradio glavni junak. Blaži i svakidašnjiji slučaj proživljavanja iskustava tuđim pričama možemo iskusiti gledajući filmove. Ne vjerujemo u duhove, vještice i čudovišta, barem ne u tolikoj mjeri da povjerujemo kako su nam se pojavila u sobi baš nakon gledanja horora. A opet, tuđi strah koji je prošao i našim tijelom može nas navesti da spavamo s upaljenim svijetlom.

Zašto pričamo priče? Otkada su ljudi kao vrsta razvili govorni aparat, znanja i iskustva prenosila su se pričanjem priča. U tom opasnom prasvijetu, nemilosrdnoj divljini punoj nemani - zajednica je bila od presudnog značaja za preživljavanje. Pričanjem priča spašavali su se životi, upozoravalo se koje je bilje otrovno i koja životinja se kako lovi. Govorilo se koji pojedinci su sebični, odnosno koji ugrožavaju zajednicu, pa tako psiholozi tvrde da je trač bio prvi policajac u društvu. Uz pomoć priča naši preci su pojmili svijet oko sebe, a danas radimo isto. Koliko god, obojeni vlastitom gorčinom i slatkoćom, možemo preispitivati tendenciju Pepeljuge, Trnoružice i ostalih dama da se udaju baš za princa, koliko god mi osuđivali Crvenkapičinu majku što ju je pustila samu u šumu, kroz te i slične priče prvotno smo sortirali ljude u dobre i zle. Iako smo kao klinci već nebrojeno puta čuli da će Pepeljuga otići na taj bal, da će lovac rasporiti vuka, opet smo te priče htjeli slušati ponovo, ponovo i ponovo... Kroz te priče gradili smo emotivnu vezu s našim roditeljima te osnaživali osjećaj zajedništva i sigurnosti. Čovjeku su priče prirodne u istoj mjeri kao glad, žeđ i fiziološke potrebe. Zahvaljujući pričama opstali smo i razvili se kao vrsta. Zahvaljujući pričama opstajemo i razvijamo se. Sve nematerijalne vrijednosti daju se prenijeti jedino preobražene u priče, a takav obrazac zajednički je svim kulturama svijeta.

Kako priče djeluju na nas? Kada čitamo suhoparne podatke, aktiviramo samo jezični dio mozga koji nastoji dekodirati poruku. U suprotnome, kada čujemo priču aktiviramo dijelove mozga upravo kao da proživljavamo taj događaj. Kroz priče osjetimo tuđe emocije, suosjećamo s likovima i kada znamo da su fiktivni. Koliko 16

Manager 99/23 | 12/2018

Jedan od hormona koji oslobađamo slušanjem priče, a koji marketinški stručnjaci posebno vole izazvati, jest oksitocin. Probuditi oksitocin znači probuditi empatiju i suosjećanje što za sobom povlači privrženost i vezivanje za osobu ili pak brend. Učeći strane jezike, nove riječi nismo usvajali izlistane na papiru, već preko pričica o Johnu, Johannu ili Giovanniju. Naš mozak 22 puta bolje pamti uobličenu priču, nego činjenice. Vrijednost proizvoda je 20 puta veća, ako je popraćen dobrim storytellingom. Sama izjava „hajde da ti ispričam priču“ povećava dozu psihičke prisutnosti, spušta gard i otvara nas prema govorniku. Kako sam ritual počinje, u našem organizmu povećava se doza dopamina što uzrokuje povećan fokus i motivaciju da saznamo što se dalje događa, iako automatski gradimo pretpostavke scene u kojoj se priča odvija. Oko golih činjenica, ne gradimo slike i ne proživljavamo emocije. Također, evolucijski obilježeno, kao i iskustveno, priče su nam pričali članovi našeg plemena, naše obitelji, odnosno oni koji su nam privrženi i kojima smo mi privrženi. Vjerujemo onima koji s nama dijele priče.

BUSINESS tako da marketingu više nije cilj da se priključi zabavnom sadržaju, već da ga stvara. Tehnologija omogućava brojne načine i platforme da se ispriča kvalitetna priča, a publika ih je počela zahtijevati.

Uspješni storytelleri

Marketing je živio od ljudi, stoga se odlučio prilagoditi njihovoj prirodi. Čiča miča, priča tek počinje…

Storytelling u marketingu Sve navedene činjenice priču čine savršenim marketinškim alatom. Ako iza proizvoda stoji dobra priča, lakše ćemo ga zapamtiti i razviti veću naklonost prema njemu. Možemo se poistovjetiti s vrijednostima koje taj brend promovira i razviti osjećaj da koristeći taj proizvod te vrijednosti živimo. Pojam i tehnike storytellinga u marketingu i prodaji nisu nikakva novost. Svaki izgrađen i dobro poznati brend izgradio je svoj identitet promovirajući nevidljive vrijednosti kroz priče o sebi i svojim proizvodima. Toliko su se ustalili u naše živote da o brendu govorimo kao o biću. Jedan od pionira storytellinga je Coca-Cola, što dakako i nije neka novost. Coca-Cola je prije svega tvorac priča, pa onda bezalkoholnih pića. Dok su se storytellingom uglavnom bavili veliki igrači, danas je nužan za isticanje brenda u svijetu koji vrvi od informacija i noviteta. Okolnost koja također uvjetuje nužnost kvalitetnog storytellinga jest prezasićenost standardnim metodama oglašavanja. Mnogi su prestali gledati TV zbog reklamnih spotova, promotivne materijale na mailu gotovo i ne otvaramo, a gledajući u mobitele billboarde sve manje primjećujemo. Nasilne marketinške metode stvorile su otpor prema oglašivačima i oglasima,

Jedan od fascinantnijih primjera sjajnog korištenja društvenih mreža u stvaranju priče dakako je onaj ruskoga časopisa RT. Naime, nagrađivana kampanja domišljato se dosjetila plasirati zanimljivu virtualnu igru. Uspjeli su angažirati 100 tisuća korisnika Twittera da tweetaju kao da je 1917. godina i puni jek Oktobarske revolucije. Originalna kampanja ostala je zamijećena od brojnih velikih imena među kojima je i Paulo Coelho. Dobrih priča ne nedostaje ni u Hrvatskoj. Croatia osiguranje je kroz priče e-korisnika ispričalo i svoj značaj u njihovim životima. Napravili su jednu od posjećenijih multimedijalnih izložbi u 2017. godini. Korisnici su bili preko društvenih mreža pozvani da podijele priče o sebi i svojoj obitelji što je kasnije projektirano u tunelu Grič. Iskoristili su customer led marketing pričajući o herojima svakodnevice. Izložba govori o 133 godine hrvatske povijesti gdje su građani ispunili prostor između poznatih ljudi i događaja. Na to su naslonili i priču o tradiciji Croatia osiguranja i „podsjetili građane da što god se dogodilo oni su uvijek bili i bit će uz njih“. Za kampanju “Croatia je Hrvatska - Povijest pišemo sami”, u partnerstvu s agencijom Bruketa&Žinić&Grey, osvojili su Cross media integration nagradu na Danima komunikacija.

Ako iza proizvoda stoji dobra priča, lakše ćemo ga zapamtiti i razviti veću naklonost prema njemu. Sjajnu kampanju osmislila je i ekipa iz Njuškala. Za svoju desetu obljetnicu zamolili su deset uglednih domaćih autora da napišu kratku priču na temu oglasa. Kratkim pričama osigurali su „dugo pamćenje tiskanim, ali i digitalnim izdanjem posebnom kolekcijom nosive tehnologije“. Osmislili su majicu koja u sebi sadrži NFC čip koji skeniran mobitelom daje uvid u „svojevrsnu mini antologiju suvremene hrvatske proze“. Nama se sviđa ovo ruho marketinga, a tebi? 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS PRVA GODINA POSLOVANJA

Što je potrebno za početak poslovanja? Porezni sustav sve je kompliciraniji, poslovanje je nemoguće bez poznavanja hrpe propisa, poduzetničke slobode sve su manje te se previše vremena gubi na ispunjavanje administrativnih i regulatornih zahtjeva, što povećava troškove i smanjuje produktivnost. Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Tehnologija nam baš i nije pomogla u brzini otvaranja poduzeća, budući da u Hrvatskoj to još uvijek nije moguće u kratkom roku. Registracija društva te upisi u potrebne registre često traju i trideset dana, dok u konkurentskim zemljama sve funkcionira preko interneta, bez odlaska javnom bilježniku i na trgovački sud, a čak se i bankovni račun otvara na taj način. Početni troškovi poslovanja postali su preveliki i praktički je nemoguće otvoriti nešto svoje, a da poslovanje nije odmah opterećeno raznim nametima, doprinosima, davanjima i troškovima.

Početni troškovi poslovanja postali su preveliki i praktički je nemoguće otvoriti nešto svoje, a da poslovanje nije odmah opterećeno raznim nametima, doprinosima, davanjima i troškovima. Prije početka rada potrebna je prijava u registar poreznih obveznika, a od dokumentacije je potreban popunjen formular za prijavu u registre, ugovor o knjigovodstvu, ugovor o najmu poslovnog prostora, registracija društva, rješenje Zavoda za statistiku o razvrstavanju i ugovor o poslovnom računu zaključen s poslovnom bankom. Također je potrebna prijava za dodjelu europskog PDV broja ako želite poslovati s poduzetnicima iz drugih članica Europske unije, a od dokumentacije treba izjava koje će poslove obavljati društvo, a mora sadržavati i popis dobavljača i kupaca. Društvo treba prijaviti i u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, za što je potrebna popunjena tiskanica, registracija društva i rješenje Zavoda za statistiku o razvrstavanju. Nužni servisi za poslovanje su: ePorezna - za pregled poreznih obveza, podnošenje prijava PDV-a, podnošenje obrasca JOPPD, prijavu poreza na dobit, prijavu trošarina, prijavu poslovnih prostora i radnog vremena te promjenu poreznih kartica; eMirovinsko - za prijavu i odjavu radnika

Manager 99/23 | 12/2018

te promjene u evidencijama; te Fina - za predaju godišnjih statističkih izvještaja te godišnjih financijskih izvještaja, bilježaka i odluka. Postoje i interni akti bez kojih se ne može poslovati, a to su: interni akt o blagajničkom maksimumu te interni akt o fiskalizaciji i sljednosti računa, koji su propisani Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom; elaborat za zaštitu na radu, procjene, evakuacijski putovi i slično, što je propisano Zakonom o zaštiti na radu; politika GDPR-a i pravilnici o tome, a propisani su Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka; predlošci računa koji se izdaju kupcima što je propisano Zakonom o PDV-u, Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Općim poreznim zakonom, Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o računovodstvu; evidencije odluka skupštine te knjiga udjela propisane Zakonom o trgovačkim društvima; evidencija radnog vremena i matične evidencije radnika propisane Zakonom o radu; formiranje arhive propisano Zakonom o računovodstvu; te ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje djelatnosti (ako je propisano za djelatnost), što propisuju Zakon o kategorizaciji, Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljstvu, Zakon o pružanju usluga u turizmu i pravilnici. Prema svemu navedenom možemo zaključiti da osnovni kapital i poduzetnička ideja više nisu dovoljni za pokretanje posla te da država ne ide na ruku poduzetnicima. Na primjer, ako student ima odličnu poduzetničku ideju i odluči otvoriti poduzeće, u stanu svojih roditelja, mora sklopiti ugovor o najmu, čak i ako za prostor ne plaća naknadu, a tada porez na zakup određuje Porezna uprava prema tržišnim cijenama. Prema dostupnim podacima i procjenama, ako nemate unaprijed dogovoren posao, od kojeg ćete imati takve prihode da možete podmiriti sve što zakon propisuje, danas više nije moguće pokrenuti posao bez 80 tisuća kuna budući da svi navedeni pravilnici, servisi i akti koštaju, a to je jedan od većih troškova ako poduzetnik želi ispuniti sve zakonske obveze povezane s pravilnicima i evidencijama. Kad bi se država odrekla doprinosa u prvoj godini, novom poduzetniku trošak poslovanja smanjio bi se za čak više od 40 tisuća kuna, stoga država mora osvijestiti da malo poduzetnika koji pokrenu posao uspije te da treba pomoći u poticanju velikog broja njih, kako bi postojala manjina onih koji će uspjeti i širiti posao.

BUSINESS ZARADA NA INTERNETU

YouTube kao posao iz snova? Radite koliko želite, ne morate ići na posao, možete raditi iz udobnosti vlastitog doma, a pritom zarađujete mnogo novaca? Kako je to moguće? Pa upravo preko YouTube-a. Potrebno je malo maštovitosti i inovativnosti, ali naravno i rada. Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

Koji YouTuber će biti popularan, ovisi o njegovoj karizmi, zanimljivosti videozapisa, ali i tome koliko se ističe od ostalih. Od komičara do gamer i beauty blogera, YouTuberi su svoje vojske fanova najčešće izgradili bez ikakvog utjecaja i kontrole medija, zbog čega su zadržali svoju neovisnost. Neki YouTuberi bave se modom, neki šminkanjem i frizurama, jedni prate sport, drugi analiziraju videoigre i komentiraju nove tehnologije, a ima i onih koji pokazuju kako se pravilno vježba. Neki su toliko popularni da imaju i po nekoliko milijuna fanova. Međutim, najviše fanova imaju oni koji se bave komedijom. Potrebna je samo dobra ideja i mali milijun subscribera. Ovaj utjecajni internetski video servis izrastao je u poslovnog giganta zahvaljujući sadržaju kojeg stvaraju njegovi korisnici. Omjer uloženog truda i zarade, kažu, nije proporcionalan. Time se naglašava da se uz vrlo malo truda, općenitog znanja o montiranju videozapisa i tehnologiji uopće, može poprilično zaraditi. Dakle, isplati se biti na YouTube-u.

Ovaj utjecajni internetski video servis izrastao je u poslovnog giganta zahvaljujući sadržaju kojeg stvaraju njegovi korisnici.

Način zarade Bitna stvar kod ovog načina internet zarade je velik broj pretplatnika te velik broj pogleda videozapisa. Zarada se na YouTube-u ostvaruje kroz reklame. Naime, nakon što svoj kanal uključite u unovčavanje, moći ćete omogućiti videozapise koji ispunjavaju uvjete i tako zarađivati putem relevantnih oglasa. To su, zapravo, reklame koje će se prikazivati na vašem kanalu prije nego se prikaže vaš vlastiti sadržaj. No, YouTube sada uvodi nova pravila za YouTube partnerski odnos, novo ograničenje koje bi moglo dodatno otežati posao onima koji tek ulaze u društvo YouTubera. Naime, vrijedi pravilo da svaki kanal u YouTube

Ima malih profila koji imaju od 1500 do 3000 pratitelja i zarađuju više od onih s preko 10 tisuća pratitelja. Partner Programu prvo mora imati sveukupno 10 tisuća pregleda kako bi dobio pravo na zaradu od oglašavanja. Ova nova pravila znače da se oglasi neće prikazivati na videozapisima sve dok taj kanal ne dosegne 10.000 prikaza od postavljanja videozapisa na YouTube-u. Na taj način YouTube dobiva dovoljno vremena za procjenu da li je kanal i njegov autor u skladu sa YouTube pravilima. YouTube se ovim potezom nada smanjenju broja korisnika koji žele doći do zarade tako da oponašaju druge popularne kanale, odnosno YouTubere. Brojka od 10 tisuća pregleda pritom im služi kao dokaz da je kanal legitiman te da zarada ide onim korisnicima koji “igraju po pravilima”.

O koliko je novaca riječ? Ako imate od 50 tisuća do 100 tisuća pretplatnika zarada je od 500 do 1000 dolara po videozapisu; od 100 tisuća do 500 tisuća pretplatnika zarada je od 1000 do 3000 dolara; više od 500 tisuća pretplatnika donosi zaradu od 5000 dolara i više. Potrebno je uzeti u obzir da su ovo okvirne brojke i da o samom YouTuberu ovisi koliko će zaraditi. Ima malih profila koji imaju od 1500 do 3000 pratitelja i zarađuju više od onih s preko 10 tisuća pratitelja, ako se znaju “prodati” i imaju ono što se traži na tržištu, kao i kvalitetnu interakciju s pratiteljima. Neki ljudi na ovaj način zarađuju i po milijun dolara godišnje, a sve što rade je snimanje zabavnih videozapisa. Ovaj “posao” sve je popularniji te danas svatko želi biti infuencer i YouTuber. Ipak, uz želju potrebno je i poprilično puno hrabrosti, jer, kao i svi početci, ni ovaj nije lagan. Česta su ismijavanja i omalovažavanja tuđih videozapisa na YouTube-u, pa se do slave teško dolazi, ali se na kraju ipak isplati.

99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS PAMETNA MARKETINŠKA STRATEGIJA

Kako vratiti brend u život? Suština brenda je emocija. Brendovi nastaju u glavama, a proizvodi u tvornicama. Da bi nešto postalo brend, mora se ustaliti i potvrditi na tržištu, a iza svih jakih brendova stoje još jači ljudi. Bez njih nema ni brendova. Piše: Patricia Jarmek Kontakt: patricia.jarmek@hsa.hr

Postaje sve teže i teže izgraditi brend jer je pažnju potrošača jako teško dobiti, stoga je važno prepoznati promjene koje se događaju i koje je donijela digitalizacija te društvene mreže, no pritom treba biti oprezan i znati kako se iz loše pozicije izvući i postati tržišni lider. Svako poduzeće treba one ljude koji vjeruju u marketing, ljude koji marketing upotrebljavaju za ambiciozne strategije. Marketing pomiče granice - političke, zemljopisne, proizvodne, ali i granice u nama.

Treba biti dosljedan vrijednostima koje neki brend nosi sa sobom, odnosno osnovne vrijednosti na kojima je brend izrastao moraju biti uvijek prisutne.

Chuck Taylor visoke tenisice, poznatije kao starke, stvorene su kao marketinški trik, a sve je počelo 30-ih godina prošlog stoljeća kada je košarkaška zvijezda Charles Hollis (Chuck Taylor) potpisao ugovor za promoviranje. Iako su se visoke tenisice proizvodile još od 1917. godine, prodaja baš i nije bila sjajna sve dok Chuck Taylor nije stavio svoj potpis na tenisice, zbog čega je prodaja enormno porasla. Kako je svaki trend prolazan tako je bilo i s popularnim starkama. Nakon par desetljeća, velike kompanije počele su preuzimati tržište pa je do sredine ‘90-ih Converse bio praktički mrtav brend. Nike ih preuzima 2003. godine, revitalizira tržište novim imidžom i povezuje ih s mnogim slavnim osobama poput glazbenika, umjetnika i glumaca. Zahvaljujući tome Converse je oživio, a starke su danas jedan od najprodavanijih modela obuće. Gotovo je nemoguće pronaći osobu koja nije čula za Starbucks, a vjerojatno ste ga i posjetili tijekom putovanja nekom od europskih metropola. No, Starbucks nije oduvijek bio ovako prepoznatljiv brend koji ima stabilan položaj na svjetskom tržištu. Na svom početku, 1971. godine Starbucks je bio lokalna prodavaonica kave i mnogo je godina poslovao s ispodprosječnim prihodima te bez jasne dugoročne vizije. Nakon nekog vremena kreće istovremeni rebradning i pokretanje franšiznog posla, što u konačnici rezultira otvaranjem prodavaonica po cijelom svijetu, a svoj rast bilježi i danas.

Velike stvari i dobre rezultate možemo očekivati samo kada se sve izvrsno odradi, stoga treba biti dosljedan vrijednostima koje neki brend nosi sa sobom, odnosno osnovne vrijednosti na kojima je brend izrastao moraju biti uvijek prisutne. Brend se može repozicionirati, ali ne i redefinirati, pa su za održivost i život brenda potrebna dva preduvjeta kvaliteta i kredibilitet. Lakše je graditi novi nego popravljati stari brend, a najteže je vratiti izgubljeno povjerenje. Ako brend možda i gubi početni zamah i izgleda da počinje nestajati, ne znači da je osuđen na neuspjeh - svijet poduzetništva ispunjen je pričama o liderima koji su kompanije pred propadanjem vratili na uspješan put. Neki od poznatih brendova koji su izvukli poslovanje i vratili brendu život su Converse i Starbucks. 20

Manager 99/23 | 12/2018

Poduzetništvo je puno pogrešaka, izazova i poteškoća, no ovi brendovi dokazali su da ako je poslovanje dotaknulo dno, ne znači da je kraj. Sve što treba je biti kreativan, uporan i predan poslu kako bi se održao brend na životu. Ako posao ne funkcionira, morate promijeniti nešto u načinu poslovanja, i tu nema kompromisa, jer su promjene nužne za daljnji rast. Mnogi propadaju jer se ne razlikuju od konkurencije te ne žele izaći izvan okvira, no ako možete pronaći način da se brend razlikuje, možete i udahnuti novi život poduzeću.

BUSINESS GDPR – ČUVAR PRIVATNOSTI

Povijesna prekretnica u zaštiti privatnih podataka na internetu Razina osjetljivosti varira ovisno o pojedincu i pripadajućoj mu kulturi, no malo tko bi se odrekao prava na privatnost. Osjećaj da nam Google i Facebook čitaju misli, ukazuje na da su personalizirani oglasi utemeljeni na puno više informacija nego što su to naša bezazlena pretraživanja. Sigurno svi imamo paranoičnog prijatelja koji lijepi papirić na kameru laptopa, ali nakon slučajeva poput onoga s Cambridge Analyticom postavlja se pitanje je li ta paranoja zapravo realan strah? Piše: Ana Papo Kontakt: ana.papo@hsa.hr

Čemu potreba za GDPR-om? Je li vam se ikad dogodio scenarij u kojem, nakon izražavanja potrebe za novim hlačama u razgovoru s prijateljem, Facebook naslovnica postane puna preporuka gdje ih kupiti? Ili možda onaj gdje Booking šalje e-mail nudeći super ponude baš za grad koji ste maločas guglali? Više ili manje smo upoznati s činjenicom trženja naših podataka, dobivenih preko možda nekih online igrica koje su zahtijevale registraciju. Iako je 1995. godine izdana zakonska direktiva EU – temelj zakona o zaštiti osobnih podataka, ne moramo sjećanje protezati daleko u prošlost da bismo uvidjeli dinamiku tehnoloških promjena koje su izmijenile pristup privatnosti. Koliko smo samo puta brzopleto kliknuli na opciju OK ne čitajući nejasna upozorenja uz nju, a nismo bili ni svjesni da smo možda u tom trenutku dali svoja odobrenja za korištenje naših privatnih podataka.

A što je uopće GDPR? GDPR (Global Data Privacy Protection) uredba je koja se tiče svake organizacije koja pristupa i koristi osobne podatke te svakog prirodnog vlasnika tih podataka. Preciznije, od 25. svibnja ove godine tvoje ime i prezime, financijsko stanje, uvjerenja, fotografije, videosnimke, lokacija, IP adresa, biometrijski i svi ostali podaci koji mogu ukazati na tvoj identitet, samo su tvoje vlasništvo. Možda se upravo pitaš zar nisu uvijek i bili? Teoretski da, ali nedovoljno razrađen zakon o njihovoj zaštiti nije išao u korak s tehnološkim dostignućima. „Dosad je bilo jeftinije ignorirati pravila privatnosti, a sada će ih se biti jeftinije pridržavati.“ – kaže Max Schrems. Kako i ne bi bilo kada kazne mogu dosegnuti i 20 milijuna eura ili 4 posto godišnjeg globalnog prihoda, ovisno o tome koja je vrijednost viša. Ova uredba nije vezana za lokaciju, već za ljude – za građane EU i samim time sve organizacije koje barataju njihovim podacima. GDPR osigurava pravo da budemo jasno i nedvosmisleno upitani o korištenju našega e-maila u marketinške svrhe, mogućnost uvida u naše podatke i pravo da budemo zaboravljeni. Naravno, još brojne beneficije osmjehuju se EU građanima. Naime, početkom 2019. godine stiže pojačana i detaljnija verzija GDPR–a, e-Privacy! Od organizacija se novom regulativom

očekuje da znaju odakle su došli svi ti podaci koje posjeduju, te gdje se trenutačno nalaze kako bi se osigurala njihova sigurnost. To povlači potrebu za dobrom komunikacijom svih odjela, nove sustave, a u većim tvrtkama i imenovanje stručnjaka za zaštitu podataka.

GDPR osigurava pravo da budemo jasno i nedvosmisleno upitani o korištenju našega e-maila u marketinške svrhe, mogućnost uvida u naše podatke i pravo da budemo zaboravljeni.

“Pali” li GDPR? Prvih mjeseci nakon početka primjene GDPR-a, postojale su brojne nejasnoće i bojazni. Dovoljno je reći da se stranica AZOP-a srušila od silnih navala tragača za informacijama. Google i Facebook optuženi su prvi dan primjene GDPR-a. Za takve slučajeve, ali i mnoge druge trebat će puno vremena da bi se sagledale sve okolnosti. Ipak, neke kazne su već pronašle svoje domaćine, kao npr. bolnica u Portugalu i tvrtka u Austriji. Zanimljivo je stanje upotrebe GDPR-a u Hrvatskoj i zemljama regije. Naime, na ovim prostorima su nezadovoljni klijenti u regulativi uočili sredstvo iznude, a mnogi prijeteći prijavom pokušavaju izvući novac. 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS 5G TEHNOLOGIJA

Inovacija budućnosti 5G je nova generacija komunikacijskih mreža i velika prilika za hrvatsku ekonomiju i razvoj, koja će uključivati cijeli popratni ekosustav. Njena komercijalizacija promijenit će način na koji komuniciramo i koristimo uređaje iz naše svakodnevice te olakšati naše živote, ali i poslovanje. Piše: Natalija Jelovečki Kontakt: natalija.jelovecki@hsa.hr

Kako točno funkcionira 5G? Bežične mreže sastoje se od ćelija podijeljenih na sektore koji šalju podatke putem radiovalova. Četvrta generacija (4G) Long-Term Evolution (LTE) bežične tehnologije stvara temelj za 5G. Za razliku od 4G, koji zahtijeva velike i visokoenergetske stanične kule radi zračenja signala na većim udaljenostima, 5G bežični signali prenijet će se preko velikog broja malih stanica koje se nalaze na mjestima poput svjetlosnih stupova ili krovova zgrada.

brojne inovacije u područje medicine. Primjerice, danas je gotovo nemoguće zamisliti da se obavljaju operacije na daljinu, odnosno, da operaciju izvode robotske ruke kojima upravlja glavni kirurg iz neke strane države, praktički s drugog kraja svijeta.

Utjecaj na društvo

Inovacije koje 5G donosi 5G će nedvojbeno promijeniti svijet i način na koji on funkcionira. Ova mreža će nam također donijeti i veći broj kanala. Svrha ovoga je povećanje kapaciteta i omogućavanje povezivanja 10 do 100 puta više uređaja na Internet. Ovdje se ne misli samo na pametne satove i ostale nosive uređaje, već i pametne kartice, tokene, kao i mnoge druge elektroničke uređaje. Održavanje i uklanjanje problema će se moći vrlo lako predvidjeti, što je veliki plus za održavanje cijelog sustava te će se time znatno smanjiti predviđeni troškovi namijenjeni toj svrsi. Tako će i uvijek omiljeni limeni ljubimci dobiti neke potpuno nove značajke, koje će nedvojbeno promijeniti doživljaj vožnje. Automobili će u budućnosti zasigurno biti puno sigurniji, a potencijalni kvarovi će se s lakoćom moći pravovremeno uočiti te puno brže otkloniti. Nadalje, ova vrsta tehnologije će unijeti

Autonomna vozila, pametne kuće i robotika u medicini moći će se realizirati jedino uz najnovije generacije mreža. Jednako kao što su internet, električna struja, parni stroj, tiskarski stroj bili, i još uvijek su, glavne pokretačke snage socioekonomskog razvoja i čine tzv. tehnologije opće namjene, tako će i 5G biti sljedeća velika tehnologija koja će donijeti značajno poboljšanje kvalitete života ljudi i povećati produktivnost. Primjerice, automobili koji će se kretati sami, bez vozača, za vožnju će zahtijevati mrežni dio koji nudi izuzetno brzo povezivanje kako bi se vozilo moglo navigirati u stvarnom vremenu, bez ikakvih poteškoća. Kućni aparati, međutim, mogu i dalje biti povezani preko sporije veze niže snage jer visoke performanse nisu presudne za njihov rad.

Autonomna vozila, pametne kuće i robotika u medicini moći će se realizirati jedino uz najnovije generacije mreža.

Opasnosti i prijetnje Iako 5G tehnologija sa sobom nosi i velike promjene koje će nedvojbeno pomoći u unaprjeđenju i rastu naše civilizacije, ona također nosi i negativne posljedice. Sama pomisao da tehnologija preuzima sva područja ljudskog djelovanja može biti pomalo zastrašujuća. Postoji velika mogućnost da će super-automobili iz budućnosti moći upravljati sami sa sobom, bez pomoći vozača. No, koliko god je ta pomisao primamljiva, isto tako je i zastrašujuća te dovodi u pitanje ljudsko povjerenje u sigurnost tehnologije. Svijet se razvija, inovacije se neprestano pojavljuju, velike promjene dolaze... Stoga zastanimo na trenutak jer svijet kakav danas poznajemo, sutra možda više neće biti isti. 22

Manager 99/23 | 12/2018

BUSINESS ONLINE PRIJEVARE

Raste broj online prijevara Sve se veći broj građana susreće s online prijevarama koje kao posljedicu imaju krađu podataka ili gubitak novčanih sredstava. Internet, osim što se pokazao kao fenomen u komunikaciji i skladištenju podataka, također se pokazao i kao idealno mjesto za prijevare. Unatoč brojnim upozorenjima o internetskim prijevarama i o nužnosti zaštite osobnih podataka, ljudi i dalje vjeruju da će vrlo lako doći do određenog poklona ili novca sudjelovanjem u raznim nagradnim igrama i sličnome. Postoje brojni načini na koji se nastoje prevariti korisnici, a najčešće je nudeći upravo ono što vam treba ili davanjem određenih poklona i popusta. Dakako, isto tako postoje načini na koji se online prijevare mogu vrlo lako uočiti i izbjeći. Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

bio isplaćen potrebno je platiti određenu svotu poreza nakon čije uplate prevaranti „nestanu“. Osim prethodno nabrojanih prijevara, također se pojavljuju i prijevare prilikom kupnje određenih proizvoda. Najčešće se proizvodi određene marke čija je cijena iznimno visoka prodaju po vrlo niskim cijenama. Kupci oduševljeni ponudom vrlo lako nasjedaju na trik te kupuju proizvod koji na kraju nikada ne dobiju ili dobiju sasvim drugačiji proizvod od naručenog.

Kako je internet bankarstvo postalo popularno tako su se i pojedinci odlučili napraviti lažne stranice banaka na kojima se osim osobnih podataka traži i PIN.

Načini prijevare Kako je internet bankarstvo postalo popularno tako su se i pojedinci odlučili napraviti lažne stranice banaka na kojima se osim osobnih podataka traži i PIN. Vrlo je važno napomenuti da banke nikada od svojih korisnika neće zatražiti PIN ili lozinku za internet bankarstvo, ali isto tako neće tražiti da uplatite novac na neki račun. Policija je u posljednje vrijeme zaprimila veći broj prijava o phishing kampanji kojoj je cilj krađa financijskih sredstava, a širi se putem poruka elektroničke pošte. Ovakva vrsta prijevare najčešće je usmjerena na građane, računovodstvene urede trgovačkih društava, tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima. Nadalje, postoje prijevare putem društvenih mreža, odnosno lažne nagradne igre. Lažne stranice trgovačkih društva ili poslovnih banaka često objave nagradnu igru za čije je sudjelovanje potrebno objavu označiti sa „sviđa mi se“ ili „like“ i podijeliti objavu na svome profilu te poslati privatnu poruku. Vrlo brzo, osobe koje su sudjelovale u lažnoj nagradnoj igri zaprimaju poruku od stranice u kojoj su obaviješteni da su upravo oni sretni dobitnici te da trebaju poslati svoju fotografiju i fotografiju osobne iskaznice. Nadalje osobe često dobivaju putem elektroničke pošte obavijest kako su dobili određeni iznos na lotu. Najčešće je u pitanju iznos od nekoliko milijuna kuna koje je osoba osvojila iako nije igrala loto već je njezin mail odabran slučajno. Dakako kako bi iznos

Policija je u posljednje vrijeme zaprimila veći broj prijava o phishing kampanji kojoj je cilj krađa financijskih sredstava, a širi se putem poruka elektroničke pošte.

Kako se zaštititi od online prijevara? Postoje načini na koje možemo izbjeći online prijevare, ukoliko postoji i najmanja sumnja treba obratiti pozornost na sljedeće. Proizvode putem interneta treba kupovati isključivo putem predviđenih portala po cijeni koja je adekvatna poslovnoj politici određenog branda. Ukoliko je cijena previše niska velika je mogućnost da se radi o prijevari. Također ne treba žuriti pri odlučivanju bez obzira na to što postoji mogućnost da će se sva roba ubrzo rasprodati. Prvo treba prikupiti određene informacije i utvrditi istinitost ponude. Nadalje treba izbjegavati kupnju prilikom korištenja javne mreže zbog velikog rizika od krađe podataka. Prilikom kupnje treba provjeriti ostavljate li podatke na sigurnoj stranici, a kako biste bili sigurni da je tako, uvjerite se da stranica ima oznaku https:// gdje slovo „s“ garantira sigurnost. Također treba obratiti pozornost na pravopisne pogreške i žargone. Prijevare putem maila ili drugih portala, najčešće imaju mnogo pravopisnih pogrešaka i često se izbjegava spominjanje važnih podataka vezanih za poduzeće ili općenito pošiljatelja. 99/23 | 12/2018

Manager

BUSINESS INTERVJU: ANTONIJA LAGINJA

Najbolje krafne u gradu Kada čujete „najbolje krafne u gradu“ svi sigurno pomislite na Miss Donut. U blizini Ekonomskog fakulteta, točnije u Harambašićevoj ulici, smjestio se prvi donut caffe bar u Zagrebu. Svaki dan očekuje vas mnoštvo različitih okusa, a sve krafne ručno su napravljene od prirodnih sastojaka. Kako je sve počelo i očekuje li nas još jedan Miss Donut saznajte u intervju s Antonijom Laginjom – mladom poduzetnicom koja stoji iza svega. Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Manager: S obzirom da Vam posao jako dobro ide, jeste li razmišljali o otvaranju još jedne poslovnice, ili čak možda i širenju izvan Zagreba? Ideja o otvaranju još jedne poslovnice postoji već duže vrijeme. Nadamo se da ćemo u 2019. godini otvoriti vrata drugom Miss Donutu, čija bi lokacija sigurno bila u Zagrebu. Širenje izvan grada kao ideja postoji, ali trenutno još nismo orijentirani na to.

Manager: Prije 2 godine otvorio se, sada već popularni, Miss Donut, a nas zanima kako ste došli do same ideje? Ljubav prema kuhanju seže još od davnih dana, a otvaranje slastičarnice mi je oduvijek bio san. Iako sam završila Šumarski fakultet, odlaskom u Urugvaj odlučila sam upisati privatnu slastičarsku akademiju i baviti se onime što volim. Kada radiš ono što voliš, ideje dolaze same od sebe, a ključan trenutak bilo je zapravo putovanje u Sjedinjene Američke Države. Donut shop poslovnice zapravo su dio njihove kulture, a kod nas u to vrijeme nisu postojale. Krafne su nudile jedino pekarnice, najčešće s marmeladom ili čokoladom, a ja sam htjela nešto više – maštovitije.

Hobi je odličan start za razvijanje poslovne ideje i pokretanje posla. Manager: Svaki početak iziskuje puno truda, ali i rizika. Kako ste se Vi nosili s time? Jeste li se ikad našli u situaciji da odustanete od svega? Početak nikad nije lagan, a pripreme otvaranja Miss Donuta trajale su godinu dana. Početni kapital smo imali pa je bilo lakše, ali puno vremena i truda uloženo je u uređenje samog objekta i osmišljavanja recepata. Nikad nisam vjerovala u tzv. instant zaradu te sam od početka bila svjesna činjenice da je potrebno dosta vremena kako bi se od ideje stiglo do stabilnog posla. Vjerujem da se trud i rad nagrađuju uspjehom, a tako se ispostavilo i u mojoj situaciji. 24

Manager 99/23 | 12/2018

Manager: Što mislite o pretvaranju hobija u posao? Hobi je odličan start za razvijanje poslovne ideje i pokretanje posla. Smatram da je lakše raditi i učiti nešto što vas zanima i što volite raditi. Manager: Koja je Vaša poruka mladim studentima? Nemojte se zamarati politikom, negativno razmišljati o stanju u državi ili se neprestano žaliti da se u Hrvatskoj ništa ne može. Svatko ima neki talent. Putujte ako možete, skupljajte ideje, a ako već postoje – samo naprijed! Sigurno vam neće biti lako, ali u životu morate nešto raditi. Zašto to ne bi bilo nešto što volite i u čemu ste dobri?

BUSINESS

Tko kaže da ne mogu kad znam da mogu.

SA ZABOM MOGU

Studentski krediti Želiš li bolje uvjete tijekom školovanja? Ugovori Paket za mlade za 0 kn i ostvari pravo na studentski kredit bez naknade za obradu zahtjeva! Bilo da si redovan ili izvanredan student, možeš uzeti studentski krediti i otplatiti glavnicu nakon završetka studija uz odgodu plaćanja prve rate. Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

99/23 | 12/2018

Manager

Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Vijesti sa Sveučilišta Nova Uprava Ekonomskog fakulteta Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od ove akademske godine ima novu Upravu za mandatno razdoblje od dvije akademske godine, od 2018./19. do 2019./20. Prof. dr. sc. Jurica Pavičić, dosadašnji prodekan za međunarodnu suradnju i akreditacije, stupio je 1. listopada 2018. na dužnost dekana. Osim njega, mjesto u Upravi imaju prof. dr. sc. Oliver Kesar – prodekan za nastavno i nenastavno osoblje, prof. dr. sc. Lorena Škuflić – prodekanica za financije i poslovanje, izv. prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ – prodekanica za strateška partnerstva i projekte te doc. dr. sc. Božidar Jaković – prodekan za studente i nastavu.

Obilježen Dan Sveučilišta u Zagrebu Svake godine 3. studenoga obilježavamo Dan Sveučilišta. Taj je datum posebno bitan jer je još davne 1671. godine u Zagrebu na sjednici sabora Hrvatskog Kraljevstva prihvaćen status i povlastice Isusovačke akademije. Ove godine slavimo 350. obljetnicu Dana Sveučilišta, ali i 350. akademsku godinu. Svečana proslava se održala u Hrvatskom narodnom kazalištu pod vodstvom rektora prof. dr. sc. Damira Borasa. Osim domaćih profesora i ostalih rektora, proslavu su upotpunili i brojni akademici iz susjednih zemalja.

Sveučilišni tramvaj br. 12 U povodu 350. akademske godine i proslave utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu u zagrebački je promet pušten tramvaj obojan u tamno plavu boju i ukrašen slavljeničkim vizualom. Ako idete na neko mjesto relacijom Dubrava – Ljubljanica i vi ćete moći biti dijelom slavlja.

Potpisivanje Deklaracije sveučilišta jugoistočne Europe i zapadnoga Balkana U auli Sveučilišta održan je Drugi rektorski forum jugoistočne Europe i zapadnoga Balkana. Na forumu su 23 rektora potpisala Deklaraciju sveučilišta jugoistočne Europe i zapadnoga Balkana, čime će se unaprijediti suradnja i zajedničko djelovanje tih sveučilišta u području znanosti, visokoga obrazovanja, istraživanja i transfera znanja. Između ostaloga, na temelju potpisane Deklaracije, Zajednica će nastaviti razvijati Regionalnu platformu za suradnju u području znanosti, visokoga obrazovanja i istraživanja te će posebna pažnja biti usmjerena na unaprjeđenje kvalitete visokoga obrazovanja na području jugoistočne Europe i zapadnoga Balkana.

Izložba ARCA 2018 i sajam AGRO ARCA 2018 Na ovogodišnjoj Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA i Sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO ARCA koji su se održavali od 18. do 20. listopada 2018. godine u prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Predstavljeno je više od 250 autora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kine, Irana, Poljske, Srbije i Slovenije s približno 150 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskoga rada, od industrije do rekreacije i zabave, a koji su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnoga i javnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih i razvojnih tvrtki, kao i mladih, učenika tehničkih škola i studenata hrvatskih sveučilišta. Inovativni projekti sastavnice Sveučilišta u Zagrebu osvojili su dvije zlatne, tri srebrne i tri brončane medalje. Na Izložbi i Sajmu sudjelovale su četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu s devet inovativnih projekata. Studenti su oduševili sve nazočne marljivim i upornim radom koji je naposljetku i nagrađen nagradama i priznanjima. 26

Manager 99/23 | 12/2018

ZAKON O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA

85 glasova za reguliranje “sivih zona” studentskog rada Novi zakon donosi nove pogodnosti, kako za redovne, tako i za izvanredne studente. Određena je minimalna satnica, ali i rok isplate naknade za odrađeni posao. Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

Nakon duge 22 godine izmijenjen je Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Na 9. sjednici Hrvatskog sabora on je uvelike promijenjen te sada glasi: Zakon o obavljanju studentskih poslova. Procedura donošenja ovog zakona trajala je godinu i deset mjeseci, a dosadašnja “siva zona” sada bi napokon trebala biti regulirana te donositi i brojne nove pogodnosti za studente.

posla uplatiti naknadu za obavljeni posao na račun posrednika. U korist studentima ide i pravo na 50-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom i blagdanima ili noćni i prekovremeni rad, kao i pravo na plaćeni odmor, putne troškove i topli obrok. Amandman uložen zbog mogućeg stavljanja regularnih radnika u lošiji položaj odbijen je na sjednici Hrvatskog sabora.

U korist studentima ide i pravo na 50-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom i blagdanima ili noćni i prekovremeni rad, kao i pravo na plaćeni odmor, putne troškove i topli obrok. Novim se zakonom bolje štite prava studenta i time što je inspekcijski nadzor proširen i na područje studentskog rada. Uvedeno je i ograničenje za posrednike, koji sada ne smiju posredovati za studente koji su dva ili više puta promijenili studentski program.

Možda najvažnija promjena, koja je između ostalog zatražena i peticijom, je da će studentske poslove sada moći obavljati i izvanredni studenti koji nisu u radnom odnosu. Ta je promjena donijela i najviše pobune među redovnim studentima, no uz ovu promjenu donesene su i mnoge druge koje idu u korist svima.

Zakon koji je bio prijeko potreban stupio je na snagu nakon duge dvije godine borbe i čak 22 godine čekanja, a na veselje brojnih studenata diljem zemlje. Možda bi i ovo mogao biti malen, ali važan korak ka zaustavljanju odlaska brojnih studenata van Hrvatske. No, da će ovim zakonom studentski život mnogima biti olakšan – u to smo sigurni.

Za početak, minimalna satnica sada je zakonski uređena na državnoj razini i iznosi 21,49 kn. Minimalna studentska satnica dobivena je dijeljenjem minimalne bruto plaće koja u Hrvatskoj u 2018. godini iznosi 3.439,80 kn. Nadalje, posredstvo pri zapošljavanju sada će moći obavljati i visoka učilišta. Novost koja će mnoge studente riješiti muka čekanja u redovima student servisa je uvođenje mogućnosti izdavanja i vraćanja studentskih ugovora elektroničkim putem. Sada su napokon jasnije definirane i obveze naručitelja, posrednika i izvršitelja studentskog rada. Naručitelj studentskog posla sada je dužan najkasnije 15 dana od završetka 99/23 | 12/2018

Manager

INTERVJU: PROF. DR. SC. JURICA PAVIČIĆ

Upoznajte novog dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ekonomski fakultet u Zagrebu od ove akademske godine ima novog dekana prof.dr.sc. Juricu Pavičića, a mi smo doznali zašto se kandidirao i koji su bili njegovi planovi za budućnost u vrijeme kada je studirao. Piše: Lucija Jukić Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr

Manager: Zašto ste se u kandidirali za dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu? Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu najstarija je i najveća visokoobrazovna ustanova iz područja ekonomije i poslovne ekonomije u regiji. Od 1920. kada je fakultet osnovan brojni pojedinci utkali su mnogo truda i uspjeha gradeći temelje ekonomske znanosti i struke. S obzirom na to da sam do sada obnašao funkciju prodekana za međunarodnu suradnju i akreditacije, te da sam tijekom svog dosadašnjeg rada bio uključen u sve važnije procese, od razvoja nastavnih programa do suradnje sa studentima i studentskim udrugama, dobro sam upoznat sa svim izazovima s kojima se fakultet susreće. Smatram da je za svakog pojedinca pa tako i mene, veliki izazov upravljati akademskom ustanovom koja ima ključnu ulogu u razvijanju budućih generacija uspješnih profesionalaca te zahtjeva veliku osobnu odgovornost, posvećenost i predan rad. Izazov je time veći kada se radi o akademskim ustanovama s dugom tradicijom i izuzetnim značajem kao što je Ekonomski fakultet. Na nama je velika odgovornost da, uvažavajući tradiciju, odgovorno pristupimo građenju budućnosti Fakulteta.

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano i pozorno prati zahtjeve tržišta rada, kao i (potencijalnih) studenata.

Manager 99/23 | 12/2018

marketingu, po mogućnosti u inozemstvu. No tijekom studiranja nekako sam se orijentirao u smjeru koji je vodio k ovome čime se danas bavim. Danas sam dekan ovog fakulteta te sam iznimno ponosan što sam na ovu prestižnu, a istovremeno i vrlo zahtjevnu i odgovornu funkciju izabran od svojih kolega i studenta koji su prepoznali moj rad. Manager: Što ste naučili dok ste radili kao profesor? Kakav je Vaš odnos sa studentima? Naučio sam puno toga, a sa studentima njegujem otvoren i kolegijalan odnos. ☺ Manager: Imate li kakve ideje za poboljšanje studija ili unaprjeđenje same nastave? Rad s mladim ljudima iziskuje osluškivanje njihovih potreba, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano i pozorno prati zahtjeve tržišta rada, kao i (potencijalnih) studenata. Upravo stoga su naši studijski programi kreirani u skladu s poželjnim i traženim ishodima učenja te međunarodnim standardima. Težimo ka kontinuiranom stvaranju i unapređivanju studijskih programa koji će svojim sadržajima i metodama najbolje odgovarati potrebama tržišta rada za suvremenim obrazovanim stručnjacima iz područja ekonomije i poslovne ekonomije. Sukladno tome, fakultet ima atraktivan portfelj studijskih programa. Već duži niz godina uspješno izvodimo studijske programe na engleskom jeziku, a krenuli smo i s izvođenjem pojedinih kolegija na njemačkom jeziku, pa ćemo u skladu s iskazanim interesom domaćih i inozemnih studenata povećavati broj dostupnih kolegija. Također, na našem Fakultetu nastojimo implementirati brojne inovacije u nastavne procese te uz potporu informacijskokomunikacijskih tehnologija pružiti našim studentima nov način usvajanja znanja i vještina. Kroz brojna predavanja vezana uz aktualne teme te brojna gostujuća predavanja ljudi iz prakse našim studentima omogućavamo pristup

najaktualnijim temama i saznanjima iz područja ekonomije i poslovne ekonomije te time našim studentima nastojimo ugraditi sve vještine koje će im biti potrebne u svakodnevnom radu.

u skladu s našom vizijom da ćemo „…postati nacionalna elitna visokoobrazovna ustanova prepoznatljivog imidža tržišno-orijentirane i društveno odgovorne organizacije koja pruža vrhunsko obrazovanje i vrhunska istraživanja.“

Sve aktivnosti koje su poduzete i koje će biti poduzete s ciljem poboljšanja studija i unapređenje nastave, rezultat su, prije svega, dobre komunikacije sa studentima na koje smo iznimno ponosni.

Manager: Postoji li ili planira li se program kojim se želi pozitivno utjecati na stavove studenata ekonomije kao i ostalih studenata o Ekonomskom fakultetu Zagreb?

Manager: Kako vidite položaj i reputaciju Ekonomskog fakulteta Zagreb u društvu i akademskoj zajednici? U kojem će se smjeru razvijati misija i vizija fakulteta u odnosu na zahtjeve modernog doba? Uloga Ekonomskog fakulteta zasigurno je značajna, kako u akademskoj zajednici tako i u društvenoj. Na našem fakultetu rade profesori koji su prepoznati kao vrhunski stručnjaci, izvrsni predavači i istraživači u svojim područjima, koji u većoj ili manjoj mjeri, utječu na stvaranje ekonomske politike Hrvatske. Često se traže njihova mišljenja, a mnogi od njih članovi su i raznih odbora, upravljačkih tijela i sl. Osim toga Fakultet je prepoznat kao važan savjetodavan čimbenik u hrvatskom gospodarstvu, ali i važan strateški partner mnogih poduzeća, neprofitnih organizacija i državnih institucija. Fakultet je nositelj većeg broja znanstvenih i stručnih projekata čiji je sadržaj povezan sa suvremenim ekonomskim problemima u Republici Hrvatskoj. Takva orijentacija našim nastavnicima i suradnicima omogućuje ostvarenje vlastitih istraživačkih i savjetodavnih potencijala. Čvrsto stojim iza toga da će naša ustanova biti simbol kvalitete istraživačkog rada i obrazovanja iz područja ekonomije i poslovne ekonomije u jugoistočnoj Europi, a

Studenti su oduvijek bili ishodište svih aktivnosti i glavni razlog postojanja Fakulteta. Sukladno tome, Fakultet mora osnaživati odnose s bivšim, sadašnjim i budućim studentima te omogućavati međugeneracijsko povezivanje i razmjenu iskustava. Smatram da je nužno dublje i dugoročnije povezati studente s Fakultetom i vrijednostima koje dijelimo. Studenti trebaju biti ključni zagovaratelji i ambasadori Fakulteta u svojem privatnom i poslovnom okruženju. U tom smislu, poduzet će se niz aktivnosti kao što su aktivniji rad Udruge alumnija te njezina daljnja profesionalizacija, organizirat će se okupljanja alumnija i drugih „prijatelja“ Fakulteta na raznim prigodnim događanjima. Također osnažit će se uključenost studentskih udruga u unapređivanje odnosa Fakulteta s bivšim, sadašnjim i budućim studentima, a fakultet će se u suradnji sa školama i partnerima aktivno uključiti u učenička natjecanja iz područja ekonomije i poslovne ekonomije kao i specijalizirana događanja i predavanja. Manager: I za kraj, što biste poručili sadašnjim i budućim studentima EFZG-a? Izabrali ste, ili ćete izabrati – najbolje! 99/23 | 12/2018

Manager

INTERVJU: PROF. DR. SC. IVANA MAMIĆ SAČER

Na kojem je kontu Katedra za računovodstvo? Katedru za računovodstvo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu upoznat ćemo u intervjuu s prof.dr.sc Ivanom Mamić Sačer. Sadašnja pročelnica katedre izdvojila je svoje vrijeme i odgovorila na naša pitanja. Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Manager: Možete li nam za početak predstaviti Katedru za računovodstvo? Kakav je interes studenata za kolegije s katedre? Katedra za računovodstvo je katedra čija je temeljna misija obrazovanje studenata u području računovodstva i revizije. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, integriranom, preddiplomskom, diplomskom stručnom studiju te specijalističkom poslijediplomskom studiju i poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju. Našim studentima omogućavamo specijalizaciju iz brojnih područja kao što su specifičnosti računovodstva proizvodnje, trgovine, financijskog sektora, neprofitnih organizacija, računovodstva troškova, upravljačkog računovodstva, računovodstva poreza, računovodstvenih informacijskih sustava, analize financijskih izvještaja, te različitih vrsta revizije. Možemo se pohvaliti kako zaista već godinama nemamo problem s privlačenjem studenata. Isto tako, naši izborni kolegiji atraktivni su i za studente drugih smjerova.

bila sam demonstrator na Katedri za računovodstvo i vodila sam Klub računovođa i financijskih djelatnika pri Udruzi računovođa i financijskih djelatnika Zagreb. Po završetku studija otvorio se natječaj na koji sam se prijavila i to je bilo to. Zapravo, mogu reći da sam imala sreću jer se na Katedri za računovodstvo nije otvaralo mnogo natječaja zadnjih deset godina. Iako nisam završila kao profesor književnosti, želja za predavanjem, konstantnim čitanjem i pisanjem se ostvarila i time ispunila moja očekivanja. Naime, pored predavačkog dijela obavljamo i brojne istraživačke aktivnosti te objavljujemo znanstvene i stručne radove. Također, posao je takav da se stalno trebamo educirati, pratiti promjene u zakonskoj regulativi, standardima i stručnoj praksi.

Proces učenja nikada ne prestaje nego samo mijenja svoj oblik. Bitno je da su temeljna znanja stečena na studiju, a ostalo je nadogradnja. Manager: Kako vidite budućnost katedre u odnosu na zahtjeve modernog doba? Planira li se uvesti više praktičnog dijela, odnosno rad pomoću računalnih programa u seminarskoj nastavi? Opće je poznato da se danas više ne knjiži na papiru niti se crtaju T-konta u praksi. To je dovelo do potrebe za uvažavanjem promjena u okviru studijskog programa. Naime, prof. dr. sc. Katarina Žager nositeljica je kolegija Računovodstveni informacijski sustavi na kojem studenti imaju prilike susresti se s radom na računalima primjenjujući stečena znanja iz područja računovodstva. Međutim, moram napomenuti da je prirodan proces učenja računovodstva upravo takav da je prvo potrebno naučiti temeljna računovodstvena načela na papiru, ploči ili uz pomoć prezentacije. Prije svega potrebno je naučiti suštinu, a onda primijeniti na softverskom rješenju.

Manager: Što ste željeli postati tijekom studiranja? Jeste li se već tada vidjeli na mjestu profesora Ekonomskog fakulteta? Kad sam upisivao fakultet nisam razmišljao o tome da bih jednog dana mogao biti profesor. Želio sam raditi u marketingu, po mogućnosti u inozemstvu. No tijekom studiranja nekako sam se orijentirao u smjeru koji je vodio k ovome čime se danas bavim. Danas sam dekan ovog fakulteta te sam iznimno ponosan što sam na ovu prestižnu, a istovremeno i vrlo zahtjevnu i odgovornu funkciju izabran od svojih kolega i studenta koji su prepoznali moj rad. Manager: Kada ste i zašto odlučili postati profesorica? Je li posao na u fakultetu ispunio Vaša očekivanja? Iako sam u djetinjstvu željela biti profesor književnosti, kasnije nisam zamišljala karijeru profesora. Tokom studija 30

Manager 99/23 | 12/2018

Manager: I za kraj, imate li savjet za sadašnje i buduće studente? Studentima često ističem kako na čelu jedne bolnice može biti ravnatelj koji je doktor medicine dok je, primjerice, na čelu građevinskog poduzeća osoba koja je završila Građevinski fakultet. Zajedničko im je da oboje imaju odgovornost za potpisivanje temeljnih financijskih izvještaja te moraju imati određena računovodstvena znanja upravo zbog odgovornosti koje proizlaze iz takvih funkcija. Ne morate raditi u računovodstvu da biste trebali imati računovodstvena znanja. Pojedini studenti misle kako završetkom studija znaju sve i da je proces učenja za njih završio, a onda se razočaraju kad počnu raditi. Proces učenja nikada ne prestaje nego samo mijenja svoj oblik. Bitno je da su temeljna znanja stečena na studiju, a ostalo je nadogradnja.

INTERVJU: URED ZA SAVJETOVANJE I RAZVOJ KARIJERA

Pomoć pri odabiru karijere Mnogi studenti muče se s pisanjem životopisa, motivacijskog pisma te odabirom smjera, stručne prakse ili posla. Ako ste i vi jedni od njih, pomoć možete potražiti u Uredu za savjetovanje i razvoj karijera kojem se možete javiti i putem Facebook stranice. Piše: Lucija Jukić Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr

Manager: Za početak, za sve studente koji ne znaju, recite nam nešto o Uredu za savjetovanje i razvoj karijera? Koji je cilj vašeg djelovanja? Cilj Ureda za savjetovanje i razvoj karijera je informirati studente o mogućnostima podrške i savjetovanja koje nudimo. Uz to, organiziramo radionice za studente, nastavno i nenastavno osoblje, podrška smo studentima koji uPiše izborni kolegij „Stručna praksa“, komuniciramo s poslodavcima koji nam se javljaju vezano za objavu oglasa za prakse i poslove, stipendije i natjecanja koja organiziraju, sklapamo ugovore o suradnji s poduzećima i institucijama, promoviramo nacionalne i internacionalne portale za pronalazak stručnih praksi i poslova, promoviramo događanja koja organiziraju naše studentske udruge i još puno drugih aktivnosti. Manager: Kada najčešće studenti dolaze kod vas na savjetovanje? Na koji im način pomažete? Studenti kod nas dolaze na savjetovanje kada uPiše ili namjeravaju upisati izborni kolegij Stručna praksa te se informiraju gdje i kako pronaći poduzeće ili instituciju gdje bi radili stručnu praksu. Često naši razgovori sa studentima uključuju upućivanje na mogućnosti rješavanja testova koji se nude na portalu Highered. Radi se o četiri vrste testa koje studenti mogu riješiti i dobiti izvještaj o karijeri. Također, za studente organiziramo radionice poput „Kako napisati životopis“, „Kako napisati motivacijsko pismo“, „Kako se predstaviti poslodavcu“ i „Važnost otvaranja LinkedIn profila“. Studenti nam se uvijek mogu obratiti putem maila karijere@net.efzg.hr ili u radno vrijeme Ureda za savjetovanje i razvoj karijera. Naša vrata otvorena su za savjetovanja i u drugim terminima od termina održavanja radionica, samo nam se javite i dogovorit ćemo vrijeme za vas. Studentima pristupamo profesionalno; pokušavamo im pomoći koliko je to u moći Ureda te ih što bolje pripremiti za tržište rada. Manager: Na Facebooku imate svoju stranicu, koji je cilj te stranice i tko ju vodi? Facebook stranica Ureda za savjetovanje i razvoj karijera namijenjena je prvenstveno studentima našeg fakulteta, ali i poslodavcima koji su zainteresirani za suradnju s fakultetom. Takvim poslodavcima želja je pridobiti studente EFZG-a da dođu raditi baš u njihova poduzeća. Na stranici najviše objavljujemo oglase za posao koje dobivamo od poslodavaca, ali i dodatne sadržaje koji nastaju u Uredu, npr. naše radionice i slično. Sve više surađujemo i sa studentskim udrugama EFZG-a te rado objavljujemo i projekte koje organiziraju, upravo jer studente želimo potaknuti da se više

uključe tijekom studija i time si olakšaju pronalazak prvog posla nakon studija, odnosno već za vrijeme studija.

Studenti nam se uvijek mogu obratiti putem maila karijere@net.efzg.hr ili u radno vrijeme Ureda za savjetovanje i razvoj karijera. Manager: Surađujete li s drugim poduzećima ili radite na kakvim projektima? Na našoj web-stranici možete vidjeti popis poduzeća i institucija s kojima su sklopljena partnerstva, a kod njih studenti mogu odraditi i svoju stručnu praksu za koju ostvaruju i ECTS bodove. Pojedini projekti nastaju suradnjom sa studentskim udrugama EFZG-a i tu svakako moramo spomenuti projekt s udrugom eSTUDENT - Business Matchmaker. Business Matchmaker je jednodnevni event u kojem se studenti kroz kratke četverominutne intervjue predstavljaju poslodavcima. Tako se pripremaju za potencijalne selekcijske procese u budućnosti, a brojni sudionici su i u pojedinim poduzećima dobili posao. Planiramo i neke druge, nove projekte za ovu akademsku godinu, a o njima ćemo vas obavijestiti putem naše Facebook stranice. Neka zasad ostanu tajna. Manager: Koja je Vaša poruka studentima? Aktivirajte se! Sada imate više vremena nego što ćete imati nakon što diplomirate, a bit će vam utoliko lakše pronaći atraktivan i željeni posao ako ste tijekom studentskih dana bili aktivniji. Savjetujem da radite na sebi, sada je pravo vrijeme. Ako imate kakvih poteškoća ili vam je potreban savjet, naša vrata su vam uvijek otvorena, a preferirate li online komunikaciju možete nam se uvijek javiti na Facebook stranicu Ureda za savjetovanje i razvoj karijera ili pak putem e-maila na karijere@net.efzg.hr. 99/23 | 12/2018

Manager

TROŠKOVI ŽIVOTA PROSJEČNOG STUDENTA

Troškovi s kojima su suočeni studenti u Zagrebu „Mi u Šibeniku već polaskom u srednju školu maštamo i štedimo za studiranje u Zagrebu, to ide pod obavezno“, riječi su brucošice EFZG-a Antonele. Kao i ona, svi mladi ljudi s adresom stanovanja izvan Zagreba planiraju svoju diplomu ostvariti na zagrebačkim fakultetima, no je li to moguće s obzirom na financijsku situaciju u Hrvatskoj? Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Pod troškove života misli se na stanovanje, hranu, javni prijevoz, ali i aktivnosti koje studente drže izvan kaveza svog privremenog doma. Istraživanja su pokazala kako rijetki studenti imaju lagodan život studiranja, dok se većina pokriva roditeljskom pomoći, ali i obaveznim vlastitim zapošljavanjem.

obrok u menzi iznosi oko 7 kn, ubrajajući 3 obroka na dan, cijena hrane po danu minimalno je 21 kn, što kroz mjesec dođe do iznosa od 630 kn. Cijene namirnica u trgovinama su puno skuplje te čak i da se hranimo vrlo jeftinom hranom poput tjestenine ili različite hrane u konzervama, ne možemo proći da ne potrošimo do 1000 kn kroz mjesec.

Studiranje izvan svog doma bit će najbolje iskustvo koje možete ponijeti sa sobom u život, ali, kao i većina dobrih stvari, koštat će vas određenu svotu novca.

Stanovanje – Studentski dom/Stan Studentski domovi pružaju 7556 kreveta, što je tek 70% pokrivenih studenata koji ne dolaze iz Zagreba, dok ostatak mora iznajmiti stan od privatnih iznajmljivača. Mjesečna renta jednog studentskog kreveta s uključenom vodom, strujom i internetom stoji 450 kn. Najjeftinije studentsko naselje u Zagrebu je Lašćina, dok je studentski dom Stjepan Radić najskuplji. Cijene najma kod privatnih iznajmljivača ovise o lokaciji i kvadraturi stana, stoga bi prosječna najamnina stana u užem dijelu centra iznosila 3.800 kn, dok trošak najma stana u periferiji iznosi 2.000 kn. Na žalost svih studenata ove su cijene bez pokrivenih režija koje za jednu osobu iznose oko 200 kn mjesečno. Računajući cijelu godinu studiranja, točnije 10 mjeseci, za studente koji su svoje mjesto pronašli u studentskom domu iznosi 4.500 kn, a za ostatak studenata 20.000 kn, međutim uzimajući u obzir da su sve cijene izračunate prema tome da student živi sam.

Prijevoz Na izbor imamo javni prijevoz, taksi ili dostupan vlastiti auto. Cijena javnog prijevoza koja uključuje tramvaj, autobus ili usluge HŽ-a iznosi 100 kn mjesečno ako imamo pokaz ili 256 kn ako svaki dan kupujemo polusatnu kartu za četiri kune. Trošak goriva vlastitog automobila mjesečno bi iznosio oko 800 kn, dok bi najskuplja verzija prijevoza bila taksijem te bi iznosila od 1500 do 7000 kn, ovisno o udaljenosti potrebnih lokacija.

Hrana – Menza/Trgovački lanci

Ostale aktivnosti

Velike razlike u cijenama i samim troškovima ovise o tome hranimo li se u menzi svaki dan ili ipak kupujemo namirnice te se iskušavamo u vlastitim kulinarskim vještinama. Prosječan

Stvari koje nam nekad pružaju odmor i zabavu, a nekad odvlače fokus od učenja, ali bez njih ni jedan student ne bi preživio studiranje. Kave, izlasci, kina i koncerti drže studente na životu, pogotovo kada su daleko od svojih domova i obitelji. Najjeftinija opcija opuštanja, a nekima i najbolja, definitivno je kava s prijateljima i kolegama s faksa. Ako svaki dan popijete po jednu u kafiću, mjesečno ćete trebati izdvojiti oko 300 kn. Kina i koncerti su drugoklasna zabava što se tiče troškova, dok su izlasci najskuplja zabava kojom se možete počastiti. Studiranje izvan svog doma bit će najbolje iskustvo koje možete ponijeti sa sobom u život, ali, kao i većina dobrih stvari, koštat će vas određenu svotu novca. Ako ne želite smanjivati svoj budžet, a opet nemate vremena za posao, u Zagrebu imate puno prilika za dobiti stipendiju i pokriti si minimalno 50 posto životnih troškova, što ga i čini jednim od najboljih gradova za studiranje.

Manager 99/23 | 12/2018

STYRIA:SCOOL AKADEMIJA

Direktna karta za medijsku karijeru Studiranje je razdoblje života u kojem stječemo brojna znanja i iskustva, no studiranje nije samo ono što radimo unutar prostorija našeg sveučilišta. Vrijeme studiranja sa sobom nosi i mnoge druge prilike. Jedna od nih je i Styria:SCOOL Akademija. Piše: Ana Papo Kontakt: ana.papo@hsa.hr

U ovoj priči nema gubitnika. Studenti dobivaju priliku još za vrijeme studija otisnuti značajnije korake u izgradnji karijere, neprocjenjiva znanja i vještine te potpuno realističan uvid u rad s medijima kroz sve njegove aspekte. Priliku za rad dobivaju svi, a najbolji i novčane stipendije. Styria pak usavršava svoje eventualne buduće stručnjake koji mogu doprinijeti kvaliteti poslovanja tako da većina ostane u okrilju grupacije kao zaposlenik.

Kad spomenemo ime Styria, spomenuli smo vodeću multimedijsku grupaciju osnovanu davne 1869. godine. Iz matične se Austrije proširila i na hrvatsko tržište izdajući novine Večernji list i od tada, na principu „za svakoga ponešto“, realizirala brojne projekte. Kad spomenemo Styria spomenuli smo i Poslovni dnevnik, 24sata, Njuškalo, gastro. hr, te brojne druge dobro poznate novine, magazine, portale i agencije. Jedan od mlađih i zanimljivijih projekata ovog multimedijalnog giganta je i Styria:SCOOL Akademija osnovana da bi svojim polaznicima olakšala prodor u poslovni svijet. Bolje rečeno, Styria:SCOOL Akademija direktna je karta za stvaranje karijere u medijima.

Mjesta u ovoj akademiji rezervirana su samo za studente koji dokažu interes za medije te se mogu prijaviti bez obzira na vrstu studija. Ova akademija potpomaže stvaranju mladih stručnjaka pružajući im praktično znanje s tendencijom “novačenja” novih zaposlenika. Naravno, ne postoji obaveza nastavka poslovne suradnje sa Styrijom iako je SCOOL akademija potpuno besplatna. Unatoč tome, praksa je pokazala da nakon obuke studentima pored pružene prilike ostane i želja za postajanjem dijela tima nekog od mnogobrojnih brendova ove medijske kuće.

U tekućoj godini Styria je otvorila svoja vrata za 20 polaznika servirajući im znanja o novim medijima, trendovima, digitalizaciji i njenom utjecaju na rad medijskih tvrtki, kao i o digitalnom marketingu. Akademija se održava jednom godišnje i okuplja studente viših godina koji prođu selekcijski proces. Ispituju se prethodna znanja, interesi, apstraktno mišljenje i rad u grupi na konkretnim slučajevima. Odabrani polaznici vikendom slušaju predavanja stručnjaka, iz raznih odjela Styrije, popraćena radionicama s naglaskom na timskom radu. Kroz radni tjedan određeni broj sati provedu u posjeti odjelima, odnosno job shadowingu i tako iz prve ruke, u stvarnoj situaciji, dobivaju znanja o raznim poslovima koji sačinjavaju svijet medija. U tekućoj godini Styria je otvorila svoja vrata za dvadeset polaznika servirajući im znanja o novim medijima, trendovima, digitalizaciji i njenom utjecaju na rad medijskih tvrtki, kao i o digitalnom marketingu. Pažnja je posvećena i razvoju proizvoda, ponašanju potrošača, prodaji i samom upravljanju korisničkog iskustva. Nakon završenih predavanja, studenti su, podijeljeni u timove, mjesec dana radili na zadatku te rješenje predstavili stručnoj komisiji. Jedan od zadovoljnih polaznika je i Mislav, bivši član Hrvatske studentske asocijacije i redakcije Managera, koji SCOOL Akademiju rangira visoko na listi kvalitetnih iskustava koja bi rado ponovio. „Posebno me dojmilo predavanje JoomBoos ekipe koja nas je uvela u cijeli svoj projekt i sve što iza njega stoji. Zanimljivo mi je bilo slušati i o upravljanju korisničkim iskustvom na portalima, te samoj prilagodbi sadržaja. Radionica koja je uslijedila bila je jedna od najboljih na kojima sam ikad bio.“ Pun dojmova, Mislav ističe zadovoljstvo svojim kolegama. „Super mi je što se tako ambiciozni mladi ljudi međusobno ne doživljavaju kao konkurencija, već kao tim. Uvijek se pronalazio kompromis, što je i stvaralo tu pozitivnu vibru. Vjerujem da će većina nas i nakon Akademije ostati u kontaktu.” Za svakoga tko se vidi u sferi medija, Styria:SCOOL Akademija je prilika da se u njoj i ostvari. 99/23 | 12/2018

Manager

INTERNATIONAL WEEK TEL AVIV

IW never ends International Week (IW) jedan je od mnogobrojnih projekata u kojima sudjeluje Hrvatska studentska asocijacija. Posjećuju se strane zemlje, gostuje se kod studenata koji su se prijavili da budu domaćini, upoznaje se njihovo gospodarstvo, kultura, gastronomija... Da ovo nije samo projekt, nego događaj s pričom i emocijama, shvatila sam - ni manje ni više nego u Izraelu. Piše: Lara Regjo Kontakt: lara.regjo@hsa.hr

Nakon dvije godine takozvanog “hostanja” na IW-u Zagreb, došlo je vrijeme da izađem iz svoje komforne zone i sama se uputim istražiti nepoznatu zemlju zajedno s dvadeset stranaca iz različitih krajeva svijeta. Nakon dužeg premišljanja koji IW izabrati za prvo ovakvo iskustvo, odluka je pala na IW Tel Aviv. I bila mi je to jedna od najboljih odluka u životu. Bez pretjerivanja.

To je impresivna mala zemlja koja unatoč okruženosti neprijateljima i konstantnim sukobima, uspijeva ostvariti zavidan ekonomski rast i jedna je od najpoticajnijih startup okolina na svijetu. Od Izraela sam očekivala puno, a opet je nadmašio moja očekivanja u svakom pogledu. To je impresivna mala zemlja koja unatoč okruženosti neprijateljima i konstantnim sukobima, uspijeva ostvariti zavidan ekonomski rast i jedna je od najpoticajnijih startup okolina na svijetu. Doživjeti ovako specifičnu zemlju i njenu kulturu očima naših predivnih domaćina zaista je posebno iskustvo. Iako nam je baza bio Tel Aviv, s punim pravom zvan bliskoistočni Miami, imali smo priliku obići različite dijelove Izraela, i uživati u kulturalnim i prirodnim različitostima koje pruža unatoč svom malom teritoriju, na primjer: šetanje biblijskim ulicama i šarenim tržnicama Jeruzalema, plutanje u Mrtvom moru, spavanje u beduinskom kampu, jahanje deva u Judejskoj pustinji, pogled na prekrasne vrtove Haife, kilometarske pješčane plaže, falafeli i hummus... Inače za mene vrijedi pravilo „Ne pitaj me ništa prije podneva - tad ne funkcioniram, a kamoli da se smijem.” Na tvrđavu Masadu penjali smo se u pet sati ujutro sa smiješkom na licu. Jer kad se ispred tebe u svitanje zore prostire cijela pustinja, a pored tebe stoje ljudi koji ti u tjedan dana postanu obitelj, ne možeš ne biti sretan i ispunjen. Svi koji su ikada sudjelovali na IW-u dobro znaju da je istinit slogan „IW never ends“. Drugima, među kojima sam donedavno bila i ja, je to samo isforsirana fraza. Putovanja sama po sebi uvijek su predivna, međutim, ono što dobiješ na IW-u su prijateljstva za cijeli život i nekog “svog” u gotovo bilo kojoj zemlji. P.S. Ako vas brine sigurnost, ja sam se osjećala puno sigurnije nego u europskim metropolama. 34

Manager 99/23 | 12/2018

INTERNATIONAL WEEK PRAG

Prvi, ali ne i zadnji IW Možda bi bilo najbolje započeti ovu priču s „najbolji tjedan u mom životu“. Da, znam, zvuči poput nekog klišeja, ali stvarno je tako bilo. Ljeto je već lagano bilo pri kraju, ispitni rokovi su tu, a ja sam na deset dana pobjegla iz realnosti. Piše: Anja Smokrović Kontakt: anja.smokrovic@hsa.hr

Nakon višesatne vožnje napokon sam stigla. Organizacijski tim srdačno nas je dočekao s partyjem dobrodošlice, a atmosfera je bila odlična već prvu večer – dvadeset ljudi sa svih strana svijeta funkcionira kao ekipa koja se već godinama druži. Budući da smo u Pragu, možete i sami pretpostaviti da je piva bila neizbježno alkoholno piće zbog kojeg se je nekad bilo teže ujutro probuditi; posebno nakon Pub crawla s kojim smo upoznali grad, a i mjesta na kojima mladi provode slobodno vrijeme.

„International dinner“ – večera na kojoj organizacijski tim priprema češke specijalitete, a svaki od sudionika pripremio je jelo autentično za zemlju iz koje dolazi.

Nedaleko od Praga nalazi se Moravia. Pokrajina poznata po festivalima vina, a posjet vinskom podrumu, gdje smo degustirali najbolja češka vina, upotpunio je glazbeni sastav svirajući češku narodnu glazbu. Degustiranju nije bilo kraja jer je slijedio „International dinner“ – večera na kojoj organizacijski tim priprema češke specijalitete, a svaki od sudionika pripremio je jelo autentično za zemlju iz koje dolazi. Pekla sam fritule i zapravo iznenadila samu sebe jer mi je bio prvi pokušaj s kojim su svi bili zadovoljni. Nekima je kasnije bilo loše, ali vjerujem da je problem bio u travarici, a ne mojim fritulama.

U potpunosti mi je jasno zašto je Prag šesti najposjećeniji grad u Europi; sačuvana povijesna arhitektura ostavlja poseban dojam, a moj favorit sigurno je Praški dvorac. On zapravo nije klasični dvorac jer se unutar njega nalaze brojne znamenitosti poput katedrale Sv. Vite te nekoliko palača i muzeja. Nisam se ni sama mogla načuditi koliko je kompleks velik, a pogled na grad predivan. Nedaleko od Praga nalazi se gradić u kojem je sagrađen dvorac u čast Karlu IV, a riječ je Karlštejnu koji je opravdano i najposjećeniji dvorac u Češkoj. Nakon povijesnih trenutaka vratili smo se u sadašnjost, tj. posjetili smo Avast Software – poduzeće koje objavljuje antivirusni računarski program Avast! Iako nisam osoba koja se previše razumije u računala i programiranje, posjet je stvarno bio zanimljiv, a zaposlenici su dali sve od sebe kako bi nam na najlakši mogući način približili što zapravo rade.

Taj tjedan kao da je proletio, a jutro prije odlaska bilo je zapravo tužno. Dio mene htio je ostati, a dio se veselio Zagrebu. Vjerujem da će mi Prag ostati u posebnom sjećanju jer ovo nije bio klasični turistički posjet već moj prvi IW.

Način života generalno je sličan životu u Zagrebu. Preko dana svi negdje jure, popodnevne gužve su neizbježne, a večeri su uglavnom mirnije. Ispijanje kave satima? To mi je stvarno falilo. Stanovnici Praga jednostavno nemaju tu naviku, a kava se pije “u hodu”. Zapravo mi nitko nije vjerovao kad sam rekla da je sjediti u kafiću po par sati potpuna normalnost u Zagrebu. Noćni život sličan je zagrebačkom samo bez turbofolka i narodne glazbe. Subotnju smo večer proveli u najvećem klubu u Europi – Karlovy Lázně . Klub se prostire na pet katova, a na svakom se pušta drugačija vrsta glazbe. Bend uživo svira na prizemlju, drugi kat je orijentiran na dance i classic disco, a ostali su katovi za one koji vole techno, house ili rock glazbu šezdesetih godina. 99/23 | 12/2018

Manager

WORK & TRAVEL

Iskustvo koje se pamti do kraja života Piše: Davor Cota Kontakt: davor.cota@hsa.hr

dan bio okružen Amerikancima pa, osim što sam vježbao engleski, imao sam priliku dobro naučiti njihovu kulturu. I da, nekada je bilo stvarno naporno, svaki dan 12 sati rada, vikendom 15, samo 30 minuta pauze za ručak, a ostatak vremena ne smiješ sjesti, ne smiješ biti na mobitelu, moraš se ponašati pristojno, biti nasmiješen čak i kada ne možeš.

Imao sam tu sreću, ili nesreću, da sam putovao svega nekoliko dana nakon što sam pisao tri kolokvija pa nije bilo mjesta nervozi i uzbuđenju. Imao sam tu sreću da sam išao s prijateljem pa se i ono malo nervoze podijelilo na dvojicu. Ali stvarno, ponedjeljak sedam ujutro, moj tata nas vozi na aerodrom, a mi se osjećamo kao da nas netko vozi na izlet u Split. I taj osjećaj ne prestaje, čak ni nakon stajanja u Istanbulu, ni nakon 11 sati leta i slijetanja u jednu od najvećih luka na svijetu, a čak ni nakon hodanja po Petoj aveniji u kasnim satima nakon ponoći tražeći smještaj. Jednostavno sve se još uvijek čini nestvarno, kao da još uvijek sanjam one snove koji su mi se svaku noć iznova pojavljivali mjesecima. Prvi put kada sam shvatio da je ovo stvarnost i da se ovo događa je pri dolasku na Times Square. Očarano gledam u svjetlećim reklamama nakićene nebodere, ne primjećujem ni gužvu ni buku oko sebe, jednostavno razmišljam: „Pa čovječe, ja sam u centru svijeta!“. I onda, kao pravo gradsko dijete, nisam više skidao pogled s betona koji je na sve strane, ljudi kojih ima kao mrava, ali i naravno popularnih žutih taksija, no naša je metropolska priča nažalost ubrzo završila jer je posao čekao. Vlakom smo se zaputili u malo mjesto zvano Point Pleasant Beach u saveznoj državi New Jersey. Nakon tri sata vožnje i još pola sata “tegljenja” kofera došli smo u centar tog mjesta, odnosno do našeg poslodavca smještenog uz sami ocean - Jenkinson’s Boardwalk. Tamo nas je Casey, koju smo upoznali prilkom intervjua u Zagrebu, srdačno dočekala i odvela do naše kuće koja je svega dvije minute udaljena od posla. Kuhinja prljava, u sobi ništa drugo osim dva kreveta na kat, kupaonica vječito zauzeta, ali što očekivati kada u kući s 27 ljudi ima samo tri kupaonice. Sve u svemu, prvi dojam i ne baš najbolji, no onda ti dođe u glavu da ćeš u toj kući ionako samo spavati. A onda, krenuo je onaj najbolji dio. Prvi nas je primijetio Luka iz Osijeka koji je tu već deset dana. Proveo nas je kroz obje kuće u kojima su studenti bili smješteni, kroz cijelu šetnicu, ali i upoznao sa svima. Tu radost u svačijim očima kada su nas upoznavali, kada su saznali da su još dvojica “naših” došli neću nikada zaboraviti. Počeo sam raditi. Pozicija mi se zvala „food runner“, osoba koja donosi hranu iz kuhinje ljudima na stol. Iako naizgled jednostavan, posao se znao poprilično zakomplicirati, pogotovo u vrijeme gužve. Ponovno, imao sam sreću da sam jedini student koji je radio u restoranu, tako da sam cijeli 36

Manager 99/23 | 12/2018

Očarano gledam u svjetlećim reklamama nakićene nebodere, ne primjećujem ni gužvu ni buku oko sebe, jednostavno razmišljam: „Pa čovječe, ja sam u centru svijeta!“ I da, nikada si neću oprostiti što sam propustio povijesni trenutak hrvatskog sporta, rođenje prvog nećaka i brojne druge stvari koje su se dogodile u Hrvatskoj, ali svi gore navedeni “problemi” se smanjuju, ma nestaju, kada su oko tebe ljudi koji ti tada, u tom trenutku, život znače. Mi, mala grupica od dvadeset Hrvata, negdje u nekoj dalekoj Americi, postali smo si međusobno podrška, prijatelji, obitelj. I to nije priča koja je počela i završila tamo kao što je samo Work&Travel iskustvo, to je priča koja je počela tamo, a nikada neće završiti. I zato idi! Nemoj oklijevati, idi! To iskustvo ćeš pamtiti do kraja života, a te ljude ćeš imati do kraja života. A putovanje? O tome nekom drugom prilikom, u drugom broju, taj show se teško može sročiti u stranicu ili dvije.

WORK & TRAVEL

Moje Work&Travel ljeto Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Sve je započelo 18. lipnja kad sam iz Zagreba krenula prema beogradskoj zračnoj luci. Iz Bostona sam u večernjim satima stigla u Hyannis, odakle mi je trebao ići trajekt za Nantucket, moje konačno odredište na kojemu ću boraviti iduća tri mjeseca. Iako neki poslodavci organiziraju prijavu za Social Security Number svojim studentima, odlučila sam sve obaviti prije odlaska na otok i u Hyannisu obavila pravne poslove.

Kad sam se nakon dva puna dana putovanja napokon dočepala otoka i svog radnog mjesta, moj mi je manager rekao da još nemaju kuću za mene. Predložili su, ipak, da prespavam kod jedne zaposlenice. Tjedan dana kasnije, dodijelili su mi kuću uz riječi „U početku ćeš biti sama, ne smeta ti to, jel da?“ – „Naravno, volim biti sama u sobi.“ zamišljala sam onaj mir koji mi treba dok učim i spavam u toplini svog doma. Ono što me dočekalo kada su me dovezli u novi dom nije bilo nimalo nalik tome. Velika stara, tradicionalno nantucketški drvena kuća, s drvenim prozorima i namještajem kao u dvorcu, parketom koji škripi, noćnim lampama umjesto svjetla na stropovima, podrumom sa stubama odmah ispod ulaznih vrata i iz kojeg se vidi samo mrak, prohladne velike prostorije s mirisom na starinu… U trenutku kad sam razmatrala da molim Hilal mogu li živjeti u njenom podrumu umjesto ovdje, pojavili su se prvi cimeri. Već smo idućeg jutra otkrili da u podrumu imamo mnoštvo različitog namještaja i potpuno novu krevetninu te smo sve zajedno, uključujući i dodatne noćne lampe, postavili u unutrašnjost kuće.

se odlično zabavljati cijelo ljeto. S vremenom smo se svi naviknuli na kuću i veliku okućnicu punu različitih motornih vozila, opreme za dokolicu i besplatne bicikle u garaži.

Kad sam se nakon dva puna dana putovanja napokon dočepala otoka i svog radnog mjesta, moj mi je manager rekao da još nemaju kuću za mene. Cijelo sam vrijeme radila u Stop&Shop-u, supermarketu koji je zapošljavao stotinjak studenata iz svih krajeva svijeta. Stop&Shop je bio moj prvi poslodavac, a kako to obično biva na Work&Travel programu, studenti si pronađu i “second job”. Moj je bio posao housekeeper-a u jednom hotelu. Za razliku od supermarketa, u hotelu sam radila uglavnom s djevojkama iz Srbije i Bugarske. Te radne dane pamtim po mnogo smijeha i pjesme te neizostavnim prigovorima naše managerice. Budući da su ti prigovori često bili upućeni mom radu, odlučila sam pronaći novi posao. Nakon pronalaska posla u restoranu, priopćila sam managerici da dajem otkaz. Ona je na to burno reagirala prijeteći mi da će poduzeti sve mjere da mi ukinu vizu. Ako ste u Americi, a niste državljanin, jedna od gorih stvari koja vam se može dogoditi je da vam ukinu vizu. Doduše, ona nije imala tih prava što je potvrdila i moja agencija preko koje sam otputovala i zaposlila se, nego me samo htjela prisiliti da ostanem raditi. Agencija mi je pružila podršku i srdačno mi objasnila da mi nitko osim njih ne može ukinuti vizu. Međutim, managerici iz noćne more ni to nije bilo dovoljno. Nazvala je restoran u kojem sam se tek bila zaposlila i rekla im da nemam prava raditi nigdje drugdje osim u hotelu. Naravno, moja riječ i priložena dokumentacija nije puno pomogla te su mi saopćili da im ne treba radne snage. Sasvim neovisno o tome što su idući tjedan zaposlili moju poznanicu. Nije mi preostalo ništa drugo nego i dalje tražiti posao. Ostatak ljeta radila sam u butiku koji mi je kao radnu odjeću poklanjao dizajnerske haljine. Posao u butiku sastojao se od manje radnih sati tako da sam imala i više vremena za odlaske na plažu, fotografiranje plaže, jedenje sladoleda i fotografiranje sladoleda. Ostatak ljeta imala sam više vremena za uživanje u svom american dream-u i razmišljanje kako mi je unatoč svim nezgodama ovo i dalje najdraže ljeto.

Kroz nekoliko dana uselilo se još više ljudi, a naposljetku i djevojka koja je dijelila sobu sa mnom. Osim što smo odmah uočile da imamo iste tenisice, shvatile smo i da ćemo 99/23 | 12/2018

Manager

INTERVJU: MAGDALENA BAČANEK

Da je pjevati lako, lijepo bi pjevao svatko Iako se za njih ne odlučuje velik broj studenata, umjetničke akademije nude kvalitetne studijske programe. Muzička akademija Zagreb (MUZA) nudi brojne studijske programe kao što su Muzikologija, Teorija glazbe, Dirigiranje, Kompozicija, Glazbena pedagogija i druge. Kako je studirati na umjetničkom studiju, otkrila nam je studentica Muzičke akademije Zagreb. Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Manager: Što je Virtuoso i tko sve može nastupati na njemu? Koliko ti on pomaže u razvijanju u svojoj pjevačkoj karijeri? Virtuoso je ciklus koncerata studenata Muzičke akademije. Odlično organiziran i realiziran projekt koji omogućava studentima da izvedu program koji su prethodno dobro pripremili. Do sada sam sudjelovala dva puta i oba je puta bila opuštena prijateljska atmosfera u publici, a i koncerti su bili vrlo uspješni.

Manager: Za početak, možeš li se za čitatelje Managera ukratko predstaviti? Zovem se Magdalena Bačanek i imam 22 godine. Studentica sam pete godine na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, smjer pjevanje. Manager: Zašto si se odlučila za studij na Muzičkoj akademiji i s kojim si se problemima suočila donoseći odluku? Pjevam otkad znam za sebe i mogla bih reći da sam cijeli život u glazbi. Zbog toga nije bilo dvojbi oko mog odlaska na prijemni ispit za Muzičku akademiju. Mogu se pohvaliti da su i roditelji i profesori bili velika podrška te nisam imala većih problema prilikom same pripreme prijemnog ispita. Samo testiranje na Muzičkoj akademiji zahtijeva visok stupanj pripremljenosti. Sastoji se od ispita iz solfeggia, pismenog i usmenog dijela, ispita iz klavira, razgovora s pročelnikom odsjeka i ispita iz glavnog predmeta koji je za mene bilo pjevanje i klavir. Bila su to tri vrlo stresna dana, ali nakon svakodnevnog vježbanja i puno truda, rezultati su bili uspješni.

Manager: Što je radionica tenora Krešimira Špicera i kako si završila na njoj? Osim nje i Virtuosa, koje još mogućnosti i programe kao sopranistica možeš iskoristiti? Ovo ljeto sam imala iznimnu čast sudjelovati na masterclassu, u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, našeg cijenjenog tenora i jednako divnog pedagoga Krešimira Špicera. Prijavila sam se, vidjevši natječaj za stipendiju akademije, za masterclass jednom od studenata koje gospodin Špicer odabere. Nakon što je pregledao snimke i prijave ostalih kandidata, odlučio se za mene. Bilo je to lijepo i vrijedno iskustvo koje mi je otvorilo brojne nove prilike. Posebno mi je draga bila radionica s našom odličnom muzikologinjom i pjevačicom Katarinom Livljanić, s kojom sam iskusila čaroliju rane glazbe. Radili smo u tri navrata i svaki je put bio divno iskustvo. Manager: Možeš li opisati kako izgleda tvoj tipičan dan?

Samo testiranje na Muzičkoj akademiji zahtijeva visok stupanj pripremljenosti. Manager: Susrećeš li se s predrasudama i nerazumijevanjem o svom studiju? Za nas koji ne znamo, kako izgleda studijski program? Je li istina da samo pjevate? Naravno, ljudi koji nisu upoznati s opernim pjevanjem misle da je moj studij dosta jednostavan. Istina, ne provodim dane sjedeći za knjigom, ali provodim svaki dan radeći na svom pjevanju. Rad na pjevanju ne sastoji se samo od pjevanja već i od učenja novog glazbenog materijala, razumijevanja raznih stranih jezika (talijanskog, njemačkog i francuskog jezika), scenskog pokreta i operne glume, proučavanja i istraživanja o pjevačkoj tehnici te drugih umjetnosti, posebice književnosti. Sve su te sastavnice vrlo važne za pjevačku profesiju. 38

Manager 99/23 | 12/2018

Probudim se i odmah razmišljam na čemu ću danas raditi od svog pjevačkog repertoara. Ujutro odem na akademiju, upjevam se te obavim predavanja. Nakon toga ručam i vježbam otprilike dva sata. Navečer često odlazim na kvalitetne koncerte. Manager: Što bi poručila studentima koji žele studirati na umjetničkim akademijama? Poručila bih im da pronađu kvalitetnog pedagoga koji će izvući najbolje iz njih. I naravno, da budu vrlo ustrajni i strpljivi jer u ovoj profesiji ništa ne dolazi lako.

Tko kaže da ne mogu kupiti još jedne slušalice.

SA ZABOM MOGU

Mastercard Student kartica U Paketu za mlade za 0 kn dobivaš Mastercard® Student karticu i hrpu pogodnosti! Želiš li čuti nešto još bolje? Odmah se možeš početi koristiti početnim limitom Mastercard Student kartice i jednostavno plaćati online ili na rate bez kamata. Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

99/23 | 12/2018

Manager

INTERVJU: MARINA BILUŠ

Može li se uspjeti bez završenog fakulteta? Marina Biluš, zamjenica glavnog urednika Poslovnog dnevnika, otkriva je li u novinarstvu bitnija diploma ili iskustvo. Kako je bilo 90–ih godina u Večernjem listu i je li opasan tempo koji je redakcija diktirala izvukao ono najpozitivnije iz nje, saznat ćete u sljedećim rečenicama. Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Stotine kandidata bi se prijavile u početku procesa, a selekcija je bila nemilosrdna jer su s mladima radili i ocjenjivali ih vrhunski novinari starog kova. Nije bilo šanse prevariti ih. I te je godine u Večernji ušao 21 novinar početnik, od milja, dobro malo i iz sprdnje, zvali su nas Hijavate. Bila sam među njima.

Izvor: SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

Spadam u one koji su svoj poziv “pikirali” valjda otkad pamte za sebe. Manager: A što je bilo sa studijem?

Manager: Nakon završetka srednje škole, jeste li prvotno planirali upisati fakultet? Naravno da sam planirala studirati. Štoviše, studij novinarstva sam na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu upisala iz prvog pokušaja. To mi je, sjećam se kao da se jutros dogodilo, dobrano podgrijalo osjećaj ponosa s obzirom na to da se tih godina, a bila sam brucoška generacija ’97./’98., redovno i uz rad upisivala tek šačica studenata, ako se ne varam tek nekoliko desetaka. Da se ne lažemo, obavezna literatura i učenje nikad mi nisu bili pretjerano po guštu, u tim sam godinama bila nepopravljivi kampanjac, ali studij je krenuo neočekivano dobro. Ispite sam polagala, ocjene su bile sasvim solidne. Nisam ni na trenutak posumnjala da priča neće završiti s diplomom u ruci. Manager: Je li novinarski posao bio Vaša želja ili ste se spletom okolnosti našli u ovoj branši? Spadam u one koji su svoj poziv “pikirali” valjda otkad pamte za sebe. Obožavala sam književnost, divila se zavodljivoj umješnosti kojom se spisatelji poigravaju riječima, stilom, 40

Manager 99/23 | 12/2018

fabulom.... Željela sam i ja naučiti tako baratati slovima. Ili barem pokušati. Gimnazijskim profesorima, koji su predavali prirodne predmete, krv sam popila pravdajući svoje neučenje parolama kako ću biti novinarka i kako mi te njihove brojke i formule nikad neće trebati. Osim toga, drastično sam pričljiva, da ne upotrijebim neki grublji izraz. To je karakteristika od koje nisam mogla pobjeći pa sam mislila – hajde barem da je nekako pretvorim u nešto korisno. I novinarstvo se tu uklopilo kao puzzlica, jer papir trpi sve. No sve te želje bile su samo teorija. Kada sam bila na drugoj godini fakulteta počela me proganjati misao – a što ako se meni novinarstvo, odnosno rad u redakciji uopće ne svidi? Što ću ako tek nakon diplome krenem raditi i onda shvatim da nisam za to? I na kraju su te dileme postale ono što me udaljilo od diplome. Nepovratno, nažalost. Jer, ekspresno mi se bila pružila prilika da se natječem za pravi novinarski posao. Mislim da smo bili u iščekivanju milenija kada je najveća dnevna novina u zemlji – Večernji list, pokretao svoju slavnu “Školicu”, audiciju za mlade novinare.

U svakoj dobroj priči postoje gubitnici i dobitnici. Tako je bilo i s fakultetom. On je ispao gubitnik, a ja dobitnica, kad se pokazalo da je moja opčinjenost novinarstvom i u praksi držala vodu. Definitivno je to bio moj teren i dobro sam igrala na njemu. Odlučila sam da je to moj put, dileme više nije bilo. Ali nije bilo ni vremena. Vremena za učenje. Svjesna sam da ću sad zvučati kao izlizana vinilka, ali ipak moram reći – bila su to drukčija vremena. Redakcija je diktirala opasan tempo. Ma što opasan, brutalan. Svakoga sam jutra na poslu bila ni minutu kasnije od osam sati, doma nerijetko dolazila kasno u noć. Internet je još bio de facto u povojima, radili smo na računalnim terminalima i u redakciji imali samo jedan PS polinkan na web. Informacije su tada dominantno dolazile od ljudi s kojima si se morao susresti. A takav princip traži vrijeme. Ako si htio biti istinski novinar, a tek si žutokljunac koji se mora dokazati, nije ni bilo druge. I da me ne shvatite pogrešno, meni je to odgovaralo. Ponijelo me u najpozitivnijem mogućem smislu. Nije mi smetala neispavanost, niti to što su mi obroci u 70 posto slučajeva bile nekakve energetske pločice jer za tanjure i stolove nisam imala vremena. Ali za knjige tu više nije bilo šanse.

Izvor: SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

Da stvar bude gora, još sam se jedno dvije godine uvjeravala da ću uspjeti ugurati fakultet u taj svoj hektični novinarski tempo. Upisivala sam jednu te istu godinu valjda triput, ali na ispite koji bi me prebacili na onu višu nisam izlazila. Osim toga, neki od profesora znali su mi biti sugovornici u novinarskim člancima koje sam pisala. Pa tko bi od srama takvom profesoru izašao na ispit bez da gradivo zna za peticu, a poslovno mu se prezentira kao novinar vrijedan suradnje? Mjeseci su prolazili, u međuvremenu sam promijenila redakciju i zaposlila se u Nacionalu pokojnog Ive Pukanića. Moj je novinarski poziv upravo u tom listu dobio pravi zamah pa je fakultet tada i doslovno ispao iz igre.

Posao sam dosad mijenjala triput i nikad me nitko od čelnika listova u koje sam prelazila nije pitao za diplomu. Manager: S obzirom na to da ste od prvog dana u redakciji, mislite li da ste zapravo bili u prednosti u odnosu na vršnjake koji su u to vrijeme polagali ispite i nisu bili u pravom doticaju s novinarstvom? Naravno da sam imala prednost. Kad počneš raditi s nepunih 20 godina,

Tko zna bih li uopće došla do današnjeg profesionalnog statusa da sam u stvarni novinarski posao krenula tek nakon diplome. u 23. postaneš i urednik, a potom, karikiram, s 28 tražiš drugi ili treći posao, iskustvo koje si stekao već je profesionalno opipljivo i cijenjeno. Posao sam dosad mijenjala triput i nikad me nitko od čelnika listova u koje sam prelazila nije pitao za diplomu. Ali su me pitali za iskustvo. A kad u tim, još relativno mladim godinama, pred njih dođeš kao gotov, izbrušen novinar i urednik, prednost je jasna. O tome da li bih u današnjim okolnostima imala prednosti, sigurno ćemo se dotaknuti do kraja intervjua. Manager: Sada, xy godina kasnije bez završenog fakulteta, mislite li da bi bilo razlike da ste diplomirali? I evo, već se dotičemo teme prednosti. Definitivno bi bilo razlike da sam diplomirala. Tko zna bih li uopće došla do današnjeg profesionalnog statusa da sam u stvarni novinarski posao krenula tek nakon diplome. Ali u današnje vrijeme jedna je razlika još očitija: da sam diplomirala sada bih, hipotetski, mogla potražiti sreću izvan hrvatskih granica. U svojoj struci. Bez diplome to je teško izvedivo, pričamo li o novinarstvu i srodnim poslovima. Na moju sreću, ili, ne daj Bože žalost, nemam poriv napustiti zemlju. Ne

zato što mislim da to nije pametno, već zato što sam rođena Vukovarka i već su me jednom protiv moje volje otjerali s mog terena pa sam se kao klinka zaklela samoj sebi da to više nikad neću dopustiti. Pitajte me za nekoliko godina jesam li postala žrtva vlastite zakletve. Manager: Koja je Vaša poruka mladim studentima? Kada sam malo prije rekla da u svakoj priči postoje gubitnici i dobitnici i sebe proglasila ovim drugim, nisam sve ispričala do kraja. Gubitnik sam na kraju balade zapravo ispala ja, jer sam si odustajanjem od diplome “podrezala krila” koja bi mi itekako dobro došla u nekim budućim karijernim potezima. Neću lagati vaše čitatelje i reći da se bez diplome ne može uspjeti. Može. Ali uvjerena sam da je to, kad sve zbrojite i oduzmete, teži i apsolutno neizvjesniji put. Pomalo hazarderski. Zato je moja poruka mladim studentima – ne isplati se kockati s vlastitom budućnošću. Ako vam se već igra rulet, zavrtite ga u casinu. S diplomicom u džepu. 99/23 | 12/2018

Manager

HOBI KAO POSAO - ZAŠTO NE?!

Zarađujem radeći ono što volim Želite svoj hobi pretvoriti u biznis? Cilj vam je zarađivati radeći ono što istinski volite? Mnogi ljudi sanjaju o tome, ali malo njih može se pohvaliti takvim poslovnim stanjem. Ono što ljudi najčešće rade s guštom nazivamo hobijem. Svoj hobi možete lako pretvoriti u biznis, ako promijenite neke od životnih navika. Piše: Helena Besednik Kontakt: helena.besednik@hsa.hr

Za početak, postavite si jasne ciljeve i rokove te definirajte koji vam je glavni cilj. Na temelju njega, izradite manje ciljeve, kao usputne stanice kroz koje morate proći kako biste došli na željeno odredište. Svi ciljevi moraju imati iza sebe konkretne ideje, brojeve i vremenske rokove. Ideja cilja zapravo je vizija kojoj se pokušavate približiti. Jasni brojevi su tu da vam olakšaju donošenje odluka i održavaju budžet. No, ono najvažnije su vremenski rokovi unutar kojih su ciljevi zadani. Istraživanja pokazuju da pojedinac efikasnije radi kada mu nad glavom “vise” vremenski rokovi jer je veća vjerojatnost da će te ciljeve i ostvariti.

riješiti jer vam drugi mogu pomoći u područjima koja vam ne odgovaraju. Prije ili kasnije morat ćete ulagati, no treba biti na oprezu s investiranjem. Ulažite novac u područja gdje znate da ćete dobiti konkretan povrat novca. Cilj prije spomenutog marketinga jest da se vaša investicija množi, to jest profit gomila. Svaki trošak i prihod pokazatelj je vašeg poslovanja stoga je važno bilježiti i pratiti što se s njime događa kroz određeno razdoblje. Statistika ne laže i vrlo brzo se saznaje u koje je kanale distribucije isplativo ulagati i koji donose najviše rezultata. Svaki prijeđeni cilj postavljen na početku, vodi vas korak bliže glavnom cilju.

Od svih ljudi na svijetu zasigurno postoji netko tko silno želi proizvod koji je nastao kao produkt vašeg hobija stoga je bitno pronaći ljude koji žele ono što nudite.

Problem hobija je što ga ne shvaćamo dovoljno ozbiljno, a nepostavljanje rokova može dovesti do stalne odgode istih. Zbog neodgovornog ponašanja prema svome hobiju, ne možete očekivati da će prerasti u uspješan biznis. Morate postaviti konkretan raspored rada, ako ga želite pretvoriti u nešto više od samog hobija. Marketing je okosnica svakog uspješnog biznisa pa je potrebno ulagati u uporište koje razlikuje uspješan od neuspješnog biznisa. Trenutni uvjeti na tržištu omogućuju prodaju svoje robe svim ljudima na svijetu i to putem globalnog tržišta gdje može sudjelovati svaki pojedinac s idejom i vizijom. Od svih ljudi na svijetu zasigurno postoji netko tko silno želi proizvod koji je nastao kao produkt vašeg hobija stoga je bitno pronaći ljude koji žele ono što nudite. Nije grijeh pitati druge za savjet ili pomoć. Mladi poduzetnici u velikoj su zabludi misleći da sve znaju. Nitko ne voli kritiku, ali ona konstruktivna može biti od velike koristi. Iznimno je bitno tražiti pomoć u trenucima kada naletite na nešto što ne znate 42

Manager 99/23 | 12/2018

Opće je poznata činjenica da je novac najčešće jedan od glavnih motiva ulaska u biznis, ali ono što je potrebno naglasiti je slavlje ostvarenog profita i nagrada za ostvareni uspjeh kao dodatna motivacija i poticaj za daljnji rad i razvoj biznisa. Tako ćete stvoriti percepciju da radite dobro i trebate nastaviti. Pretvaranje hobija u biznis iziskuje mnogo odricanja i promjena u načinu razmišljanja. Ona najvažnija jest shvatiti da hobi nije samo razonoda, već biznis kojemu se treba ozbiljno posvetiti.

DOBAR ŽIVOTOPIS – KORAK BLIŽE DO ZAPOSLENJA?

Drugačiji od drugih Od stotine prijavljenih, kako biti onaj odabrani? Pitanje koje si svatko treba postaviti pri traženju novog posla. Ključni pojam je dobar životopis - on predstavlja vas, vaše obrazovanje, vještine i dosadašnje radno iskustvo. Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Zamislite se u situaciji u kojoj nekoga upoznajete prvi put i želite ostaviti dobar dojam. Znamo da nije sve u vanjskom izgledu, ali taj dan sigurno nećete ostaviti frizuru kao da ste tek ustali iz kreveta. Takva situacija je i sa životopisom. Prvi pogled mora ostaviti dobar dojam jer bi ga u suprotnome, poslodavac mogao bez previše razmišljanja preskočiti i “ostaviti za kasnije“. Životopis mora biti uredan i pregledan kako bi zainteresirao poslodavca. S obzirom na to da je životopis posebna vrsta teksta i ima svoja pravila, njih se moramo i pridržavati. Podaci koji se nalaze moraju biti jasno strukturirani, cijele rečenice su strogo zabranjene i sve što pišemo, mora biti napisano u natuknicama.

nepotrebnih informacija, poslodavac neće obratiti pozornost na ono što je bitno.

Životopis mora biti uredan i pregledan kako bi zainteresirao poslodavca. Danas se znanje jezika sve više traži, a jezici poput engleskog postali su esencijalni pri zapošljavanju. Kako bi sebi, a i poslodavcu olakšali, koristi se Zajednički europski referentni okvir za jezike (ZEROJ). Prema njemu svoje znanje jezika ocjenjujete s 5 kategorija: jezične strukture, čitanje, pisanje, slušanje i govor, a razina znanja dijeli se na 6 stupnjeva. Znanje jezika lako je provjeriti i zato je važno svoje znanje što realnije ocijeniti. Nije sramota ako ste neki jezik učili samo par godina i niste ga usavršili. Problem nastaje odlaskom u krajnosti (uklanjanjem stranog jezika iz životopisa ili pisanjem da je vaše znanje C2).

Nakon osobnih podataka i podataka o školovanju koji se moraju kronološki napisati (Srednja škola: trajanje, naziv ustanove, grad), posebnu pozornost treba dati radnom iskustvu. Većina studenata još se nije susrela s prijavljenim radom već obavljaju studentske poslove. Njih treba izdvojiti pod posebnu kategoriju „radno iskustvo tijekom studija“. Svaki posao se cijeni pa tako i ovaj jer vam može pomoći pri zapošljavanju. Poslovi poput promocija novih proizvoda i usluga na tržištu mogu se svidjeti marketinškom poduzeću. Zašto? Potrebna znanja i vještine su komunikativnost i fleksibilnost jer vam je zadatak u “najboljem svjetlu“ predstaviti novi proizvod, a to je ono što se u marketingu traži. Ako ste već bili negdje zaposleni, radno iskustvo se prikazuje kronološki unazad. To znači da počinjete sa sadašnjom pozicijom i prikazujete sva radna iskustva u obrnutom redoslijedu. Trenutno ste nezaposleni – započnite sa zadnjom pozicijom na kojoj ste radili. Ipak, poslove koji nisu ni u kojem smislu srodni s prijavljenim poslom, ne pišite. U “moru“

Uz napredak tehnologije, od vas se očekuje da posjedujete znanje o radu na računalu. Naravno, neće vas tražiti da programirate (osim ako ste se prijavili za posao u IT sektoru), ali neke osnove morate znati. Pripazite ako je riječ o programu za tablično računanje Excelu – radije navedite da raspolažete osnovnim znanjem nego da dobijete zadatak koji ne možete riješiti.

Znanje jezika ocjenjujete s 5 kategorija: jezične strukture, čitanje, pisanje, slušanje i govor.

Za kraj ostaju hobiji i interesi. Taj se dio nekad i preskoči jer ne znamo što je u interesu poslodavcu. Neke kompanije rado zapošljavaju osobe s neobičnim aktivnostima jer smatraju da mogu pružiti više od onih koji vode monotone živote. Istraživanja su pokazala da čitanje kao hobi treba definitivno izbjegavati. Ono nikako nije jedinstven hobi po kojem se možete istaknuti u odnosu na druge. 99/23 | 12/2018

Manager

BOLEST MODERNOG DRUŠTVA: BURNOUT SINDROM

Što slijedi nakon medenog mjeseca? Vratimo se u prošlost, točnije u sedamdesete godine prošlog stoljeća kada se po prvi puta spominje ovaj pojam. Upotrijebio ga je Herbert Freudenberger kako bi opisao posljedice stresa kod zanimanja koja su prvenstveno usmjerena na pomaganje drugima. Istraživanja su pokazala kako sindrom najčešće pogađa osobe niskog samopouzdanja, ali i one koji imaju konstantnu potrebu za dokazivanjem. Osobe su fokusirane samo na probleme, često ih vide tamo gdje ih nema, a na pitanje „Kako problem riješiti?“ odgovor ne postoji. Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Stres na radnom mjestu postao je svakodnevica i ne postoji osoba koja se nije barem jednom našla u situaciji koja je uzrokovala manjak motivacije, iscrpljenost ili u težim slučajevima – depresiju. Nabrojana, a i mnoga druga stanja dovode do izgaranja na poslu, to jest burnout sindroma koji se dijeli u više faza.

označava emocionalno distanciranje i gubitak idealizma u profesionalnom radu, što se najčešće iskazuje u negativnim stavovima osobe prema klijentima. S ovom fazom osim psihičkih dolazi i do fizičkih promjena. Nagle oscilacije u kilaži ili gubitak kose također se mogu pojaviti kao jedan od simptoma.

Faza medenog mjeseca Prva faza nije bez razloga dobila ime po, svima nam poznatom, medenom mjesecu na kojem mladenci uživaju. Pozitivan stav je neizbježan, a zaposlenik je entuzijastičan jer se nalazi na novom radnom mjestu. Nijedan zadatak vam se ne čini preteškim, a posao vas ispunjuje i veseli.

Istraživanja su pokazala da su “milenijske žene“ najrizičnija skupina za razvoj burnout sindroma.

Faza realnosti Idealiziranje radnog mjesta i prevelika očekivanja postepeno vode do druge faze u kojoj zaposlenik postaje svjestan stvarne situacije. Fiksno radno vrijeme za zaposlenika više ne postoji, neplaćeni prekovremeni sati nerijetko su dio svakog tjedna, a prijateljski odnos s kolegama prerastao je u obostranu ljubomoru. Gdje je nestala pozitivna energija? Iscrpljenost uzrokovana velikim brojem zadataka dovodi do frustracija koje zaposlenici “iskaljuju” jedan na drugome.

Faza razočarenja Osoba je ušla u začarani krug iz kojeg nije lako izaći. Umor, iscrpljenost i gubitak koncentracije postali su dio svakodnevice. Depersonalizacija, često nazivana cinizmom, 44

Manager 99/23 | 12/2018

Alarmna faza Posljednja faza vrlo je ozbiljna i zahtijeva stručnu pomoć jer može ostaviti trajne posljedice na zdravlje. Život je u potpunosti besmislen, a fizičke i psihičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Kako biste izbjegli burnout sindrom ne dopustite da vam posao zavlada životom. Predanost poslu je poželjna, ali mora biti u granicama. Probleme s kojima se susrećete, podijelite s bližnjima jer razgovor uvijek pomaže. Zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres i održite ravnotežu između rada i zabave – u životu je potreban balans. Zdrava je prehrana jako bitna, izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera. Vježbajte radi održavanja tjelesne kondicije i osigurajte si dovoljno vremena za spavanje. Istraživanja su pokazala da su “milenijske žene“ najrizičnija skupina za razvoj burnout sindroma. Žene imaju tendenciju preuzimanja znatno više uloga od onoga što je potrebno. Balansiranje između različitih uloga, odnosno uloga majke, kućanice i poslovne žene, dovodi do posljedičnog razvoja ovog sindroma.

TRAJNO UKIDANJE POMICANJA SATA

U kojem smjeru pomaknuti sat? Europska komisija donijela je odluku o ukidanju prakse pomicanja sata dva puta godišnje. Promjena bi trebala stupiti na snagu u ožujku 2019. godine ako se države članice odluče za ljetno vrijeme ili u listopadu ako se odluče za stalno zimsko računanje vremena. Piše: Ivana Vnučec Kontakt: ivana.vnucec@hsa.hr

Za početak, navedimo kako je uopće nastala praksa pomicanja sata. Ideja o drugačijem obilježavanju vremena ljeti i zimi potječe od fizičara, filozofa, ekonomista, državnika i autora izreke „Vrijeme je novac“ Benjamina Franklina. On je zaključio da bi bolje usklađivanje ljudske aktivnosti s dnevnim svjetlom uštedjelo energiju. Osim njega, britanski graditelj Willian Willet u svom pamfletu predlaže pomicanje sata 80 minuta kako bi se uštedjelo na troškovima energenata. Ušteda energije bila je glavni razlog zbog kojeg je većina europskih zemalja tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te za vrijeme naftne krize sedamdesetih godina prihvatilo pomicanje sata. Obrazloženje je bilo da se prelaskom sa zimskog na ljetno računanje vremena produljuje dan, štedi energija, povećavaju produktivnost i radna učinkovitost. Ipak, novija istraživanja pokazuju da je ušteda energije zbog koje se uvela promjena računanja vremena zanemariva. Dokazane su negativne posljedice za zdravlje koje proizlaze iz pomicanja sata kao što su stres, nesanica i veći broj prometnih nesreća. Čini se da su navedenih negativnih posljedica svjesni i građani jer se čak 84 posto njih od ispitanih 4,6 milijuna izjasnilo za ukidanje pomicanja sata. U prilog ukidanju pomicanja sata ide i ukidanje dvojbi građana kojima nije jasno u kojem smjeru pomaknuti sat, stabilnost ljudskog organizma koji se više neće morati prilagođavati promjenama u računanju vremena, očekivani smanjeni broj prometnih nesreća, poduzećima će se olakšati planiranje u sektorima energetike i prometa te će se pojednostavniti praksa koja se temelji na točnom vremenu. Što se tiče hrvatskih poduzetnika, oni slijede europski trend. 90 posto hrvatskih poduzetnika također se izjasnilo da podupiru ukidanje pomicanja sata, a njih 84 posto izjavilo je da je imalo negativno iskustvo s pomicanjem sata.

Ideja o drugačijem obilježavanju vremena ljeti i zimi potječe od fizičara, filozofa, ekonomista, državnika i autora izreke „Vrijeme je novac“ Benjamina Franklina. Europska komisija predlaže ukidanje prakse pomicanja sata dvaput godišnje u Europskoj uniji od 2019. godine. Kako bi države članice postupile ujednačeno, državama članicama želi se pomoći savjetovanjima na nacionalnoj razini i na razini unije. Svaka država članica ima pravo odlučiti hoće li primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena, iako se očekuje suradnja među državama članicama. Cilj je

koordinirati promjene u zemljama unije kako bi se štitilo ispravno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i spriječila njegova fragmentacija. Usklađivanje računanja vremena među zemljama olakšalo bi jasnije utvrđivanje voznih redova prijevoznih usluga unutar unije. Također, koordinirano računanje vremena pospješilo bi funkcioniranje informacijskih i komunikacijskih sustava te smanjilo troškove prekogranične trgovine. Ujednačeno vrijeme susjednih zemalja povećalo bi produktivnost u području roba i usluga. Odluku o tome kakvo će standardno vrijeme od iduće godine primjenjivati, Hrvatska, baš kao i sve članice uniije, donosi sama. Hrvatska Vlada, koja mora donijeti konačnu odluku o jednoj od dvije varijante računanja vremena do travnja 2019. godine, još nema odgovora. Anketom koju je provela Hrvatska gospodarska komora utvrđeno je da je na uzorku od 567 ispitanika njih 60 posto za ljetno, a 32 posto za zimsko računanje vremena. Neovisno koje se vrijeme izabere, 90 posto ispitanika izjasnilo se da podupire ukidanje pomicanja sata. S makroekonomskog gledišta, pitanje o zimskom ili ljetnom vremenu trebalo bi smjestiti u okvire djelatnosti poput turizma, građevinskog sektora te ostalih sektora kod kojih količina svjetla ima ulogu. Pretpostavlja se da bi zbog geografske strukture domaćeg stanovništva jug preferirao jedan sat dnevne svjetlosti više, a industrijskoj proizvodnji okrenut sjever jedan sat spavanja dulje. Budući da se konačna odluka odnosi na sve građane ovakva podijeljenost otvara prostor raspisivanju referenduma.

99/23 | 12/2018

Manager

KOLIKO JE VREMENA POTREBNO ZA NAUČITI STRANI JEZIK?

Sat vremena dnevno za svladavanje stranog jezika Svakoga tko počinje učiti strani jezik zanima koliko ga brzo može svladati. U ljudskoj je prirodi da smo nestrpljivi i na početku želimo biti na cilju. No, učenje je putovanje. Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

Učenje stranog jezika ovisi o brojnim faktorima kao što su želja i motivacija, količina vremena koje možemo izdvojiti te poznavanje još nekog stranog jezika. Za uspješno svladavanje svakog jezika postoji jednostavan recept – učenje i motivacija. Bitno je okružiti se jezikom koji učimo, čitati ga i slušati čim više, vježbati pismenu korespondenciju te govor. Nama je danas lakše nego prijašnjim generacijama jer čak i na internetu, koji nam je gotovo posvuda dostupan, možemo pronaći puno audio i video materijala na stranim jezicima. Važno je ostati realan i ne postavljati previsoke ciljeve da se ne bismo prebrzo demotivirali.

Za uspješno svladavanje svakog jezika postoji jednostavan recept – učenje i motivacija.

Poznata je sljedeća formula: „Učite li sat dnevno, bit će vam potrebno nešto više od godine dana da ovladate jezikom. Dva sata dnevno, i to se vrijeme smanjuje na šest mjeseci. Tri do pet sati dnevno, i tamo ste za tri mjeseca. Deset sati dnevno? Nemojmo se zanositi! Postoje tako intenzivni tečajevi, no postoji i granica u brzini – mozak treba vremena da upije i preradi sve nove informacije.“ No ipak, možemo li to primijeniti na baš sve jezike, jer ipak nisu svi jednako “teški”, to jest jednako “lagani”. Stručnjaci su rangirali jezike po njihovoj zahtjevnosti i kompliciranosti. Stoga su pri početku navedeni jezici jednostavniji za naučiti, a pri dnu oni teži. Romanski jezici, uglavnom temeljeni na latinskom, među najpristupačnijima su, a uključuju francuski, španjolski i talijanski jezik. Jezici poput nizozemskog, danskog i švedskog dijele zajedničke korijene s engleskim jezikom, što znači da ste polovicu 46

Manager 99/23 | 12/2018

posla već obavili ako ih odlučite naučiti (to naravno vrijedi u slučaju da već znate engleski). Bit će vam potrebno oko šest mjeseci učenja kako biste postigli stručnost u bilo kojem od jezika iz “Kategorije I”. Želite li naučiti japanski, korejski ili arapski? Pripremite se za dvogodišnje udarno učenje, s time da biste jednu godinu trebali provesti u zemlji u kojoj se govori. Ova tri jezika čine najtežu, petu kategoriju prema težini, s obzirom na to da nemaju ništa zajedničko ni s engleskim ni s hrvatskim. Često si pronalazimo izlike za učenje. Smatramo da je već kasno, da je to preteško, da je nužno provesti vrijeme u državi u kojoj se taj jezik govori… Točno je da djeca brže pamte, no odrasle osobe zato posjeduju veću lepezu općeg znanja, dublje poznavanje raznih tema te bolje razvijeno logičko razmišljanje. Zahvaljujući tome i učenje jezika može biti olakšano, jer jezik nije samo gramatika. Da nikad nije kasno te da uvijek postoji način za učenje stranog jezika potvrđuje i znanost koja kaže da pamtimo 10 posto onoga što pročitamo, 20 posto onoga što čujemo, 40 posto onoga što vidimo i čujemo, 80 posto onoga što sami doživimo, 95 posto onoga što prepričamo drugima.

NAJZNAČAJNIJI JEZICI U POSLOVNOM SVIJETU

Zanimljive činjenice koje pozivaju na učenje Dolaskom globalizacije pojavila se i velika potreba za poznavanjem stranih jezika. Osim što omogućava bolju komunikaciju, njihovo znanje također otvara mnoga vrata u poslovnom svijetu. Uz engleski, za koji se već lagano podrazumijeva da bi ga svi trebali učiti ili znati, donosimo vam popis jezika koje se najviše isplati svladati te koji bi vam u budućnosti mogli donijeti veliki uspjeh na poslovnoj sceni. Piše: Natalija Jelovečki Kontakt: natalija.jelovecki@hsa.hr

jedno drugoga. Zbog toga je stvoren tzv. guānhuà, što znači jezik birokrata, a kasnije je preveden kao mandarinski. U mandarinskom postoji tek nešto više od 400 mogućih slogova, a uspoređujući s europskim jezicima, uključujući i hrvatski, to je jako mali broj.

Španjolski jezik Zaslužuje biti na prvom mjestu ovog popisa budući da je treći po redu jezik na svijetu prema broju govornika. U SAD-u i Europi najznačajniji je jezik nakon engleskog te je službeni jezik u dvadesetak zemalja. Španjolski potječe od latinskog jezika, no tijekom povijesti na njega je velik utjecaj ostavio i arapski jezik te je bio jezik diplomacije sve do 18. stoljeća. Najdulja riječ u španjolskom jeziku je electroencefalografista i sadrži 23 slova te sve samoglasnike. Što se tiče izgovora, najbrži je jezik na svijetu. Brzina kojom govornici pričaju računa se prema broju izgovorenih slogova u sekundi i španjolski se nalazi na prvom mjestu.

Najdulja riječ u španjolskom jeziku je electroencefalografista i sadrži 23 slova te sve samoglasnike.

Francuski jezik Francuska je peta najveća ekonomija u svijetu i spada u top tri države za strana ulaganja. Službeni je jezik u 29 država, među kojima su Kanada, Švicarska, Belgija i države na području Sjeverne i Subsaharske Afrike. Francuski jezik zbog svog izgovora mnogima zadaje probleme prilikom učenja. Francuzi kod izgovora vole sa što manje daha izgovoriti što više riječi te “štede” na slovima čime još dodatno otežavaju razumijevanje i učenje francuskog. Dok hrvatski jezik ima 5 samoglasnika, francuski ih ima čak 16 te nema srednjeg roda. Imenice ženskog roda u pravilu završavaju na –e dok su riječi na –a uglavnom muškog roda.

Njemački jezik Postoje brojne razlike u standardnom njemačkom jeziku, a ovise o državi u kojoj se govori. Tako se razlikuju austrijska standardna varijanta njemačkog jezika, švicarska te njemačka varijanta. Poslije engleskog, njemački se jezik najčešće koristi na internetu, a slijede ga francuski, japanski, španjolski i kineski. Kao strani jezik uči se u čitavom nizu zemalja, a u Europi je poslije engleskog najrašireniji. Iako kao govorni jezik u svijetu nije toliko raširen, u Europi ima važnu ulogu, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je Njemačka začetnik nekih od najjačih svjetskih korporacija.

Arapski jezik Peto mjesto zauzeo je arapski jezik. Govori se u najbogatijim svjetskim regijama, a kako se čita s desna na lijevo, Europljanima može biti izrazito neobičan te ga uglavnom teže nauče. No, zašto se čita baš na taj način? Naime, u prošlosti je ljudima jednostavnije bilo uklesati slova na kamenu ploču zdesna nalijevo. Takvo su pisanje prvi koristili Feničani, a kod arapskog jezika je ta praksa ostala sve do danas. Postoji više od 70 kaligrafskih stilova, a pravila u kaligrafiji su uglavnom povezana s matematikom. Postoje različiti dijalekti unutar njega, ali svi se Arapi mogu međusobno razumjeti ako govore standardnim arapskim jezikom.

Mandarinski jezik Treće je mjesto zauzeo mandarinski koji je materinji jezik populaciji od gotovo bilijun ljudi. Mandarinski je i službeni jezik Kine te jedan od četiri službena jezika Singapura, nastao za vrijeme dinastija Ming i Qing iz pokušaja da se nađe zajednički jezik između kineskih birokrata. Isto kao i danas, u Kini su tada postojala brojna narječja i često se događalo da birokrati iz raznih pokrajina uopće ne razumiju 99/23 | 12/2018

Manager

DRUŠTVENE MREŽE

Snapchat postaje najbrže rastuća društvena mreža Fotografske poruke koje se same obrišu nakon nekoliko sekundi zaludile su tinejdžere diljem svijeta. Facebook su preuzeli roditelji, a svaki peti korisnik interneta koristi aplikacije koje omogućuju uporabu specijalnih efekata. Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

Što su društvene mreže? Društvene mreže služe za povezivanje i međusobnu komunikaciju, a prvi oblici javljaju se devedestih godina 20. stoljeća. Facebook, Instagram, Twitter i Snapchat danas ubrajamo u najpoznatije mreže, a veliku popularnost doživljava Snapchat te se smatra jednom od najbrže rastućih društvenih mreža. Posljednja istraživanja pokazala su da je pretekao vodeće aplikacije, odnosno u vrlo kratkom roku se pronašao na tronu na kojem se prethodno nalazio Instagram i samim time postao najpopularnija društvena mreža. Važno je napomenuti da se do sada nijedna aplikacija slična Snapchatu nije pokazala pravim konkurentom što pokazuje koliko povjerenja korisnici imaju u Snapchat.

2019. godinu predviđaju još veći rast korisnika koji bi trebao premašiti broj od 54 milijuna, što znači da će ih koristiti svaki peti korisnik interneta. Facebook i YouTube su unaprijedili aplikaciju tako što su omogućili prikaz fotografija i videosnimaka koje imaju mogućnost okretaja za 360 stupnjeva, a glavni pokretač virtualne stvarnosti je industrija igrica.

Do sada se nijedna aplikacija slična Snapchatu nije pokazala pravim konkurentom što pokazuje koliko povjerenja korisnici imaju u Snapchat.

Uzrok pada popularnosti Facebooka Društvene mreže u početku su bile namijenjene mlađim dobnim skupinama, odnosno tinejdžerima. Popularnost je sve više rasla, a karakteristike su se nastojale pojednostaviti kako bi korištenje bilo što lakše. Veliki broj korisnika Facebook-a postupno je počeo padati, a sukob generacija bio je jedan od razloga. Većina roditelja napravila je korisnički račun, a mladima je to predstavljalo “zadiranje u privatnosti”. Ironična izjava budući da je riječ o internetu, ali na globalnoj razini izazvala je traženje alternative. Mlađe generacije opredijelile su se za Snapchat i Instagram jer osim navedenih razloga, obje aplikacije su mobilne, a poznato je da pametne telefone koriste i djeca u nižim razredima osnovnih škola.

Budućnost Snapchata i društvenih mreža Kako bi popularnost opstala, Snapchat nastoji privući korisnike na razne načine, a jedan od glavnih je nadogradnja ili ažuriranje aplikacije. Veliku je popularnost Snapchat stekao sustavom Lenses koji korisnicima omogućuje dodavanje specijalnih efekata na video-poruke. Procjenjuje se da će ove godine približno 40 milijuna Amerikanaca mjesečno koristiti aplikacije koje omogućuju uporabu specijalnih efekata, odnosno aplikacije za nadograđenu stvarnost. Prognoze za

Manager 99/23 | 12/2018

Veliku je popularnost Snapchat stekao sustavom Lenses koji korisnicima omogućuje dodavanje specijalnih efekata na video poruke.

Pozitivne i negativne strane društvenih mreža Osim što društvene mreže služe za komunikaciju među korisnicima, također omogućuju brojnim poduzećima komunikaciju s potencijalnim klijentima. Informiranje i promoviranje postaje jednostavnije te se lakše utvrđuje ponašanje potrošača, odnosno njihove želje i interesi. Pomoću društvenih mreža dobivamo povratne informacije o proizvodima i uslugama. Kupci imaju mogućnost ocjenjivanja i komentiranja, odnosno mogu navesti prednosti i mane te udijeliti savjet za poboljšanje određenog proizvoda ili usluge. S druge strane, mogućnost komentiranja može imati negativne rezultate za poduzeće ako pojedini kupci smatraju da proizvod nije kvalitetan ili da je neisplativ. Također društvene mreže predstavljaju dugotrajnu investiciju jer je potrebno kontinuirano objavljivati aktualan i zanimljiv sadržaj kako bismo zadržali i privukli klijente.

4DX I SCREEN X KINO

S najnovijim tehnologijama ni odlazak u kino više neće biti isti Mnogima je želja sudjelovati u snimanju filma ili su se bar jednom pitali kako bi bilo stvarno proživjeti najzanimljivije akcijske scene. Najnovija moderna tehnologija omogućuje nam da svaki novi odlazak u kino bude priča za sebe, a novim sustavima simulacije dobivamo osjećaj kao da stvarno i jesmo dio filma. Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

Iako se ponekad čini kako je vrijeme čestih odlazaka u kino otišlo u prošlost, moderna će ga tehnologija definitivno održati na životu. Svakoga dana susrećemo inovacije koje su u udobnosti vlastitog doma neizvedive pa zato i izlazak iz kuće ostaje neizbježan. Od uvođenja novih tehnologija na svim poljima, većinu populacije još uvijek najviše zanimaju one u zabavnoj industriji.

S druge je strane 4DX najsuvremenija tehnologija koja se uvelike proširila diljem svijeta, a itekako je poznata i u Hrvatskoj. Ova tehnologija gledateljima omogućuje da postanu dio filma. Sjedala opremljena najmodernijom tehnologijom simuliraju kretanje, dok je kino dvorana opremljena efektima okoliša.

Od simuliranja običnih mirisa kave, preko povjetarca, do efekata oluje pa u nekim kinima čak i snijega, možemo slobodno reći kako tehnologija 4DX kina za sada uvelike tuče svaku konkurenciju. Od simuliranja običnih mirisa kave, preko povjetarca, do efekata oluje pa u nekim kinima čak i snijega, možemo slobodno reći kako tehnologija 4DX kina za sada uvelike tuče svaku konkurenciju. Jedna od vodećih tvrtki u ovome je poslu i hrvatska tvrtka SmartWay koja svoju opremu postavlja u 4DX i Screen X kina diljem Europe.

Dok je 4DX tehnologija mnogima poznata, za Screen X kino je čuo manji broj ljudi. Možda je razlog tomu i to što se Screen X kino iz Južne Koreje nije toliko proširilo ostatkom svijeta te je manje razvikano od 4DX tehnologije. Radi se o tehnologiji tri ekrana, odnosno platna u kino dvorani, omogućujući tako gledateljima potpuni “ulazak u film“. Prva Screen X kina u Europi otvorena su u Švicarskoj.

Već smo se uvjerili da je moderna tehnologija uzela maha u svim industrijama, a možda i najviše u zabavnoj, stoga možemo samo čekati na nove inovacije kojima će odlasci u kino postati još zabavniji. Do tada možemo uživati u ovim postojećima, čija je definitivna prednost to da je njihova primjena u kućnoj upotrebi gotovo pa neizvediva. Odlazak u kino za uživanje u ovakvim iskustvima mnogima će zato ostati neizbježan.

99/23 | 12/2018

Manager

NOVA GENERACIJA VATRENIH – PUT DO SVJETSKOG SREBRA

Mala zemlja velikih snova upisana u nogometnu povijest Nitko nije očekivao da će 22 nogometaša i njihov izbornik ove godine osvojiti srca cijeloga svijeta i postati ambasadori hrvatskog nogometa. Nakon dvadeset godina više ne čekamo “novog” Šukera ili Bobana, već je pitanje tko će u reprezentativnom dresu postati Mandžukićev i Ćorlukin nasljednik Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

Hrvatska se nogometna reprezentacija svijetu predstavila svojim debitantskim nastupom na Mundijalu 1998. godine. Potreseni ratnim razaranjima i brojnim gubicima, Hrvati su odmak od ne tako lijepe svakodnevnice pronašli u “najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu”. I zaista, te su se ‘98. Hrvati imali čime i ponositi. Odabranici „trenera svih trenera“, Miroslava Ćire Blaževića, osvojili su brončanu medalju i upisali se u nogometnu povijest. Brojni su nogometaši u ovih dvadeset godina nosili nacionalni dres i brojne su generacije ostajale u sjeni Vatrenih iz 1998. godine. Mnoge su afere potresale hrvatski nogomet, a onda, kada se činilo da je Lijepa Naša upala u crnu rupu podijeljenog društva, je došlo vrijeme za Svjetsko prvenstvo u nogometu u Rusiji 2018. godine. Nakon što je preuzeo momčad u nimalo ugodnim okolnostima, vidjelo se da je Zlatko Dalić trener koji svojim stavom može napraviti puno. No, ono što je slijedilo u srpnju, možemo reći slavne 2018. godine, nitko nije zaista očekivao, iako su se mnogi potajno tome nadali. „Prelijepo da bi bilo istino“, riječi su kojima su mnogi opisivali prve nastupe naše nacionalne vrste na Svjetskom prvenstvu. Vatreni su osvojili svih devet bodova u skupini, a onda su slijedile utakmice koje su nakon napetih 120 minuta igre uvijek vodile ka lutriji jedanaesteraca.

Manager 99/23 | 12/2018

U fazi ispadanja prvo je pala Danska, zatim domaćin, a onda je bilo vrijeme da se Englezima pokaže da se nogomet ipak „ne vraća kući“. Kući su se vratili Englezi i to na kraju bez ikakve medalje oko vrata, dok je Hrvatska ostvarila svoj najveći nogometni uspjeh. Osvajanje zlata nije ni bilo potrebno, Hrvatska je postala prvak u očima cijeloga svijeta. Scene koje su se odvile diljem Lijepe Naše u sljedećih

Brojni su nogometaši u ovih dvadeset godina nosili nacionalni dres i brojne su generacije ostajale u sjeni Vatrenih iz 1998. godine. nekoliko dana od finala obišle su cijeli svijet, a nova generacija Vatrenih uspjela je ujediniti ne samo Hrvate u Hrvatskoj, već i one u dijaspori i to ponovno onda kada se činilo da je takvo nešto gotovo nemoguće. Prekinuli su eru “crnih dana” hrvatskog nogometa, a igranje pred praznim tribinama bacili u prošlost. Ponovno dolazi razdoblje kada se živi za dane igranja utakmica, ali i razdoblje kada će brojne buduće generacije nositi teret generacije Modrića, Mandžukića, Rakitića, Subašića i drugih.

AKTUALNE DESTINACIJE ZA DOČEK NOVE GODINE

Najluđi dan u godini Nova godina samo što nije stigla, a pitanje „Gdje ćeš za Novu?“ postalo je dio svakodnevice. Većina se odlučila za slavlje s boljim polovicama, u društvu bližih prijatelja ili u klubu među gomilom ljudi, ali ima i onih koji još ne znaju gdje će odbrojavati sekunde do ponoći. Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

Oni koji doček planiraju na atraktivnijim destinacijama izvan Europe trebali bi biti dobro upoznati s novogodišnjim običajima. Ponekad su vrlo čudni, a ako s njima nismo upoznati mogli bismo se dovesti u neugodnu situaciju. Običaji poput kolektivnih skakanja u hladno more nisu čak ni rijetkost, a isto tako i paljenje božićnog drvca ili pak razbijanje posuđa - sve za sreću u novoj godini. Također se treba informirati o običajima odijevanja koji vrijede za pojedine zemlje. U Brazilu su na primjer svi obučeni u bijelo, a na Filipinima su točkice obavezne na barem dva odjevna predmeta.

Doček u Hrvatskoj? Doček u inozemstvu? Organizirati doček u inozemstvu nekima zvuči komplicirano, stoga, ako vam planiranje prijevoza i smještaja nije jača strana, putničke agencije koje nude mnogobrojne ponude diljem Europe uvijek su na raspolaganju. Europske metropole standardna su destinacija za doček Nove godine - najčešće na glavnom trgu uz koncert poznatih glazbenika. Za te opcije nikad nije kasno jer su last minute ponude često dostupne po pristupačnim cijenama. Zašto riskirati i čekati zadnju minutu kad agencije ionako nude prilično jeftine pakete putovanja kako za parove tako i za grupe?

Zašto riskirati i čekati zadnju minutu kad agencije ionako nude prilično jeftine pakete putovanja kako za parove tako i za grupe? London je, iz godine u godinu, najtraženija destinacija. Odlično uspostavljeni programi svake su godine relativno slični, a ujedno i provjereno dobri. Novogodišnja parada koja se već desetljećima održava zasigurno je ono što obilježava doček u Londonu.

Uđite u novu godinu na najpoznatijoj gradskoj ulici – Stradunu, koji se za doček pretvara u pozornicu na otvorenom s tisućama ljudi koji plešu i pjevaju. Financijski prihvatljivija opcija, to jest doček u Hrvatskoj, također može biti nezaboravno iskustvo. Kao i svake godine na gradskim trgovima nastupaju domaće najveće zvijezde, a obližnji klubovi i kafići imaju program za tu večer. Mnogi od njih nude sve popularniju opciju all inclusive (piće i hrana), a cijene takve usluge kreću se od 200 kuna pa nadalje. One privatnije, svečanije dočeke kao uvijek nude hoteli s 4 ili 5 zvjezdica u kojima manjak glamura nije problem. Od svih gradova u Hrvatskoj, najveći doček je u glavnom gradu, sa zasigurno najnezaboravnijim vatrometom koji se može vidjeti sa svih lokacija ovogodišnjeg adventa, na kojemu dobre atmosfere garantirano neće manjkati. Ipak, Zagreb dobiva sve jaču konkurenciju, a to je Dubrovnik. Najskuplji hrvatski grad posljednjeg se dana u godini pretvara u pravu party destinaciju i obećava odličnu zabavu po cijelom gradu. Uđite u novu godinu na najpoznatijoj gradskoj ulici – Stradunu, koji se za doček pretvara u pozornicu na otvorenom s tisućama ljudi koji plešu i pjevaju.

Za romantičnije dočeke valja spomenuti Pariz u kojem je najpopularnija novogodišnja večera upravo ona na brodu. Intimna atmosfera u kojoj promatrate prekrasni, a tu noć i posebno veseli Pariz, raznježila bi i one najčvršće. Obližnje metropole odlična su opcija, ako želite negdje otputovati, a pritom ne potrošiti previše. Prag, Beč i Budimpešta destinacije su do kojih se može relativno brzo doći autom ili autobusom, a smještaj se može rezervirati po povoljnoj cijeni, ako to napravite na vrijeme. Za one željne nezaboravne, lude zabave preporuča se Berlin. Njihov Kulturbrauerei poznati je kulturni centar s ukupno 13 katova i 30 DJ-eva. Tamo će se zasigurno pronaći nešto za svakoga. 99/23 | 12/2018

Manager

Tko kaže da ne mogu za 0 kn.

Paket za mlade Za sve tvoje financijske dileme, Zaba ti nudi rješenje za 0 kn s kojim dobivaš: • kunski tekući račun s beskontaktnom Maestro® karticom • Mastercard® Student karticu ili go!card Mastercard karticu • m-zabu – mobilno bankarstvo • mogućnost podizanja studentskih kredita bez naknade za obradu zahtjeva. I još hrpu drugih usluga i pogodnosti! Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

SA ZABOM MOGU