Br 51

5. JUL 2013.

GODINA V BROJ 51

1.00

www.medicalcg.me

Intervju:

Musfik Karadogan > Poremećaji srčanog ritma > Sunčanje i vitamin D > Ženska plaža – prirodno bogatstvo Ulcinja > Komplikacije šećerne bolesti > Pacijenti rizika u stomatologiji > Antibiotici u stomatološkoj praksi

Godišnja Medical konferencija Predstavljamo: Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije – ALIMS

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Branko Rašović Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Mr ph Ivana Gojković Katarina Janković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Intervju: Musfik Karadogan 6–7 Poremećaji srčanog ritma Dr Mihailo Vukmirović 8 Godišnja Medical konferencija 9 – 26 Patofitiologija erektilne disfunkcije Autori – Klinički centar CG 34 – 36 Hronika Crne Gore 38 – 40 Predstavljamo: ALIMS Mr ph. Pavle Zelić 42 – 43 Melanom – dr Olivera Simić-Kovačević 44 – 45 Sunčanje i vitamin D Dr Snežana Tomić 46 – 47 Blagodeti vode u organizmu Mr ph. Ivana Gojković 48 – 50 Regionalni socijalni razvoj Dr Agima Ljajević 58 – 59 Komplikacije šećerne bolesti Dr Božidar M. Bojović 60 – 61 Dječja astma Dr Zdravko N. Kadijević 62 – 63 Pacijenti rizika u stomatologiji Dr Slobodan V. Radonjić 64 – 65 Antibiotici u stomatološkoj praksi Dr Rajko Đurišić 66 - 67 Prirodno bogatstvo Ulcinja Dr Gani Karamanaga 72 – 73 Kvalitet medicinske usluge Dr sci Rajko Šofranac 76 - 78

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje.

3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDÌXèL X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija.

Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ÌXêQLK SXWHYD ^WLWHèL SULWRP i jetru.

3RPDÌH NRG intoksikacije jetre i KURQLêQLK SRUHPHèDMD ÌXêQLK SXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèL UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHèDQMD SURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYD WRQXV perifernih kapilara L SUXÌD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Working Together For A Healthier World

Pfizer HCP Corporation, Representative office Belgrade Tresnjinog Cveta 1, Belgrade Tel: 381.11.3630 000; Fax: 381. 11. 3630 033 e-mail: office@pfizer.co.rs

#( &* ) )', & $ # # & !# " # 0 & &" )(' $"% # - ,+ &.

ÄšÇ?ÞÞǚƅƎÇ?ųĸÇ?ÄŤĂžÇ?ǀĸÇ?ƎđĸǡđŊųĸčŊÇ?Ć?ƸŊǀÇ?ÇœĆ?Ç?ǡÞÇ?ƅƎǨĸÇ?ŸųĸŜ $* $ %$" & ) & # ) ! 3 # ) $ & 2 # đƎŸĸǀÇ?ŊħÇ? ųĸƸÇ? Ç?ĆŽÇ? ÄŤÇœĹ˜ĆŽĆ¸ĆŽÄžĆ…ĆŽÇ? čƎƅƎǀŊÇ? ƅĸÇ? ǀÞƀƎÇ? # * 1) $& '( + % #( # $* %$&$ * 1 )/( ) ) + & *'(* #$" ' '( ") Već mnogo godina Kompanija „Pfizerâ€? ima uspjeĹĄnu saradnju sa zdravstvenim sistemima u regionu. O iskustvima koje ima govori Musfik Karadogan, generalni direktor ove kompanije.

Na koje sve naÄ?ine kompanija Pfizer brine o zdravlju ljudi i koji su najvaĹžniji ljekovi koje proizvodite ?

Mi pravimo ljekove i vakcine koji su razvijeni sa ciljem da pomognu ljudima kada su bolesni i da sprijeÄ?e razvoj bolesti.

U razvoju naĹĄih ljekova glavni zadatak je da doÄ‘emo do inovativog rjeĹĄenja za dobrobit pacijenta, ĹĄto znaÄ?i da ulaĹžemo znaÄ?ajno vrijeme i resurse u istraĹživanje i razvoj terapija koji znaÄ?ajno poboljĹĄavaju Ĺživote pacijenata. Sem toga, mi se trudimo i da poboljĹĄamo pristup pacijenata ljekovima. Od osnivanja Kompanije pa sve do danas lokalne zajednice ĹĄirom svijeta naĹĄi su partneri u efikasnom i odrĹživom obezbjeÄ‘ivanju zdravstvene njege.

Mnogo truda i vremena ulaĹžemo u podrĹĄku svim relevantnim uÄ?esnicima u zdravstvenom sistemu - pacijentima, ljekarima, njegovateljima, organizacijama za podrĹĄku i drĹžavi,

06

kroz edukaciju, profesionalnu podrĹĄku i ekspertizu. Sve ove aktivnosti osmiĹĄljene su sa krajnjim ciljem da se postigne pozitivan uticaj na zdravlje ljudi i druĹĄtvo u cjelini.

VaĹĄa kompanija ima znaÄ?ajna iskustva i u proizvodnji specifiÄ?nih ljekova. KaĹžite neĹĄto o tome.

Kada se radi o specifiÄ?nim ljekovima, najprije da kaĹžem da imamo ĹĄiroku paletu ljekova u skoro svim terapijskim grupama.

Ne bih mogao da kaĹžem koji su najvaĹžniji jer vjerujemo da je svaki pojedinaÄ?ni Ĺživot vaĹžan, da je vaĹžno kako bolest utiÄ?e na svakog pojedinaÄ?nog pacijenta i da je naĹĄ zadatak da brinemo za svakog pojedinaÄ?nog pacijenta u zajednici.

MoŞda su najpoznatiji naťi ljekovi koji se koriste za bolesti i stanja koja pogađaju veliku populaciju pacijenata, kao ťto su kardiovaskularne bolesti (ljekovi za smanjenje krvnog pritiska i nivoa masti u krvi), neuroloťke bolesti (depresija, Alchajmerova bolest, neuropatski bol, ťizofrenija itd.), glaukom, a, naravno, tu je i poznati Pfizerov brend za erektilnu disfunkciju.

Pfizer Research & Development je najveća organizacija za istraŞivanje i razvoj novih ljekova. Šta je u fokusu tih istraŞivanja?

U pravu ste. Istorijski, investirali smo preko 7 milijardi dolara godiĹĄnje u cilju razvoja bezbjednih i efikasnih ljekova.

Saradnja je kljuÄ?na za naĹĄu strategiju istraĹživanja i razvoja. Imamo ĹĄirok dijapazon razliÄ?itih partnerskih odnosa sa ostalim inovativnim kompanijama, akademskim institucijama i nevladinim organizacijama. Nekada licenciramo naĹĄe ljekove drugima da ih razvijaju. Nekada dijelimo troĹĄkove, ali i uspjeĹĄne ili neuspjeĹĄne ishode, da bismo inovativne ljekove razvili i uÄ?inili dostupnim.

Pfizer sarađuje sa više od 250 partnerskih organizacija u akademskom i industrijskom okruženju.

Posvećeni smo bezbjednosti pacijenata koji učestvuju u našim kliničkim ispitivanjima i pridržavamo se najnaprednijih etičkih standarda u svim našim istraživačkim inicijativama.

Kada se radi o terapijskim oblastima u kojima istražujemo nove ljekove, mi se fokusiramo na oblasti u kojima je teret koji oboljenja nose po društvo u cjelini već veliki i očekuje se da će u budućnosti biti još veći, usljed produženja prosječnog životnog vijeka: neuro nauke, kardiovaskularni ljekovi, ljekovi za liječenje malignih bolesti, vakcine i zapaljenjske i imunološke bolesti.

Koliko je projekata trenutno u izradi?

U ovom trenutku imamo 78 novih projekata u pripremi, u različitim stadijumima razvoja novog lijeka. Sem toga, stalno primamo potvrde da smo na dobrom putu sa našim naporima u inovacijama. Jedan primjer se desio u aprilu ove godine kada je, od strane Američke agencije za hranu i ljekove, naš novi potencijalni lijek za karcinom dojke dobio oznaku „terapija koja pomjera granice”.

Ova oznaka je dobijena nakon što je Agencija imala uvid u dokaze da naš potencijalni novi lijek ima potencijal da dovede do značajnog poboljšanja jednog ili više kliničkih parametara u odnosu na postojeću terapiju.

Kao globalni lider u farmaceutskoj industriji, imamo veoma velik i inovativan portfolio ljekova koji spašavaju i produžavaju živote pacijenata i poboljšavaju njihov kvalitet života. Ova misija nas čini ponosnim i veoma angažovanim.

Pfizer je kompanija poznata po tome da je primila mnoge internacionalne nagrade za postupanje prema zaposlenima i socijalnu odgovornost. Kakva je politika Kompanije prema ovim pitanjima?

Pfizer je stalno angažovan u filantropskim aktivnostima i naša posvećenost dobrim odnosima unutar Kompanije i društvima u kojima radimo datira još iz vremena osnivanja -

1849. godine. Malo je poznato da se kompanija Pfizer odazvala apelu Vlade SAD-a tokom II svjetskog rata da bi ovladala efikasnijom, masovnom proizvodnjom penicilina i Savezničku armiju snabdjela dovoljnim količinama ovog lijeka.

Da bismo bili odgovorni i pouzdani članovi društva u kojima radimo, za nas je važno da izađemo iz okvira biznisa i vratimo našim zajednicama kroz projekte revitalizacije, edukacije, kao i podrške civilnim i kulturnim institucijama. Daću Vam nekoliko primjera - od programa protiv malarije u Africi, programa za prevenciju karcinoma i kontrolu pušenja u 46 zemalja, partnerstva sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u eliminaciji trahoma, partnerstva sa državama u liječenju pacijenata sa HIV-om, pa sve do činjenice da smo od 2000. godine obezbijedili više od 1,3 milijardi dolara u ljekovima na više od 2,600 mjesta u 63 zemlje u Africi, Aziji, Karibima i Latinskoj Americi.

D. Novčić

07

Poremećaji srčanog

ritma Piše: dr Mihailo Vukmirović, spec. kardiolog, Klinički centar Crne Gore

Srčane aritmije predstavljaju nepravilnosti u radu srca. Srčana kontraktilnost nastaje usljed aktivacije mišićnih vlakana nadražajem stvorenim u sinusnom čvoru. Čini ga grupa specijalizovanih ćelija lokalizovanih u desnoj pretkomori, blizu gornje šuplje vene, odakle se električni signali šire preko pretkomora do mjesta između pretkomora i komora koje se zove atrioventrikularni čvor, a potom preko grupe specijalnih puteva do lijeve i desne komore. Kako signali putuju kroz srce, tako se srce kontrahuje. Ovi električni impulsi omogućavaju srčani rad, odnosno srčane kontrakcije 60-80 puta u minuti. Ubrzani rad srca preko 100 u minuti zove se sinusna tahikardija, a može biti posljedica fizičkog napora, psihičke napetosti, povišene tjelesne temperature, povećane aktivnosti štitaste žlijezde, anemije, pretjeranog unosa kofeina, alkohola i nikotina. Usporen srčani rad ispod 50 u minuti zove se sinusna bradikardija i normalno se javlja u toku sna, a može se javiti u osoba sa dobrom fizičkom utreniranošću, usljed smanjene funkcije štitaste žlijezde, usljed degenerativnih procesa u sprovodnom sistemu, odnosno dejstva nekih ljekova.

Aritmije se javljaju zbog dva razloga. Ukoliko dodje do stvaranja pojedinačnih nadržaja u drugom dijelu srca u odnosu na sinusni čvor nastaju ekstrasistole koje mogu biti pretkomorske, odnosno komorske, dok pojava više vezanih električnih stimulusa vodi ka pretkomorskoj, odnosno komorskoj tahikardiji. Nekada može i sinusni čvor, odnosno atrioventrikularni čvor dovesti do nenormalnog ritma srca.

Aritmije mogu nastati i usljed poremećaja u sprovođenju nadražaja kroz srce, kada usljed kružnog kretanja električnog signala dolazi do nenormalnih kontrakcija srca, jer je onemogućeno normalno širenje nadražaja iz sinusnog čvora.

Ukoliko ne dolazi do normalnog stvaranja električnog signala u sinusnom čvoru, odnosno ukoliko je onemogućeno njegovo širenje kroz srce, nastaje srčani blok koji dovodi do jako sporog rada srca, što zahtijeva neodložnu ugradnju vještačkog pejsmejkera, odnosno vodiča.

Aritmije mogu biti bez simptoma, ali je mnogo češće postojanje tegoba u vidu osjećaja ubrzanog, odnosno nepravilnog rada srca, koje se nekada opisuje i kao lepršanje odnosno

08

treperenje, može se javiti slabost i gubitak daha, odnosno nelagodnost u grudima, kao i uznemirenost. Kod aritmija koje karakteriše veća nepravilnost u radu srca, pogotovo ako potiču iz komora, može biti prisutna i vrtoglavica, nesvjestica i gubitak svijesti, što ukuje na značajnije smanjenje efikasnosti srčanog rada i zahtijeva neodložno javljanje ljekaru.

Aritmije se pretežno javljaju kod ljudi koji nemaju udruženu bolest srca, kada su obično dobre prognoze i uglavnom ne zahtijevaju liječenje, ali mogu i prethoditi nekom od poremećaja u strukturi srca ili komplikovati postojeće srčano oboljenje. Tada je neophodna upotreba antiaritmijskih ljekova, a nekada i implantacija kardioverter defibrilatora i zbog mogućeg zastoja u srčanom radu.

Dijagnoza srčanih aritmija postavlja se na osnovu kliničkog pregleda bolesnika i EKG-a, koje je često neophodno dopuniti 24-časovnim registrovanjem EKG-a (Holter EKG), ehokardiografskim pregledom, testom fizičkim opterećenjem, odnosno ergospirometrijom. Neki bolesnici zahtijevaju invazivni dijagnostički pristup, odnosno elektrofiziološko ispitivanje i koronarografiju.

U liječenju aritmija primijenjuju se ljekovi-antiaritmici. Medjutim, ovi ljekovi mogu potencirati nastanak drugih, obično potentnijih aritmija sa mogućim smrtnim ishodom, zato se preporučuje veliki oprez pri izboru lijeka i odredjivanju doze i savjetuje njhova upotreba samo ako je baš neophodna! Važno je ispitati i rad drugih organa čiji poremećaj funkcije može voditi nastanku aritmije.

Drugi mogući načini liječenja su nefarmakološke metode liječenja: elektrokonverzija, ugrađivanje elektrostimulatora (pejsmejkera i kardioverter defibrilatora), radiofrekventna ablacija i eventualno operativno liječenje substrata aritmije.

Kateter ablacija je posebna metoda liječenja srčanih aritmija, kada se specijalno dizajnirani kateteri uvode preko preponske i potključne vene u srčane šupljine i registruje mjesto gdje se stvaraju električni stimulusi koji remete normalan srčani rad, odnosno mjesto gdje dolazi do kružnog kretanja električnog signala. Upotrebom radiofrekventne struje pravi se jedna vrsta oštećenja kojim se neutralizuje uzrok aritmije, a koja ne predstavlja opasnost za srčani mišić.

20-22. jun, Budva, Hotel „Mediteran”

U BUDVI ODRŽANA GODIŠNJA MEDICAL KONFERENCIJA

09

Široko koncipirajući temu ovogodišnje, Godišnje Medical konferencije predstavnika zdravstvenih vlasti i medicinske i farmaceutske struke, organizatori skupa realizovanog 20-22. juna u Budvanskom hotelu „Mediteran”, omogućili su da na jednom mjestu bude predstavljen veliki broj stručnih radova koji se tiču savremenih dešavanja u zdravstvu, farmaciji i medicini. Godišnja konferencija imala je stoga i naziv Aktuelnosti i zdravstvu, farmaciji i medicini. Organizatoru, časopisu „Medical”, povjerenje za organizaciju ovakvog događaja ukazali su, između ostalih, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, Crnogorska agencija za lijekove i medicinska sredstva, Fond zdravstva, Institut za javno zdravlje, Farmaceutska i Ljekarska komora, te Klinički centar Crne Gore.

Strateški partneri u organizaciji bili su Farmaceutska kompanija „Pfizer” i Veledrogerija „Farmegra”.

Projekat koji prevazilazi regionalni karakter, Godišnja Medikal konferencija okupila je veliki broj učesnika iz inostranstva, gostiju i predavača, koji su dali doprinos osvjetljavanju pitanja upotrebe ljekova, njihove regulative i medikacije, ali i širokog dijapazona tema u vezi sa osavremenjivanjem i modernizacijom postupka liječenja. Na skupu su aktivno učešće imali rukovodioci Fondova zdravstva iz Slovenije i Hrvatske, kao i Agencija za ljekove i medicinska sredstva iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Redovni segment Konferencije činilo je i štandovsko predstavljanje činilaca farmaceutskog tržišta Crne Gore. U okviru tog dijela programa posjetioci su se mogli upoznati sa ponudom farmaceutskih kompanija “Pfizer”, “Sanofi”, “Hemofarm”, “MSD” i “Pharmanova”, kao i veledrogerija “Farmegra”, “Meditas”, “Farmont”, “Bosna lijek” i “Nativa”.

10

11

Konferencija kao doprinos obezbjeđenju efikasnijeg sistema zdravstvene zaštite Godišnja Medikal konferencija svečano je otpočela 20-og juna. U okviru uvodne večeri velikom broju zvanica obratili su se predstavnici Ministarstva zdravlja, Fonda zdravstva, Farmaceutske i Ljekarske komore Crne Gore, Farmaceutske kompanije Fajzer, te, naravno, i organizatora. Za prijatan doživljaj večeri bila je zadužena estradna umjetnica Nina Žižić.

Izražavajući zadovoljstvo zbog organizovanja ovakvog skupa od strane Medikala, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr sci Kenan Hrapović objasnio je u uvodnoj riječi svečanog otvaranja Konferencije da prepoznavanje važnosti ovakve teme ima značaj za ukupni zdravstveni sistem kao sistem u kojem se štiti najvažniji od svih resursa koji imamo, a to su ljudski životi. - Ovaj skup ima specifičnu težinu i dodatu vrijednost upravo zbog činjenice što su njegova tema lijekovi, a svi znamo koliko je ova tema aktuelna ne samo kod nas već i u zemljama u regionu - naveo je ovom prilikom dr Hrapović.

Odajući zahvalnost organizatoru za partnerstvo u proteklom periodu, predsjednica Farmaceutske komore Crne Gore dr Mira Žugić istakla je značaj pomoći u organizaciji ovakvih i sličnih skupova, pri čemu se, navela je, konkretno od strane Medikala vodilo računa da u časopisu bude posvećena pažnja svakom od njih. - Smatramo da je uloga farmaceuta u zdravstvenom sistemu od izuzetnog značaja i da mi imamo kapaciteta kako u proizvodnim tako i u prirodnim resursima za obavljanje te djelatnosti - istakla je dr Žugić najavljujući izlagače na predstojećim konferencijskim sesijama.

Naglašavajući benefite organizacije ovakvih skupova, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore dr Đoko Jočić izrazio je zadovoljstvo zbog učešća u okviru događaja u kom je posebni akcenat dat farmaceutskoj djelatnosti. - Ne bez razloga, to je danas vrlo aktuelna tema, a s druge strane, naše tržište je preplavljeno velikim brojem farmaceutskih proizvoda, tako da se u svemu tome teško snalaze i doktori a ne samo pacijenti - rekao je on. Izražavajući očekivanje da će Godišnja konferencija dati

12

odgovore na sva pitanja koja opterećuju ovu djelatnost, dr Jočić je pohvalio koncept naučnog programa ovog međunarodno značajnog skupa.

U okviru Svečane večeri zvanicama se obratila i Jasmina Pavlović, predstavnica Farmaceutske kompanije Fajzer i strateškog partnera za tržište Crne Gore Farmegra. Pozivajući se na podatke iz najnovijeg izvještaja Svjetske banke, ona je objasnila da je zdravlje problem u regionu i prioritet u budućim naporima kako Svjetske banke tako i ostalih partnera u zdravstvenim sistemima, te da je potrebno da se, sa jedne strane, obezbijede povoljniji zdravstveni ishodi stanovništva, a da se, sa druge strane, obezbijede efikasniji sistemi zdravstvene zaštite. Ovim povodom ona je istakla i važnost napora da se za jednim stolom nađu svi učesnici zdravstvenog sistema.

Zvanično otvarajući Konferenciju, srdačne čestitke i pozdrave od strane ministra zdravlja prof. dr Miodraga Radunovića prisutnima je prenio sekretar u Ministarstvu zdravlja Zoran Kostić. - Posebno mi je zadovoljstvo što će naša Godišnja Medikal konferencija biti idealna prilika da se afirmiše crnogorski zdravstveni sistem, da se laička javnost upozna sa svim aktivnostima koje radimo, sa nadležnostima institucija i okviru sistema i da se prikaže da u svojoj djelatnosti koristimo i svjetska dostignuća u pojedinim oblastima, što smo potvrdili uspješno obavljenim transplantacijama - naveo je on. Prioriteti za ubuduće su, kako je dalje objasnio, razvoj i implementacija preventivnih programa, sprovođenje skrininga, kontrola hroničnih nezaraznih bolesti, ojačavanje centara za podršku u domovima zdravlja u cilju smanjenja riziko faktora, informatička povezanost zdravstvenog sistema, registracija svih proizvoda. Ističući da sve navedeno ima velike benefite, on je najavio i skoro uspostavljanje 8 zdravstvenih centara u okviru nastavka procesa reforme zdravstvenog sistema. Razvoj ambulantno-specijalističke djelatnosti, dnevnih bolnica, kapaciteta za zbrinjavanje akutnih stanja, uz obavezu da se jasno definišu kapaciteti za neakutnu obradu, zbrinjavanje hroničnih bolesti i održavanje palijativne njege, samo su još neki od izazova koji stoje na putu kompletiranja započetog procesa u zdravstvu.

U ime organizatora prisutnima se obratila Slavica Pantelić, izvršna direktorica DOO „Flaer”, izdavača časopisa „Medical”. Naglašavajući značaj podrške od strane eminentnih predstavnika zdravstvene vlasti: Ministarstva zdravlja, Crnogorske agencije za lijekove i medicinska sredstva, Fonda zdravstva, Instituta za javno zdravlje, Farmaceutske i Ljekarske komore, te Kliničkog centra Crne Gore, ona je iskoristila priliku i da se zahvali predavačima na odzivu za učešće na skupu. Posebne izraze zahvalnosti uputila je farmaceutskim kompanijama i veledrogerijama, koje su, kako je navela, već 5 godina pratioci koji daju ekonomsku snagu za održanje časopisa. Zahvaljujući se na doprinosu Uredništvu Časopisa i velikom broju autora koji „i putem časopisa šire savremenu farmaceutsku i medicinsku misao”, ona je uručila plakete ovogodišnjim laureatima: predstavnicima strateških partnera Konferencije, Farmaceutske kompanije „Pfizer” i veledrogerije „Farmegra” Jasmini Pavlović i Lazaru Komneniću, a povodom doprinosa u razvoju časopisa „Medical”, plakete su uručene doc. dr Božu Vukoviću i mr ph.

Ivani Gojković, predsjednici Farmaceutske komore Crne Gore, dipl. ph. Milanki Žugić, direktoru Kompanije „Hemofarm”, PJ za Crnu Goru dipl. ph. Zoranu Radonjiću, kao i direktorici veledrogerije „Meditas” Branki Ninković.

13

14

U susret željama pacijenata Otvarajući prvu sesiju radnog dijala Konferencije, dr Milorad Drljević, direktor Crnogorske agencije za lijekove i medicinska sredstva, poželio je svim učesnicima da zajedno ponesu dobre utiske i korisne zaključke sa skupa, te da obnove stara i stvore nova prijateljstva. Čestitajući organizatoru skupa na uspjehu u organizaciji kao i objavljivanju jubilarnog 50-og izdanja časopisa, on je istakao da se u ovakvim poduhvatima radi o velikom uspjehu zasnovanom na velikom entuzijazmu. Uloga Medikala u informisanju stručne i opšte javnosti je zaista velika. Oni su uspjeli da u punoj mjeri obezbijede zajednički rad ljekara, farmaceuta i svih zdravstvenih radnika, kao i da doprinesu afirmisanju zdravstvenog sistema Crne Gore - naveo je dr Drljević.

Naglašavajući značaj kompetentnosti, stručnosti i autoriteta predavača, Drljević je najavio i da su sve teme o kojima će se raspravljati veoma aktuelne, atraktivne i pružaju mogućnost za aktivnim učešćem svih prisutnih. Ističući važnost principa rada agencije čiji je lider: posvećenosti podizanju internih i eksternih kapaciteta, opredijeljenosti za sistem menadžmenta kvalitetom, razvoja informacionih sistema sa savremenim tehnologijama, povezivanja sa zdravstvenim informacionim sistemom, te razvoja laboratorije zasnovane na X zracima, Drljević je ovom prilikom naglasio važnost učešća u projektima Evropske agencije za ljekove (EMA). - Ovo su projekti koji su završeni ili su u završnoj fazi, a koje možete vidjeti u našem novom objektu.

Nadamo se da ćemo uskoro biti u prilici da vas vidimo u našim salama, na edukativnim skupovima za industriju, distribuciju i zdravstveni sistem - naveo je on.

Moderatorka prve sesije dr Majda Šahman-Zaimović, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore, bila je ujedno i predavač na temu „Neracionalna upotreba ljekova - sa posebnim osvrtom na antibiotike”. Ambicije i izazovi u regulativi ljekova i medicinskih sredstava u Srbiji bili su tema izlaganja mr ph. Pavla Zelića, predstavnika Agencije za ljekove i medicinska sredstva Srbije, a u okviru ovog dijela Konferencije govorili su i dr Vesna Koblar, RA PHARM, Slovenija (Kombinovani proizvodi kao budućnost medikacije i regulative), mr ph. Biljana Tubić, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (Regulatorni okvir i iskustva u odobravanju PIL u B i H), dipl. ph. Milena Adžić, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore (Falsifikovani ljekovi - nadležnosti i uloga CALIMS-a), te i Dejvid Šor, EMEA / „Pfizer”, (Falsifikovani ljekovi). Diplomirana farmaceutkinja Željka Bešović bila je moderatorka sesije koja je za temu imala generike i biosimilare, te tzv. „ljekove siročiće”. Stručni predavači bili su i: dr Metju Tarner, Sandoz Pharmaceuticals BP Medical General, prof. dr Vladimir Todorović, Klinički centar Crne Gore, Predrag Bogavac, Novartis, Beograd, i mr ph. Dušan Drenić, Genzyme/Sanofi.

Prvog dana realizacije Godišnje konferencije organizovan je i okrugli sto čiji su učesnici bili dr Kenan Hrapović, iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Samo Fakin, direktor Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije, prim. dr Siniša Varga, director Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dr Tihomir Strizrep, konsultant Svjetske banke na temu DRG-a, te dipl. ph. Olgica Knežević i dipl. ph. Jovana Popović, iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Ovom prilikom razgovaralo se o listama ljekova i preporukama za referentne i maksimalne

cijene ljekova.

Moderatorka treće stručne sesije bila je dr sc. ph. Zorica Potpara. Crnogorski proizvodni resursi za farmaceutsku djelatnost bili su tema izlaganja i dr sc. ph. Dragice Bojović (Farmaceutska komora Crne Gore). U okviru ovog dijela skupa o ulozi farmaceuta u savremenom zdravstvenom sistemu govorila je prof. dr Branislava Miljković (Farmaceutski fakultet, Beograd), a Godišnji izvještaj CALIMS-a o farmakovigilanci u 2012. godini prezentovala je dipl. ph. Maja Stanković (Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore). Dosadašnja iskustva Farmaceutske kompanije „Roche” u farmakovigilanci prisutnima je predstavila dr Aleksandra Kovačević („Hoffmann-La Roche”).

U okviru četvrte sesije Konferencije, 22-og juna, o razvoju transplantacionog programa u Crnoj Gori govorila je prof. dr Marina Mugoša-Ratković, sa Kliničkog centra Crne Gore, doc. dr Petar Kavarić (Klinički centar Crne Gore) govorio je o epidemiološko-kliničko-terapijskim aspektima karcinoma prostate u Crnoj Gori, dr Lidija Injac-Stevović (Klinički centar Crne Gore) govorila je o optimalnoj antidepresivnoj terapiji, a završnu riječ u okviru radnog dijela skupa imao je prim. dr Mesud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja. Skrining kolorektalnog karcinoma bio je tema njegovog izlaganja.

15

Neracionalna upotreba ljekova Neracionalna potrošnja ljekova, kako je tokom svog izlaganja u okviru 1. sesije Godišnje konferencije podsjetila dr Majda Šahman-Zaimović, predstavlja javnozdravstveni problem, jer, u medicinskom smislu, vodi ka nepotrebnim patnjama pacijenata, jatrogenim oboljenjima, prijemima na bolničko liječenje, povećanoj rezistenciji na antibiotike, ali i smrti. Racionalna upotreba stoga predviđa da pacijenti dobijaju ljekove koji su odgovarajući za njihova klinička stanja, u dozama koje su prilagođene njihovim individualnim potrebama, tokom adekvatnog vremenskog perioda i po najnižoj cijeni za njih i njihovu zajednicu. - Unapređenje ovako definisane upotrebe ljekova od strane zdravstvenih radnika, ali i u opštoj javnosti, od krucijalnog je značaja za smanjenje kako morbiditeta i mortaliteta populacije, tako i troškova koje zdravstveni sistem izdvaja za ljekove, na svim nivoima zdravstvene zaštite. Neracionalna upotreba ljekova podrazumijeva da jedan ili više ovih uslova nijesu ispunjeni navela je ona. Svjetska zdravstvena organizacija je preko svojih sistema monitoringa ustanovila da problem neracionalne upotrebe ljekova ima globalne razmjere, kao i da je potrebno učiniti više na implementiranju nacionalnih strategija u ovoj oblasti. Podaci ukazuju da se više od polovine svih ljekova u zemljama u razvoju i onih sa ekonomijom u tranziciji, ali i značajan broj ljekova, posebno antibiotika u razvijenim zemljama, troši na neadekvatan način, čime se rasipaju ionako limitirani resursi. Svi ljekovi, pa i oni esencijalni, mogu biti neracionalno upotrebljavani. Podaci o potrošnji ljekova u svijetu, kako je objasnila dr ŠahmanZaimović, pokazuju stalan porast od 7-10% godišnje, kao i da su ljekovi najbrže rastući dio zdravstvene potrošnje.

Ambicije i izazovi u regulativi ljekova i medicinskih sredstava u Srbiji Pomoćnik vršilac dužnosti direktora Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije mr pharm. Pavle Zelić, u okviru svoje prezentacije prikazao je rezultate u regulatornim poslovima koje ova agencija obavlja. Aktuelni broj ljekova, naveo je on, koji imaju važeću dozvolu za humanu primjenu u ovoj zemlji iznosi 5.318, za veterinarsku 645, a broj medicinskih sredstava upisanih u Registar Republike Srbije iznosi 32.829. 55,5% čine generički ljekovi, 37.4 % originalni i 7,0% inovativni. Opisujući i brojne druge aspekte inovacija u ovom sistemu, Zelić je pregledno obuhvatio i perspektive daljeg djelovanja.

Kombinovani proizvodi - budućnost medikacije i regulative Specijalistkinja slovenačke RA PHARM dr Vesna Koblar govorila je o kombinovanim medicinskim proizvodima. - Cilj regulative lijekova i medicinskih sredstava ogleda se u tome da se stanovništvu obezbijede kvalitetni, sigurni i efikasni lijekovi, te sigurna i korisna medicinska sredstva, a industriji omogući konkurentnost. Uz to je potrebno pratiti napredak nauke i tehnologije te omogućavati uslove za njihov dalji razvoj - istakla je ona. Zbog čestih promjena propisa koji uređuju ova dva vrlo dinamična područja, granica među njima postaje sve nejasnija.

- To je naročito izraženo kod lijekova koji spadaju u napredne

16

terapije (lijekovi za gensku terapiju, ćelijsku terapiju i tkivni inženjering), kao i kod kombinovanih proizvoda lijek-medicinsko sredstvo, kojih je sve više na tržištu jer imaju dodatnu vrijednost za korisnika - objasnila je dr Koblar.

Najava očekivanih partnerstava između proizvođača lijekova i medicinskih sredstava, po njoj, ogleda se u predlogu Evropske komisije koji se odnosi na nove evropske propise o medicinskim sredstvima, a koji su u postupku usvajanja u Savjetu EU i Evropskom parlamentu.

Regulatorni okvir i iskustva u odobravanju PIL-a Mr ph. Biljana Tubić, zamjenica direktora bosanske Agencije za ljekove i medicinska sredstva, imala je za temu tumačenje regulatornog okvira i iskustava u odobravanju uputstava upotrebe ljekova (PIL). Kao jedna od 3 osnovne karakteristike svakog referentnog lijeka, PIL (engl. Patient Information Leaflet) mora biti jasan, čitljiv, pacijentu razumljiv i bez nepotrebnih stručnih termina. - On se evaluira od strane stručnjaka u Agenciji, a, takođe, ocjenu i primjedbe na ovaj dokument daju i članovi Komisije za lijekove (dupla provjera dokumenta). Kada su u pitanju generički lijekovi, PIL mora biti urađen u skladu sa referentnim lijekom - objasnila je mr Tubić.

Ukazujući na nedostatke u kvalitetnoj izradi ovog teksta, ona je istakla da razlike u indikacionom području i načinu doziranja moraju biti anulirane, da neželjena dejstva treba da budu prikazana po organskim sistemima, te da PIL treba da sadrži stručno prevedene termine.

Falsifikovani ljekovi - nadležnosti i uloga CALIMS-a Dipl. ph. Milena Adžić govorila je o nadležnostima i ulozi CALIMS-a u suočavanju sa pojavom falsifikovanih ljekova.

Lijek koji je u cilju prevare pogrešno obilježen s obzirom na identitet i/ili porijeklo, kako je objasnila, jeste falsifikovani lijek.

On može sadržati ispravne ili pogrešne sastojke u odnosu na deklarisani sastav, biti bez aktivnih supstanci ili sadržati pogrešne količine aktivnih supstanci i biti u pogrešnom ili falsifikovanom pakovanju. - Posljedice primjene falsifikovanih ljekova su velike: neželjena dejstva, alergijske reakcije, izostanak terapijskog efekta, a može doći i do smrti, bilo zbog direktnog dejstva, ili izostanka terapijskog dejstva - istakla je ona.

Najčešće falsifikovani ljekovi u razvijenim zemljama jesu, navela je Adžić, takozvani „life style ljekovi”. Tu spadaju ljekovi za liječenje erektilne disfunkcije, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici, hormoni i steroidi, dok se u zemljama u razvoju najčešće falsifikuju ljekovi koji se koriste u liječenju po život opasnih bolesti: antibiotici, onkološki ljekovi, analgetici, kardiovaskularni ljekovi, antimalarici, antituberkulotici i antivirotici (HIV/AIDS). Ističući da u Crnoj Gori, u legalnom lancu distribucije, nijesu zabilježeni slučajevi falsifikovanih ljekova, Adžić je opisala kompletan sistem umreženih institucija koje rade na sprečavanju ovakvih pojava. - Da bi borba u otkrivanju falsifikovanih ljekova bila kompletna, neophodna je edukacija i podizanje svijesti građana o postojanju ovakvih ljekova, što i predstavlja jednu od planiranih aktivnosti CALIMS-a - zaključila je ona.

Falsifikovanje lijekova i strategija borbe protiv ove pojave Direktor sektora globalne bezbjednosti EMEA regiona i predstavnik Farmaceutske kompanije „Pfizer” Dejvid Šor bio je još jedan govornik na temu falsifikovanja ljekova. - Falsifikat može, ali i ne mora, da sadrži iste aktivne farmaceutske sastojke kao autentični medikamenti. Prema posljednjim podacima, 31. marta 2013. utvrđeno je da su falsifikovani ljekovi dostupni u najmanje 106 zemalja - rekao je on u uvodnom dijelu svog izlaganja. - Globalna bezbjednost podrazumijeva i agresivnu borbu protiv falsifikovanja, osmišljavanje programa za otkrivanje i opstrukciju rada velikih proizvođača i distributera falsifikovanih ljekova. Regionalni timovi su stekli dosta iskustva u razvoju kontakata sa zajednicama kritičnim za sprovođenje zakona -

17

objasnio je on. Pozivajući na obavezu globalnog udruživanja u suzbijanju ove pojave, on je saopštio i da je Kompanija „Pfizer”, prema podacima od 31. marta 2013, obezbijedila obuku izvršnih vlasti u cilju borbe protiv pojave farmaceutskih falsifikata u čak 133 države svijeta. - Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, suzbijanje distribucije ovakvih ljekova može doprinijeti da se spriječi čak 200.000 smrtnih slučajeva, zbog komplikacija malarije, a u Kini se plasmanu ovakvih ljekova pripisuje čak 200.000 do 300.000 smrtnih slučajeva svake godine - naveo je on.

Generici i biosimilari - regulativa i iskustva u CALIMS-u Govoreći o generičkim ljekovima i biosimilarima, dipl. ph. Željka Bešović predstavila je obrasce njihove regulative koji se sprovode od strane CALIMS-a. - Generički lijek je lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivnih supstanci i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek, registruje se sa skraćenom dokumentacijom (bez pretkliničkih i kliničkih studija) ali dokazuje bioekvivalenciju sa referentnim lijekom, odgovarajućim ispitivanjima biološke raspoloživosti - pojasnila je ona. - Evropska komisija je u istraživanju sprovedenom u farmaceutskom sektoru 2008. godine, konstatovala da bi dodatne uštede od 3 milijarde eura, odnosno više od 5% ukupnih sredstava za ljekove bile moguće na nivou EU da su generici pravovremeno dolazili na tržište - dodala je. Kada je u pitanju tržište Crne Gore, prema podacima CALIMS-a, 35% dostupnih ljekova čine originalni ljekovi, dok oko 60% čine generički ljekovi. - Imajući u vidu specifičnosti ove grupe ljekova, veoma je važno pitanje njihove terapijske zamjenljivosti originalnim biološkim lijekom, koja nije automatska i u EU je jasno razdvojena od regulatornog postupka odobravanja biosimilara. Evropska agencija za ljekove (EMA) u okviru evaluacije kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti biosimilara za potrebe odobrenja za stavljanje u promet, ne daje preporuke o njihovoj eventualnoj zamjenljivosti originalnim biološkim lijekom, već se u odnosu na ovo pitanje primjenjuje nacionalna regulativa - navela je, pored ostalog, Bešović.

Biosimilarni ljekovi Objašnjavajući osnovne nedoumice o pojmu biosimilara, njihovom razvoju i složenim proizvodnim procedurama, dr Metju Tarner, predstavnik kompanije Sandoz, podsjetio je da je firma koju zastupa globalni lider u razvoju i proizvodnji složenih farmaceutskih molekula, uključujući i biološke ljekove. - Kompanija je još 2006. godine lansirala prvi biosimilarni produkt, pri čemu trenutno na svjetskom tržištu postoje svega tri registrovana biosimilarna lijeka, a u procesu je razvoja još nekoliko važnih projekata. Saglasno jasnim i nepodijeljenim stavovima priznatih eksperata, biološki ljekovi su ljekovi budućnosti, a biosimilari imaju značajnu ulogu da terapiju budućnosti učine dostupnom svima kojima bude potrebna - navodi se, između ostalog, u obrazloženju njegove teme.

Sedmogodišnje prisustvo Sandoza u više od 40 evropskih zemalja, naveo je on, zasnovano na 3,4 miliona dana izloženosti pacijenata biosimilarnim ljekovima iz portfolija Kompanije, te predstavlja dragocjeno iskustvo koje zaslužuje da se prenese i

18

podijeli sa stručnom javnošću zemalja koje tek prave prve korake u terapiji biosimilarima.

Pogled kliničara na biosimilare Navodeći nimalo ohrabrujuće podatke da se, u odnosu na budućnost, na godišnjem nivou u svijetu predviđa blizu 13 miliona novih slučajeva obolijevanja od kancera, prof. dr Vladimir Todorović, subspecijalista onkolog, upozorio je na brojke u vezi sa ovom pojavom - kancer pluća - 1.6 miliona, 12.7% popilacije oboljelih od kancera, rak dojke - 1.4 miliona, 10.9% žena sa kancerom, kolorektalni tumori - 1.2 miliona, 9.7%, i kancer želuca - 1 milion, 7.8%. - Od 1999. do 2009. god. u Crnoj Gori je godišnje obolijevalo 1.600 do 1.900 ljudi, dok je umrlo 820 do 1.026 pacijenata. Kancer je kod nas značajan uzrok prerane smrti osoba mlađih od 75 godina - naveo je on.

Biosimilari se, kako je dalje rekao, u onkologiji pomjeraju sa ljekova koji se upotrebljavaju u suportivnoj terapiji prema ljekovima koji produžavaju život bolesnika sa kancerom. Ukazujući na uputstva koja je EMA dala u vezi sa njihovom primjenom, on je istakao da, uz adekvatnu regulativu, te praćenje efikasnosti i sigurnosti biosimilara, oni mogu doprinijeti značajnom smanjenju pritiska na zdravstveni sistem i povećati dostupnost biološkim lijekovima koji se sve više koriste u onkologiji, ali i u drugim granama medicine.

Uticaj kvaliteta ljekova na ishod liječenja MSc. pharm. Predrag Bogavac, predstavnik „Novartis Pharma Services”, u toku svog izlaganja naveo je da pitanje kvaliteta ljekova postaje globalno važno pitanje. Govoreći o ljekovima substandardnog kvaliteta, kao i o falsifikatima ljekova čiji udio u ukupnom snabdijevanju značajno raste posljednjih godina, on se osvrnuo i na pitanja upotrebe neefikasnih ljekova, ljekova lošeg kvaliteta ili opasnih ljekova, što može dovesti to izostanka terapeutskog efekta, pogoršanja bolesti, pojave rezistencije, a ponekad i do smrti. - Novac se troši na neefikasne ljekove lošeg kvaliteta, bilo da je državni, ili iz privatnog džepa. Država mora da uspostavi snažna regulatorna tijela da bi obezbijedila efektivnu proizvodnju, promet i upotrebu ljekova i na taj način zaštitila i promovisala javno zdravlje - istakao je on. Kako je dalje argumentovao, Svjetska zdravstvena organizacija, FDA i drugi iznose podatke o udjelu falsifikovanih ljekova od 10-15% u odnosu na ukupno tržište ljekova. U nekim regionima Azije i Afrike ovaj udio dostiže čak i 50%. Kada se radi o ljekovima substandardnog kvaliteta, njihovu zastupljenost je znatno teže procijeniti. Razlog je to što se mnogi od njih proizvode kao legitimni i regulatorno odobreni ljekovi. Ipak, njihov udio na mnogim tržištima dostiže i 40% u odnosu na uzeti uzorak. Sve to ukazuje na neohodnost primjene mjera društvene odgovornosti.

„Ljekovi siročići” (engl. Orphan Drugs) Regulativa Evropske unije i mediji finansiranja terapija za rijetke bolesti Pozivajući se na definiciju Evropskog komiteta za rijetke bolesti kojom se objašnjava da je rijetka bolest ona koja se dešava ne tako često, ili rijetko, u odnosu na cjelokupnu populaciju, te

19

koja je prisutna kod 1-og od 2.000 građana, mr ph. Dušan Drenić ukazao je na osnovne karakteristike problema liječenja ovakvih oboljenja. - Kako cifra od 1-og pacijenta na 2.000 građana izgleda simbolično, ona nas u odnosu na 459 miliona oboljelih tokom 2004. godine, dovodi do potencijalnog broja od 230.000 stanovnika Evropske unije koji boluju od neke rijetke bolesti istakao je on. Ističući da je čak 80% rijetkih bolesti genetski uzrokovano, on je upozorio i na podatak da su pacijenti koji se suočavaju sa rijetkim bolestima „siročići” zdravstvenih sistema, često bez prave dijagnoze, terapije i bez istraživanja na polju terapije, ali ipak sa razlogom za nadu. - Na nacionalnom nivou, neke od zemalja članica Evropske unije razvile su posebnu regulativu i strategije vezane za rijetke bolesti, poput Španije, Danske, Francuske, Italije, Švedske i Crne Gore - kaže on - a u okviru Evropske zajednice, od preporuka za izradu nacionalnih planova za rijetke bolesti do osnivanja referentnih centara za tretman pacijenata, promoviše se svaki dobar postupak koji doprinosi poboljšanju trenutnog položaja pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti.

Forum o temama fondova zdravstva Susret predstavnika regionalnih zdravstvenih fondova organizovan je i u okviru okruglog stola. Učesnici: dr Kenan Hrapović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Samo Fakin, iz Slovenačkog zavoda, prim. dr Siniša Varga, predstavnik Hrvatskog zavoda, dr Tihomir Strizrep, konsultant Svjetske banke, te dipl. ph. Olgica Knežević i dipl. ph. Jovana Popović, predstavnice Fonda zdravstva Crne Gore, iskoristili su priliku da uporede iskustva u vezi sa izradom lista ljekova, a bilo je riječi i o drugim pitanjima struke. Ujedno, afirmisani su dometi rada predstavljenih institucija. Ističući da Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore osiguranim licima obezbjeđuje lijekove iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, sa osnovne liste, u punom iznosu, a nadomiruje i 80% cijene lijekova sa dopunske liste, direktor ove ustanove dr Kenan Hrapović naveo je i da će ona i dalje voditi računa o potrebama i kvalitetnom liječenju svojih osiguranika i raditi na redefinisanju Liste - što će podrazumijevati

20

već pokrenutu intervenciju i izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju. - Razvijanjem svijesti o adekvatnoj primjeni lijekova kod ljekara, ali i pacijenata, - svrsishodnom propisivanju i korišćenju lijekova - obezbijedila bi se veća sredstva za finansiranje i drugih savremenih lijekova, što bi omogućilo i češće revidiranje Liste lijekova. Fond će i ubuduće, između aspekata savremene farmakoterapije, sa jedne strane, i raspoloživih finansijskih sredstava sa druge, nastojati da postigne visoko medikamentozno rješenje po pacijenta. Štednja, prevashodno, nije cilj Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore, već optimalno, kvalitetno i racionalno liječenje koje će, svakako, imati za posljedicu uštedu - objasnio je Hrapović.

Samo Fakin direktor Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije tvrdi da je odlučivanje o konačnoj cijeni ljekova u njegovoj zemlji „isključivo u rukama Fonda za zdravstveno osiguranje Slovenije“. - Naša Komisija stavlja ljekove na listu koju utvrđuje Zavod za zdravstveno osiguranje i tek tada lijek može biti u apotekama ili u prodaji, kaže Fakin te objašnjava kako se dobija konačna cijena koju plaćaju pacijenti. - Da bi došli do cijene koju na kraju plaćaju pacijenti, mi uz referentne cijene koje određuje Agencija za ljekove, još razgovaramo i pregovaramo o nižim cijenama, objašnjava direktor Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije. Na taj način, prema njegovim riječima, cijene se snižavaju, ali se i „drže u okvirima budžeta za ljekove“. - Osnovni smisao je platiti što nižu moguću cijenu za kvalitetni lijek, a novac koji ostaje ulagati u nove ljekove kako bi ljudi Slovenije bili oskrbljeni modernom medicinom, zaključuje Fakin.

Konsultant Svjetske Banke na temu DRG-a, doktor Tihomir Strizrep, kaže da „referentne cijene ljekova i određivanje liste i cijena ljekova su osnovni posao Fonda za zdravstvo“ te dodaje da to do sada nije bio slučaj u Crnoj Gori. - Samostalnost Fonda u određivanju cijena i budžetiranju izdataka i praćenju potrošnje ljekova je takođe jedan od osnovnih poslova Fonda za zdravstvo. Tržište ljekova u Crnoj Gori je potrebno regulirati na način da Fond bude primarno mjesto određivanja liste ljekova, referentnih cijena i pregovora o cijenama sa proizvođačima ljekova, smatra Tihomir Strizrep.

Dr Siniša Varga, direktor Hrvatskog zavoda za zdravst-

veno osiguranje kaže da institucija na čijem je čelu „radi postupak referiranja cijena ljekova sa zemljama Evropske unije“ i da je svrha tog postupka „da pacijentima ponude najbolju moguću cijenu i kvalitet ljekova u Hrvatskoj, te da ujedno osiguraju i dostupnost ljekova“. - Politika ljekova u cijeloj Evropskoj uniji je takva da nije samo pitanje opskrbe sa ljekovima, nego se radi i o trgovini. Ne smijemo dopustiti da zbog preniske cijene ljekova u Republici Hrvatskoj da radimo poremećaj na tržištu, kaže dr Siniša Varga i dodaje da „referiranje cijena ljekova mora biti transparentno i svrsishodno kako bi se osigurala opskrba ljekovima građanima Hrvatske“.

Uloga farmaceuta u savremenom zdravstvenom sistemu Ukazujući na činjenicu da je uloga farmaceuta u zdravstvenom sistemu evropskih zemalja značajno promijenjena tokom posljednjih trideset godina, prof. dr Branislava Miljković, sa Katedre za farmakokinetiku i kliničku farmaciju Farmaceutskog fakulteta u Beogradu, navela je da je tradicionalna uloga farmaceuta u pripremi, distribuciji i izdavanju ljekova pomjerena ka pružanju kvalitetne zdravstvene usluge, a ekspertsko polje, primarno utemeljeno na hemiji ljekova, pomjereno je ka oblasti koja se bavi izučavanjem njihove upotrebe - farmakoterapiji. U cilju pružanja kvalitetne zdravstvene usluge razvijen je nov koncept farmaceutske prakse, farmaceutska zdravstvena zaštita (engl. Pharmaceutical Care). Ona je fokusirana na direktan odnos farmaceuta i pacijenta. Prema definiciji, farmaceutska zdravstvena zaštita podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za pružanje terapije u cilju postizanja određenih ishoda koji unapređuju kvalitet života pacijenta. Međunarodna asocijacija farmaceuta (FIP) usvojila je 1997. godine farmaceutsku zdravstvenu zaštitu kao standard farmaceutske djelatnosti - objasnila je ona. Ističući značaj primjene individualnog pristupa pacijentu u toku sprovođenja farmaceutske zdravstvene zaštite, prof. dr Miljković ukazala je i na najčešće prisutne probleme u terapiji pacijenata: neprepoznavanje simptoma bolesti, nepoznavanje zdravstvenog problema, potreba za lijekom koji nije propisan, primjena

21

neodgovarajućeg lijeka (na osnovu postojanja kontraindikacija i/ili potencijala za stupanje u interakcije), primjena neodgovarajuće doze (više ili niže od optimalne, na osnovu individualnih karakteristika pacijenta), primjena lijeka u neodgovarajućem vremenskom intervalu, neodgovarajući način primjene, ispoljena (-e) neželjena (-e) reakcija (-e) na lijek, ispoljene interakcije ljekova u toku polipragmazije, ispoljene lijek- hrana interakcije, neredovna primjena ljekova (nizak stepen komplijanse) i dr.

Uvođenje farmaceutskog zdravstvenog kartona i dokumentovanje učinjenih intervencija u farmakoterapiji, kao i unapređenje i sticanje novih znanja o farmakoterapiji, razvoj vještina komunikacije, korišćenje izvora informacija o ljekovima, sistematičan pristup rješavanju farmakoterapijskih problema i kontinuirano unapređenje kompetentnosti, obaveze su koje se postavljaju pred savremenog farmaceuta.

Peloid u preparatima za kožu Zorica Potpara imala je za temu opis ljekovitih moći i terapijskih dermatoloških vrijednosti ulcinjskog mineralnog blata - peloida. Ističići da su čak pronađeni i papirusi od prije 4.000 godina koji pokazuju da su Egipćani koristili peloid u terapiji opekotina, ginekoloških bolesti i problema sa zglobovima, te da ovaj lijek nije bio stran ni Galenu, ona je navela da se u medicini i farmaciji i danas posvećuje velika pažnja proučavanju fizičkih i hemijskih činilaca prirodne sredine, odnosno prirodnih resursa. - Fizičko-hemijska analiza pokazala je da su u peloidu sa lokaliteta ulcinjske obale u različitim koncentracijama zastupljene materije neophodne za pravilno obavljanje funkcije kože, kao i organizma u cjelini: natrijum, kalcijum, bakar, kalijum, gvožđe, aluminijum, magnezijum, hlor, hrom, nikal, cink; sumporna i lipidna jedinjenja; smješa estara, ugljovodonika i triglicerida. Minerološka analiza pokazala je da peloid sadrži najviše kvarca, kaolina i kaolina 1-T, halit i silvit. Uzorak peloida ispoljio je značajnu antimikrobnu aktivnost na soj Candida albicans 24433, a pronađene su i alge razdjela Bacillariophyta (dominirajući rod Pinullaria), za koje se zna da imaju povoljan uticaj na zdravlje kože - navela je dr Potpara.

22

Prezentujući dermatološke proizvode u čiji sastav ulazi i ulcinjski peloid, ona je detaljno prikazala i konkretne studijske podatke. - Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da peloid dobijen sa ulcinjske obale Jadranskog mora i lokalno aplikovan u obliku krema ima značajan potencijal da poboljša stanje pacijenata sa aknoznom kožom, sa odličnom bezbjednošću pri primjeni. Peloid ne ispoljava iritacioni potencijal na zdravoj koži. Ima povoljan hidratišući efekat na kožu, pri čemu ne narušava stanje kožne barijere, odnosno njenu sposobnost da zadrži vodu. Ova svojstva preporučuju peloid da se može koristiti kao kozmetički aktivan sastojak u dermokozmetičkim preparatima - navela je ona.

Najzastupljenije ljekovite biljke crnogorske flore Smatra se da je u biljnoj flori Crne Gore zastupljeno više od 3.000 vrsta, od čega oko 400 ljekovitih i oko 50 endemičnih.

Na površini koju zauzima - 0,01% od ukupne površine svjetskog kopna - na teritoriji Crne Gore zastupljeno je 1,2% ukupne svjetske flore, što ovo podneblje svrstava na prvo mjesto u Evropi po broju vrsta na jedinici površine - objasnila je u okviru svog izlaganja dr ph. Dragica Bojović. U želji da skrene pažnju na značaj ljekovitih biljaka u preventivi i liječenju, ona je ukazala na dvadesetak najzastupljenijih ljekovitih vrsta: Hajdučka trava (Achillea millefolium L. Asteraceae) Kantarion, Bogorodičina trava (Hypericum perforatum L. Hypericaceae) Glog (Crataegus spp. malaceae) Uva, jabučnjak, planika (Arctostaphylos uva ursi L. Ericaceae) Sremuš, medvjeđi luk, divlji luk, srijemuš (Allium ursinum L. Alliaceae) Breza, maljava breza, obična breza (Betula pubescens E., Betula pendula roth. Betulaceae) Zova, bazga, (Sambucus nigra L. Sambucaceae) Lipa (Tilia cordata mill - sitnolisna, kasna lipa), (Tilia platyphyllos scop - krupnolisna, rana lipa) Tiliaceae.

Matičnjak, melisa (Melissae officinalis L. Lamiaceae) Borovnica (Vaccinium myrtillus L. Ericaceae).

Kopriva, žara (Urtica dioica L. Urticaceae) Pelim, žalfija, kadulja (Salvia officinalis L. Lamiaceae) Šipurak (Rosae caninae fructus L. Rosaceae) Kleka, smreka, borovica (Juniperus communis L. Cupressaceae) Planinski čaj, vranilova trava (Origanum vulgare L. Lamiaceae) Vrijesak (Saturea montana. L. Lamiaceae) Majčina dušica (Thymus serpyllum L. Lamiaceae) Kičica (Centaurium umbellatum Gilib. Gentianaceae) Lincura (Gentiana lutea L. Gentianaceae) Hrast kitnjak i lužnjak (Quercus pertea et robur-L. Fagaceae) Krušina (Frangula alnus Miller Rhamnaceae) - Neke biljne vrste u tolikoj su mjeri samoniklo zastupljene da predstavljaju prirodne plantaže koje se mogu veoma dobro eksploatisati i poslužiti kao genetski materijal za plantažno gajenje - istakla je dalje dr Bojović.

Godišnji izvještaj CALIMS-a o prijavljenim neželjenim dejstvima ljekova u 2012. godini Prezentujući CALIMS-ov godišnji izvještaj o prijavljenim neželjenim dejstvima ljekova u 2012. godini dipl. ph. Maja Stanković navela je da je od 21.5.2012. godine, pored obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka koji, nakon popunjavanja, zdravstveni radnik može poštom poslati CALIMS-u, izabranim doktorima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti omogućeno direktno prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova putem informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite koji je kompatibilan sa informacionim sistemom CALIMS-a. - Uvođenjem ovakvog načina prijavljivanja postignut je značajan napredak u prijavljivanju neželjenih dejstava i predstavljen uspješan model za uvođenje istog načina prijavljivanja i na drugim nivoima zdravstvene zaštite. Takođe, nosioci dozvole za lijek u obavezi su da svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka, za koju su u saznanju u komunikaciji sa zdravstvenim radnicima, proslijede CALIMS-u, u Zakonom o ljekovima definisanim vremenskim rokovima istakla je ona. Ukupan broj prijava sumnji na neželjena dejstva ljekova koje su tokom 2012. godine proslijeđene CALIMS-u veći je u odnosu na prethodne godine, što, kako je objašnjeno, govori o pozitivnom trendu kontinuiranog povećanja broja prijava i jačanja svijesti zdravstvenih radnika i odgovornih osoba za farmakovigilancu nosioca dozvole, o značaju aktivnog učešća svih zainteresovanih strana u vezi sa kontinuiranim nadzorom nad životnim ciklusom lijeka.

Farmakovigilanca Ukazujući na dosadašnja iskustva Kompanije „Hoffmann- La Roche Ltd.” u Crnoj Gori, predstavnica te firme dr Aleksandra Kovačević prikazala je sistem funkcionisanja farmakovigilance, koji se u okviru Medicinskog odjeljenja, na nivou ove Kompanije, prati od 2008. godine. Akcentujući značaj osiguranja bezbjednosti pacijenta, dr Kovačević je istakla da je najveći izazov tokom sprovođenja neintervencijskih kliničkih ispitivanja bila

23

prijava neželjenih dejstava u predviđenim rokovima. - Obaveze istraživača jasno su definisane protokolom kliničkog ispitivanja, kog se studijski tim mora pridržavati - naglasila je ona.

Ukazujući na obavezu razgraničenja pojmova neželjeni događaj i neželjena reakcija, donošenja pravilne ocjene uzročnoposljedične povezanosti neželjene reakcije i suspektnog lijeka, te niza drugih karakteristika profesionalnog rada, ona je naglasila i da se „jedino zajedničkim radom svih učesnika u zdravstvenom sistemu može stići do cilja kom svi stremimo, a to je da očekivana korist primjene lijeka prevazilazi potencijalni rizik od štetnih reakcija koje su u vezi sa primjenom lijeka”.

Obilježen značajan jubilej Jedan od povoda za organizovanje značajnog stručnog skupa kakav je bila Godišnja konferencija, bilo je i obilježavajne jubilarnog 50-og izdanja medicinskog glasila „Medical”. Baveći se pitanjima struke i nauke, uvijek u odnosu na interesovanja ukupne populacije, ovo izdanje bilo je posebno posvećeno problemu visokog krvnog pritiska. Ovim je, u vezi sa Svjetskim danom borbe protiv hipertenzije, još jednom istaknuto da crnogorska medinska žurnalistika ima potencijala da u skladu sa aktuelnim trendovima blagovremeno obavještava javnost i ukazuje na potrebu za akcijom na planu zdravlja.

Razvoj transplantacionog programa u Crnoj Gori Nacionalna koordinatorka za transplantaciju organa Crne Gore prof. dr Marina Mugoša-Ratković, internista-nefrolog, govorila je o aktuelnom trenutku i postignućima u oblasti transplantologije u Crnoj Gori. - Transplantacija bubrega danas se smatra najprihvatljivijom metodom liječenja terminalne bubrežene slabosti. Prednosti transplantacije u odnosu na dijalizu ogledaju se u tome što je nakon transplantacije bubrega bolje izlučivanje toksina iz organizma, zatim izbjegavanje komplikacija

24

hronične bubrežene insuficijencije i dijalize kod pacijenta; izbjegavanje infekcija virusima hepatita; poboljšanje opšteg stanja pacijenta i omogućavanje većeg kvaliteta života; smanjenje ograničenja u pogledu unosa tečnosti i soli u organizam i dijetetskog režima; smanjenje ograničenja obavljanja svakodnevnih životnih funkcija; ponovno uspostavljanje ili poboljšanje radne sposobnosti - objasnila je ona.

Kroz retrospektivu događaja koji su se od septembra 2012. godine dogodili u crnogorskom zdravstvenom sistemu, ona je prikazala cijeli niz veoma značajnih transplantoloških poduhvata koji su sa mrtve tačke pokrenuli ovaj proces kod nas.

- Razvoj transplantacionog programa u Crnoj Gori planiran je i teče kroz sve neophodne segmente, kao što su legislativa, edukacija, obezbjeđivanje neophodne infrastrukture za izvođenje ovog programa i podizanje i širenje znanja o značaju ovog programa u stručnoj i nestručnoj javnosti - objasnila je dr Mugoša-Ratković. - Kako se broj transplantacija povećava tako se povećava i stečeno znanje i iskustvo medicinskog kadra iz našeg centra koji je uključen u ovaj program i koji će vremenom nastaviti samostalno da ga izvodi nakon sticanja svih potrebnih znanja i vještina i nabavke neophodnog instrumentarijuma i neophodnih resursa - dodala je ona. Za postizanje svega toga, naglasila je, podrazumijeva se timski rad velikog broja ljekara i osoblja različitih profila, koji moraju biti „veoma uigrani i sinhronizovani u ostvarivanju ovako kompleksnog i ozbiljnog zadatka”.

Epidemiološki, klinički i terapijski aspekti karcinoma prostate u Crnoj Gori Doc. dr Petar Kavarić, urolog Podgoričke klinike za urologiju i nefrologiju, govorio je o problemima tretmana karcinoma prostate u našem zdravstvenom sistemu. Ova po mnogo čemu neobična bolest, nepredvidljivog toka, veoma je česta pojava. - Prilikom obdukcije se kod više od 40% muškaraca starijih od 50 godina ustanovi postojanje karcinoma prostate, a to je slučaj i kod čak 100% onih koji su u dobi iznad 90 godina.

Međutim, kliničku sliku ne razvijaju svi, već mnogo manji broj.

Najznačajnije je, nažalost, to što se u trenutku postavljanja dijag-

noze, čak 80% bolesnika nalazi u uznapredovalom stadijumu bolesti, kada nije moguće izlječenje. Visoka učestalost neprimjetnih karcinoma prostate ili slučajno otkriven rak, jedinstvene su karakteristike raka prostate - objasnio je dr Kavarić. - Može se reći da svaki drugi muškarac stariji od 70 godina ima histološki nalaz karcinoma prostate koji nema kliničke znakove ili simptome bolesti. Prema statističkim podacima, iako se rak javlja u 5-7% populacije muškaraca starijih od 50 godina, samo 3% oboljelih umrijeće od raka prostate. Stoga se može kazati da oboljeli nakon 70. godine života umiru s rakom prostate ali ne od njega - istakao je on.

Najvažniji aspekt liječenja, po njemu, predstavlja dogovor bolesnika i ordinirajućeg urologa. - Pacijent mora biti adekvatno informisan o svim modalitetima liječenja, očekivanim efektima terapije, kao i o eventualnim mogućim komplikacijama pojednih procedura. Tek nakon toga on treba da se odluči za jedan od ponuđenih modаliteta liječenja - istakao je dr Kavarić.

Lijek za optimalnu antidepresivnu terapiju Doc. dr sc. Lidija Injac-Stevović sa klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore govorila je o lijeku iz grupe antidepresiva, proizvođača kompanije “Hemofarm”, koji značajno djeluje na simptome depresije i anksioznosti.

Skrining raka debelog crijeva u Crnoj Gori Opisujući zakonski okvir kojim se u Crnoj Gori građanima garantuje pravo na zdravlje, prim. dr Mensud Grbović posebno je reflektovao situaciju po pitanju skrininga raka debelog crijeva. - Da bi se ušlo u zahtjevni proces ranog otkrivanja malignih bolesti donešena su i podzakonska akta među kojima je i Pravilnik o bližem sadržaju, obliku i načinu čuvanja registara bolesti od većeg sociomedicinskog značaja, zaraznih bolesti i drugih stanja vezanih za zdravlje stanovništva, kao i Nacionalni program za kontrolu raka sa tri nacionalna programa za rano otkrivanje raka (grlić materice, debelo crijevo i dojke) - naveo je on. Dr Grbović je pritom istakao da incidenca pojavljivanja

25

kancera kod muškaraca u svijetu iznosi1 manje od 108,9 za Sjever Afrike, Indiju i Indoneziju, do manje od 406.6 za Sjevernu Ameriku, najveći dio Evrope, Skandinavije i Australiju. - Prema posljednjim raspoloživim podacima za Crnu Goru (2009. godina), u vodećim uzrocima smrti, po dijagnostičkim grupama, tumori se nalaze na drugom mjestu, sa 15,2% zastupljenosti, odmah iza bolesti sistema krvotoka, koje čine 54,9% uzroka smrti u Crnoj Gori. Prema posljednjim raspoloživim podacima za Crnu Goru u 2011. godini, od ukupnog broja bolničkih liječenja od tumora, dijagnoza karcinoma debelog crijeva (C18) učestvuje sa 6.3%.

Po podacima za period septembar 2012-mart 2013. najčešće dijagnostikovane lokalizacije tumora kod muškarca su: debelo crijevo - 21.82%, prostata -12.97%, dušnik - 9.43%, a kod žena: dojka 33.01%, grlić materice - 16.38% i debelo crijevo - 12.04% objasnio je prim. dr Grbović. Ukazujući na ciljeve Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva kojim se, pored ostalog, predviđa smanjenje mortaliteta od raka debelog crijeva za 15% u periodu od 5 godina, on je podsjetio da je ovaj program započet 1.6.2013. god., u 14 opština, a obuhvaćena je populacija starosti 60-64 godine, sa intencijom širenja u sve opštine i prema ciljnoj populaciji.

Uz srdačnu pomoć sada već partnera od povjerenja, farmaceutskih kompanija Meditas, Sanofi, Hemofarm i Aktavis te sponzora Pfizer i Farmegre, ovaj godišnji konferencijski skup okončan je 22-og juna. Izražavajući nadu organizatora da će i sljedeće godine biti ovako uspješno organizovan, te da će vremenom postati referentan naučni skup od međunarodnog značaja, ostaje da se preispitaju zaključci donešeni ovom prilikom, te da se akcentovanim pitanjima posveti zahtijevana pažnja.

1 Standardizovana stopa iznosi 100.000 A. Radanović

26

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Jedna od 1.000 beba rodi se sa već izraslim zubom.

Da bi nokat izrastao od baze do vrha potrebno je da prođe šest mjeseci do godinu dana.

Najsporije raste nokat palca, a najbrže onaj na srednjem prstu.

Jedna od 20 osoba ima dodatno rebro, a to su najčešće muškarci.

Ljudski fetus reaguje na glasnu muziku ritajući se nogama.

Ljudsko oko može da razlikuje oko 500 različitih nijansi sive boje.

Ljudski organizam raspolaže sa oko 10.000 stanica čula ukusa.

One su smještene u usnoj duplji, na raznim lokacijama: pod jezikom, sa unutrašnje strane obraza, na nepcima, na usnama...

Do 60. godine starosti, kod većine osoba polovina ovih centara prestane da funkcioniše.

28

Osmijeh je najčešće korišćen izraz lica.

Da bi se on pojavio nekada su u funkciji čak 53 mišića lica.

Prosječna osoba odsanja najmanje sedam snova za noć. Iako se čini mnogo duže, san traje svega nekoliko sekundi.

Osoba koja prestane da puši spava jedan čas manje noću.

Mozak čini 2 odsto ukupne tjelesne težine osobe. Ipak, za njegovo funkcionisanje organizam obezbjeđuje 25 odsto ukupne količine kiseonika koju tijelo koristi. 12 odsto ukupne količine ovog elemenata ide na održavanje rada bubrega, 7 procenata na rad srca, a ostalo dijele preostali sistemi organa.

Prosječno ljudsko tijelo sadrži toliku mjeru ugljenika da bi se od nje moglo napraviti 900 olovki.

Prosječna odrasla osoba zaspi sedam minuta nakon gašenja svijetla.

Prosječan život trepavice iznosi oko 150 dana.

Da bi optimalno funkcionisao, želudac mora da proizvede novi zaštitni sloj svake druge sedmice.

U suprotnom, kisjeline koji vari uništile bi ovaj organ.

29

Ljekarska komora Crne Gore ubuduće će organizovati i edukativne seminare, čime je prošireno polje djelatnosti tog strukovnog udruženja. Prvi takav seminar posvećen je ranom otkrivanju malignih bolesti, a za to je najbolje organizovati skrininge koji bi obuhvatili osobe u rizičnom dobu

RANO OTKRIVANJE KANCERA POVEĆAVA ŠANSE ZA IZLJEČENJE U sklopu Programa kontinuirane edukacije Ljekarske komore Crne Gore organizovan je seminar namijenjen ljekarima sa primarnog nivoa zdravstvene zaštite i svima koji se bave problematikom ranog otkrivanja malignih bolesti. O toj temi održana su četiri predavanja kojima su stručnjaci iz Kliničkog centra Crne Gore približili metode za rano utvrđivanje kancera grlića materice, dojke i kolorektalnog karcinoma, te trendove obolijevanja, prevenciju i proceduru u slučaju pozitivnog nalaza skrininga.

Prof. dr Mara Drecun, predsjednica Komisije za edukaciju Ljekarske komore, kazala je da je organizacija obrazovnih skupova novina u radu Komore, a da je cilj skupova, koji će biti organizovani u tri crnogorske regije, da ljekari dobiju nove informacije koje se odnose na široki aspekt rada od dijagnostike i terapije do prognoze i preventive. Ljekar kao pojedinac, smatra ona, ne može da samostalno obuhvati svakodnevni veliki priliv novih informacija, pa im ovakvi seminari pružaju značajnu pomoć, jer je stalna edukacija imperativ. Prema njenim riječima, ciljna grupa edukativnih seminara jesu doktori iz primarne zdravstvene zaštite, koji imaju širok dijapazon rada i moraju dobiti dobre informacije. Do kraja godine planirana su još dva

ovakva programa: o limfadenopatiji i bolu u grudima.

Predsjednik Ljekarske komore primarijus dr Đoko Jočić kazao je da je edukacija imperativ svakog člana tog strukovnog udruženja. - Na to nas obavezuju Zakon o zdravstvenoj zaštiti i pravilnici Ljekarske komore, a licenca iz prakse uslov je za napredovanje u službi. Licenca je uslov za dobijanje zvanja primarijusa, obavljanje stručno-rukovodnih, ekspertskih i edukativnih poslova.

Usaglasili smo sa Ministarstvom zdravlja da se zakonske i normativne odredbe Ljekarske komore u potpunosti ispoštuju, što znači da se ubuduće neće moći obavljati funkcija direktora klinike, načelnika odjeljenja i drugih rukovodećih mjesta u zdravstvu bez licence iz prakse. Do sada je izdato 279 licenci za rad, što je relativno malo u odnosu na broj ljekara u javnom zdravstvu koji iznosi 1.459. Za dobijanje licence potrebno je skupiti 120 bodova za 7 godina, što je po godini oko 17 bodova - kazao je dr Jočić.

Histopatološke karakteristike skriningom otkrivenih karcinoma Prvo predavanje održao je doc. dr Filip Vukmirović, koji je naglasio da je veoma bitno otkriti promjene koje prethode

Čvorić kao klinička manifestacija Prema riječima dr Todorovića, u Americi od karcinoma dojke najčešće obolijevaju osobe starije od 75 do 80 godina, dok je to u Crnoj Gori, prema podacima iz 2004, populacija starosti između 55 i 65 godina. - Faktori rizika za nastanak bolesti, osim polnosti, jesu i starija dob, porodična istorija, način života, ishrana, unošenje životinjskih masnoća, hormonska supstituciona terapija. Klinički se najčešće bolest manifestuje kao jedan čvorić, može biti krvarenje iz bradavice dojke, a može da dođe i do uvlačenja bradavica. Žene bi trebalo kod ginekologa da se pregledaju svakog mjeseca poslije menstruacije - kazao je Todorović.

30

nastanku karcinoma i koje treba poznavati u cilju sprovođenja skrininga i ranog otkrivanja maligne bolesti. Skrining je rano otkrivanje tumora i prekanceroznih lezija, pošto, kako je objasnio dr Vukmirović, veliki broj pacijenata koji su pozitivni na neke testove nema već razvijen karcinom, već određene lezije koje mu prethode. Dva su bitna faktora ranog otkrivanja malignih oboljenja, prvo da nastanak bolesti predstavlja dugogodišnji proces, a drugo da se rano otkriveni karcinomi mogu vrlo uspješno liječiti i izliječiti. Karcinom grlića materice nastaje iz određenih prekanceroznih lezija koje se mogu javiti u pločasto-slojevitom epitelu koji oblaže spoljnu površinu grlića i u epitelu cilindričnog tipa koji oblaže kanal grlića. Češće i značajnije su promjene koje se javljaju u pločastom epitelu i skopčane su direktno s infekcijom humanim papiloma virusom.

Kasnije se razvija invazivni, odnosno plano-celularni karcinom grlića materice, koji imamo kao histološki tip u 90 odsto slučajeva. Prekancerozne i maligne lezije na grliću materice najprije su terminološki označavane kao displazije (bila su četiri tipa - laka, srednjeteška, teška i in situ karcinom), kasnije su označene kao cervikalna intraepitelna neoplazija, a najnoviji termin koji se koristi jeste skvamozna intraepitelna lezija, razvrstana u dvije kategorije - niskog i visokog stepena. Dalja kategorizacija vodi ka mikroinvazivnom, koji je prognostički znatno povoljniji od invazivnog karcinoma kao krajnje kategorije karcinoma grlića materice - kazao je dr Vukmirović, ističući da je metod skrininga za rano otkrivanje kancera grlića materice Papanikolau test, kao jeftin i jednostavan metod.

On se, objasnio je on, radi tako što se uzme bris i razmaz tih ćelija posmatra pod mikroskopom, kako bi se kod njih uočile eventualne atipičnosti u pogledu izgleda. - Kada nađemo ćelije koje imaju atipičan izgled, poput uvećanja jedara, nepravilnih kontura jedara ili poremećenog sazrijevanja ćelija, takav razmaz onda kategorišemo u grupe. Prva i druga grupa su normalne epitelne ćelije, a treća kategorija ukazuje na displaziju, četvrta na karcinom in situ, te peta ukazuje na invazivni karcinom. Pouzdanost testa je oko 80 odsto, pa ga zbog toga treba ponavljati, jer jedan dio testova postane neadekvatan zbog malog broja epitelnih ćelija, velikog broja eritrocita, te prisustva brojnih upalnih ćelija. Tada se test ne može pouzdano protumačiti. Ipak, ako je nalaz testa loš, treba ići na patohistološku verifikaciju promjene biopsijom - kazao je dr Vukmirović, objašnjavajući da se karcinom tretira invazivnim ako je širina preko 7 milimetara, a dubina preko 5.

Ako je tumor lokalizovan na nivou cerviksa, petogodišnje preživljavanje je u 90 odsto slučajeva, a kod proširenih tumora svega 20 odsto.

Skrininzi karcinoma debelog crijeva i dojke Dr Vukmirović kaže da karcinom debelog crijeva nastaje iz prethodnih polipa, takozvanom adenoma karcinoma sekvencom, koja je jasno definisana i gdje postoji značajan broj mutacija koje u početku nastaju u samim epitelnim ćelijama, a kasnije u polipoidnim strukturama koje se javljaju i koje napreduju kroz nastanak karcinoma. - Prekancerozne lezije su neoplastični polipi koje dijelimo u tubularne, tubulo-vilozne i vilozne, od kojih treća vrsta nosi najveći rizik za nastanak karcinoma. Skrining test je FOBT koji detektuje okultno krvarenje u stolici, a ako je nalaz pozitivan, ne potvrđuje se odmah dijagnoza o malignitetu, ali nalaz ukazuje da takvog pacijenta treba dalje ispitati. Histološki tipovi kod razvoja karcinoma su grupa adenomatoznih polipa koje na osnovu izgleda epitelnih ćelija dijelimo na one sa niskim i visokim stepenom displazije. Stadiranje karcinoma vrši se na osnovu invazije tumora debelog crijeva i na osnovu postojanja metastaza, a petogodišnje preživljavanje značajno pada u odnosu na stadijum bolesti - kazao je dr Vukmirović. Hiperplastične promjene u epitelu nose određeni stepen rizika za nastanak karcinoma dojke. Prema riječima dr Vukmirovića, i ovaj proces traje dugo godina, a kao skrining test koristi se mamografija. - Neke

31

Primarna prevencija karcinoma debelog crijeva Primarna prevencija karcinoma debelog crijeva predstavlja otkrivanje genskih i bioloških činjenica, faktora iz okoline. Gensko testiranje nije široko primjenljiva metoda, zbog toga što je skupa. Dr Smolović kaže da primarnu prevenciju obuhvata i fizička aktivnost, te ishrana. - U fizičku aktivnost ubraja se vježbanje najmanje 30 minuta, preko dnevnih aktivnosti. Treba održavati tjelesnu težinu, jesti 5 ili više puta dnevno, ne koristiti cigarete ili duvan, suvišnu količinu alkohola. Što se tiče ishrane, ona treba da bude bogata vlaknima, treba jesti žitarice sa cijelim zrnom, ograničiti unos crvenog mesa, te jesti hranu bogatu kalcijumom - kaže dr Smolović.

32

benigne promjene u tkivu dojke nose, a neke ne nose rizik za nastanak karcinoma. Najveći rizik nose atipična duktalna i atipična lobularna hiperplazija. Prvu karakteriše intraduktalna proliferacija uglavnom uniformnih epitelnih ćelija. Lobularni in situ karcinom najčešće se otkriva mikroskopski, u uzorku dojke odstranjenom zbog nekog drugog razloga. Duktalni in situ karcinom više se sreće kao komponenta karcinoma dojke od koje je potekao, a karakterišu ga ćelije unutar duktusa bez invazije okolne strukture. Sprovođenjem skrininga za očekivati je rano otkrivanje ovog duktalnog in situ karcinoma, jer oni imaju određene karakteristike koje se mogu uočiti na mamografiji. To su mikrokalcifikati i određeni arhitekturalni poremećaji u tkivu dojke. Ovo je tip karcinoma čiji se procenat ranog otkrivanja povećava sa primjenom skrininga. Invazivni duktalni karcinom je najčešći, a najčešće se otkriva samopregledom žene - kazao je dr Vukmirović, objašnjavajući da je genetsko opterećenje jedan od najvažnijih faktora rizika za nastanak karcinoma dojke, sa 5-10 odsto slučajeva koji se autosomno dominantno nasljeđuju.

Konzilijuma, povećava broj rano otkrivenih a smanjuje metastatskih - kazao je dr Todorović.

Trendovi ranog otkrivanja karcinoma dojke

Kolorektalni karcinom

Profesor dr Vladimir Todorović kazao je da u svijetu ima oko 13 miliona oboljelih od malignih bolesti, od kojih godišnje umre oko 7 miliona, ali da je nevolja još veća jer se procjenjuje da će taj broj do 2050. godine biti skoro udvostručen.

- Trend je izrazito loš za nerazvijene zemlje, a i u Crnoj Gori će se povećati broj pacijenata sa malignim oboljenjima. U Americi je karcinom dojke bio na prvom mjestu u 2010. godini, sa skoro 30 odsto svih tumora, a taj karcinom je i na prvom mjestu po smrtnosti. U toj zemlji su ranim otkrivanjem i terapijama u posljednjih 20 godina spasili od smrti zbog kancera oko milion ljudi. U Crnoj Gori svake godine od kancera oboli oko 1.600 do 1.900, a od 800 do 1.000 ljudi umre tokom godinu dana. Od ukupnog broja umrlih 13 odsto je mlađe od 75 godina, a 42 odsto mlađe od 65 - kazao je dr Todorović.

On je rekao da je najveća incidenca karcinoma dojke u SAD-u, Kanadi, pa zatim u Evropi, Australiji, a najmanja u Africi i Aziji. - Karcinom dojke više se razvija u industrijski razvijenim državama, na šta veoma utiče način života i ishrane. U Crnoj Gori postoji Konzilijum za tumore dojki od 1996. godine, a prema podacima, broj oboljelih od raka dojke stalno se povećavao.

U periodu od 1996. do 1999. dijagnostikovan je kancer dojke kod 644 pacijenta, od 2000. do 2004. godine 768 pacijenata, a od 2004. do 2007. god. 846, te od 2008. do 2011. god. 980. Konstantan je porast incidence novootkrivenih pacijenata. Kada je Konzilijum osnovan, bio je izjednačen broj rano otkrivenog i lokalno uznapredovalog ili metastatskog. Sada se, zahvaljujući radu

Dr Brigita Smolović kazala je da u Crnoj Gori ne postoji registar za kolorektalni karcinom, pa se ne zna incidenca i mortalitet. Ipak, prema nekim podacima iz 2006. godine, stopa mortaliteta kod muškaraca u Crnoj Gori bila je oko 15, a kod žena 7,4 odsto. - Kolorektalni karcinom je kod muškaraca na drugom mjestu, iza karcinoma pluća. Na njegovu pojavu utiču brojni faktori, pa se može reći da je to multifaktorska bolest. Na pojavu utiče nasljeđe, spoljni i ostali predisponirajući faktori. Smatra se da svaki ima genetičku podlogu. Faktori iz spoljne sredine su masti, koja povećava rizik ako se dnevno uzme 40 do 45 odsto masti. Rizik je i često korišćenje crvenog mesa u ishrani, smanjen sadržaj vlakana, nedostatak kalcijuma u hrani, manje vitamina A, C, E i selena, te veći unos rafiniranog šećera. Način života, odnosno smanjeno kretanje, takođe su rizik - kazala je Smolović, ističući da simptomi kasne i mogu se javiti i pet godina nakon postupnog razvoja bolesti.

Ostali rizični faktori su starosna dob, lična anamneza za adenom, anamneza za kolorektalni karcinom, inflamatorne bolesti crijeva, dijabetes melitus, akromegalija, a rizik se kod prvostepenih rođaka uvećava 2-3 puta.

Prema riječima dr Smolović, cilj skrininga je otkrivanje preneoplastičnih i ranih neoplastičnih lezija u asimptomatskoj ili ranoj simptomatskoj fazi i njihovo hitno liječenje. Metodi koji se koriste za skrining su strukturalni testovi, odnosno endoskopske i RTG metode, te FOBT test na okultno krvarenje u stolici.

Uzrok kancera grlića materice nepoznat Prema riječima dr Nebojše Jokmanovića, sa Klinike za ginekologiju Kliničkog centra Crne Gore, uzrok nastanka karcinoma grlića materice nepoznat je, a ključni faktori rizika su rani početak seksualnog života, promiskuitet, infekcije pojedinim humanim papiloma virusima (onkogeni tipovi), pušenje cigareta. - Postoji oko 130 tipova humanih papiloma virusa (HPV), a 30-40 su uzročnici genitalne infekcije. Do sada je otkriveno 13 HPV genotipova visokog rizika, a i dalje se otkrivaju novi tipovi i podtipovi. HPV tipovi 6, 11, 42, 43 i 44 najčešći su uzročnici benignih lezija - kazao je dr Jokmanović.

D. N.

PATO F I Z I O LO G I J A EREKTILNE DISFUNKCIJE Pripremili: Prof. dr Bogdan Pajović Dr Nemanja Radojević Dr Marko Vuković Dr Mirza Markišić

Faktori rizika za razvoj erektilne disfunkcije Osim starosne dobi, glavni faktori rizika za razvoj erektilne disfunkcije jesu oni koji su povezani sa vaskularnim oboljenjima (pušenje, hipertenzija, abnormalni lipidni profil, gojaznost i nedovoljna fizička aktivnost). U osnovi, svako stanje koje narušava endotelijalnu funkciju može rezultirati erektilnom disfunkcijom. Ostali faktori uključuju dijabetes melitus i depresiju.

Iako incidenca erektilne disfunkcij značajno raste sa godinama starosti muškarca, nedavno vršene studije pokazuju da je veliki procenat muškaraca seksualno aktivan u svojim sedamdesetim godinama i kasnije; 55-70% muškaraca starosti od 77 do 79 godina seksualno je aktivno i ima, prosječno, šest seksualnih aktivnosti mjesečno.

Danas se smatra da muškarci koji imaju benignu hiperplaziju prostate (BHP) imaju visoku prevalencu erektiln disfunkcije. Objašnjenje ove povezanosti je nejasno, ali je to jedna interesantna opservacija koja može imati terapeutsku implikaciju.

Kvalitet života muškaraca koji imaju benignu hiperplaziju prostate smanjen je u odnosu na seksualnu funkciju i ova se činjenica mora uzeti u obzir prilikom odlučivanja o liječenju pacijenta.

Neurološki faktori rizika uključuju demijelativna oboljenja kao što je multipla skleroza i svaki oblik operacije u karlici koji oštećuje karlične nervne pleksuse, kao što su radikalna prostatektomija ili prednja resekcija.

Endokrini faktori rizika uključuju hipogonadizam, hiperprolaktinemiju i hipotiroidizam.

34

Anatomija i ďŹ ziologija normalne erekcije Penis se sastoji od tri cilindriÄ?na stuba tkiva koja su okruĹžena snaĹžnim fascijalnim slojem (Bakova fascija), potkoĹžnim tkivom i koĹžom. Dva cilindra erektilnog tkiva, med. corpora cavernosa, prostiru se duĹžinom penisa i okruĹženi su debelim, neekspandibilnim fibroznim omotaÄ?em - med. tunica albuginea. Svaki dio komunicira sa drugim preko medijalnog septuma, koji ih dijeli.

Erektilno tkivo se sastoji od razgranate mreĹže krvnih sinusoida, koji su okruĹženi trabekulama glatkih miĹĄića. Oni kontroliĹĄu kapacitet krvi u sinusoidima. Corpus spongiosum penusa okruĹžuje uretru i ĹĄiri se, te tako oblikuje osjetljivi glans penis; on sadrĹži sliÄ?no erektilno tkivo i okruĹžen je tankom tunicom albugineaom (Slika 1).

Nastup erekcije penisa veoma je sloĹžen i zavisi od mnogo faktora, od kojih neki joĹĄ nisu poznati. ProuÄ?avanja kavernoznih tijela penisa u flakcidnom (mlitavom) i erektilnom stanju ukazuju OB LMKVĘŠOJ [OBĘŠBK LSWPUPLB ,POUSBLDJKB J SFMBLTBDJKB PQVĂ?UBOKF

glatkih miĹĄića u arterijama penisa i u trabekulama (pregradama) izmeÄ‘u kavernoznih ĹĄupljina predstavlja kljuÄ?ni mehanizam koji kontroliĹĄe erekciju.

,BEB TV V NMJUBWPN TUBOKV Ă?VQMKJOF LBWFSOP[OJI UJKFMB sadrĹže malo krvi. One su kao i arterije i arteriole (male arterije) zgrÄ?ene, dok su odvodne vene (subtunikalne i emisarne) ĹĄiroko otvorene. Rezultat je da mala koliÄ?ina krvi dolazi u penis, iz kojeg lako odlazi u cirkulaciju. Slika je sasvim drukÄ?ija u stanju erekcije VEB ,BEB EPĂżF EP SFMBLTBDJKF PQVĂ?UBOKB NJĂ?JʉB V BSUFSJKBNB arteriolama i zidovima kaverni (sinusoida, ĹĄupljina) njihovo proĹĄirenje dovodi veliku koliÄ?inu krvi u ĹĄupljine kavernoznih tijela. Odvodne vene pritisnute su proĹĄirenim kavernama, pa se krv joĹĄ viĹĄe nagomilava u kavernama. To izaziva izduĹženje i proĹĄirenje penisa (Slika 3). U stanju maksimalne erekcije penis je znatno uvećan (11-15 cm) i rigidan (tvrd), tako da je moguća QFOFUSBDJKB VEB V WBHJOV ,POUSBLDJKB NJĂ?JʉB LBSMJĘŠOPH EOB povećava pritisak u kavernoznim tijelima znatno iznad sistolnog HPSOKFH QSJUJTLB NVĂ?LBSDB ,BEB OFVSPHFOJ QTJIPHFOJ J MPLBMOJ impulsi prestanu da djeluju na glatke miĹĄiće arterije i zidova kaverni dolazi do detumescencije (splaĹĄnjavanja) penisa.

Slika 1. PopreÄ?ni presjek anatomije penisa Vaskularni dotok - Arterijska krv koja dotiÄ?e u penis dolazi iz internalnih ilijaÄ?nih (bedrenih) arterija preko internalnih pudendalnih (stidnih) arterija, Ä?iji su zavrĹĄeci arterije penisa (Slika 2). One se dijele i Ä?ine:

t %PS[BMOF BSUFSJKF

t ,BWFSOP[OF BSUFSJKF LPKF TF QSVäBKV EVä DFOUSBMOPH dijela svakog corpusa cavernosusa

t #VMCP VSFUSBMOF BSUFSJKF LPKF TOBCEJKFWBKV DPSQVT TQPOgiosum.

Svaka kavernozna arterija grana se Ä?itavom svojom duĹžinom i te grane se zovu helicine (spiralne, zavojne) arterije, LPKF EPWPEF LSW EP TJOVTPJEB FSFLUJMOPH ULJWB ,SW J[ TJOVTB TBLVplja se u subtunikalnom pleksusu vena, odakle emisarne vene ulaze u tuniku i prikljuÄ?uju se dubokim dorzalnim venama penisa.

Duboke dorzalne vene prostiru se uz dorzalnu povrĹĄinu penisa J QSJLMKVĘŠVKV QFSPQSPTUBUTLPN WFOP[OPN LPNQMFLTV ,BWFSOP[OF vene dreniraju proksimalne (unutraĹĄnje) djelove korpore.

Slika 2. Arterijska vaskulatura penisa i korpus kavernozuma

Slika 3. Venska drenaĹža penisa Uticaj perifernih nerava - Erektilni mehanizam kontroliĹĄe se preko autonomnog nervnog sistema. ParasimpatiÄ?ki nervi, od S2-4, glavni su medijatori erekcije, dok simpatiÄ?ki nervi, od T11-L2, kontroliĹĄu ejakulaciju i splaĹĄnjavanje (Slika 4). Ova autonomna vlakna sjedinjuju se u pelviÄ?nom pleksusu i Ä?ine kavernozne nerve koji se prostiru iza prostate i ulaze u bazu penisa.

Ovi nervi i sam pelviÄ?ni (karliÄ?ni) pleksus podloĹžni su oĹĄtećenjima prilikom bilo koje hiruĹĄke intervencije na pelvisu.

35

PelviÄ?ni nervi sadrĹže senzorne i motorne elemente koji obrazuju refleksni luk preko kiÄ?mene moĹždine, u predjelu koji se naziva „spinalni erektilni centarâ€?. „Refleksna erekcijaâ€? se, prema tome, javlja kao direktna posljedica stimulacije penisa i nikada se ne moĹže javiti kod pacijenata koji su bolovali od suprasakralne transekcije kiÄ?mene moĹždine. PoĹĄto su vazodilatacija (proĹĄirenje) i vazokonstrikcija (suĹženje) krvnih sudova i kaverni bitni za nastup erekcije, odnosno detumescencije penisa, postavlja se pitanje ĹĄta izaziva relaksaciju, odnosno kontrakciju glatkih miĹĄića.

Nema sumnje da u ovome uÄ?estvuje Ä?itav niz lokalnih faktora, koji su poznati kao neurotransmiteri (prenosioci nervnih impulsa).

Poznato je da nadraĹžaj parasimpatiÄ?kih Ĺživaca izaziva nastup erekcije. Stimulacija simpatikusa izaziva vazokonstrikciju krvnih sudova i kaverni kavernoznih tijela.

venoznog pleksusa, koji smanjuje venozno isticanje. To progresivno pojaÄ?ava intrakavernozni pritisak i dovodi do rigidne erekcije, ĹĄto se zove veno-okluzivni mehanizam (Slika 5).

Slika 5. Veno-okluzivni mehanizam zavisi od kompresije subtunikalnih vena

Slika 4. Nervni putevi koji utiÄ?u na prirodu erektilnog odgovora

Mehanizam erekcije Neuroendokrine poruke iz mozga (koje nastaju usljed audio-vizuelnog podsticaja ili neke fantazije) nastaju u srednjem mozgu u medijalno preoptiÄ?kom predjelu, sa ili bez taktilne stimulacije penisa i aktiviraju autonomne nukleuse spinalnog erektilnog centra koji ĹĄalje poruke erektilnim tkivima korpore kavernoze preko kavernoznih nerava. Poruka za rezultat ima sljedeće:

t 0UQVĂ?UBOKF B[PU PLTJEB /0 J[ [BWSĂ?FUBLB OFSBWB V korpora kavernozi,

t %JMBUBDJKV LBSWFOP[OF J IFMJDJOF BSUFSJKF ĘŠJNF TF QP jaÄ?ava dotok krvi u lakunarne prostore

t 0QV�UBOKF LBWFSOP[OJI HMBULJI NJ�JʉB PUWBSBOKF WBTLVlarnog lakunarnog prostora, ekspanziju lakunarnih prostora naspram tunike albugine, kompresiju dijagonalnog subtunikalnog

36

Neurotransmiteri su brojni, naroÄ?ito oko spiralnih BSUFSJKB 0E OKJI TV OBKWBäOJKJ BDFUJM IPMJO OPSFQJOFGSJO TFSPUPOJO VIP (engl. vasoactive intestinal peptide B[PUOJ PLTJE /0 QSPTUBglandini i relaksirajući faktor iz endotelnih ćelija koje oblaĹžu LSWOF TVEPWF J LBWFSOF &%3' ;B FSFLDJKV KF QPUSFCOP EFKTUWP brojnih neurotransmitera. Vjerovatno da oslobaÄ‘anje acetil-holina, 7*1 J &%3' NJĂ?JʉB BSUFSJPMB J LBWFSOJ ;B B[PUOJ NPOPLTJE /0

je utvrÄ‘eno da aktivira jedan enzim (gvanilil-ciklaza), koji dovodi EP PTMPCBĂżBOKB HWBOP[JO NPOPGPTGBUB 0WB NBUFSJKB [BKFEOP TB adenozin-monofosfatom, izaziva izlazak kalcijuma iz miĹĄićnih ćelija i relaksaciju miĹĄića. Na ovome se zasniva dejstvo nekih ljekova za pojaÄ?anje erekcije. Inhibicija (suzbijanje) simpatikusnih vazokonstriktornih impulsa u toku erekcije ima, takoÄ‘e, veliki [OBĘŠBK ;B EFUVNFTDFODJKV QFOJTB WBäOP KF PTMPCBĂżBOKF OPSFQJOFfrina, koji kontrahuje miĹĄiće arterija i trabekula, i znaÄ?ajno smanjuje dotok krvi u penis. Endotelin i neuropeptid Y imaju vazokonstriktorno dejstvo.

MuĹĄki polni hormoni (androgeni) znaÄ?ajni su za seksualnu funkciju. Poznato je da deficit androgena ima za posljedicu gubitak seksualne Ĺželje (libida) i oĹĄtećenje emisije sperme. Androgeni djeluju na hipotalamus (u kojem su smjeĹĄteni i centri za erekciju), kao i na oslobaÄ‘anje neurotransmitera i osjetljivost erektilnih receptora (prijemnika). Testosteron pojaÄ?ava erekciju, ali za neposredni nastup nije bitan. Poslije 70. godine Ĺživota zapaĹženo je progresivno smanjenje testosterona u krvi, pa njegovo „dodavanjeâ€? (pod uslovom da je iskljuÄ?en rak prostate) moĹže da poveća seksualni interes.

Mehanizam „splaťnjavanja�

Reverzija ovih dogaÄ‘aja uzrokuje splaĹĄnjavanje do kojeg dolazi zbog pojaÄ?ane simpatiÄ?ke vazokonstriktorne aktivnosti enzimskog razlaganja cikliÄ?nog guanozin-monofosfata (cGMP) GPTGPEJFTSB[PN UJQB 1%& 4QMBĂ?OKBWBOKF TF QSJSPEOP KBWMKB nakon orgazma i ejakulacije, pri Ä?emu u oba procesa posreduje simpatiÄ?ki nervni sistem.

KAKO SPRIJEČITI I LIJEČITI URINARNU INFEKCIJU Gotovo da nema osobe koja se bar jednom u životu nije susrela sa urinarnom infekcijom. Po svjetskim statistikama, urinarne infekcije predstavljaju drugi najčešći razlog za odlazak ljekaru, odmah poslije respiratornih. Šta su i kako nastaju urinarne infekcije?

Urinarne infekcije su zapaljenske promjene u različitim djelovima urinarnog sistema, ali su najčešće u mokraćnoj bešici - cistitisi.

Urinarne infekcije su najčešće izazvane bakterijama normalno prisutnim u debelom crijevu, koje, ukoliko dospiju u mokraćni sistem, mogu da izazovu infekciju. U praksi, najčešći izazivač infekcije je crijevna bakterija Escherichia coli, ali izazivači mogu biti i bakterije Proteus, Klebsiella, Streptococus, Enterobacter...

Ko najčešće obolijeva od urinarnih infekcija?

Ovom neugodnom oboljenju podložnije su žene, i to deset puta više nego muškarci.

Razlog je specifična anatomska građa: kratak mokraćni kanal i blizina otvora vagine i anusa, što sve povećava šansu da bakterije dospiju u urinarni trakt.

Statistički podaci govore da 1/2 žena oboli od urinarne infekcije bar jednom u životu, a oko 45% njih dobiće bar još jednu infekciju tokom prvih godinu dana od akutne epizode.

Kod muškaraca se urinarne infekcije javljaju uglavnom posle 50. godine jer tada dolazi do uvećanja prostate, što otežava pražnjenje bešike i pogoduje razvoju infekcije.

Urinarne infekcije često se javljaju i kod starijih osoba i dijabetičara, u slučaju pada imuniteta, bilo zbog stresa, napora ili neke druge infekcije, jer se tada smanjuje i otpornost sluznice mokraćnog sistema na mikroorganizme.

U svakom slučaju, poslije svake urinarne infekcije treba misliti i na prevenciju, jer se one veoma često ponavljaju.

Kako prepoznati urinarnu infekciju?

Simptomi urinarnih infekcija pacijenti najčešće opisuju kao peckanje, svrab, bol prilikom ili nakon mokrenja, nagon za hitnim mokrenjem, mada obično sa vrlo malom količinom urina. Takođe se javlja nelagodnost, bol i osećaj težine u predjelu pubične kosti. Pored ovih tegoba, često dolazi do promjena u izgledu urina u pogledu boje, mirisa, a kod težih upala može se javiti i krv u urinu.

Liječenje urinarnih infekcija Prilikom pojave ozbiljnijih simptoma potrebno je što prije se obratiti ljekaru koji će, odgovarajućim dijagnostičkim metodama (urinokultura), utvrditi uzročnike infekcije. Laboratorijskim testovima se određuje osjetljivost izolovane bakterije na razne antibiotike (tzv. antibiogram), na osnovu koga ljekar zatim može da odredi najefikasniju terapiju.

U terapiji se najcešće koriste antibiotici, ali ih nikako ne treba uzimati na svoju ruku, bez konsultacije sa ljekarom.

Prevencija urinarnih infekcija Kod osoba koje su sklone urinarnim infekcijama, važno je obratiti pažnju na prevenciju, odnosno ne dozvoliti da se urinarna infekcija ponovo javi. Zbog sve veće rezistencije, antibiotici se preporučuju u profilaksi samo kao krajnje rješenje, ako se profilaktičke mjere pokažu neuspješne. Čim se zaliječi akutna infekcija, treba početi sa higijensko dijetetskim režimom koga bi se trebalo pridržavati sa ciljem sprečavanja ponovne infekcije.

1. Mokraćnu bešiku treba prazniti uvijek kada se osjeti potreba, bez zadržavanja, kao i poslije seksualnog odnosa - ne dozvoliti eventualno prisutnim bakterijama da se zadrže u urinarnom sistemu i izazovu infekciju.

2. Izbjegavati upotrebu baznih i parfimisanih sapuna, kao i pjena za kupanje, parfimisanih uložaka i tampona, jer njihovi sastojci mogu da iritiraju sluzokožu urinarnog sistema.

3. Nositi pamučni veš umjesto sintetičkog; izbjegavati nošenje uskih pantalona.

4. Voditi računa o intimnoj higijeni, posebno u toku menstrualnog ciklusa.

5. Svakodnevno uzimati dosta tečnosti (1,5 do 2 l), najbolje u obliku vode ili biljnih čajeva sa diuretskim djelovanjem - npr. Urobitrat instant čaj, koji se, osim osobama sklonim čestim urinarnim infekcijama, preporučuje i onima koji su skloni stvaranju pijeska i kamena u mokraćnim putevima, zatim osobama sa oslabljenim imunitetom, osobama koje imaju teškoće sa mokrenjem usljed uvećane prostate, nošenja katetera...

6. Primjena imunostimulativnih preprata koji jačaju odbrambene snage organizma, a time smanjuju broj ponavljanih infekcija izazvanih E.coli i upotrebu antibiotika, a ublažavaju simptome bolesti. Švajcarski lijek Urovaxom, kontinuiranom primjenom u trajanju od 90 dana, značajno smanjuje broj rekurentnih cistitisa. Lijek je u obliku kapsula, doziranje je 1 kapsula dnevno, ujutru na prazan stomak, i odnedavno se može nabaviti i u apotekama u Crnoj Gori.

Hronika 4, 5. jun - JOŠ DVIJE TRANSPLANTACIJE USPJEŠNO OKONČANE Nakon uspješno obavljenih transplantacija bubrega, još dva pacijenta Kliničkog centra Crne Gore otpuštena su na dalje kućno liječenje. - Pacijenti kod kojih su četvrtog i petog juna ove godine u Kliničkom centru Crne Gore - Podgorica urađene transplantacije bubrega, danas su otpušteni na dalje kućno liječenje.

Pacijentu iz Nikšića bubreg je donirala njegova sestra, dok je pacijentkinji iz Bijelog Polja donor bio otac. Operacije su obavili crnogorski i hrvatski ljekari, a oba pacijenta, kao i njihovi donori, dobro su podnijeli operativne zahvate i ljekari su zadovoljni njihovim oporavkom - navodi se u izvještaju Kliničkog centra. U nastavku obavještenja podsjeća se da je od započinjanja projekta transplantacije bubrega u Crnoj Gori, u Kliničkom centru Crne Gore uspješno obavljeno sedam transplantacija. - Prve dvije transplantacije su obavljene 25-og i 26-og septembra 2012. godine, zatim dvije 19-og i 20-og februara, jedna 18-og aprila i dvije 04-og i 05-og juna ove godine. Izuzetno smo zadovoljni kontinuitetom transplantacija bubrega i dobrim rezultatima samih transplantacija koje smo dosad obavili - navodi se dalje.

Sljedeći ciklus transplantacija planiran je za kraj septembra i početak oktobra ove godine. U cilju isticanja značaja ovih projekata najavljeno je i da će na godišnjicu uvođenja ove metode liječenja u Kliničkom centru Crne Gore, u Bečićima biti organizovan XIV kongres Društva ljekara Crne Gore, čija će glavna tema biti transplantacija bubrega. Zasluge za ovakav uspjeh dobrim dijelom pripadaju članovima transplantacionog tima: nacionalnoj koordinatorki transplantacionog programa prof. dr Marini Ratković, načelnici Odjeljenja za nefrologiju sa hemodijalizom, doc. dr Petru Kavariću, direktoru Klinike za urologiju i nefrologiju KC CG, te hrvatskom urologu prof. dr Željku Kaštelanu.

4. jun - NOVE DONACIJE INSTITUTU ZA BOLESTI DJECE

kojim će u predstojećem periodu pomoći Institut za bolesti djece.

Ovim programom predviđeno je da 10% novčanog iznosa od prodaje kolekcije belgijskih brilijanata iz Antverpena bude donirano navedenoj zdravstvenoj ustanovi. Kolekciju „Life Is Brilliant” čine brilijanti upakovani u ekskluzivno bankarsko pakovanje. Uskoro će, kako je najavljeno, u iste svrhe biti opredijeljena sredstva od prodaje nakita za vječanje, kao i nekih drugih.

S navedenim u vezi, ugovor o donaciji potpisali su dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra, i gospodin Danijel Nuleši, predstavnik Zlatare „Mikel F”. 5. juna ovim povodom održana je i konferencija za novinare, u Amfiteatru Instituta za bolesti djece.

6. jun - NJEMAČKI ŠTAD DONIRAO NOVI APARAT KOTORSKOJ BOLNICI

Pomoćnik ministra zdravlja Nebojša Todorović prisustvovao je 6. juna primopredaji donacije koju obezbjeđuje njemačka firma „Stada”, većinski vlasnik „Hemomonta” iz Podgorice. Na skupu održanom u Opštoj bolnici u Kotoru uručen je ultrazvučni aparat „Medison X 10”, sa dvije sonde. Ovaj aparat novije generacije instaliran je na Odjeljenju za ginekologiju i akušerstvo te bolnice. Želimir Cerović, predstavnik firme „Stada”, uručio je donaciju vrijednosti 35 hiljada evra. - Stub poslovne politike kompanije Štad je briga o zdravlju, ne samo proizvodnjom ljekova, već i ovakvim donacijama koje unapređuju dijagnostiku - rekao je on. U ime „Hemofarma”, prisutnima se obratio Zoran Radonjić. Predstavnik domaćina dr Igor Bjeladinović zahvalio se na ovoj značajnoj donaciji.

13. jun - SEMINAROM ZAPOČET PROGRAM KONTINUIRANE EDUKACIJE

Prema obavještenju Kliničkog centra Crne Gore, Podgorička zlatara „Mikel F” pokrenula je donatorski projekat

38

Prvi u nizu edukativnih programa koji će ubuduće biti sprovođeni u organizaciji Ljekarske komore Crne Gore realizovan je 13. juna, u Podgorici. Program kontinuirane edukacije započet

15. jun - U BERANAMA ODRŽANA RADIONICA O RAKU DOJKE I GRLIĆU MATERICE 15. juna, u Amfiteatru Doma zdravlja u Beranama, ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović otvorio je Radionicu o raku dojke i grliću materice, koju je, u saradnji sa Udruženjem zaposlenih žena Crne Gore „Žena danas”, organizovalo Ministarstvo zdravlja. O prirodi imenovanih bolesti govorili su ginekolog dr Milovan Jovanović, iz Doma zdravlja u Podgorici, i onkolog prim. dr Jadranka Lakićević, pomoćnica direktora Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore. je seminarom o ranom otkrivanju malignih bolesti. Ljekari Kliničkog centra Crne Gore ovom prilikom su govorili o metodama za rano utvrđivanje kancera grlića materice, dojke i kolorektalnog karcinoma, trendovima obolijevanja, prevenciji i proceduri koja se sprovodi u slučaju pozitivnog nalaza skrininga. Predavači su bili: doc. dr Filip Vukmirović, prof. dr Vladimir Todorović, dr Brigita Smolović i dr Nebojša Jokmanović. U ime inicijatora skupa, publici su se obratili prof. dr Mara Drecun, predsjednica Komisije za edukaciju Ljekarske komore, i prim. dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore.

20-22. jun - ODRŽANA GODIŠNJA MEDICAL KONFERENCIJA

14. jun - SVJETSKI DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI

Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi, 14. jun, prigodno je obilježen i u Crnoj Gori. Crveni krst Crne Gore, Zavod za transfuziju krvi i Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, organizivali su, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, akciju dobrovoljnog davanja krvi u Tržnom centru „Delta City”. Otvarajući skup koji je upriličen 14. juna, a trajao od 10h do 15h, prisutnima su se obratili prim. dr Mensud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja, Vojislav Mijušković, predsjednik Crvenog krsta Crne Gore, Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, i dr Gordana Rašović, direktorica Zavoda za transfuziju krvi. - Kako je cilj ove akcije, pored podizanja svijesti o značaju dobrovoljnog davanja krvi, i prikupljanje što većih količina krvi, organizatori pozivaju građane da se uključe i daju svoj doprinos - navodi se u izvještaju o ovom događaju. Dobrovoljni davaoci krvi, predstavnici državnih institucija, ambasada i međunarodnih organizacija, kao i brojni građani, ispratili su ovaj zapaženi događaj.

U susret ovoj akciji, volonteri Crvenog krsta dijelili su i informativni materijal o dobrovoljnom davalaštvu i vršili promociju ove ideje.

U organizaciji DOO „Flaer”, osnivača medicinskog glasila „Medical” U Bečićima je, u Hotelu „Mediteran”, realizovana Godišnja Medical konferencija. Povod za organizovanje ovakvog događaja bilo je objavljivanje jubilarnog 50-og izdanja ovog medicinskog časopisa.

Na skupu koji je težio da okupi predstavnike autoritetnih zdravstvenih činilaca svoj program su u okviru štandovske prezentacije prikazali i brojni činioci farmaceutsko-medicinskog tržišta Crne Gore i regiona. Aktuelnosti u zdravstvu, farmaciji i medicini bile su okvir koji je tematski zaokružio stručna izlaganja.

Uvodni događaj činilo je svečano otvaranje skupa sa dodjelom plaketa. Publici su se tom prilikom obratili prim. dr Kenan Hrapović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Mira Žugić, predsjednica Farmaceutske komore Crne Gore, dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, Jasmina Pavlović, predstavnica Farmaceutske kompanije Fajzer, te sekretar u Ministarstvu zdravlja Zoran Kostić koji je otvorio skup. Predstavnica organizatora, Slavica Pantelić, prigodno se obratila prisutnima i dodijelila plakete odabranim laureatima.

24. jun - REALIZOVANA XVII ECPD MEĐUNARODNA LJETNJA ŠKOLA MENADŽMENTA ZDRAVSTVENIH USTANOVA 24. juna svečano je pokrenuta XVII ECPD međunarodna ljetnja škola menadžmenta zdravstvenih ustanova u Miločeru.

Na otvaranju skupa govorili su ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, ministarka zdravlja Republike Srbije prof. dr Slavica Đukić-Dejanović, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike

39

Srpske dr Slobodan Stanić, pomoćnik ministra zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine prim. dr Goran Čerkez i izvršni direktor ECPD-a prof. dr Negoslav Ostojić. Tema događaja glasila je: Menadžment zdravstvenih ustanova u vrijeme promjena i krize.

Za organizaciju skupa u Hotelu „Maestral” bili su zaduženi Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, u okviru ECPD međunarodnog programa transfera sistema znanja, i Ministarstvo zdravlja Crne Gore.

27, 28. jun - DELEGACIJA CRNE GORE BORAVILA U TURSKOJ

panije „Esensa d.o.o.” sa regionalnim partnerima. Ovaj proizvođač dijetetskih suplemenata, medicinskih sredstava i kozmetike organizovao je Dane druženja u Crnoj Gori, u trajanju od 27. do 30 juna, pod nazivom „More fun, more sun, more Esensa”.

- Esensu za Crnu Goru vezuje uspješna saradnja sa našim distributerom - Farmegra, koja dugi niz godina uspješno distribuira i pozicionira Esensine proizvode u Crnoj Gori - kazala je na otvaranju događaja Ivana Nikolić, rukovodilac službe Marketinga.

Ova kompanija ima paletu od više od 160 proizvoda, a ove godine je plasirala 40 novih. Ona distribuira proizvode širom Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije, kao i na teritoriji Bugarske, Azerbejdžana, Rusije itd.

27. jun - PREZENTOVAN NACIONALNI IZVJEŠTAJ O UPOTREBI DUVANA, ALKOHOLA I DROGA U CRNOJ GORI

Kao gost na Ministarskoj konferenciji o univerzalnoj zdravstvenoj pokrivenosti, u Istanbulu je, 27. i 28. juna, boravila Delegacija Ministarstva zdravlja predvođena ministrom zdravlja prof. dr Miodragom Radunovićem. Ovaj značajni međunarodni skup organizovalo je Ministarstvo zdravlja Republike Turske, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Imperijal koledžom u Londonu, Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj i Svjetskom bankom. Jedna od glavnih tema ministarskog panela bila je kako omogućiti i obezbijediti univerzalnu zdravstvenu pokrivenost u vrijeme finansijske krize.

Ministar Radunović imao je sastanak sa ministrom zdravlja Turske Mehmetom Muezinogluom. Na sastanku u okviru kog je bilo riječi o zdravstvenim reformama, o mogućnostima liječenja pacijenata iz Crne Gore u Turskoj, obuci zdravstvenih radnika i dr., ministar zdravlja Crne Gore predložio je i potpisivanje sporazuma o saradnji dviju država. Konferenciji je prisustvovao i ambasador Crne Gore u Turskoj mr Ramo Bralić.

27-30. juna - DANI DRUŽENJA U CRNOJ GORI

Uz koncert grupe „Hari Mata Hari”, u Budvanskom hotelu „Avala” svečano je obilježeno uspješno poslovanje Kom-

40

Institut za javno zdravlje organizovao je 27. juna prezentaciju Nacionalnog izvještaja za Crnu Goru „Evropsko istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga ESPAD 2011”. Uvodno izlaganje na ovom događaju imao je direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša, a rezultate istraživanja prezentovala je mr sc. dr Ljiljana Golubović, specijalistkinja socijalne medicine.

24-28. jun - SPROVEDEN MONITORING OD STRANE EVROPSKIH EKSPERATA Trinaestočlani tim eksperata Generalnog direktorata Evropske komisije za zdravlje i zaštitu potrošača (DG SANCO) i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) boravio je u radnoj posjeti Crnoj Gori u periodu od 24. do 28. juna. Cilj njihove posjete bilo je izvršenje preliminarne procjene ostvarenog napretka, raspoloživih zdravstvenih kapaciteta i funkcionisanja sistema nadzora nad zaraznim bolestima, u predpristupnoj fazi priključenja Evropskoj uniji.

- Tokom posjete evropski eksperti izvršili su terenske posjete nizu zdravstvenih ustanova, ali i ustanova državne uprave koje su uključene u sisteme vezane za spremnost i odgovor na pojavu zaraznih bolesti, sisteme nadzora i kontrole, kao i liječenja oboljelih od zaraznih bolesti. Poseban akcenat stavljen je na postojeće i buduće resurse (prostor, oprema i kadrovi); spremnost i odgovor na pojavu zaraznih bolesti (naročito na bolesti od posebnog međunarodnog značaja) i vladavinu prava u oblasti zdravstva - saopšteno je u obavještenju o ovom događaju.

* MEDIUM 20 SPF SPORTS CLEAR GEL FORMULA JASNA PROZIRNA GEL FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje.

Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom.

* HIGH 30 SPF SPORTS CLEAR SPRAY FORMULA JASNA PROZIRNA SPREJ FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje. Preporučuje se kod osoba alergičnih na sunce. Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom. *HIGH 50 SPF SPORTS CLEAR SPRAY FORMULA JASNA PROZIRNA SPREJ FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje.

Preporučuje se kod osoba alergičnih na sunce. Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom.

Preporučljivo za muškarce i sportiste

* MEDIUM 20 SPF SENSITIVE GLIMMER BESTSELLER! SVJETLUCAVA FORMULA

Potvrdjen UVB faktor zaštite 20, odlična podnošljivost kože, nizak alergijski potencijal i nemasna formulacija. Otporna na vodu, znojenje i trenje. Preventivno djeluje protiv starenja kože koje je uzrokovano suncem.

* HIGH 30 SPF FACE ANTI-AGING ANTI-AGEING FORMULA ZA LICE

Specijalna lipozom formula sa ECTOIN-om i SOD-om (hvatač slobodnih radikala). Štiti kožu od starenja koje uzrokuju UV zraci, aktivna zaštita ćelija, bez emulgatora, parfema ili ulja čime se redukuje neprijatna, peckajuća vrućina lica. Zaštita i hidratacija, zamjena za dnevnu kremu.

Formula idealna za lice, dekolte i ruke. * HIGH 50 SPF REFLEX KIDS FORMULA * HIGH 30 SPF SUPER SENSITIVE FAMILY FORMULA PORODIČNA FORMULA

Vodootporni lipozom-gel sa nevidljivim mikropigmentima i vitaminom E, za veoma osjetljivu kožu i područja sklona gorenjuopekotinama, visoko foto-stabilan, aktivno štiti i njeguje kožu. * MEDIUM 15 SPF ULTRALIP

FORMULA ZA DJECU

Djeluje na kožu kao čisti fizički blokator za sunce (bez hemijskih UV filtera).

Pogodan za mladju i stariju djecu i one osobe sa ekstremno osjetljivom kožom na sunce. Vitamin B5 (Panthenol) hidratiše i umiruje kožu.

NJEGA I ZAŠTITA

Visoko kvalitetna zaštitna njega za usne sa antiinflamatornim uljem iz sjemena crne ribizle.

Nudi zaštitu protiv slobodnih radikala.

Efikasan na svim temperaturama, bez parfema.

* VERY HIGH 50 SPF ULTRA SENSITIVE EXTREME FORMULA * AFTER SUN REPARING FORMULA EKSTREMNA FORMULA

Formula za maksimalnu zaštitu. Za sve ljude sa . ekstremno osjetljivom kožom i za osobe sa alergijom na sunce. Sadrži provitamin B5 i SOD (hvatač slobodnih radikala).

.

FORMULA ZA OBNAVLJANJE KOŽE, HLAĐENJE I HIDRATACIJU

Sadrži biološki “faktor obnavljanja” (SOD-enzim) koji inhibira negativne efekte UV zraka, sa dugotrajnim efektom hidratacije i osvježenja. Umiruje kožu i stimuliše obnavljanje ćelija, blago parfimisana.

U Uvoznik i distrubuter za Crnu Goru: d.o.o. Meditas ul ul. Oktobarske revolucije 44, Podgorica te 020/ 625 016, mail: kcmeditas@t-com.me tel:

organizacija koja se kontinuirano razvija i unapređuje Postoji duga tradicija kontrole kvaliteta i regulative ljekova u Srbiji, ali su tek od 2004. godine, u okviru procesa prilagođavanja zakonodavstva zahtjevima Evropske unije kao i ICH smjernicama svi ovi poslovi objedinjeni u jednom organu, Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS). Kako od svog osnivanja, baziranog na Zakonu o ljekovima i medicinskim sredstvima iz 2004. godine, a takođe i po novom Zakonu iz 2010. godine i propisima donijetim za njegovo izvršenje, koji su usaglašeni sa novim standardima EU, Agencija donosi odluke o potvrdi kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti humanih i veterinarskih ljekova i medicinskih sredstava, kao i odluke na osnovu rezultata njihove kontrole, kojima se obezbjeđuje sigurnost u primjeni i korišćenju ovih proizvoda.

Organizacija ALIMS prilagođena je poslovnim procesima i predstavlja modernu strukturu, funkcionalnog tipa. Stoga su regulatorni poslovi stavljanja u promet ljekova i medicinskih sredstava organizovani u Centru za humane lekove, Sektoru za medicinska sredstva i veterinarskom sektoru, a laboratorijska kontrola kvaliteta u Nacionalnoj kontrolnoj laboratoriji (NKL).

U ALIMS-u još postoje i Nacionalni centar za informacije o lekovima i medicinskim sredstvima (NCI) i Nacionalni centar za farmakovigilancu (NCF), dok dok poslove upravljanja kvalitetom za čitav ALIMS organizuje i koordinira direktor upravljanja kvalitetom. Konačno, realizaciju regulatornih poslova prate i podržavaju organizacione cjeline objedinjene u Centar za podršku.

U okviru Agencije takođe funkcioniše deset Komisija koje čine eksperti, saradnici Agencije, a pored ovoga, ALIMS u pojedinim pitanjima stručne procjene koristi i usluge spoljnih eksperata, najeminentnijih stručnjaka u Srbiji za pojedine oblasti medicine i farmacije.

Odgovornu, složenu i raznovrsnu djelatnost Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije obavlja školovano, kvalifikovano, stručno i iskusno osoblje. Agencija se, u svojoj kadrovskoj politici trudila, da kada je u pitanju starosna struktura kadrova, budu zastupljene sve tri starosne kategorije: mudrost iskusnih stručnjaka, inovativna mladost i snaga zrelosti. Ozbiljnost i posvećenost sa kojom svi zaposleni u Agenciji pristupaju svojim radnim zadacima je u skladu sa nivoom odgovornosti u donošenju navedenih odluka Agencije. Takođe, u propisanoj kontroli kvaliteta ljekova i medicinskih sredstava, Agencija svakodnevno donosi odluke da li se ispunjavaju standardi u odnosu na njihov kvalitet, a koji su i standardi najrazvijenih zemalja svijeta.

42

Uspostavljeni sistem Agencije testiran i u pojedinim teškim okolnostima pokazao je da građani Srbije mogu da imaju povjerenje u odluke Agencije, u odnosu na ljekove i medicinska sredstva koja se nalaze na njenom tržištu. Naročito u situacijama kada je čitav zdravstveni sistem i način njegovog funkcionisanja bivao doveden u pitanje od strane senzacionalističkih emisija i novina, Agencija je uspjela da se pozicionira kao regulatorno tijelo čiji se rad i ispravnost postupanja u odnosu na zakon i opšte prihvaćene međunarodne standarde ne smije dovoditi u pitanje. ALIMS i njegovi predstavnici se redovno pojavljuju u štampanim i elektronskim medijima i prenose važne poruke opštoj javnosti pa je tako u 2011. godini broj ovakvih nastupa bio 836, u 2012. godini 876 a u tekućoj godini samo do 31. maja 378.

Trenutno stanje vezano za tržište ljekova u Srbiji je da je aktuelni broj ljekova koji imaju važeću dozvolu za humanu primjenu 5318, dok je broj tih ljekova za veterinarsku primjenu 645. Što se tiče medicinskih sredstava upisanih u Registar medicinskih sredstava, njih prema podacima iz aprila 2013. ima 32.829, ali je realan broj trenutno i veći za nekoliko hiljada. Zanimljivo je još istaći da prema izdatim ekspertskim mišljenjima od ukupnog broja registrovanih ljekova u odnosu na status na tržištu Srbije imamo 55,5% generičkih ljekova, 37.4 % originalnih i 7,0 % inovativnih ljekova.

Posebna aktivnost Agencije je praćenje života lijeka na tržištu i eventualno preduzimanje mjera kako je to predviđeno važećim propisima u oblasti farmakovigilance, takođe usklađenim sa najnovijim direktivama Evropske unije. Rezultati u ovoj oblasti pokazuju stalan porast broja prijava neželjenih reakcija sa perspektivom da se standard od 200 prijava na milion stanovnika, koji propisuje Svetska zdravstvena organizacija, dostigne upravo u 2013. godini.

U izvršavanju svojih poslova Agencija održava stalnu saradnju sa nadležnim državnim organima, fakultetima, profesionalnim udruženjima ljekara, farmaceuta, stomatologa i veterinara, udruženjima pacijenata, već pomenutim medijima, ali i kada je god to moguće i opštom i stručnom javnošću. Upravo zato je jedan od fokusa ALIMS-a edukativna uloga koju ostvarujemo kroz brojne seminare i simpozijume koje sami organizujemo, ali i kroz učešće naših predavača i panelista na najrazličitijim skupovima namijenjenim svim našim ciljnim grupama. Važno je istaći da je ALIMS i nastavna baza za studente Farmaceutskih

i drugih fakulteta u Srbiji i da se u ovoj instituciji sprovode i naučna istraživanja.

Takođe, Agencija u izvršavanju svojih poslova razvija nivo regionalne i međunarodne saradnje, a ima i podršku u svom razvoju od strane referentnih organizacija u Evropi, što se ogleda i kroz veći broj projekata i zaključivanja međunarodnih ugovora u oblastima iz nadležnosti Agencije. Poslije velikog Tvining projekta koji smo realizovali sa Francuskom agencijom za bezbjednost zdravstvenih proizvoda (Agence française de securité sanitare des produits de santé - AFSSAPS) i Agencijom za veterinarske ljekove (Agence française de securité sanitaire des alments AFSSA - ANMV) u periodu od 2006-2009. godine, izuzetno smo ponosni da smo naučeno od francuskih kolega mogli dalje da prenesemo i to u okviru projekta „Izgradnja kapaciteta Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS)“ realizovanog u periodu od maja 2011. do juna 2012. godine.

U cilju farmakoepidemioloških i farmakoekonomskih istraživanja Agencija prati promet i potrošnju ljekova i medicinskih sredstava. Zanimljivo je istaći podatke u prethodnim godinama koji su sumirani u sledećoj tabeli:

Godina

Promet (RSD)

Promet (€)

2004

24.190.614.359,06

339.279.303,77

2005

32.143.911.098,04

380.716.701,39

2006

42.389.483.753,40

510.833.609.54

2007

54.690.625.906,61

687.588.174,80

2008

65.972.228.169,70

799.082.211,00

2009

71.200.588.899,80

741.981.960,19

2010

75.397.383.619,60

709.317.344,16

2011

74.003.411.597,40

722.207.154,57

2012

84.188.905.685,44

740.328.563,52

Zaštita stanovništva od upotrebe substandardnih i ljekova lošeg kvaliteta, kao i lažnih ljekova, a u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, od stane ALIMS se obavlja kroz prikupljanje prijava substandardnih i lažnih ljekova.

Važno je pomenuti i oglašavanje ljekova i medicinskih sredstava kojim se prema Zakonu o ljekovima smatra svaki oblik davanja istinitih informacija o lijeku opštoj i stručnoj javnosti radi podsticanja propisivanja i prometa ljekova i medicinskih sredstava, snabdijevanja, prodaje i potrošnje i od 2010. godine, Agencija je dobila novu nadležnost u vidu odobravanje oglašavanja ljekova i medicinskih sredstava.

U politici razvoja Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije posebno mjesto zauzima interes Republike Srbije da se u Srbiji razvije neophodna infrastruktura za sprovođenje kliničkih ispitivanja skupih i inovativnih ljekova, čime bi se pacijentima povećala dostupnost ovakve terapije i dijagnostike.

Agencija aktivno radi na edukaciji stručne i opšte javnosti o značaju kliničkih ispitivanja i u tu svrhu je u decembru 2011. sprovela informativnu kampanju u medijima i publikovala brošuru za učesnike i potencijalne učesnike u kliničkim ispitivanjima.

Na kraju, možemo reći da su osnovni principi Agencije, kako bi se ostvarili ciljevi u odnosu na očuvanje zdravlja, produženje života i obezbjeđenje njegovog kvaliteta, stavljanje u promet isključivo ljekova i medicinskih sredstava za koje su u propisanim postupcima dokazani kvalitet, bezbjednost i efikasnost. U tu svrhu, ALIMS će i dalje аktivno učestvovati u razvoju farmaceutske djelatnosti u Srbiji, izradi podzakonskih propisa, daljoj dogradnji nacionalne politike u oblasti ljekova i medicinskih sredstava i međunarodnoj saradnji, uvek imajući u vidu pacijenta i njegovu dobrobit kao svoj primarni cilj i zadatak.

Mr ph. Pavle Zelić

43

MELANOM - NOVA ISTRAŽIVANJA U PREVENCIJI I TERAPIJI

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva Istraživanja ponovo pokazuju da izlaganje vještačkom izvoru ultravioletnog zračenja u solarijumu utiče na porast broja slučajeva obolijevanja od karcinoma kože kod adolescenata, posebno od melanoma. Melanom je jedan od najzastupljenijih karcinoma u adolescentnom periodu. On izaziva najveći broj smrtnih slučajeva, čak 9.000 svake godine na području Amerike. Odlazak u solarijum u uzrastu mlađem od 35 godina povećava rizik od nastanka melanoma za više od 60-80%, a generalno, u svim uzrastima, evidentno povećava rizik od melanoma za 75%!

Američki naučnici prikupili su i prezentovali sljedeće podatke: 1. Oko 32% bijelih američkih mladih žena starosti 18-21 godine posjetilo je solarijum u posljednjih 12 mjeseci, u prosjeku više od 27 puta.

2. Postotak kozmetičkih salona sa solarijumima koji se ne pridržavaju uputstava FDA o frekvenciji upotrebe solarijuma kreće se oko 74%.

3. Solarijumi uzrokuju 170.000 novootkrivenih karcinoma godišnje.

4. U nekim državama USA zabranjena je upotreba solarijuma za mlađe od 18 godina, a neke su promijenile klasu filtera lampe sa klase I na klasu II. 5. Pronađeno je da 65% salona sa solarijumima nudi svoje usluge djeci mlađoj od 10 godina, a najveći dio pri komu-

44

nikaciji s klijentima, uprošćuje stepen rizika od nastanka maligniteta kože. Čest put matičnih ćelija koji uzrokuje rast malignog tumora za sada je određen otkrićem brojnih novih antikancerogenih lijekova i pokazuje obećavajuće rezultate. Tim naučnika „Case Western Reserve University School of Medicine” otkrio je metod koji opisuje ovaj put signalizacije rasta i time sugerisao nove metode liječenja karcinoma dojke, kolona, melanoma i nekih drugih malignih tumora. Tim je ukazao na abnormalnost kancera u mutaciji gena zvanog PIK3CA, što rezultira izmjenjenim proteinom, a što može biti rani okidač za kancer. Prekidanjem izmijenjenog puta signalizacije, i time onemogućavanjem rasta ćelija kancera, otvorena je nova mogućnost liječenja ovih do sada neizlječivih bolesti. Njihovo otkriće je „dobitak u interakciji s IRS1, pomoću p110 alfa-spiralnog mutantnog domena, od krucijalnog je značaja za njihovu onkogenu funkciju”, kako je publikovano u Žurnalu „The Cancer Cell”. Kancer raste iz jedne ćelije čiji je mali broj gena mutiran zbog slučajne greške u procesu DNA replikacije. Te mutacije igraju ključnu ulogu u karcinogenezi.

Ovo otkriće ima opšti i širok uticaj na liječenje ljudi oboljelih od raka zato što je mnogo osoba naklonjeno mutaciji posebno tog p110 alfa-proteina koji je kodiran PIK3CA genom. Ovo

otkriće je, svakako, veliki napredak, pošto se sada može prekinuti ovaj pogrešno adresiran signalni put u ćelijama kancera. Mutacije su ciklične i nekontrolisane, što znači da, ako se prekine ovaj „začarani krug”, rast kancera se može kontrolisati. To znači da bi se u budućnosti mogli pronaći manje toksični lijekovi prilagođeni u personalizovanom protokolu svakog pacijenta ponaosob. Ćelije raka su problem za ljudsko tijelo zato što se umnožavaju nepravilno i bez umiranja i bezočno metastaziraju na mjestu gdje ne pripadaju. Protein koji štiti zdrave ćelije da se ne ponašaju tako jeste tumor supresor zvani p53. On zaustavlja potencijalno prekancerozne ćelije da se ne dijele i izaziva samouništenje već oštećenih ćelija prije diobe. Nije iznenađujuće da je funkcija p53 u mnogim kancerima poremećena. Dvadeset petog aprila 2013. god. tim sa Oksforda, u saradnji sa timovima nekih drugih univerziteta, opisao je kako je p53 „ućutkan” u ćelijama napredujućeg melanoma pomoću proteina iA SPP (ciklin B1/cdk1). Kada se aktivira, iA SPP se kreće „tamo-amo” po jezgru, veže za p53 i prekida njegovu funkciju samouništavanja oštećenih ćelija. Istraživači su, dakle, tretirali ćelije melanoma pločom malih molekula i identifikovali JN-7706621 (JNJ) kao najbolji inhibitor ciklina B1/cdk1 ! Studije pokazuju da je p53 u ćelijama melanoma inhibiran posredstvom dva proteina - iA SPP i MDM2. Posljednji protein inaktivira mali molekul zvani mutlin-3. Kada se JNJ i mutlin-3 kombinuju, vraća se kompletna funkcija p53 u ćelijama metastatskog melanoma. Ovaj tretman sigurno zaustavlja rast ćelija melanoma u eksperimentalnim uslovima kod miševa. Tako su otkriveni ciljani paralelni signalni putevi za liječenje metastatskih melanoma.

.....................

Prije dvije godine u USA, a prije tri mjeseca u UK, na tržištu se našao novi „pametni telefon” koji može da detektuje upozoravajuće znake kancera kože.

Naziva se Mole Detect Pro i pruža profesionalnu dijagnozu tokom 24 časa. Treba memorisati fotografiju madeža i upotrijebiti algoritam koji koriste i ljekari pri kliničkom pregledu baziran na ABCDE pravilu (A-assymetry, B-border, C-color, D-diameter, E-evolution). Isti tim istraživača prethodno je konstruisao telefon nazvan Eye Netra, napravljen za brzi instant test oka. Neki svjetski dermatolozi ovaj izuzetan spoj visoke tehnologije i dermatologije smatraju velikim napretkom u bržem i lakšem otkrivanju prvih znakova melanoma. Drugi su strogo protiv ovakvih aparata jer oni mogu, postavljanjem pogrešne dijagnoze, ohrabriti potencijalne pacijente da se na vrijeme ne jave na liječenje svom ljekaru dermatologu.

.....................

Za vrijeme ljetnjih dana djeca su, kao i odrasli, značajno više izložena suncu, što ne znači samo preduzimanje mjera za prevenciju toplotnog udara i dehidratacije, nego i zaštitu očiju i kože. Prevelika ekspozicija suncu u djetinjstvu, dokazano je, može biti uzrok nastanka katarakte i makularne degeneracije u kasnijim godinama života. Takođe, samo jedna opekotina od sunca na dječjoj koži može biti uzrok kancera kože u starijoj dobi, a pet ovakvih opekotina udvostručava taj rizik! Evidentno je da bebe mlađe od 6 mjeseci nikako ne treba izlagati direktnom uticaju sunca, a stav dermatologa je da ni djecu do tri godine starosti ne treba voditi na plažu! Za djecu većeg uzrasta treba se pridržavati sljedećih uputstava: 1. Upotrebljavati sredstva za zaštitu od sunca dizajnirana za djecu, obavezno „Waterproof ” i „Waterresistant” (trenutno se preporučuje faktor veći i jednak 30, ali su stavovi o SPF-u u dječjim proizvodima neusaglašeni - negdje se održava „stari stav” da SPF mora biti veći ili jednak 50, a negdje preovlađuje „novi” da zaštitni faktor ne treba da bude previsok, jer bi to značilo visok postotak hemijskih filtera u sredstvu, što se za dječju osjetljivu kožu ne preporučuje). Jako je važno da sredstvo ima oznaku „Broad Spectrum”, tj. znak UVA i UVB zaštite istovremeno!

2. Testirati sredstvo na djetetovim leđima zbog moguće alergijske reakcije.

3. Pri nanošenju, izbjegavati tretman područja oko očiju i obrva. Nanijeti posebno na čelo, nos, obraze, ušne školjke, ramena, koljena, dorzume stopala…

4. Obući dijete u tanku odjeću (po mogućnosti specijalnu odjeću za zaštitu od sunca sa CPF1, koja se može kupiti u zemljama Zapadne Evrope, Australiji, Americi), koja će pokriti u najmanju ruku natkoljenice i nadlaktice djeteta. Šeširić sa širokim obodom takođe je obavezan!

5. Obezbijediti djetetu kvalitetne naočare, sa EPF (Eye Protection Factor).

6. Svakako, ne izvoditi djecu na plažu (sunce) u periodu od 10 do 16 h!

1 Cloth Protection Factor

45

BLAGOTVORNOST SUNČANJA I VITAMIN D Piše: dr Snežana Tomić, homeopat U posljednjih nekoliko godina sve više se govori i piše o značaju vitamina D za ljudsko zdravlje. Nove studije o ovom vitaminu potvrđuju njegovu ulogu u jačanju imunog sistema i zaštiti od mnogih bolesti. U prošlosti se objašnjavanje njegove uloge svodilo na sintezu koštanog tkiva, dok nove studije pokazuju

46

važnu ulogu u jačanju imuniteta, prevenciji kancera, (raka dojke, jajnika, prostate i kolona), srčanih oboljenja, infekcija disajnih organa, autoimunih bolesti (dijabetes, reumatoidni artritis, multipla skleroza, Kronova bolest), prevenciji bolesti nervnog sistema (depresija, Alchajmerova bolest, demencija).

Neki od nevjerovatnijih statističkih podataka ukazuju da je kod žena kod kojih je dijagnostikovan rak dojke smrtnost od te bolesti veća za 75% u grupi koja je imala nizak nivo vitamina D, za

razliku od grupe žena sa optimalnim nivoom ovog vitamina u krvi. Metastaziranje je bilo za čak 94 posto učestalije u grupi sa niskim vrijednostima vitamina D. Faktor koji izdvaja ovaj vitamin u odnosu na druge nutrijente jeste da se njegovi receptori nalaze gotovo u svim ćelijama i tkivima organizma, što ukazuje da je njegova optimalna koncentracija u krvi važna za praktično sva tkiva i organe, a samim tim i sve funkcije organizma. Logično je da supstanca koju samostalno stvaramo u organizmu (i ne zavisimo samo od unosa spolja) mora biti značajna za održavanje sveukupnog fizičkog i mentalnog zdravlja.

Sunčanje je najbolji i najprirodniji način za optimizaciju nivoa vitamina D u krvi. Vitamin D se proizvodi u koži, pod uticajem Sunčevih ultravioletnih zraka, i konvertuje se od derivata holesterola u vitamina D. On se iz kože apsorbuje u unutrašnjost organizma, za šta je potrebno oko 48 h. Nova istraživanja pokazuju da se on stvara u lojnim žlijezdama, što ima smisla s obzirom na to da je ovo slučaj i kod životinja i da se vitamin D rastvara u masnoći koja je potrebna za njegovu apsorpciju.

Interesantan je podatak da kod mnogih ljudi koji su boravili na moru i sunčali se nekoliko sedmica, nivo vitamina D i dalje ima nisku vrijednost u krvi - i ispod optimalnog nivoa (oko 50ng/ml i više). Jedan od najčešćih razloga tome sastoji se u upotrebi preparata za sunčanje koji blokiraju UV zrake neophodne za sintezu vitamina D. Iako je potrebno zaštititi kožu u prvim danima izloženosti suncu, da ne bi dobili opekotine, upotreba krema visokih zaštitnih faktora onemogućiće sintezu

E K O L O Š K I S P R E J P R O T IV U JE D A IN S E K A T A I K O M A R A C A Z A D JE C U I O D R A S L E Ova specijalna formula tjera insekte i štiti najnježnije i najosjetljivije kože. Ovaj sprej je bogat esencijalnim uljima: Crabwood-a, Citronelle, Geranium-a, Cedra, Drveta ruže, Lavande, Limuna, Eukaliptusa i sastojcima koji izuzetno vlaže i omekšavaju kožu kao što je Aloe Vera.

Upotreba: Poprskajte po koži, kada je to potrebno, izbjegavajući oči i usta kako bi se formirala odbrambena barijera protiv insekata. Na lice i vrat proizvod nanesite pamučnim tuferom bez prskanja.

Ne ostavlja mastan trag. Bez amonijaka.

PARFIMISANA SVIJEĆA ZA Z A Š T IT U O D IN S E K A T A

vitamina D. Stoga je bolje kožu postepeno izlagati Sunčevim zracima, dok ne stekne dovoljno pigmenta za duže izlaganje.

Prirodni preparati za sunčanje, bez toksičnih hemikalija, s kantarionom, lavandom i alojom, mogu pomoći u njezi kože, a pravilna ishrana bogata svježim voćem i povrćem, naročito pigmentima kao što su likopen (paradajz) i betakarotin (kajsija, šargarepa) doprinosi jačanju pigmenta melanina u koži i tome da ona brže potamni ali i da ne izgori.

Tuširanje nakon sunčanja, uz sapunanje čitave površine tijela, ispraće vitamin D iz kože. Da biste ovo spriječili, koristite sapun na djelovima tijela gdje se bakterije duže zadržavaju: kao dio oko prepona i ispod pazuha, a ostale djelove kože samo istuširajte vodom. Iako društveno neprihvaćeno u vezi sa opsesijom modernog čovjeka fizičkim izgledom i higijenom, suzdržavanje od tuširanja nakon sunčanja i kupanja u slanoj vodi ima terapeutski efekat. Ne samo da se omogućava apsorpcija vitamina D, već se vrši i unos minerala iz morske vode.

Morska voda je bogata mikronutrijentima važnim za održavanje zdravlja. Neki od njih, usljed zloupotrebe pesticida i ispošćavanja zemljišta, nisu prisutni u tlu, a samim tim ni u hrani, te je morska voda njihov značajan izvor. Prije nekoliko godina naišla sam na podatak da je crnogorski dio Jadranskog mora bogatiji jodom od drugih slanih voda, što ga čini blagotvornim za pravilan rad štitne žlijezde i regulisanje metabolizma.

Ljeto je stiglo. Iskoristite blagodeti našeg mora i sunca.

Učiniće vas ne samo preplanulim i ljepšim, već i zdravijim.

R O L L -O N Z A D JE C U I O D R A S L E P O S L E U JE D A IN S E K A T A I K O M A R A C A Bogat je kompleksom esencijalnih ulja i izuzetno aktivnih sastojaka koji vlaže i omekšavaju kožu sve u cilju smirivanja iritacije i svraba karakterističnog za ujede insekata i komaraca. Ova specijalna formula je bez alkohola i amonijaka i sadrži: Esencijalna ulja: Nemma, Crabwood-a, Citronelle, Geraniuma, Cedra, Drveta ruže, Lavande, Limuna i Eukaliptusa.

Vosak iz sjemena ječma koji ima umirujuća i obnavljajuća svojstva, naročito pogodna za zaštitu kože sa iritacijom i alergijskim reakcijama. AloeVera gel sa vlažećim i osvježavajućim svojstvima, za zaštitu najnježnije i najosjetljivije kože.

Upotreba: Nanijeti direktno na mjesto ujeda insekta. Hipoalergen.

Dermatološki testiran proizvod.

PARFIMISANI ŠTAPIĆI ZA Z A Š T IT U O D IN S E K A T A

RINA n.4251/00/s Certification

E s e nc i jal na ul ja Citronelle, Crabvvooda i ulje Neem-a, biljke amazonskih šuma Šrilanke, Indije, Bangladeša, Afrike su glavni sastojci ove formule zbog njihovih ciljanih svojstava za odbijanje insekata.

RINA n.EMS-77/s Certification

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

BLAGODETI VODE U ORGANIZMU

Piše: mr ph. Ivana Gojković

Opšte je poznato blagotvorno dejstvo vode na ljudski organizam i zdravlje. Voda kao najvažniji makronutrijent brine se o gotovo svim vitalnim funkcijama u organizmu. Govorimo o tečnosti bez boje, mirisa i ukusa, koja mrzne na 0°C a prelazi iz tečnog u gasovito agregatno stanje na 100°C. Čak 70% našeg tijela sastoji se od ove dragocjene tečnosti. Procenat vode zavisi od dobi organizma - što je organizam mlađi, sadržaj vode je veći. Voda, takođe, čini i 71% ukupne površine zemlje.

Voda učestvuje u izgradnji ćelija organizma i ulazi u sastav krvi. U organizmu se nalazi oko 50% vode u ćeliji, 15% vode van ćelije i 5% plazme. Pravilan i dovoljan unos vode u organizam jedan je od osnovnih preduslova za pravilno funkcionisanje organizma i svih tjelesnih funkcija.

Vodu, kažu stručnjaci, treba piti i prije nego osjetimo žeđ, jer čak i lakša dehidracija usporava organizam za čak 3%. Žeđ je za zdrave osobe signal da organizmu fali tečnosti, a od toga koliko je unosimo zavise mnogi fiziološki mehanizmi koji vodu raspoređuju u tijelu. Voda pokreće sve metaboličke procese u organizmu, obezbjeđuje rad bubrega, eliminiše toksine, poboljšava proces varenja, apsorbuje korisne materije iz hrane, održava tjelesnu temperaturu i termoregulaciju organizma, pomaže u održavanju pH ravnoteže.

Istraživanja su pokazala da se sa svakim nedostatkom vode u našem organizmu smanjuje količina sive mase u mozgu,

48

što svakako utiče na naše kognitivne funkcije (intelektualne sposobnosti, pad koncentracije i sl.).

Dokazano je i da vodu ne može da zamijeni nijedna druga vrsta tečnosti. Osobe koje piju voćne napitke, naročito gazirana pića i zaslađene sokove, mogu biti hronično dehidrirane, čak i ako unose po nekoliko litara te tečnosti dnevno. Ljudi koji ne unose dovoljnu količinu vode uglavnom su gojazni, jer mehanizam zadužen za žeđ vremenom slabi, pa se ta potreba manifestuje kao glad.

Samo jedna čaša vode gasi večernju glad u skoro 100% slučajeva.

Osobama koje žele da redukuju svoju tjelesnu masu savjetuje se da bar nekih 30 minuta prije obroka popiju čašu vode, kako bi se smanjio osjećaj gladi. Za vrijeme jela, uzimanje vode treba svesti na što manju mjeru, zbog razblaživanja sokova za varenje i usporavanja varenja. Potrebe za vodom treba podmirivati između obroka. Najprijatnija temperatura vode za piće je između 8 i 15°C, jer ona djeluje osvježavajuće i smanjuje osjećaj žeđi, dok voda čija je temperatura viša od 15 °C nema ta svojstva. Voda hladnija od 5°C može poremetiti varenje, izazvati prolive, upalu grla i slično.

Nedostatak vode uzrokuje umor, vrtoglavicu, glavobolju, letargiju, a redovno uzimanje adekvatne količine vode smanjuje migrenu u čak 80% slučajeva. Ukoliko nam se nivo vode u organizmu smanji za samo 2%, može se dogoditi da smo rasijani, ne možemo da pamtimo, imamo teškoće sa osnovnim matematičkim operacijama i probleme prilikom čitanja sa papira ili kompjuterskog ekrana.

Pijenje pet čaša vode dnevno smanjuje šansu da obolite od raka debelog crijeva za čak 45%, raka dojke za čak 79%, te od kancera mokraćne bešike za 50%.

O važnosti vode puno govori činjenica da bez nje možemo preživjeti 2 do maksimalno 4 dana, dok bismo bez hrane mogli preživjeti čak i do nekoliko sedmica. Prosječna dnevna potrošnja vode u našoj regiji je 140-150 litara po glavi stanovnika, od čega samo 2% u prosjeku koristimo za kuvanje i piće.

Bilans vode u organizmu mora da bude uravnotežen, odnosno, mora se vršiti ravnomjerno unošenje i izlučivanje vode.

Zbog velikog značaja vode i njenog učešća u sastavu organizma, čovjek ne može dugo izdržati bez nje. U slučaju da gubitak vode prelazi 15% tjelesne težine, dolazi do smrti. U slučajevima lišavanja organizma vode, dolazi do snažnog osjećaja žeđi, suvoće usta, smanjenog lučenja mokraće, gubitka tjelesne težine i povećanja temperature praćenog halucinacijama.

Dnevne potrebe organizma za vodom zavise od više faktora, uključujući opšte zdravstveno stanje, nivo tjelesne

aktivnosti i područja u kome živimo. Voda se svakodnevno gubi kroz procese znojenja, disanja, putem urina i pokretanja crijeva.

Dnevne potrebe odraslog čovjeka za vodom iznose 2-2.6 litara (pri umjerenoj klimi, umjerenoj ishrani i lakšem poslu).

Potrebne količine vode čovjek ne crpi samo iz tečnosti, već i preko hrane (voće, povrće). Smatra se da organizam iz tečnosti obezbjeđuje 1.2-1.5 litara vode, iz hrane 0.8-1 litra, a oksidacijom energetskih materijala oko 0.3 litra. Za isto vrijeme, organizam preko bubrega izluči 1.4 litar, preko kože 0.5-0.6 litara, preko pluća 0.5 litara i ekskrecijom preko crijeva 0.1 litar. Bez hrane organizam može da opstane i 50 dana, pod uslovom da pije samo vodu, dok bez vode umire za nekoliko dana.

Potrebe za vodom mogu biti povećane u određenim stanjima: - Kod osoba koje su izložene većim fizičkim naporima - Kod osoba koje su pod temperaturom - Kod trudnica i dojilja - U stanjima pojačanog znojenja.

Sa unosom vode treba biti jako obazriv, dakle, unositi samo onoliko koliko je dovoljno da se u organizmu uspostavi balans između unosa i izlučivanja. Svakim enormnim unosom vode u organizam mogu nastati vrlo ozbiljne komplikacije koje mogu rezultirati i fatalnim rezultatima. Posljedice pretjeranog konzumiranja vode ili hiponatremije dešavaju se kada bubrezi nisu u stanju da prime prekomjernu količinu vode. Ona zato dospijeva u ostale organe, koji zbog naglog priliva vode počinju da otiču. Najteže je mozgu, jer je on, slikovito rečeno, zatvoren u koštani kavez, pa njegovo oticanje izaziva epileptični napad,

49

komu, i prestanak disanja. To na kraju može dovesti i do smrti.

Zdrav organizam je u stanju da kroz bubrege propusti 800 do 1.000 ml tečnosti na čas. Međutim, primijećeno je da se simptomi ove bolesti često javljaju kod sportista, redovnih posjetilaca diskoteka i žena na dijeti.

KOLIKO VODE JE DOVOLJNO UNIJETI ?

1. Prosječan gubitak vode iz organizma putem urina iznosi oko 1,5 l dnevno. Još jedan litar se izgubi putem znojenja, disanjem i gastrointestinalnim pokretima. Hranom se prosječno nadomjesti oko 20% izgubljene tečnosti, tako da ako uobičajeno umjerenom dijetom unesete oko 2 litra vode, ta količina bi trebalo da bude dovoljna.

2. Osam čaša vode na dan. Osam čaša uobičajeno sadrži 1,9 litara vode, pri čemu se mora voditi računa da u to ide i količina tečnosti iz sokova i drugih napitaka koji ne spadaju u „čistu vodu”. Ovaj pristup nije zasnovan na nekom naučnom dokazu, ali ga mnogi ljudi koriste kao približan orijentir.

3. Neki medicinski instituti preporučuju 3 litra totalnog unosa tečnosti za muškarce i 2,2 litra za žene.

Iako je unos vode zaista relativan i zavisan od opšteg stanja organizma, ako ste rijetko kada žedni i produkujete oko 1,5 litara urina normalno žućkaste boje dnevno, količina vode je vjerovatno dovoljna.

POTREBA DJETETA ZA VODOM Potreba djeteta za vodom zavisi od unosa kalorija, temperature okoline, vlažnosti vazduha, brzine vazdušnog strujanja, tjelesne temperature, aktivnosti, i brzine njegovog rasta.

S obzirom na to da voda sačinjava najveći dio tjelesne mase čovjeka i ako znamo da se njen procenat u organizmu smanjuje sa godinama starosti, onda podaci o procentualnom učešću vode u organizmu djece ne treba da nas iznenade. Njena zastupljenost u odnosu na ukupnu tjelesnu masu znatno je veća kod novorođenčeta i mladog odojčeta nego kod starije djece i odraslih.

Voda čini 94 % ukupne tjelesne mase fetusa u trećem mjesecu razvoja, 80 % u 32. sedmici (nedonošče), i 78 % kod novorođenčeta.

Odojče „izmijeni” oko 25 % svojih zaliha tečnosti, dok odrastao čovek izmijeni samo pet posto. Ovo je glavni uzrok veće sklonosti odojčeta dehidrataciji.

Glavni organ koji reguliše promet vode u tijelu jeste bubreg. S obzirom na to da još nije zreo u prvim danima života, organizam novorođenčeta ne valja opterećivati velikom količinom tečnosti. Stoga se priroda i pobrinula da prvo majčino mlijeko bude oskudno, poput „vodice”. Ono se naziva kolostrum i prepuno je važnih hranljivih i zaštitnih materija, dok vode sadrži taman koliko bebi treba. Tek rođena beba uzimaće kolostrum u manjim obrocima, ali češće nego „zrelo mlijeko” u kasnijem periodu.

Majčino mlijeko u prvih šest mjeseci zadovoljava sve nutritivne potrebe i potrebe za tečnošću jer sadrži čak 88 % vode i obezbjeđuje mališanu dovoljno energije. To znači da u prvim mjesecima nema potrebe da bebi dajete dodatne količine vode, osim ako vam pedijatar ne kaže drugačije. Kada beba napuni šest mjeseci preporučuje se dodatno davanje vode (mimo majčinog mlijeka), s tim da se količina ograniči na nekoliko mililitara dnevno, u nekoliko navrata tokom dana.

Kada je dojenje nemoguće, važno je da se adaptirana formula sprema sa hemijski i bakteriološki ispravnom vodom!

Vrlo je važno da se ne oslanjate samo na žeđ kao jedini parametar koliko vam je vode potrebno. Do vremena kada se osjetite jako žedni već ste unekoliko dehidrirali tkiva i, naročito kod starijih osoba, osjećaj žeđi dolazi sporije, jer tijelo je manje sposobno da šalje signale žeđi ka mozgu. Dobra je ideja da se voda pije kao stvar rutine u sljedećim situacijama: - Čaša vode pri svakom obroku i između obroka - Prije, za vrijeme i poslije sportskih aktivnosti - Ponekad je dobro zamijeniti alkoholno piće čašom obične vode !

Pijte vodu redovno, jer je ona definitivno prirodni eliksir i najzdravije piće na svijetu. Nemojte je nikako zaboraviti u ovim vrelim danima koji nam predstoje.

Odnos između prometa tečnosti i ukupne zalihe tečnosti u organizmu odojčeta i odrasle osobe (l/24 h)

Unos vode Zaliha

50

ODOJČE 1,0 l 4,2 l (oko 25%)

ODRASLA OSOBA 2,0 l 42,0 l ( oko 5%)

ISTINE I ZABLUDE: LJETNJE TEME I DILEME Da biste svoj organizam kvalitetno snabdjeli sunčanim vitaminom D, jedini pravi recept je terapija ljetom. Ljeto je asocijacija za relaksaciju, pa nije čudo što i pored nekada nesnosnih temperatura vazduha, ljudi rado prime energiju dobrog raspoloženja koje sunce donosi. Ipak, ovo je i period godine kada je potrebno voditi posebni brigu o zaštiti zdravlja. Koliko god da se uporno vrši doškolovavanje u vezi sa ponašanjem u ljetnjim prilikama, čini se da priče nikad nije dosta.

KOMARCIMA SU NEKE OSOBE „SLAĐE KRVI” ISTINA: Veći dio vrsta komaraca uopšte ne grize ljude. Postoji samo njih nekoliko stotina njih, od više od 3.000 vrsta, koji imaju ovu sklonost. Ipak, činjenica je da su im neke osobe „ukusnije” u odnosu na druge. Naučnici objašnjavaju da za to treba kriviti metabolizam ugljen-dioksida, mliječne kisjeline, prisustvo pojedinih vrsta bakterija koje neki ljudi imaju u većim koncentracijama, ali i miris parfema i sličnih isparenja sa površine tijela. Jasno je stoga zašto je ovim znatno uvećana mogućnost da nakon napornog vježbanja postanete meta komaraca.

SAMO LJUDI BIJELE PUTI MOGU OBOLJETI OD MELANOMA ZABLUDA: Iako u znatno manjem procentu u odnosu na bjelopute osobe, žrtve melanoma mogu biti i osobe tamnije puti, pripadnici crne rase, melezi i sl.

Za razliku od osoba bijele rase kod kojih se u 90% slučajeva melanom javlja na djelovima tijela izloženim Sunčevoj svjetlosti, kod tamnoputih se ta pojava registruje u svega 30%. Zanimljivo je da, u stvari, Afroamerikanci znatno češće u odnosu na ostale dobijaju melanom na regijama koje nijesu izložene suncu: sluzokoža genitalija i usta, područje oko noktiju ili stopala.

MADEŽI SE NE SMIJU „DIRATI” ZABLUDA: Madeži predstavljaju manifestaciju na koži koja zahtijeva poseban tretman. Uz konsultovanje stručnjaka, veoma je važno voditi računa o evidenciji eventualnih promjena. Ukoliko stručna osoba procijeni da je potrebno izvršiti preventivno uklanjanje madeža, važno je znati da najbezbjedniji metod liječenja predstavlja upravo hirurško uklanjanje. Laserske intervencije, iako u novije vrijeme sve

52

popularnije zbog bezbolnosti primjene, ipak predstavljaju rizičniju varijantu liječenja, jer zraci prodiru u dubinu kože, gdje mogu izazvati dalje promjene u ćelijama.

ZAŠTITU OD SUNCA TREBA SPROVODITI SAMO TOKOM LJETA ZABLUDA: Sunčevo zračenje sadrži ultravioletne zrake koji su opasni tokom cijele godine. Treba znati da oni lako prolaze kroz tanak sloj oblaka, da je štetno zračenje izraženije na planini jer je tamo vazduh rjeđi, te se tamo lako „izgori”, a slično važi i za riječne doline. Ne treba se, stoga, zavarati lažnim osjećajem prijatnosti svježijeg vazduha, već se mjere zaštite od sunca moraju sprovoditi kvalitetnom izolacijom u periodu od 10 h do 18 h. Kreme sa zaštitnim faktorom koji nije manji od 25 treba da koriste svi, a naročito djeca.

POD SUNCOBRANOM NE MOŽE DA SE „IZGORI” ZABLUDA: Ultraljubičasti zraci prolaze kroz većinu paravanskih zaštita, pa stoga ni suncobrani ne predstavljaju izuzetak. Koža može preplanuti i pod uticajem vjetra, tako da je neophodno sprovoditi periodično nanošenje sloja kreme za zaštitu od sunca.

NAPICI KOJI SE KORISTE U LIJEČENJU DIJAREJE TREBA DA BUDU BLAGI ISTINA: Dijareja predstavlja posebno zastupljen poremećaj zdravlja u ljetnjem periodu. One mogu biti izazvane različitim uzočnicima, pa njihovom liječenju nikako ne bi trebalo pristupati laički. Nekada su uslovljene sunčanicom, nekada infektivnim procesima, pa njihovo dijagnostikovanje treba prepustiti stručnim licima.

Posebnu opasnost u vezi sa ovom pojavom i ljetnjim vremenskim prilikama predstavlja dehidracija. Kako bi se ona izbjegla, stručnjaci preporučuju unos velike količine tečnosti.

Kada su napici u pitanju, posebno treba imati na umu da oni moraju biti blagi. Jak čaj, supica, kisjeli napici, gazirana pića, ili sl. nipošto neće donijeti oporavak. Oni samo još više nadražuju stomačnu floru koja je već ugrožena infekcijom ili trovanjem. Štaviše, ni popularni ruski ili indijski čaj, koji sadrže dosta kofeina, neprikladni su za liječenje osoba koje pate od infekcija želuca ili crijeva.

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani: • Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu!

Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214

PZU “Dr Kovačević”

Specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti

NA NOVOJ ADRESI U BUDVI: Ul. Žrtava fašizma broj 56, Podkošljun - (Zaobilaznica) Tel/fax: 033 560 189, Mob tel: 069 603 798, 068 357 269

◆ Kabinet za dermatovenerologiju:

pregled ljekara spec. za kožne i polne bolesti

◆ Kabinet ljekara opšte prakse: pregled ljekara opšte prakse obrada rane male hirurške intervencije davanje injekcija davanje infuzija previjanje

◆ Kućne posjete ljekara spec dermatovenerologa i ljekara opšte prakse ◆ Kućne posjete med.sestre-njega, previjanje, davanje injekcija i infuzija

◆ Kabinet za dermatohirurgiju i dermatološku estetiku:

radiotalasno ukljanjanje bradavica, polnih bradavica, moluski, fibroma, seboroičnih veruka, uz HP analizu anti-aging intervencije hijaluronskom kiselinom ( Revanesse) IPL/laser (trajno smanjivanje broja dlačica, uklanjanje proširenih kapilara na licu i tijelu,uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, akni, rejuvenacija) hemijski piling (Neostrata) mikrodermoabrazija ( uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, ožiljaka od akni,površinskih bora) radiotalasni lifting lica, vrata i dekoltea mezoterapija lica i tijela bez igle ("no needle") sa laserom vakuum terapija lica i tijela (ubrzavanje metabolizma, limfna aparatna drenaža, preoblikovanje lica i tijela, vakuum terapija podočnjaka i podbratka) ultrazvučna lipoliza kavitacija PRP-autologna platelet rich plasma rejuvenacija

◆ Kabinet za kozmetologiju (licencirani kozmetolozi) (kozmetički tretmani "Murad", "Ella Bache", "Thalgo", "Klapp") (anticelulit programi!)

◆ Kabinet za masažu- reiki terapeut

(reiki-energetske, relaksacione i terapeutske masaže, anticelulit masaže, masaža biljnim pindama, vrućim kamenjem...)

◆ Stručni saradnici:

1. Spec. plastične i rekonstruktivne hirurgije (botox, hijaluron augmentacije,blepharoplastica, mesobotox, zlatne niti, riblja kost, dermoskopija), 2. nutricionista, 3. endokrinolog, 4. alergolog, 5. internista, 6. infektolog, 7. vaskularni hirurg

Pomozimo Vašoj koži, tijelu i duhu da otkriju zdravlje, ljepotu i harmoniju!

Institut za javno zdravlje sproveo istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga među crnogorskim šesnaestogodišnjacima. Učenici izjavili da lako mogu doći do duvana, alkohola, a dječacima dostupnije psihoaktivne supstance

SVAKI TREĆI UČENIK PROBAO CIGARETE PRIJE 16. GODINE Istraživanje o upotrebi duvana, alkohola i droga sprovedeno 2011. godine na uzorku od 7.242 srednjoškolca, učenika prvog i drugog razreda iz 40 srednjih škola u 20 opština u Crnoj Gori, pokazalo je da je upotreba tih supstanci kod crnogorskih šesnaestogodišnjaka „u znatno manjem stepenu u odnosu na evropski prosjek, ali rezultati upozoravaju da se može očekivati dalji porast, pa preventivne aktivnosti treba nastaviti istim intenzitetom kao do sada ili većim”.

Istraživanje je sproveo Institut za javno zdravlje, po standardnoj metodologiji ESPAD (Evropski školski projekat o alkoholu i drogama).

Crna Gora se tako priključila ovom referentnom istraživanju koje se od 1995. godine sprovodi svake četvrte godine u 39 evropskih država.

Iz Izvještaja predstavljenog u Institutu za javno zdravlje vidi se da se 54 odsto dječaka i procenat manje djevojčica izjasnilo da „prilično lako mogu nabaviti cigarete kada bi željeli”.

- Podaci pokazuju da je dostupnost i mogućnost dolaska do duvanskih proizvoda veoma velika. Gotovo svaki treći učenik, ili 32 odsto, probao je cigarete nekad u dotadašnjem životu (35 odsto dječaka i 29 procenata djevojčica), do 16 godina svakodnevno je počelo pušiti osam odsto učenika. Podaci ukazuju na veliku zastupljenost eksperimentisanja duvanskim proizvodima, što može rezultirati prevođenjem velikog broja povremenih

pušača u stalne. Među učenicima do 13 godina starosti, cigarete je probalo ukupno 16 odsto, a dječaci su skloniji eksperimentisanju sa cigaretama - kazao je dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, predstavljajući Izvještaj.

On je kazao je evidentno da je većina učenika prvu cigaretu probala na uzrastu od 14 (8 odsto) do 15 godina (9 odsto). - Da je dostupnost alkohola izrazito velika (pivo, vino i

Komparacija sa Evropom Komparativni podaci o upotrebi droga ESPAD 2007/8. i 2011. godine pokazuju porast upotrebe psihoaktivnih supstanci među srednjoškolcima u Crnoj Gori.

Marihuanu ili hašiš 2008. godine koristilo je 3 odnosno 5 odsto, dok je to u Evropi iznosilo 17 odsto. Ekstazi je 2008. upotrebljavalo 2 odsto, a 2011. 3 odsto, a taj procenat u Evropi iznosi 4, a 2013. četiri odnosno tri. Trankilizere i sedative bez recepta koristilo je tri odsto 2008, a 5 odsto 2011. godine u Crnoj Gori, dok je to u Evropi iznosilo 7 odnosno 6 procenata. Kada se radi o korišćenju alkohola sa tabletama, u Crnoj Gori je izjednačen procenat za dvije posmatrane godine, a u Evropi je procenat bio 6 prema 5. Inhalante je u Crnoj Gori koristilo 3 odsto 2008. godine, a 2011. godine duplo više, odnosno 6 odsto. U Evropi je taj procenat bio 8 prema 9 odsto. Ostale droge, osim marihuane, 2008. godine koristilo je 3 odsto, a 2011. godine 5 odsto. Evropski odnos je 7 prema 6 procenata.

56

Uzrast prve upotrebe droga Marihuanu, hašiš i skank koristili su 2008. godine na uzrastu od 15 godina, a tri godine kasnije tu starosnu dob 14 ili 15 godina. Ekstazi isto tako, sa 14-15 godina, a na istom uzrastu učenici su počeli koristiti i trankilizere i sedative bez recepta. Sa 15 godina počeo se koristiti alkohol u kombinaciji sa tabletama. Inhalanti nešto pomjeraju granicu, pa je pojava uočena sa 9 godina i kasnije sa 14 ili 15 godina.

žestoka alkoholna pića), smatra 66 odsto učenika. Dječaci, njih 69 odsto, te 63 procenta djevojčica izjavilo je da „prilično, odnosno izuzetno lako mogu nabaviti bilo koje alkoholno piće, ako bi to željeli”.

Njih 23 odsto reklo je da nikada nije konzumiralo alkohol (18 % dječaka i 28 % djevojčica). Bar jednom u životu je koristilo neko alkoholno piće njih 77 odsto, odnosno 82 odsto dječaka i 72 procenta djevojčica. Učestalost opijanja češća je kod dječaka nego kod djevojčica. Dječaci su znatno više puta od djevojčica doživjeli pijanstvo, pa je 35 odsto njih imalo jednom ili više puta pijanstvo u životu, što je kod djevojčica slučaj kod svega 14 odsto njih.

Ako se ima u vidu čitav uzorak, vidi se da je gotovo četvrtina učenika, ili 24 odsto, jednom ili više puta u životu bilo pijano kazao je dr Mugoša.

Upotreba psihoaktivnih supstanci Dostupnost različitih psihoaktivnih supstanci je, pokazuje istraživanje, izraženije među dječacima, nego djevojčicama.

To se vidi iz izjave 23 odsto dječaka i 15 odsto djevojčica da bi im bilo „prilično ili izuzetno lako da nabave kanabis (marihuana, skank, hašiš) ako bi to željeli”. Deset odsto dječaka i dva procenta manje djevojčica tako percipira dostupnost i amfetamina, a ekstazija 13 odsto dječaka i 10 procenata djevojčica. Ipak, dostupnost trankilizera ili sedativa izraženija je među djevojčicama 27 odsto, a među dječacima 20 procenata. - Do šesnaeste godine 7 odsto učenika je probalo ilegalne droge - kanabis, amfetamine, kokain, krek, ekstazi, LSD ili druge halucinogene, heroin i GHB. Po polu je značajna razlika među ispitanicima, pa prednjače dječaci, sa 11, u odnosu na djevojčice, sa četiri odsto.

Bez ljekarskog recepta trankilizere ili sedative je koristilo pet odsto učenika, a djevojčice su kazale da su obimnije koristile sredstva za smirenje. Njih 5 odsto je to reklo, dok je procenat kod dječaka bio 4 odsto. Bar jednom je kanabis probalo 5 odsto učenika iz uzorka, a u toku 12 mjeseci prije istraživanja 4 odsto.

Dječaci prednjače u konzumiranju kanabisa, jer je 8 odsto njih kazalo da je tu drogu koristilo ikada u životu, dok je kod djevojčica to kazalo 3 odsto. Tokom zadnjih 12 mjeseci odnos u korišćenju kanabisa bilo kada bio je za dječake, odnosno 6 sprem dva - kazao je dr Mugoša, ističući da se inhalanti koriste više nego kanabis, odnosno pojedinačno najčešće u odnosu na sve druge ilegalne droge.

- Ukupno 6 odsto učenika je nekada probalo inhalante, 5 odsto djevojčica i 7 procenata muškaraca. U 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju, to je učinilo tri odsto učenika, a po polnoj strukturi odnos je bio 2 odsto za djevojčice i 4 za dječake.

Evidentno je da je kritični uzrast za eksperimentisanje sa psihoaktivnim supstancama, uzrast završetka osnovne i početka srednje škole, a to je 14 do 15 godina, kada je najveći broj učenika probao bilo koju od psihoaktivnih supstanci. Podatak koji uznemirava je da je veliki procenat djece, između 18 i 25 odsto, kazalo da ne znaju da li postoji rizik od upotrebe droga, prvenstveno amfetamina i ekstazija. Podaci ukazuju na potrebu razvijanja odgovarajućih strategija koje će omogućiti djeci da što prije i bolje shvate i usvoje znanja o riziku i štetnim posljedicama korišćenja duvana, alkohola i droga. Djeca o tome nijesu pokazala dovoljno znanja - kazao je Mugoša, naglašavajući da različiti obrasci upotrebe alkoholnih pića, duvana i droga nijesu izolovani aspekti ponašanja,već su u značajnoj mjeri povezani u zajednički sistem ponašanja koji sam po sebi predstavlja rizik za razvoj adolescenata. Velika je vjerovatnoća da će oni koji koriste duvan koristiti i alkohol. Prema njegovim riječima, Crna Gora spada u niskoprevalentne države, u odnosu na rezultate ESPAD istraživanja u drugim razvijenim državama.

D. N.

57

Promocija regionalnog socijalnog razvoja kroz umrežavanje javnog i volonterskog sektora

PODSTICANJE INOVACIJA U PRUŽANJU SOCIJALNO-ZDRAVSTVENIH USLUGA ZA STARE

Piše: prof. dr Agima Ljaljević Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje i rukovodilac projekta

Institut za javno zdravlje, u saradnji sa Asocijacijom za demokratski prosperitet - Zid i još 11 partnera iz 6 zemalja Jadranske regije, realizuje prekogranični projekat „NET-Age”. Vodeći partner je Regija Marche - Odjeljenje za socijalne i zdravstvene programe iz Italije, dok su ostali partneri: Udruženje volontera Regije Marche (Italija), Grad Split (Hrvatska), Udruga Mi (Hrvatska), Regionalno vijeće Lezha (Albanija), Caritas Albania (Albanija), Institut za javno zdravlje (Crna Gora), Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (Crna Gora), Pokrajinska kancelarija za socijalnu zaštitu (Srbija), Novosadski humanitarni centar (Srbija), Kanal ob Soci (Slovenija), Regija Emilia Romagna (Italija). Pridruženi partner na projektu je Evropski volonterski centar iz Brisela (CEV). U svakoj od pomenutih zemalja projekat realizuju po dva partnera, i to jedan iz javnog i jedan iz civilnog sektora. Projekat je finansiran sredstvima iz IPA Adriatic prekogranične saradnje i traje do maja 2015. godine.

Projekat ima za cilj osnaživanje i razvoj održivih kapaciteta za sprovođenje inovativnih socijalnih i zdravstvenih usluga za starije i nemoćne osobe, te promociju aktivnog starenja u Jadranskoj regiji. Novi inovativni projekti pružanja socijalno-

58

zdravstvenih usluga starijim osobama garantuju aktivni, zdraviji i samostalniji život, a u isto vrijeme doprinosi se održivosti sistema održavanjem ravnoteže između kvalitetne usluge i troškova usluge.

Crna Gora je, kao i ostale zemlje, suočena sa problemom starenja populacije i zbog toga, kao i u ostalim zemljama Evrope, vlade i predstavnici civilnog društva svakodnevno su u potrazi za novim rješenjima u vezi sa brigom o starima. Problem starenja povezan je i duboko utiče na socijalne i ekonomske sfere svih zemalja u Jadranskoj regiji. Starost stanovništva uslovlja sve veći pritisak na održivost usluga u okviru sektora koji su od interesa za stare (socijalna i zdravstvena zaštita prije svega). Pored navedenog problema starenja stanovništva, u Crnoj Gori postoji i visoka stopa migracije mladih, ali i tradicionalna vezanost starih za svoje domove i vrlo nerado napuštanje i smještanje u neke oblike institucionalne brige o starima. Stoga se nameće još i dodatan značaj kompetentnog i održivog rješavanja pomoći starima u njihovim kućama.

U pokušaju da se pomogne u rješavanju nastajućih problema, NET-Age projekat će pokušati da doprinese poboljšanju koordinacije između javnog, privatnog i civilnog sektora, smanjujući pritom potencijalne prepreke u području pružanja pomoći starijim osobama i ohrabrujući ih da sarađuju na sprovođenju partnerskih socijalno-zdravstvenih projekata na lokalnom i jadranskom nivou. Navedeni projekat će, takođe, doprinijeti zajedničkom definisanju socijalno-zdravstvenih lokalnih politika, kao i povećanju kompetencija i vještina svih uključenih u sprovođenje socijalnih i zdravstvenih projekata i usluga, bez obzira na to da li su iz javnog ili civilnog sektora.

Projekat će doprinijeti i podizanju svijesti o potrebama starijih osoba, dostupnim uslugama, važnosti i vrijednosti volontiranja.

Crna Gora je u okviru Projekta zadužena za trenutno realizirajući Radni paket 3 (partneri iz Crne Gore koordiniraju Radnim paketom 3), u okviru kojeg je bila u obavezi da definiše kriterijume za lokalna mapiranja, a koji su bili vezani za pružaoce usluga, postojećih socijalnih politika po svim segmentima (javni, privatni ili mješoviti), kao i korisnika usluga za stare. Prije definisanja pomenutih kriterijuma stručnjaci iz Crne Gore morali su da definišu relevantne indikatore na osnovu kojih su i rađena pomenuta mapiranja trenutne situacije u okviru brige o starima za sve uključene partnere. Definisane indikatore partneri iz Crne Gore predstavili su na zajedničkom sastanku u Splitu i nakon opsežne rasprave u vezi sa njima donesena je zajednička odluka o metodologiji lokalnog mapiranja.

Lokalna mapiranja su pomogla zemljama partnerima da urade svoje lokalne SWOT analize u kojima su predstavljene lokalne prednosti (snage), njihove slabosti, mogućnosti i prijetnje (opasnosti).

Nakon što su svi partneri odradili svoje SWOT analize, partneri iz Crne Gore bili su u obavezi da urade zajedničku SWOT analizu koja bi predstavila zajedničke prednosti ili mogućnosti, zajedničke slabosti, sa težnjom da se prevedu u mogućnosti, kao i zajedničke prijetnje sa ciljem da se definiše metodologija prevazilaženja navedenih opasnosti u Jadranskoj regiji. Zajednička SWOT analiza biće predstavljena od strane stručnjaka Instituta za javno zdravlje na sastanku u Albaniji.

Istovremeno sa realizacijom aktivnosti iz pomenutog radnog paketa, partneri su učestvovali i u nizu drugih aktivnosti kojima su koordinirali partneri iz drugih zemalja. U okviru Projekta obavlja se svakodnevna međupartnerska komunikacija (u velikom broju navrata), a posebno komunikacija sa vodećim partnerom.

59

KOMPLIKACIJE

Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

Prije pronalaska insulina, djeca i mladi, uopšte bolesnici koji su patili od šećerne bolesti tipa 1, umirali su od jedne vrste akutnih komplikacija sa visokim vrijednostima glikemije i teškim metaboličkim poremećajima - takozvane ketoacidoze. Pronalaskom insulina značajno je produžen životni vijek oboljelih od šećerne bolesti, ali se zato sada javlja jedan novi problem - takozvane hronične komplikacije. Za razliku od akutnih, hronične komplikacije šećerne bolesti, i pored preuzimanja svih odgovarajućih mjera, postaju sve češći uzrok smrti pacijenata sa šećernom bolešću. No, i pored toga, podaci, isto tako, dokumentovano ohrabruju, ukazujući da je životni vijek oboljelih od šećerne bolesti duži ako se sprovodi blagovremeno i odgovarajuće liječenje.

Dok se kod djece i mlađih osoba komplikacije javljaju poslije određenog perioda, dotle se kod starijih osoba one mogu otkriti prije manifestacije bolesti, ili mogu biti povod za otkrivanje šećerne bolesti. Zato se slobodno može reći da su tok i ishod šećerne bolesti u uskoj povezanosti sa vremenom nastanka, lokalizacijom i proširenošću njenih komplikacija.

Komplikacije nastale usljed šećerne bolesti mogu se, uglavnom, podijeliti u dvije grupe: akutne i hronične bolesti.

AKUTNE KOMPLIKACIJE Akutne komplikacije šećerne bolesti javljaju se kao posljedica njenog pogoršanja. Najčešći uzroci pogoršanja jesu greške u liječenju: neuzimanje ili povećano uzimanje insulina,

60

proizvoljno uzimanje insulina ili tableta, greške u ishrani. Često su neposredni povod za ispoljavanje tih komplikacija akutne infekcije, prehlada, oboljenja organa za varenje, posebno kariozni zubi sa slabom higijenom usne duplje, izraženi fizički i psihički napori, hirurške intervencije. U akutne komplikacije šećerne bolesti spadaju: hipoglikemije, hiperglikemije i dijabetesna ketoacidoza, laktatna acidoza i hiperglikemijsko hiperosmolarno nehetogeno stanje.

HIPOGLIKEMIJE Hipoglikemija je stanje odnosno akutna komplikacija dijabetesa koja nastaje kada nivo šećera u krvi padne veoma nisko, tj. ispod 2,6 mmol/l (46,8 mg%). Ovaj kriterijum za hipoglikemiju važi za zdrave jer je ispitivanjima dokazano da kada glukoza u krvi padne ispod te vrijednosti dolazi do karakterističnih promjena u mozgu koje se mogu registrovati elektroencefalografskim aparatom. Tih elektroencefalografskih promjena nema kada su vrijednosti glikemije iznad 2,6 mmol/l. Međutim, simptomi hipoglikemije kod djece i odraslih sa šećernom bolešću mogu da se jave i pri većim vrijednostima šećera u krvi (ispod 3,8 mmol/l do 70 mg%).

Pri hipoglikemiji mozak ostaje bez osnovnog energetskog izvora - goriva neophodnog za normalno funkcionisanje ćelija.

To dovodi do njihovog oštećenja, i često, do fatalnog ishoda. Ovo stanje je posebno opasno kod djece starosti do 4 godine, kod koje, usljed još nezavršenog sazrijevanja, posebno centralnog nervnog sistema, može da ostavi teške i trajne posljedice.

Neliječena ili nepravilno liječena hipoglikemija veoma je opasno stanje, koje može da se pogoršava sve do grčeva (konvulzija), gubitka svijesti (kome) i smrti. Kod zdravih osoba, hipoglikemija se najčešće izaziva upotrebom alkohola.

simptomima: osjećaj iznenadne pospanosti, glavobolja, iznenadna promjena ponašanja, smetnje vida, bolovi u trbuhu, osjećaj gladi, srdžba i potištenost bez razloga, nemogućnost normalnog hoda, problemi sa mislima. Bilo koji od ovih simptoma da se javi, treba odmah izmjeriti nivo glikemije. Odmah uzeti nešto od hrane ili napitaka što sadrži ugljene hidrate. Potražiti savjet ljekara.

Prilikom blage ili srednje teške hipoglikemije, kada bolesnik još to može sam da uradi, najbolje je uzeti: voćni sok, bezalkoholno piće, bombon, tablete ili gel koncentrovane glukoze.

U stanjima srednje teške, pa i blage hipoglikemije, bolesnici često prave grešku pri uzimanju hrane ili napitaka. U strahu koji prati hipoglikemiju, pretjeraju sa unosom ugljenih hidrata, što dovodi do skokova glikemije, tzv. postprandijalnih hiperglikemija. Ovo se mora izbjeći samokontrolom glikemije u momentu kada znaci hipoglikemije slabe.

Teška hipoglikemija nastaje ako se prethodna hipoglikemija ne liječi brzo i pravilno. Karakterišu je poremećaj svijesti (od somnolencije - pospanosti, do sopora - dubokog sna), gubitak svijesti (koma), grčevi (konvulzije). Bolesnik nije u stanju da sam sebi pomogne kada se razviju ovi simptomi. Zato je veoma važno da svaki bolesnik nosi oznaku koja će pokazati drugima da ima dijabetes.

Najčešći uzroci hipoglikemije kod bolesnika od šećerne bolesti jesu: - Uzimanje insulina ili tableta u povećanoj količini, - Pogrešan raspored obroka ili užina, - Preskakanje ili neuzimanje kompletnog obroka ili užine, - Veća fizička aktivnost od programirane.

Svi ovi uzroci, pojedinačno ili u kombinaciji, mogu dovesti do pada šećera u krvi. Zato je posebno važno da se svaka osoba sa šećernom bolešću pridržava rasporeda obroka, fizičke aktivnosti, uzimanja lijekova - bilo da se radi o insulinu ili tabletama - i da kontroliše šećer u krvi. Bez usvajanja i pridržavanja ovih mjera, nema kvalitetne regulacije dijabetesa.

Prema težini, hipoglikemija može da bude: blaga, srednje teška i teška. Blaga hipoglikemija je veoma česta pojava i slobodno se može reći da nema osobe koja je na insulinskoj terapiji a da nije i više puta imala pojavu blage hipoglikemije. Simptomi su: malaksalost, zamor, drhtanje ruku (tremor), uznemirenost, konfuzija, osjećaj gladi, lupanje srca.

Bilo koji od navedenih simptoma da se osjeti ili primijeti, treba popiti ili pojesti nešto što sadrži ugljene hidrate, kako bi se vrijednosti glikemije povećale. Bolje je, u ovim stanjima, i da se obrokom poveća glikemija nego da se njenim neuzimanjem pogorša hipoglikemija.

Srednje teška hipoglikemija karakteriše se sljedećim

Slika 1. Injekcija glukagona

U stanju teške hipoglikemije, oboljelom pomoć pruža drugo lice. Zato je veoma važno da i oboljeli i član najuže porodice nauče šta treba da rade u toj situaciji. U stanjima teške hipoglikemije, praćene konvulzijama, gubitkom svijesti i komom, daje se injekcija glukagona.

Glukagon je hormon koji dat u vidu injekcije brzo dovodi do porasta glikemije. Svaki bolesnik sa šećernom bolešću koji se nalazi na insulinskoj terapiji treba da nosi sa sobom pakovanje u kojem se nalazi glukagon u prahu, odgovarajući rastvarač i brizgalica. Glukagonska injekcija za hitnu upotrebu dolazi u specijalnom pakovanju - glukagon u obliku praha i brizgalica (špric) sa iglom i tečnošću za rastvaranje (Slika 1). Injekcija glukagona daje se na isti način i na ista mjesta gdje i injekcija insulina. Nema opasnosti od predoziranja glukagonom! Poslije davanja ovog hormona, odmah zvati ljekara!

Ako se bolesnik ne vraća svijesti, poslije 20 minuta dati još jednu injekciju glukagona, na isti način i u istoj dozi. Shvatiti da je stanje veoma kritično i da se bolesnik mora odmah prebaciti u bolnicu.

61

LIJEČENJA DJEČJE ASTME U KUĆNIM USLOVIMA

Piše: prof. dr sci. med. Zdravko N. Kadijević

Prema savremenim preporukama za dijagnostikovanje i liječenje astme (koje se svakih nekoliko godina obnavljaju i osavremenjavaju), astma se u dječjem dobu dijeli na: - Astmu koja se javlja kod djeteta starosti do dvije godine (takozvanu infantilnu astmu), - Astmu kod djeteta predškolskog uzrasta, - Školskog djeteta i - Adolescenta.

Kod astme djeteta starosti do dvije godine razlikujemo dva oblika: intermitentni i perzistentni.

Pod intermitentnim (povremenim) infantilnim oblikom astme podrazumijevaju se relativno rijetki napadi astme, do pet puta godišnje, većinom u sklopu virusnih infekcija. Svaki period bolesti prosječno traje nedjelju dana. U periodu između napada djeca se osjećaju dobro i ne zahtijevaju terapiju. Pri pojavi bronhoopstrukcija i prodormalnih simptoma bronhoopstrukcije primjenjuju se beta-dva-agonisti. U terapiji intermitentne astme ne primjenjuje se medikamentna prevencija.

Perzistentna infantilna astma (persistents, -entis, lat. postojan) dijeli se u tri oblika, i to: sezonsku astmu (perzistentni simptomi između septembra i aprila izazvani virusnim infekcijama), umjereno perzistentnu (u slučaju da se manifestuje 6-8 emisija bronhoopstrukcija; djeca se ne osjećaju dobro, često se zamaraju pri trčanju) i teško perzistentna (veliki broj bronhoop-

62

strukcija koje traju dugo, sa povremenim poremećajem opšteg stanja).

Kod djece uzrasta starijeg od dvije godine takođe se razlikuju dva oblika astme: intermitentni i perzistentni. Kod intermitentnog oblika, u uzrastu poslije druge godine astma se može manifestovati samo kašljem, zatim blagi intermitentni oblik bolesti (astmatični napadi se javljaju na oko dva mjeseca; u periodu između napada dijete je zdravo) i ozbiljna intermitentna astma (manji broj teških napada; u periodu između napada dijete je zdravo).

Kod perzistentne astme koja se manifestuje poslije druge godine života razlikujemo sljedeće oblike: blagu perzistentnu astmu (6-8 astmatičnih napada godišnje koji, u prosjeku, traju nedjelju dana; potreba za bronhodilatatorima tokom jednog dana u sedmici), zatim umjereno perzistentnu (astmatični napadi se javljaju na mjesec dana, djeca često imaju tegobe i u odsustvu napada, zamaraju se pri trčanju; potreba za bronhodilatatorima registruje se najmanje dva puta sedmično), i na kraju, težak oblik astme sa svakodnevnim napadima bronhoopstrukcije i ograničenim fizičkim aktivnostima.

Na osnovu procjene težine bolesti određuje se i terapijski pristup (Algoritam za stepenasti pristup liječenju astme - Jugoslovenske smjernice za dijagnostikovanje i liječenje astme u dječjem uzrastu, Jugoslovensko udruženje dječjih alergologa i pulmologa JUDAP, Beograd, 2000).

Za dijagnostikovanje astme, ocjenu uspješnosti ambulatnog liječenja i otkrivanje pogoršanja funkcije pluća prije razvoja kliničkih simptoma bolesti danas nam služi jednostavan, portabilan i relativno jeftin aparat, Rajtov mini pik floumetar za mjerenje ekspiratornog vršnog protoka (engl. Wright’s Mini Peak Flowmeter, PEF) - viidjeti sliku.

Vršni ekspiratorni protok (PEF, od engleskog Peak Expiratory Flow) najveći je protok vazduha, izražen u litrima vazduha, koji protekne kroz disajne puteve tokom jednog minuta za vrijeme forsiranog ekspirijuma. Ono što je termometar za febrilnog bolesnika, svingomanometar za mjerenje krvnog pritiska i praćenje hipertenzije i aparat za mjerenje vrijednosti šećera u krvi za sprovođenje terapije insulinom, to je pik floumetar za bolesnika oboljelog od astme.

U apotekama se mogu nabaviti različite vrste pik floumetara koji su oblikom i veličinom prilagođeni uzrastu djeteta, ali tehnika upotrebe slična je za sve. Korišćenje ovog aparata kod najvećeg broja djece moguće je tek sa navršenih 5-6 godina života. Prije primjene ovog aparata potrebno je obučiti dijete i njegove roditelje za pravilnu primjenu.

Prilikom mjerenja PEF-a bolesnik stoji i drži aparat ne ometajući kretanje strelice - indikatora (prije udaha na dnu skale indikator je, obavezno, na nuli). Potom udahnuti vazduh maksimalno, zatim zadržati dah jednu do dvije sekunde, potom izdahnuti jako i brzo u usnik pik floumetra. Pri duvanju se pomjeri strelica - indikator na skali i ostaje u tom položaju. Dobijena vrijednost označava maksimalnu brzinu protoka vazduha kroz disajne puteve (PEF). Mjerenje se ponavlja tri puta, a uzima se najbolji rezultat. Astmatičar treba da mjeri vrijednosti PEF-a najmanje tri puta dnevno (ujutro po ustajanju, jednom u toku dana i uveče, pred spavanje). Na rezultat PEF-a utiču pol, uzrast i uvježbanost rukovanja mjeračem.

Interpretacija dobijenih rezultata upoređuje se sa referentnim vrijednostima i najboljom ličnom vrijednošću (tablične vrijednosti nalaze se uz svaki pik floumetar). Pod najboljom ličnom vrijednošću podrazumijeva se najviša vrijednost koju bolesnik može da ostvari u stabilnoj fazi bolesti, praćena dvije do tri sedmice. Kada se postigne najbolja lična vrijednost, cilj terapije je održavanje oko 80% ove vrijednosti.

Kada se vrijednost spusti ispod 80%, bolesnik postupa po ranije načinjenom planu (npr. poveća dozu lijeka, obrati se ljekaru ili zatraži hitnu medicinsku pomoć). Pomoću pik floumetra možemo objektivno procijeniti uspješnost liječenja budući da lična ocjena u toku liječenja nije uvijek pouzdana.

Ljekar koji se brine o zdravlju astmatičnog bolesnika spremnog na saradnju, pored ostalog je dužan da ga obuči pravilnoj upotrebi inhalatora, svakodnevnom mjerenju PEF-a, a u slučaju pogoršanja bolesti i pravilnoj primjeni antiastmatičnih ljekova. Kod dobro edukovanog bolesnika spremnog na saradnju primjenjuje se plan liječenja kroz tzv. zonski sistem liječenja, sličan sistemu boja na semaforu.

Rajtov pik floumetar. Pri duvanju se pomjera strelica na skali i ostaje u tom položaju. Dobijena vrijednost označava maksimalnu brzinu protoka vazduha kroz disajne puteve (PEF).

ZELENA BOJA: PEF 80-100%. Zeleno znači: NASTAVI! Koristiti preventivne ljekove. ŽUTA BOJA: PEF 50-80%. Žuto znači: OPREZ! Upotrebi bronhodilatator.

CRVENA BOJA: PEF < 50% od najbolje vrijednosti.

Crveno znači: STOJ! OPASNOST! STOP! I pored primjene bronhodilatatora, potrebna je hitna medicinska pomoć.

Budući da se prečnik bronha mijenja tokom dana, važno je više puta dnevno mjeriti PEF. Svakodnevnim praćenjem PEF-a tokom dana bolesnik redovno i objektivno prati svoje stanje, otkriva znakove pogoršanja prije pojave simptoma. Na taj način, pomoću zonskog sistema liječenja, sprovodi samoliječenje po planu koji je prethodno dogovorio sa svojim ljekarom.

63

Pacijenti rizika u stomatologiji

BOLESTI J E T R E Æ 4FORPKF EBM>QFQFP Æ !FOLW> GBQOB Piše: prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, Spec. za oralnu hirurgiju Jetra (grč. hepar) je, poslije kože, najveći organ u ljudskom tijelu. Smještena je u trbušnoj duplji, s desne strane, neposredno ispod rebarnog luka. To je mekan, smeđecrveni organ klinastog oblika, obložen čvrstom, neelastičnom opnom.

Teška je oko 1.500 gr. Bogato je prokrvljena. Ukupna količina krvi koja u jednom minutu protekne kroz jetru iznosi blizu 1.500 ml.

U jetri se odvijaju mnogobrojni fiziološki procesi: metabolizam bjelančevina, masti i ugljenih hidrata, stvara žuč (oko 800 do 1.000 ml dnevno) i vrlo važni sastojci - fibrinogen, protrombin i dr. koji učestvuju u procesu koagulacije krvi, deponuju se vitamini, gvožđe i glikogen, vrši razgradnja toksičnih materija i niz drugih funkcija. Zato se ona i naziva „ centralnom laboratorijom ogranizma”. Ima veliki potencijal regeneracije.

Od brojnih bolesti koje napadaju ovaj organ, sa stomatološkog aspekta, najznačajniji su virusni hepatitis i ciroza jetre.

4FORPKF EBM>QFQFP Virusni hepatitis je u narodu poznat kao zarazna žutica.

Postoji više tipova virusa koji izazivaju ovo oboljenje (A, B, C, D i E). Iako pripadaju različitim familijama, zajednička im je osobina da napadaju jetru. Putevi infekcije su preko usne duplje (virusi A i E) i parenteralno - preko zagađene krvi, sekreta i ekskreta (virusi B, C i D). Katkad, put infekcije ostaje nepoznat.

64

U stomatološkoj praksi, od posebne su važnosti virusni hepatitis B i virusni hepatitis C. Hepatitis B. Virus hepatitisa B (otkriven 1965. god.) veoma je zarazno oboljenje. Iako je pronađen u svim tjelesnim tečnostima čovjeka, jedino su krv, pljuvačka, sperma i vaginalni sekret dokazano infektivni. Bolest se prenosi putem krvi (posebna opasnost su moguće nesterilne injekcione igle, špricevi i dr.), zatim polnim putem, pa preko inficirane majke na dijete, i rjeđe na drugi način. Ovaj virus je vrlo otporan u spoljašnjoj sredini (preživljava 7 i više dana), što stvara mogućnost zaraze i indirektnim kontaktom sa inficiranim predmetima (brijač, četkica za zube, pribor za nokte). Simptomi bolesti su: muka, povraćanje, gubitak apetita, žutica, umor, bolovi u stomaku. Većina bolesnika se nakon terapije potpuno oporavi i postaje negativna na virus B za 3–4 mjeseca. U nekim slučajevima razvija se hronični aktivni hepatitis s mogućim veoma opasnim ishodom - cirozom jetre i karcinomom.

Prevencija hepatitisa B uspješno se sprovodi efikasnom vakcinom koja se daje osobama visokog rizika, gdje spadaju stomatolozi i osoblje koje radi u stomatološkoj praksi, kao i drugi zdravstveni radnici.

Hepatitis C. Pretpostavlja se da je više od 170 miliona ljudi širom svijeta inficirano ovim virusom. (Poređenja radi, 36 miliona stanovnika zemljine kugle zaraženo je HIV virusom). I virus hepatitisa C (otkriven 1989. god.) prenosi se zaraženom krvlju (i ovdje su, takođe, opasnost nesterilne injekcione igle,

špric i dr.). Virus putem krvi dospijeva u jetru, gdje se vezuje za njene ćelije. Simptoma, često, gotovo i da nema („tihi ubica”), a i ako su prisutni, obično su blagi i nespecifični. Čak i žutica, najkarakterističniji znak bolesti, prisutna je samo kod petine oboljelih. Bolest u visokom procentu (oko 50%) prelazi u hronično zapaljenje, iz kojeg se razvija ciroza ili karcinom jetre. Terapija hepatitisa C sprovodi se kombinacijom ljekova, mada su stalno u toku ispitivanja čiji je cilj otkrivanje efikasnijih načina liječenja. Za sada ne postoji vakcina protiv virusa hepatitisa C. Oba virusa (B i C) mogu ostaviti teške posljedice na jetri. Znatno su teže od virusa hepatitis C za koji se smatra da od svih virusa dovodi do najtežeg propadanja jetre i razloga za njenu transplantaciju.

Osobe oboljele od virusnog hepatitisa B i C pripadaju kategoriji teških bolesnika, samim tim i grupi rizičnih pacijenata u stomatologiji. Stomatolog je u izvjesnim slučajevima u prilici da može posumnjati da pred sobom ima pacijenta oboljelog od virusnog hepatitisa, na šta ga upućuju simptomi: žuta sluzokoža usta, posebno nepca i predjela ispod jezika, česta krvarenja iz oralne sluzokože i desni kao i žute sklere (beonjače). Za stomatološku, posebnu oralnohiruršku praksu veoma je značajno da su osobe s ovom vrstom oboljenja sklone upornom i dugotrajnom krvarenju, netolerantne na određene ljekove i mogući nosioci virusnih infekcija.

Prije svake, pa i najmanje „krvave intervencije”, kod pacijenta se moraju laboratorijski provjeriti faktori koji utiču na normalni proces hemostaze (zaustavljanje krvarenja) - protrombinsko vrijeme, najbolje INR test. Takođe je neophodno imati i nalaz vremena krvarenja. Ako su ovi parametri u uobičajenim graničnim vrijednostima, intervencija se može sprovesti bez neke posebne pripreme. Međutim, svi sumnjivi laboratorijski nalazi moraju biti korigovani uz konsultaciju i tretman nadležnog ljekara.

U sklopu oralnohirurškog zahvata, ponekad je potrebno uraditi dodatnu prevenciju krvarenju, kao mogućoj postoperativnoj komplikaciji, koja se najbolje postiže odgovarajućim mehaničkim metodama - šav rane preko postavljene hemostatske gaze.

Stomatolog mora biti veoma oprezan pri propisivanju ili upotrebi ljekova čiji metabolizam ide preko jetre, a to su, uglavnom, i najčešće lokalni anestetici, analgetici, antibiotici i sedativi. Treba ih koristiti u sasvim ograničenim dozama, a kada je to moguće i izbjegavati.

Posebnu pažnju treba posvetiti pacijentima sa virusnim hepatitisom B, jer se smatra da su preko 80% ovih bolesnika potencijalni nosioci infekcije. Zato se pri radu u stomatološkoj ordinaciji moraju primjenjivati sve neophodne mjere zaštite od infekcije: strogo poštovati aseptična pravila, zakazivati intervencije ovim pacijentima na kraju radnog vremena, nositi mantil, rukavice, masku za jednokratnu upotrebu, upotrebljavati niskoturažne bušilice, uz posebno vođenje računa o pripremi i sterilizaciji upotrebljenih instrumenata i higijenskom tretmanu radnog mjesta.

Ciroza jetre Ciroza jetre (lat. cirrohosis hepatis) hronična je bolest koju karakteriše nekroza (izumiranje) ćelija i njihova zamjena fibroznim tkivom (vezivnim), što za posljedicu ima progresivno slabljenje jetrinih funkcija.

Postoji više uzroka nastanka ove bolesti, ali se smatra da su najčešći hepatitis B i C i alkoholizam. Simptomi bolesti su isti, bez obzira na uzrok: malaksalost, muka, gubitak apetita i tjelesne težine, i pojava proširenih sitnih krvnih sudova na koži, u obliku pauka. Glavne komplikacije ciroze jetre jesu ascit (nakupljanje tečnosti u trbušnoj duplji), krvarenje iz proširenih vena jednjaka i hepatična encefalopatija (degerativna bolest mozga).

Uspješne terapije ciroze jetre, gotovo i da nema. Bolesnici sa cirozom jetre predstavljaju pacijente rizika u oralnohirurškoj praksi jer ovo oboljenje uslovljava nastajanje veoma teških poremećaja hemostaze, koji se prije svega odnose na smanjeno stvaranje faktora koagulacije krvi (kao i drugih hemostatskih faktora). Brojni su poremećaji koji mogu dovesti do hemostatskog defekta: smanjenje protrombinskog kompleksa i fibrinogena, poremećena sinteza vitamina K, trombocitopenija (smanjenje broja krvnih pločica), pojava primarne patološke fibrinolize (razgrađivanje fibrina - sastojak krvi koji učestvuje u njenom zgrušavanju) i smanjenje drugih faktora.

S obzirom na težinu bolesti kakva je ciroza jetre, stomatolog specijalista treba da se upozna sa stanjem zdravlja ovakvog bolesnika i da pred sobom ima laboratorijske nalaze: vrijeme krvarenja, vrijeme koagulacije, protrombinsko vrijeme i broj trombocita, kako bi na osnovu tih i ukupnih parametara odlučio da li ili ne raditi oralnohirurški zahvat. Čak i u slučajevima kada su parametri povoljni, zahvat je neophodno završiti primjenom mjera lokalne hemostaze koja podrazumijeva upotrebu bioloških ili hemijskih hemostatskih preparata, kao i šav rane, uz napomenu da je kod ovih pacijenata neophodna naročita opreznost i predosrožnost jer je uspostavljanje hemostaze poslije eventualne oralnohirurške intervencije prilično teško.

Težina bolesti, takođe, u određenim situacijama nameće stomatologu potrebu da prije odluke o sprovođenju „krvave” intervencije ili primjene određenih medikamenata, obavezno, konsultuje ljekara koji liječi osnovnu bolest pacijenta.

65

ANTIBIOTICI

I NJIHOVA PRIMJENA U STOMATOLOĹ KOJ PRAKSI PiĹĄe: dr Rajko Ä?uriĹĄiÄ&#x2021; Ordinacija â&#x20AC;&#x17E;Apoloniaâ&#x20AC;?, Podgorica Antibiotici spadaju u grupu ljekova koji se po uÄ?estalosti svoje primjene u stomatoloĹĄkoj praksi nalaze odmah iza analgetika i anestetika. Osnovni princip njihove primjene jeste kontrola i eliminacija infekcije, kao i profilaktiÄ?ka upotreba kod pacijenata rizika.

Uprkos neprocjenljivom znaÄ?aju koji primjena antibiotika ima u kontroli i sanaciji infekcija porijeklom iz usne duplje, ona se ne smije smatrati dovoljnom, tj. konaÄ?nom, kao ni rutinskom metodom lijeÄ?enja. Dakle, lijeÄ?enje antibioticima treba da predstavlja samo dopunsku terapiju, uz lokalne mjere, koje moraju biti osnovni princip lijeÄ?enja, a to su npr. trepanacija zuba uzroÄ?nika (drenaĹža kroz kanal korijena zuba), drenaĹža incizijom (intra ili ekstra oralna), ekstrakcija zuba uzroÄ?nika (drenaĹža kroz alveolu). Nekada su i same lokalne mjere dovoljne za zaustavljanje i efikasnu kontrolu daljeg razvoja infekcije.

Indikacije za upotrebu antibiotika u stomatologiji su sljedeÄ&#x2021;e:

t 0CMJDJ EFOUPHFOJI JOGFLDJKB TB UFäPN MPLBMOPN J PQĂ?UPN kliniÄ?kom slikom, tj. poremeÄ&#x2021;ajem opĹĄteg zdravstvenog stanja sa upalom regionalnih limfnih Ä?vorova;

66

t #S[J UPL CPMFTUJ TB PQBTOPĂ?Ę&#x2030;V Ă?JSFOKB V TVTKFEOF QSP store;

t *NVOPLPNQSPNJUPWBOJ CPMFTOJDJ

t 0TUFPNJKFMJUJT BLVUOJ TJOVTJUJT

t Infekcije srednje treÄ&#x2021;ine lica, oÄ?njaÄ?ke jame, poda usta;

t -JKFĘ&#x160;FOKF ISPOJĘ&#x160;OJI CPMFTOJLB LPKJ QSFETUBWMKBKV pacijente rizika.

O koriĹĄÄ&#x2021;enju antibiotika odluÄ?uje iskljuÄ?ivo ljekar terapeut, a nikada i sam pacijent. Terapija antibioticima sprovodi se na osnovu sljedeÄ&#x2021;ih osnovnih principa primjene:

t -JKFL TF QSJNKFOKVKF V EPWPMKOP WJTPLPK EP[J OBKFÄ&#x2022;LBTOJjim putem unoĹĄenja;

t *[CPS MJKFLB WSĂ?J TF OB PTOPWV NJLSPCJPMPĂ?LJI OBMB[B i antibiograma1;

t 1P QSFTUBOLV LMJOJĘ&#x160;LJI TJNQUPNB MJKFĘ&#x160;FOKF TF OBTUBWMKB dva do tri dana, Ä?ime se spreÄ?ava pojava recidiva.

1SFNB OBĘ&#x160;JOV EKFMPWBOKB BOUJCJPUJDJ TF EJKFMF OB CBLUFSJcidne i bakteriostatske. U baktericidne antibiotike spadaju: penicilini, cefalosporini, aminoglikozidi, trimeksazol, metronidazol, eritromicin (u visokim koncentracijama). U bakteriostatske antibiotike se ubrajaju: sulfon-amidi, tetraciklini, linkomicin, klindamicin, hloramfenikol, eritromicin (u niskim koncentraciKBNB 1P QSBWJMV CBLUFSJDJEJ J CBLUFSJPTUBUTLJ BOUJCJPUJDJ TF OF kombinuju, zbog meÄ&#x2018;usobnog ometanja osnovnog mehanizma djelovanja (bakteriostatski antibiotici spreÄ?avaju razmnoĹžavanje bakterija, a baktericidi uniĹĄtavaju bakterijsku Ä&#x2021;eliju upravo u

trenutku njene diobe). Od ovog pravila se moĹže odstupiti kada se kombinuju antibiotici koji imaju razliÄ?iti spektar djelovanja, tako da ne ometaju dejstvo jedan drugome. Mehanizam dejstva nekih antibiotika zavisi od njihove koncentracije, tako da se u manjim koncentracijama ponaĹĄaju bakteriostatski, dok u viĹĄim koncentracijama ispoljavaju baktericidno dejstvo.

Antibiotike treba uzimati u pravilnim vremenskim razmacima, koji su znaÄ?ajni za odrĹžavanje njihove optimalne koncentracije u organizmu, tj. koncentracije pri kojoj je odreÄ&#x2018;eni antibiotik najdjelotvorniji. To znaÄ?i da antibiotik za koji je propisano uzimanje dvaput dnevno treba uzimati svakih dvanaest Ä?asova, dok, na primjer, antibiotik za koji je propisano uzimanje triput dnevno treba uzimati svakih osam Ä?asova. Odstupanje od propisanog naÄ?ina koriĹĄÄ&#x2021;enja antibiotika umanjuje njihovu efikasnost i poveÄ&#x2021;ava moguÄ&#x2021;nost pojave rezistencije odnosno otpornosti bakterija.

Antibiotike je vaĹžno uzimati u propisanoj dozi do kraja lijeÄ?enja, taÄ?nije, ne smije se svojevoljno prekidati terapija nakon uoÄ?enog poboljĹĄanja, jer ovakvo postupanje takoÄ&#x2018;e potpomaĹže razvoj otpornosti bakterija koje je sve teĹže eliminisati daljom antibiotskom terapijom. Sve bakterije imaju sposobnost razvoja rezistencije, a taj razvoj se dodatno pospjeĹĄuje pogreĹĄnom primjenom antibiotske terapije. U svakoj gnojnoj infekciji prisutan je znaÄ?ajan broj bakterijskih sojeva koji se meÄ&#x2018;usobno razlikuju prema otpornosti na antibiotike. U prvim fazama primjene antibiotik djeluje na najmanje otporne bakterije, a nastavkom terapije

antibiotik postupno djeluje i na one otpornije sojeve. Najotpornije bakterije najduĹže opstaju, a jako ih je vaĹžno uniĹĄtiti do zavrĹĄetka antibiotske terapije. U sluÄ?aju da se terapija samovoljno prijevremeno prekine, otporne bakterije ostaju i dalje prisutne u organizmu i stvaraju se povoljni uslovi za njihovo dalje razmnoĹžavanje.

Porast bakterijske rezistencije predstavlja veliki medicinski problem tako da veÄ&#x2021; danas na raspolaganju imamo smanjen broj uÄ?inkovitih antibiotika. Razvoj bakterijske rezistencije nezaustavljiv je proces, ali se racionalnom i pravilnom primjenom antibiotika moĹže usporiti ili djelimiÄ?no umanjiti.

1 U kliniÄ?koj praksi upotreba antibiotika najÄ?esÄ&#x2021;e se vrĹĄi na osnovu iskustva kada se daje antibiotik, koji se pokazao efikasnim u sliÄ?nim sluÄ?ajevima. Ovakav vid terapije naziva se empiriska odnosno iskustvena terapija.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:

t Ubrzava zarastanje tkiva

t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola

t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL

% MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

VODOOTPORNU MASKARU, BALZAM ZA USNE, BEBI KREMU...

MALO SL AVNIH TRIKOVA ZA L JETO Malo je među od žene rođenima onih koji mogu ostati ravnodušni na izazove koje ljeto nudi. Stalo nam je, stoga, da imamo estetski što prihvatljiviji izgled, a kako se ovo godišnje doba bliži, sve je izrazitija i težnja ka njegovom usavršavanju. Naravno, trik recepti su uvijek dobrodošli. Ukoliko dolaze od strane onih koji važe za ikone dobrog izgleda, njihova primjena ima veću mogućnost realizacije.

Vodootporna šminka je jedan od specijaliteta kozmetičke škole Selene Gomez. Budući da se nanošenje šminke u toplijem dijelu godine svodi na minimum, Selenina preporuka je da na

tamniji sloj sjenke za očne kapke nanesete svjetliju nijansu i finiširate sa malo „Shadow Blasts” šminke. Naravno, neizostavna je i vodootporna maskara. Karen Mičel preporučuje primjenu dobrog eksfolijatora i zaštitne kreme za područje oko očiju. Moli Tarlou voli da namjenski tonira boju kože pa losion za samopotamnjivanje predstavlja nezaobilaznu stavku u njenom neseseru.

Bronzan ten upotpunjuje sa po malo sjaja. Kako bi izbjegla gomilanje dodatnih slojeva šminke, Sara Hajland nikada ne zaboravlja upijajuću hartiju.

Za svoj nježnoblijedi ten ljetnji ten Debi Rajan zahvalna

Selena Gomez

68

je svojoj zaštitnoj hidratantnoj kremi sa SPF 45. Za dobar ljetnji izgled Bijons preporučuje primjenu balzama za usne. Ne sjaja, podvlači ona. Vitni Port dodaje da to mora biti balsam sa zaštitnim faktorom 15.

Ukazujući kako je ljeto u stvari prava prilika da svojoj kosi date punu slobodu, Viktorija Džastis preporučuje izbjegavanje feniranja i sličnih načina tretiranje kose. Ovo je idealan način i da sačuvate kvalitet svoje kose, kaže ona. Rijanina frizerka Ursula Stiven preporučuje, zanimljivo, pijenje mnogo vode. To ne samo da je dobro za zdravlje i dobar izgled kože, već se odražava i na izgled kose, kaže ona.

- Najbolji trik za ljepotu kože koji sam dosad naučila je - kaže Kim Kardašijan za britanski magazin „Seventeen”korišćenje bebi kreme. Vodootporna maskara i neki dobar sprej za talasastu kosu, takođe su njene preporuke. - Vaša kosa će se svakako zatalasati, pa zašto onda ne iskoristiti priliku da se malo poboljša prirodni izgled - kaže Kim. Kim Kardašijan

Španska (re)akcija Crveni krst Španije i ovog je ljeta pokrenuo kampanju za podizanje nivoa bezbjednosti od izlaganja Sunčevom zračenju. U okviru ove jedanaeste zaredom kampanje previđeno je da se 20 slavnih ličnosti uključe u interpretaciju ljetnjeg hita čiji će stihovi opominjati na opasnosti koje nekontrolisano sunčanje nosi. Predviđeno je da promoteri tokom ljeta putuju po španskim gradovima,

Viktorija Džastis

dijele promotivni materijal i realizuju radionice.

Genoveva Kazanova, Gala Gonzales, Amelija Bono, Fonsi Nijeto, Hose Manuel Kalderon, Fernando Tejero, Lusija Gil, Laura Sančez, Soraja, Maksim Huerta, Vega, Kristijan Galvez, Pedro Pikueras, Patrisija Perez, Raul Gomez i Suzana Griso naći će se ovog ljeta u akciji Crvenog krsta po španskim plažama i trgovima. Tek svaka 7-8. osoba u Španiji koristi adekvatnu zaštitu od izlaganja suncu, upozoravaju oni. Na globalnom nivou, zaštićeno je

Bijons

svega oko 29% svjetske populacije.

69

Hronika 5. jun - GOJAZNOST I NEUHRANJENOST U PORASTU

7. jun - REALIZOVAN 14. KONGRES EFFORT-a

Više od 75% prekomjerno uhranjene djece živi u zemljama u razvoju, a u Africi se ta cifra u posljednjih 20 godina gotovo udvostručila. Širom svijeta, više od 100 miliona djece mlađe od pet godina je neuhranjeno, 165 miliona njih zaostaje u razvoju, a procjenjuje se i da je 35% svih smrtnih slučajeva kod djece mlađe od pet godina povezano sa neuhranjenošću. Istovremeno, oko 43 miliona djece mlađe od pet godina ima prekomjernu težinu ili je gojazno.

Kako bi pomogla ovom dijelu svijeta da se suoči sa ovim narastajućim problemom, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je konsolidovani paket akcija od 24 esencijalnih načina ishrane, koji predstavljaju najefikasnije načine zemalja da poboljšaju uhranjenost kod svog stanovništva. Pri svemu, postoje mnogi faktori u toku trudnoće i ranog detinjstva koji mogu da utiču na težinu djeteta u starijem uzrastu ili u odrasloj dobi.

Osnovni principi ipak se odnose na: poboljšanje ishrane trudnice i dojilje; podsticanje ranog početka dojenja, isključivo dojenje za prvih 6 mjeseci života, a zatim nastavak do 2. godine; promovisanje odgovarajuće čvrstine hrane za mlađu djecu i obezbjeđenje mikronutrijenata i suplemenata u ishrani kada je to potrebno. Da bi izbjegli masovnu eksploziju problema ishrane u sljedećoj generaciji, kreatori politike hitno treba da posvete više pažnje poboljšanju uhranjenosti trudnica i adolescentkinja koje će postati majke sljedeće generacije - kaže dr Frančesko Branka, predstavnik Odjeljenja za ishranu, zdravlje i razvoj SZO-a.

70

7. juna u Istanbulu organizovan je 14. kongres Evropske federacije nacionalnih asocijacija ortopedije i traumatologije (EFORT). Učešće na ovom događaju uzelo je 7.500 specijalista ortopedije iz cijelog svijeta.

Upozoravajući da, u prosjeku, jedan od deset bolesnika koji dožive proksimalni femoralni prelom umre u roku od trideset dana, tim medicinskih stručnjaka za traume i ortopedsku hirurgiju Univerzitetske bolnice u Notingemu, izvršio je ovom prilikom zapaženu prezentaciju multidisciplinarnog pristupa za hospitalizaciju starijih bolesnika. Ova strategija smanjuje operativne intervencije kašnjenja, mortalitet i učestalost pojave postoperativnih komplikacija. Poseban monitoring posvećen je promjenama zgloba butne kosti.

Efikasnost intervencija ovog ortogerijatrijskog multidisciplinarnog tima veoma brzo postala je uočljiva.

Praćeno je stanje 1,642 pacijenta. Stopa smrtnosti je za 30 dana pala sa 9,23% na 8,44%. U isto vrijeme, pacijenti su operisani brže, sa 70% operacionih zahvata u roku od 40 časova.

Brža hirurška intervencija, kako je naglašeno, predstavlja ključ uspjeha.

13. jun - INOVACIJA U TERAPIJI MULTIREZISTENTNE TUBERKULOZE U skladu sa najnovijim procjenama stanja na terenu, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je podatak da se svake godine u svijetu pojavi oko pola miliona novih slučajeva multirezistentne tuberkuloze. Budući da aktuelni režim liječenja ove bolesti traje oko 20 mjeseci, da zahtijeva svakodnevno doziranje

ljekova koji su veoma toksični, ne previše efikasni i daleko skuplji od onih koji se koriste za liječenje drugih oblika tuberkuloze, uspješno se liječi manje od polovine svih bolesnika koji započnu ovu terapiju.

Po prvi put poslije više od 40 godina, na tržištu se pojavio lijek koji bi mogao donijeti revolucionarne promjene. Odobravajući ovakvu perspektivu lijeka koji je u decembru 2012. dobio ubrzano odobrenje za primjenu od strane FDA, Svjetska zdravstvena organizacija ipak je izdala privremene smjernice i pravila za njegovu primjenu u liječenju. Opravdavajući takvu odluku ograničenošću broja informacija o ovom novom lijeku, ova organizacija je uputila na njegovo uključivanje u kombinovanu terapiju.

20. jun - TREĆINA ŽENSKE POPULACIJE ZLOSTAVLJANA neželjena trudnoća, abortus i niska porođajna težina bebe, osnovne su posljedice zlostavljanja žena za koje je u Izvještaju opisana detaljna statistička slika.

Studija ukazuje na potrebu svih sektora da se uključe u eliminisanje ovog problema, suzbijanje tolerancije za nasilje nad ženama i poboljšanje podrške ženama koje ga doživljavaju. U skladu sa zaključcima studije, donešene su i nove kliničke smjernice za borbu protiv ovakvog stanja u društvu.

24. jun - STOP SMOKE !

Fizičko ili seksualno nasilje kao javnozdravstveni problem tiče se više od jedne trećine svih žena, navodi se u novom izvještaju objavljenom od strane Svjetske zdravstvene organizacije.

Izvještaj o globalnoj i regionalnoj procjeni nasilja nad ženama plod je partnerstva sa Londonskom školom za higijenu i tropsku medicinu i Južnoafričkim medicinskim istraživačkim koncilom.

Jedan od zaključaka ove obimne studije bio je da je seksualno zlostavljanje najčešći oblik nasilja nad ženama i ono je našlo žrtve u 30% žena širom svijeta. Smrt ili povreda, depresija, sklonost ka konzumaciji alkohola, seksualno prenosive infekcije,

Koncept smanjenja štete po zdravlje uzrokovane uticajem duvanskih proizvoda odavno već poznaje sistem ponude elektronskih cigareta. U cilju kanalisanja borbe protiv ove pošasti čovječanstva, FDA je od 2009. godine stavila u istragu 6 inovativnih sredstava za zamjenu načina konzumacije duvanskih proizvoda. 24. juna, od strane ove zdravstvene organizacije, izdato je obavještenje o odluci za stavljanje u promet dva nova modela mentol cigareta.

Donoseći niz odluka tipa zabrane korišćenja oznake LIGHT ili SA NISKOM KONCENTRACIJOM KATRANA, FDA je odavno postala aktivan učesnik procesa ograničavanja i suzbijanja distribucije duvanskih proizvoda.

International Health d.o.o.

Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

ŽENSKA PLAŽA PRIRODNO BOGATSTVO ULCINJA

Piše: prim. dr Gani Karamanaga, spec. pulmolog

Ulcinj sa okolinom jedna je od najljepših destinacija na Crnogorskom primorju zbog sedam prirodnih, ljekovitih faktora.

Pomenuti faktori, prema literaturi koja mi je bila dostupna, ne nalaze se svi na jednom mjestu ni na širem području Mediterana.

Ulcinj zbog: plavog čistog mora, pjeskovitih i dugih plaža, izvora ljekovite sumporovite vode, mineralnog blata - peliloida, morske soli i njene lužine, predstavlja ljekovito mjesto poznato u okruženju i svijetu. Ženska plaža se nalazi na lokalitetu između Hotela „Albatros” i nekadašnjeg hotela „Galeb”. Od pogleda zaklonjena zelenilom i rastinjem, ona je poznata kao mjesto gdje se žene kupaju bez odjeće. Na ovu plažu su još u stara vremena dolazile žene, iz Ulcinja i drugih mjesta, radi njenih ljekovitih svojstava. Idealna je za sunčanje, kupanje, kao i upotrebu ljekovite, sumporovite vode koja izvire na samoj obali.

Plaža je šljunkovita, dužine oko 100 m. Sa njene lijeve strane nalazi se stjenoviti dio i pristup pećini, koju posjećuju žene nerotkinje i one sa drugim oboljenjima ženskih polnih organa. Ovdje se mogu kupati i slabi plivači, kao i neplivači, zbog plitke vode na početku plaže. Prirodnim faktorima mogu se liječiti ginekološka oboljenja (primarni i sekundarni sterilitet), kao i hronična ginekološka oboljenja. Takođe, komplementarno se mogu liječiti: bronhijalna astma, hronična opstruktivna bolest pluća, hronični alergijski rinitis, neka kožna oboljenja, oboljenja štitne žlijezde, stanja posttraumatizma, hronična hirurška oboljenja i stanja psihosomatske bolesti a moguće je rehabilitovati i stanja poslije hroničnih neuroloških oboljenja.

Na stjenovitom dijelu ulcinjske obale otkrivena su tri lokaliteta gdje izvire ljekovita, hladna, sumporvita voda.

Prvo naučno popularisanje ovog lokaliteta zasluga je dr Jovana

72

Legenda vezana za Žensku plažu Na kraju Ženske plaže nalazi se polupokrivena pećina u kojoj je morska voda zelenoplave boje. Unutrašnjost pećine je skrovište ptica, a posebno su prisutni slijepi miševi. Na sredini, oko 5 m udaljen od obala, nalazi se stjenoviti dio koji oko metar izranja iz vode. Prema legendi, tu prije samoga svitanja dolaze žene nerotkinje ili one koje hoće da imaju muško potomstvo. Po vjerovanju, mlada žena dolazi u društvu starije žene, bude nekoliko minuta na obali, onda uđe u more i tri puta obiđe stijenu koja viri iz mora. Nakon toga se vrati na obalu, odmori nekoliko minuta i pojede ono što je donijela. Prethodno, dok je kružila oko stijene, ostavlja jedan dio svoje odjeće na njoj.

Kažu da ovaj ritual pomaže da žene mogu rađati.

Kujačića, koji je 1932. godine objavio prvu knjigu o Ulcinju kao banjskom i klimatskom lječilištu. Inače, prva ispitivanja sumporovite vode potiču od italijanskih naučnika, još iz 1925. godine, koji su otkrili njenu formulu. Ruski naučnik Ščererbakov ulcinjske izvore ljekovite sumporne vode upoređuje sa čuvenim Ahenskim izvorima u Njemačkoj. Istraživanja su nastavljena u periodu od 1984-1987. godine.

Dio Ženske plaže Sastav sumporovite vode na Ženskoj plaži M19.......820, H2S ......44,2, Cl......... 96, S04........3, HCO3....24, OS.........18, Na........82, Mg.......8 Ca........10 Radi se o hladnim mineralnim vodama koje se nekontrolisano ulivaju u more. Na samoj obali, na mjestu izvorišta, voda se može zahvatiti i upotrebiti za piće. Udisanje mješovite morske i sumporovite vode jako je djelotvorno za dopunsko liječenje bronhijalne astme, hroničnih opstruktivnih bolesti i hroničnih i alergijskih bolesti disajnih organa. Već sam pomenuo hronična ginekološka oboljenja, sa posebnim akcentom na sterilitet, koja liječi sumporovita voda. Pored gore pomenutih stanja, sumporovita voda je korisna i za organe digestivnog sistema.

Prema dosadašnjim proučavanjima, utvrđeno je da u Crnoj Gori postoji 15 nalazišta mineralnih voda različitih hemijskih osobina. Od tri nalazišta na Crnogorskom primorju, jedno je u Igalu, a dva se nalaze u Ulcinju.

Vrijeme je da se realizuju postojeći projekti o kontrolisanom korišćenju ljekovite sumporovite vode, ne samo na lokalitetu Ženske plaže, već i u naseljima Liman i Valdanos. Postoji izrađena projektna dokumentacija za izgradnju zdravstveno-rekreativnog centra za liječenje prirodnim faktorima, a za to je predviđena i lokacija u Borovoj šumi. Njenom realizacijom, pored kontrolisanog liječenja, postigao bi se i efekat da turistička sezona u Ulcinju traje mnogo duže nego sada. Na izvjestan način, i ovaj tekst je

pokušaj da zaživi ideja o zdravstveno-rekreativnom turizmu u Ulcinju. Postojeći kapaciteti Hotela „Albatros” već sada bi se mogli adaptirati za ovu namjenu.

Na kraju, Žensku plažu u ljetnjim mjesecima posjećuju žene iz svih krajeva i regiona. Takođe, posjećuju je i žene koje su zbog vjerskih ubjeđenja pokrivene.

Bolesti i stanja koja se mogu liječiti prirodnim faktorima 1. Hronična ginekološka oboljenja, sa posebnim akcentom na primarni i sekundarni sterilitet 2. Rehabilitacija posttraumatizma i postoperativna rehabilitacija 3. Liječenje i rehabilitacija hroničnih bolesti lokomotornog sistema 4. Liječenje i rehabilitacija pojedinih neuroloških bolesti i stanja 5. Liječenje pojedinih hirurških bolesti 6. Liječenje astme i hronične opstruktivne bolesti pluća 7. Liječenje pojedinih bolesti kože 8. Rehabilitacija kod pojedinih psihosomatskih bolesti.

Liječenje astme i hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) prirodnim faktorima lokaliteta Ženske plaže Osnovno lječenje ima za cilj da izmijeni alergijsku podlogu. Specifična desenzibilizacija je, kada je moguća, uvijek korisna i jako značajna u sadejstvu sa drugim faktorima. Banjsko i klimatsko liječenje, svojim direktnim i sedativnim efektom, kao i život u sredini sa malo prašine, skoro uvijek imaju spasonosne efekte.

More je na ovom lokalitetu čisto, tamnoplave boje, sa talasima maksimalne visine od 0,5 do 5 m, a koji imaju jako pozitivan efekat prirodnih aerosoli. Mikroaerosoli se stvaraju od morske vode sa puno minerala, sumpora i produkata drevne borove šume koji dopiru do najudaljenih alveola.

Pristup Ženskoj plaži je dobar, a postoji i mogućnost šetnje pored stjenovite obale u dužini od 2,5 km.

Efekti na astmu i HOBP pripisuju se smanjenju nivoa alergena, smanjenjem ukupnih i specifičnih IGE i eozinofila. Mi preporučujemo dolazak na more u dva navrata godišnje, u trajanju od po 21 dan. Dugotrajni boravak na moru na astmu može i skoro uvijek ima pozitivan efekat, dok kratkotrajni može imati negativne efekte i dovesti do pogoršanja bolesti.

73

ZANIMLJIVOSTI

Slatko-slani san

Budući da je narodna medicina brojnim efektivnim receptima za liječenje nesporno dokazala svoj dignitet, pred savremenim pacijentom ostaje otvoreno samo pitanje dijagnoze za koju se želi naći dobar odgovor iz prirode. Nesanica, kao veoma frekventna tegoba, predstavlja izazov za brojne medicini srodne oblasti.

Jedan veoma jednostavan recept za ovu boljku u posljednje vrijeme privlači sve više pažnje.

Ako nijeste znali, sa nesanicom je moguće izboriti se primjenom jednostavne smjese bijelog šećera i morske soli. Ova neobična terapijska procedura ogleda se u umirujućem dejstvu na hormone stresa čija je aktivnost zaslužna za buđenje noću. U svojoj knjizi o zdravlju Met Stoun preporučuje uzimanje male količine ove mješavine, i to ispod jezika. Iako on ne precizira mjere sastojaka, postoje i neke detaljnije preporuke za spravljanje „uspavljujuće prašine”.

Za takvo šta su vam potrebni: 5 kašika organske šećerne trske, 1-na kašika neprečišćenog soka šećerne trske i 2-ije kašičice morske soli. Čini se, ne može da škodi.

Pauza: 3-6 h

Oprezno sa sladoledom Refleksne reakcije kao što su štucavica, zijevanje, drhtavica, grčenje mišića i sl. samo su naizgled jednostavne i lako objašnjive. Cijeli kompleksi mišića i nerava igraju svoje uloge u ovakvim jednočinkama. U nizu manje poznatih reakcija izdvaja se „zamrznuti mozak”. Ovdje bi, po objašnjenjima stručnjaka, poseban oprez trebalo da ispolje ljubitelji sladoleda. Skoro da je nemoguće da bar jedanput u životu nijeste osjetili tup bol u potiljku u trenutku kada ste ledenom masom sladoleda dohvatili nepce. Upravo to je efekat zamrzavanja mozga. Mozak, u stvari, privremeno otiče, registrujući intenzivan i kratkotrajan osjećaj bola. Da bi se spriječila ova pojava, dovoljno je jezikom napraviti barijeru između sladoleda i nepca.

Tjelesna temperatura, bez obzira na to da li ste bolesni ili ne, postaje veća kako dan odmiče. Iako je ova situacija uslovljena obiljem uzroka, presudna su tri: način funkcionisanja hipotalamusa, male žlijezde mozga, vitalne funkcije tijela i temperatura okruženja. Najjednostavnije objašnjenje moglo bi se svesti na sljedeće: najniža tačka koju nivo tjelesne temperature dostiže evidentna je u periodu između 3 i 6 časova, nakon čega, do 11 časova slijedi porast ove vrijednosti. Kako dan napreduje vrši se oslobađanje toplotne energije, s tim što tijelo ima potrebu za zagrijavanjem u periodu smanjenog prisustva ili odsustva solarne energije. To objašnjava zašto vaša temperatura raste pri kraju dana.

74

IZ MEDICINE

Čitate? Gdje?

Biblioterapija možda nije naročito popularan, ali nije tako nepoznat pojam. Bilo da je razlog za posezanje za čitanjem pročišćavanje negativnih afekata, želja za relaksacijom, bjekstvo u neke druge zone ljudskog duha ili slično, knjiga ne gubi svoje poklonike ni uprkos sve prisutnijoj modernizaciji medija. Ipak, jedno američko istraživanje iz 2004. pokazalo je da postoje neki ne tako poznati trendovi čitanja. Sve više osoba odlučuje se za čitanje u toaletu.

Naime, prema podacima studije koja je obuhvatila populaciju američkog sjevera, postalo je jasno da čak 74 odsto ispitanika čita upravo u toaletu. Ne dajući jasan odgovor u vezi sa time šta bi se moglo smatrati uzrokom ove pojave, autori studije detaljno su objasnili blagotvorni uticaj čitačkog zanosa na opuštanje mišića sfinktera, što je, naročito kod osoba koje pate od inkontinencije, veoma značajno. Ovdje se čak navodi i da ovaj metod postaje sve popularniji kao preporuka od strane ljekara.

Da li je nedostatak slobodnog vremena ipak osnovni razlog za ovakav izbor mjesta za čitanje?

„Pušenje alkohola” „Pušenje alkohola” predstavlja novi opasni trend opijanja i narušavanja zdravlja. Naročito privlačno kao mogućnost brzog ostvarenja doživljaja alkoholisanog stanja sa minimalnim unosom kalorija (kojima alkoholna pića obiluju), ova dijet varijanta sve više zabrinjava ljekare.

Pušač alkohola može da sipa opojno piće u suvi led pa da isparenja koja pri tom nastaju udiše direktno ili slamkom, a može i da, prema nešto ruralnijoj varijanti, alkohol izbora sipa u flašu, pa je potom zapuši plutom kroz koju sprovodi iglu pumpe za bicikl.

Korisnik udiše isparenja alkohola koja nastaju kada se vazduh upumpava u flašu.

Opasnost po zdravlje ogleda se u tome što kada se udiše para alkohola, ona ide pravo iz pluća u mozak i krvotok, te veoma brzo, čak brže nego inače, djeluje opijajuće. Ljudi koji puše alkohol u mnogo su većem riziku od trovanja alkoholom i potencijalnog predoziranja. Stručnjaci tvrde da kada se pije previše alkohola, konzument ima tendenciju da ga izbaci povraćanjem.

Pušenjem se izbjegava ova korisna reakcija, jer alkohol zaobilazi želudac i jetru. Organizam ga se stoga teže oslobađa. Još jednu opasnost oni vide u lako ostvarljivom predoziranju jer konzument nije u stanju da registruje koliku je količinu pare udahnuo. Posebnom riziku su, u vezi s nastankom deformacija, izložena pluća i nosne šupljine.

75

EFIKASNOST VAŽNA KARAKTERISTIKA KVALITETA MEDICINSKE USLUGE

PiĹĄe: prof. dr sc Rajko Ĺ ofranac

Kao ĹĄto je reÄ?eno u prethodno objavljenim tekstovima, treÄ&#x2021;i princip ISQua (International Society for Quality in Health Care) sveobuhvatan je i odraĹžava devet dimenzija kvaliteta usluge, meÄ&#x2018;u kojima je, na ĹĄestom mjestu, efikasnost.

Efikasnost je sposobnost da se ostvari najveÄ&#x2021;e moguÄ&#x2021;e poboljĹĄanje u zdravstvu, uz najniĹže troĹĄkove. Efikasnost se postiĹže na tri naÄ?ina: 1. SkraÄ&#x2021;ivanjem vremena realizacije ili sniĹžavanjem troĹĄkova bez posljedica po kvalitet usluge, 2. Boljom zaĹĄtitom / uslugama istim sredstvima, 3. Postizanjem rezultata s najmanjim moguÄ&#x2021;im naporom i u najkraÄ&#x2021;em vremenu.

Analizom zahtjeva standarda i principa, efikasnost usluge moĹže se dekomponovati na sljedeÄ&#x2021;e elemente: t 6TMVHF TV QSBWPWSFNFOF J JTQMBUJWF V QPTUJ[BOKV äFMKFOJI SF[VMUBUB

t 6TLMBÿFOPTU VTMVHB T QMBOPWJNB J SBTQPMPäJWJN OPWDFN

t 1SFHMFE LPSJĂ?ĘŤFOKB SFTVSTB

Svaki od ovih elemenata sadrĹži odreÄ&#x2018;eni broj indikatora.

Dekompozicija efikasnosti na elemente prikazana je na Slici 1.

76

Pretpostavimo da je sprovedena analiza stanja u tri zdravstvene organizacije, kako bi se pribliĹžno odredila efikasnost usluge i identifikovala disproporcija izmeÄ&#x2018;u postojeÄ&#x2021;eg i nekog Ĺželjenog stanja koje bi dovelo do poboljĹĄanja kvaliteta zdravstvene usluge preko dimenzije efikasnosti. VaĹžno je naglasiti da testirane zdravstvene organizacije nijesu poÄ?ele sa implementacijom standarda kvaliteta.

Na osnovu iskustva u dosadaĹĄnjem radu odreÄ&#x2018;uje se vrijednost pondera, dok se na osnovu pretpostavljene analize postojeÄ&#x2021;eg stanja efikasnosti usluga ocjenjuju osobine elemenata u rasponu od 1-10. UnoseÄ&#x2021;i ove vrijednosti u jednaÄ?inu (1) dobija se brojÄ?ana vrijednost za efikasnost zdravstvene usluge.

EFIKASNOST USLUGA 1 PRAVOVREMENOST I ISPLATIVOS T 2 USKLAÄ?ENOS T USLUGA

3 KONTROLA RESURSA

Iz 5BCFMF uoÄ?ava se da dobijene vrijednosti nijesu na zadovoljavajuÄ&#x2021;em nivou. Da bi se one poveÄ&#x2021;ale, kako pojedinaÄ?no, tako i zbirno, neophodno je sprovesti sljedeÄ&#x2021;e aktivnosti u elementima efikasnosti usluga:

4MJLB

,PE GBLUPSB v6TMVHF TV QSBWPWSFNFOF J JTQMBUJWF V QPTUJ[BOKV äFMKFOJI SF[VMUBUBw OFPQIPEOP KF

t 4LSBUJUJ WSJKFNF SFBMJ[BDJKF VTMVHF JMJ TNBOKJUJ USPĂ?LPWF bez posljedica po kvalitet, tj. standardizovati medicinsku uslugu,

t 0NPHVĘ&#x2030;JUJ QPTUJ[BOKF SF[VMUBUB T OBKNBOKJN NPHVĘ&#x2030;JN naporom i u najkraÄ&#x2021;em vremenu,

t 0CF[CJKFEJUJ OBKCPMKV VTMVHV [B VMPäFOJ OPWBD

t 4QSPWFTUJ QP QPUSFCJ SFWJ[JKV FÄ&#x2022;LBTOPTUJ

t 4QSPWFTUJ BOBMJ[V WSFNFOB [B EPCJKBOKF MBCPSBUPSJKTLJI rezultata,

t "OBMJ[JSBUJ VĘ&#x160;FTUBMPTU J[HVCMKFOJI OBMB[B

t "OBMJ[JSBUJ WSJKFNF Ę&#x160;FLBOKB OB TOJNBOKF

Efikasnost se moĹže predstaviti sljedeÄ&#x2021;om jednaÄ?inom: 1 Q t &F Q t &F Q t &F

(EKF TV

Q Q Q Q Q Â&#x2030; QPOEFSJ [OBĘŹBKOPTUJ

&F &F &F Â&#x2030; FMFNFOUJ QSJTUVQBĘŹOPTUJ PTPCJOF LWBMJUFUB

5BCFMB Vrijednosti elemenata â&#x20AC;&#x17E;&Ä&#x2022;LBTOPTUâ&#x20AC;? za analizirane zdravstvene organizacije

6

4

1,2

7

2,1

0.4

5

0.3 0.3 1,O

5.3

ZO- C

Vrijednost

2,0

ZO-A

Vrijednost

UKUPNO

Vrijednost

Usluge su pravovremene i isplative u postizanju Ĺželjenih rezultata UsklaÄ&#x2018;enost usluga s planovima i raspoloĹživim novcem Pregled koriĹĄÄ&#x2021;enja (resursa)

ZO-B

Ponder

EFIKASNOST USLUGA

2,4

6

2,4

4

1,2

5

1.5

8

2,4

8

2,4

6.0

6.3

77

t &WJEFOUJSBUJ J BOBMJ[JSBUJ TUPQV QMBOJSBOJI J OFQMBOJSBOJI PULB[JWBOKB PQFSBDJKB J

t "OBMJ[JSBUJ LBÝOKFOKF QPʊFULB J [BWSÝFULB PQFSBDJKB Usklađenost usluga s planovima i raspoloživim novcem podrazumijeva da treba:

t 6TMVHF SFBMJ[PWBUJ V TLMBEV T JOEJWJEVBMOJN J PSHBOJ[BDJPOJN QMBOPWJNB J CVEäFUJNB

t 1PLB[BUJ QSJWSäFOPTU LWBMJUFUV LSP[ TUSVʊOP J ĕOBOTJKTLP QMBOJSBOKF

t %FĕOJTBUJ ĕOBOTJKTLF TQPSB[VNF T ESVHJN VTUBOPWBNB

t 4QSPWFTUJ FWBMVBDJKV ĕOBOTJKTLPH NFOBEäNFOUB

t 6LMKVʊJUJ QBDJKFOUF V QMBOJSBOKF [BÝUJUF

t (PEJÝOKJ CVEäFU NPSB CJUJ VTLMBÿFO T QPTMPWOJN QMBOPN

t 1MBO SBEB PSHBOJ[BDJPOF KFEJOJDF NPSB CJUJ VTLMBÿFO T QPTMPWOJN QMBOPN [ESBWTUWFOF VTUBOPWF J

t /FPQIPEOP KF QMBOJSBOKF JOEJWJEVBMOF OKFHF J USFUNBOB Pregled korišćenja (resursa) mora da obuhvati:

t 1SFHMFE LPSJÝʉFOKB SFTVSTB LBP SF[VMUBU QSPDKFOF VQPUSFCF NFEJDJOTLJI VTMVHB J QPTUVQBLB

t 4UPQV J[EBWBOKB VQVUB MPLBMOP J V ESVHJN VTUBOPWBNB

t 1SBʉFOKF PCSB[BDB VQVʉJWBOKB J QSPQJTJWBOKB MJKFLPWB t 0DKFOV LPSJÝʉFOKB EJKBHOPTUJLF J MJKFLPWB t *TLPSJÝʉFOPTU PQFSBDJPOJI TBMB t #SPK PULB[BOJI PQFSBDJKB J SB[MPHF [B PULB[JWBOKF t "QPUFLBSTLP TOBCEJKFWBOKF J LPSJÝʉFOKF [BMJIB t ,PSJÝʉFOKF J TUPQF JTLPSJÝʉFOPTUJ MJKFLPWB t 1SJQSFNBOKF ISBOF J OKFOB DJKFOB LPÝUBOKB

0QÝUF KF QP[OBUP EB OB LWBMJUFU [ESBWTUWFOF VTMVHF OF VUJʊF TBNP LWBMJUFU SBEB QPKFEJOPH MKFLBSB JMJ [ESBWTUWFOF VTUBOPWF WFʉ J LWBMJUFU PSHBOJ[BDJKF [ESBWTUWFOPH TJTUFNB 6UWSÿFOJ FMFNFOUJ EJNFO[JKF VTMVHF LPKF USFCB EB CVEV QSFENFU QBäOKF NPHV QPTMVäJUJ NFOBEäNFOUV V EPOPÝFOKV PEMVLB LPKF JNBKV [B DJMK QPCPMKÝBOKF LWBMJUFUB 0TOPWOP KF EB USFCB JNQMFNFOUJSBUJ TUBOEBSEF LWBMJUFUB /B UBK OBʊJO [BEPWPMKFOKFN UJI [BIUKFWB LWBMJUFU ʉF TF QPCPMKÝBUJ EP OJWPB LPKJ ʉF PCF[CJKFEJUJ LWBMJUFUOV VTMVHV J [BEPWPMKTUWP LPSJTOJLB VTMVHF

Napomena: 0TOPWB [B PWBK UFLTU KF SBE Šofranac, R.; Šofranac, M. i dr., objavljen na 6. naučno-stručnom skupu sa međunarodnim učešćem „KVALITET 2009”, Neum, B&H, 4-7. jun 2009.

020 / 237-383

mob.tel.

069 - 517 - 727

Nudi usluge za implementaciju Evropskih standarda: ISO 9000, dobre apotekarske (DAP) i proizvođačke (GMP) prakse za:

t BQPUFLF LPKF TF CBWF QSPEBKPN J WFMFQSPEBKPN MKFLPWB

t BQPUFLF LPKF TF QPSFE QSPEBKF CBWF J QSPJ[WPEOKPN HBMFOTLJI J NBHJTUSBMOJI MKFLPWB

t VWP[ J QSPEBKV NFEJDJOTLF PQSFNF *40 *40

t NFEJDJOTLF MBCPSBUPSJKF *40 *40 *40

Usaglašenost Vašeg poslovanja sa ovim standardima omogućava:

t JOUFHSBUJWOF QSPDFTF VOVUBS VTUBOPWF t BöSNBDJKV EPCSF BQPUFLBSTLF QSBLTF %"1

t BöSNBDJKV EPCSF QSPJ[WPêBǏLF QSBLTF (.1 (PPE NBOVGBDUVSJOH QSBDUJDF

t VTQPTUBWMKFO NFIBOJ[BN [B EFöOJTBOKF LPSJTOJLPWJI JTLB[BOJI QPUSFCB V DJMKV OKFHPWPH QPUQVOPH [BEPWPMKTUWB kvalitetom usluge - proizvoda t QPCPMKÝBOKF LPMFLUJWOF äFMKB [B VOBQSFêFOKF LWBMJUFUB V TWJN TFHNFOUJNB QPTMPWBOKB t JNQFSBUJW EB QMBOJSBOKF J TUBMOP QPCPMKÝBOKF LWBMJUFUB NPSBKV QPTUBUJ KPÝ WJÝF EJP QPTMPWOPH TUJMB VTUBOPWF

Uspješno realizovani projekti u proteklom periodu, prve knjige i rešenja iz ove oblasti u Crnoj (PSJ J ÝJSF EBKV OBN [B QSBWP EB LBäFNP

POKLONITE NAM VAŠE POVJERENJE, JER MI SMO AGENCIJA KOJOJ SE VJERUJE

α

Hormoni, tumorski markeri, prenatalni screening, srčani

hormoni, droge, srčani markeri, tumorski markeri, specifični

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766, Fax: +381 11 3065 60 www. interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća b.b. 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: office@urion.me Tel: +382 20 290 521, Fax: +382 20 290 520 www.urion.me

Subotička 23, 11000 Beograd, Srbija tel: +381 11 2410 620 fax: +381 11 2410 619 email: pharmabeo@beotel.net email: office@pharmabeo.rs www.pharmabeo.rs

Medicinski rječnik A B C

a, lat. ana partes aequales, čit. ana. Doslovni prevod glasi „u podjednakim djelovima”. Ovo je često primjenjivana oznaka u ljekarskim receptima. Kada se dodaje nakon dva ili više sastojka lijeka znači da je za spravljanje lijeka važno koristiti identične količine navedenih supstanci i jedinjenja. ezoar, franc. bezoard. Ovo je tzv. želudačni kamen.

Nastaje stvrdnjavanjem i taloženjem različitih elemenata koji čine sadržaj želuca. U zavisnosti od toga, može imati različita svojstva. Ponekad se nalazi i u crijevima. Može se koristiti i kao protivotrov. efalalgija, med. cephalalgia, glavobolja. Iako se u osnovi razlikuju dvije vrste glavobolja: organska i funkciona, njihovi uzroci mogu biti veoma raznovrsni.

Glavobolje nekada mogu biti znak postojanja tumora, ali i formiranja apscesa, prisustva parazita u mozgu, postojanja sistemskih bolesti, sifilisa, poremećaja kao što su arterijske hipertenzije itd.

E H K L M

mbolektomija, med. embolectomia, uklanjanje embolusa operativnim putem. Embolus je, u stvari, čep usirene krvi koji je na neki način uzrokovao poremećaj funkcionisanja nekog organa ili sistema organa.

ipertoničnost, osobina nekog dijela organizma ili uopšte nečega što pri funkcionisanju manifestuje nenormalno veliki napon. Kada je riječ o pojedinim djelovima organizma, ova osobina može se uočiti kod mišića. Sin. izotoničnost. nochenalter, njem. Termin koji se u medicini koristi da bi se ukazalo na stepen starosti kostiju. Obično se navodi u vezi sa pojavom jezgri okoštavanja u kostima.

ateropulzija, poremećaj tjelesne ravnoteže koji se javlja nakon udarca s boka. U pitanju je nemogućnost zadržavanja pravca kretanja. Javlja se kao posljedica poremećaja mišićnog tonusa, ali može biti i odraz neke sistemske bolesti.

80

aksila, med. maxilla, gornja vilica. Parna kost čije je tijelo pričvršćeno za lobanju pomoću četiri nastavka: čeonog, jagodičnog, zubnog i nepčanog.

N P Š T

iktitacija, med. nictitatio. Poremećaj funkcionisanja kružnog očnog mišića koji se manifestuje učestalim žmirkanjem praćenim čak i zatvaranjem očnog kapka. Jedan od uzroka može biti konjunktivitis, a ova pojava je posebno prisutna u populaciji starih i djece. laks, med. plax. Bukvalan prevod - ploča. Dermatološka promjena u vidu pljosnatog uzdignuća koje zahvata veću površinu kože. Nastaje kao posljedica zapaljenjskog procesa, ali nema tipične karakteristike.

ant, engl. shunt. Pojam kojim se označava bilo kakav sporedni put. Bilo da je riječ o fiziološkom prilagođavanju, patološkoj promjeni ili vještački, tj. hirurški stvorenoj strukturi, šant predstavlja prolaz između dva prirodna kanala. Šantovi mogu nastati u slučaju tromboze, kad krv nastavlja da cirkuliše i pored novoformiranog tromba.

organa.

ril, engl., thrill. Pojam koji se najčešće pominje u vezi sa načinon funkcionisanja koronarnog sistema. Predstavlja specifičan, ne prirodan, osjećaj treperenja koji se može uočiti pri palpatornom ispitivanju rada

SMIJEH JE LIJEK Poslije mjesec dana kome, budi se Mujo i vidi Fatu kako uplakana sjedi pored kreveta. — Fato, dođi bliže da ti nešto kažem.

Fata, sva srećna: — Šta je, Mujo, dragi?

— Sjećaš li se kad sam ono izgubio poso i svi su mi se smijali, a jedina si ti bila uz mene?

— Sjećam se...

— A sjećaš li se kad sam krenuo u privatni biznis i propao, ti si opet bila uz mene?

— Sjećam se.

— A sjećaš li se kad sam imo sudar i ti 10 dana nisi išla kući iz bolnice, nego si sve vrijeme bila uz mene?

— Sjećam se...

— I sad si opet, poslije ove nesreće, bila uz mene?

— Naravno.

— I znaš, Fato, šta sam ja skonto?

— Šta, ljubavi?

— Fato, ti si meni baksuzna!

Razgovaju dva Crnogorca u kafiću i jedan od njih shvati da je ovaj drugi tužan, pa ga upita: — Je li, Nikola, što si mi nešto tužan? — Ma, pušti me...

Otac mi je u bolnicu. — Au, i kako mu je? — Pa, na aparatima je. — Na aparatima? Pa to mora da gubi, a ?

Ljekar kaže pacijentu: — Vaša jetra je sva izgorela.

Vi više ne smijete da pijete. — Nemoguće, doktore.

Vi mora da ste pogriješili — kaže pacijent. — Evo, snimak sve govori — ubjeđuje ga doktor. Masno psujući, pacijent će: — Ja znam da nikad ništa vruće nisam pio.

Na nekakvom sistematskom pregledu za provjeru radnih sposobnosti kandidat dođe po uvjerenje od psihijatra. Ovaj ga pita: — Na šta se vi žalite? — Ni na šta, doktore. Ja imam stabilnu porodicu, dobar posao, zadovoljan sam platom, dobar sam sa kolegama, nemam nikakvih neprijatnosti … Na

82

to će ljekar: — Hmm … I kad su vam se pojavili ti simptomi !?

Razgovaraju dva policajca i pita jedan drugog: — Đe si ti rođen? — Kod kuće. A ti? — Ja sam u bolnicu. — A što? Šta ti je bilo?

Došao Mujo u bolnicu sav krvav. Pitaju ga šta je bilo. On kaže da se vozio se autoputem i nastradao.

— Pa je l’ od brzine? Ma, jok, išao sam 80 km/h kad kraj mene prozuja porše. Ja mislio da stojim i izišao iz auta...

— Halo, dobar dan. Da li je to duševna bolnica ?

— Jeste, izvolite. — Možete li mi reći da li je soba broj 10 prazna ? — Samo trenutak da pogledam...

Jeste, prazna je. Zašto pitate ? — Znači, pobjego sam !!

Došla žena kod ljekara i kaže mu: — Doktore, moj muž ima jednu nogu kraću za sedam centimetara, i jako šepa. Šta biste vi uradili da ste na njegovom mjestu ? — Paa, — reče doktor, — i ja bih šepao.

Pacijent moli ljekara da mu prepiše tablete Acidum acetylsalicilicuma. — Mislite aspirin ? upita ljekar.

— Oh da, aspirin! Uvijek zaboravim tu komplikovanu riječ !

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu