Medicalcg Br 60 by medical cg

5. APRIL 2014. GODINA V BROJ 60

1.00

Farmakovigilanca Bolesti zavisnosti Tetoviranje i pirsing SZO - Zdravlje 2020

Intervjui: Dr Vladimir Dobri Dobričanin Zoja Ðurovi Ðurović

www.medicalcg.me

Emotivni aspekt bolesti Polenska kijavica kod djece

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Grbić Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

IZ SADRŽAJA

SZO i crnogorski zdravstveni propisi 10 – 11 SZO – Zdravlje 2020 12 – 15 Farmakovigilanca Mr ph Maja Stanković 20 – 21 Prva radiofrekventna ablacija kod nas 22 Bolesti zavisnosti Dr Marina Roganović 26 – 27 Šizofrenija Dr Jovo Đedović 28 – 29 Homeopatija Dr Snežana Tomić 30 – 31 Emotivni aspekt bolesti Svetlana Tanya Friche 32 – 33 Intervju: dr Vladimir Dobričanin 38 – 40 Laserska hirurgija Dr Goran Batrićević 44 Dijetoterapija Dr Snežana Barjaktarović-Labović 48 – 50 Polenska kijavica kod djece Dr Sanja Čizmović 54 – 55 Tetoviranje i pirsing Dr Olivera Simić-Kovačević 58 – 61 Intervju: Zoja Đurović 64 – 65

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

foto: shutterstock

Bečiči, Hotel Mediteran 29 – 31. maj 2014.

GODIŠNJA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

Aktuelnosti u zdravstvu, farmaciji i medicini

Pokrovitelj: Ministarstvo zdravlja Crne Gore Tehnički organizator: Medical d.o.o. Tel./fax: 00382 20 238841 Tel.: 067 395 032 medicalcg@gmail.com www.medicalcg.me Organizator: Časopis MedicalCG

PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

Specijalizirajući se od samog početka u njezi osjetljive, suve i atopiji sklone kože, Dermatološka laboratorija Uriage nastoji zadovoljiti očekivanja zdravstva, ljekara, dermatologa i farmaceuta na području higijene i njege kože. Danas Uriage pokriva osnovne potrebe kože u svim životnim razdobljima i osigurava kompletnu liniju hipoalergenih proizvoda temeljenih na termalnoj vodi Uriage.

Termalna voda URIAGE

Cicactive krema

Pruriced krem Za suva područja kože

Pruriced gel Za dlakava područja Dermatitis povezan sa svrabežom (atopijski dermatitis,keratoza i vodene boginje). Kod alergijskih reakcija na sunce

MEDITAS d.o.o.

--------------------------------

Podstiču obnavljanje kože - za sva površinska oštećenja kože - opekotine - ogrebotine - manji hirurški zahvati - dermoabrazija - tretman tečnim azotom - radioterapija

--------------------------------

Cicactive gel

Cu Zn gel Čisti, dezinfekuje i smanjuje iritacije kože

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

ZANIMLJIVOSTI

San briše otpad iz mozga

Naučnici su pronašli mogući odgovor na pitanje zašto nam je potrebno spavanje, a on bi mogao da vodi ka novim tretmanima za neurološke poremećaje kao što su Alchajmerova ili Parkinsonova bolest. Dok spavamo, sudeći prema rezultatima istraživanja na Univerzitetu Ročester, naš mozak radi mnogo više od obnavljanja za sljedeći dan. Istraživači su proučavali mozak miševa kojima je ubrizgana fluorescentna boja u cerebrospinalnu tečnost ili likvor. Neurolog Maiken Nedergard sa Univerziteta Ročester, koja je predvodila studiju, kazala je da ljudski mozak ima dvije veoma različite funkcije. - Kada smo budni, ćelije mozga rade veoma vrijedno kako bi obradile sve informacije o našem okruženju. Suprotno tome, kada spavamo, one rade veoma vrijedno na uklanjanju otpada koji se nakupi dok smo budni – rekla je Nedergard. Istraživači navode da taj otpad uključuje toksine odgovorne za Alchajmerovu bolest i druge neurološke poremećaje. Oni su ustanovili i da se tokom spavanja moždane ćelije smanjuju što omogućava da se otpad ukloni mnogo jednostavnije. Nedergard objašnjava da to kasnije završava u jetri gdje se toksini konačno uklanjaju. - Naša studija nagovještava da nam je spavanje potrebno zato što imamo mikroskopski sistem za prečišćavanje koji uklanja većinu otrovnog otpada iz mozga - navela je Nedergard.

Koliko je zaista prljav novac? Britanski naučnici upozorili su da su novac i kreditne kartice zdravstveno škodljivi. Prema nedavno objavljenim rezultatima jedne studije, deset odsto ljudi ima ruke veoma zagađene bakterijama ili posjeduje tako zagađene novčanice. Papirne novčanice imaju vijek od 18 mjeseci do 10 godina. Dr Redžinald Katler kaže da se za to vrijeme na njima nasele kolonije bakterija. - Novčanice kruže svuda naokolo. Nikada ne znate gdje i kako su upotrebljavane, pa je količina bakterija na njima gotovo zapanjujuća – naveo je dr Katler. Naučnici su pronašli tri osnovna tipa opasnih bakterija, uglavnom onih koje izazivaju stomačne tegobe. Najopasnije su bile bakterije tipa ešerihija koli. U anketi sprovedenoj među dobrovoljnim davaocima uzoraka, većina je tvrdila da redovno pere ruke poslije odlaska u toalet, ali rezultati analize pokazali su da to nije uvijek tako. Dr Katler kaže da nedavne epidemije opasnih infekcija po bolnicama ukazuju na to da ruke treba prati prije svakog uzimanja hrane.

Ljudi koji manje lažu su zdraviji - Da se poštenje i istinoljubivost isplate pokazuje i nova studija francuskog Univerziteta Notr Dam koja je pokazala da su ljudi koji manje pribjegavaju lažima zdraviji i fizički i psihički. Ljudi koji izbjegavaju sitne laži osjećaju manji stres i tugu, rjeđe se razbolijevaju i ne pate od glavobolja - tvrde istraživači tog univerziteta, a prenosi “Dejli mejl”. Takođe, jedna od prednosti istinoljubivih ljudi je i ta što sa svojom okolinom grade duže i stabilnije društvene veze, u odnosu na one koji su skloni laganju. Ta neobična naučna studija sprovedena je nad 110 ispitanika starosti između 18 i 71 godine, koje je tim naučnika pratio tokom 10 nedjelja. Polovini ispitanika je rečeno da treba da izbjegavaju što više sitnih laži, dok drugoj polovini nijesu date nikakve instrukcije vezane za ponašanje.

IZ MEDICINE Strah nije najčešća emocija tokom sanjanja

Depresija ugrožava zdravlje srca

Uprkos već ustaljenom mišljenju, strah nije najčešća emocija koju čovjek doživljava sanjajući ružne snove. Umjesto straha, češće emocije su zbunjenost, gađenje, tuga i krivica. U istraživanju, objavljenom u časopisu “Sleep”, naučnici su analizirali 431 ružan san i 253 noćne more. U istraživanju je učestvovala 331 osoba, u većem procentu žene. Učesnici su vodili dnevnik snova u periodu od dvije do pet nedjelja, u kojem su opisivali svoje snove nakon buđenja. Naučnici su ustanovili da su učesnici češće bilježili noćne more, u odnosu na ružne snove. Nijesu primijetili da muškarci imaju lošije snove, niti da dob igra ulogu u određivanju snova. Ipak, ružni snovi muškaraca su češće bili o katastrofama ili ratu, a kod žena o ličnim psihološkim konfliktima. Najčešće teme ružnih snova su bile neuspjeh, problemi vezani za zdravlje, smrt i nemoć. Teme noćnih mora su fizička agresivnost, praćenje, zle sile i nesreće.

- Ljekari bi trebalo da počnu da posmatraju depresiju kao faktor rizika za nastanak srčanih bolesti - otkriva novo istraživanje, objavljeno u časopisu “Circulation”. Američki naučnici su proučavali rezultate stotine istraživanja kako bi pronašli vezu između depresije i kardiovaskularnog zdravlja. Rezultati posmatranja su pokazali da osoba, koja pati od depresije, ima povećan rizik od nastanka srčanog udara i smrti uzrokovane srčanim bolestima. - Depresija je povezana sa nastankom poremećaja u radu srca, hronične upale i oslabljenog imuniteta - izjavio je prof. Robert M. Carnei. Depresija na brojne načine može da poveća rizik od nastanka srčanih bolesti, a naučnici su ustanovili da značajno povećava rizik od nastanka akutnog koronarnog sindroma. Akutni koronarni sindrom označava stanje u kojem je smanjen dotok krvi do srca, čime se smanjuje i dotok kiseonika. Osobe, koje pate od depresije dokazano češće puše, teže se odriču od cigareta, manje se fizički kreću i ne vode računa o prehrambenim navikama. Kada se svi faktori uzmu u obzir, depresija je pravi neprijatelj srcu.

Širenje bolesti na aerodromima Istraživači na Institutu za tehnologiju države Masačusets proučavali su ulogu aerodroma u širenju bolesti i pandemija. Oni su ustanovili da na aerodromima u Njujorku, Los Anđelesu i Honoluluu, bolesti mogu da se prošire mnogo agresivnije nego negdje drugo. Tomas Valente, profesor preventivne medicine na Univerzitetu Južne Kalifornije, rekao je da studija predstavlja podsjećanje da aerodromi mogu da prošire pandemije mnogo lakše od ostalih transportnih centara. - Brojne infekcije se šire samo zato što osobe dodirnu istu površinu koja je kontaminirana. Toaleti u avionima i ručke su mjesta na kojima se infekcije mogu proširiti – rekao je Džonatan Semet, koji je na čelu Instituta za globalno zdravlje na Univerzitetu Južne Kalifornije. Zdravstveni stručnjaci kažu da je redovno pranje ruku preventivna mjera koju putnici mogu da preduzmu kako bi spriječili širenje bolesti kada su u avionu ili na aerodromu.

Regionalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije za područje Evrope Žužana Jakab posjetila Crnu Goru. U razgovoru sa najodgovornijim predstavnicima države istaknuto da je potrebno uključenje čitavog društva i različitih institucija, kako bi zdravstveni sistem bio održiv

SZO ĆE POMOĆI CRNU GORU DA PRILAGODI ZDRAVSTVENE PROPISE EVROPSKIM Žužana Jakab, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za region Evrope, boravila je krajem mjeseca u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, a tokom dvodnevnog boravka sastala se sa crnogorskim premijerom i ministrom zdravlja Milom Đukanovićem i prof. dr Miodragom Radunovićem, te na pres konferenciji govorila o strategiji SZO nazvanoj "Zdravlje 2020", koja u stvari predstavlja plan razvoja zdravstva u Evropi. Ona je kazala da će SZO učiniti sve da pomogne crnogorskom ministarstvu zdravlja u pristupnim procesima Evropskoj uniji, prije svega u prilagođavanju zakona onimau EU.

Zdravlje je globalni resurs - Zdravlje je globalni resurs koji je dobio širi prioritet svuda u svijetu nego što ga je ikada imao. Danas se prepoznaje da je zdravlje investicija, a ne trošak. Osim toga, zdravlje je pitanje ljudskih prava i socijalne pravde. Postoji tri razloga zbog čega smo napravili plan razvoja zdravstva u Evropi 2020. Još uvijek postoje neujednačenosti i neravnomjeran razvoj, kontekst zdravlja u Evropi se promijenio sa pojavom novih zahtjeva, izazova i prilika, a postoje i značajne prijetnje zdravlju zbog ekonomske krize. Zbog svega toga moramo da njegujemo i uspostavimo nove zdravstvene vrijednosti i pristupev-vkazala je Jakab, ističući da je razvoj zdravstva u Evropi bio uspješan, što potvrđuje činjenica da je životni vijek tokom zadnje tri decenije povećan za pet godina. Evropa je jedini region u svijetu u kome je to ostvareno. - Međutim, Evropa kao region pogođena je nejednakostima, a strategijom 2020 želimo da popravimo parametre zdravlja i odgovorimo na izazov nejednakosti. Ako pogledamo indikatore

Potpisan dvogodišnji Sporazum o saradnji Ministar Radunović i Žužana Jakab 27.marta u Vili Gorica potpisali su dvogodišnji Sporazum o sardanji između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Regionalne kancelarije za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije. Jakab je kazala da je Strategija 2020 za Jugoistočnu Evropu u završnoj fazi. Ova Strategija, kazala je, lajt motiv je svih komunikacija, a SZO pomaže svim zemljama da uspješno inplementiraju zadatke iz ove strategije. - Crna Gotra je važna država i uzor drugima, jer ima puno toga pozitivnog urađeno - naglasila je Jakab. zdravlja u Crnoj Gori, vidimo da se posljednjih nekoliko godina povećao očekivani životni vijek. Poboljšanje je manje kada se radi o ženama, naročito sa navršenih 65 godina. Zabilježen je iznačajan napredak kada se radi o mortalitetu djece i majki, a to je i jedan od milenijumskih razvojnih ciljeva. Ostaje izazov prijevremenog umiranja od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, kancera i povreda - kazala je Jakab, objašnjavajući da se treba fokusirati na posebne faktore rizika kao što je pušenje, alkohol, gojaznost i visok krvni pritisak. Svi ovi faktori, objasnila je, vezani su za socijalno okruženje pa se treba posvetiti socijalnim determinantama. - Faktori rizika se rano formiraju i akumuliraju tokom života, pa je važno da programi prevencije i promocije koriste princip životnog toka. Da bi to uspješno uradili potrebno je da se uključe i drugi sektori, zato što većina ovih determinanti se nalaze van sektora zdravstva. Moraju se uključiti ministri finansija, rada i socijalnog staranja, obrazovanja i životne sredine. O tome smo razgovarali sa crnogorskim premijerom i ministrom zdravlja i naišli na potpuno razumijevanje- istakla je Jakab.

Ciljevi Strategije 2020 Regionalna direktorka kaže da se SZO zalaže za univerzalni pristup zdravlju, što će biti i jedan od ciljeva agende nakon 2015. godine. SZO je, kazala je Jakab, protiv povećavanja direktnih izdvajanja pacijenata za usluge, posebno vulnerabilnih. Svaka država koja zdrvastvo tretira kao dio razvoja izdvajaće adekvatna sredstva, a Crna Gora, kaže Jakab, tako radi. - Ciljevi 2020 su da se nastave trendovi unapređenja zdravlja, smanje nejednakosti, kao i da se obezbijedi konzistentan, i na čovjeka fokusiran sistem, te da se jačaju kapaciteti sektora za javno zdravlje. Dva su strateška cilja i četiri programska prioriteta. Strategija počiva na zajedničkim vrijednostima, kao što je stav da je zdravlje osnovno ljudsko pravo, te na konceptu solidarnosti, fer pristupa i održivosti zdravstvenih sistema - kazala je Jakab, ocjenjujući da napore za ostvarenje tih ciljeva čini kompleksnijim ekonomska kriza i politika štednje. - Potrebno je održati isti nivo finansiranja zdravstva, a o tome ministri zdravlja treba da na pravi način razgovaraju sa svojim premijerima i kolegama koje vode finansije države. Zdravlje uprkos krizi treba da zadrži prioritet. U krizi su isplivali i neki pozitivni efekti, jer su se države, uprkos smanjenim budžetima, postarale da pacijenti ne ispaštaju. To je učinjeno reformama i racionalizacijom sredstava koja su imali. Uštede su postignute racionalizacijom sistema, pa i smanjenjem izdvajanja za ljekove, uvođenjem novih tehmologija, davanjem prioriteta pojedinim uslugama, pogotovu u primarnom sektoru - kazala je Jakab, ističući da su negativne efekte krize osjetile naročito vulnerabilne kategorije - siromašni i imigranti. Negativna implikacija krize u

zdravstvu bila je i ta što su, kako je kazala, 25 zemalja povećale cijene usluga, posebno u primarnoj zaštiti.

Zdravstveni sistemi moraju biti održivi - Moramo učiniti održivim zdravstvene sisteme, založiti se da dobijemo i više sredstava ako prilike opravdavaju. Treba racionalizovati postojeći sistem, a uvođenje novih tehnologija i smanjenje gubitaka moraju ići istovremeno. Mora postojati univerzalna pokrivenost, a to znači ravnopravan pristup svih zdravstvenim uslugama. Treba revidirati koncepte o nezaraznim hroničnim bolestima, koji imaju razmjere epidemije. Moramo čovjeka staviti u fokus ovog sistema, imati holistički pristup unapređenju sektora zdravstva, primarna zdravstvena zaštita i zaštita u zajednici moraju imati primat. Potreban je koordinisan i integrisan sistem, u čijem će središtu biti primarna zdravstvena zaštita - kazala je Jakab. Prema njenim riječima SZO svojim državama članicama nudi dva paketa programa – jedan je inaugurisan u Talinu prošle godine, i radi se o programu za integrisan i koordinisan zdravstveni sistem, a drugi je multidisciplinarni program za jačanje sistema za postizanje boljih indikatora kada su u pitanju hronične nezarazne bolesti. - Fiskalnom politikom treba rješavati probleme nedostatka novca za zdravstvo. Moguće je povećati akcize na duvan i alkohol. Treba unapređivati javno zdravstvo, više izdvajati za programe promovisanja zdravlja. Neprihvatljivo je za to, kako je to sada, odvajati samo jedan do tri odsto. Efekti prevencije su vidljivi na kratak i srednji rok. Pažnju treba posvetiti izradi programa za smanjenje korišćenja soli, šećera, hrane sa mnogo masti, te programa za povećanje fizičkih aktivnosti kako bi se preduprijedile hronične nezarazne bolesti. Time što se ne ulaže u ove programe i u bavljenje socijalnim determinanatam, nanosi se gubitak od jedan odsto na nivou GDP (bruto društveni proizvod) - kazala je Jakab. Dragan Novčić

Zdravlje 2020 postizanje zdravlja i razvoja u današnjoj Evropi (II) Autori: Zsuzsanna Jakab, direktorka SZO Regionalne kancelarije za Evropu, Dr Agis D. Tsouros, direktor Odjeljenja za politiku i upravljanje u oblasti zdravstva i opste dobrobiti

Kvalitet i pristup zdravstvenim uslugama svakako se razlikuje među ovim zemljama. Međutim, sve raspoložive informacije ukazuju na to da se te razlike uglavnom vezuju za različite društvene i ekonomske okolnosti. Razlike se vezuju i za oblike ponašanja relevantnih za zdravlje, uključujući pušenje i konzumiranje alkohola, ishranu i fizičku aktivnost i mentalna oboljenja, koji su, s druge strane, društveno uslovljeni i odraz su stresa i loših uslova života. Okvir Zdravlje 2020 nastao je kao odgovor na navedene izazove. Cilj je da se “značajno unaprijedi zdravlje i blagostanje stanovništva, smanji nejednakost u zdravlju, osnaži javno zdravlje i obezbijede zdravstveni sistemi u kojima je u središtu pažnje čovjek i koji su univerzalni, pravični, održivi i kvalitetni”. Dokument se zasniva na vrijednostima koje promoviše Ustav SZO: osnovno pravo svakog čovjeka na najveći mogući standard zdravlja, bez obzira na etničku pripadnost, pol, starost, društveni položaj i platežnu moć. Takođe su važni i principi pravičnosti, održivosti, kvaliteta, transparentnosti, odgovornosti, kao i pravo na učešće u odlučivanju i dostojanstvo. Ukratko, u okviru politike naglašava se sljedeće: t praćenje zdravlja i blagostanje kao barometara razvoja; t QSJNKFOB TWFPCVIWBUOPH QSJTUVQB OB ʊJUBW TQFLUBS determinantni zdravlja; t SBE LBLP OB QSJPSJUFUJNB KBWOPH [ESBWMKB SFHJPOB UBLP i na praktičnim i djelotvornim rješenjima; t primjena novih i zahtjevnih pristupa kolaborativnom

liderstvu kako bi se okupio veliki broj partnera i mobilisala široka politička i kulturna podrška u svrhe unapređenja zdravlja i iznalaženja zajedničkih rješenja; t VUWSÿJWBOKF QSFEVTMPWB [B QSPNKFOF J BLUJWOPTUJ OB njihovom stvaranju; t J[OBMBäFOKF OBʊJOB EB TF EPLBäF FLPOPNTLB PQSBWdanost ulaganja u zdravlje, uključujući i prikupljanje informacija o prednostima i djelotvornim pristupima opredjeljenju da zdravlje treba uključiti u sve politike; t J[OBMBäFOKF OBʊJOB EB TF QPTQKFÝJ PTOBäJWBOKF HSBÿBOJOB i pacijenta kao ključnog elementa za unapređenje zdravlja, učinka i stepena zadovoljstva zdravstvenim sistemom; t LPSJÝʉFOKF EKFMPUWPSOJI J FĕLBTOJI NFIBOJ[BNB LBLP bi se iskoristile nove mogućnosti koje nude umrežavanje, partnerstvo, komunikacija i tehnologija; t TQSPWPÿFOKF [BKFEOJʊLPH NFIBOJ[NB V FWSPQTLPN regionu SZO kako bi se izgradilo, podržalo i održalo jedinstvo i koherentnost poruka u okviru zajednice javnog zdravlja; t VUWSÿJWBOKF QSB[OJOB V [OBOKV J OPWJI QSJPSJUFUB V istraživanju i t PCF[CKFÿJWBOKF TUBMOF LPNVOJLBDJPOF QMBUGPSNF [B prenošenje praktičnih iskustava kreatora politike i zagovornika javnog zdravlja širom regiona.

Vrijednosti i teme okvira Zdravlje 2020 Nezarazne bolesti i mentalna oboljenja danas su

dominantna u oprerećenju bolestima. Njihov korijen je u društvenim i ekonomskim determinantama i načinu života koji je takođe društveno uslovljen. Navedene bolesti nastaju u interakciji čovjeka sa čitavim spektrom determinanti zdravlja tokom životnog vijeka. Pouzdani dokazi ukazuju na to da pravičan i jednak pristup mogućnostima razvoja u ranom djetinjstvu, kvalitetno obrazovanje i zaposlenje, te pristojan smještaj i prihod, pospješuju zdravlje. Zdravlje 2020 obrazlaže potrebu da se djeluje na višim nivoima kako bi se tretirao korijen uzroka. Savremene ekonomske studije pokazuju ne samo koliko ekonomsko opterećenje predstavljaju današnja oboljenja, već i da je moguće izboriti se sa tim izazovima ukoliko se više pažnje pokloni unapređenju zdravlja, prevenciji bolesti i javnom zdravlju, i to na način da se tretiraju nejednakosti u zdravlju preko društvenog gradijenta i podrže najranjivija i društveno isključena lica. Uprkos tome, u mnogim zemljama politike u ostalim sektorima ni danas ne sadrže aspekte zdravlja i jednakosti. U mnogim zemljama se za zdravstvo izdvajaju značajna sredstva iz državnog budžeta, ali cijena zdravstvene zaštite raste brže od nacionalnog dohotka. Do porasta cijene dolazi i zbog porasta ponude, u smislu primjene novih metoda liječenja i novih tehnologija, kao i zbog sve većeg očekivanja ljudi u pogledu zdravstvenih rizika i kvalitetnih zdravstvenih zahvata. Kao i ostali sektori, zdravstveni sektor treba da se prilagođava i mijenja, pri čemu se promjene prvenstveno tiču primarnog nivoa zaštite i unapređenja zdravlja i prevencije bolesti. Još veća pažnja se poklanja sistemu zdravstvene zaštite u čijem centru pažnje je pacijent i koji je integrisan, na primjer, u smislu integrisanja nivoa primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, ili u smislu integrisanja zdravstvene i socijalne zaštite. Neophodne promjene mogu se ilustrovati sljedećim: upravo su mjere na promovisanju zdravlja i smanjenju rizika zaslužne za nedavno smanjenje stope smrtnosti od koronarnih srčanih oboljenja u svijetu za više od 50 odsto. Međutim, OECD procjenjuje da zemlje evropskog regiona SZO u prosjeku izdvajaju tek tri procenta svog budžeta za zdravstvo za promovisanje zdravlja i prevenciju bolesti.

Glavni strateški ciljevi okvira Zdravlje 2020 Zdravlje 2020 ima dva povezana cilja: - unapređenje zdravlja za sve i smanjenje nejednakosti u zdravlju i - unapređenje liderstva i participatornog upravljanja za zdravlje. Uz ova dva cilja, okvir za politiku Zdravlje 2020 zasniva se na četiri prioritetne oblasti djelovanja politike koje su međusobno povezane, međusobno zavisne, ali se uzajamno i podržavaju: t VMBHBOKF V [ESBWMKF LSP[ QSJTUVQ äJWPUOPH UPLB J osnaživanje ljudi; t SKFÝBWBOKF OBKWBäOJKJI J[B[PWB [B [ESBWMKF WF[BOJI [B nezarazne i zarazne bolesti u zemljama regiona; t KBʊBOKF [ESBWTUWFOJI TJTUFNB VTNKFSFOJI OB QBDJKFOUB kapaciteta javnog zdravlja i spremnosti za vanredne situacije, nadroz i odgovor i t stvaranje otpornih zajednica i sredina koje pružaju

podršku. Kako bi se djelovalo na sva četiri prioriteta, potrebno je raditi na čitavom nizu pitanja koja se tiču više različitih sektora. Neophodan je novi tip upravljanja za zdravlje koji se zasniva na društvenim determinantama zdravlja, jednakosti i održivosti, na ostvarivanju globalnih i društveno specifičnih ciljeva kroz nove međusobno povezane oblike formalnog i neformalnog upravljanja i nove strateške odnose, dok će osnovno polazište biti snažno iskazani glas naroda i njegovo uključivanje. Vlade ostvaruju veći uticaj na zdravlje kada povežu politike, ulaganja i službe i usredsrijede se na smanjenje nejednakosti. Imaju jasnu odgovornost da kreiraju međusektorske nacionalne strategije koje povezuju planiranje i nadzor sa zacrtanim ciljevima u vezi sa najvažnijim izazovima, kao što su životni tok, jačanje zdravstvenog sistema i javnog zdravlja i osnaživanje ljudi. Ovakve međusektorske strategije koriste, na primjer, fiskalne politike i regulaciju, prvenstveno djeluju u sredinama kao što su škole ili radna mjesta i promovišu sekundarnu prevenciju, uključujući procjenu rizika i skrining. Neophodno je posebno se osvrnuti na probleme u mentalnom zdravlju. Oni su glavni uzrok stresa i invaliditeta već duže vrijeme. Otprilike jedna četvrtina ljudi u evropskom regionu suoči se sa nekim od problema mentalnog zdravlja u svom životnom vijeku. Istraživanja nam omogućavaju da bolje razumijemo štetnu vezu problema mentalnog zdravlja i društvene marginalizacije, nezaposlenosti, beskućništva i konzumiranja alkohola i drugih poremećaja vezanih za upotrebu štetnih supstanci. Poseban izazov predstavlja promovisanje ranog dijagnostikovanja depresije i sprečavanje samoubistava putem uspostavljanja interventnih programa u samoj zajednici. Ove aktivnosti bile su naročito značajne tokom nedavne ekonomske krize kada se broj samoubistava u Grčkoj, na primjer, povećao za 17, a u Irskoj za 13 odsto. Prikupljeni dokazi ukazuju na to da bi se, kao i u slučaju drugih nepovoljnih posljedica ekonomske krize po zdravlje, porast ovih vrijednosti mogao značajno ublažiti dobro projektovanom socijalnom zaštitom i aktivnim politikama tržišta rada. Okvir Zdravlje 2020 u potpunosti je usklađen sa Opštim programom rada SZO i drugim međunarodnim inicijativama i instrumentima. Okvir ide u prilog sve većim naporima na globalnom nivou da se kontrolišu nezarazne bolesti, kao što su Politička deklaracija o nezaraznim bolestima Ujedinjenih nacija iz 2011, Okvirna konvencija SZO o kontroli duvana, kao i Globalna strategija o ishrani, fizičkoj aktivnosti i zdravlju. I dalje su neophodni veliki napori u borbi protiv zaraznih bolesti, za šta je potrebna puna primjena međunarodnih propisa o zdravstvu, unapređenje razmjene informacija i zajedničko djelovanje na planu nadzora i kontrole bolesti. Prilikom djelovanja na složenim i međusobno povezanim determinantama bolesti današnjice, kada se odluke o određenoj politici moraju donositi u uslovima neizvjesnih i nesavršenih saznanja, nijesu adekvatni pristupi koji se baziraju na racionalnom linearnom razmišljanju. Neophodno je znanje iz različitih sistema i temeljno promišljanje kako bi se rješavale situacije u kojima se ne mogu u potpunosti predvidjeti posljedice koje mnoge intervencije imaju na širi sistem. Kako bi se uzela u obzir i ova neizvjesnost, sve više dobijaju na značaju manje intervencije koje podstiču učenje i prilagođavanje.

Zdravlje 2020 akcenat stavlja na Sl. 2 Devet komponenti paketa Zdravlje 2020 jačanje zdravstvenih sistema kojima je građanin u središtu pažnje, kao i na njihov kapacitet da pruže kvalitetnu zaštitu i bolje Predstavljanje okvira Situaciona analiza kroz Primjena pristupa rezultate. Zdravstveni sistemi treba da budu Zdravlja 2020 akterima u prizmu okvira Zdravlje angažovanja cjelovite finansijski održivi, svrsishodni i zasnovani različitim sektorima 2020 vlasti i cjelovitog društva na dokazima. Ako se taj cilj želi postići, neophodna je reorjentacija kako bi se dao prioritet prevenciji bolesti, integrisanom Izrada politike zdravlja na Djelovanje na društvenim Jačanje kapaciteta i organa pružanju usluga, kontinuitetu zaštite, stalnom nacionalnom i nižim determinantama zdravlja, javnog zdravlja nivoima na osnovu okvira jednakosti, roda i ljudskih unapređenju kvaliteta i podršci samozaštiti Zdravlje 2020 prava pacijenata, pri čemu se zaštita sve više pruža onoliko blizu domu pacijenta koliko je to Integrisani pristupi bezbjedno i isplativo. Obezbjeđivanje dostupsprovođenju četiri Operacionalizovanje novih Jačanje monitoringa i nosti za sve i dalje je obaveza, kako SZO na prioritetne oblasti koncepata i dokaza evaluacije djelovanja politike iz globalnom nivou, tako i okvira Zdravlje 2020, okvira Zdravlje 2020 pored opredjeljenja da je primarna zdravstvena zaštita ugaoni kamen zdravstvenog sistema u 21. vijeku. Sve navedene promjene u zdravstvenim sistemima i javnom zdravstvu uprkos različitim polazištima, namjera je da ovaj okvir politike zahtijevaju fleksibilne zdravstvene radnike, koji imaju više bude koherentan i praktičan. Među konkretnim ciljevima su različitih vještina i koji su orjentisani na timski rad. obezbjeđivanje snažne političke posvećenosti zdravlju, kao i Okviru Zdravlje 2020 prethodila je i izrada Evropskog davanje većeg značaja zdravlju, visoko na političkoj agendi; prihvaakcionog plana za jačanje kapaciteta i usluga javnog zdravstva, tanje pristupa da zdravlje treba da bude prisutno u svim koji je takođe usvojio Regionalni komitet SZO za Evropu 2012. politikama; jačanje političkog dijaloga o zdravlju i njegovim detergodine kao ključni stub za realizaciju okvira Zdravlje 2020. minantama i povećanje odgovornosti za rezultate u zdravstvu. Akcioni plan prvenstveni značaj daje unapređenju usluga javnog zdravstva i infrastrukture, uključujući aspekat javnog zdravstva Za sve navedene izazove, okvir Zdravlje 2020 pruža u uslugama zdravstvene zaštite. Akcionim planom predlaže se rješenja zasnovana na dokazima. Kako bi olakšala saradnju sa 10 horizontalnih ključnih zahvata u javnom zdravstvu koji treba pojedinim zemljama i pružila podršku okviru Zdravlje 2020, da budu osnova zdravstvenim vlastima Evrope koja će ih ujediniti Regionalna kancelarija SZO za Evropu priprema paket usluga i i voditi kroz praćenje, ocjenu i uspostavljanje politika, strategija instrumenata kojima će se zemljama pružiti sistematska podrška i drugih oblika djelovanja čiji je cilj reforma i unapređenje javnog u djelovanju na ključnim horizontalnim strateškim pitanjima zdravlja. Ako se žele ostvariti bolji ishodi u zdravlju, neophodno okvira Zdravlje 2020 (na sl. 2 vidi se devet komponenti ovog paje značajno ojačati funkcije i kapacitete javnog zdravlja; ulagati keta), kao i programske veze i uvidi u detaljnije aspekte okvira u njegov institucionalni okvir; preduzimati mjere za jačanje politike. Za svaku od komponenti paketa obezbijediće se ograzdravstvene zaštite, promovisanje zdravlja i zaštitu od bolesti. ničeni meni prioritetnih i efikasnih usluga, smjernica i instrumeUnapređenje otpornosti ključni je faktor u zaštiti i nata. Paket će se redovno ažurirati na osnovu informacija o naprepromovisanju zdravlja i blagostanja, kako na nivou pojedinca, dovanju pojedinih zemalja kako bi se obezbijedio uvid u prakse tako i na nivou zajednice. Otporne zajednice imaju ili mogu da koje obećavaju i stručno znanje. stvore, sredstva koja im omogućavaju da proaktivno reaguju na Zemlje moraju krenuti od izrade nacionalne politike nove i nepovoljne situacije. Takođe, mogu da se pripreme za zdravlja, kao i pratećih strategija i planova. Kada se izradi temeljna promjene u ekonomiji, društvu i životnoj sredini i nose se s procjena potreba, nameće se pitanje kakvim rezultatima se može krizom i drugim teškoćama. nadati jedna zemlja u pogledu ravnopravnog unapređenja zdravRizici u životnoj sredini ključna su determinanta zdravlja lja? Koje će multisektorske politike i strategije koristiti, na primjer, budući da su mnoga stanja povezana za faktorima kao što su za nezarazne bolesti? Paket sredstava i instrumenata okvira Zdravzagađenost vazduha i uticaj klimatskih promjena, koji su u lje 2020 treba da pomogne upravo kod ovakvih pitanja. U pogledu sadejstvu sa društvenim determinantama zdravlja. Dobrobiti po javnog zdravlja, analiza Evropskog akcionog plana za jačanje zdravlje od privrede zasnovane na niskoj emisiji ugljenika i kapaciteta i usluga javnog zdravlja i njegov instrument za sporedne dobrobiti od politika zaštite životne sredine razmatraju samoocjenjivanje, takođe, pruža jasne smjernice. Zdravlje 2020 se u kontekstu konferencije Ujedinjenih nacija o održivom razvoju nije okvir zamišljen tako da bude predmet akademskih elaboracija, Rio+20. niti treba da leži na prašnjavim policama; ovaj okvir je vodič za praksu.

Realizacija procesa i predstojeće aktivnosti

Uvažava se činjenica da će tokom svog djelovanja na razvoju zdravstva u okviru Zdravlja 2020 različite zemlje krenuti sa različitih polazišta i sa različitim mogućnostima. Pri tome,

Procjena uticaja na zdravlje i ekonomska evaluacija, takođe, predstavljaju korisna sredstva za ocjenu mogućeg uticaja politika i mogu se koristiti za ocjenu uticaja politika na jednakost, dok se kvalitativni i kvantitativni podaci o zdravlju mogu iskoristiti

za ocjenu uticaja politika na zdravlje. Ono što najviše obećava jeste to da nekoliko zemalja već razvija sveobuhvatne politike i strategije i planove koji su usklađeni sa okvirom zdravstvene politike. Druge zemlje već prihvataju pojedinačne elemente ovog okvira u skladu sa vrijednostima i principima okvira Zdravlje 2020. Regionalna kancelarija SZO za Evropu sada sistematski pristupa podršcizemljama u sprovođenju okvira Zdravlje 2020 tokom 2014-2015. Predmet posebne inicijative jeste podrška Regionalne kancelarije uspostavljanju novih oblika umrežavanja među zemljama, institucijama i ljudima, uključujući saradnju posredstvom internetskih aplikacija.

lni nivo. Zemlje predlažu postavljanje regionalnih ciljeva kako bi izrazile tu opredijeljenost i kako bi procijenile napredak i promovisale odgovornost. Slijede predlozi glavnih ciljeva koji su dati na razmatranje Regionalnom komitetu SZO za Evropu 20131: 1. Smanjenje prijevremene smrtnosti u Evropi do 2020. 2. Duži životni vijek u Evropi. 3. Smanjenje nejednakosti u Evropi (cilj vezan za društvene determinante zdravlja). 4. Unapređenje blagostanja stanovništva u Evropi. 5. Pokrivenost svih građana zaštitom i “pravo na zdravlje”. 6. Postavljene ciljeve definišu države članice.

Za sprovođenje okvira Zdravlje 2020 neophodan je aktivan doprinos mnogih organizacija i organa zainteresovanih za unapređenje zdravlja i javno zdravlje u Evropi. Saradnja sa Evropskom unijom pružiće snažnu osnovu, značajne mogućnosti i dodatne koristi. Mnoge druge organizacije i mreže, koje se ne mogu sve ovdje posebno navoditi, moraju takođe biti angažovane. Iako se razlikuju pristupi prema privatnom i poslovnom sektoru, njihov etički angažman može snažno doprinijeti ostvarivanju Zdravlja 2020. Mreža SZO koja povezuje evropske zdrave gradove primjer je važne mreže koja može mnogo da pomogne u realizaciji okvira Zdravlje 2020. Oko 69 odsto ljudi u evropskom regionu živi u urbanim sredinama, a upravo te sredine pružaju veće mogućnosti za napredovanje pojedinca i porodice. Gradovi mogu biti generatori ekonomskog napretka i promoteri zdravlja kroz veći pristup uslugama, kulturi i rekreaciji. S druge strane, u gradovima se koncentriše i siromaštvo i loše zdravlje. Neke okolnosti života u urbanoj sredini, naročito segregacija i siromaštvo, doprinose i naglašavaju te razlike tako što nameću nesrazmjernu izloženost odgovorima na ekonomsku i socijalnu uskraćenost koji su štetni po zdravlje i društveno nepoželjni. Gradovi i njihove vlasti mogu da utiču na zdravlje i blagostanje ljudi kroz različite politike i intervencije, uključujući one koje se bave društvenom isljučenošću i podrškom, zdravim i aktivnim načinom života, pitanjima bezbjednosti i životne sredine, uslovima za rad, spremnošću da se odgovori na posljedice klimatskih promjena, izloženošću opasnostima i smetnjama, zdravim urbanizmom i projektovanjem, kao i procesima za učešće i uključivanje građana. Mreža SZO evropskih zdravih gradova upućuje na mnoge primjere dobre prakse širom evropskog regiona SZO i poslužiće kao strateško sredstvo za sprovođenje okvira Zdravlje 2020 na lokalnom nivou. Regionalna kancelarija SZO za Evropu uspostaviće i održavati djelotvornu saradnju sa svim takvim partnerima i mrežama u regionu i to tako što će se snažno angažovati, pomagati da se poveća koherentnost politika, pružati podatke o zdravlju, organizovati zajednički angažman na nadzoru, doprinositi zajedničkim platformama politike, misijama u svrhe izrade procjena, radionicama i konsultovanju za specifične potrebe, kao i stručnim dijalozima i studijama slučaja.

Zaključak

Odgovornost i postavljeni ciljevi Politička opredijeljenost za ovaj proces sprovođenja suštinski je važna za globalni, regionalni, nacionalni i subnaciona-

Unapređenje zdravlja danas mora da uzme u obzir veliki i složeni opseg determinanti i uticaja na zdravlje, kao i činjenicu da politika mora da reaguje i interveniše na više sektora i nivoa. Okvir Zdravlje 2020 uzima u obzir ovu činjenicu i pokušava da ostvari značajne promjene u pogledu ulaganja u zdravlje, značaja koji se pridaje društvenim determinantama zdravlja, kao i unapređenju zdravlja i prevenciji bolesti. Treba razviti politike koje podrazumijevaju uključivanje cjelovite vlasti i cjelovitog društva kako bi se na pravi način djelovalo na složene determinante zdravlja u današnjim društvima koja su različita, horizontalno umrežena i koja počivaju na informacijama. Imamo dovoljno znanja za unapređenje zdravlja i smanjenje nejednakosti. SZO vidi svijet kao mjesto u kome se smanjuju razlike u pogledu ishoda zdravlja; u kome svako ima pristup zdravstvenoj zaštiti; u kome zemlje imaju otporne zdravstvene sisteme koji se baziraju na primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koje može da odgovori očekivanjima i potrebama svog naroda; u kome se dostižu međunarodno dogovoreni ciljevi u zdravstvu, nezarazne bolesti kontrolišu, a zemlje uspijevaju da se izbore za epidemijama bolesti i prirodnim katastrofama. Okvir Zdravlje 2020 može da pomogne da se svi ovi ciljevi ostvare. On je snažno sredstvo za zajedničko djelovanje u cijelom evropskom regionu SZO uz čiju pomoć se mogu iskoristiti nove mogućnosti za unapređenje zdravlja i blagostanja današnjih i budućih generacija. I, kao što je rekao generalni direktor SZO u predgovoru publikacije Zdravlje 2020:2 “Svjetska zdravstvena organizacija postoji kako bi pomogla državama članicama da u potpunosti ostvare svoj zdravstveni potencijal pravično i u ime svih svojih građana... Moja vizija je da to bude organizacija koja ostvaruje uticaj, u saradnji sa državama članicama, kroz koordinisane aktivnosti naših nacionalnih i regionalnih kancelarija i sjedišta. Upravo iz ovih razloga najiskrenije pozdravljam novi evropski okvir politike zdravlja, Zdravlje 2020”. 1 Zacrtani ciljevi, pokazatelji i okvir za praćenje u okviru Zdravlje 2020. Kopenha-

gen, Regionalna kancelarija SZO za Evropu, 2013. (EUR/RC63/8). Zacrtani ciljevi u okviru Zdravlje 2020. Kopenhagen, Regionalna kancelarija SZO za Evropu, 2013. (EUR/RC63/Conf.Doc./7). 2 Zdravlje 2020: evropski okvir politike i strategija za 21. vijek. Kopenhagen, Regionalna kancelarija SZO za Evropu, 2013.

Izvor: Baza podataka SZO Evropsko zdravlje za sve.

Edukativno predavanje u CALIMS-u

STUDIJE BIOLOŠKE EKVIVALENTNOSTI - ZNAČAJ U PRAKSI U Agenciji za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) dana 12. i 13. marta održana je edukacija iz oblasti farmakokinetike, sa naglaskom na evaluaciji studija biološke ekvivalentnosti ljekova. Edukaciju je održao prof. dr sc. Vladimir Trkulja, dr med., sa Zavoda za farmakologiju, Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Prof. dr Vladimir Trkulja je spoljni ekspert CALIMS, kao i ekspert i član Povjerenštva za ljekove Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode (HALMED). Izvještaj o sprovođenju studija biološke ekvivalentnosti predstavlja bitan dio dokumentacije za procjenu generičkih ljekova, na osnovu čega se, između ostalog, donosi regulatorna odluka o stavljanju lijeka u promet. Generički lijek se, u skladu sa Zakonom o ljekovima ("Sl. list Crne Gore", br. 56/11 i 06/13), odnosno direktivom 2001/83/EC, definiše kao lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivnih supstanci i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek, i čija je bioekvivalencija sa referentnim lijekom dokazana odgovarajućim ispitivanjima biološke raspoloživosti. Generički ljekovi moraju imati sopstvene podatke o proizvodnji i kvalitetu aktivne supsance gotovog lijeka, koji moraju ispunjavati jednako stroge kriterijume, odnosno zahtjeve kao i originalni, odnosno referentni ljekovi. Za generičke ljekove nije obavezno dostavljanje rezultata pretkliničkih i kliničkih ispitivanja na životinjama i ljudima koje je već jednom sproveo proizvođač originalnog lijeka, već se terapijska ekvivalentnost i zamjenljivost generičnog lijeka sa referentnim lijekom naučno demonstrira izvođenjem studija biološke ekvivalentnosti. Zbog nepotrebnosti ponavljanja pretkliničkih i kliničkih studija kod generičkih ljekova, njihove cijene su niže u odnosu na originalne ljekove što donosi značajne uštede i doprinosi održivosti zdravstvenih

sistema svih zemalja. U Evropi npr. blizu 50% svih ljekova izdatih pacijentima su generici. Bioekvivalencija se definiše kao odsustvo značajne razlike u brzini i stepenu, u kome aktivna supstanca iz farmaceutskih ekvivalenata ili alternativa dospijeva na mejsto djelovanja, kada se ekvivalenti ili alternative primijene u istoj dozi i pod istim uslovima u okviru odgovarajuće dizajnirane studije. Ispitivanje biološke ekvivalentnosti uključuje: - Detaljan dizajn studije (protokol), - Odobrenje nadležnog etičkog komiteta, - Dovoljan broj dobrovoljaca da bi se osiguralo da studija može da pokaže značajne razlike, - Kompletno medicinsko ispitivanje dobrovoljaca, prije, za vrijeme i nakon studije,

- Obično ukršteni dizajn, što znači da svi dobrovljci primaju i testni i referentni lijek sa washout periodom između dva tretmana, - Randomizaciju dobrovoljaca (primaju prvi ili testni ili referentni lijek), - Poštovanje smjernica Dobre kliničke prakse (GCP) i analizu uzoraka u skladu sa smjernicama Dobre laboratorijske prakse (GLP), - Standardizovaneuslove ispitivanja, - Dovoljno dugwashout period. Način izvođenja i procjene studija biološke ekvivalentnosti moraju da budu u skladu sa novom EU regulativom vezanom za ovu oblast: za farmaceutske oblike sa trenutnim oslobađanjem aktivne supustance, u skladu sa Guideline on the investigation of bioequivalence, CPMP/EWP/QWP/1401/98 Rev. 1/Corr**, a za farmaceutske oblike sa modifikovanim oslobađanjem aktivne supstance, u skladu sa smjernicom EMA/CPMP/EWP/ 280/96 Corr*. Validacija analitičke metode i analitički dio mora biti u skladu sa Guideline on bioanalytical method validation, EMEA/CHMP/EWP/192217/2009. U Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, evaluacija dokumentacije o lijeku se vrši na osnovu smjernica i kriterijuma koji se zahtijevaju u EU. U evaluaciju dokumentacije su uključeni renomirani eksperti iz regiona, univerzitetski profe-

sori, poput prof. dr Trkulje, a od nedavnouključeni su i zaposleni iz CALIMS, koji su edukovani za procjenu ovih studija u skladu sa EU zahtijevima.Uciljuzaštite pacijenata, očuvanja i unapređenja javnog zdravlja u Crnoj Gorisu dostupni generički ljekovi koji ispunjavaju sve navedene kriterijume. Mr ph Branka Vukotić i mr ph Jasmina Krlić

Prijavite neželjeno dejstvo lijeka!

Ukoliko primijetite neželjeno dejstvo lijeka, čak i da se radi "samo" o Vašoj sumnji da je ispoljeno neželjeno dejstvo u vezi sa lijekom, molimo Vas da prijavu pošaljete putem informacionog sistema zdravstvene zaštite (ukoliko Vam je dostupna aplikacija za prijavu neželjenih dejstava), ili popunite obrazac za prijavu i pošaljete: na adresu: Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Bulevar Ivana Crnojevića 64a 81 000 Podgorica tel: 020 310 280 fax: 020 310 581 e-mail: nezeljenadejstva@calims.me

Tijelo bebe ima preko 300 kostiju. Neke kosti tokom odrastanja srastaju, pa odrasla osoba ima 206 kostiju.

Ljudsko srce napravi 30 miliona otkucaja godišnje.

Ljudski bubrezi imaju oko jedan milion nefrona koji filtriraju tečnost.

Tokom osmjehivanja pokreće se u prosjeku 17 mišića.

Svaka osoba ima jedinstveni otisak jezika.

Nokti sadrže keratin koji ih čini najjačom komponentom u ljudskom tijelu.

Mišići oka se pokrenu do 100.000 puta dnevno.

Mozak čovjeka ima preko 100 milijardi nervnih ćelija.

Ljudsko tijelo ima 230 pokretnih i polupokretnih zglobova.

Svake dvije nedjelje ljudski želudac proizvodi novi sloj sluznice. U suprotnom, želudac bi sam sebe svario.

U ljudskoj koži ima oko 72 kilometra nerava.

Ljudska lobanja sastavljena je od 29 različitih kostiju.

Ljudsko oko ima sposobnost da razlikuje oko milion obojenih površina.

Mozak novorođenče ta u toku prve godine života naraste skoro tri puta.

FARMAKOVIGILANCA IMPERATIV SAVREMENE MEDICINE

Piše: mr ph. Maja Stanković, CALIMS Prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova je javnozdravstvena aktivnost čiji je konačan cilj bezbjedna primjena ljekova. Najznačajnija uloga, ujedno i najveća odgovornost pripada zdravstvenim radnicima. Njihovo aktivno učešće je preduslov postojanja efikasnog nacionalnog sistema nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova. Prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova je zakonska obaveza svih zdravstvenih radnika koji propisuju, izdaju i rukuju ljekovima u kliničkoj praksi. Od velikog je značaja da se uključe svi, ljekari kao propisivači, farmaceuti kao stručnjaci za ljekove, posljednja kontrola propisivaču, zdravstveni radnik koji je najznačajnija karika između propisivača i pacijenta, i konačno, medicinske sestre koje su uključene i odgovorne za adekvatnu pripremu i primjenu određenih ljekova. U okolnostima kada u zemljama EU i velikom broju zemalja širom svijeta, na adrese nadležnih Agencija stižu kvalitetne prijave i od strane pacijenata, koje su nerijetko razlog donošenja mjera od strane nadležnih organa, nažalost u Crnoj Gori još uvijek ne možemo govoriti o razvijenoj svijesti među zdravstvenim radnicima o značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, prvenstveno po zdravlje ljudi a dalje, po ekonomsku održivost zdravstvenog sistema. Neželjena dejstva ljekova direktno ugrožavaju zdravlje ljudi i razlog su ogromnih troškova koje, pored ostalog, izazivaju hospitalizacija ili produžetak hospitalizacije usljed ispoljavanja neželjenih dejstava. Poražavajuća statistika na nivou zemalja EU, u kojima se sistem farmakovigilance (nadzor nad bezbjednom primjenom ljekova) decenijama gradi, posebno kada su u pitanju dokazani smrtni ishodi izazvani neracionalnom primjenom ljekova (200 000 smrthih ishoda godišnje u EU od posljedica neželjenih dejstava ljekova) i ogromni troškovi za njihovo liječenje (podatak o 709 milijardi eura na godišnjem nivou) su bili okidač za predlaganje, konačno usvajanje od strane Evropskog Parlamenta i stupanje na snagu nove EU regulative o farmakovigilanci. Ogromna odgovornost je na nacionalnim Agencijama i proizvođačima ljekova, ali je najznačajnija uloga i odgovornost za zdravlje ljudi na zdravstvenim radnicima. Nepostojanje odgovarajuće statistike

u Crnoj Gori o neželjenim dejstvima, u smislu ishoda liječenja i finansijskom opterećenju koje izaziva njihov tretman, ne znači da smo kao zemlja pošteđeni ovog, u današnjim uslovima globalnog fenomena. Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) je kao izazov prepoznala podizanje svijesti zdravstvenih radnika o značaju farmakovigilance i razvoj ove naučne discipline, kroz kontinuiranu edukaciju, definisala kao prioritet u tekućoj godini. Svjesna svoje odgovornosti za zdravlje građana, CALIMS je nastavila sa edukacijama o farmakovigilanci i u ovoj godini.

Ključni razlozi neprijavljivanja neželjenih dejstava Kada se pogleda unazad, od momenta kada smo u Crnoj Gori osnivanjem CALIMS i zvanično dobili nacionalni cenar za farmakovigilancu, kao najznačajniju adresu za pitanja bezbjednosti ljekova, u komunikaciji sa zdravstvenim radnicima, na radionicama koje je CALIMS organizovala, bili smo u prilici da komuniciramo sa zdravstvenim radnicima o razlozima neprijavljivanja neželjenih dejstava ljekova. Prepoznato je da su glavni razlozi, nepoznavanje ogromnog značaja prijavljivanja neželjenih dejstava i neopravdano postojanje straha u vezi sa prijavama i eventualnim posljedicama po zdravstvenog radnika, koji je neželjeno dejstvo prijavio. U nastavku navodimo najinteresantnija pitanja postavljena od strane zdravstvenih radnika i odgovore CALIMS tim povodom.

? Čak i kada posumnjam na neželjeno dejstvo, nemam motivaciju da isto prijavim CALIMS

neželjene simptome nešto drugo? Kakva je moja odgovornost u tom slučaju?

Prijavljivanje neželjenih dejstava nije stvar motivacije, već zakonske obaveze zdravstvenog radnika da sumnju na neželjeno dejstvo, posebno kada se radi o ozbiljnim i neočekivanim neželjenim dejstvima prijave CALIMS. Zdravstveni radnici su u prilici da čitaju, od strane CALIMS odobrene sažetke karakteristika lijeka, kao najznačajniju referentnu informaciju o lijeku i u svakodnevnoj situaciji da u poglavljima ovog dokumenta, koja se odnose na kliničke podatke, pored ostalog nađu i informacije o do sada poznatim neželjenim dejstvima, koja se dovode u vezu sa lijekom.Neželjena dejstva opisana u ovom dokumentu su rezultat angažovanja zdravstvenih radnika širom svijeta da putem prijave neželjenog dejstva prenesu svoja iskustva u vezi sa primjenom lijeka,i na taj način dopune znanja o njegovom bezbjednosnom profilu.

Vrlo su rijetke situacije kada možemo sa sigurnošću tvrditi da je neželjeni simptom koji je pacijent iskusio, rezulat primjene određenog lijeka. Iz tog razloga potrebno je uvijek prijaviti sumnju. Zdravstveni radnik ima mogućnost da prijavi i okarakteriše stepen sumnje kao siguran, vjerovatan ili moguć. Zdravstveni radnik je odgovoran u slučaju da posumnja na neželjeno dejstvo, a slučaj ne prijavi CALIMS. Za svaki prijavljeni slučaj, zdravstveni radnik dobija bodove od strukovnog udruženja, jer je prepoznato da na taj način vodi računa o zdravlju pacijenta.

? Zašto bih prijavljivao neželjena dejstva koja su očekivana i opšte poznata nakon primjene određenog lijeka? Kakvu korist pacijent ima od prijavljivanja već poznatih i opisanih neželjenih dejstava? Na radionicama koje su nedavno održane CALIMS navodi primjer globalnog povlačenja oralnih kratkodjelujućih β agonista, ljekova koje su koristile trudnice i koji su namijenjeni za prevenciju prijevremenog porođaja (heksoprenalin, fenoterol prisutni na tržištu Crne Gore) zbog velikog broja prijavljenih slučajeva ozbiljnih kardiovaskularnih neželjenih dejstava. CALIMS je odluku donijela poštujući mišljenje nadležnih evropskih tijela u oblasti ljekova. Bez obzira na "opšte poznatu" činjenicu među zdravstvenim radnicima i pacijentkinjama o kardiovaskularnim neželjenim dejstvima, nijedna prijava, popunjena od strane zdravstvenog radnika u Crnoj Gori nije pronađena u CALIMS bazi neželjenih dejstava ljekova. ? Šta će se desiti ako prijavim sumnju na neželjeno dejstvo lijeka, a analizom slučaja se ispostavi da je "krivac " za ispoljene

? Na koji način mogu da pomognem pacijentu ako prepoznam neželjeno dejstvo i slučaj prijavim CALIMS? Kako su najupečatljivije priče koje predstavljaju iskustva zdravstvenih radnika o ispoljenim neželjenim dejstvima, zavređuje pažnju slučaj koji je nedavno prijavljen CALIMS, u kojem je primarni izvještač farmaceut. Slučaj hepatotoksičnosti izazvane lijekom, za koji se zna da rijetko može da izazove poremećaj funkcije jetre. Zdravstveni radnik je u momentu kada su prvi znaci hepatotoksičnosti bili manifestni i dokazani putem laboratorijskih pretraga, prepoznao da se radi o neželjenom dejstvu lijeka. Obustavom primjene lijeka došlo je do povlačenja simptoma i jedan ljudski život je spašen. Ovo su samo neka od najinteresantnijih pitanja na radionicama koje CALIMS organizuje i koje su odlična prilika za razmjenu informacija i edukaciju zdravstvenih radnika o fundamentalnim principima farmakovigilance. Ukoliko izgradimo efikasan sistem u Crnoj Gori, izradićemo uvjerenje kod pacijenata da su ljekovi koji su im na raspolaganju, bezbjedni za primjenu. U skladu sa poslovicom u kojoj se kaže "Lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika" zajedničkim snagama potrudimo se da izgradimo efikasan sistem farnakovigilance, za dobrobit svih nas.

U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE URAĐENA RADIOFREKVENTNA ABLACIJA

U Kliničkom centru Crne Gore u petak, 21. marta 2014. godine, urađena je po prvi put u Crnoj Gori elektrofiziolokša procedura radiofrekvente ablacije atrijalne fibrilacije. Atrijalna fibrilacija (AF) je najčešći dugotrajni poremećaj srčanog ritma koji se javlja kod 1%–2% opšte populacije. Oko 6 miliona Evropljanja boluje od ovog poremećaja ritma, a očekuje se da se taj broj AF udvostruči tokom narednih 50 godina usljed starenja populacije. Prevalencija AF u određenoj populaciji se povećava sa starošću, prisustvom kardiovaskularnih faktora rizika, srčane slabosti i drugih kardiovaskularnih oboljenja. Sve veća starost opšte populacije doprinosi porastu prevalencije AF. AF može imati različita klinička ispoljavanja, mada je nerijetko i asimptomatska. Nažalost, AF se može prvi put otkriti u sklopu veoma ozbiljnih komplikacija, kao što je moždani udar. Donedavno je AF smatrana benignom aritmijom, međutim potvrđeno je da AF značajno povećava morbiditet i mortalitet, naročito kroz povišenje rizika od moždanog udara, tromboembolijskih komplikacija i srčane insuficijencije, kao i kroz smanjenje

kvaliteta života oboljelih. Tokom posljednje decenije postignut je značajan napredak u liječenju AF. Terapija izbora u regulisanju ovog poremećaja ritma kod pacijenata je radiofrekeventna ablacija aritmigenog suspsrata. Do sada su naši pacijenti upućivani u Beograd jer je to jedini centar u okruženju u kojem se radi ova procedura. Godišnje je upućivano oko 60 - 80 pacijeneta koji su zatim čekali na navedenu proceduru dvije do tri godine. Organizacju i izvođenje procedure je uradilo osoblje Centra za pejsmejkere i elektrofiziologiju srca, prof. dr Ljilja Musić i dr Mihailo Vukmirović zajedno sa ekipom medicinkih tehničara, koji su specijalno edukovani, uz pomoć kolege ass. dr Nebojše Mujovića, kardiologa iz KC Srbije. Procedura je uspješeno zavrena, pacijentkinja se dobro osjeća i otpuštena je na kućno liječenje u ponedeljak 24. marta 2104. godine. Klinicki centar Crne Gore

Konferencija o resocijalizaciji bivših zatvorenika i zavisnika od psihoaktivnih supstanci u organizaciji Hrišćanskog pokreta Crne Gore

I LJUDI SA MARGINE ZASLUŽUJU PAŽNJU ČITAVOG DRUŠTVA Hrišćanski pokret Crne Gore u saradnji sa holandskom Reformskom političkom partijom, organizovao je 26. marta drugu Konferenciju o resocijalizaciji bivših zatvorenika i zavisnika u Crnoj Gori, na kojoj su učestvovali eminentni domaći stručnjaci koji se bave tom oblašću, predstavnici državnih institucija, te gosti iz Holandije. Koordinator Hrišćanskog pokreta Lav Lajović, kazao je da je resocijalizacija bivših zatvorenika i zavisnika veoma složen problem, koji se mora multidisciplinarno posmatrati. - Razgovarajući sa partnerima složili smo se da jedna konferencija nije dovoljna da se sve apsolvira. Postoji potreba da se ljudi koji su nadležni sreću i sarađuju, da se možda napravi neki memorandum ili protokol, kako bi se prepoznalesvačije nadležnosti i obaveze. Jedino tako će se napraviti neki iskorak kazao je Lajović, ističući da se Hrišćanski pokret bavi tim problemom na temelju hrišćanskog nauka i dobre volje koju svaki hrišćanin treba da pokaže ugledajući se na djelo Hristovo, koji nije imao nikakvih predrasuda prema bolesnima, sužnjima i tužnima. On im je pomagao i iscjeljivao ih. - Ti ljudi koji su zavisni, to su ti mali ljudi na marginama društva, poput onih kojima je Isus pomagao. Ovo je naša misija, jer svaki čovjek zaslužuje dostaojanstvo. Svrha Božija je bila da

povrati dostojanstvo čovjeka. Oni koji rade sa tim ljudima vrše jedno plemenito djelo, bave se onima kojima niko neće. Hrišćanski pokret treba da pomogne i skrene pažnju javnosti na njih, a oni koji su zgriješili i bili kriminalci i zavisnici, treba sami sebi da oproste. Mi takođe moramo da im oprostimo, jer samo iz tog oproštenja možemo graditi resocijalizaciju - kazao je Lajović. Žak Bazen, koordinator za međunarodnu saradnju Reformske partije iz Danske, istakao je da je toj partiji bitno da ima saradnju sa Crnom Gorom, da se razmijene iskustva i međusobno nešto nauči, te da vide šta se trenutno dešava u crnogorskom društvu. - Zabrinuti smo za ljude na marginama i podržavamo razvojne projekte koji rade na reintegraciji tih ljudi - kazao je Bazen. Zakonodavstvo posvetilo veću pažnju alternativnim sankcijama Slavica Rabrenović, direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija pri Ministarstvu pravde naglasila je da to ministarstvo radi na poboljšanju sistema izvršenja krivičnih sankcija u Crnoj Gori, te da je dio toga i donošenje zakona o alternativnim sankcijama, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri. - Osnovni

Materijalana pomoć Maja Luketić, rukovodilac sektora socijalne i dječje zaštite u Centru za socijalni rad Podgorica, kazala je da se postižu dobri rezultati kada se radi o povratku bivših zatvorenika u porodicu, mada se nerijetko dešava i da ih porodica odbaci. - Rješavanje takvih problema nekad je dugotrajno, ali se većinom okončavaju povoljno. Problem nezaposlenosti rješavamo kroz razne vidove materijalnih davanja, a radimo i na osmišljavanju projekata koji imaju za cilj stvaranje servisa za podršku tim ljudima - kazala je Luketić

razlog za donošenje takvog zakona je da se na sveobuhvatan način uredi izvršenje uslovne osude sa zaštitnim nadzorom i kazne rada u javnom interesu koju izriče sud, kao i nadzor nad uslovno otpuštenim licima. Do sada niko ta lica nije pratio, a novim zakonom je predviđeno obavezno obavaljanje razgovora sa osuđenim licima i vršenje stalnog nadzora i kontrole od strane pravosudnih službenika. Utvrđivaćemo individualni program rada, kolektivni tretman i procjenu rizika. Predviđeni su i određeni vidovi pomoći, koji će biti bliže razrađeni - kazala je Rabrenović, objašnjavajući da je drugi indikator koji se tiče stvaranja uslova za uspješnu reintegraciju izražen kroz IPA projekat, gdje su partneri Njemačka i Holandija. - Nastavlja se uvođenje najmodernijih zapadnih rješenja, unapređuje sistem funkcionisanja zatvorskog sektora, pruža podrška razvoju operativne probacione službe i uslugama vezanim za uslovnu slobodu i reintegraciju. Kraljevina Holandija najveću podršku pruža u ovoj trećoj komponenti, a posebno našoj probacionoj službi - kazala je Rabrenović, ističući da je uslovna sloboda najvažnija alternativa zatvoru, te da to podrazumijeva da počinioci krivičnih djela nižeg rizika mogu pod čvrstom Dr Marina kontrolom služiti kaznu u zajednici. Roganović - Suština izdržavanja kazne u zajednici je da se sloboda ograniči samo u mjeri neophodnoj za postizanje svrhe zapošljavanje, kazao je da je zaposlenost važan činioc resocijalizvršenja kazne, a tako i smanji zatvorska populacija. U krajnjem, izacije, te da je ustanova pokrenula mnoge direktne i indirektne cilj nam je resocijalizacija bivših osuđenika. Zato nastavljamo programe pomoći. saradnju sa raznim institucijama, a sa nekoliko opština smo već - Cilj tih programa je dodatna edukacija i obuka, nakon sklopili sporazume. Uvođenje alternativnih sankcija usklađeno čega bi bivši osuđenici stekli dodatno iskustvo i mogućnost zaposje sa evropskim standardima - zaključila je Rabrenović Direktor ZIKS-a Milan Perović, kazao je da se zatvorenici lenja. Uloga Zavoda, ali i čitavog društva, je da stvorimo ambijent kako bi ljudi radili. Recesija i ekonomski problemi dotiču sve tokom čitavog boravka ustvari pripremaju za izlazak. - Kod nas slojeve, ali je naše opredjeljenje da pomažemo onima kojima ne postoje organizacije prihvata nakon otpusta, koje bi bivšim je pomoć najneophodnija, i to sada daje rezultate - kazao je zatvorenicima pomogle oko zaposlenja i drugih potreba. Centar Rakočević, ističući da nije uvijek lako ubijediti privatnike da za socijalno pomaže samo ako je neko u stanju socijalne potrebe, prime bivšeg zatvorenika ili zavisnika. Ali, kazao je on, ako privatinače su oni uglavnom prepušteni porodici i samima sebi. U cilju nik ima prioritet država to ne može, već su njoj svi građani priroročuvanja porodičnih odnosa, što je većini osuđenika najbitnije, itet bez obzira da li su pogriješili. odobravamo posjete. Oko trećine zatvorenika je u poluotvorenom odjeljenju, mogu koristiti izlaske koji će poslužiti uspješnijoj Resocijalizacija iz ugla psihijatrije i psihologije reintegracije po izlasku. Formiranje otvorenog odjeljenja biće korak naprijed u resocijalizaciji -kazao je Perović, ističući da evenNeuropsihijatar dr Marina Roganović, iz Specijalne tualno odbacivanje osuđenika od porodice po izlasku izaziva bolnice za psihijatriju iz Kotora, kazala je da je zavisnost složena neprilagođenost. Veliki problem je, po njegovim riječima, i nezadruštvena pojava koja ostavlja velike posljedice na ličnost, porodposlenost, pa u toj ustanovi zatvorenicima organizuju obuke za icu i društvo. - Početak liječenja podrazumijeva izolaciju, različita zanimanja, kako bi im dodatno povećali šansu kada se isključenost iz sredine. Na kraju liječenja teško je vratiti se, pošto nađu na slobodi. staro društvo nije poželjno, a prepreka uključenju u novo je Aleksandar Rakočević, pomoćnik direktora Zavoda za

Opomena i vaspitni nalog Slavko Milić iz Centra za defendologiju, govorio je o postpenalnom tretmanu djece koja su bila u sukobu sa zakonom, istakavši da njima treba posvetiti značajnu pažnju. Naglasio je da postoji dvije vrste resocijalizacije, za vrijeme izdržavanja kazne i postresocijalizativni period. U ovom drugom nedostaju preventivni programi. On je istakao značaj Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, koji je objedinio materijalne, procesne i izvršne odredbe kojima se reguliše postupanje prema maloljetnim, i njihovoj zaštiti u krivičnom postupku. - Novine su alternativne mjere, poput opomena i vaspitnog naloga. Svrha krivičnih sankcija je da se pomogne vaspitanje i pravilan razvoj maloljetnika, kako ubuduće ne bi vršili krivična djela. Najteža krivična sankcija je maloljetnički zatvor - kazao je Milić.

stigma. Velika nezaposlenost među liječenim zavisnicima i dosada zbog puno slobodnog vremena, može da ih vrati psihoaktivnim supstancama. Liječenje podrazumijeva mijenjanje stila života, a resocijalizacija je planski proces korigovanja društveno neprilagođenih stavova, sistema vrijednosti, uvjerenja i asocijalnog ponašanja. Kao da ponovo vršimo podruštvljavanje čovjeka. Program mora biti individualan za svakog posebno - kazala je Roganović. - Programi resocijalizacije su namijenjeni onima koji su prošli neke vidove liječenja. Cilj je povećanje broja zavisnika koji će umjeti da planiraju vlastiti život, zauzmu aktivan stav i budu svjesni svojih mogućnosti - kazala je dr Roganović, ističući da bi trebalo izmijeniti Zakon o nadoknadi za bolovanje zavisnika, koji im sada to pravo uskraćuje. Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić, kazala je da zatvorenici kada izađu sami sebe karakterišu po načinu svoga ponašanja, jer su izgubili sagledavanje sebe kao ličnosti u bilo kom drugom svjetlu, osim toga da su zavisnici kojima nema spasa. Ona je kazala da postoje razni oblici terapijskog rada sa zavisnicima, ali im je zajednički cilj da ljude nauče da razmišljaju o egzistencijalnim aktivnostima. Prema njenom mišljenju, bivši zavisnici bi trebalo da razmišljaju o bavljenju poljoprivredom, kao nečemu što će im pomoći da uspiju. Poljoprivreda je, ocijenila je, dio naše tradicije i apstinenti bi trebalo da iskoriste šanse koje tamo mogu naći. Treba početi od ničega Prof. dr Adrijan Borggreve, sa univerziteta Deventer iz Holandije, gdje predaje kulturološki i konfliktni menadžment, kazao je da svi moraju biti realistični u očekivanjima, prvenstveno

pojedinci pa i društvo. - Moj otac nije imao visoka očekivanja, a tek poslije 25 godina je mogao kupiti ford. I majka nije imala ničega, ali su od ničega stvorili kompaniju. Ako imate nerealna očeivanja nikada nećete ispuniti cilj. Treba vidjeti nešto što je iznutra i tako početi. Ako imamo u vidu zatvorenike možemo početi od onih poslova koje niko neće, da čiste i rade u parkovima. To je realističan način pomoći tim ljudima. To su praktične stvari, ali prije svega je potrebna neka konverzija unutar nas. U sebi smo kvarljivi, ali ako se iznutra obratimo i budemo dosledni možemo uspjeti. Prvo treba odrediti sopstveni identitet i tu nam može pomoći Sveto pismo. Treba dodati vrijednost na ono što je odbačeno, to je Isus radio - zaključio je Borggreve. J.D.W. Eebeek, koji je radio 33 godine u zatvoru, od čega 18 kao zatvorski sveštenik, kazao je da je za resocijalizaciju neophodan širok pristup. - Ona mora da se zasniva na problemima sa kojima se bivši zatvorenici suočavaju. Efikasna resocijalizacija zahtijeva integrisani pristup u vezi ličnog voditeljstva, potrebno je započeti je još u zatvoru prepoznavajući probleme sa kojima se osuđenici suočavaju. Resocijalizacija treba da bude povezana sa kaznenom situacijom, a nakon izlaska im se mora osigurati podrška. Izolacija je u Holandiji skoncentrisana na lične i društvene probleme i zadatak je cijelog društva. Tako nijeste pod pritiskom koje društvo vrši. Informacije i obrazovanje su takođe važne. Institucije poput crkava mogu da budu od koristi, jer je važno otvoriti društvo bivšim zatvorenicima i tako im omogućiti da se povežu sa društvom. Treba razviti konkretne društvene sposobnosti, a osuđenici moraju da pronađu dublji značaj i tome ih treba naučiti. To povećava motivaciju da se razbiju kriminalne tendencije. Voditeljstvo ih usmjerava ka novom načinu života zaključio je Eebeek.

Nekada zavisnik, sada sveštenik Philip David Smythe, direktor SHILOH MINISTRIES iz Južne Afrike, bivši je zavisnik koji sada ima 60 godina i zadnjih godina živi u Crnoj Gori. On je bivši zavisnik, proveo je dosta u zatvoru, a potekao je iz porodice razvedenih roditelja. Ali sve je to prevazišao i postao sveštenik, koji je dugo radio sa zavisnicima. - U zatvoru sam zatražio pomoć od čuvara, ali, naravno, on nije mogao da mi je pruži. Kasnije sam kupio Bibiju i to je bio momenat kada sam shvatio da se problemi mogu riješiti. Nastojao sam da zavisnike približim vjeri, jer Bog ima plan za svakog od nas. Dragan Novćić

BOLESTI

ZAVISNOSTI Piše: dr Marina Roganović, psihijatar ZU Specijalna bolnica za psihijatriju, Kotor Savremeni čovjek je sve više otuđen, zabrinut i depresivan, uz često narušene porodične odnose, sa osjećajem bespomoćnosti, beznađa i sa slomom adaptacionih sposobnosti, te se često okreće raznim zavisnostima. Nastanak ovih pojava je multifaktorijalan. Osim zavisnosti od alkohola i droga o kojima stalno pričamo, u našem okruženju postoji niz zavisnosti i poremećaja ponašanja, a značajno su prisutne i na neki način postaju trend življenja, specijalno mladih. U našem društvu, svjedoci smo raznih izmjena, kao što su migraciona kretanja, otežano funkcionisanje porodica, ekonomska kriza, otuđenje, pad zaposlenosti... Sve ovo ima uticaj na povećanje mentalnih poremećaja, samim tim je povećana i zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, a došlo je i do porasta nehemijskih zavisnosti. Bolesti zavisnosti su veliki problem pojedinca, porodice i društva. Zloupotreba psihoaktivnih supstanci (PAS) je visokorizičan i društveno neprihvatljiv način zadovoljavanja potrebe za osjećajem prijatnosti. To je kompleksna bolest koju karakteriše kompulzivna nekontrolisana žudnja za PAS, traganje za njima i upotreba bez obzira na negativne posljedice. Zavisnost je bolest mozga, pogađa više regija, uključujući i one koje učestvuju u procesu nagrađivanja i motivacije, učenja, pamćenja i kontrole ponašanja. Crna Gora je, uglavnom, tranzitno područje za pojedine vrste droga. Značajan problem je krijumčarenje produkata kanabisa iz Albanije. Heroin se u Crnoj Gori krijumčari jednim krakom takozvane “balkanske rute“, gdje su ulazni putevi droge iz Albanije i Kosova i idu preko Crne Gore. Ponuda droge

je sve veća, naročito u velikim gradovima kao što su Podgorica i Nikšić, i u lukama Bar i Kotor. U Crnoj Gori, Evropskoj uniji i globalno, zloupotreba i nezakonit promet drogama i psihotropnim supstancama se doživljavaju kao ozbiljan problem koji predstavlja prijetnju po zdravlje, sigurnost, socijalnu dobrobit i prosperitet opšte populacije, posebno mladih. Bolesti zavisnosti su važan rizik za javno zdravlje kao, primjera radi, zarazne bolesti - HIV, hepatitis B i C, polno prenosive bolesti... Alkohol je u Crnoj Gori najčešće upotrebljavana supstanca, posebno među mladima. Oko 70 miliona ljudi u svijetu ima alkoholom izazvane poremećaje od čega 78 odsto nije liječeno. U Crnoj Gori postoji visoka tolerancija prema alkoholu, on je sastavni dio svakog porodičnog miljea. Alkoholičari se dugo podnose i u porodici i u društvu. Nezdrava alkoholičarska porodična sredina, bez vrednosnog sistema, rada i discipline, ne pruža djeci ljubav, toplinu i sigurnost. Djeca nemaju zdravu osobu u porodici za identifikaciju, često su i zlostavljana, uplašena, nesigurna, nepovjerljiva prema okolini, a svoje ponašanje formiraju po obrascu „sve što sam mrzio kod roditelja, usvojio sam“. Ulični idoli im postaju putokaz. To su djeca pod rizikom - često postaju zavisnici. Smatra se da u Crnoj Gori ima oko 30.000 alkoholičara, te samim tim pati oko 130.000 ljudi iz njihovog okruženja. Pijenje alkohola je socijalno prihvatljivo ponašanje. Dio je nasljeđa i nacionalne tradicije. Velika je prisutnost nelegalne proizvodnje alkoholnih pića u domaćoj radinosti i predstavlja nacionalni ponos.

Faktori rizika za nastajanje bolesti zavisnosti Društveni faktori: - ekonomska i društvena kriza i siromaštvo, - društvena izolovanost i dezorganizacija zajednice, - norme zajednice koje tolerišu upotrebu alkohola i droge, - dostupnost alkohola i droge. Porodični faktori: - pojava alkoholizma, - nedostatak komunikacije među članovima porodice, - roditelji koji koriste droge. Školski faktori rizika: - često izostajanje iz škole - neuspjeh u školi, - rano nedruštveno ponašanje, - nedostatak vannastavnih aktivnosti u školi. Faktori rizika u samoj ličnosti: - otuđenost ili nedisciplinovanost, - nedruštveno ponašanje u ranoj adolescenciji, - drugovi koji koriste droge i alkohol, - tolerantni stavovi prema upotrebi alkohola i droga. Poznavanje rizika je važno zbog mogućnosti preventivnog djelovanja u školi, porodici i društvu.

Liječenje bolesti zavisnosti Ciljevi su osigurati integralno, konstantno i pristupačno liječenje zavisnika, kao i kvalitetnu i kontinuiranu saradnju različitih pružalaca zdravstvene zaštite u zemlji, zatim, omogućiti jednaku dostupnost liječenja pacijentima oba pola i pacijentima različitih starosnih grupa, kao i korisnicima svih vrsta droga. Ciljevi su i osigurati raznolikost i visoki kvalitet kapaciteta i programa liječenja zavisnosti od droga uvođenjem različitih pristupa liječenju zavisnosti od droga, podržavati razvoj programa koji će doprinijeti stabilizaciji ili smanjivanju broja osoba zaraženih HIV-om, HCV-om i HBV-om, kao i broja predoziranja koja uzrokuju smrt, te stvoriti uslove za intenziviranje institucionalnih programa liječenja u kaznenim ustanovama itd. Liječenje u državnim ustanovama finansira se iz državnog budžeta, kao i zdravstvena zaštita uopšte. Državna politika je da se liječenje zavisnosti učini jednako dostupnim, kao i liječenje drugih bolesti, što znači da ono mora biti dostupno svakom i u svakom trenutku. Takvo liječenje u cjelosti pokriva osiguranje pacijenta (sve oblike liječenja osim rehabilitacije i resocijalizacije). Hospitalno liječenje sprovodi se u Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, na Psihijatrijskoj klinici u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici i na Psihijatrijskom odjeljenju u Opštoj bolnici u Nikšiću, a

ambulantno liječenje u centrima za mentalno zdravlje u Podgorici, Kotoru i u domovima zdravlja u psihijatrijskim ambulantama u Herceg Novom, Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću, Baru... Psihijatri u Crnoj Gori bave se i liječenjem drugih bolesti zavisnosti kao što su kockanje i zavisnost od kompjutera, hrane... Odjeljenje za bolesti zavisnosti u Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti formirano je 1987. godine kao odjeljenje za liječenje alkoholičara sa 28 kreveta. Godine 2005. je renovirano i napravljene su dvije jedinice za liječenje alkoholizma sa 12 kreveta i za liječenje zavisnika od droge sa devet kreveta.

Liječenje zavisnika od heroina obuhvata: stanja,

- A - dijagnostika: dijagnostika psihičkog i somatskog

- B - liječenje opioidnog apstinencijalnog sindroma: 1 - najčešće redukcijom tramadola i infuzionim vitaminskim rastvorima, uz medikamentoznu terapiju - svakom pacijentu posebna terapija. Traje 4-5 dana uz liječenje apstinencijalnih poremećaja (poremećaja sna, raspoloženja, apetita, preznojavanja, nemira, depresivnosti...) i farmakoterapiju u vidu hipnotika, sedativa, anksiolitika i antidepresiva, 2 - metadonskom terapijom - detoksikacija sa postepenim smanjenjem metadona (kratkotrajna do 30 dana), - C - liječenje psihičke zavisnosti i somatskih sekvela: - praćenje psihostatusa - odgovarajuća farmakoterapija, - praćenje somatskog statusa - saniranje sekvela, - uspostavljanje i održavanje terapijskog ugovora, - poboljšavanje motivacije za liječenje i prevenciju recidiva, - edukacija, - formiranje negativnog stava prema heroinu, - spremnost za promjene. - D – rekreacija, - E – radno okupaciona terapija. U liječenju se sprovodi individualna, grupna i porodična psihoterapija.

NASTAVIĆE SE... 27

SAVREMENI KONCEPTI

SHIZOFRENIJE Piše: Dr Jovo Đedović, psihijatar ZU Specijalna bolnica za psihijatriju, Kotor Prema internacionalnim epidemiološkim studijama, u ukupnoj strukturi pacijenata sa teškim duševnim oboljenjem, grupa shizofrenih psihoza, kao pojedinačna dijagnostička kategorija, učestvuje sa oko 60%. Ovo oboljenje dugotrajnog toka se javlja sa sličnom učestalošću u svim zemljama svijeta, pri čemu se procjenjuje da je oko 1 % svjetskog stanovništva zahvaćeno ovim poremećajem. Skorašnja ispitivanja strukture pacijenata govore u prilog veće učestalosti kod muške populacije u odnosu na ženski pol (odnos 1,4:1).

ETIOPATOGENEZA Uprkos činjenici da su koncepti etiopatogeneze shizofrenih psihoza tokom XX i početkom XI vijeka pretrpjeli znatne revizije, još uvijek postoji nedoumica da li shizofrenija predstavlja jedno oboljenje ili klinički sindrom koji obuhvata grupu različitih bolesti. Isto tako, i dalje nije u potpunosti razjašnjeno da li se radi o dominantno neurodegenerativnom poremećaju tj. patološkom procesu na prethodno zdravom moždanom tkivu ili neurorazvojnom poremećaju odn. kasnoj posljedici ranih intrauterinih oštećenja. Najvažniji rizični faktori (činioci epidemiološki povezani sa povećanom učestalošću poremećaja) koji se dovode u vezu sa nastankom shizofrenih psihoza su: Genetika: Iako klinička praksa neosporno pokazuje da je učestalost shizofrenije veća u nekim porodicama, konkretna istraživanja još uvijek nisu uspjela da sa potpunom sigurnošću indentifikuju pojedinačni gen ili grupu koji su odgovorni za nastanak ove psihoze. Svakako da značajnu ulogu imaju i epigenetski činioci, odnosno modifikacija genetske ekspresije uslovljena dejstvom sredinskih faktora. Psihotrauma odn. uticaj traumatizirajućih događaja u ranom djetinjstvu. Kada govorimo o dejstvu psiholoških činioca, važno je istaći da savremena istraživanja neosporno dokazuju da tzv. dvostruko-slijepe poruke roditelja ili, aktuelnim jezikom govoreći, indeks emocionalne ekspresije, mogu biti faktor egzacer-

bacije u fazama akutne i hronične bolesti, ali ne i etiološki faktor nastanka shizofrenije. Shodno tome, važno je porodicu rasteretiti ovog osjećaja krivice i spriječiti da zastarela psihoanalitička literatura dodatno otežava okolnosti tretmana ovog, i inače teškog stanja. Odrastanje u gradu: Ovaj rizični faktor se ukazao u studijama koje su poredile učestalost psihotičnih poremećaja kod gradskog stanovništva u odnosu na seosko. Kanabis: Veza između zloupotrebe psihoaktivnih supstanci koje sadrže kanabis i shizofrenije se već duže vrijeme spominje u stručnoj literaturi i dominantno se bazira na epidemiološkoj analizi poređenja učestalosti zloupotrebe kanabisa u grupi shizofrenih pacijenata sa kontrolnim grupama opšte populacije bez psihotičnih epiozoda, naravno bez sprovedenog prospektivnog randomiziranog kontrolisanog istraživanja (s obzirom na legalni status koji ima kanabis). Iako svakodnevna klinička praksa pokazuje da kanabis može dovesti do akutnih tranzitornih psihotičnih stanja, etiološka veza sa shizofrenijom se može objasniti i u obrnutom smjeru, odnosno, možemo tvrditi da zloupotreba kanabisa predstavlja posljedicu a ne uzrok shizofrenih psihoza. U prilog ovoj činjenici definitivno govore podaci iz Velike Britanije da se tokom zadnjih decenija broj osoba koji zloupotrebljavaju kanabis višestruko povećao (u odnosu na rane

50-te godine XX vijeka), dok je ukupan broj pacijenata sa shizofrenim psihozama progredijentno manji !!! Migracija: U zemljama EU, shizofrenija se češće javlja u migrantskoj populaciji u odnosu na domicilno stanovništo, pri čemu rizik se uvećava u drugoj u odnosu na prvu generaciju imigranata. Starost oca: Studije pokazuju da je kod shizofrenih pacijenata, biološka starost oca u trenutku rađanja djeteta nešto veća u odnosu na zdravu populaciju.

KLINIČKE MANIFESTACIJE PRVIH FAZA BOLESTI Tokom razvoja bolesti razlikuju se sljedeće faze: - Prodrom poremećaja, - Faza razvijene bolesti (tokom koje dolazi do brojnih pogoršanja koje smjenjuju periodi relativno solidnog radnog funkcionisanja) - Faza hronične bolesti Faza razvijene bolesti kod muškog pola počinje najčešće između 19. i 25. godine života, dok kod ženskog pola početak je nešto kasniji, između 25. i 34. godine života. Ovoj fazi potpuno razvijenih psihotičnih simptoma po pravilu prethodi čitav niz relativno nespecifičnih tegoba sa postepenom i progredijentnom kompromitacijom socijalnog funkcionisanja, ali još uvijek bez razvijene kliničke slike psihotičnog poremećaja. Ovaj period se naziva prodrom bolesti i karakteriše ga sljedeća klinička fenomenologija. Kod jedne grupe pacijenata javlja se razdražljiv nemir i smetnje koncentracije, praćene čitavim nizom različitih tjelesnih tegobal što za posljedicu ima gubitak interesovanja za mnoge aktivnosti i pad radne funkcionalnosti odnosnosno, popuštanje na poslu ili u školi. Osim depresijom, pacijenti na pad radne sposobnosti često reaguju i obraćanjem izuzetne, i za njih potpuno neuobičajene, pažnje poboljšanju fizičkog zdravlja i kondicije (preduzimaju čitav niz različith tjelesnih vježbi, naglašeno se bave sportom, itd.), u nadi da će tim putem steći snagu da savladaju prateće osjećanje lične insuficijentnosti. Sve više se javlja naglašeno povlačenje i usamljivanje pacijenta (zaključava se u sobu, samo sluša muziku, noću ne spava), pri čemu često odbija komunikaciju sa drugim ukućanima, te uz povremene, neočekivane i ničim izazvane (po shvatanju okoline), napade bijesa i agresivnosti. Vremenom, javljaju se sve izraženiji psihotični simptomi, mišljenje postaje konfuzno i zamagljeno uz preokupaciju određenim mislima ili idejama, javljaju se neobična iskustva tokom slušanja ili gledanja stvari ili pak primjećuje da stvari ili drugi ljudi izgedaju čudno i nerealno. Takođe, može doći do izmjena u nagonu za ishranom ili spavanjem (poremećena šema ishrane i spavanja), često odbija da jede sa ostalim članovima porodice, sve više zanemaruje ličnu higijenu, javlja se čudno ponašanje (npr. spava na podu umjesto na krevetu, itd.). Ova faza često kulminira pojavom halucinatornih doživljaja, po pravilu slušnog karaktera (porodica primjećuje da pacijent razgovara sam sa sobom, ponekad se dešava da stavlja predmete

ili vatu u uši itd.). Takođe može doći do pojave deluzionih sadržaja. Najčešći oblici uključuju ideje proganjanja, megalomanske sumanute ideje, religiozno obojene sumanutosti, itd.

KONCEPT DUP (DURATION OF UNTREATED PSYCHOSIS – TRAJANJE NELIJEČENE PSIHOZE) Savremeni modaliteti liječenja pružaju značajnu mogućnost poboljšanja kod psihotičnih pacijenata (relativno dobar ishod kod preko 55% slučajeva, uz smanjenje učestalosti najtežih oblika na manje od 5% slučajeva). Međutim, najbolji rezultati se postižu kada se intervencije započnu u prvoj fazi bolesti (svim kliničarima je dobro poznato da na terapiju najbolje reaguje pacijent na samom početku poremećaja). Ovo potvrđuju brojna istraživanja koja nalaze izražene strukturalne lezije CNS-a u grupi hroničnih, više godina neliječenih pacijenata. Shodno tome, nepotrebno je dodatno naglašavati koliki je značaj rane dijagnostike i brzog početka liječenja. Sa druge strane, posebno problematičan za farmakološki tretman je period prodroma bolesti. Naime, mnoga retrospektivna i prospektivna istraživanja pokazuju da od ukupnog broja osoba sa kliničkim karakteristikama prodroma, svega jedna trećina prelazi u fazu razvijene bolesti. Pri tome još uvijek ne postoji adekvatan klinički parametar koji može da da validnu predikciju koji su to pacijenti iz ove široke grupe, kod kojih će se razviti klinička slika potpunog psihotičnog poremećaja, odnosno akutna faza bolesti. Ovo je i razlog zbog kojeg je sindrom atenuisane psihoze „preveden“ u istraživačku kategoriju DSM 5 klasifikacije. Shodno tome, odluka o modalitetu tretmana kod pacijenata sa prodromom psihotičnog poremećaja mora se donositi na individualnoj bazi, uz kontinuirano praćenje pacijenta.

MENTALNO-EMOTIVNI ASPEKT

PACIJENTA U LIJEČENJU H O M E O P AT I J O M

Piše: dr Snežana Tomić, homeopat

“Homeopatski lijek ne liječi, već pomaže da se naš organizam sam vrati u stanje harmonije. U svima nama postoji unutrašnji ljekar i sposobnost samoizlječenja koje nam je priroda podarila. Homeopatski lijek je samo katalizator tog procesa”. Homeopatija je sistem liječenja koji se zasniva na principu da se liječi osoba, a ne bolest. To znači da će se terapija birati individualno za pacijenta, a ne za njegovu dijagnozu. Najčešći slučaj u homeopatskoj ordinaciji je da će pacijenti sa istom dijagnozom dobiti različite homeopatske ljekove, koji se nazivaju konstitucionalnim. To su ljekovi koji odgovaraju osobi kako na mentalnom i emotivnom, tako i na fizičkom nivou. Homeopat će najveći dio vremena na prvoj konsultaciji provesti u prikupljanju informacija koje se tiču pacijentovog emotivnog i mentalnog stanja, stresa, osobina i karaktera, naravi, čak i onda kada je osoba došla zbog fizičkih tegoba kao što je, primjera radi, visok pritisak ili artritis. Taj aspekt pacijenta najvažniji je u odabiru terapije i ključan za diferencijalnu dijagnozu između ljekova kojih ima preko četiri hiljade u homeopatskoj farmakopeji. Većina bolesti vuče svoje korijene u psihi i zato se mnoga stanja prepoznaju kao psihosomatska stanja i bolesti. Naše misli proizvode kaskadne endokrine reakcije u organizmu i oslobađaju

supstance koje djeluju na rad unutrašnjih organa. U zavisnosti od karakteristika naših misli i osjećanja, oslobodiće se i odgovarajući hormoni ili neurotransmiteri. Bijes ili strah oslobodiće adrenalin koji, primjera radi, sužava krvne sudove i dovodi do povišenog krvnog pritiska. Isti taj adrenalin, ako je povišen u toku dana, usloviće i nesanicu jer remeti prirodan ciklus oslobađanja serotonina i melatonina koji nam omogućavaju lagodan san. Skoro svaka emocija propraćena je odgovarajućom hemijskom reakcijom u organizmu. Veoma interesantna i poučna knjiga na tu temu je “Molekuli emocija” od dr Candace Pert, naučnice koja je istraživala i pratila vezu između emocija i biohemijskih reakcija u ljudskom organizmu. U homeopatskom pristupu liječenja, ako lijek ne odgovara mentalno-emotivnom stanju i karakteristikama pacijenta, ne može doći do izlječenja ni na fizičkom nivou. Da bismo to pojasnili daćemo nekoliko primjera iz homeopatske ordinacije: Svetlana je pacijentkinja u ranim dvadesetim godinama, koja ima astmu. Ona se pojavila u njenoj petnaestoj godini i pogoršala se od kako je na studijama usljed stresa. Na osnovu svih dobijenih karakteristika, kako u pogledu simptoma astme, tako i na osnovu mentalno-emotivnih i generalnih osobina, izabran je konstitucionalni lijek. Međutim, i pored nekoliko promjena u terapiji i korekcija u ishrani, poboljšanje je bilo neznatno. Svetlana nije odustajala i na kontrolnoj konsultaciji upitala sam je da li ima nešto što mi o sebi nije rekla. Na to moje pitanje, ona je briznula u plač i rekla da nije mogla biti potpuno otvorena ranije, iako je znala da je to u homeopatskoj dijagnozi veoma važno. Priznala mi je da godinama skriva tajnu o seksualnom zlostavljanju u mladosti, poslije kojeg se pojavilo gušenje i astma. Ova spoznaja je potpuno promijenila izbor lijeka jer je slika simptoma sada bila upotpunjena mentalnoemotivnim aspektom, emocijama srama, poniženja i straha. Novoizabrani lijek je djelovao kao školski primjer adekvatno izabrane terapije. Nakon nekoliko mjeseci napadi gušenja su prestali, a što je za Svetlanu bilo još značajnije, uspjela je da prekine “pupčanu” vrpcu sa svojom prošlošću i da na cio događaj gleda drugačijim očima i osjećanjima. Smogla je snage da se povjeri svojoj porodici i da potraži pomoć psihoterapeuta.

Sandra je bila uspješni terapeut i imala je svoj renomirani fizioterapeutski centar. Bila je samohrana majka petogodišnjeg dječaka. Adam je sa pet godina i dalje koristio pelene za veliku nuždu i ni u čijem prisustvu nije htio da je obavi, ni u vrtiću, a ni u svom toaletu. Bio bi jako ljut i posramljen ako bi ga neko uhvatio na djelu i ukazao na to. Uzimanje anamneze kad su djeca u pitanju obuhvata uvijek i uzimanje podataka od majke o njenom stanju u trudnoći. Sandra se povjerila da je u toku trudnoće doživjela šok kada ju je njen vjerenik napustio, a ona je sve vrijeme imala jak osjećaj srama što će roditi dijete bez oca i što je napuštena. Svoja osjećanja nije dijelila ni sa kim i stoički je prošla kroz cio period. Na osnovu svih karakteristika djeteta, kao i na osnovu majčinog stanja u trudnoći, izabran je lijek koji bi inače bio zaobiđen da nije bilo majčinog svjedočenja i da se odluka o terapiji bazirala samo na podacima koji odgovaraju djetetu. Isti lijek dat je i Sandri i Adamu. Bilo je fascinantno vidjeti transformaciju kod oboje. Čak i kada homeopat zna u teoriji šta bi trebalo da očekuje kod pravilno odabrane terapije, uvijek je čudesno kada, kao ljekar, prisustvujete transformacijama vraćanja organizma u ravnotežu na svim nivoima. Homeopatski lijek, mora se naglasiti, ne liječi, već pomaže da se naš organizam sam vrati u stanje harmonije. U svima nama postoji unutrašnji ljekar i sposobnost samoizlječenja koje nam je priroda podarila. Homeopatski lijek je samo katalizator tog procesa.

Veoma interesantan slučaj prenosa emocija s majke na bebu u utrobi i posljedično razvijanje mentalnog stanja kod djeteta kasnije bio je slučaj moje pacijentkinje iz Toronta.

Bavim se mijenjanjem svijta, mjenjajući jednu po jednu osobu, počevši od sebe

EMOTIVNI ASPEKT BOLESTI Moje iskustvo naučilo me je da postoji samo jedno oružje za borbu protiv trauma i emotivnih problema koje one izazivaju, a to je spoznaja samog sebe

Piše: Svetlana Tanya Friche Metnoia Institut za psihologiju, London UK Oduvijek me zanimala psihologija, ali traumatična iskustva koja sam doživjela tokom svog života rezultirala su posttraumatskim stresnim poremećajem. Prošlo je mnogo godina prije nego što sam potražila pomoć specijaliste koja mi je tako očajnički trebala. Vjerujem da niko ne treba dugo da pati ukoliko mu se ukaže adekvatna pomoć. Moj cilj je da ohrabrim ljude koji pate od ovog poremećaja i pomognem im u pronalaženju adekvatne pomoći koja će im obezbijediti brz i uspješan oporavak. Bila sam jedna od ne toliko mnogo stranaca u Londonu koja je studirala i bavila se psihološkom terapijom. Tragala sam za novim i efikasnijim načinima koji će mi biti od pomoći. Osjećala sam da mi terapija pomaže da budem manje pasivna i napredujem u svom radu i vezama sa ljudima, i davala mi snagu da još jače i više grabim naprijed. Gledajući unazad 10 godina, mislim da je terapija kojom su mi drugi pomagali, kao i ona kojoj sam ja drugima pomagala, unaprijedila teorijsku kao i praktičnu stranu mojih odnosa sa ljudima, ali ima tu još mjesta za dalje napredovanje. Jedan od najjačih motiva za bavljenje ovim poslom je pomoć prilikom ublažavanja ljudske patnje. Glavni razlog bavljenja psihoterapijom je i dalje isti; i dalje mislim da terapija implicitno podstiče iste vrijednosti koje smatram neophodnim

u zdravom društvu kao što su: zalaganje za ispunjenje sopstvenih želja i potreba, pružanje ljubavi i pokazivanje poštovanja prema drugima, samokontrola, raspodjela moći... Veoma često ljudi nijesu svjesni da pate od traume. Traumu doživljavamo češće nego što mislimo, i to uglavnom tokom uznemirujućih situacije. Trauma se javlja kod: zlostavljanja, napada, mentalnog ili fizičkog akutnog stresa, žrtava kriminala, maltretiranja, djece u razvoju, pokušaja samoubistva ili prilikom prisustvovanja nečijem samoubistvu, medicinske dijagnoze, teške situacije na poslu, porodičnog nasilja, prisustvovanja nekom traumatičnom događaju... Najčešći simptomi traume su: nedostatak koncentracije, iritacija, iscrpljenost, nesanica, flešbekovi, napadi panike, nervoza, izlivi emocija, osjećaj izolovanosti, povećan unos alkohola i droga, visok krvni pritisak, nedostatak apetita, agorafobija i slično.

Trauma izazvana porodičnim nasiljem - Prekini krug prije nego što bude kasno Nažalost, nikada nećemo iskorijeniti zlostavljanje iz društva, ali možemo značajno poboljšati tretman žrtava nasilja kao i pravne procedure koje slijede. Neophodne su promjene društvenog sistema u cilju smanjenja broja žrtava nasilja i žaštite nevinih. Najbitnije je znati da možemo pomoći sebi i voljenim ljudima koji u tišini pate i trpe porodično nasilje. Prvi korak je prepoznavanje upozoravajućih znakova. Imajte na umu da zlostavljač može sebe predstavljati u javnosti kao vrlo šarmantnu osobu, a iza zatvorenih vrata biti neko sasvim drugačiji, zbog

Ä?ega mnoge Ĺžrtve nasilja smatraju sebe odgovornim za zlostavljanje. ZlostavljaÄ?a uglavnom karakteriĹĄu sljedeÄ&#x2021;e osobine: - Opsjednutost kontolom - Ljubomora i posesivnost - Sklonost ka kritikovanju drugih - Bijes i zastraĹĄivanje - IzraĹĄavanje prijetnji - Nasilnost - PoniĹžavanje i vrijeÄ&#x2018;anje svojih Ĺžrtava pred drugima - Izolovanje Ĺžrtve od prijatelja i porodice Svi smo mi, makar jednom, osjetili, Ä?uli ili vidjeli neĹĄto zbog Ä?ega smo se osjeÄ&#x2021;ali neprijatno. Ljudi koji su pokuĹĄali da govore o tome bili su osuÄ&#x2018;ivani i uÄ&#x2021;utkivani. Vrijeme je da se naĹĄ druĹĄtveni sistem promjeni tako da se glas onih koji su dovoljno hrabri da priÄ?aju Ä?uje. Svi treba da uÄ?estvujemo u omoguÄ&#x2021;avanju ostvarenja ove situacije, treba da skupimo hrabrost i progovorimo.

UmjieÄ&#x2021;e zaposlenih u zdravstvenom sistemu Ĺ˝ivimo u masovnom druĹĄtvu u kojem nam birokratija moĹže izgledati kao najracionalniji naÄ?in organizovanja Ĺživota. MoguÄ&#x2021;nost uspostavljanja dobrog odnosa sa pacijentima je esencijalan. U kombinaciji sa ljudskim kvalitetima kao ĹĄto su emotivna angaĹžovanost, entuzijazam i sl., kreira pravu osnovu za uspjeĹĄan poroces izljeÄ?enja. Ljudi razliĹĄito reaguju na bolest, bilo da je ona teĹža ili lakĹĄa. Bolest ima emotivnu konotaciju za ljude. Neki se ponaĹĄaju kao da umiru, iako boluju od obiÄ?ne prehlade, dok drugi stoiÄ?ki podnose jake bolove i teĹĄke invaliditete. Pomaganje pacijentu da se oporavi od operacije ne zahtjeva samo pruĹžanje fiziÄ?ke pomoÄ&#x2021;i, veÄ&#x2021; i psiholoĹĄka pomoÄ&#x2021; igra znaÄ?ajnu ulogu u oporavku. Tokom studiranja i specijaliziranja hirurzi se suoÄ?avaju sa razliÄ?itim zdravstvenim stanjima koja dovode do poboljĹĄanja stanja pacijenta, ali, koja, takoÄ&#x2018;e, mogu negativno uticati na Ä?itav niz opĹĄtih zdravstvenih ishoda kao ĹĄto, na primjer, anksioznost zbog pribliĹžavanja operacije moĹže uticati na postoperativni oporavak pacijenta, duĹžinu boravka u bolnici; jednostavno reÄ?eno, na opoĹĄte stanje operisanog pacijenta. Postoje mnogi aspekti psiholoĹĄke pripreme za operaciju. Svi pacijenti ne zahtijevaju preduzimanje svih koraka procesa psiholoĹĄke pripreme. Razumijevanje same bolesti je kljuÄ? uspjeĹĄnog oporavka, jer neki pacijenti prenaglaĹĄavaju svoju bolest, dok drugi Ä&#x2021;ute i skrivaju simptome svoje bolesti. Da bi se na pravi naÄ?in pomoglo pacijentu neophodno je procijeniti naÄ?in na koji prima i razumije informacije vezane za bolest, funkcionisanje njegovog karaktera i izvrĹĄiti procjenu njegovih moÄ&#x2021;i memorisanja informacija. Pristup pacijentu je individualan i baziran na njegovim potrebama. Za dobrobit pacijenta kljuÄ?no je ne osuÄ&#x2018;ivati ga i ukazivati mu puno poĹĄtovanje. Na ovaj naÄ?in stvara se i fiziÄ?ka i emotivna veza koja pomaĹže pacijentu da se brzo i lako oporavi od operativnog zahvata. MeÄ&#x2018;utim, kao i kod mnogih drugih profesija, pretpostavka se bazira na postizanju rezultata usled dobre volje svih uÄ?esnika, i oÄ?iglednosti naÄ?ina na koji se to Ĺželi postiÄ&#x2021;i. Iako su neki ljudi po prirodi vjeĹĄti u stvaranju efikasnih

meÄ&#x2018;uljudskih odnosa, neke stvari se, ipak mogu nauÄ?iti od profesionalnih terapeuta-savjetnika. IstraĹživanja pokazuju da psihoterapija-savjetovanje uspjeĹĄnije lijeÄ?i nervozu i depresiju nego pojedini ljekovi, i da kriterijumi za empirijski podrĹžane tretmane obuhvataju mnoge terapeutske tehnike i vjeĹĄtine, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i Ä?ak i oÄ?igledne ezoteriÄ?ne kvalitete kao ĹĄto su: empatija, slaganje i pozitivan stav. â&#x20AC;&#x17E;VjeĹĄtina: steÄ?ena naredbena aktivnost za izvrĹĄavanje kompleksnih radnji lako i precizno.â&#x20AC;&#x153; Longman psihijatrijski i psiholoĹĄki rijeÄ?nik (1984) Ne moram da ponavljam dobro poznatu Ä?injenicu da bolest jednog Ä?lana porodice utiÄ?e na sve ostale. Kada je u pitanju ozbiljna bolest ili bolest koja zahtijeva promjenu Ĺživotnih navika pacijenta i njegove porodice, medicinsko osoblje ima znaÄ?ajnu ulogu u pruĹžanju podrĹĄke. Na primjer, pacijentima koji treba da Ä?ekaju dugo na operaciju treba pruĹžiti podrĹĄku u prihvatanju te Ä?injenice, odrĹžavanju pozitivnog stava o oporavku i razviti osjeÄ&#x2021;aj porodiÄ?ne podrĹĄke. Njihova oÄ?ekivanja, i prirodna potreba za podrĹĄkom, veoma brzo mogu da postanu smetnja Ä?lanovima porodice, tako da se i kod njih, takoÄ&#x2018;e, javlja potreba za podrĹĄkom. Kada je terapeut-savjetnik jedina taÄ?ka kontakta, njegova vjeĹĄtina je najpogodniji kvalitet za stvaranje podrĹĄke pacijentovoj porodici.

Pacijent: â&#x20AC;&#x17E;Nijesam imao savjetnika. Nekoliko mjeseci kasnije shvatio sam koliko bi ta osoba poĹĄteÄ&#x2018;ela bola mene i moju porodicu.â&#x20AC;&#x153; DeĹĄava se da medicinsko osoblje, tj. doktori i sestre, nijesu â&#x20AC;&#x17E;u prvoj borbenoj liniji.â&#x20AC;&#x153; Ukoliko se desi da medicinsko osoblje â&#x20AC;&#x17E;oÄ?vrsneâ&#x20AC;&#x153; od posla, to postane vidljivo i odraĹžava se na njihov rad i moĹže, u odreÄ&#x2018;enom trenutku, da naĹĄkodi pacijentima i njima samima. Kako god, njihov posao je uznemirujuÄ&#x2021;i i iscrpljujuÄ&#x2021;i. Samosvjesnost, samopodrĹĄka, skoro beskrajno razumjevanje i ĹĄtiÄ&#x2021;enje dostojanstva pacijenta su vjeĹĄtine koje terapeut-savjetnik mora da razvija. Medicinske i socioloĹĄke vjeĹĄtine neophodne za pruĹžanje podrĹĄke pacijentu koji treba da bude podvrgnut operaciji su: t .PHVĘ&#x2030;OPTU PCKBĂ?OKBWBOKB NFEJDJOTLJI UFSNJOB OB pacijentu razumljiv naÄ?in t 4QPTPCOPTU QBĂ¤MKJWPH TMVĂ?BOKB t *TLSFOPTU t /F PTVĂżJWBOKF ESVHJI t 1PWKFSFOKF t 1SVĂ¤BOKF QPESĂ?LF t 0ESĂ¤BWBOKF QSPGFTJPOBMOPH PEOPTB QBDJKFOU UFSBQVU granica) t 4UWBSBOKF QSJKBUOF BUNPTGFSF [B SB[HPWPS P QSJWBUOJN UFNBNB J[HSBĂżJWBOKF QPWKFSFOKB

t +FEOBLPTU PEĂ¤BWBOKF PEOPTB KFEOBLPTUJ TB QBDJKFOUPN

Hronika 01.mart - U IGALU ODRŽANA REDOVNA SKUPŠTINA UDRUŽENJA FIZIOTERAPEUTA CRNE GORE

13. mart - U PODGORICI OBILJEŽEN SVJETSKI DAN BUBREGA

Osim usvajanja Izvještaja o radu Etičkog odbora Udruženja za period april 2013. – mart 2014.g usvojena je i odluka o organizovanju Prvog Kongresa fizioterapeuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem koji će se održati u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „dr Simo Milošević“ od 8. do 11. oktobra 2014.g. Takođe, na skupštini je izglasan i Kongresni odbor Udruženja fizioterapeuta Crne Gore koji obrazuje tijela koja su neophodna za rad Kongresa, organizacioni odbor, komisije i drugo. Osim ovih, na skupštini je donijeto još odluka koje su važne za rad Udruženja. 6. mart – CALIMS - EDUKATIVNA RADIONICA - ZNAČAJ I POSTUPAK PRIJAVLJIVANJA NEŽELJENIH DEJSTAVA LJEKOVA Radionica "Značaj i postupak prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova" održana je u prostorijama opšte bolnice Bijelo Polje, u četvrtak, 06. marta 2014. i u prostorijama opšte bolnice "Danilo I" Cetinje 11. marta 2014. godine. Radionice o farmakovigilanci, koje organizuje CALIMS u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, imaju za cilj informisanje zdravstvenih radnika o značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova. Osim toga, radionice su prilika za upoznavanje zdravstvenih radnika sa mogućnošću dostavljanja Agenciji prijava sumnji na neželjena dejstva lijeka i putem informacionog sistema opštih bolnica, koji je od polovine prošle godine na raspolaganju ljekarima u opštim bolnicama u Crnoj Gori. 7. mart. - ODRŽANO PREDAVANJE UROLOGA U HOTELU „PODGORICA“ POD POKROVITELJSTVOM FARMACEUTSKE KOMPANIJE „BERLIN CHEMIE“ „Benigna hiperplazija prostate“, naziv je predavanja kojeg su 7. marta u hotelu „Podgorica“ , pod pokroviteljstvom farmaceutske kompanije „Berlin Chemie“, održali doc. dr Petar Kavarić i prof. dr Dragoljub Perović. Benigna hiperplazija prostate je aktuelna tema na svim svjetskim i evropskim urološkim skupovima iako posljednjih godina nemamo nekih spektakularnih otkrića, niti ponuđenih stvari koje bi mogle da zamijene, odnosno da hirurgiju prostate svedu na još manju mjeru. – rekao je Kavarić. Predstavljajući put do postavljanja dijagnoze, on je ukazao i na neophodne kontrole mladih muškaraca ukoliko je u porodici bilo bolesti prostate.

Udruženje nefrologa Crne Gore 13. marta tradicionalno je obilježilo Svjetski dan bubrega u Kraljevom parku u Podgorici. Kako je saopšteno iz tog udruženja, njihov glavni cilj je da zajedno sa drugim organizacijama iz NVO sektora, studentima Medicinskog fakulteta, ličnostima iz javnog i kulturnog života, te sa građanima Podgorice, podrže ideju doniranja organa. Višesatnom druženju u Kraljevom parku prisustvovali su, pored ostalih, i glumci Dubravka Drakić i Mladen Nelević, ljekari iz Kliničkog centra Crne Gore, studenti, predstavnici NVO… 18. mart - ODRŽANA RADIONICA PRAVILNE HIGIJENE ZUBA Studenti Stomatološkog fakulteta sa profesorkom Mirom Đuričković, povodom mjeseca oralnog zdravlja, održali su radionice za učenike II i III razreda OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“. Kako su nam kazali iz Škole, ista radionica održana je u područnom odjeljenju u Kampu 2 za učenike II, III i IV razreda. Učenicima je demonstrirano trominutno pravilno pranje zuba, nakon čega su 175 đaka u Kampu II dobili četkice za zube koje je donirala firma „Curaprox“. 19. mart – POSJETA KOMESARA ZA LJUDSKA PRAVA Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović razgovarao je sa Nilsom Mužnieksom, Komesarom za ljudska prava Savjeta Evrope, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Glavne teme sastanka bile su prenatalno određivanje pola, zdravstvena zaštita Roma i prava LGBT osoba u Crnoj Gori. Ministar Radunović upoznao je Komesara Mužnieksa da monitoring odnosa među polovima u posljednje dvije dekade ukazuje na pad stope rađanja i poremećaj ravnoteže među polovima na rođenju, u smislu predominacije muškog pola i to u odnosu 109 muških na 100 ženskih novorođenčadi.

Komesar za ljudska prava SE ocijenio je da je Crna Gora u svim ovim oblastima napravila ozbiljne pomake i da u prilog tome govore podaci i informacije koje je dobio od ministra Radunovića. Gospodin Mužnieks i ministar Radunović izrazili su nadu da će se nastaviti, inače, veoma dobra saradnja crnogorskih institucija sa Savjetom Evrope. 20. mart - SAOPŠTENJE CALIMS-a Na osnovu odluke nadležnih evropskih tijela, koji su uradili ponovnu procjenu odnosa korist/rizik od primjene ljekova koji sadrže gvožðe, a namijenjeni su za intravensku primjenu, CALIMS je pripremila tekst pisma za zdravstvene radnike. U pismu se ukazuje na moguće ozbiljne rizike od intravenske primjene ljekova koji sadrže gvožðe, i u tom smislu CALIMS daje preporuke o tome kako rizike od ozbiljnih neželjenih dejstava svesti na mimimum.

okviru socijalne zaštite, predstavljaće finalni rezultat IPA jadranskog projekta međugranične saradnje “NetAge”, koji će biti završen u maju 2015. godine - saopšteno je na konferenciji za novinare, koju je 20. marta u hotelu “M Nikić” u Podgorici organizovao Institut za javno zdravlje Crne Gore, koji je bio domaćin drugog treninga i četvrtog internog sastanka u okviru realizacije tog projekta. Na konferenciji su govorili prof. dr Agima Ljaljević, koordinatorka projekta iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Masimilijano Pinat u ime tehničkog sekretarijata projekta iz Italije. “NetAge”, kako je objašnjeno, podrazumijeva promociju regionalnog socijalnog razvoja kroz umrežavanje javnog i volonterskog sektora, odnosno podsticanje inovacije u pružanju socijalno-zdravstvenih usluga za stare. Projekat se realizuje sa još šest zemalja jadranske regije, a partneri iz Crne Gore su Institut za javno zdravlje i nevladina organizacija “Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid”. - Suština projekta je jačanje kapaciteta za donošenje odluka i definisanje politike brige o starim osobama - pojasnila je dr Ljaljević i dodala da su organizovane radionice u zemljama članicama projekta, čiji je cilj da se ljudi upoznaju sa iskustvima država koje imaju dužu tradiciju u definisanju politika brige o starim osobama. - Crna Gora se suočila sa problemom starenja i moramo definisati najbolje moguće mjere zaštite te populacije - navela je dr Ljaljević. Masimilijano Pinat rekao je da su već dogovorene edukacije volontera i to formalnog i neformalnog karaktera. - Cilj je da organizujemo što više radionica. Preko pilot projekta želimo da nađemo način da direktno odgovorimo na potrebe starih ljudi - kazao je Pinat.

20. mart - U BUDVI POČELO DA RADI SAVJETOVALIŠTE ZA OBOLJELE OD ŠEĆERNE BOLESTI: NAJVIŠE PAŽNJE DJECI BUDVA – Predavanjem na temu „Živjeti sa dijabetesom“, koje je održao dr Igor Bjeladinović, specijaliste interne medicine, supspecijaliste enndokrinologa, u Budvi je obilježen početak rada savjetovališta za dijabetičare. Predavanje je organizovano u skladu sa memorandumom o saradnji koji su krajem februara potpisali Fond PIO Crne Gore, JZU Dom zdravlja Budva i Udruženje penzionera. Okupilo je tridesetak starijih dijabetičara, zainteresovanih da čuju što više od dijabetesu tip dva, ali i kako lakše da žive sa tom bolešću. - U opštini Budva ima oko 500 oboljeljih od dijabetesa. Većina je na tabletnoj terapiji, a 150 na insulinskoj. Od toga je i desetoro djece koja su oboljela od dijabetesa tipa jedan. To ukazuje da nam je bilo neophodno i otvaranje savjetovališta za dijabetičare – kazao je direktor Doma zdravlja Zoran Špadijer. U savjetovalištu će raditi dr Marija Milašević i medicinska sestra Nada Zvicer, a prioritet će imati djeca. 20. mart - “BIJELA KNJIGA” ZA KRAJ PROJEKTA NAMIJENJENOG STARIMA - “Bijela knjiga” u kojoj će se nalaziti preporuke za odgovor na potrebe starih osoba, kao i neophodni podaci za rad u

21. mart - ODRŽAN DRUGI NADZORNI KOMITET TWINNING LIGHT PROJEKTA, POSVEĆENOG POBOLJŠANJU ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA Drugi Nadzorni komitet Twinning light projekta, koji je posvećen poboljšanju zaštite mentalnog zdravlja kroz pružanje podrške Ministarstvu zdravlja Crne Gore u sprovođenju Nacionalne strategije unaprijeđenja mentalnog zdravlja, održan je u petak, 21. marta 2014. godine, u organizaciji Resursnog centra za mentalno zdravlje i Instituta Trimbos- holandskog Instituta za mentalno zdravlje i bolesti zavisnosti, koji je za potrebe ovog projekta angažovan od strane Ministarstva zdravlja, socijalne zaštite i sporta Holandije.

Učesnici skupa bili su pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović sa saradnicima, članovi delegacije Evropske komisije, predstavnici Psihijatrijske klinike u Podgorici, Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru i stručnjaci koji rade u sektoru mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. 21. mart - ODRŽANO PREDAVANJE U ORGANIZACIJI UDRUŽENJA PEDIJATARA CRNE GORE I FARMACEUTSKE KOMPANIJE HOFFMANN-LA ROCHE LTD, DSD PODGORICA.

Laktarijum je mjesto gdje će se čuvati mlijeko majki kojima se djeca zbog različitih razloga ne donose na podoj, a koje će im se kasnije davati. Laktarijum je opremljen profesionalnom električnom pumpom, ali i sa manjim ručnim, frižiderom, dva sterilizatora, mikrotalasnom rernom, grijačima za mlijeko, u njemu se nalaze i frižider, mašina za suđe i ostala prateća oprema. Direktor bolnice, dr Ivan Gazivoda je objasnio da je za potrebe laktarijuma bilo potrebno renovirati poseban prostor na odjeljenju ginekologije. Prema njegovim riječima, laktarijum će koristiti ne samo Cetinjanke, već i sve ostale trudnice iz cijele Crne Gore koji se porode u ovoj bolnici. Koorinator TIKA-e u Crnoj Gori, Mustafa Jazici se zahvalio svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli da se poboljša kvalitet rada bolnice i koji su učestvovali u zdravstvenim projektima u Crnoj Gori. 25. mart - ZAPOSLENI CRNOGORSKE KOMERCIJALNE BANKE URUČILI DONACIJU CENTRU ZA NEONATOLOGIJU

U organizaciji Udruženja pedijatara Crne Gore i farmaceutske kompanije Hoffmann-La Roche Ltd, DSD Podgorica. održana su predavanja na teme “Diferencijalna dijagnoza artritisa u dječijem uzrastu “ i “Mjesto blokade IL-6 u reumatskim bolestima djece” profesorice dr Gordane Sušić, pedijatra reumatologa na Institutu za reumatologiju u Beogradu, kao i teme “Prikaz slučaja” koju je predstavio dr Branko Lutovac iz Instituta za bolesti djece KCCG Sastanak je bodovan od strane Ljekarske komore Crne Gore. 24. mart - U KCCG URAĐENA RADIOFREKVENTNA ABLACIJA ATRIJALNE FIBRILACIJE U Kliničkom centru Crne Gore u petak, 21. marta 2014. godine, urađena je, po prvi put u Crnoj Gori, elektrofiziološka procedura radiofrekventne ablacije atrijalne fibrilacije. Atrijalna fibrilacija (AF) je najčešći dugotrajni poremećaj srčanog ritma koji se javlja kod 1%–2% opšte populacije. Oko 6 miliona Evropljana boluje od ovog poremećaja ritma, a očekuje se da se taj broj AF udvostruči tokom narednih 50 godina usljed starenja populacije. Organizaciju i izvođenje procedure je uradilo osoblje Centra za pejsmejkere i elektrofiziologiju srca, prof. dr Ljilja Musić i dr Mihailo Vukmirović zajedno sa ekipom medicinkih tehničara, koji su specijalno edukovani, uz pomoć kolege ass. dr Nebojše Mujovića, kardiologa iz KC Srbije. 25. mart - OTVOREN PRVI LAKTARIJUM U CRNOJ GORI Prvi laktarijum u Crnoj Gori otvoren je na Cetinju, u bolnici Danilo I, čije je opremanje finansirala Turska agencija za međunarodni razvoj (TIKA), a na inicijativu udruženja Roditelji. TIKA je obezbijedila deset hiljada za laktarijum, i još oko 26 hiljada eura za kupovinu agregata za najstariju bolnicu u Crnoj Gori.

Zaposleni Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica su donirali Centru za neonatologiju Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore medicinsku opremu čija je vrijednost 3.500 eura. Direktorka Instituta za bolesti djece dr Danojla Dakić se zahvalila zaposlenima Crnogorske komercijalne banke (CKB) na značajnoj donaciji Centru za neonatologiju u kojem se liječe najugroženija novorođenčad u Crnoj Gori . “Mjesto gdje počinje borba za život i gdje treba napraviti prave osnove za razvoj budućeg čovjeka zahtijeva savremenu opremu i dobro obučen kadar. Očigledno da to zaposleni CKB znaju, ali humanost ne čine lijepe misli već dobra djela, a biti velikodušan ne znači samo koliko dati već i dati kada treba. Utoliko je ova donacija značajnija za nas. Nadamo se da će zaposleni u CKB-u biti primjer, na koji način treba brinuti o zdravlju djece i na koji način se može pomoći djeci. Još jednom hvala zaposlenima u CK banci i medijima što prate lijepe događaje u Institutu za bolesti djece“ navela je dr Danojla Dakić. 26. mart - PACIJENTIMA OD 01. APRILA 2014. GODINE BEZ POTVRDE OMOGUĆENA BESPLATNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U PZU Ministarstvo zdravlja, kako je i ranije najavilo, od 01. aprila 2014. godine omogućiće građanima da direktno, bez potvrde, ostvare besplatnu zdravstvenu zaštitu u privatnim zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima potpisan ugovor, ukoliko zdravstvenu uslugu ne mogu da ostvare u roku od 30 dana u javnim zdravstvenim ustanovama. Takođe, Ministarstvo zdravlja, ulagajući dodatne napore, obezbijedilo je uslove da građani direktno i bez nalaza Konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore, ostvare zdravstvenu zaštitu u privatnim zdravstvenim ustanovama, sa kojima Fond ima potpisan ugovor, za operativne procedure, ukoliko se one ne mogu obaviti u roku od 90 dana u javnim zdravstvenim ustanovama. Podsjećamo, da u ovom momentu, shodno potpisanim ugovorima sa Fondom, građani besplatnu zdravstvenu zaštitu u

privatnim zdravstvenim ustanovama mogu ostvariti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u oblasti pedijatrije (nefrologija, pulmologija, hematologija) i fizikalne medicine, a na sekundarnom i tercijarnom nivou u oblasti kardiologije, urologije, ortopedije, oftalmologije, gastroenterologije, vaskularne hirurgije i vantjelesne oplodnje. 26. mart - REGIONALNA DIREKTORKA SZO G-ĐA ŽUŽANA JAKAB U ZVANIČNOJ POSJETI CRNOJ GORI

28. mart – AKCIJA DOBROVOLJNOG DAVANJA KRVI Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi koju je organizovala NVO IPA - INTERNACIONALNA POLICIJSKA ASOCIJACIJA održana je danas u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore u Podgorici. U akciji su učestvovali članovi predvođeni potpredsjednikom Asocijacije Vojislavom Dragovićem, načelnikom Centra bezbjednosti Podgorica. Akcija je protekla uspješno, a svi prijavljeni članovi su i darivali krv. 29. mart – ODRŽANA RADIONICA „MENADŽMENT LIMFEDEMA U PRAKSI“

Regionalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije g-đa Žužana Jakab od 26. - 28. marta 2014. godine boravila je u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, sa saradnicima imao je radni sastanak sa g-đom Jakab u četvrtak, 27. marta 2014. godine u 09 h u Vili Gorica. G-đa Jakab sastala se i sa premijerom Milom Đukanovićem, u četvrtak, u 11h u zgradi Vlade Crne Gore. Ministar Radunović i g-đa Jakab, istog dana (27.marta 2014.godine), u Vili Gorica, u 16 h potpisali su dvogodišnji Sporazum o saradnji između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Regionalne kancelarije za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije, nakon čega su dali izjave za medije. Tokom dvodnevnog boravka Crnoj Gori g-đa Jakab imala je niz sastanaka sa ministrima u Vladi Crne Gore, kao i sa predstavnicima EU i UN u Crnoj Gori. 27. mart - SIMPOZIJUM O NAJNOVIJIM TRENDOVIMA U TERAPIJI KARCINOMA PLUĆA

U organizaciji Udruženja fizioterapeuta Crne Gore i Instituta „dr Simo Milošević“ u subotu, 29.marta 2014.g. u Igalu je uspješno održana radionica „Menadžment limfedema u praksi“. Voditelj radionice je bila Tamara Košević, Lymphoedema Specialista i Specijalista primijenjene fizioterapije, London, Velika Britanija. Polaznici su se edukovali o: procjeni edema/limfedema i donošenju odluke o tretmanu, uvodu u manuelnu limfnu drenažu, vrstama bandaža i pravilna primjena, različitostima u kompresivnim pomagalima (kako se uzimaju mjere i koju vrstu čarape/rukava preporučiti pacijentu) i kineziterapiji. Na radionici je učestvovao veliki broj fizioterapeuta i imala je međunarodni karakter jer su, pored crnogorskih fizioterapeuta, učestvovale i kolege iz Srbije i Bosne i Hercegovine. 31. mart – POSJETA INSTITUTU ZA JAVNO ZDRAVLJE

Simpozijum o najnovijim trendovima u hirurškoj, biološkoj i radiološkoj terapiji karcinoma pluća, koji je organizovala farmaceutska kompanija "Hoffmann La Roche", održan je 27. marta u hotelu „Podgorica“. Na skupu su održana tri predavanja. Prvo, o hiruškom liječenju karcinoma pluća, održao je dr Milan Mijović, grudni hirurg i direktor Kliničkog centra Crne Gore. Onkolog prim. dr Nada Cicmil Sarić, sa Onkološke klinike, govorila je o biološkoj terapiji nesitnoćelijskog karcinoma pluća, dok je njena koleginica sa iste klinike dr Vanja Karađinović govorila o standardnoj radio terapiji tog tipa karcinoma.

Predsjednik italijanskog Instituta, Istituto superiore di sanita, Fabrizio Oleari i dr Luca Rosi šef jedinice za međunarodne poslove borave u posjeti Institutu za javno zdravlje. Cilj posjete je upoznavanje sa radom Instituta za javno zdravlje, određivanje smjernica za dalju saradnju ova dva instituta, razmatranje budućih zajedničkihprojekata,posebno projekata koji se tiču autizma i projekata koji podrazumijevanju nadzor nad zaraznim bolestima u Crnoj Gori. Istututo superiore di sanita zapošljava 2500 radnika i na godišnjem nivou ima budžet od oko 200 miliona eura. Institut za javno zdravlje potpisao je Memorandum o razumijevanju sa Istituto superiore di sanita u maju 2012.godine i danas je dogovoreno da se krene u realizaciju nekoliko projekata i u razmjenu stručnjaka koji bi pomogli u izgradnji kapaciteta za one metodologije koje se ne primjenjuju u Institutu za javno zdravlje, a žele se uvesti.

Intervju: dr Vladimir Dobričanin, predsjednik novoosnovanog Sindikata doktora medicine Crne Gore i direktor Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore

CRNOGORSKI LJEKARI ZASLUŽUJU BOLJI STATUS U DRUŠTVU Ideja o formiranju sindikata doktora medicine ponikla je od grupe ljekara na sastancima u Ljekarskoj komori. Od ideje do ostvarenja proteklo je dvije i po godine Koji su bili osnovni razlozi za osnivanje Sindikata doktora medicine? Osnovne razloge za osnivanje Sindikata doktora medicine vidjeli smo u činjenici da je ekonomski i društveni status ljekara kod nas veoma loš. U toj ocjeni smo se svi složili, kako ljekari, tako i oni koji odlučuju, uključujući tu i Ministarstvo zdravlja. Složili smo se o tome da su plate doktora na neprihvatljivo niskom nivou, uslovi rada i društveni status takođe. Naš društveni status je jako loš zato što je, barem ja tako mislim, u crnogorskom društvu olako shvaćena riječ demokratija. Izgleda da se to više shvata kao jedna mogućnost, barem kada se radi o našoj profesiji, da se neodgovorno optužuje, bez osnova i dokaza. Da je to tako dovoljno je bilo u zadnjem periodu pogledati naslove u pojedinim medijima, koji su našu struku bukvalno satanizovali. Koristili su se senzacionalistički naslovi, a naslovi su ljudima jako bitni. Mnogi samo naslove i čitaju. Recimo, bio je sledeći naslov: "Jednu djevojčicu su liječili od raka a ona nema

rak ". To nije tačno, prosto je netačno. Time se stvara pogrešna slika o nama, satanizuje se naša profesija. To se se vidi i po nekim komentarima na portalima. Tamo imate tipičan govor mržnje, a oni koji ga eksponiraju kriju se iza pseudonima ili izmišljenih imena. To su ljudi koji definitivno imaju jedan oblik patološkog psihijatrijskog stanja, opisanog od psihijatara, sociologa i psihologa. U svijetu se takvi napisi, sakriveni iza pseudonima i lažnih imena, zabranjuju i nalaze se načini da se to kontroliše. Jedan predstavnik NVO je optužio doktore da su u mreži organizovanog kriminala, što je strašna uvreda. Mi smo reagovali u novinama s pola strane teksta, međutim, zar ne bi normalno bilo da nas odgovarajuće državne institucije uzmu u zaštitu i procesuiraju zlonamjerne i neistinite reakcije. Mediji očigledno vole te pompezne izjave. U medijima je bilo da je naš kolega ugušio majku i dijete, a na sudu je dokazano da to nije tačno. Šta ćemo onda? Mislim da ljudi u medijima treba da shvate da demokratija nije ako se priča bez odgovornosti i razmišljanja.

Borićemo se za bolje uslove rada i specijalizacije Mi ćemo se boriti za bolje uslove rada, bolji sistem, kvalitetnije usluge koje pružamo. Procjena je ministarstva da Kliničkom centru nedostaje 140 specijalista. Puno je manji broj ljekara od svjetskih standarda. Nadamo se da će se nastaviti dosadašnja dobra dinamika davanja specijalizacija. Favorizovaćemo dobre projekte, kakav je izabranog doktora i kliničkih ljekara. Borićemo se da Urgentna i Hitna služba dobiju dio svog staža, jer jedino ljekari u Crnoj Gori ne provode ni dana staža u Urgentnoj i Hitnoj, što su naša dva bitna segmenta. 38

Sindikat otvoren za saradnju sa svima Sa svima dobronamjernim imaćemo otvorenu saradnju. Sa onima koji iznose grube neistine i laži ne samo da nećemo sarađivati nego ćemo protiv njih pravno djelovati. Ne možemo tolerisati takve pojave kao što su natpisi na nekim portalima da sve doktore treba ubiti. Takav je natpis bio, a da to administrator nije skinuo, iako na portal stoji upozorenje da će se, po Zakonu ukloniti sve čime se poziva na mržnju. Mi moramo ubuduće reagovati i tužiti takve medije i pojedince.

Neosporno je da postoji ljekarska greška? Naravno da postoji. Ali, to se ne dešava samo kod nas. U Americi je rađeno jedno ogromno istraživanje u kome je pokazano da godišnje u toj zemlji zbog pogrešno izdatog lijeka ili dijagnoze umre oko 100 hiljada ljudi. Zato su oni napravili program koji vrši uporednu analizu u toj interakciji simptomi-dijagnoza-lijek. I uspjeli su da za 25 odsto smanje smrtnost. Tamo postoji i sistem osiguranja doktora od greške, pa osiguranje nadoknađuje štetu porodici i pacijentu kada ljekar napravi grešku. Kod nas to nije tako. Ne postoji na svijetu doktor koji namjerno griješi. Greške su, nažalost neizbježan, pa rekao bih i normalan pratilac svih aktivnosti, pa i naših. Dobro smo svjesni mogućih posljedica naših grešaka, što usložnjava naš rad sa permanentom maksimalnom pažnjom. Ali to ne znači da se ljekaru odmah treba uzeti licenca. Ta mjera postoji, ali se zna kako se to radi i kada. Oduzimanje licence je rijetkost, samo za grub nehat i nemar. Takvih slučajeva je vrlo malo, ispod jedan odsto. Opet se pozivam na Ameriku. Tamo vjerovatno nema gnekologa koji nema bar jednu tužbu na sudu. Ali, niko nije osuđen na zatvorsku kaznu. Jedini ljekar kome je zaprijećena zatvorska kazna, koliko je meni poznato, je onaj što je Majklu Džeksonu davao ogromne doze ljekova. Ako bismo primijenili naš Zakon, tamo ne bi imao ko da porađa. Kada biste svakog doktora za njegovu grešku strpali u zatvor i oduzeli mu licencu, za pet godina više ne bi imao ko da liječi ovaj narod. Ja se iskreno nadam da nikad u Crnoj Gori neće biti doktora kome se treba oduzeti licenca. Kako će se Vaš sindikat boriti da zaštiti ljekare pri eventualnim sudskim procesima? Sindikat će svakom doktoru koji bude optužen za bilo šta obezbijediti advokata. Mi već imamo advokata našeg udruženja

i on će biti na raspolaganju svim članovima. Možemo li se vratiti na ekonomski status ljekara? Plata ljekara u Crnoj Gori je između 540 i 600 evra, a sa dežurstvima od 800 do hiljadu. To ne samo da je ponižavajuće, s obzirom na bitnost naše struke, te na to da smo do zvanja došli poslije puno godina škole, specijalizacija i usavršavanja, već je to nedovoljno da bismo se i dalje, kontinuirano edukovali, što je nama neophodno. Ali, mi ne možemo da kupujemo nove knjige iz struke, da obezbijedimo druge vidove edukacije i istovremeno podmirujemo sve egzistencijalne potrebe koje imamo, kao i svi drugi ljudi. I mi moramo da školujemo djecu. U javnosti se, kada su u pitanju ljekari, svi pozivaju na Hipokratovu zakletvu. Kaže se da nas ona obavezuje da liječimo ljude, bez obzira na to da li smo za to adekvatno nagrađeni. Ali, u toj zakletvi takođe stoji i da doktor za svako učinjeno dobro djelo mora da bude nagrađen. Da bi mi uspješno liječili ljude moramo biti donekle

U Kiničkom već dvjesta članova U Kliničkom centru imamo već preko dvjesta članova. Mi želimo da promijenimo dosadašnji rad sindikata, da napravimo jedan novi sindikat, gdje je onaj ko ga vodi nebitan, sindikat gdje je svaki njegov član direktno i praktično uključen u sve. Sindikat će biti konstruktivan partner, ne kao u komunizmu dodatak radničkoj klasi.

ekonomski relaksirani. Ako smo preokupirani egzistencijalnim problemima, nije prirodno očekivati od nas da uvijek pružimo maksimalno kvalitetnu uslugu. Na koji način planirate da riješite loš ekonomski status? Kako je, po Vama, moguće obezbijediti novac za to, s obzirom na ekonomsku krizu? Postoji mnogo načina da se novac obezbijedi. Jedan od popularnijih u svijetu je da dio akciza za alkohol i duvan ide zdravstvu. Za državu kakva je Crna Gora, sa 1400 doktora, od čega 1300 u državnom zdravstvu, novčani izdaci za njihova adekvatna primanja nijesu tako značajni. Za adekvatna primanja ćemo se boriti svim legalnim sredstvima. Da li ćete se za povećanje plata boriti i štrajkom? Naši zahtjevi nijesu maksimalistički. Mi nećemo tražiti plate od nekoliko hiljada eura, jer smo svjesni da to nije realno. Ali, ne mislimo da nam nije moguće izaći u susret. Neka se i nama regulišu primanja kao sudijama, recimo. Dakle, sve je moguće ispuniti. Nadam se da nas niko neće dovesti u situaciju da posegnemo za štrajkom, iako je to legalna mjera. Štrajk nije lak, jer je on relativno obesmišljen zakonom koji nas obavezuje na minimum procesa rada. Ali je obesmišljen i zato što u slučaju našeg štrajka, njegove posljedice nisu usmjerene Vladi, već pacijentima, tako da bi mi o eventualnom štrajku dobro razmislili. Kakve su reakcije na osnivanje sindikata doktora medicine? Ideja o formiranju sindikata doktora medicine ponikla je od grupe ljekara na sastancima u Ljekarskoj komori. Od ideje do ostvarenja proteklo je dvije i po godine. Svi s kojima sam ja razgovarao o ideji osnivanja ovog sindikata, bilo iz vlasti ili opozicije, bili su veoma predusretljivi. Svi su nam ponudili podršku, pa neki i materijalnu pomoć.

Bilo je napada i opstrukcija od strane jednog od sindikata, vjerovatno zbog straha od popularnosti ovog sindikata, koja se odmah vidjela po odličnoj podršci među doktorima. U svim gradovima, sem Cetinju, već smo oformili strukovne organizacije. Imamo ih u Baru, Kotoru, Podgorici, Nikšiću, Beranama, u Bijelom Polju dvije, Plavu i Rožajama.U fazi smo pravne registracije sindikalnih organizacija, što je uslov da bismo zvanično krenuli u pregovore oko svih pominjanih problema. S kim ćete pregovarati o vašim zahtjevima? Nećemo pregovarati ni sa kim sem sa onim ko odlučuje. Tražićemo pregovore isključivo sa ministrima. Prvenstveno sa ministrom zdravlja, koji je nama već dao podršku i pričao u nekoliko navrata jako realno. Sem resornog pregovaraćemo i sa ministrom finansija i direktorom Fonda zdravstva. To su tri najbitnije adrese. Isto tako i sa ministrom pravde ćemo razgovarati, kao i sa ministrom policije, posebno radi naše zaštite od paušalnih i neosnovanih optužbi. Da li ćete se posvetiti rješavanju stambenih pitanja ljekara? Nastojaćemo da za one koji su bez stana obezbijedimo što povoljnije uslove kupovine, odnosno da to ne bude hiljadu eura po kvadratu, već mnogo niže. Mi za našu struku želimo ne samo jeftine, već i kvalitetne stanove i na elitnim mjestima. Smatramo da to zaslužujemo. Tražićemo da i mi dobijemo stanove kao univerzitetski radnici. Ni mi nijesmo manje vrijedni. Ako ova država smatra da mi nijesmo dostojni takvih stanova treba samo da nam kaže, a mi ćemo se izboriti, znamo kako, odnosno, sami ćemo ih izgraditi. Tražićemo da nam se obezbijede placevi i oslobađanje od nekih dažbina.

Dragan Novčić

REGION 06. mart - SEMINAR POSVEĆEN MEĐUNARODNIM STANDARDIMA I DOMAĆEM ZAKONODAVSTVU I PRAKSI U OBLASTI ZAŠTITE LICA SA MENTALNIM SMETNJAMA KRAGUJEVAC - Ministarka zdravlja prof. dr Slavica Đukić Dejanović govorila je na seminaru posvećenom međunarodnim standardima i domaćem zakonodavstvu i praksi u oblasti zaštite prava, liječenja, prisilnog smještaja i liječenja u zajednici lica sa mentalnim smetnjama, u četvrtak, 6. marta 2014. godine, na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Na seminaru su govorili i dr Zoran Kovačević, pomoćnik ministra, na temu organizacije i razvoja zdravstvenog sistema u Republici Srbiji, kao i Slavka Lakićević, pomoćnik ministra, na temu Zakona o zaštiti lica sa mentalnim smetnjama, Pravilnika za primenu fizičkog sputavanja i izolacije lica sa mentalnim smetnjama koja se nalaze na liječenju u psihijatrijskim ustanovama i Pravilnika za obrazovanje centara za mentalno zdravlje u zajednici. Seminar se održava u organizaciji Ministartsva zdravlja Republike Srbije i Misije OEBS u Srbiji.

zuju interes za omogućavanje zdravstvene zaštite njihovim radnicima kroz uplate doprinosa, ali da ih u tome sprečavaju dugovi iz prethodnog perioda. Tokom sastanka iskazana je dobra volja i spremnost da ova pitanja budu riješena kroz pojedinačne kontakte između poslodavaca, sindikata i zavoda zdravstvenog osiguranja, što je u konačnici i bio njegov cilj – saopšeno je iz kancelarije Vlade FBiH za odnose s javnošću.

10 mart - OBILJEŽENA NEDJELJA MOZGA U HRVATSKOJ

08. mart - ODRŽAN SASTANAK U VLADI FBIH: KAKO RIJEŠITI PITANJE OVJERE ZDRAVSTVENIH KNJIŽICA SARAJEVO - Ovom skupu prisustvovali su premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, ministri zdravstva i energije, rudarstva i industrije Rusmir Mesihović i Erdal Trhulj, predsjednici Saveza samostalnih sindikata i Sindikata metalaca BiH Ismet Bajramović i Muhamed Hadžić, te direktori i predstavnici kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, s izuzetkom Kantona 10 i HNK. Istaknuto je da ovo veoma osjetljivo socijalno, ali i ekonomsko pitanje, zahtijeva dublju analizu, ali da se rješenja mogu pronaći posebno za ona privredna društva koja imaju raniji dug po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, a trenutno izmiruju svoje obaveze prema zavodima. Navedeni su i primjeri određenih kompanija koje iska-

ZAGREB – Od 10. do 16. marta obilježana je Nedjelja mozga. Kampanja, u svijetu poznata kao Brain Awareness Week u Hrvatskoj se sprovodi već trinaestu godinu zaredom, a cilj joj je popularizacija znanja o funkcijama mozga i neurologiji. Tokom Nedjelje mozga održale su se mnoge tribine, predavanja, radionice i vježbe na temu rada ljudskog mozga i očuvanja njegovog zdravlja, a glavne ovogodišnje teme bile su socijalni mozak, mozak i bol te neurološke mreže i ponašanje. Događanja su organizovali Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatsko društvo za neuroznanost, a akcijama su se pridružili Medicinski fakulteti i univerzitetske klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, mnogobrojna udruženja, škole i druge javne ustanove. 13. mart - EVROPSKI FORUM MEDICINSKIH ASOCIJACIJA 2014. BEOGRAD - Državni sekretar Ministarstva zdravlja, dr Dragan Vukanić, govorio je na svečanom otvaranju "Evropskog foruma medicinskih asocijacija 2014."

Skup se održava u organizaciji Ljekarske komore Srbije, a prisustvovali su najviši predstavnici 31 nacionalne medicinske asocijacije iz 27 zemalja Evrope i Izraela, kao i predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije. Na konferenciji za novinare govorili su dr Tatjana Radosavljević, direktorka Ljekarske komore Srbije i predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije Lea Vatner i Džo Breda. 21. mart - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TUBERKULOZE

što je tako”, kaže Perišićeva. Ove godine organizacija “Coordown” snimila je dirljiv video kao poruku majci koja nosi dijete sa Daunovim sindromom. “Video je fenomenalan. To je moto i našeg udruženja, a i ova izložba je dala naglasak na majke, ali i ostale da ovim osobama pružimo ruku”, rekla je Željka Perišić, majka djevojčice Milice koja nam je ovom prilikom otpjevala i pjesmicu. Autorka ove izložbe Lenka Keleman kaže kako se rad sa djecom sa Daunovim sindromom ne razlikuje od rada sa ostalom djecom. 25. mart - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TUBERKULOZE REPUBLIKA SRPSKA - Institut za javno zdravstvo u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS provodi velik broj aktivnosti u cilju borbe protiv tuberkuloze, a u skladu sa Politikom unaprijeđivanja zdravlja stanovništva u Republici Srpskoj do 2020. godine. Ovim dokumentom definisano je da se bolja kontrola tuberkuloze obezbjeđuje kroz osiguravanja dostupnosti zdravstvenih usluga i intervencija, zasnovanih na dokazima, osjetljivim grupama stanovništva. U skladu sa Politikom, pripremljen je i, odlukom Vlade Republike Srpske, usvojen Program kontrole tuberkuloze u Republici Srpskoj od 2013. do 2017. godine. Program predstavlja dokument kojim se navode aktivnosti i smjernice u cilju smanjenja broja novooboljelih od tuberkuloze u Republici Srpskoj, a pripremljen je u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Prokupački Crveni krst je anketom građana i dijeljenjem promotivnog materijala obilježio 24. mart, Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Naziv akcije koja je sprovedena u centru Prokuplja na Trgu topličkih junaka je “Otkriti - liječiti - izliječiti”, a nju su sproveli volonteri Crvenog krsta. Prolaznici su informisani o tuberkulozi, simptomima, načinima prenošenja i zaštiti od te bolesti. Iz Crvenog krsta kažu da stalno podsjećanje građanstva da je prevencija i obavještenost najvažniji korak u sprečavanju bolesti može doprineti smanjenju broja oboljelih i uticati na svijest ljudi da se na vrijeme jave ljekaru, ali i da promijene svoje navike.

21. mart - U BANJALUCI OBILJEŽEN SVJETSKI DAN OSOBA SA DAUNOVIM SINDROMOM IZLOŽBOM LENKE KELEMAN POD NAZIVOM “PRUŽI MI RUKU” Izložba je realizovana u saradnji sa Edukativnim centrom “Svjetlice” koje radi sa djecom predškolskog i školskog uzrasta. Koordinator ovog centra i roditelj djeteta sa Daunovim sindromom, Željka Perišić istakla je iz iskustva roditelja, da se za tri godine rada ovog centra dosta toga promijenilo, i to nabolje. “Društvo je više otvoreno za djecu sa Daunovim sindromom i sama djeca, kao i roditelji su otvoreniji prema društvu. Nemaju sva djeca sa Daunovim sindromom sreću da budu prihvaćena u društvu. Kod nas se ta slika mijenja i meni je drago

LASERSKA

H I R U RG I JA Piše: dr Goran Batrićević, vaskularni hirurg Klinički centar Crne Gore

Napredak medicine i hirurgije je doveo do toga da danas možemo da liječimo bolest proširenih vena na način koji pacijentu omogućava lako rješenje problema, kao i povratak svakodnevnim aktivnostima u roku od dan – dva Liječenje vena laserom je, prije svega, minimalno invazivna procedura, što znači da nema velikih rezova, šivenja, šavova, podliva i bolova, čega se pacijenti najvise plaše, i nepotrebno odlažu ovakav tretman. Liječenje proširenih vena laserom je najsavremenija metoda koja se u svijetu praktikuje preko 10 godina, u kojima je dokazala izuzetnu efikasnost, bezbjednost i komfor za pacijenta. Takodje, zbog izuzetno male moguncnosti komplikacija, postala je izuzetno popularna u svijetu, regionu i kod nas u Crnoj Gori, gdje je uspješno radimo već nekoliko godina. Nakon pripreme, uz lokalnu anesteziju vlakno lasera se uvodi u oboljelu venu a toplota, koja se oslobađa na vrhu sonde, izaziva promjene u veni, nakon čega dolazi do skupljanja same vene. Cijela intervencija traje manje od sat vremena i potpuno je bezbolna. Postoperativni tok u klasičnom smislu ne postoji. Pacijenti se gotovo odmah vraćaju svojim svakodnevnim aktivnostima. Odmah nakon intervencije preporučuje se kraća šetnju od 10-15 minuta, a u narednim danima nekoliko puta po pola sata šetnje. Nakon intervencije, oblači se elastična čarapa, koja mora da se nosi naredna tri dana i dvije noći neprekidno, a nakon toga mora da se nosi ukupno 4 nedjelje. Nakon intervencije modrice su neizbjezna i normalna

pojava. Pacijenti često kažu i da imaju osjećaj napetosti i bolnosti, što je takođe uobičajeno. Crvenilo i bol u preponi se javljaju zbog toplotnog efekta lasera. Ovi osjećaji traju samo nekoliko dana i uspješno se kontrolišu analgeticima. Nekada se na mjestu reza javlja utrnutost ili golicanje ali rjeđe nego kod klasične operacije vena. Neke ozbiljnije komplikacije, u vidu embolije, infekcija ili tromboze su izuzetno rijetke i opisane su u literaturi, ali ih do sada jos u praksi nismo imali. Uopšteno govoreći, sve ove pojave su prolaznog karaktera i minimalne su u odnosu na klasićnu operaciju, odnosno stripping vene sa vene , a oporavak pacijenta je višestruko brži i laksi. Jednom tretirana vena ne može više biti uzrok problema. Medjutim, sama hronična venska bolest je progresivna i ako se ne liječi može doći do njenog pogoršanja i pojave znakova i simptoma na drugim mjestima. Mi pacijentima savjetujemo da lijećenje nastave i nakon intervencije, kako bi predupijredili dalju progresiju bolesti. Venotonici su nam nezaobilazni saveznici u borbi protiv hronične venske bolesti, a kako je po najnovijim smjernicama Svjetske Unije Flebologa (UIP) potvrdjeno, Detralex je važan predstavnik ove grupe. Rašireno misljenje je da se vene operišu samo zimi, ali zahvaljujući laserskoj hirurgiji i minimalnoj invazivnosti, vene mogu da se operišu i u sred ljeta, kao i u bilo koje drugo doba godine.

Ordinacija za opštu hirurgiju, rentgen i ultrazvučnu dijagnostiku Tel: +382 20 219 880, Mob: +382 69 381 297, Ul. Dalmatinska 36a, Podgorica

Centar za štitastu žlijezdu

Centar za lasersko liječenje vena

~ Sve na jednom mjestu ~ Ispitivanje funkcije ~ Ultrazvučni pregledi ~ Biopsija, liječenje, konsultacije ~ Preoperativna priprema ~ Postoperativni tretman ~ Kontakti sa centrom Čigota na Zlatiboru

~ U svijetu trenutno najmodernija metoda ~ Potpuno bezbolno bez ožiljaka ~ Ambulantno, vraćanje svakodnevnim aktivnostima odmah poslije zahvata ~ dobar kozmetski efekat

Pronađite pravi put do zdravlja, jer zdravlje je najveće blago. Naš tim stručnjaka će Vam u tome pomoći. „Medical centar"je specijalizovana poliklinika u oblastima opšte hirurgije i usko specijalističkih grana: ~ vaskularna hirurgija, ~ endokrina hirurgija, ~ ortopedija, ~ kardiologija, ~ endokrinologija, ~ neurologija, ~ pulmologija, ~ plastična hirurgija, ~ sportska medicina, ~ laboratorijska dijagnostika, ~ Rtg kabinet, ~ ultrazvučna dijagnostika, ~ anti age medicina.

Rad poliklinike se bazira na savremenoj opremi, prostoru i kadru. U okviru poliklinike pomoć možete potražiti u tri specijalizovana centra: ~ Centar za lasersko liječenje vena, ~ Centar za Štitastu zlijezdu, ~ Regionalni Centar za rane. Iskustvo specijalista od preko 20 godina, će Vam, u svakom trenutku, obezbijediti liječenja po savremenim Evropskim standardima.

Mi smo garancija vašeg zdravlja!

Predavanje urologa u hotelu „Podgorica“ pod pokroviteljstvom farmaceutske kompanije „Berlin Chemie“

BENIGNA HIPERPLAZIJA

P R O S TAT E „Benigna hiperplazija prostate“, naziv je predavanja kojeg su 7. marta u hotelu „Podgorica“ u Podgorici, pod pokroviteljstvom farmaceutske kompanije „Berlin Chemie“, održali doc. dr Petar Kavarić i prof. dr Dragoljub Perović. - Benigna hiperplazija prostate je aktuelna tema na svim svjetskim i evropskim urološkim skupovima iako posljednjih godina nemamo nekih spektakularnih otkrića, niti ponuđenih stvari koje bi mogle da zamijene, odnosno da hirurgiju prostate svedu na još manju mjeru. Prostata je žlijezda koja je zaista nepredvidljiva, nikada ne znate kako će da reaguje – pojasnio je na početku predavanja doc. dr Petar Kavarić. Poslije 50. godine, dodao je on, svi muškarci imaju uvećanu prostatu i razvijenu benignu hiperplaziju, ali, kako je naveo, ne moraju svi da imaju simptomatsku prostatu. - Kod populacije starije od 80 godina, praktično 100 odsto muškaraca ima razvijenu benignu hiperplaziju prostate u makroskopskom obliku, a njih čak polovina ima izraženu simptomatologiju koja je vezana za uvećanu prostatu – kazao je dr Kavarić. Pojašnjavajući proces kojim dolazi do rasta prostate, dr Kavarić se osvrnuo i na svakodnevni rad u kliničkoj praksi. - Ponekad smo jako iznenađeni jer ne možemo da nađemo korelaciju između veličine same prostate i simptoma koji se kod pacijenta ispoljavaju. Ponekad, kada pregledamo pacijenta i konstatujemo da je riječ o jako velikoj prostati a nekad je veličine jabuke, pacijent nema nikakvu simptomatologiju, dok sa druge strane, onaj pacijent kod kojeg konstatujemo da ima jako malu prostatu, u stvari, ima velike probleme – naveo je dr Kavarić. Benigna hiperplazija prostate je, naveo je dr Kavarić, jedno je od najčešćih oboljenja, a operacija na prostati predstavlja drugu po učestalosti među starijom populacijom. Predstavljajući put do postavljanja dijagnoze, on je ukazao i na neophodne kontrole mladih muškaraca ukoliko je u porodici bilo bolesti prostate. Prof. dr Dragoljub Perović na predavanju je predstavio Prostamol uno, biljni lijek za liječenje bolesti prostate koji, kako

je naglasio, zaslužuje pažnju urologa u čitavom svijetu, pa tako i u Crnoj Gori. Riječ je o lijeku, objasnio je on, koji nakon duže upotrebe utiče na volumen prostate. - Muškarci vole ovaj lijek jer ne smanjuje libido i ne utiče na seksualnu funkciju. Do takvog zaključka se došlo nakon velikog broja studija u sklopu kojih je obavljeno ispitivanje desetina hiljada muškaraca. Studijama je potvrđena njegova efikasnost u liječenju – rekao je dr Perović. Taj biljni preparat, naglasio je on, „nema apsolutno nikakvih negativnih efekata i potpuno je podnošljiv“. Osim toga, može da se kombinuje sa ostalim ljekovima. - Interesovanje za sve biljne preparate raste. Međutim, tu moramo praviti granicu i selekciju. Fitopreparati su registrovani ljekovi čije dejstvo je iskontrolisano na svim mogućim studijama, a upravo takav je ovaj preparat koji djeluje na simptomatologiju i protok urina, a samim tim i na kvalitet života, a ne utiče na skrining prostate, tako da nas neće zavarati i dati nam lažnu sliku – naveo je dr Perović. R. G.

Dijetoterapija inﬂamatornih bolesti debelog crijeva Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, uži specijalista dijetoterapije

Ulcerozni kolitis, Kronova bolest i nedeterminisani kolitis su hronične inflamatorne bolesti digestivnog trakta. Uzrok nastanka ovih poremećaja zdravlja nije u potpunosti poznat, iako se u osnovi nalaze genetski faktori kao i faktori sredine koji dovode do složenih imunoloških reakcija u sluznici digestivnog trakta. Iskustvo kliničara i samih bolesnika, kao i saznanja na području nutricionizma, sve više ističu značaj pravilne ishrane u liječenju ovih oboljenja. Definisanje adekvatne ishrane, odnosno dijetoterapije kod inflamatornih bolesti crijeva, nije lak zadatak ni za oboljele ni za ljekare. Karakteristični simptomi probavnih tegoba: proliv, bol u trbuhu, mučnina, neželjeni gubitak tjelesne mase, neprestano podsjećaju oboljele na vezu ishrane, nastanka tegoba i bolesti. Zbog toga mnogi oboljeli očekuju jasna, detaljna i pouzdana uputstva za adekvatnu ishranu. Nažalost, ne postoje opšte smjernice u pogledu ishrane i dijete koje bi se mogle primijeniti na sve oboljele. Preporuke za ishranu razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti. Takođe, ne reaguju sve osobe jednako na dijetoterapiju. Budući da ne postoji jedinstvena dijeta za sve oboljele od upalnih bolesti crijeva, ne treba polagati nade u efikasnost pojedinih popularnih dijeta. Svaki bolesnik zahtijeva individualan pristup i mora se aktivno uključiti u kreiranje i praćenje uspješnosti propisane dijete, a često i dodataka ishrani. Uticaj ishrane na pojavu upalnih bolesti crijeva Iako su godinama brojni nutritivni elementi i dijetni činioci proglašavani mogućim etiološkim faktorima za nastanak i razvoj Kronove bolesti, o tome danas nema jasnih stavova. Isto tako, nema konačnih jasno klinički potvrđenih činjenica o značaju

modifikovanih dijeta, naročito u akutnoj fazi Kronove bolesti. Kod bolesnika koji imaju opstruktivne tegobe i sumnju na suženje lumena crijeva preporučljivo je izostaviti iz ishrane vlakna i cijelo zrno žitarice, a insistirati, barem privremeno, na tečnoj i kašastoj dijeti ili smješama za parenteralnu iahranu. Tragnon i saradnici su upozorili na činjenicu da oboljeli od inflamatornih bolesti crijeva imaju značajno veći unos rafinisanih ugljenih hidrata od kontrolne grupe. Istraživanje je sprovedeno na 104 bolesnika, a ispitivane su njihove navike u ishrni prije pojave bolesti. Postoji veliki broj radova koji ističu vezu konzumiranja rafinisanih šećera i nastanka inflamatornih bolesti crijeva. Pokušaj definisanja nutritivnih faktora koji predstavljaju rizik za nastanak inflamatornih bolesti crijeva doveo je do saznanja da su dojena djeca u manjoj mjeri izložena riziku za razvoj Kronove bolesti u odnosu na djecu koja su dojena kratko ili nisu dojena. Veliki broj oboljelih od inflamatornih bolesti crijeva posjeduje cirkulišuća antitijela na proteine mlijeka, međutim, vjeruje se da je ova pojava sekundarni fenomen. Brojne studije, posebno iz Japana, ukazuju na korelaciju rasta incidence Kronove bolesti s povećanim unosom proteina životinjskog porijekla i ukupnih životinjskih masti, posebno omega-6 msnih kisjelina. Širenjem „zapadnjačke ishrane“ u tradicionalnu ishranu Japanaca došlo je do značajnog narušavanja odnosa između omega-3 i omega-6 masnih kisjelina. Studija upozorava na protivupalni efekat omega-3 masnih kisjelina modulacijom sinteze brojnih medijatora, a u prvom redu proinflamatornih citokina. Iako su promjene navika u ishrani i porast incidence upalnih bolesti crijeva bili paralelni fenomeni tokom prošlog vijeka, ni jedan specifični nutritivni faktor nije izdvojen kao jasan etiološki faktor. Isto tako, do danas nije poznat način ishrane koji bi prevenirao nastanak i razvoj upalnih bolesti crijeva.

Karakteristike ishrane oboljelih od inﬂamatornih bolesti crijeva Ishrana ima važnu ulogu u životu i liječenju bolesnika od inflamatornih bolesti crijeva. Spektar dijetoterapeutskih intervencija kreće se od modifikovanih dijeta koje isključuju pojedine hranljive materije, preko terapije smješama za enteralnu i parenteralnu ishranu. Posebno je važno adekvatno snabdevanje mikronutrijentima (vitaminima i elementima u tragovima) čiji su nedostaci česti kod oboljelih od inflamatornih bolesti crijeva. Kod Kronove bolesti, pothranjenost je česta pojava, a posljedica je brojnih faktora kao što su gubitak apetita, izbjegavanje hrane zbog provociranja tegoba, malapsorpcije i maldigestije, interakcije sa ljekovima, kao i postoperativnih komplikacija. Bolesnici sa ulceroznim kolitisom takođe su skloni razvoju pothranjenosti i različitim nutritivnim deficitima, ali umanjem obimu i težini nego bolesnici s Kronovom bolešću. Dijetoterapija kao primarna terapija upalnih bolesti crijeva treba da ispuni tri uslova: a) kontrolisanje upalnog procesa b) liječenje malnutricije i posljedica malnutricije c) smanjenje potrebe za primenu kortikosteroida i drugih potencijalno štetnih ljekova. Bolesnicima je neophodno preporučiti dovoljan unos proteina i adekvatan energetski unos kako bi održavali poželjnu tjelesnu masu. Ova preporuka je naročito važna kod djece i adolescenata zbog pravilnog rasta i razvoja. Energetski unos 35-40 kcal/kg na dan i 1 -1,5 g/kg tjelesne mase proteina na dan zadovoljiće potrebe za energijom i proteinima kod većine odraslih bolesnika sa aktivnom inflmatornom bolešću crijeva. Kod velikog broja pacijenata tokom akutne faze Kronove bolesti razvije se intolerancija na laktozu. Za razgradnju laktoze potreban je enzim laktaza koji luče ćelije sluznice crijeva. Obzirom da upalno izmijenjena sluznica luči manje laktaze, molekuli laktoze se ne razgrađuju adekvatno i zadržavaju se u crijevu te tako privlače veće količine vode. Takođe, bakterije u crijevima troše laktozu i proizvode kisjeline što rezultira pojačanom peristaltikom. Sve opisano nerijetko rezultira učestalim prolivima. Zato se tokom

akutne faze bolesti preporučuje izbjegavanje mlijeka i mliječnnih proizvoda koji sadrže laktozu. Tada se oni zamijene sojinim mlijekom i tofu sirom. Fermentisani mliječni proizvodi obično ne sadrže laktozu, pa se mogu konzumirati, čak su i poželjni, naročito ako sadrže probiotičke bakterije. Terapija kortikosteroidima može ometati metabolizam kalcijuma, što pruzrokuje smanjenu apsorpciju i rizik od pojave osteopenije i osteoporoze, posebno kod bolesnika sa Kronom. Suplementacija kalcijumom i vitaminom D postala je standard u liječenju zapaljenskih bolesti crijeva. Nedostaci vitamina i elemenata u tragovima često se javljaju kod oboljelih od ovih bolesti, ali se simptomi rijetko razvijaju, osim u slučaju nedostatka gvožđa, folne kisjeline, vitamina B12 i cinka. Nekoliko istraživanja je upozorilo da je rizik od razvoja hipovitaminoza u oboljelih od inflamatornih bolesti crijeva za niz vitamina uključujući biotin, vitamine A, C i E, folnu kisjelinu, beta-karoten i vitamin B1 značajan. Deficit folne kisjeline primijećen je u prosječno 54% odraslih oboljelih od Kronove bolesti i 36% oboljelih od ulceroznog kolitisa. Nedostatak folne kisjeline i vitamina B12 može doprinijeti pojavi megaloblastne anemije u oboljelih od inflmatornih bolesti crijeva. Retrospektivne studije pokazale su da suplementacija folnom kiselinom može da ima zaštitni

efekat na prekancerozne promjene i karcinom kolona u bolesnika sa ulceroznim kolitisom. Eliminacione dijete su one u kojima se iz ishrane uklanja odreÄ&#x2018;ena vrsta hrane za koju iskustveno vjerujemo da moĹže pogorĹĄati simptome bolesti, bilo izazivanjem alergijskih reakcija, pogorĹĄanjem upale ili mehaniÄ?kim nadraĹžajem crijeva. Rezultati kliniÄ?kih studija u kojima su koriĹĄÄ&#x2021;ene ovakve dijete pokazali su znaÄ?ajno smanjenje tegoba u oboljelih od upalnih bolesti crijeva, a bez dugoroÄ?nih neĹželjenih efekata. Dijeta se sprovodi tako ĹĄto se tokom dvije nedjelje iz ishrane izbaci sva hrana za koju se sumnja da bi mogla proizvesti alergijske reakcije ili provocirati simptome. Nakon dvije nedjelje, svaki treÄ&#x2021;i dan, ponovo se uvode pojedine vrste hrane, pri Ä?emu se biljeĹže simptomi koji bi mogli upozoriti na alergijske reakcije ili iritacije, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i gastrointestinalne probleme, glavobolje i crvenilo. Hrana koja se najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e eliminiĹĄe:

t [BTJĘ&#x2030;FOF NBTUJ

t NMJKFĘ&#x160;OJ QSPJ[WPEJ OFLF PTPCF OF NPHV TWBSJUJ MBLUP[V Ipak, neki oboljeli koji ne podnose laktozu mogu jesti jogurt sa aktivnim bakterijskim kulturama, ĹĄto moĹže pomoÄ&#x2021;i kod upalnih bolesti crijeva; t ISBOB LPKB NPĂ¤F J[B[WBUJ JMJ QPKBĘ&#x160;BUJ VQBMF BMLPIPM prosti ĹĄeÄ&#x2021;eri i kofein); t QSPJ[WPEJ LPKJ TBESĂ¤F HMVUFO QSPJ[WPEJ PE QĂ?FOJDF ovsa, jeÄ?ma); t ISBOB LPKB NPĂ¤F J[B[WBUJ BMFSHJKTLF SFBLDJKF KBKB oraĹĄasti plodovi, paradajz);

t ISBOB LPKB NPĂ¤F JSJUJSBUJ TJTUFN PSHBOB [B WBSFOKF

Hrana bogata oksalatima moĹže poveÄ&#x2021;ati rizik od stvaranja bubreĹžnih kamenaca, ĹĄto je Ä?esta komplikacija naroÄ?itou Kronovoj bolesti. Zato treba biti umjeren u konzumiranju Ä?okolade, kakaa, crnog Ä?aja, bibera, spanaÄ&#x2021;a, cvekle, perĹĄuna. Tokom sprovoÄ&#x2018;enja eliminacione dijete korisno je voditi dnevnik ishrane u koji treba svakodnevno upisivati vrstu i koliÄ?inu konzumirane hrane, vrijeme konzumacije hrane i eventualne simptome koji se javljaju nakon obroka. Eliminaciona dijeta ima isnaĹžan placebni efekat, ĹĄto nije bez znaÄ?aja u cjelokupnom pristupu lijeÄ?enju bolesnika sa zapaljenskim bolestima crijeva. Kafa i jaki Ä?ajevi stimuliĹĄu peristaltiku te mogu pogorĹĄati dijareju. Konzumacija alkohola prouzrokuje sniĹženje nivoa folne kisjeline i zato se oboljelima od inflmatornih bolesti crijeva preporuÄ?uje uzdrĹžavanje od alkohola. Probiotici i prebiotici Normalna crijevna mikroflora sintetiĹĄe kratkolanÄ?ane masne kisjeline, od kojih je od posebnog znaÄ?aja butanska kisjelina, koja sluĹži kao izvor energije i odrĹžavanja integriteta Ä&#x2021;elijma sluznice debelog crijeva. Preliminarne studije pokazale su vrlo dobre rezultate u lijeÄ?enju oboljelih od ulceroznog kolitisa kada je butirat primjenjivan putem klizme. Butirat koji se uzima oralno ne pokazuje tako dobre rezultate jer ne dospijeva u crijevo u dovoljnim koliÄ?inama. Drugi naÄ?in produkcije butirata u crijevima je uzimanje

probiotika i prebiotika. Probiotik je jedna ili viĹĄe kultura Ĺživih Ä&#x2021;elija mikroorganizama koje, primijenjene kod ljudi ili Ĺživotinja, djeluju korisno na domaÄ&#x2021;ina, poboljĹĄavajuÄ&#x2021;i svojstva autohtone mikroflore probavnog sistema domaÄ&#x2021;ina. Probiotici se danas Ä?esto dodaju prehrambenim proizvodima, posebno fermentisanim mlijeÄ?nim proizvodima, mlijeku i siru. Bakterijske kulture koje se najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e koriste u takvim proizvodima jesu iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Prebiotici su nesvarljivi djelovi hrane koji selektivno stimuliĹĄu rast i aktivnost Lactobacillus i BifidobacUFSJVN V EFCFMPN DSJKFWV %BLMF QSFCJPUJDJ TMVĂ¤F LBP ISBOB JMJ supstrat) probioticima. Na taj naÄ?in djeluju povoljno na intestinalno zdravlje. Prebiotici stiĹžu u debelo crijevo nepromijenjeni i tu podlijeĹžu potpunoj fermentaciji koju sprovode endogene korisne bakterije, a produkti anaerobne fermentacije su bakterijska biomasa, gasovi CO2,CH4, H2, kratkolanÄ?ane masne kisjeline TJSĘ&#x2030;FUOB QSPQJPOTLB J CVUBOTLB UF NMJKFĘ&#x160;OB LJTKFMJOB 5BLP dolazi do sniĹženja PH u debelom crijevu, ĹĄto pravi nepovoljnim VTMPWF [B SBTU QPUFODJKBMOP QBUPHFOJI PSHBOJ[BNB $M EJÄ&#x2022;DJMF Cl. perfringens). Omega-3 masne kiseline Kako kod Kronove bolesti dolazi do upalnih promjena crijeva uz znatnu stimulaciju proinflamatornih medijatora, protivupalni efekat omega-3 nezasiÄ&#x2021;enih masnih kisjelina porijeklom iz riba sjevernih mora moĹže koristiti oboljelima. TrogodiĹĄnja studija pokazala je da oboljeli od Kronove bolesti koji imaju ishranu bogatu omega 3 masnim kisjelinama imaju znatno manji stepen relapse bolesti od bolesnika koji ne konzumiraju ribu sjevernih mora, odnosno omega-3 masne kisjeline. Losos, tuna, haringai sardine bogati su izvori EPA i DHA. Nekoliko studija pokazalo je da riblje ulje, odnosno omega-3 masne kiseline, djeluju antiinflamatorno i smanjuju potrebu za antiinflamatornim ljekovima, kao i da pomaĹžu u postizanju adekvatne tjelesne mase kod oboljelih od ulceroznog kolitisa. Dijetoterapija i kliniÄ?ka ishrana imaju vaĹžno mjesto u lijeÄ?enju bolesnika sa inflamatornim bolestima crijeva. Zabluda je vjerovati u postojanje jednog, idealnog ili najboljeg dijetnog pristupa lieÄ?enju bolesnika sa Kroovom boleĹĄÄ&#x2021;u ili ulceroznim kolitisom. Osnova dijete je liÄ?no iskustvo bolesnika te uklanjanje nepoĹželjih nutrijenata iz ishrane. U zavisnosti od stadijuma bolesti dijete se mogu menjati. Prihvatanje standardizovanih dijetalnih modela nije preporuÄ?ljivo jer moĹže dovesti do znaÄ?ajnih nutritivnih deficita. Dijetoterapija kod bolesnika sa inflamatornim bolestima crijeva ima vaĹžnu ulogu u nadoknadi poveÄ&#x2021;ane energetske potroĹĄnje, spreÄ?avanju prekomerne razgradnje tkiva i spreÄ?avanju i nadoknadi gubitka bjelanÄ?evina usljed naruĹĄene strukture crieva i gubitka crijevnih funkcija. Pravilna ishrana je naroÄ?ito vaĹžna kod bolesnika sa teĹĄkim oblikom bolesti, kod kojih se zbog predstojeÄ&#x2021;eg operativnog lijeÄ?enja oÄ?ekuje viĹĄe od sedam dana gladovanja, kao i kod djece, kako bi se uprkos bolesti odrĹžao neometan rast i razvoj. Pristup pacijentu sa navedenim bolestima je individualan, buduÄ&#x2021;i da nekim bolesnicima pojedine namirnice odgovaraju, dok ih drugi ne podnose. Oboljela osoba se mora aktivno ukljuÄ?iti u odabir vrste hrane tako da prati koje joj namirnice odgovaraju, a koje ne. Hranu bi trebalo birati prema sopstvenim iskustvima tj. namirnice koje prouzrokuju pogorĹĄanje bolesti treba eliminisati iz ishrane.

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDĂŚXĂ¨L X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RĂŞXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD ^WLWHĂ¨L SULWRP i jetru. 3RPDĂŚH NRG intoksikacije jetre i KURQLĂŞQLK SRUHPHĂ¨DMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXĂŚL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHĂŞDYDMXĂ¨L UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHĂ¨DYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDĂŚQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHĂ¨DQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRĂŚH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHĂ¨DYD WRQXV perifernih kapilara L SUXĂŚD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHĂŞHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

ISTINE I ZABLUDE: Kako dolazi do prehlade

i čime se liječi? Prehlada je zarazna bolest gornjeg respiratornog sistema koja se lako širi i koja uglavnom pogađa nos. Simptomi su kašalj, bol u grlu, curenje iz nosa (rinoreja) i groznica i obično nestaju u roku od sedam do deset dana. Da li ste znali da se prehlada javlja češće nego sve ostale bolesti zajedno? Iako postoje raširena vjerovanja o prehladi, da li su baš sva tačna? RAZBOLJEĆETE SE AKO SJEDITE PORED ODŠKRINUTOG PROZORA ZABLUDA: Ako se nalazite u sobi u kojoj je prozor samo malo odškrinut ili otvoren, možete eventualno da ohladite mišiće, ali nikako nećete dobiti kijavicu. Prehlada nije posljedica hladnoće i promaje. Nju izazivaju virusi koji neće „uletjeti“ sa ulice u sobu. Hladan nos može da pospješi prehladu, pa čak i grip, pa je zato bolje da ga pokrijete šalom ako je napolju mraz. Uprkos tome, hladnoća nije uzrok bolesti, već faktor koji joj doprinosi. GLAVNI IZVOR ZARAZE JE SAM BOLESNIK ISTINA: Ali, to ne znači da se možemo zaštititi od infekcije ako jednostavno prekinemo svaki kontakt s ljudima koji kašlju i kijaju. Zašto? Mikrobi se najbrže razmnožavaju u našoj sluzokoži, jer im je to idealna sredina. Kad čovjek kija ili kašlje, on izbacuje mikrobe oko sebe i oni padaju na sve predmete oko bolesnika. Mikrobi se izbacuju u spoljnu sredinu unutar minijaturnih kapljica, koje im služe kao sklonište i hrana. U takvom vidu se zadržavaju na kvakama i drugim predmetima, a onda dospjevaju na ruke drugih ljudi koji dodirom usana ili nosa prenose mikrobe u svoju sluzokožu, gdje nastavljaju da se razmnožavaju.

PROMJENA BOJE MOKRAĆE JE ZNAK POGORŠANJA BOLESTI ZABLUDA: Promjena boje mokraće u većini slučajeva ne ukazuje na pogoršanje bolesti, već naprotiv na to da sve teče uobičajeno. Nekoliko dana pošto se zarazio, organizam počinje da izbacuje enzime koji su mu poslužili za odupiranje infekciji. Većina tih enzima sadrži gvožđe, pa je zato mokraća žućkasta ili čak zelenkasta. STRES DOPRINOSI RAZVOJU BOLESTI ISTINA: Snažan stres nije ništa manje opasan po organizam od infektivne bolesti, što znači da su vam šanse da se razbolite veće ako se stalno nervirate. Američki naučnici smatraju da se uzrok krije u hormonima kortikosteroidima, koji se luče u stresnim situacijama i snižavaju otpornost organizma prema svim bolestima. S GODINAMA LJUDI SVE RJEĐE PATE OD PREHLADE ISTINA: Djeca školskog uzrasta se ponekad prehlade i po 10 puta godišnje, odrasli do 35 godina upola rjeđe, a nakon 35. još rjeđe. Sa svakom novom bolešću naš organizam uči da proizvodi sve više antitijela i sve efikasnije se bori s mikroorganizmima. PILEĆA SUPA UBLAŽAVA PREHLADU ISTINA: Nekoliko istraživanja je pokazalo da pileća supa zaista ublažava infektivne procese u tijelu koji se događaju tokom prehlade. Podjednak uspjeh u takvim aktivnostima zabilježen je i kod domaćih i kod kupovnih supa. VITAMIN C NEĆE ZAUSTAVITI PREHLADU ISTINA: Iako mnogi tvrde da je vitamin C dobra prevencija, činjenica je da neće zaustaviti prehladu. Vitamin C može donekle da skrati trajanje prehlade, ali neće ublažiti simptome, niti ih spriječiti.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Alergija na polen i njeno liječenje

POLENSKA KIJAVICA

KOD DJECE Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Dom zdravlja Nikšić

Polenska kijavica nastaje zbog alergijske reakcije u nosu djeteta. Kod neke djece imuni sistem ne funkcioniše kako treba kada se bori protiv bezopasnih supstanci, u ovom slučaju polena, što ima za posljedicu reakciju koja se odigrava na samoj sluznici nosa

Proljeće je najpogodnije doba za nastanak polenske alergije jer većina trava tada cvjeta u i tako dolazi do pravog polenskog udara na djecu (ali i odrasle) koja su alergična na polen. Polenska kijavica nastaje zbog alergijske reakcije u nosu djeteta. Kod neke djece imuni sistem ne funkcioniše kako treba kada se bori protiv bezopasnih supstanci, u ovom slučaju polena, što ima za posljedicu reakciju koja se odigrava na samoj sluznici nosa. Polen djeluje kao alergen, a antitijela koje stvara predisponirani dječiji imuni sistem da bi se odbranio, uzrokuje otok suznice nosa koja počinje da luči providan , ljepljiv sekret. Djeca koja su alergična na polen lako se prepoznaju, često kijaju, nosić im curi dolazi do curenja nosa (rinoreje), imaju nazalni svrab, pa često trljaju nos koji može biti i zapušen, a vrlo često imaju i/ili

curenje niz zadnji zid ždrijela odnosno niz grlo .Roditelji treba da znaju da ovakva djeca nemaju povišenu temperaturu osim ukoliko nijesu uz to zaradila neki od virusa. Srećom, daleko rjeđe se dešava da djeca koja imaju polensku kijavicu počinju da kašlju u napadima, da glasno i hrapavo dišu i tada postoji realna mogućnost da boluju od alergijske astme koja je mnogo opasnija od polenske kijavice. Na osnovu kliničke slike postoje blage, umjerene i teške polenske kijavice. Mogu se javiti i prije druge godine života, a najveću učestalost imaju u školskom uzrastu. RODITELJI OBRATITE PAŽNjU na simptome učestalog kijanja, curenja, crvenila i zapušenog nosa, osjećaja peckanja, svraba i suzenja očiju. Slični simptomi se javljaju i kod prehlade, bronhitisa, a ako traju duže od sedam dana i javljaju se u isto doba

godine, vjerovatno se radi o alergijskoj reakciji. Zato se javite što prije pedijatru jer polenska kijavica je vrlo podmukla bolest, koja može ponekad da dovede do ozbiljnih komplikacija , kao što je upala sinusa, stvaranje nosnih polipa, glavobolja… Komplikacije je moguce izbjeći samo ako je sprovedena adekvatna terapija. Svi navedeni simptomi utiču na kvalitet djetetovog života, naročito kod teže kliničke slike. Ta djeca lošije spavaju, imaju glavobolje, slabije su raspoložena, popuštaju u školi i žale se na svakodnevni umor.

Dijagnoza i liječenje Svaki dobro edukovan pedijatar može postaviti dijagnozu alergijske kijavice izazvane polenom. Koji je polen u pitanju može se utvrditi nakon alergološkog ispitivanja. U liječenju alergijske kijavice koriste se preventivne mjere i terapija. Preventivne mjere podrazumjevaju izbjegavanje alergena ako je to moguće, poboljšanje uslova životne sredine, nekada i promjena životne sredine. Potrebno je izbjegavati nagle promjene temperature, velike fizičke napore, duvanski dim itd. Posebnu pažnju treba da obratimo na higijenu nosa, a nekad su potrebna svakodnevna ispiranja fiziološkim rastvorom. Terapijski postupci su primjena ljekova i imunoterapija. Od ljekova se koriste antihistaminici, po preporuci pedijatra, a u slučaju da oni ne pomognu sljedeći korak su kortikosteroidni preparati za lokalnu upotrebu u vidu sprejeva koji se nazalno koriste. Kombinacija antihistaminicina

i lokalnih kortikosteroida spašava dijete od neprijatnih tegoba. Specifična imunoterapija (SIT), ili alergijska vakcinacija (ranije hiposenzibilizacija) je etiološki način djelovanja. Ona se primjenjuje kada je prisutna tzv. monosenzibilizacija . To znači da postoji preosjetljivost samo na jednu grupu polena ili na jedan permanentni alergen. Veoma dobri rezultati imunoterapije postižu se nakon njenog sprovođenja i kod većine bolesnika alergijske tegobe se smanjuju i postaju rijetke, a kod nekih gotovo nestaju. Radi se o unošenju alergena (potkožnim injekcijama) na koji je osoba preosjetljiva na drugi način, kada nastaje alergijska reakcija prilikom udisanja. Organizam tada stvara blokirajuća antitijela, a uključuju se i drugi zaštitni mehanizmi, te je pri ponovljenom susretu s tim alergenom alergijska reakcija manja. Bolesnik razvija toleranciju na alergen koji mu stvara tegobe. Ranije se koristio subkutani način aplikacije alergena tokom postupka imunoterapije. Danas je poznato da primjena alergena ispod jezika, u usnu šupljinu (sublingvalna hiposenzibilizacija) daje jednako dobre rezultate, s velikom prednošću što sublingvalnom primjenom nema potencijalno opasnih, sistemskih alergijskih reakcija. Takođe, u svijetu se intenzivno radi na razvoju ostalih načina aplikacije alergena, te je napravljena oralna imunoterapija (u obliku tableta), koja će uskoro početi učestalo da se primjenjuje. Za sada, postoje samo tablete za specifičnu imunoterapiju na polen trava. Kod djece koja su alergološki obrađena ne treba čekati cvjetanje polena i pojavu tegoba već u dogovoru sa pedijatrom započeti terapiju antihistaminicima što bi trebalo da spriječi razvijanje bolest.

Edukativni skup za pedijatre

Dijagnostika i liječenje reumatskog artritisa U Institutu za bolesti djece u Podgorici, 21. Marta 2014. godine održan je edukativni skup o reumatskim oboljenjima kod djece. Organizatori ovog skupa bili su Udruženje pedijatara Crne Gore i farmaceutska kompanije Hoffmann-La Roche Ltd, DSD Podgorica. Skup je otvorila dr Danojla Dakić, direktorka Instituta za bolesti djece KCCG i predsjednica Udruženja pedijatara Crne Gore. U ime kompanije Hoffmann-La Roche prisutnima se obratio dr Ivan Burić. Na ovom stručnom skupu, čiji je glavni cilj podizanje svijesti o reumatskim oboljenjima kod djece i ohrabrenje pedijatara da kao subspecijalizaciju odaberu reumatologiju jer u Crnoj Gori nema pedijatara reumatologa, govorili su dr Gordana Sušić i dr Branko Lutovac. Dr Gordana Sušić, pedijatar reumatolog na Institutu za reumatologiju u Beogradu, održala je predavanja na temu „Diferencijalna dijagnoza artritisa u dječijem uzrastu” i „Mjesto blokade IL-6 u reumatskim bolestima djece.” U svom prvom izlaganju Dr Gordana Sušić je stavila akcenat na dijagnostiku juvenilnog idiopatskog artritisa (JIA) koji predstavlja najčešće zapaljensko reumatsko oboljenje dječijeg uzrasta. Pod artririsom se podrazumijeva otok zglobova i najmanje dva od sljedećih simptoma: bol na palpaciju i/ili pri pokretu pri čemu je isključen mehanički uzrok, lokalna toplota i ograničen obim pokreta. Ukoliko se artritis javi kod djeteta prije njegove 16. godine i traje najmanje 6 nedjelja tada možemo prihvatiti da se radi o JIA. Artritis se srijeće u mnogim zapaljenskim reumatskim bolestima i velikom broju nereumatskih stanja kod djece (hematološka, maligna, infektivna, ortopedska). Spisak

ovih oboljenja i stanja je izuzetno veliki, te u diferencijalnoj dijagnozi dolaze u obzir: infektivne bolesti i septična stanja, maligne bolesti, prije svega leukoze i limfomi, sistemske bolesti vezivnog tkiva (sistemski eritemski lupus, dermatomiozitis, vaskulitisni sindromi najčešće Kavasakijeva bolest i Henoch-Schönlein purpura), serumska bolest, inflamacijske bolesti crijeva (M. Crohn i ulcerozni kolitis), reumatska groznica, hereditarne bolesti sa periodičnim febrilnim stanjem praćene multisistemskim manifestacijama, reaktivni artritisi i još mnogo njih. Ono što je posebno bitno prilikom dijagnostikovanja JIA jeste isključivanje svih ostalih oboljenja gdje se artritis javlja kao dio kliničke slike. U svom drugom izlaganju dr Sušić govorila je o biološkoj terapiji koja je veoma aktuelna u liječenju artritisa. Biološki tretman podrazumjeva upotrebu biloških medikamenata čiji je cilj modifikovanje dejstva pojedinih bioloških produkata koji se

oslobađaju tokom promijenjenog imunološkog odgovora. Ovom posebnom terapijom djeluje se na citokine koji su izazivači zapaljenja zglobova. Biološki ljekovi, u isto vrijeme, pošteđuju ostale komponente ljudskog sistema, koje standardna terapija liječenja artritisa neselektivno pogađa. Naime, razvojem vrlo sofisticiranog procesa proizvodnje bioloških ljekova omogućeno je stvaranje proteina koji su u stanju da blokiraju pojedine činioce imunološkog sistema koji se okrenu protiv organizma. Biološki ljekovi se primjenjuju u vidu infuzija ili potkožnih injekcija, brzo smiruju aktivnu bolest, zaustavljaju radiografsku progresiju-oštećenje zglobova i značajno poboljšavaju kvalitet života. Registrovani biološki ljekovi djeluju putem neutralizacije efekata faktora tumorske nekroze alfa (TNFa), interleukina IL-6 ili CD20 molekula na B-limfocitima. Biološka terapija se primjenjuje kod bolesnika koji nijesu u potpunosti reagovali na hemijske ljekove. Takođe učesnicima skupa je predstavljen Consenzus plan liječenja tzv. CARRA (Childhood Arthritis and Rheumatology Research Alliance). Predavanje dr Branka Lutovca, Institut za bolesti djece KCCG, baziralo se na prikazu slučaja dječaka iz ambulante pedijatra-reumatologa. Opisan je put djeteta od pojave prvih simptoma, anamneze, diferencijalne dijagnoze kao i krajnja dijagnoza oboljenja –sistemski juvenilni artritis. Glavni cilj predavanja je prikazivanje dijagnostike artritisa na konkretnom slučaju kao i preporuke u daljem liječenju. Na kraju predavanja bila je vrlo interesantna diskusija u kojoj su učestvovali reumatolozi i pedijatri sa iskustvom. Došlo se do zaključka da je dijagnoza i terapija juvenilnog artritisa u domenu pedijatara, ali svakako da je multidisciplinaran

pristup u liječenju veoma bitan zbog vrste oboljenja i još uvijek nedovoljnog broja ljekara koji se bave ovom oblašću. Kao najvažniji cilj svih koji su uključeni u tretman djece oboljele od juvenilnog idiopatskog artritisa istaknuto je uspješno i bezbjedno liječenje ovog oboljenja. Sandra Kavarić

Vedra, vesela i nasmijana Zoja Đurović, profesorica solfeđa i hora u Srednjoj muzičkoj školi „Vasa Pavić“ i magistarka dirigovanja

OPTIMIZAM

KAO STIL ŽIVOTA Da umjetnost zaista hrani ljudski duh, možemo potvrditi na primjeru profesorice Zoje Đurović, iz koje isijava šarm, elegancija i samopouzdanje. Umjernički rukovodilac ženske klape „Alata“, umjetnička direktorica Festivala dječje pjesme „Naša radost” i jedan od dirigenata hora KUD „Stanko Dragojević, samo su neke od funkcija na kojima je trenutno angažovana i koje sa puno strasti, truda i pozitivnog stava obavlja. Za dirigovanje se odlučila na prvoj godini studija pedagoško-teorijskog odsjeka na Muzičkoj akademiji u Titogradu zahvaljujući profesorici Darinki Matić-Marović. Svoj dirigentski debi imala je sa nepunih 19 godina, dirigujući Mokranjčevu Devetu rukovet horu KUD „Stanko Dragojević“ na pozornici pod Orlovim kršem na Cetinju. Moja profesorka primijetila je kod mene dar, sklonost i predispoziciju za dirigovanje. Nakon završene prve godine pedagoško-teorijskog odsjeka, polagala sam prijamni ispit za odsjek dirigovanje. Studije oba odsjeka završila sam u roku sa prosjekom 9.50, odnosno 9.75. U svijet muzike zakoračila je, kao i svaka radoznala djevojčica, priređujući kućne festivale za porodicu i prijatelje. Talenat za pjevanje naslijedila sam od oba roditelja. Prvi nastup imala sam kao učenica drugog razreda Osnovne škole „Maksim Gorki“ sa pjesmom „Zeko i potočić''. Tada sam upisala i Nižu muzičku školu „Vasa Pavić'“, i to smatram početkom bavljenja muzikom. Svoj prvi vokalni aganžman (ukoliko ne računamo pjeva-

nje u horu od Osnovne muzičke škole), imala je u kvartetu „Veselice“ sa kojima je snimila film „Djevojački san.“ Proslavljeni kvartet „Veselice“ je godinama prije, a i nakon mog dolaska uspješno njegovao tradiciju crnogorske

Porodica je ishodište svega dobrog i lijepog u meni. Od roditelja sam naslijedila sve dobre osobine, jer su oni bili oličenje dobrote i svega lijepog. Zahvaljujući njihovoj ljubavi i lijepom vaspitanju, sestra, brat i ja postali smo dobri ljudi. Podršku roditelja imali smo u svemu što smo odlučili da uradimo ili postanemo. Naši roditelji počivaju u spokoju, a nas troje nastavljamo i živimo onako kako su nas i vaspitali. Iako se, kako kaže, njeguje samo kada za to ugrabi vremena, u svakom trenutku izgleda besprijekorno. Svakodnevne aktivnosti održavaju je u dobrom zdravlju i vedrom raspoloženju. Zakleti je antialkoholičar i nepušač. izvorne pjesme, kao i tradiciju pjesama muzičkog nasljeđa cijele nam bivše domovine. Moj aganžman u ovom kvartetu pamtiću kao jedan od najljepših perioda mog profesionalnog života, kao jedan važan dio mene, jedno lijepo vrijeme provedeno sa mojim prijateljicama i vrijeme susreta sa mnogim interesantnim i uspješnim ličnostima. Trenutno je angažovana kao umjetnički rukovodilac i članica ženskog sastava „Alata,“ koji nosi ime jednog starog ilirskog naselja na obalama Ribnice, čitav vijek starijeg od Duklje. Ovaj sastav sačinjavaju divne djevojke i mlade žene, koje su skoro sve, njene bivše ili sadašnje učenice. To je jedan predivan spoj ljepote, mladosti, iskustva, muzičkog znanja i nevjerovatno usklađenih vokalnih potencijala. Sa dragim drugaricama iz sastava provodim veliki dio vremena. Najveći dio naših proba odvija se u mom domu. Za uspjeh jednog ovakvog kolektiva jako je važno da i van posla i proba postoje zajednički trenuci, druženja sa zajedničkim prijateljima, razumijevanje, tolerancija, zajedničke odluke i vedri duh svake od nas. Iako u sadašnjem sastavu postojimo nepunu godinu dana imale smo mnogo nastupa na važnim jubilejima, državnim praznicima i Festivalu klapa u Perastu za koji se i ove godine pripremamo. Našoj publici priredićemo još mnogo koncerata, lijepe muzike, novih pjesama i vedrih nota. Pored svih obaveza koje ima, ne stiže da izdvoji vrijeme samo za slušanje muzike. Osim koncerata klasične muzike u kojima beskrajno uživa, voli da sluša domaći i strani rok, pop, džez kao i stare izvorne i narodne pjesme iz svih krajeva bivše nam republike. Ne mogu sada nabrojati sve soliste i sastave u čijoj muzici uživam, jer bi to zahtijevalo i prostora i vremena za čitanje. Izdvojiću recimo grupue Queen i ABBA, pjevača Stinga, italijanske kanconjere i francuske šansonjere. Koliko god se ovo nekome sviđalo ili ne, moram reći da me malo šta od današnje „muzike“ može dodirnuti. Ono što uz muziku oplemenjuje njenu dušu je porodica i bliski joj prijatelji. Sve oko nje i u njoj je dobro ako je njena pododica zdrava i srećna. Vrijeme koje provodi sa dugogodišnjim prijateljima joj je veoma dragocjeno jer je iz svakodnevnih dešavanja vodi u jedan posve drugačiji život.

Trudim se da što zdravije živim, koliko god mi to obaveze dozvoljavaju. Zagovornik sam zdrave hrane, ali se ponekad ne mogu oduprijeti nekim hedonističkim navikama, ali sve u granicama normale. Vino je zdravo, kažu stari, tako da ponekad uz društvo „ukradem'' čašicu vina. Miris duvana nikako ne podnosim i nikada ga nijesam probala. Uživa u odlascima na masažu, redovnim posjetama frizeru i kozmetičkim tretmanima na koje povremeno odlazi. Iako nema ništa protiv estetske hirurgije, ukoliko postoji opravdani razlog za to, pretjerivanje u napumpavanju usana i drugih djelova tijela smatra nepotrebnim i neestetskim. Svjesna sam da ulazim u srednje godine i samim tim obim pažnje koju sebi posvećujem mora se povećati, i to ne samo zbog posla kojim se bavim, nego i zbog kulture izgleda. Ja volim da se šminkam, volim da sam dotjerana u svakom momentu i to mi zaista nije opterećujuće, već mi je to navika. Vrlo često masiram lice, da bi se prokrvilo i da bi se elastičnost kože što duže sačuvala. Iako sam svjesna da su estetski zahvati danas već postali imperativ, ja ne bih voljela da ne ličim više na sebe. Uz dobu organizaciju vremena sve je moguće. Žene se olako odriču trenutaka koji treba da budu njihovi i koji će ih učiniti boljim i srećnijim suprugama i majkama, zbog čega profesorica Zoja apeluje na sve žene. Mislim da jedan broj žena, mada, to sad srećom ide nabolje, kada postanu supruge, a naročito majke, kao da prestane da se brine o svom izgledu i da neke trenutke koje treba da poklone sebi, veoma olako poklanjaju nekim obavezama koje, možda nesvjesno, same sebi nameću bez ikakve potrebe. Svaka žena zaslužuje malo svog mira, opuštajućih trenutaka i sličih sitnica koje nije teško priuštiti. Njena poruka čitaocima Medical-a, i svim ostalim ljudima je, naravno, u njenom razdraganom duhu. Čuvajte svoje zdravlje, održavajte ga koliko god možete i izbjegavajte negativne osobe koje vam isisavaju energiju. U svemu što nije lijepo pronađite tračak svjetlosti i budite optimistični. Ako u vašem životu trenutno „pada kiša“, ne brinite, poslije nje MORA doći sunce. Sandra Kavarić

TETOVIRANJE I PIRSING VIŠE OD UNOŠENJA BOJE U KOŽU I TIJELO

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva

Tetoviranje je umjetnost oslikavanja tijela bojama koje se iglicama trajno unose u srednji sloj kože (mezoderm). Neke tetovaže su crne , a neke oivičene crnom bojom i obojene drugom bojom. Pri procesu tetoviranja koža može biti ubodena 50 do 3000 puta u minuti, iglom iz tattoo mašine. Proces tetoviranja ima , zapravo, 4 “koraka”: ocrtavanje, sjenčenje, bojenje i čišćenje i zavijanje. Preduboki ubodi rezultiraju bolom i krvarenjem (ubodi u retikularni mezoderm), dok preplitki kreiraju nepravilne, neujednačene linije (ubodi odmah ispod bazalne membrane). Pri tetovaži se može osjetiti bol sličan ubadanju ili bolu kod opekotina od sunca, zavisno od lokalizacije, veličine, tipa i tehnike rada tattoo majstora. Činjenica je da je tetoviranje staro koliko i čovječanstvo; kroz istoriju ono je bilo “znak paganizma, demonizma, šamanizma, misticizma i kanibalizma”. Tetoviranje je “način personalizacije tijela, potreba uravnoteženja duha i tijela”, kažu zagovornici tetoviranja. Kod Indijanaca i Eskima tetovaže su bile oznake spiritualizma, Tibetski narodi ih smatraju “pasošem za sreću i mogućnosti raspoznavanja svoje djece u sljedećem životu”…

Mašina za tetoviranje je otkrivena krajem 19. vijeka i, što je iznenađujeće, nije se mijenjala sto godina. Većina mašima za tetovažu se sastoji od četiri glavna dijela: igle, cijevi koja drži boju, električnog motora i nožne pedale kojom se kontroliše proces, slično kao kod mašine za šivenje. Važno je istaći da je tetoviranje u porastu u modernom svijetu: dvadeset miliona Amerikanaca nosi tetovaže. Posljednje dekade tetoviranje je virtuelno osvojilo kulturološki svijet! To je posljednja modna ludost koja je osvojila ne samo heavy-metal rokere, bajkere, kriminalce i svijet sa granica socioloških margina, već i poznate glumce, sportiste, službenike, domaćice…- “svakoga i svugdje”. Po istraživanjima, tetoviranje je postalo šesti po redu rastući biznis na svijetu. FDA nije odobrila ni regulisala upotrebu boja-pigmenata za tetovažu, ali su neke zemlje zakonski regulisale rad salona za tetovažu. Ipak, u većini zemalja tetoviranje je nezakonito ili nedovoljno zakonski regulisano, svakako bez kontrole i monitoringa, što ostavlja široke mogućnosti za manipulacije i zloupotrebe, prije svega u smislu upotrebe nesterilnog materijala i pribora.

Sterilnost potrošnog materijala za jednokratnu upotrebu je krucijalna za proces tetoviranja - autoklav je neophodan za sterilizaciju dijelova koji nisu jednokratni. Tetoviranje je dakle proces pri kome 70% tetoviranih krvari, i pri kome postoje velike mogućnosti (zbog hiljada uboda iglom i stvaranja sitnih arnica - ulaznih vrata) za nastanak infektivnih bolesti koje se prenose krvlju, ali i proces koji može rezultirati ožiljcima.

RIZICI TETOVIRANJA: Infekcije Nesterilan pribor za tetovažu i nesterilne igle mogu prenijeti infektivne bolesti, kao što je hepatitis B i C, AIDS, tetanus, tuberkuloza, sifilis i sl. Još 1853.g. opisan je slučaj sifilisa dobijen tetovažom, kasnih 50-tih godina prošlog vijeka slučaj dobijanja tetanusa tetoviranjem, a od 1961.-1997.g. u New Yorku je tetoviranje zabranjeno zakonom zbog izuzetno česte udruženosti sa prenošenjem hepatitis B infekcije. “Nevini” komercijalni tattoo je, dokazano je istraživanjima, danas postao razlog broj 1 u dobijanju hepatitis C infekcije u USA (Haley RW, Fischer RP, Commercial tattooing as a potentially source of hepatitis C infection, Medicine, March 2000;80:134151). Istraživanja pokazuju da je rizik prenošenja tetovažom smrtonosnog hepatitisa C dva puta veći od rizika pri dobijanju injekcije nekog lijeka, a na komercijalnim mjestima, gdje se tetovaže vrlo često rade – i do 9 puta (jedna od svjetski poznatih ličnosti koja je pri tetovaži pet slova na malom prstu zaražena hepatitisom C je holivudska glumica Pamela Anderson!). Dovoljno je 0.00004 ml krvi za prenošenje hepatitisa B, a zna se da virus B hepatitisa može živjeti preko dva mjeseca u spoljašnjoj sredini, kao što su zaražene igle, mašine za tetoviranje, stolovi za tetoviranje i sl. Osobama koje imaju tetovažu preporučuje se obavezan screening jetre (lab.hepatogram, eventualno imunološke analize At na hepatitis viruse, UZV jetre i sl.) Rizik od zaražavanja je toliko veliki da Udruženje Banaka krvi u Americi propisuje kao preventivnu mjeru jednogodišnju obaveznu pauzu poslije tetoviranja za donacije krvi. Kada se koriste sterilne igle za jednokratnu upotrebu takođe postoji rizik od infekcije, zbog nedovoljno sterilisanog pribora za tetovažu koji se zbog svog oblika i materijala od kojeg je napravljen teže steriliše. Mišljenja u odnosu na prenošenje HIV/AIDS infekcije tetoviranjem su podijeljena: CDC ( Center for Desease Control) potvrđuje mogućnost prenošenja HIV virusa nesterilnim priborom ili iglama za tetoviranje. Važna je pravilna njega tetoviranog područja poslije tetoviranja zbog moguće superinfekcije u tom periodu. U slučaju naknadno dobijene infekcije klinički se vide crvenilo, otok i gnoju sličan secret, uz prisustvo bola. Zbog svega navedenog, tetoviranje se danas naziva “ruski rulet procedurom”! Alergijske reakcije Rijetke su, ali kada se dese mogu biti značajan i dugotrajan problem zbog teškog potpunog uklanjanja alergena - boja

za tetovažu. Opisani su i slučajevi alergijske reakcije godinama poslije samog procesa tetoviranja. Najčešće alergijske reakcije su na crvenu, zelenu, žutu i plavu boju. Klinički se može uočiti alergijski osip praćen svrabom. Granulomi Čvorići koji nastaju oko tetovaže u vidu „reakcije oko stranog tijela“, na pigment-boju za tetovaže. Formiranje keloida Keloidi - hipertrofičn ožiljci, tj. ožiljci koji su iznad ravni kože nastaju poslije narušavanja integriteta kože iz bilo kog razloga (posjekotine, ogrebotine, bodenje, trauma kože drugog porijekla) u periodu zarastanja. Komplikacije pri snimanju magnetnom rezonancom (MR) Opisani su slučajevi žarenja ili oticanja kod osoba sa tetovažom ili trajnom šminkom (vrsta tetovaže) na mjestu tetovaže pri ispitivanju - snimanju magnetnom rezonancom tog područja.To se dešava rijetko i povremeno, bez drugih nus pojava. Takođe, opisani su slučajevi interferencije pigmenta tetovaže sa kvalitetom slike. Ovo se najčešće dešava kod osoba sa trajnom šminkom u vidu ajlajnera (eyeliner) pri magnetnoj rezonanci oka. Maskara može proizvesti sličan efekat. Razlika je u tome što se maskara može lako i odmah odstraniti. Uzroci ovim komplikacijama nisu dokazani, ali se smatra da dolazi do interakcije metalnih komponenti pigmenta za tetoviranje (fero-oksidi). Ipak, izbjegavanje odlaska na MR ispitivanje osobe sa tetovažom ili trajnom šminkom, kada ljekari to preporuče, nosi daleko veći rizik nego komplikacije eventualne interakcije metalnih komponenti pigmenta tetovaže - boje za tetovažu i MR. Potrebno je obavijestiti radiologa ili tehničara o tetovaži - trajnoj šminki prije procesa ispitivanja! Proces tetoviranja takođe može uzrokovati: sarkoidozu, fotosenzitivne reakcije, reaktivaciju ili prvo pojavljivanje psorijaze, benigne i maligne tumore… Problemi odstranjivanja Ipak, od svih nabrojanih problema najčešći su problemi odstranjivanja tetovaže ili trajne šminke, misleći pri tome na odstranjivanje mogućih tehničkih greški pri tetoviranju i dobijenog nezadovoljavajućeg i neočekivanog rezultata, ali i potrebu za trajno odstranjivanje tetovaže. Takođe, tetovaža na samom početku može biti zadovoljavajuća, pa se poslije nekog vremena promijeniti: ako se pigment injicira preduboko u kožu, on može migrirati izvan početnog mjesta, rezultirajući zamagljenim izgledom tetovaže. Tijelo i koža se mijenjaju tokom vremena, kao i stilovi i moda, ali promjena tetovaže i trajne šminke nije tako jednostavna i laka kao promjena mišljenja. Američko Udruženje Dermatoloških Hirurga (American Society of Dermatological Surgery) prijavljuje: 50% tetoviranih želi da odstrani tetovažu, tako da je tržište za lasersko odstranjivanje tetovaža u Americi jedno od najbrže rastućih tržišta u dermatološkoj industriji.

Metodi za odstranjivanje tetovaža uključuju: laser tretmane, abrazije, skarifikaciju i hirurško odstranjivanje, TCA (trichlor acid) pilinge, kao i regenerativno presađivanje kože. Moguća je i kamuflaža neodgovarajuće tetovaže – novom. Laser intrevencije su, najčešće, lakše i efikasnije od drugih tretmana. Laseri su počeli da se upotrebljavaju za uklanjanje tetovaža od 1980. godine. Najčešće se upotrebljavaju Q-switched sistemi (npr. Nd:Yag laser) koji su zlatni standard za odstranjivanje tetovaža i koji koriste kratke, visokoenergetske talase koji se absorbuju od strane pigmenta boje tetovaže. Efektom selektivne termolize i fotoakustičnim efektom, ovi visoko snažni pulsevi penetriraju sigurno kroz epidermis, razbijaju pigment tetovaže u manje čestice koje se postepeno odstranjuju iz tijela. Pošto crna boja upija svu svjetlost lasera, najlakša je za uklanjanje. Druge boje, kao što je zelena, djelimično upijaju svjetlost pa se zato mogu ukloniti samo ukoliko je poznat hemijski sastav te boje. Broj tretmana zavisi od vrste boje i dubine na kojoj se ona nalazi. Generalno, potrebno je više, najmanje 10-15, tretmana u periodu od nekoliko mjeseci ili godina, u razmaku oko tri nedjelje, koji mogu biti skupi. Kao nus pojava može se desiti hiperpigmentacija - potamnjenje kože na mjestu tretmana, hipopigmentacija - svijetljenje uobičajene boje kože na mjestu tetovaže. Takođe se može desiti da tetovaža samo postane blijeđa. Na nesreću, teško je znati koja vrsta pigmenta je upotrijebljena, posebno zato što postoje varijacije boje. Boje se uvijek prodaju samo pod zaštićenim nazivom, a ne i po hemijskom sastavu. Opisani su slučajevi alergijske reakcije na laser intervenciju pri odstranjivanju tetovaže , zato što laser izaziva otpuštanje alergena - boje za tetoviranje u organizam pri intervenciji.Takođe postoji mogućnost infekcije i mogućnost ožiljka (5%). Dermoabrazijom se mehanički odstranjuju površinski slojevi kože žičanom četkicom ili dijamantskom glavom - vrsta diska za brušenje, pa i površinske tetovaže. Intervencija sama po sebi može ostaviti ožiljak. Abrazija solju: rastvor soli se upotrebljava za odstranjivanje pigmenta, povremeno u kombinaciji sa dermoabrazijom, mada sve rjeđe. Skarifikacija podrazumijeva odstranjivanje tetovaža kisjelinom (TCA) i stvaranje ožiljka na tom mjestu. Hirurško odstranjivanje ponekad podrazumijeva upotrebu tkivnih ekspandera (balona koji se aplikuju ispod kože da je, kada se tetovaža odstrani, manje ožiljavanje). Veći ožiljci zahtijevaju ponovljene operativne zahvate za kompletno odstranjivanje. Kamuflaža podrazumijeva injiciranje novog pigmenta u smislu formiranja nove tetovaže ili pokrivanja tetovaže pigmentima boje kože. Izgled ne može biti prirodan jer novoj tetovaži nedostaje prirodni odsjaj kože. Prije nego uradite tetovažu iskreno razmislite da li zaista želite da investirate u trajni body art. Ako niste sigurni ili brinete da biste jednog dana mogli promijeniti mišljenje, ostavite sebi

još vremena za razmišljanje. Ne radite tetovažu u stanjima alkoholisanosti (ili pod uticajem narkotika)! Ako je donešena sigurna i neopoziva odluka o tetoviranju, treba odrediti lokaciju tetovaže, da li želite da bude na skrivenom ili otkrivenom mjestu. Takođe, treba znati da dobijanje na težini, uključujući i dobijanje na težini u trudnoći, može izobličiti tetovažu ili uticati na njeno nestajanje. Jedna petina tetoviranih u USA promjeni odluku o tetovaži - zažali što se istetovirala nakon par godina! U toku samog procesa tetoviranja insisitirajte na mjerama sigurnosti postavljajući sljedeća pitanja: 1. Da li će tetoviranje raditi licencirani, obučeni majstor sa iskustvom? 2. Propratite da li je tattoo-majstor prije intervencije oprao ruke i stavio novi par zaštitnih rukavica. 3. Da li se koristi sterilisani pribor i sterilna igla? Sve boje, poslužaonik i kontejneri treba da su neupotrebljavani poslije sterilizacije. 4. Svi dijelovi pribora koji se steriliše treba da su sterilisani u autoklavu, a oni koji se ne mogu sterilisati na taj način - potopljeni i dezinfikovani u propisanim dezinfekcionim tečnostima ili još bolje, sterilisani u UV sterilizatoru. Njega tetoviranog mjesta poslije intervencije tetovaže vrlo je značajna. Podrazumijeva se da tattoo-majstor da sva uputstva zavisno od tipa i veličine tetovaže; teoretska pravila nalažu: 1. Skinite zavoj nakon 24 sata, koristite antibiotski krem za vrijeme zarastanja kože 2. Koristite sredstva za lokalnu dezinfekciju u smislu čišćenja ovog područja, prema savjetu 3. Poslije nekog vremena koristite hidrantna sredstva za kožu na mjestu tetovaže 4. Nekoliko nedjelja izbjegavajte izlaganje suncu mjesta tetovaže (mogućnost fotosenzibilizacije) 5. Izbjegavati bazene, saune, whirpool, kupanje u moru, rijekama i jezerima (mogućnost superinfekcije bakterijama, gljivicama i sl.) 6. Izbjegavati tijesnu odjeću na mjestu tetovaže 7. Ne skidati nasilno kruste (kraste) nastale u procesu cijeljenja koji traje oko 14 dana, izbjegavajući tako stvaranje ožiljaka Ukoliko dođe do zapaljenja - infekcije tetoviranog područja, potrebno je obavezno se javiti ljekaru, specijalisti dermatovenerologu! Pirsing (piercing), inzercija nakita, obično bez anestezije, sve je popularniji u svijetu, od uva do usana, obrve, nosa, jezika, pupka ili područja genitalija, i čini se, na izgled, vrlo lakom i jednostavnom procedurom. Treba znati da pirsing nosi rizike za zdravlje u vidu mogućih komplikacija, upoznati ih, sagledati osnovne mjere sigurnosti i korake u njezi poslije samog pirsinga. Iako pirsing ušne školjke nosi mnogo manji rizik od pirsinga druge lokalizacije, svaki pirsing nosi određene specifične rizike: Alergijske reakcije Neki dijelovi nakita za pirsing, posebno oni od nikla, mogu izazvati alergijske reakcije u vidu kontaktnog alergijskog

dermatitisa ili kontaktnu urtikariju (urticaria e contactu), što se često može vidjeti u praksi. Oralne komplikacije Nakit plasiran u jezik može oštetiti zube i desni. Otok jezika poslije pirsinga može izazvati komplikacije pri žvakanju, gutanju , čak i disanju. Kožne infekcije Klinički se prepoznaju kao crvenilo, otok, bol i gnoju slična sekrecija… Drugi kožni problemi, u vidu ožiljavanja i formiranja keloida. Krvlju prenešene infektivne bolesti Ako je pribor za pirsing kontaminiran inficiranom krvlju, inzercijom pirsinga mogu se dobiti mnoge ozbiljne infektivne bolesti kao hepatitis B i C, HIV, tetanus… Cijepanje i trauma Nakit se može zaglaviti ili slučajno pokidati i time prouzrokovati ubode i ranjavanja okolne kože. Intervencija ili pregled spec. dermatovenerologa najčešće su potrebni pri alergijskoj reakciji, infekciji mjesta pirsinga ili drugim navedenim komplikacijama. Prije odlaska na pirsing treba čvrsto odlučiti, odrediti lokaciju svjesni da će možda biti neophodno skidanje nakita u određenim situacijama - radno mjesto i sl.: 1. Uraditi pirsing kod iskusne, trenirane, licencirane osobe 2. Pri inserciji pirsinga trebalo bi nositi zaštitne rukavice, poslije neposrednog pranja ruku 3. Pribor za pirsing ili igle moraju biti sterilne 4. Pribor treba da bude sterilisan u autoklavu, a dijelovi koji se ne mogu sterilisati u autoklavu - u UV sterilizatoru ili u adekvatnom dezinfekcionom sredstvu 5. Nakit za pirsing bi morao biti hipoalergen, od hirurškog čelika, titanijuma, niobijuma ili 14 ili 18 karatnog zlata…

krvariti. Kako pirsing zacjeljuje, može secernirati bijelom ili žućkastom sekrecijom, pa stvoriti krustu (krastu). Za prevenciju superinfekcije i ubrzavanje procesa zarastanja treba voditi računa o mjestu pirsinga: 1. Oralni pirsing ispirati sredstvom za dezinfekciju usne duplje ili antibiotskim rastvorom za ispiranje ili sterilnim rastvorom NaCl, 30-60 sekundi nakon svakog obroka i prije spavanja, pa potom sredstvo izbaciti ( ispljunuti). Zube prati novom, mekom četkicom za zube, pazeći na higijenu četkice. 2. Mjesto pirsinga na koži prebrisavati sa dezinfekcionom tečnošću (Sol povidoni iodidi, Oktanisept i sl.), 2x dnevno. 3. Izbjegavati bazene, jakuzzi, saune, solarijume , a ljeti i kupanje u moru i rijekama, jezerima, dok mjesto pirsinga ne zaraste. 4. Nakit na mjestu pirsinga ne treba uvrtati ni igrati se s njim, dok rana ne zaraste. 5. Mjesto pirsinga može da zarasta 6 nedjelja, pa i duže: za cijelo to vrijeme treba držati nakit na mjestu. Tek kada mjesto pirsinga zaraste, nakit se može skidati ili mjenjati. Ukoliko primjećujete znake infekcije na mjestu pirsinga, odmah se obratite ljekaru -spec. dermatovenerologu koji će spriječiti dalje komplikacije. Tetovaža i pirsing očito nisu samo procesi unošenja boje u kožu, već predstavljaju veliku mogućnost unošenja uzročnika različitih, veoma opasnih i smrtonosnih bolesti! Mogu biti razlog drugim zdravstvenim komplikacijama i vrlo skupim procedurama, emotivnim, porodičnim, socijalnim, religioznim i društvenim nesuglasicama! Da li ste i dalje odlučni da “napravite” tetovažu ili pirsing…..?

Njega mjesta pirsinga: Koža oko mjesta pirsinga može biti otečena, crvena i osjetljiva par dana poslije pirsinga, a samo mjesto može povremeno

Iz “Tattoo Shopa”, prvog registrovanog studija u Podgorici, upozoravaju na veliki broj nestručnih majstora

PO TETOVAŽU I PIRSING SAMO KOD PROFESIONALACA - “Tattoo Shop” je prvi registrovani studio za tetoviranje i pirsing u Podgorici sa najvišim nivoom profesionalnosti u regionu. Primarna stavka u našem studiju je zaštita klijenata i majstora od svih rizika koje naša profesija ima, a ima ih mnogo. Pored visokih standarda u kojima pružamo naše usluge, posvećujemo posebnu pažnju odnosima prema klijentima prije, tokom, pa čak i nakon pruženih usluga koliko god nam mugućnosti dozvoljavaju, a trudimo se da i cijene budu prilagođene platežnoj moći građana - naveo je osnivač “Tattoo Shopa” Nikola Kavaja i dodao da svi mogu da im se obrate za besplatne savjete. Što se tiče mjera zaštite u cilju sprečavanja krvno prenosivih bolesti, u studiju “Tattoo Shop” su jasno definisane procedure tokom pripreme radnog prostora, tetoviranja ili pirsinga i tokom raspreme prostora. - Sve što se dotiče rukama mora biti zaštićeno, sav radni prostor mora biti dezinfikovan prije i poslije rada, dok mašinice i kablovi moraju biti upakovani u zaštitne kesice. Svi instrumenti, kao i dijelovi kroz koje prolazi igla, moraju biti sterilisani, a igle fabrički zapakovane. Sve što je kontaminirano, a naročito igle, mora se nakon rada odložiti u posebne kante za medicinski otpad. Majstori moraju imati rukavice, a u nekim slučajevima i masku za lice - rekao je Kavaja. U današnje vrijeme, dodao je on, proizvodnja boja za tetoviranje je prilično napredovala, pa na tržištu postoji dosta kvalitetnih brendova koji svoje boje proizvode u sterilnim, praktično laboratorijskim uslovima, a kao posljednji zaštitni korak sigurnosti, boje se sterilišu gama zracima. - U našem studiju koriste se boje proizvedene upravo na taj način. Biramo boje na bazi glicerina, dok je pigment biljnog porijekla. Same boje, ukoliko su u roku upotrebe, pravilno odlagane i pažljivo biranih proizvođača, ne mogu da izazovu nikakvu štetnost po zdravlje. Međutim, u našoj zemlji je, nažalost, čest slučaj da se koriste jeftine, nenamjenske ili neoriginalne boje, koje mogu da izazovu zdravstvene probleme. Naročito su

opasne nenamjenske boje, koje sadrže visoke procente metala i teških metala, što ih čini izuzetno kancerogenim - upozorio je Kavaja. Kada je riječ o tome da li postoje tipovi kože koji nijesu preporučljivi za tetoviranje i pirsinge, on je naveo da su to rijetki slučajevi. - Uglavnom određeno mjesto na koži može biti neprihvatljivo zbog mladeža, izraslina, svježih ožiljaka i slično. Slučajevi kada se ne preporučuje tetoviranje ili pirsing su vezani za kožna oboljenja ili oštećenja - objasnio je Kavaja. U “Tattoo Shopu”, kao i u svim svjetskim studijima, kazao je on, punoljetstvo je neophodan uslov da bi se dobila usluga tetoviranja, što nije slučaj sa uslugama pirsinga. Međutim, ako je korisnik pirsing usluga maloljetan, onda je neophodno prisustvo roditelja ili staratelja. - Što se tiče godišnjih doba, pogodnih za tetovaže, svako ima svoje prednosti i mane i to po nama ne treba da je bitan činilac. Ono što je bitno je da osoba koja želi usluge tetoviranja mora biti spremna da se disciplinovano pridržava recepta njege tetovaže tokom zarastanja – kazao je Kavaja. Što se tiče pirsinga, dodao je on, briga o korisniku tih usluga počinje prije postavljanja samog nakita. - Neophodno je da korisnik odgovori na pitanja u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem. Prije svega, jako je važno znati da li potencijalni korisnik naših usluga pripada nekoj od rizičnih grupa, a to su one koje imaju dijagnostikovana oboljenja tipa dijabetes, hemofilija, srčane, kao i autoimune bolesti. Osim komplikacija pri radu, osobe sa takvim problemima imaju i komplikacije pri zarastanju, a mi ne smijemo da dodatno ugrožavamo njihovo zdravlje. Kada definišemo da klijent ne pripada rizičnoj grupi, objasni mu se postupak rada i navede šta sve da očekuje u narednom periodu. Nakon toga, pri strogo propisanim uslovima kojima podliježe ova vrsta djelatnosti, odradi se tražena intervencija. Kada se postavi nakit, obavi se potrebna toaleta, odnosno tretira se posebnim sredstvima mjesto na kojem je postavljen

pirsing i zavisno od pozicije gdje je urađen, da se potreban savjet, kao i sredstvo za njegu. Insistiramo na kontaktu u periodu zarastanja kako bismo imali informacije da li korisnik tretira adekvatno svoj pirsing. Potrebno je doći i na kontrolu, kako bi pirsing majstor imao uvid u proces zarastanja. Naš posao je završen onog trenutka kada tkivo zaraste i kada je kanal formiran, a za to je potrebno, zavisno od pozicije, od četiri nedjelje, pa i do šest mjeseci naveo je Kavaja. Narod u Crnoj Gori je, dodao je on, prilično konzervativan i ima podijeljeno mišljenje o tetovažama i pirsinzima. To je, kaže, “u neku ruku i dobro jer prebrzo prihvatanje bilo čega uvećava potražnju za tim, a sa povećavanjem potražnje raste i broj ponude”. - To u slučaju naše djelatnosti nije dobro jer je nagli rast broja osoba ili mjesta gdje se pružaju usluge tetoviranja ili pirsinga usko povezan sa smanjenjem profesionalnalnih standarda – rekao je Kavaja. - Za razliku od našeg studija koji je na najvišem profesionalnom nivou u regionu, u Crnoj Gori se, nažalost, tetoviranje i pirsing u većini slučajeva ne obavlja na stručan i profesionalan način. Mnogi propusti se mogu pronaći kod osoba koje nude usluge tetoviranja ili pirsinga, uglavnom, zbog nepoznavanja materije, uštede ili neposjedovanja adekvatnih uslova za obavljanje djelatnosti. Rizik po zdravlje u tim slučajevima je izuzetno visok. S obzirom na to u kakvim uslovima se pružaju usluge tetoviranja i pirsinga u našoj zemlji, sigurno postoji nemali broj zaražnih lica i nažalost, takav trend će se nastaviti sve dok se naš narod dovoljno ne informiše i shvati kakvom se riziku izlaže - upozorio je Kavaja. Svi koji nemaju registrovanu djelatnost, dodao je on, nemaju ni mogućnost legalnog nabavka opreme i potrošnog materijala i u većini slučajeva dovijaju se švercovanjem iz okolnih zemalja. - Takva oprema i potrošni materijal je neprovjerene ispravnosti i značajno povećava rizike. Mi opremu u manjem procentu nabavljamo od veledrogerija, a uglavnom je uvozimo. Za neke stavke potrebne su čak i posebne dozvole za uvoz od Agencije za medicinska sredstva i ljekove - pojasnio je Kavaja.

Materijali od kojih se izrađuje nakit za pirsing, dodao je on, mora da zadovoljava sve kriterijume i standarde koji su određeni strogo propisanim regulativama. - Materijali moraju imati jasno definisani sastav i moraju biti biokompatibilni da kao takvi ne bi pravili probleme kao što su iritacije, alergije, oslobađanje toksičnih materija ili odbacivanje kao stranog tijela od strane tkiva. Pirsing nakit mora da bude od materijala koji mogu neoštećeni da prođu proces sterilizacije. Treba biti izuzetno oprezan pri izboru nakita, jer na tržištu možete naći širok spektar materijala koji nijesu zadovoljavajućeg kvaliteta. Vrlo rasprostranjen termin hirurški čelik kod nas se često zloubotrebljava i dodjeljuje se svim vrstama nerđajućeg čelika čiji sastavi često ne zadovoljavaju minimalan procenat nikla u leguri. Naš savjet je da se, kao prvi nakit pri pirsanju, koristi titanijum ili plemeniti metali ukoliko nema alergijskih reakcija na njih, a prihvatljiva je 316L legura nerđajućeg čelika. Titanijum ima najidealnije karakteristike koje mu čak daju blagu prednost u odnosu i na plemenite metale, a to je težina, koja nije velika, kao i čvrstoća, pa kao takav nije izložen površinskom habanju i mikronskim ošećenjima. Nakon zarastanja tkiva i formiranja kanala kroz koji prolazi pirsing, mogu se koristiti, pored već navedenih materijala, i bioplastika, staklo, drvo, pa čak i kamen. U svakom slučaju, nakit treba birati oprezno i sva pažnja treba da bude usmjerena na zdravlje i sigurnost korisnika, što je u našem studiju najveći prioritet - poručio je Kavaja. Sandra Kavarić

Hronika 7. mart - ČESTITKE IZ SZO POVODOM MEĐUNARODNOG DANA ŽENA Generalni direktor SZO dr Margaret Čen uputila je čestitku povodom Međunarodnog dana žena. „Na ovaj dan SZO se pridružuje drugima koji slave ženska dostignuća. Ovi uspjesi su inspirativni i mogu da pokrenu promjene. U razvoju zdravstva, kao i u mnogim drugim oblastima, žene su nosioci promjena. Žene su pokretačka snaga i stvaraju bolji život za porodice, zajednice, a i sve više njih bira se na vladajućim funkcijama.“-navodi se u saopštenju. „Da bi inspirisali promjene, sve žene trebalo bi da budu slobodne, da ostvaruju svoj puni potencijal. To znači da ih treba osloboditi od svih oblika diskriminacije, treba ih edukovati, dati im slobodu da imaju sopstvene prihode i prate puteve karijere koju odluče da žele.“- navodi Čen. Zdravstveni sistem može da uradi mnogo toga za emancipaciju žena. Ženama treba obezbijediti pristup zdravstvenim institucijama uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje. Na prošlogodišnjem samitu o planiranju porodice u Londonu odlučeno je da se radi na smanjenju broja žena i djevojaka u zemljama u razvoju koje žele pristup modernim kontraceptivnim sredstvima. Ovo će omogućiti milionima žena da samostalno odlučuju kada i koliko djece žele da imaju. 12. mart - GOJAZNOST U NEKIM ZEMLJAMA RASTE S PRIHODIMA U mnogim zemljama srednje i niske platežne moći gojaznost raste zajedno sa prihododom. Najnovije studije pokazuju da što su žene više obrazovane veće su šanse da će izbjeći gojaznost. Dr Amina Aitsi-Selmi je glavni autor studije na koledžu u Londonu. Ona je sprovela studiju u cilju saznanja da li se trendovi koji važe u zemljama sa visokom platežnom moći mogu naći i u drugim zemljama. „Poznato je da u zemljama velike platežne moći obrazovanje i prihodi imaju tendenciju da zajedno rastu i da oni koji su najviše obrazovani i imaju velike prihode teže da budu što mršaviji i obrnuto.“ istakla je ona. Studija je fokusirana na zemlje srednje platežne moći kao što su Egipat, Jordan i Kolumbija, kao i zemlje niže platežne moći Nigerija, Indija i Benin. Ovo su zemlje u kojima su prihodi u porastu. Kao rezultat toga žene kupuju kaloričniju hranu. To je hrana velike energetske gustine. Hrana prepuna šećera, soli i masti; takozvana brza hrana. „Studija pokazuje da iako su veći prihodi imaju koleraciju sa gojaznošću kod žena u zemljama niske i srednje platežne moći dogodilo se nešto čudno. Žene sa visokim obrazovanjem nijesu zanesene trendom mršavosti.“- rekla je Aitsi-Selmi. „Najvjerovatniji

razlog ovakvog rezultata je taj što kulturološki žene imaju različite preference u oblikovanju tijela i njegovom izgledu.“- navodi dr Amina. 13. mart - OBEĆAVAJUĆI TRETMANI ZA HIV

U Sjedinjenim Državama objavljene dvije studije sa ozbiljnim pomacima u liječenju pacijenata zaraženih virusom HIV. Naučnici u Sjedinjenim Državama privukli su pažnju zbog dva obećavajuća tretmana, koji bi mogli da dovedu do oporavka od side. U studiji objavljenoj u časopisu "Medicinski žurnal Nove Engleske", ljekari sa Univerziteta Pensilvanija izdvojili su ćelije krvi deset pacijenata zaraženih HIV-om i primjenili tehniku kojom se uklanja protein koji omogućava virusu da se veže za ćelije krvi. Ljekari su zatim ubrizgali te ćelije natrag pacijentima i prekinuli njihovu terapiju uzimanja antiviralnih ljekova u narednih mjesec dana. Virus se vratio kod svih osim kod jednog pacijenta, ali su ljekari ustanovili da su tretirane krvne ćelije po svemu sudeći bile zaštćene od virusa. Rezultati ove studije bi mogli da znače da neki pacijenti inficirani HIV-om ne bi morali svakodnevno da uzimaju ljekove za kontrolu infekcije. Istovremeno, ljekari na konferenciji o sidi u Bostonu, juče su saopštili da druga beba u Sjedinjenim Državama koja je rođena sa HIV virusom sada više ne pokazuje znakove virusa, zahvaljujući tome što je podvrgnuta agresivnom tretmanu ljekovima neposredno posle rođenja u bolnici u okolini Los Anđelesa prošle godine. Prvi registrovani slučaj takve vrste prijavljen je u državi Misisipi, gdje je djevojčica zaražena HIV-om bila podvrgnuta antiviralnim ljekovima oko 30 sati pošto je rođena. Ljekari su

nastavili da tretiraju dijete dok nije napunilo 18 mjeseci, kada je majka prestala da je dovodi na preglede. Kada je majka ponovo počela da je dovodi kod ljekara, nekoliko mjeseci kasnije, oni su ustanovili da nema tragova HIV-a u njenim krvnim ćelijama. Djevojčica sada ima tri godine i dalje nije inficirana. 14. mart – KONKURS ZA DODJELU EVROPSKE ZDRAVSTVENE NAGRADE U isčekivanju Evropskog zdravstvenog foruma u Gaštajnu čija je ovogodišnja tema „Izaberimo zdravlje - Evropu kakvu želimo“ koji će se održati u austrijskoj dolini Gaštajn od 1. do 3. oktobra 2014 ,Međunarodni forum Gaštajn je objavio poziv za pobjednika Evropske zdravstvene nagade. Nagradu u visini od 10 000 eura sponzorisaće austrijsko ministarstvo zdravlja i FOPI, Udruženje farmaceutskih i biotehničkih istraživačkih kompanija. „Cilj evropske zdravstvene nagrade je promovisanje prekograničnog rada i promocija evropskih inicijativa koje se hvataju u koštac sa savremenim zdravstvenim izazovima koji su složeniji nego ikada,“ kaže profesor Helmut Brend. „Promovisanje prekograničnog rada i razvoj inovativnih i održivih inicijativa pomoći će ispunjenju vizija zdrave, socijalne i prosperitetne Evrope,“ dodaje profesor Brend. Prethodne godine nagradu je osvojio ReDNet projekat To je projekat finansiran od strane Evropske komisije sproveden u osam zemalja EU. Cilj projekta je identifikacija novih psihoaktivnih supstanci koje se prodaju putem interneta u cilju poboljšanja informacija dostupnih mladima uzrasta od 16 do 24 godine kao i informisanje zdravstvenih radnika o zdravstvenim problemima koje one mogu da izazovu. 15.mart - U PODSAHARSKOJ AFRICI JEDAN OD VODEĆIH UZROKA SMRTI KOD ŽENA JE RAK GRLICA MATERICE Većina ljudi misli da su malarija, sida i porođaj vodeći uzroci smrti žena u podsaharskoj Africi. Međutim postoji još jedan ubica - rak grlića materice. Ipak, postoje jednostavan test i tehnologija koji mogu da se iskoriste za spasavanje života žena u zemljama u razvoju.

Svake godine, širom svijeta, pola miliona žena dobije rak grlića materice, dok više od četvrtine miliona umre. Ogromna većina tih smrtnih slučajeva dogodi se u zemljama u razvoju. U Burkini Faso, Udžaratu Kinda saznala je prekasno da ima rak grlića materice. “Rekli su da ne postoji ništa što mogu da urade za mene”. Jednostavan, jeftin test mogao je da joj spasi život. U razvijenim zemljama, većina žena može da provjeri da li joj prijeti opasnost od raka grlića materice, običnim testom u ljekarskoj ordinaciji. Ako laboratorijski snimci pokažu abnormalne ćelije, žene imaju izbor: krioterapija kojom se ubijaju pre-kancerozne ćelije, tako što se zamrzne grlić, a u poodmaklim slučajevima - zračenje ili hiruruška operacija. U zemljama u razvoju, žene nemaju taj izbor. Stoga, u podsaharskoj Africi, žene koje su HIV pozitivne preživljavaju sidu, ali umiru od raka grlića materice. Dr Džon Veralo je iz neprofitne zdravstvene organizacije “Džapajgo”. “U pre-kanceroznom stadijumu ne postoje simptomi. Nema bola, krvarenja, sekreta. Žena se osjeća dobro. Ali tada i treba raditi test”. “Džapajgo” pomaže da se uspostave programi u Burkini Faso i drugim zemljama, kako bi ljekari, medicinske sestre i babice mogli da uoče i podvrgnu lečenju pre-kancerozne ćelije tokom samo jedne posjete ljekaru. Rastvor običnog sirćeta pretvara boju pre-kanceroznih ćelije u bijelu. Tokom iste posjete, krioterapija ih ubija. Potrebno je 10 godina ili više da bi te ćelije postale kancerogene.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

Pa opet, rak grliÄ&#x2021;a materice je drugi po redu uzroÄ?nik smrti od raka, meÄ&#x2018;u Ĺženama ĹĄirom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da rak grliÄ&#x2021;a materice najveÄ&#x2021;a opasnost po javno zdravlje, a u danaĹĄnje vreme, uz jeftin test, viĹĄe Ĺžena moĹže da bude provjereno, a njihovi Ĺživoti spaseni. 18. mart - KAMPANJE U SUSRET SVJETSKOM DANU SREÄ&#x2020;E Djeca iz utoÄ?iĹĄta â&#x20AC;&#x17E;Mali domâ&#x20AC;&#x153; koji se nalazi u Africi snimili su vlastiti video, po uzoru na video koji je izveo Farel Vilijams, i na taj naÄ?in se pridruĹžili Sonijevoj globalnoj akciji kojom Ä&#x2021;e se 20. marta proslaviti Svjetski dan sreÄ&#x2021;e. UtoÄ?iĹĄte za napuĹĄtenu djecu u selu Lover Subukiji vodi hrvatski misionar fra Miro BabiÄ&#x2021;. 22. mart â&#x20AC;&#x201C; PROMOVISANJE PREGLEDA U CILJU RANOG OTKRIVANJA RAKA DOJKE Rano otkrivanje je najvaĹžnije kao pomoÄ&#x2021; Ĺženama da preĹžive rak dojke. Ali medicinski struÄ?njaci kaĹžu da ĹĄirenje te poruke i dalje predstavlja izazov. Organizacija pod nazivom Fondacija â&#x20AC;&#x17E;Budimo u kontaktuâ&#x20AC;&#x153; promoviĹĄe samostalne preglede za Ĺžene i redovne medicinske preglede zbog ranog tretmana. TinejdĹžerke iz Los AnÄ&#x2018;elesa uÄ?e o raku dojke kroz obra-

zovni takozvani cvjetni krug. Napravljen u obliku cvijeta, on ih uÄ?i kako da se samostalno pregledaju i ohrabruje medicinsko praÄ&#x2021;enje ukoliko primete neĹĄto abnormalno. Njihov rizik je trenutno nizak, ali Ä&#x2021;e porasti kako postaju stariji. PorodiÄ?na istorija raka dojke poveÄ&#x2021;ava rizik. Procenti raka dojke su viĹĄi u razvijenim zemljama kao ĹĄto su Sjedinjene DrĹžave, gde Ä&#x2021;e svakoj osmoj Ĺženi biti ustanovljen rak dojke tokom Ĺživota. Svjetska zdravstvena organizacija kaĹže da mjesta kao ĹĄto je Afrika imaju mnogo niĹžu stopu bolesti, dijelom i zbog razlika u naÄ?inu ishrane i Ĺživotnom stilu, ali i taj broj raste. Glumica AnÄ&#x2018;elina Ĺ˝oli privukla je paĹžnju na bolest kada je objavila proĹĄle godine da su joj uklonjene obje dojke kada je saznala da su rijetka genetska mutacija i njena porodiÄ?na istorija poveÄ&#x2021;ali njen rizik za dobijanje raka dojke. Ljekarka AnÄ&#x2018;eline Ĺ˝oli, Kristi Fank kaĹže da su obavjeĹĄtenost i redovna medicinska kontrola najvaĹžniji.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

Održan drugi Nadzorni komitet Twinning light projekta,

Drugi Nadzorni komitet Twinning light projekta, koji je posvećen poboljšanju zaštite mentalnog zdravlja kroz pružanje podrške Ministarstvu zdravlja Crne Gore u sprovođenju Nacionalne strategije unaprijeđenja mentalnog zdravlja, održan je u petak, 21. marta 2014. godine, u organizaciji Resursnog centra za mentalno zdravlje i Instituta Trimbos, holandskog Instituta za mentalno zdravlje i bolesti zavisnosti, koji je za potrebe ovog projekta angažovan od strane Ministarstva zdravlja, socijalne zaštite i sporta Holandije. Učesnici skupa bili su pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović sa saradnicima, članovi delegacije Evropske komisije, predstavnici Psihijatrijske klinike u Podgorici, Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru i stručnjaci koji rade u sektoru mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Cilj ovog projekta u Crnoj Gori je poboljšanje zaštite mentalnog zdravlja kroz pružanje podrške Ministarstvu zdravlja Crne Gore u sprovođenju Nacionalne strategije unaprijeđenja mentalnog zdravlja, a kroz ciljano jačanje kapaciteta i unaprijeđenje sistema mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Ovaj projekat je zajednički poduhvat Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstva zdravlja Crne Gore, koje je korisnik ovog projekta, kao i Trimbos Instituta. Tokom prethodnih šest mjeseci projektom, za koji su opredijeljena sredstva u iznosu od 250 000 eura, ostvareni su sljedeći rezultati: - Pružena je podrška u osnivanju Nacionalnog Centra za unapređenje mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, čiji je cilj obezbjeđivanje kontinuirane podrške sistemu zaštite mentalnog zdravlja, nadgledanje sprovođenja reformi i praćenje napretka u oblasti mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Centar je osnovan od strane Ministarstva zdravlja, a na njegovom čelu je dr Aleksandar Tomčuk;

- Sprovedena je obuka srednjeg medicinskog kadra iz svih službi mentalnog zdravlja u zemlji za pružanje savremene njege zasnovane na dokazima, po modelu njege Fleksibilnog asertivnog liječenja u zajednici (FACT); - 18 medicinskih sestara/tehničara iz Crne Gore je edukovano za trenere, uz kontinuirani nadzor i podršku njihovih holandskih kolega. Treneri koji su prošli ovu obuku će biti od neprocjenjivog značaja za dalju kontinuiranu edukaciju kako u zemlji, tako i u ovom dijelu regiona. Ovaj projekat je obuhvatio još nekoliko važnih aktivnosti na nivou države: povećanje dostupnosti kognitivno-bihejvioralne terapije i terapije za porodice osoba sa mentalnim poremećajima; traženje modela za poboljšanje međusektorske saradnje i dijaloga sa civilnim društvom kroz uključivanje aktera iz sektora socijalne zaštite, zdravstvenog i sektora pravosuđa u procesu dalje implementacije novog modela njege; razvoj kliničkih smjernica za ključna pitanja kao što su depresija i profesionalno sagorijevanje zaposlenih u oblasti mentalnog zdravlja, davanje preporuka za unaprijeđenje nastavnog plana i programa predmeta koji se tiču mentalnog zdravlja za sestrinski kadar i buduće ljekare. Kroz realizovane aktivnosti ovog projekta iniciran je početak novog savremenog koncepta razvoja službi i servisa mentalnog zdravlja u našoj državi koje će se svakako nastaviti, u cilju dostizanja evropskih standarda i mogućnosti pružanja kvalitetnog tretmana licima mentalnim problemima kakav oni i zaslužuju. Na sastanku je postignut dogovor da delegacija Evrospke komisije, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja radi na obezbjeđivanju sredstava kako bi se nastavilo sa implementacijom započetih servisa. PR služba Ministarstva zdravlja

TUBERKULOZA U SVIJETU VELIKANA

ŽIVOT

„ U SIJENCI SMRTI“ Tuberkoloza, dobro poznata a još uvijek opasna bolest, ostavila je dubok trag na cijelo čovječanstvo. Mnogi svjetski umovi bolovali su od ove opake bolesti za koju analitičari smatraju da daje posebnu notu umjetničkim ostvarenjima upravo zato što pruža osjećaj „života u sijenci smrti.“ Svaki put kada se pomene tuberkuloza u kontekstu velikih umova koji su se borili, i uglavnom izgubili bitku sa ovom bolešću, prvo nam u mislima zasvijetli ime Petra Drugog Petrovića

Njegoša. Zamislite samo koliko bi crnogorska i svjetska književnost danas bila bogatija, da ova opaka bolest nije prekinula njegov život u 39. godini. Kada pogledamo spisak svih koji su bolovali od ove bolest, a koji između ostalih uključuje Antona Pavloviča Čehova, Franc Kafku, Žan Batist Poklena Molijera, Maksima Gorkog, Frederika Šopen i Maksa Veber, ne možemo a da ne zapazimo da je tuberkuloza bolest velikih umova.

Petar Drugi Petrović Njegoš

Možda su upravo najljepši stihovi Đure Jakšića i najbolje pripovjetke Laze Lazarevića nastali usred agonije izazvane saznanjem činjenice da boluju od teške i, tada, neizlečive bolesti.

Đura Jakšić

Marija Kiri

Laza Lazarević Džordž Orvel, kome je bolsest dijagnostikovana 1969. godine., samo je jedan od mnogih velikih umjetnika koji se izborio sa ovm bolešću. Njemu se može pridružiti svjetski poznata naučnica Marija Kiri, prva dama Eleonora Ruzvelt, filmska glumica Vivijen Li koja je za ulogu u filmu „Prohujalo sa vihorom“ dobila najprestizniju filmsku nagradu-Oskara za najbolju glavnu glumicu. Da tuberkoloza nije zaobišla ni poznate muzičke zvijezde pokazuju primjeri Tine Tarner, kojoj je u 14. godini dijagnostikovana tuberkoloza i Ringo Stara član čuvenih „Bitlsa.“ Tuberkoloza nije smetala Karlosu Santani da ga magazin Roling Ston smjesti na 15. mjesto liste 100 najvećih gitarista svih vremena. Kada pogledamo ovaj spisak velikana možemo samo da se složimo sa analitičarima da ima nešto u ovoj opakoj bolesti što motiviše talente i pomjera granice stvaralaštva.

Maksim Gorki

Vivijen Li Karlos Santana

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

OBOLIJEVANJE OD SEZONSKOG GRIPA Obolijevanje od gripa prati se na sedmičnom nivou tokom cijele kalendarske godine. Ove godine povećanje obolijevanja od gripa registrovano je nešto kasnije u odnosu na prethodne sezone. Tako je u 12-oj nadzornoj sedmici (period od 17.03. do i zaključno sa 23.03.), broj oboljelih sa simptomima gripa i dalje bilježio porast u odnosu na prethodne sedmice. Uvidom u elektronski registar prijavljivanja oboljelih od gripa i stanja sličnih gripu, u Crnoj Gori je u 12. nadzornoj sedmici registrovano 539 osoba sa simptomima nalik gripu, što predstavlja incidenciju od 87/100 000 stanovnika, što je za oko 60% više nego u prethodnoj nadzornoj sedmici kada su registrovane 333 oboljele osobe sa incidencijom od 54/100000 stanovnika. Od početka sezone gripa 2013/2014, u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta, PCR dijagnostikom je potvrđeno prisustvo antigena virusa gripa tipa A kod 43 pacijenata kao i antigena virusa gripa tipa B kod jednog pacijenta. Laboratorijski potvrđeni slučajevi obolijevanja su iz različitih opština Crne Gore (Podgorica, Nikšić, Cetinje, Kolašin, Bijelo Polje, Bar, Berane, Budva, Danilovgrad), što ukazuje na široko rasprostranjenu geografsku aktivnost virusa gripa. Iako je obolijevanje od sezonskog gripa u suštini nepredvidivo, s obzirom da podaci iz nadzora drugih zemalja ukazuju da je u evropskom regionu obolijevanje od gripa već doseglo vrhunac i pošto se u nekoliko zadnjih sedmica bilježi pad obolijevanja,

za očekivati je da će u narednim sedmicama doći do stabilizacije i smanjenja obolijevanja od gripa i u Crnoj Gori. Opšte i specifične mjere prevencije: U cilju zaštite od gripa, ali i sprječavanja širenja bolesti, potrebno je pridržavati se opštih mjera prevencije: - izbjegavati blizak kontakt sa osobama koje su bolesne; - u slučaju obolijevanja ostati kod kuće; - prilikom kijanja i kašljanja prekriti maramicom usta i nos; - održavati higijenu ruku uz često pranje higijenski ispravnom vodom i sapunom; - izbjegavati dodirivanje usana, nosa i očiju prljavim rukama; - redovno provjetravati životni prostor; - izbjegavati boravak u zatvorenom prostoru gdje se nalazi veliki broj ljudi; - praktikovati dobre navike uključujući adekvatnu ishranu, spavanje i fizičku aktivnost. Najbolji način za prevenciju sezonskog gripa jeste vakcinacija protiv gripa koju je najbolje sprovesti prije početka sezone gripa ali se ista može sprovoditi i kada su već registrovani slučajevi obolijevanja. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti

Medicinski rjecnik B

enigna hiperplazija prostate je stanje koje nastaje kada se prostata uveća, potencijalno usporavajući ili blokirajući protok mokraće. Drugi nazivi za benignu hiperplaziju prostate su benigna hipertrofija prostate, uvećana prostata i BHP. Oko osam procenata muškaraca starosti od 31 do 40 godina ima BHP. To se povećava na 40 do 50 procenata kod muškaraca starosti od 51 do 60 godina i na više od 80 odsto kod muškaraca starijih od 80 godina.

D E F

ecerebracija je stanje kod kojeg je došlo do funkcionalnog i/ili anatomskog gubitka veza mozga s ostalim dijelom nervnog sistema.

lektromioneurografija (skr. EMNG) je elektrodijagnostička pretraga koja se koristi u dijagnostici bolesti živaca i mišića. Pretraga se radi pomoću iglenih ili površinskih elektroda i uređaja za pojačavanje, prenos i bilježenje signala. ascitis je upala vezivnih ovojnica – fascija, koje obavijaju i odvajaju različite strukture u tijelu kao što su, primjera radi, tetive, mišići i pojedine mišićne skupine. Bolest se obično manifestuje pojavom crvenila i bolnim oteklinama, te ograničenjem pokretljivosti zahvaćenog područja. Fascitis se liječi mirovanjem, primjenom analgetika ili nesteroidnih protivupalnih ljekova. Najčešće se postiže potpuno izlječenje, pa bolest prolazi bez trajnih posljedica.

G I K L

ama-globulin je bjelančevina u krvi koja sadrži većinu antitijela. Koristi se u privremenom sprečavanju izbijanja hepatitisa i u liječenju poremećaja sa nedostatkom antitijela.

nvolucijska osteoporoza je oblik primarne osteoporoze koji se povezuje s bolesnicima starije životne dobi. Razlikuju se dva osnovna tipa ovog oblika osteoporoze - tip 1, koji se pojavljuje isključivo kod žena i to 15-20 godina nakon posljednje menstruacije, pa se još naziva postmenopauzni, te tip 2 koji se pojavljuje i kod žena i kod muškaraca starijih od 70 godina. oksartroza je degenerativna bolest zgloba kuka (osteoartritis kuka). Vrlo je česta kod osoba starije dobi.

ipom (lat. lipoma) je benigni tumor sastavljen iz masnog tkiva. To je najčešći oblik tumora mekih tkiva. Lipomi su mekani na dodir i bezbolni. Mnogi lipomi su mali, ali mogu narasti i do šest centimetara. Obično

se nalaze kod odraslih osoba od 40 do 60 godina starosti, ali i kod djece.

M N

ikcija je proces odstranjivanja mokraće iz mokraćnog mjehura kroz uretru u spoljašnju sredinu. Kod odraslih zdravih ljudi ovaj proces je voljno kontrolisan, dok taj slučaj nije kod novorođenčadi i ljudi sa poremećenom funkcijom mokraćnog sistema. euralgija je bol u području koje pokriva jedan ili više nerava. Nastaje usljed direktnog oštećenja perifernih nerava. Bol nastaje u inervacionom području zahvaćenog nerva. Neuralgični bol je izrazito jak, sijevajući, poneked praćen trnjenjem ili sniženjem osjećaja u zahvaćenoj regiji. Hroničnog je karaktera, ne reaguje na analgetike i težak je za liječenje. Neuralgije nose imena po zahvaćenim nervima. Najčešće su u predjelu glave i lica. Uzroci bolova su nejasni. Misli se da je pritisak na živac zbog traume, upale ili tumora u blizini, mogući uzrok. Liječi se otklanjanjem uzroka ako je poznat, odnosno davanjem analgetika ili anestetika u cilju blokade živca.

O R S

ptički neuritis je upala optičkog živca koji povezuje oko s mozgom. Simptomi uključuju bol usljed pomjeranja očiju, zamagljeno vidno polje, a ponekad i privremenu sljepoću.

etencija mokraće je stanje kada bolesnik ne može potpuno da isprazni bešiku. Ako bolesnik mokri, ali u bešici zaostaje izvjesna količina mokraće, onda je to nepotpuna retencija (retentio incompleta). Ako bolesnik uopšte ne može da mokri i sva mokraća zaostaje u bešici, onda je to kompletna retencija (retentio completa). ekvele su zajednički naziv za poremećaje koji ostaju nakon neke bolesti.

SMIJEH JE LIJEK Pacijent dođe psihijatru: - Doktore, pomozite! - A, šta vam je? - Pa, svi mi govore da sam strašno neodlučan. - A, šta vi mislite? - Paaa... ovaj - paaa... Jesam i nijesam! - Dragi, jesi li imao problema s onom turpijom koju sam ti sakrila u torti - pita žena muža koji je u zatvoru. - Jesam, i te kakvih! Sjutra me operišu! - Doktore, šta je to zdravlje? - To vam je ono kad vas svaki dan boli nešto drugo! Ljudi koji glasno kašlju nikada ne idu doktoru. Oni idu u bioskop! - Doktore, napokon sam kupio slušni aparat! - Izvrsno! Nego, kako je vaša divna supruga? - I to jeftino - samo 50 eura! Dolazi čovjek u ambulantu i pita doktora: - Oprostite, gdje se daju injekcije nedjeljom? Doktor odgovara: - U zadnjicu, isto kao i ostalim danima! Ponedjeljak, sedam sati ujutro. U tramvaju gužva. Iznenada između stisnutih ljudi neko zove: - Da li ima ovdje doktora? - Evo me - vikne neko sa drugog kraja tramvaja i počinje se probijati kroz gomilu. Konačno je doktor uspio doći do tipa koji je zvao, a ovaj će: - Bolest grla, šest slova? Pacijent sav uplašen trči kroz hodnik bolnice. Pitaju ga ljudi šta mu je, zašto bježi, a on će: - Ajoooj, pa sestra je rekla – ne plaši se ništa, to je samo rutinska operacija, vjerovatno će sve biti u redu! - Pa, dobro, sigurno je htjela da te utješi i ohrabri, da se ne plašiš... - Ma neeeee, nije govorila meni, već hirurgu!

Doktor se nakon pregleda obraća jednom pacijentu: - Vama je potreban savršen mir. Prepisaću vam ove tablete za živce. Tri puta dnevno ih dajte svojoj ženi. Dolazi doktoru mlada zgodna djevojka, a sa njom jedna starica. - Skinite se - reče doktor mladoj ženi. - Oprostite - reče starica - mi smo došli radi mene. - Pa dobro. Onda isplazite jezik! Došao čovjek u apoteku i traži lijek protiv štucavice. Apotekar mu udari šamar. - Zašto ste mi opalili šamar? - To uvijek pomaže - kaže apotekar. - Ali, lijek je za moju ženu - reče čovjek. - Doktore, kako mi je žena? - Trudnoća je vanmaterična. - Doktore, evo hiljadu eura. - Nemojte, molim vas, to je jednostavna intervencija. - Nije to za intervenciju, nego da nikome ne pričate da sam promašio! Sestra: - Doktore, čovjek kojeg ste maloprije liječili srušio se kod vrata. Doktor: - Okrenite ga tako da izgleda kao da je upravo dolazio.

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu