MedicalCG Br 56

5. DECEMBAR 2013.

GODINA V BROJ 56

1.00

www.medicalcg.me

Depresija – bolest ili stil života Menopauza i suplementi Stem ćelije kože Origano Prevencija šećerne

II sajam

edicine

Podgorica, 4, 5 i 6. decembar 2013. godine Hotel “M Nikić”

bolesti Mini implanti u oralnoj hirurgiji Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti

Intervju: Marija Vukčević

Pokrovitelj:

Generalni sponzor:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Branko Rašović Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Mr ph Ivana Gojković Katarina Janković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

II Sajam medicine – program stručnih predavanja 4–6 Rizici u stomatologiji - Oboljenja bubrega Dr Slobodan V. Radonjić 14 – 15 Mini implanti u oralnoj hirurgiji Dr Aleksandra Šćepanović-Đurović 16 – 17 Stem ćelije kože Dr Olivera Simić-Kovačević 20 – 21 Prevencija šećerne bolesti Dr Božidar M. Bojović 24 – 25 Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti 26 – 31 Laboratorijska dijagnostika AKS Vesna Radonjić, spec. med. biologije 32 – 33 ORS u djece Dr Zdravko N. Kadijević Dr Čelebić J. Stojanka 34 – 35 Hronika Crne Gore 38 – 41 Indikatori kvaliteta PZZ Dr Alma Bajramspahić 46 – 47 Intervju: Marija Vukčević 52 – 52 Depresija – bolest ili stil života Dr Mirko Peković 54 - 55 Menopauza i suplementi Mr ph Aleksandar Jovanov 56 – 57 Menopauza, dr Snežana Tomić 58 – 59 Kandidijaza, dr Sanja Čizmović 60 Djeca sa ADHD sindromom Dr Miroslav Femić 62 - 63 Izgrađivanje navika kod djece Dragana Marković, spec. dječ. pedagogije 64 – 65 Origano, mr ph Ivana Gojković 67 – 68 Istorijat zdrav. zaštite u Bijelom Polju Dr Rasim Agić 74 – 75 Vizija, misija, politika, strategija u zdravstvenoj organizaciji Dr sc Rajko Šofranac 76 - 78

2

1

Organizator: Magazin Medical CG

edicine

II sajam

Pokrovitelj: Ministarstvo zdravlja Crne Gore Generalni sponzor: Farmegra d.o.o.

Podgorica, 4, 5 i 6. decembar 2013. godine Hotel “M Nikić�

NauÄ?ni odbor:

Pokrovitelj:

Generalni sponzor:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

FZCG

Prof. dr Slavica Vujusić, predsjednica Prof. dr Ljilja Musić Dr sci med. Majda Šahman Zaimović Dr sci med. Zorica Potpara Dr sci med. Elvir Zvrko MONTEF A R M

KCCG

Prijatelji:

program 5

Sesija IV 12:00h – 13:30h Moderator: dr Marina Roganović - Registrovane zarazne bolesti u Crnoj Gori Mr sci dr Sanja Medenica, Institut za javno zdravlje Crne Gore - Bolesti zavisnosti u Crnoj Gori – trenutna situacija i izazovi Dr Aleksandar TomÄ?uk Dr Marina Roganović Specijalna bolnica za psihijatriju, Kotor - Program supstitucione terapije metadonom u Domu zdravlja Berane Dr Rajko RaiÄ?ević, Dom zdravlja Berane

Sesija V 14:00h – 15:00h Moderator: prim. dr sci med. Alma Bajramspahić - Dobrovoljno davalaťtvo krvi kao jedan od prioriteta Dr Mirjana Savićević, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

6

Sesija VI 10:00h – 12:00h

Moderator: prim. dr sc med. Ä?urÄ‘ica Ostojić - Skrining kolorektalnog karcinoma Prim. dr sc med. Ä?urÄ‘ica Ostojić, Institut za javno zdravlje Crne Gore - Nova target terapija uznapredovalog i metastatskog bazocelularnog karcinoma. Vismodegib – kliniÄ?ko iskustvo Prof. dr Vladimir Todorović, KliniÄ?ki centar Crne Gore Hoffmann – La Roche Ltd - Hemioterapija izbora – zaĹĄto i kada pametna tableta Xeloda Dr Jadranka Lakićević, KliniÄ?ki centar Crne Gore Hoffmann – La Roche Ltd - Skrining za kolorektalni karcinom - iskustva iz Doma zdravlja Bijelo Polje Dr Rade Ranitović, Dom zdravlja Bijelo Polje

Sesija VII 12:15h – 13:30h Moderator: dr Olivera Simić KovaÄ?ević

- Neki indikatori kvaliteta u primarnoj zdravstvenoj zaťtiti Prim. dr sci med. Alma Bajramspahić, Dom zdravlja Bijelo Polje

- ZinerytÂŽ losion-mjesto u topikalnoj terapiji akni Prof. dr RadoĹĄ ZeÄ?ević, VMA, Beograd PharmaSwiss

- Briga o starim osobama – uloga izabranog doktora Dr Jelena Zindović, Dom zdravlja Kolaťin

- HSV i VZV infekcija: novosti u prevenciji i terapiji Dr Olivera Simić KovaÄ?ević, PZU Dr KovaÄ?ević, Budva Medical

- ZnaÄ?aj sistematskih pregleda kod mlade populacije Dr Vesna Pantović, Dom zdravlja Berane

- Ulcus cruris terapija Dr Dragutin Viťnjić, Opťta bolnica Nikťić Meditas - Kompresivna terapija Dipl. ph spec Katarina Miloťević, PZU Medicir, Kotor, Farmaceutska komora Crne Gore - Koncentrovani faktori rasta (C.G.F.) – primjena u oralnoj hirurgiji Dr stom. Branko Raťović, Ordinacija Apolonia Medical

4

3

Sesija II 14:15h – 16:00h

Moderator: dr sci med. Zorica Potpara - Primjena i odobravanje ljekova sa liste B Mr ph Olgica KneŞević, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore - Evropska kartica zdravstvenog osiguranja Igor Ćirović, dipl. pravnik, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

- Farmaceutski menadŞment u zdravstvu Dr sci med. Zorica Potpara, Farmaceutski fakultet, Podgorica Dr pharm. Tanja Vojinović , Farmaceutski fakultet, Podgorica

11:00h SveÄ?ano otvaranje sajma (sala 1)

- Prezentacija Hygeja Group Greece i Hygeja Hospital Tirana CEO Stavros Krasadakis

Sesija I

- Irbesartan – novi igraÄ? u poznatom timu Prof. dr Branislava Ivanović, KCS, Beograd Hemofarm

12:00h – 14:00h

Sesija III 16:30h – 18:00h

Moderator: prof. dr Slavica Vuisić - Centralno zakazivanje pregleda u KliniÄ?kom centru Crne Gore Dr Milan Mijović, ing Pavle Aligrudić, KCCG

Moderator: dr Sanja ÄŒizmović - ZnaÄ?aj suplementacije mikroelementima (cink, bakar) Prof. dr Branimir Nestorović, TirĹĄova klinika, Beograd Lifemedic - Farmegra

- Novi koncept porodiliĹĄta u KliniÄ?kom centru Crne Gore Dr Milan Mijović, prof. dr SneĹžana Crnogorac, KCCG

- Suplementi u pedijatriji Dr Mirjana Miťić, Lifemedic – Beograd

- Razvojni projekti CALIMS Mr ph Željka Beťović, CALIMS

- Biljni suplementi Mr ph Ä?ulija HadĹžibeti, Farmaceutska komora Crne Gore

- PotroĹĄnja ljekova u Crnoj Gori u 2012. god.

Mr ph Lidija Čizmović, CALIMS

- Atopijski dermatitis, savremeni pristup Dr Saida Zejnilović, KliniÄ?ki centar Crne Gore Meditas

- Harmonizacija crnogorske legislative sa EU u okviru IPA projekta Dr Vesna Koblar, RA pharm CALIMS

- Pelenski dermatitis Dr Sanja ÄŒizmović, OpĹĄta bolnica NikĹĄić Meditas

- Transfuzija krvi u Crnoj Gori u susret evropskim standardima Prim. dr Gordana RaĹĄovic, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

8

7

Sesija VIII

14:00h – 16:00h

Moderator: dr sci med. Elvir Zvrko - Infektivni endokarditi – mogućnosti transezofagusne ehokardiografije Prof. dr Bosiljka Vujisić TeĹĄić, KliniÄ?ki centar Srbije Medical - Epidemiologija i izazovi u lijecenju AKS Prof. dr Ljilja Musić, KliniÄ?ki centar Crne Gore Astra Zeneca - Brilique (ticagrelor) u lijecenju AKS Dr SiniĹĄa Dragnić, KliniÄ?ki centar Crne Gore Astra Zeneca - Uloga Exforge u lijeÄ?enju arterijske hipertenzije Dr Mihailo Vukmirović, KliniÄ?ki centar Crne Gore Novartis

Sesija IX 16:15h – 18:00h Moderator: prof. dr sci med. BoĹžidar M. Bojović - Ĺ ećerna bolest – globalni zdravstveni problem Ä?ovjeÄ?anstva Prof. dr sci med. BoĹžidar M. Bojović Medical - Dijagnostika i terapija Akromegalije Doc. dr SneĹžana VujoĹĄević, KliniÄ?ki centar Crne Gore Novartis oncology - Skrining na preddijabetes i dijabetes mellitus tip 2 u opĹĄtini Bar Dr Miroslav StaniĹĄljević, Dom zdravlja, Bar

Sesija X

10:00h – 11:15h

Moderator: dr SneĹžana Barjaktarović Labović - Znanje, stavovi i navike u potroĹĄnji hrane u Crnoj Gori Dr Borko Bajić, Institut za javno zdravlje Crne Gore - ZnaÄ?aj ishrane u prevenciji hroniÄ?nih bolesti Dr SneĹžana Barjaktarović Labović, Dom zdravlja, Bar - Centar za prevenciju kao preteÄ?a preventivne medicine Prim. dr Milena ProroÄ?ić, Dom zdravlja, Herceg Novi

Sesija XI

11:30h – 12:45h

Moderator: Mr. ph. Mehrixhana Dervishi Llazorja - Interakcija antibiotika i hrane Mr. ph. Mehrixhana Dervishi Llazorja, PZU "Pharmalife" Ulcinj Farmaceutska komora Crne Gore - Upotreba antibiotika Mr ph Ä?ulija HadĹžibeti, Farmaceutska komora Crne Gore - Upotreba antibiotika u populaciji studenata Crne Gore, njihove navike, stavovi i znanja Dr pharm. Mina Minić, Farmaceutska komora, Podgorica

9

Sesija XII

13:00h – 15:00h

10

Moderator: Doc. dr Petar Kavarić - Karcinom bubrega Doc.dr Petar Kavarić, KCCG Pfizer – Farmegra - Ciljana terapija mRCC – Sunitinib u prvoj liniji lijeÄ?enja Prof. dr Vladimir Todorović, KCCG Pfizer – Farmegra - Sutent u terapiji mRCC – naĹĄa iskustva Dr Jadranka Lakićević, KCCG Pfizer – Farmegra

Sesija XIII 10:00h – 12:00h

Moderator: prof. dr Slavica Vujisić - NauÄ?no-istraĹživcaÄ?ki rad u KliniÄ?kom centru Crne Gore Prof dr Slavica Vujisić, KliniÄ?ki centar Crne Gore

- Skrining i dijagnostika hroniÄ?ne bubreĹžne bolesti u ordinaciji izabranog doktora Dr Biljana DapÄ?ević, Dom zdravlja, Herceg Novi

- Publikovanje u medicini Dr sci Elvir Zvrko, KliniÄ?ki centar Crne Gore

- Dijalizni centar Dr Armen PejÄ?inović, Dom zdravlja Plav

- Zdravstveni turizam – ťansa i izazov za Crnu Goru i region Dr Mladen Filipović, PZU Filipović Dr Hernan Puelma Fuenzalida, SAD - www.medicalcg.me Dnevne medical informacije u 22 sata Vidak Latković, mr sc dipl. pravnik Medical

12

11

Sesija XIV

12:15h – 14:00h

Moderator: dr Ivo Ivanović - Rana dijagnoza reumatoidnog artritisa Dr Svetlana Aligrudić, KliniÄ?ki centar Crne Gore Hoffmann – La Roche Ltd - Terapija komplikacija osteoporoze Dr Ivo Ivanović, Specijalna bolnica „Vaso Ćuković“ Risan - Preventivni program - fiziÄ?ka aktivnost u prevenciji hroniÄ?nih oboljenja Dr Marina Delić, Institut „Dr Simo MiloĹĄević“ Igalo Medical - Prirodni faktori ulcinjske regije Prim. dr Gani Karamanaga, Dom zdravlja, Ulcinj - FiziÄ?ka aktivnost djece u gradskoj sredini Prim. dr Marija Joksimović, Dom zdravlja Berane - Pokretom do zdravlja – uloga fizioterapeuta u promociji zdravlja Krsto KovaÄ?ević, Spec. App, UdruĹženje fizioterapeuta Crne Gore Medical

Sesija XV

14:15h – 16:00h

Moderator: dr Zuhra Hadrović - MenadŞment odnosa sa korisnicima zdravstvenih usluga Dr Zuhra Hadrović, Dom zdravlja Berane - Istorijat razvoja zdravstvene sluŞbe Bijelog Polja - Izvrťavanje Programskih i planskih dokumenata Prim dr Rasim Agić, Dom zdravlja Bijelo Polje - Komunikacija zdravstvenih radnika kao faktor kvaliteta zdravstvenih usluga Ana Golubović, psiholoťkinja, Dom zdravlja Berane

Sesija XVI

10:00h – 11:30h

Moderator: prim. dr Svetlana Balać - Women health Dr Tijana Krnjeta, Roche diagnostics, Beograd - Mogućnost histeroskopske dijagnostikeu primarnoj zdravstvenoj zaťtiti Prim. dr Svetlana Balać, Dom zdravlja Berane

Sesija XVII

12:00h - 14:00h

Moderator: Dr Anka Popović - Invazivne gljiviÄ?ne infekcije, dijagnostiÄ?ke mogućnosti i terapija (preemptivna, empirijska, kauzalna) Prof. dr Valentina Arsić Arsenijević, KliniÄ?ki centar Srbije Pfizer Doc. dr Ana Vidović, Medicinski fakultet Beograd Pfizer - Renalna anemija, dijagnostika i terapija epoetinskim preparatima - Skrining na renalnu anemiju u preddijaliznoj populaciji Prof. dr Marina Ratković, KCCG Hoffmann – La Roche Ltd

ZANIMLJIVOSTI Ohrabrujući uspjeh

Kao mentalni poremećaj sa najvećom učestalošću, depresija se smatra velikim izazovom za liječenje. Medikamentozna terapija ima veoma istaknutu ulogu, ali napori za unapređenje terapije ne prestaju da budu aktuelni jer je potrebno pronaći najmanje invazivan način primjene terapije i pacijentu obezbijediti što komfornije liječenje.

Metod koji sve više ulazi u žižu interesovanja naučnika trenutno je terapija snom.

Naučnici američkog Univerziteta u Riersonu prikazali su veoma zanimljive rezultate o uspjehu u primjeni ove terapije.

Lider studije dr Karni procjenjuje da ako se nastavi trend uspješnosti prezentovan u pilot-projektu ovog istraživanja, ovo otkriće će biti najznačajnije u liječenju depresije od uvođenja regularnog terapijskog protokola iz 1987.

Studija koju finansira Nacionalni institut za mentalno zdravlje SAD-a, pokazuje da je kod čak 87 odsto pacijenata koji su riješili problem nesanice tokom četiri dvonedjeljne terapeutske seanse registrovano povlačenje simptoma depresije. U odnosu na primjenu antidepresiva i placebo terapije ovaj iznos je bio dvostruko veći. Studija je obuhvatila 66 pacijenata, a nastavak ovih aktivnosti predviđen je za univerzitete u Stenfordu i Picburgu.

Protivalkohol

3D trudnoća

Kao jedan od opijata koji su u upotrebi od najstarijih vremena, alkohol predstavlja veliku opasnost po ljudsko zdravlje.

Procjenjuje se da je njegova prekomjerna upotreba odgovorna za oko 2,5 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta, što je više čak i u odnosu na broj žrtava malarije ili AIDS-a. Suočavajući se sa izazovom suzbijanja ovakvog uticaja, nauka ne prestaje da nudi raznovrsne odgovore. Jedan od novijih odgovora je dizajniranje protiotrova u vidu spektra koktela veoma privlačnog ukusa.

Njegovi izumitelji, tim stručnjaka iz Škotske, tvrde da je dejstvo protivotrova na snazi već tokom prvog minuta od ispijanja. Koktel je moguće, tvrde oni, koristiti i nakon slučajeva teškog opijanja, tako da on poništava dejstvo alkohola i utiče na ubrzan nastanak otrežnjenja.

Trudnoća predstavlja jedno od stanja koja upućujući na blagodet rođenja nove jedinke prirodno vodi u zapitanost. U jednom od novijih filmskih dokumentarnih ostvarenja Nilsa Tavernijea na posve neobičan način dočaran je devetomjesečni život bebe i njene majke. Sve razvojne faze vizuelno su predočene u okviru trodimenzionalnog prikaza trudnoće koji gledaocima otkriva sve detalje čarolije rođenja. Ovim filmskim ostvarenjem prikazan je čak i prvi otkucaj srca tek začete jedinke. Film djeluje veoma provokativno, ne ostavljajući gledaoca ravnodušnim.

08

IZ MEDICINE Preventivan ?

Teorija preventivne zaštite zdravlja koja je pogotovu popularna u vezi sa koronarnim zdravljem i antikancerskom borbom, u velikoj mjeri se oslanja na primjenu suplemenata u ishrani. Tako se događa da se npr. u SAD-u godišnje izdvoji skoro 12 milijardi dolara na primjenu vitaminskih dodataka, sve u nadi da će takvi dodaci spriječiti pojavu visokozastupljenih bolesti kao što su karcinom i srčani napadi. Na jednom nedavno održanom naučnom panelu, podržanom od strane Američke vlade, Radna grupa za prevenciju u SAD-u ozbiljno je uzdrmala neke od ključnih postavki ove teorije.

Dovodeći u pitanje efektivnost primjene vitaminskih dodataka u prevenciji najzastupljenijih oboljenja, stručnjaci su imali prilike da sagledaju zaključke 26 studija sprovedenih u periodu od 2005. do 2013. godine, koji su se odnosili na istraživanje uticaja pojedinih vitaminskih dodataka i multivitaminskih proizvoda. Pored nimalo ohrabrujuće vašingtonske poruke da ovakvi napori mogu biti samo štetni za stanje novčanika, izneseni su stavovi da za većinu vitamina i minerala nema dovoljno dokaza da se utvrdi da li smanjuju rizik od nastanka srčanih oboljenja ili raka. Kada su u pitanju beta-karoten i vitamin E, nema dokaza da oni mogu da štite od srčanih bolesti ili karcinoma, štaviše, pokazuje se da primjena beta-karotena čak može da doprinese povećanom riziku od karcinoma pluća kod pušača. Vitamin D i kalcijum, istaknuto je ovom prilikom, nijesu baš tako moćni u sprečavanju nastanka preloma. Dalje, toliko popularna omega-tri masna kisjelina, promovisana kao moćno oružje protiv bolesti srca, ne predstavlja manji rizik od srčanog udara, moždanog udara ili smrti zbog bolesti srca. Pored ostalog, nije se pokazalo ni da postoji dovoljno dokaza da se preporuče vitamin A, C ili E, multivitamini ili antioksidanti, u kombinacijama za sprečavanje srčanih oboljenja ili karcinoma.

- U nedostatku jasnih dokaza o uticaju većine vitamina i multivitamina na nastanak kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, zdravstveni radnici treba da preporuče svojim pacijentima da jedu zdravu, dobro balansiranu hranu koja je bogata hranljivim materijama. Oni, takođe, treba da nastave sa razmatranjem najnovijih naučnih istraživanja, svojih iskustava, te da proučavajući zdravstvenu istoriju svog pacijenta ponude preference u vezi sa dodacima ishrani - navela je članica Radne grupe dr Vanda Nikolson.

Ono što je jedina sigurna preporuka jeste iskorišćavanje vitamina i minerala u njihovom prirodnom obliku. Dobro balansirana ishrana, sa malim procentom masnoća, te primjenom svježeg voća i povrća i jednostavnih proteina predstavlja, dakle, jedinu sigurnu zaštitu.

Pažnja! I disanje je važno...

Rad na kompjuterskoj tastaturi, kako pokazuju rezultati nedavno sprovedenog istraživanja, može da bude veoma štetan po zdravlje. Osobe koje često kucaju na tastaturi sklone su da vremenom razviju hronični zamor, slabo pamćenje, pad koncentracije, migrene, depresiju, strah, razdražljivost, nizak libido, pa čak i impotenciju. Simptomi kao što su suvoća grla, proširenje zjenica, nemir u nogama, prekomjerno znojenje, vrtoglavica i ubrzan puls, samo su neke od pratećih pojava trajnije koncentrisanosti na rad za tastaturom. Ono što posebno brine, jeste poremećaj u funkcionisanju disanja, koje se usporava i dovodi do brojnih neželjenih pojava, od kojih neke mogu biti gojaznost i razvoj dijabetesa. Naučnici smatraju da je ovu pojavu moguće registrovati kod čak 80% korisnika računara.

09

Prvi farmaceut, doktor nauka u Crnoj Gori, dr sci med. Zorica Potpara, održala je 27. novembra u zgradi Tehničkih fakulteta pristupno predavanje za izbor u zvanje docent, sa temom:

SA OSVRTOM NA SAVREMENE TRENDOVE RAZVOJA Da bi se mogao shvatiti značaj istraživanja i razvoja u farmaceutskoj industriji, treba shvatiti značaj formulacije i preformulacije lijeka. Cilj istraživanja i razvoja u fazi otkrića ljekova bi se, ukratko, mogao definisati kao “prevođenje ideja u potemcijalne nove ljekovite supstance”, dok cilj razvoja ljekovitog proizvoda podrazumjeva “prevođenje novih ljekovitih supstanci u proizvode namijenjene registraciji i prodaji”.

Ovi ciljevi nose sa sobom mnogo izazova. Na visok stepen rizika od neuspjeha u fazi otkrića i razvoja novih ljekova ukazuju statistički podaci po kojima, u prosjeku, na tržište dolazi jedan od 5000 jedinjenja koja su analizirana kao potencijalni novi ljekovi. Procjenjuje se da je prosječno vrijeme koje protekne od faze otkrića novog lijeka do njegovog puštanja u promet 10 do 12 godina. U prosjeku, preklinička faza traje 4-6 godina, dok je period od nominacije potencijalno novog lijeka, do podnošenja zahtjeva za dobijanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, 6-8 godina ili više, kada se radi o ljekovima za terapiju hroničnih stanja.

U interesu svake farmaceutske kompanije je da, tokom čitavog životnog ciklusa, obezbjedi adekvatnu patentnu zaštitu jer se tako održava i vodeća pozicija na tržištu. Patentna zaštita obično traje 20 godina, ali se sa produženjem vremena potrebnog za razvoj lijeka smanjuje efektivno trajanje patentne zaštite proizvoda na tržištu.

Razlike između tradicionalnog i savremenog pristupa u razvoju, optimizaciji i kontroli farmaceutskog proizvoda, odnosno lijeka, bila je tema pristupnog predavanje za izbor u akademsko zvanje docenta dr sci med. Zorice Potpare.

Savremeni trendovi dizajn pristupa u razvoju i optimizaciji lijeka podrazumijevaju, kako je objasnila, kontinuiranu kontrolu kvaliteta lijeka tokom čitavog procesa njegove proizvodnje, a ne samo na kraju, kako se to radilo tradicionalnim načinom.

10

Dr sci med. Zorica Potpara Kod tradicionalnog pristupa razvoja proizvoda definisao se kvantitativni sastav aktivne i pomoćne supstance, te utvrđivala proizvodna specifikacija. To su parametri koji se i danas prate, ali regulatorni organi uvode nove smjernice koje opisuju novi koncept dizajniranja kvaliteta proizvoda. Taj koncept uključuje procesno analitičku tehnologiju, te međunarodne smjernice za harmonizaciju ICH Q8 koji se odnosi na farmaceutski razvoj, ICH Q9 – odnosi se na upravljanje rizicima, te ICH Q10 koji se odnosi na farmaceutski sistem kvaliteta. Mijenja se takođe i pristup optimizaciji proizvoda. Dok su ranije bile uske specifikacije, koje su se odnosile na provjeru kvaliteta sirovina osnovnih i pomoćnih supstanci, sada su osobine proizvoda kontrolisane

unutar šireg prostora za dizajn, takozvanog design spaces-a (dizajn spejsa). Studije optimizacije izvode se da bi se odredile kritične karakteristike formulacije, kao i kritični procesni parametri. Oni nam omogućavaju procjenu tih parametara na konačni kvalitet, odnosno na karakteristike kvaliteta proizvoda a sve u okviru prostora za dizajn. Savremeni trendovi dovode do povećanja efikasnosti procesa kroz automatizaciju, matematičko modelovanje i primjenu single-pot uređaja, pomoću kog se više farmaceutskih operacija može obaviti u jednom uređaju. Time se sprečava unakrsna kontaminacija i omogućava kontinuirano praćenje procesa primjenom adekvatnih instrumentalnih tehnikakazala je Potpara, ističući da se tradicionalni pristup u razvoju farmaceutskog proizvoda više oslanja na empiriju, dok se u savremenom dizajn spejs pristupu radi sistematski uz primjenu matematičkih modela.

Proizvodna validacija u tradicionalnom pristupu bila je, objasnila je ona, u tri fiksirane proizvodne serije, dok se sada procesi primjenjuju u obliku dizajn spejsa.

Velike su razlike bile kod procesne i završne kontrole. U tradicionalnom pristupu bio je veoma spor odgovor na parametre koje smo očekivali, dok sad dobijamo parametre i vrijednosti u toku samog rada. Razlike su vidljive i kada

se radi o životnom ciklusu proizvoda, pa se ranije svaka izmjena morala raditi postregistraciono, a sada su moguća kontinuirana poboljšanja u okviru dizajn spejsa - kazala je dr Potpara.

Ona je objasnila da se sada primjenjuje PAT sistem za planiranje, analiziranje i kontrolisanje proizvodnje kroz mjerenje u toku samog procesa proizvodnje. Ciljevi PAT-a su, prema njenim riječima, utvrđivanje alatki za trenutnu akciju u slučaju devijacije tokom proizvodnje, kao i da se sakupe podaci u cilju razumijevanja i kontrole procesa proizvodnje.

- Savremeni pristup je takav da se ne ide na sljedeću fazu procesa ukoliko mjerila ukažu na bilo kakva odstupanja, već se odmah vrše korekcije procesa koji odstupa. Svi procesi proizvodnje, istraživanja i razvoja regulisani su međunarodnom zakonskom regulativom Evropske agencije za ljekove i Svjetske zdravstvene organizacije, a kod nas propise donose Agencija za ljekove i Ministarstvo zdravlja. Standardi dobre proizvođačke prakse GMP predviđaju da kvalitet, bezbjednost i efikasnost svakog preparata moraju biti dizajnirani i ugrađeni u proces. Kvalitet se ne ispituje samo u završnom proizvodu, nego se od početka prati i kontroliše svaka faza što omogućava da se dobije gotov proizvod zahtijevanog kvaliteta - zaključila je dr Potpara.

D. Novčić

11

Unapređivanje transplantacionog programa u Crnoj Gori Dana 7.10.2013. godine održano je jednodnevno savjetovanje, Konferencija RHDC (Regional Health Development Center) i TTS (The Transplantation Society), dvije transplantacione asocijacije, sa predstavnicima, nacionalnom koordinatorkom za transplantaciju organa Republike Hrvatske dr Mirelom Bušić, koja je i direktorica RHDC-a, Evropske organizacije za zemlje SEEHN-a (South East European Health Network) sa sjedištem u Zagrebu i predsjednika TTS-a prof. dr Francisom Delmonicom, u Podgorici, u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, i domaćinima: prof. dr Miodragom Radunovićem, ministrom zdravlja, pomoćnicom ministra dr Mirom Jovanovski-Dašić, pomoćnicom ministra Slavojkom Šuković, dipl. pravnikom Mirjanom Đuranović, savjetnikom Ministarstva zdravlja za internacionalnu saradnju, zatim nacionalnim koordinatorom Crne Gore za transplantaciju organa prof. dr Marinom Ratković i dr Danilom Radunovićem, članom Nacionalnog vijeća za transplantaciju.

Osnovna ideja i tema sastanka bila je kako unaprijediti transplantacioni program u Crnoj Gori, sa posebnim akcentom na transplantaciju organa sa umrlih osoba, i kako napraviti i unaprijediti program doniranja organa. Na sastanku se raspravljalo o postojećoj legislativi u oblasti donacije i transplantacije organa u Crnoj Gori, kao i segmentima legislative na kojima treba raditi u narednom periodu. Raspravljalo se, takođe, o potrebama Laboratorije za imunološke pretrage, neophodne u pripremi pacijenata za transplantaciju organa. Dio agende bio je i preduzimanje daljih koraka na razvoju mreže donora organa i o potrebnim koracima za unapređenje donacije organa sa kadavera, tj. preminulih osoba. Važan aspekt cijelog problema bilo je i njegovo finansiranje i obezbjeđivanje budžeta za isti, kao i definisanje bolničkih koordinatora za transplantaciju organa, transplantacionih timova i načina organizacije njihovog rada.

Kako je naš transplantacioni program podijeljen na pet segmenata koji obuhvataju legislativu, edukaciju medicinskog kadra, internacionalnu saradnju u oblasti transplantologije,

12

obezbjeđivanje resursa i kapaciteta u medicinskim ustanovama i podizanje javne svijesti o značaju transplantacione medicine, o svim ovim segmentima se detaljno raspravljalo i zajednički smo uvidjeli sve djelove koji nedostaju u ovom veoma kompleksnom sistemu i na kojima se mora sistematično raditi. Na ovom sastanku smo razmatrali zakonske osnove, organizaciju rada i formiranje timova za transplantaciju, sa strogo zakonski određenim i definisanim obavezama kako nacionalnog koordinatora za transplantaciju organa, tako i formiranje mreže bolničkih koordinatora u Kliničkom centru Crne Gore i u drugim opštim bolnicama u Crnoj Gori, i njihove zadatke i uloge, da bi se razvijao program i edukacija za dobijanje organa od moždano mrtvih osoba, kako to naš zakon i donijeti i usvojeni pravilnici predviđaju.

Kako je mali i još uvijek nedovoljno veliki odziv građanstva za uzimanje donorskih kartica, zaključeno je da se mora ići na promjenu postojećeg zakona, amandmanski, u smislu donošenja postojanja pretpostavljene saglasnosti za donaciju organa od osoba sa dokazanom moždanom smrću, prema važećim medicinskim kriterijumima i standardima, i da u tom smislu postoje dvije kategorije ljudi: oni koji se za života izjasne da ne žele da doniraju svoje organe nakon smrti, i oni se isključuju kao mogući donori, a osobe koje u toku života potpišu donatorsku karticu, kao izraz svoje želje da doniraju organe nakon smrti, ili se za života ne izjasne da hoće da budu davaoci, u slučaju smrti mogu biti donori organa. Oni ne mogu biti donori organa jedino u slučaju da se njihova porodica ili rodbina izjasni da ne želi da odobri doniranje organa.

Dati su predlozi i objašnjenja za određene materijalne postavke i olakšanja za davaoce i primaoce organa, kako žive, tako i one koji se izjasne da žele da bude kadaverični donori organa, kao i za porodice umrlih donatora u zdravstvenom uređenju i sistemu. Potrebno je dodatno pojasniti zašto je najviše vremena posvećeno ovom problemu.

Veoma su male mogućnosti da svi pacijenti kojima je

- Srećna sam da mogu da kažem da već uveliko imamo urađenu skoro definitivnu listu čekanja za sve pacijente u Crnoj Gori, za bubrege, i uređenu na način kako to Eurotransplant zahtijeva. Kada dobijemo ponuđeni organ, mi odmah moramo imati procjenu koga sa Liste pozvati, prema ustanovljenim pravilima i kriterijumima. Stalna kontrola Liste sprovodiće se u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, sa potrebnim i protokolom predviđenim zanavljanjem nalaza i obaveznom brzinom u radu na završavanju protokola za potrebe kada su drugi organi u pitanju, posebno jetra, srce, pa i ostali, kao što su matične ćelije i tkiva.

Prof. dr Marina Ratković

Transplantacioni program je proces koji živi, koji se stalno razvija i mijenja, a time podižemo apsolutno sve medicinske nivoe i sve grane medicine, čije je sinhronizovano funkcionisanje neophodno u svakom uređenom transplantacionom sistemu i naprednom zdravstvenom sistemu. (Prof. dr Marina Ratković)

neophodna transplantacija organa dobiju potrebni organ od živog davaoca. Za mnoge organe koji su neophodni nekim pacijentima ne postoji druga alternativa, osim transplantacije sa umrle osobe, odnosno kadavera. Veoma mali broj ljudi može biti živi donor dijela, tj. režnja jetre, dok je onima kojima je neophodno novo srce, pluća, pankreas ... jedina mogućnost u transplantaciji sa kadavera. Za bubrege je poznato da su parni organi i kada se ispune zakonski, medicinski i etički uslovi može se uraditi transplantacija od živog srodnog donora, ali je mnogo manje podobnih živih donora, nego što je broj pacijenta kojima je neophodna transplantacija bubrega.

U Kliničkom centru Crne Gore klinički i protokolarno ispitana su 62 pacijenta, da bi se došlo do broja od sedam živih srodnih transplantacija bubrega, koje su do sad urađene, i još četiri koje se planiraju do kraja tekuće godine. Kada je u pitanju transplantacija jetre, zbog težine ovog zahvata, mogućih hirurških komplikacija i same terapije koja se mora primijeniti nakon transplantacije i u njenoj pripremi, mora uvijek postojati rezervna jetra, što još dodatno komplikuje situaciju, pa je mogućnost živog davalaštva jednog režnja jetre svedena na svega nekoliko procenata pacijenata koji imaju tu mogućnost. Srce, po saopštenjima Kardiološke klinike, čeka sedam pacijenata u Crnoj Gori.

Kao što je istorijski dan za crnogorsku medicinu 25.9.2012. godine, odnosno dan prve žive srodne transplantacije bubrega, tako je isto ne manje važan dan 10.11.2013. godine, kada je prvi crnogorski građanin stavljen na urgentnu listu za transplantaciju srca u Eurotransplantu. Već je od Eurotransplanta dobijena jedna ponuda, ali je pacijent donor bio starije uzrasne dobi i veličina srca nije odgovarala našem pacijentu, te se odustalo od transplantacije. Postoji vjerovatnoća da će vrlo brzo dobiti

novu ponudu i odgovarajući organ i da će se transplantacija srca obaviti.

Zahvaljujući potpisivanju međudržavnog ugovora između Ministarstva zdravlja Hrvatske i Ministarstva zdravlja Crne Gore, dobili smo mogućnost da se naši pacijenti koji trebaju transplantaciju jetre ili srca preko Hrvatske, pod istim uslovima kao i njihovi građani, nađu na Listi čekanja Eurotransplanta. Za to se moraju uraditi protokolarna ispitivanja u našoj bolnici, a zatim timovi stručnjaka Hrvatske i Crne Gore donose konzilijarno odluku o podobnosti liječenja metodom transplantacije i pacijent se stavlja na Listu čekanja Eurotransplanta. Nema imena pacijenta u tom sistemu, već samo šifre, kako zahtijeva ova asocijacija, tako da nema privatnog odnosa i nepotizma, nego se organi u sistemu alociraju, kako to zakonski i medicinski kriterijumi nalažu. Normalno, da bi mogli da se nađemo na Listi čekanja i da dobijamo organe, moramo participirati i u njihovom davanju.

Možemo da budemo na početku u minusu, odosno u negativnom bilansu, ali da bi se obavljale druge transplantacije, moramo participirati sa organima. Za početak, nećemo moći da računamo na Eurotransplant što se tiče bubrega, jer imamo dovoljno vještačkih bubrega, ali ako budemo imali bubrege od kadaveričnih donora, radiće se transplantacije našim pacijentima ili ćemo praviti razmjenu organa sa Eurotransplantom.

Prof. dr Marina Ratković Nacionalni koordinator za transplantaciju organa Crne Gore

13.11. 2013. godine

13

Pacijenti rizika u stomatologiji

OBOLJENJA BUBREGA Piše: prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, Spec. za oralnu hirurgiju Bubrezi su centralni dio urinarnog sistema. Nalaze se s obje strane kičmenoga stuba, u visini struka, XII- og grudnog, I-og i II-og slabinskog pršljena.

Bubreg (lat.ren) je težak , orjentaciono, 150-160 grama, a dimenzije su mu oko 11 x 6 x 2,5 santimetara.

Pored osnovne uloge, formiranje mokraće, zadatak bubrega je da održavaju unutrašnju ravnotežu metabolizma u organizmu (homeostaza). Podešavaju izlučivanje vode i elektrolita prema njihovom unošenju, eliminišu krajnje proizvode izmjene materija: ureje, kreatina, mokraćne kisjeline, bilirubina, raznih toksina, ljekova i dodataka hrani. Utiču na izlučivanje soli i vode, pa je njihova uloga presudna u regulisanju krvnog pritiska.

Zajedno sa plućima regulišu acidobaznu ravnotežu (ravnoteža kisjelih i baznih sastojaka u krvi). Uz to, učestvuju u stvaranju crvenih krvnih zrnaca, imaju i endokrinu ulogu lučeći renin (bjelančevina koja povećava krvni pritisak), kao i vitamin D. Bolesti bubrega su brojne: Pijelonefritis, Glomerulonefritis, Nefritis,Nefropatija, Tuberkuloza, Karcinom, Renalna insuficijencija i dr. i predstavljaju ozbiljan problem savremene medicine.

Kao što se mnoga sistemska oboljenja manifestuju u usnoj duplji („Usta su ogedalo zdravlja“), tako i kod osoba s oštećenom funkcijom bubrega nastaju različite promjene u oralnoj regiji. One su naročito izražene u bolesnika kod kojih je došlo do hroničnog, teškog i ireverzibilnog oštećenje bubrežnog tkiva i nastanka kraj-

14

njeg stadijuma bolesti – renalne insuficijencije (slabost, slab rad).

Ispitivanja su pokazala da 90% ovih pacijenata imaju promijenjeno stanje u ustima. Jedan od ranih simptoma je neprijatan zadah na amonijak, naročito ujutru, koji nastaje zbog visoke koncentracije mokraćne kisjeline u pljuvačci i njene razgradnje na ovo jedinjenje. Napretkom bolesti javljaju se i drugi simptomi: promjene na sluzokoži (gingiviti, stomatiti i dr.), smanjeno stvaranje pljuvačke, djelimičan gubitak čula ukusa i metalni ukus, krvarenje iz desni, osjećaj pečenja i bolno osjetljiva sluzokoža, sitna, petehijalna krvarenja, kandidijaza, uvećanje regionalnih limfnih žlijezda i dr. U poodmaklom stadijumu dolazi do osteodistrofije (poremećaj u ishrani kosti) što se na Rdg snimku donje i gornje vilice manifestuje demineralizacijom kosti, gubitkom koštanih struktura (trabekula, lamine dure).

Kliničke manifestacije osteodistrofije su klimanje zuba, malokluzije, kalcifikacija mekih tkiva, zatim hipoplazija gleđi kod osoba koje od mladosti imaju ovu bolest.

Bubrežni bolesnici, kojih je danas, uprkos napredku medicine sve više, imaju čestu potrebu za stomatološkim liječenjem. Sa stomatološke tačke gledišta naročito su značajne osobe koje boluju od hronične insuficijencije bubrega pa se zbog složenosti zdravstvenog problema liječe hemodijalizom, peritonealnom dijalizom (nije predmet razmatranja u ovom tekstu) ili im je, što je znatno ređe, izvršena transplantacija bubrega, pa predstavljaju grupaciju pacijenata sa posebnim rizikom u stomatološkoj praksi.

Pacijenti na hemodijalizi Hemodijaliza je metod liječenja završne faze hronične insuficijencije bubrega. Pošto oslabljeni bubrezi („ čistači krvi „) ne funkionišu efikasno, hemodijaliza preuzima dio njihove funkcije na taj način što vrši filtraciju, prečišćavanje krvi kroz specijalni aparat – vještački bubreg, i na taj način je oslobadja štetnih i toksičnih materija. Bolesnik se najčešće dijalizira tri puta nedjeljno, a svaki postupak traje oko 4 sata. Uprkos i optimalnoj hemodijalizi (prvu uspješnu hemodijalizu na čovjeku izveo je 1924 god. njemački doktor Georg Haas) ovi pacijenti su i dalje hronični bolesnici sa manje – više stalnim hematološkim, kardiovaskularnim, metaboličkim, neurolškim, imunološkim i drugim vitalnim problemima.

Stomatološku intervenciju kod ovih pacijenata treba raditi u vrijeme koje se smatra najoptimalnije za bolesnika. Ima stručnjaka koji preporučuju da se tretman stomatologa, uključujući vađenje zuba i druge oralnohiruruške intervencije, obavlja u dane hemodijalize, jer je tada u krvi znatno smanjenje toksičnih materija i samim tim manje mogućnosti za nastanak komplikacija koje inače hoće da prate intervencije u ustima. Medjutim, pošto se pacijenti nakon hemodijalize ne osjećaju dobro jer su fizički pa i emocionalno iscrpljeni, preovladalo je mišljenje i stav da se stomatološki zahvat izvodi danima kada nema hemodijalize i kada je veća vjerovatnoća da će bolesnik moći da podnese ovu vrstu liječenja.

Ozbiljni su problemi sa kojima se stomatolog susreće u liječenju ovih pacijenta, jer su skloni infekciji, krvarenju, a i ograničen im je izbor i doza ljekova (npr. naročito važnih antibiotika) koje je potrebno ordinirati kako u profilaktičke tako i u terapijske svrhe.

Oralnohirurški, pa i drugi zahvati kod raznih stanja bolesti usne duplje, pogotovo infekcija, mogu ovim bolesnicima izazvati prolaznu bakterijemiju, sa mogućim fatalnim ishodom, jer se samim zahvatom otvara mikroorganizmima put u krvotok i stvaraju uslovi za nastanak sepse ili bakterijskog endokardita.

Da bi se ove komplikacije svele na najmanju moguću mjeru potrebna je profilaktička upotreba antibiotika širokog spektra.

Medjutim, zbog oštećenog bubrežnog tkiva potrebno je prilagoditi vrstu i dozu antibiotika jer je njihova koncentracija u krvi (plazmi) znatno duža nego kod zdravih osoba upravo zbog stanja zdravlja bubrežnog tkiva. Zato je u ovakvim situacijama, uz svu neophodnu opreznost kod propisivanja ljekova, potrebna i konsultacija stomatologa sa odgovarajućim specijalistom (urologom, nefrologom).

Rizik od infekcije usne duplje može se smanjiti redovnom i detaljnom oralnom higijenom koja podrazumijeva dobru ličnu njegu, česte stomatološke preglede i primjenu antiseptika za ispiranje usta s protivbakterijskim i protivgljivičnim djelovanjem.

Stomatološki – oralnohirurški zahvati ovim bolesnicima mogu izazvati krvarenje (produženo, povećano, petehijalno, pojavu hematoma) pa je prethodno neophodno provjeriti vrijeme krvarenja, protrombinsko vrijeme i broj trombocita. Postoperativno ih treba kontrolisati i u zavisnosti od konkretne situacije primijenjivati dopunske mjere za zaustavljanje krvarenja.

Pošto pacijenti u toku hemodijalize primaju i antikoagulantno sredstvo – heparin, to je razlog više da se stomatološki zahvati rade u dane izmedju dijaliza kada je krv oslobodjena dejstva ovog lijeka (heparin djeluje oko 6 sati od primjene) a time i povećanog stepena rizika za nastanak krvarenja. Česte transfuzije krvi, kojima su tretirani ovi bolesnici, uz njihov, inače, oslabljen imunološki sistem, dovode do povećane mogućnosti nastanka virusnih infekcija – hepatitis B i C, HIV, što stomatolog mora uzeti u obzir vodeći računa o zaštiti pacijenta, sopstvenoj sigurnosti i bezbijednosto osoblja sa kojim radi.

Pacijenti sa transplantiranim bubregom I transplantacija (presađivanje) bubrega (prva uspješna intervencija uradjena je 1954 god) je metod liječenja hronične, terminalne renalne insuficijencije. Smatra se da je ovaj način terapije efikasniji , jer su kvalitet života i preživljavanje često bolji nego kod ljudi tretirani hemodijalizom. Medjutim, zbog nedovoljnog broja organa za transplantaciju hemodijaliza je i dalje znatno češći terapeutski tretman.

Bolesnici s transplantiranim bubregom trajno primaju imunosupresivnu terapiju (uzimanje ljekova koji suprimiraju – potiskuju imuni odgovor organizma primaoca i sprečavaju odbacivanje organa), koja nosi u sebi rizik brojnih neželjenih reakcija (hipertenzije, dijabet, pojačano krvarenje, usporeno zarašćivanje rana), koje se mogu manifestovati i u usnoj duplju, što predstavlja osnovni problem u njihovom stomatološkom, posebno oralnohirurškom tretmanu.

Pacijenti sa transplantiranim bubregom imaju smanjenu otpornost na infekcije (bakterijske, virusne, gljivične) zbog supresije imuniteta, pa je preventivna upotreba antibiotika neophodna za svaki hirurški poduhvat u ustima kao i za neke rutinske somatološke intrevencije.

Oralnohirurški zahvati moraju biti dobro planirani i sprovedeni s najmanje mogućim stresom. Često su potrebne dodatne mjere prevencije krvarenja, kao i opreznost pri propisivanju ljekova. Kod teških oralnih infekcija pacijenta treba hospitalizovati. Odredjeni zahvati u usnoj duplji iziskuju potrebu za konsultacijom stomatologa s odgovarajućim ljekarem koji pacijentu tretira osnovnu bolest.

15

MINI IMPLANTI U

O R A L N OJ HIRURGIJI Piše: dr Aleksandra Šćepanović-Đurović, spec. oralne hirurgije Ordinacija Apolonia, Podgorica

Mini implanti predstavljaju pravu revoluciju u rehabilitaciji bezubih vilica. Kod pacijenata sa tom vrstom problema obično nema dovoljno koštanog tkiva za drugu vrstu pomoći osim za nošenje mobilnih proteza. Ukoliko se, pak, na rendgenskom (ortopantomografskom) snimku pokaže da je moguće postaviti mini implante - čak i kad na prvi pogled ne izgleda da za to postoje uslovi - njima će se postići znatna, i do 80 odsto bolja stabilizacija proteze.

Osnovni preduslov za postavljanje mini implanta je mogućnost da se postavi željeni minimum od šest mini implantata u gornjoj, i četiri mini implanta u donjoj vilici, u parnosimetričnom rasporedu i u odgovarajućim zonama.

Postavljanje mini implanta je minimalno invazivna intervencija koja se izvodi u lokalnoj anesteziji. U velikom broju slučajeva, ona ne zahtijeva hirurško otvaranje režnja, već se implant postavlja direktno kroz sluzokožu. Štaviše, novopostavljeni implanti se u najkraćem vremenskom roku (sedam do 10 dana) mogu opteretiti protezom. Kao njihova posebna prednost može se istaći činjenica da su traju doživotno, odnosno da samo

16

proteza zahtijeva eventualnu korekciju.

Nakon ugradnje implanta, stara ili nova proteza se prilagođava na taj način što leži na dijelu mini implanta koji štrči iznad nivoa desni, u obliku kuglice i odgovara rupici u protezi.

Na taj način se proteza „kopča” i postiže se njena stabilizacija.

Uobičajeno se koriste standardni implantati promjera između 1,8 i 3 mm, a preferira se 2,5 mm. U dijagnostičke postupke prije operacije ubrajaju se ortopantomografski snimak (OPT), pri nejasnim situacijama digitalna volumenska tomografija (DVT), fotodokumentacija početne situacije i terapijski postupci.

Na prvom pregledu utvrđuje se potreba za izradom nove proteze ili korišćenjem stare. Na temelju OPT-a ili DVT-a slijedi utvrđivanje stanja koštane mase. Pri procjeni sluznice pipajna mukoza se bilježi u milimetrima. Sam postupak ugradnje implantata jednostavan je. Alveolarni greben se otvara, zaglađuju se oštra mjesta, nakon čega se prisupa pilot bušenju, u skladu sa odabranim imlantatnim pozicijama.

Najprije slijedi pozicioniranje simfizijskog implantata, kada se radi u donjoj vilici. Za pilot preparaciju koristi se svrdlo

promjera 1,1 mm, a zatim se proĹĄiruje svrdlom promjera 1,5.

Nakon preparacije u kosti, pojedini boreri se stavljaju kao indikatori smjera. Zatim se implantati postavljaju u kost, koristeći najprije leptir zavrtanj. Samo zavrtanje mora biti mekano i bez jake sile, kako bi izbjegli pucanje samog implantata. Kada se tokom ruÄ?nog zavrtanja osjeti jaÄ?i otpor, prelazi se na gedoru i sa njom zavrĹĄi sama imlantacija. Nakon zavrĹĄetka imlantacije rana se uĹĄiva pomoću modifikovanog Gotlovljevog ĹĄava (kombinacija madrac-ĹĄava i pojedinaÄ?nog ĹĄava).

Mini implanti se koriste: 1. Kod pacijenata starije Ĺživotne dobi 2. Kada nema dovoljno viliÄ?ne kosti

3. Kada pacijent ne moĹže da podnese nepÄ?ani dio gornje totalne proteze.

Prednosti mini implantata: - Sama ugradnja mini implantata je minimalno invazivna - Finansijski je prihvatljivija - Jedna od velikih prednosti je ĹĄto se mini implanti mogu ugraditi naknadno i tako stabilizovati već postojeću totalnu protezu, tako da pacijent ne mora obavezno da pravi novu protezu - Pacijenti odmah dobijaju definitivno protetsko rjeĹĄenje, jer se u najvećem broju sluÄ?ajeva mini implantati mogu odmah opteretiti.

/2$).!#)*! :! /0Æ45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&ĆŽ*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:

t Ubrzava zarastanje tkiva

t Smanjuje mogućnost infekcije i bola

t Onemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL

% MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

Većina beba na rođenju izgleda kao da ima plave oči. Razlog za to je obično zakašnjela aktivacija melanina, koji određuje tamnije boje.

U periodu oko 60. godine starosti, većina ljudi skoro upola izgubi sposobnost identifikacije ukusa.

Sluzokoža želuca u potpunosti se obnavlja svakih tri do četiri dana. Ona biva degradirana uticajem veoma jakih želudačnih kisjelina.

Svakih 27 dana kod ljudi se odbaci i regeneriše novi sloj kože.

Ljudski organizam može opstati bez većih opstrukcija čak i prilikom uklanjanja većeg dijela želuca, slezine, 75 odsto jetre, 80 odsto crijevnog sistema, jednog bubrega, jednog plućnog krila, i gotovo svakog organa iz karlice i prepona.

18

Na svakom kvadratnom centimetru Vaše kože egzistira oko 30 miliona korisnih bakterija.

Gustina kose u nekoj je vrsti zavisnosti od njene boje. Smatra se da na koži glave postoji prosječno 100.000 folikula, iz kojih se tokom života proizvede oko 20 pojedinačnih vlasi.

Najgušću kosu, po ovoj klasifikaciji, imaju plavokose osobe. One imaju oko 146.000 folikula. Slijede crnokosi i smeđokosi, a na kraju niza nalaze se crvenokosi. Oni imaju oko 86.000 folikula.

Najduže eksperimentalno zabilježeno vrijeme koje je neka osoba provela bez sna iznosi 11 dana.

Jajna ćelija žene predstavlja najveću ćeliju u ljudskom tijelu.

Ona je dovoljno velika da bi se mogla vidjeti i golim okom. Nasuprot njoj, spermatozoid predstavlja ćeliju najmanje veličine.

Smatra se da memorijski kapacitet mozga uveliko prevazilazi arhivske mogućnosti nekih od najvećih svjetskih skladišta znanja. Postojeće procjene kreću se u rasponu između 3 i čak 1.000 terabajta.

Britanski naučnici s ovim porede skoro neznatan opseg Nacionalnog arhiva Britanije, koji uprkos činjenici što sažima više od 900 godina istorije, zauzima svega 70 terabajta.

Nadbubrežne žlijezde, odgovorne za oslobađanje hormona stresa poput kortizola i adrenalina, smanjuju se u toku života. U sedmom mjesecu razvoja fetusa one su otprilike iste veličine kao i bubrezi.

Postoje istraživanja koja pokazuju da trudnice tokom prvog trimestra gestacije najčešće sanjaju žabe, gliste i saksijsko bilje.

Osoba koja se prejede ima smanjenu slušnu sposobnost neposredno nakon obroka. Ovo se odnosi na izoštrenost sluha.

Umjerenoteške opekotine nastale nepravilnim sunčanjem intenzivno oštećuju krvne sudove. Istraživanja su pokazala da je potrebno da prođe četiri do petnaest mjeseci da bi se ovo stanje dovelo u normalu.

19

STEM ĆELIJE KOŽE Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva Stem ćelije su nespecijalizovane, „majka ćelije” koje imaju potencijal da postanu bilo koji tip ćelija organizma. Jedna od njihovih osnovnih karakteristika jeste sposobnost samoobnavljanja i diobe, održavanjem potencijala razvoja u druge tipove ćelija. Stem ćelije mogu postati ćelije krvi, srca, kostiju, mišića, mozga i, naravno, kože itd. Dakle, one mogu ćelijskom diobom umnožavati svoj broj u dužem periodu, čak i poslije dužeg perioda inaktivnosti i mogu se, poslije primanja određenog hemijskog signala diferencirati ili transformisati u specijalizovane ćelije sa specifičnom funkcijom. Kada se stem ćelije podijele svaka nova ćelija ima potencijal da postane stem ćelija ili drugi tip ćelije sa višom specijalizovanom funkcijom, kao npr. mišićna ćelija, moždana ćelija i sl. U mnogim unutrašnjim organima (npr. koštana srž ili želudac) ove ćelije služe kao vrsta unutrašnjeg reparirajućeg sistema, umnožavajući se bez ograničenja, u svrhu zamjene drugih ćelija, dok god je organizam živ. U drugim organima, kao što su pankreas i srce, stem ćelije se dijele samo pod posebnim uslovima.

Stem ćelije su važne za žive organizme iz više razloga.

U 3 do 5 dana starom embrionu zvanom blastocit, unutrašnje ćelije daju podsticaj cijelom organizmu za rast, uključujući pojedinačno specijalizovane tipove ćelija i organa, kao što su srce, pluća, koža, sperma, jajne ćelije i drugo. U nekim odraslim tkivima, kao što su koštana srž, mišići i mozak, diskretne populacije odraslih stem ćelija proizvode zamjene za ćelije koje se

20

normalno gube amortizacijom, povredama ili bolešću. Dajući njihove jedinstvene regenerativne sposobnosti, stem ćelije nude potencijale za liječenje bolesti kao što su dijabetes i srčana oboljenja. Mnogo će rada biti potrebno uložiti u laboratorijama i kliničkim ispitivanjima da bi se otkrilo kako da se upotrijebe ove ćelije za tzv. ćelijsku terapiju bolesti koja u stvari spada u novu granu regenerativne ili reparativne medicine. Ispitivanja u oblasti stem ćelija jedna su od najfascinantinijih područja savremene biologije, i, kao i u mnogim drugim poljima naučnih istraživanja, otvara se sve veći broj naučnih pitanja koja generišu sve veći broj otkrića.

Dakle, stem ćelije se razlikuju od drugih ćelija u tijelu.

Sve one, nezavisno od njihovog izvora, imaju tri generalne karakteristike: 1. Sposobne su za diobu mnogo puta i obnavljanje kroz dugi period vremena 2. Nespecijalizovane su 3. Mogu prerasti u specijalizovane ćelije.

(Naučnici su počeli da razumijevaju unutrašnje i spoljašnje signale koji su okidači svakoj stem ćeliji za proces diferencijacije. Unutrašnji signali su kontrolisani ćelijskim genima koji su isprepleteni duž dugog lanca DNA i nose kodirane instrukcije za sve ćelijske strukture i funkcije. Spoljašnji signali uključuju hemikalije koje izlučuju druge ćelije, fizički kontakt sa susjednim ćelijama i pojedinim molekulima u mikrookruženju. Interakcija signala za vrijeme diobe izaziva ćelijsku DNA da stekne epigenetske oznake koje ograničavaju DNA ekspresiju u ćeliji i mogu proći kroz ćelijske diobe. Odrasle stem ćelije tipično generišu tip ćelija tkiva u kom se nalaze. Ipak, pronađeno je da stem ćelije u jednom tkivu mogu dati specijalizovane ćelije potpuno drugog tkiva.)

Postoje različiti izvori stem ćelija, ali sve one imaju isti kapacitet za pretvaranja u različite tipove ćelija. One se mogu

klasifikovati zavisno od obima u kom se mogu diferentovati u različite ćelije. t Totipotentne stem ćelije se mogu diferentovati u bilo koji tip ćelija u tijelu i placenti gdje ishranjuju embrion. Oplođena jajna ćelija je tip totipotentne stem ćelije. t Pluripotentne stem ćelije su potomci totipotentnih stem ćelija embriona koje se razvijaju oko 4 dana poslije oplodnje i mogu se promijeniti u bilo koji tip ćelija, osim u totipotentne stem ćelije i ćelije placente. t Multipotentne stem ćelije su potomci pluripotentnih stem ćelija i preteče specijalizovanih ćelija u pojedinim tkivima.

Npr. hematopoetske stem ćelije u koštanoj srži, neuralne stem ćelije u nervnom tkivu i stem ćelije kože. t Progenitor ćelije (ili unipotentne stem ćelije) mogu proizvoditi samo jedan tip ćelija. Npr. eritroidne progenitor ćelije mogu se diferencirati samo u eritrocite.

Na kraju dugog lanca ćelijske divizije postaju „terminalno diferentovane” ćelije, kao što su ćelije jetre - hepatociti ili keratinociti u koži, koje trajno obavljaju specifične funkcije. To ostaje tako do kraja života organizma ili dok se ne razvije tumor koji diferencira ćelije ili vraća ćelije na prethodni stadijum sazrijevanja.

Postoje tri izvora (i jedan novi) stem ćelija: t Embrionalne stem ćelije (ESCs) potiču od 4 do 5 dana starog embriona, znanog kao blastocit, koji sadrži 100-200 ćelija.

Mnoge embrionalne stem ćelije izvedene su iz embriona koji je nastao od jajne ćelije oplođene in vitro na klinikama za takvu oplodnju i koje su donirane za istraživanja sa informisanim pristankom donora. One nisu izvedene od jajnih ćelija oplođenih u ženinom tijelu. Kako su ESCs pluripotentne ćelije i relativno lako rastu u ćelijskoj kulturi, atraktivni su kandidati za upotrebu u terapiji stem ćelijama. t Odrasle ili somatske stem ćelije nediferentovane su stem ćelije koje se nalaze u malom broju u mnogim odraslim tkivima i mogu obnavljati same sebe, tj. tkivo u kom se nalaze, ali se mogu i diferentovati u sve glavne tipove specijalizovanih ćelija u drugim tkivima i organima. Osnovna uloga odraslih stem ćelija u živom organizmu jeste obnavljanje i nadomještanje tkiva u kome se nalaze. Nazivaju se i somatske stem ćelije, pri čemu treba naglasiti da su to stem ćelije tijela, ne polne ćelije, jajna ćelija i spermatozoid. Upotrebljavaju se za transplantaciju koštane srži već oko 40 godina, a njihova istraživanja pružaju mogućnosti u oblasti terapije bazirane na transplantaciji. Naučnici sada imaju dokaze da odrasle stem ćelije postoje u mozgu i srcu. Nalaze se i kod djece i mogu biti izolovane iz krvi pupčane vrpce. t Embrionalne (ili fetalne) matične ćelije pluripotentne su stem ćelije nastale od tzv. primordijalnih matičnih ćelija. To su ćelije koje dovode do gameta (spermatozoida i jajne ćelije) kod odraslih, napravljene kod 5 do 9 sedmica starog fetusa/ embriona. t Indukovane pluripotentne stem ćelije (iPSCs) odrasle su ćelije koje su genetski reprogramirane u stanje sličnom embrionalnim stem ćelijama, nasilnom ekspresijom gena i faktora značajnih za održavanje definisanih karakteristika embrionalnih stem ćelija. Takođe, ove ćelije ispunjavaju poznate kriterijume za pluripotentne stem ćelije, a nije poznato da li se razlikuju od embrionalnih stem ćelija u kliničkom smislu. Prvo obavještenje

o iPSCs obznanjeno je 2006. godine. Radilo se o istraživanju sprovedenom na miševima, a prvi izvještaj o istraživanju iPSCs-a sprovedenom na ljudima objavljen je 2007. godine. Iako su potrebna dodatna istraživanja, postoji spremnost za istraživanja ljekova na bazi iPSCs-a i modeliranje bolesti, a naučnici se nadaju njihovoj upotrebi u transplantacionoj medicini. Virusi se, takođe, upotrebljavaju da izazovu reprogramiranje u odraslim ćelijama i taj proces mora biti pažljivo kontrolisan i testiran prije upotrebe na ljudima. U studijama sprovedenim na životinjama virusi ponekad mogu da izazovu faktore stem ćelija koji uzrokuju kancer.

Humane embrionalne i odrasle stem ćelije imaju i prednosti i mane u odnosu na potencijal na ćelijama bazirane regenerativne terapije. Glavna razlika između njih jesu njihove različite mogućnosti u broju i tipu diferenciranosti. Embrionalne stem ćelije se mogu diferentovati u sve ćelijske tipove u tijelu, zato što su pluripotentne. Smatra se da su odrasle stem ćelije ograničene u diferencijaciji na tip tkiva u kom se nalaze. Embrionalne stem ćelije mogu porasti relativno brzo u kulturi. Odrasle stem ćelije rijetko kad se nalaze u zrelom tkivu, tako da izolacija ovih ćelija iz odraslog tkiva predstavlja izazov i metod razvijanja njihovog broja u kulturi ćelija još nije utemeljen. To je važna činjenica jer je veliki broj stem ćelija potreban za zamjensku terapiju. Odrasle stem ćelije i tkiva nastala od njih su, vjeruje se, manje sklona inicijalnom odbacivanju poslije transplantacije, što predstavlja značajnu prednost.

Istraživanja su sada sprovedena i na odraslim i na embrionalnim stem ćelijama da bi se otkrile karakteristike i potencijal i jednih i drugih u liječenju bolesti. Postoje mnogi načini kako se humane stem ćelije mogu upotrebiti u istraživanjima i u klinici.

Proučavanja humanih embrionalnih stem ćelija pružaju informacije o kompleksu zbivanja koja se dešavaju u toku ljudskog razvoja. Primarni cilj je otkriti kako nediferentovane stem ćelije postaju diferentovane ćelije koje formiraju tkiva i organe. Naučnici znaju da je uključivanje i isključivanje gena od presudne važnosti za taj proces. Mnoga najteža zdravstvena stanja, kao što su maligna oboljenja i urođeni defekti, nastaju zbog nenormalnih ćelijskih dioba i diferencijacija.

Humane stem ćelije se, takođe, mogu upotrebljavati za testiranje novih droga. Novi lijekovi se mogu sigurno testirati na diferenciranim ćelijama dobijenim od humanih pluripotentnih ćelijskih linija. Linije malignih ćelija se sada već proučavaju u smislu pronalaska novih ljekova. Ipak, možda najvažnija potencijalna upotreba humanih stem ćelija jeste generisanje ćelija i tkiva koji mogu biti upotrebljeni za ćelijski baziranu terapiju. Danas se za nadomještaj uništenih tkiva i organa koriste donirana tkiva i organi, ali potrebe za njima daleko premašuju ponuđene mogućnosti. Stem ćelije, direktno diferentovane u određeni tip, nude mogućnosti za obnovljivim izvorom nadomještajućih ćelija i tkiva za tretiranje bolesti kao što su Alchajmerova bolest, oštećenja kičmene moždine, moždani udar, opekotine, srčani udar, dijabetes, osteoartritis, reumatoidni artritis. Da rezimiram, stem ćelije nude uzbudljiva obećanja za terapiju budućnosti, ali se to može dogoditi samo poslije višegodišnjih obimnih naučnih istraživanja.

Nastavak u sljedećem broju...

21

ISTINE I ZABLUDE: Neželjena trudnoća

RODE KAO NEŽELJENI GOSTI Koliko god ta činjenica bila neprihvatljiva onima koji su pobornici teze da ništa nije slučajno, dolazak novog bića na svijet danas je pojava koja se kontroliše i planira. Pogotovu u ekonomski razvijenim zemljama, ovakav način proširenja porodice ne predstavlja ništa neobično.

Neželjene trudnoće, kako upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija, predstavljaju krupan problem sa kojim se treba izboriti primjenom sistemskih metoda. Ovo posebno važi za nedovoljno edukovane društva i parove, a posebno aktuelan problem predstavlja maloljetnička trudnoća. Upozoravajući da u svijetu godišnje zatrudni oko 16 miliona adolescentkinja starosti 15 do 19 godina, što čini čak 11 % svih porođaja, ova organizacija je nedavno uputila ozbiljan apel za širenje edukacije o ovom pitanju.

TOKOM PERIODA DOJENJA I MENSTRUACIJE ŽENA JE ZAŠTIĆENA OD NASTANKA TRUDNOĆE Uprkos činjenici da je tijelu žene potreban izvjestan period za stabilizaciju nakon porođaja, nova trudnoća je, teoretski, ostvarljiva već nekoliko dana nakon porođaja. Bez obzira na kontraceptivno dejstvo dojenja i višesedmičnog menstrualnog ciklusa (4-6 sedmica), primjena kontraceptivnih sredstava veoma je poželjna odmah nakon izlaska žene iz perioda „babinja”. Inače, statistika pokazuje da čak i tokom ovog perioda u oko 25% slučajeva dolazi do nove trudnoće ako partneri imaju seksualni odnos.

PRIMJENA KONTRACEPTIVNIH PILULA GOJI Ovo je jedna od veoma prisutnih zabluda u vezi sa kontracepcijom. Usavršavanjem ovog segmenta zaštite danas smo došli do tržišta bogatog niskodoznim i ultraniskodoznim preparatima koji, studijski je dokazano, ne utiču na pojavu disbalansa hormona u tijelu a time i gojenja. Baš nasuprot ovome, upotreba oralnih kontraceptiva dovodi do balansiranja hormonske situacije, redukcije pojačane maljavosti, dermatoloških problema, a poznato je i da se u terapiji cijelog spektra ginekoloških oboljenja regularno koriste upravo kontraceptivna sredstva. Njihova primjena indikovana je i u borbi protiv dijabetesa i bolesti štitaste žlijezde.

22

NEKONTROLISANA UPOTREBA HORMONSKE KONTRACEPCIJE POVEĆAVA RIZIK OD NASTANKA NEKIH VRSTA KARCINOMA Dokazano je da kontraceptivna sredstva mogu biti efikasna preventiva karcinoma jajnika ili materice. Ipak, postoje izvjesni podaci u vezi sa tim da se karcinom dojke javljao ranije nego što bi do njega inače došlo kod žena koje su kontraceptivne tablete koristile deset godina bez pauze. U svakom slučaju, ukoliko se vrši kontrolisana primjena kontraceptiva, pod nadzorom ljekara, ovo nikako ne može biti kardinalni uzročnik pojave karcinoma.

DA BI SE OSTVARILA TRUDNOĆA POTREBNO JE DA PROĐE BAR POLA GODINE OD PRESTANKA PRIMJENE KONTRACEPTIVA Nakon uklanjanja kontraceptivne barijere, pod uslovom da se radi o reproduktivno sposobnim partnerima, moguće je ostvariti potomstvo. Za nastanak trudnoće nije potrebno vršiti nikakve posebne pripreme. Njena pojava je moguća već prvih dana nakon prestanka korišćenja kontraceptivne zaštite.

TRAJNIJE KORIŠĆENJE KONTRACEPTIVNIH PILULA UTIČE NA POJAVU REPRODUKTIVNE NESPOSOBNOSTI Ovo je veoma prisutna zabluda. Ne samo da koči pojavu neželjene trudnoće, primjena kontraceptiva utiče i na opstrukciju nekih veoma rasprostranjenih ginekoloških poremećaja: cistitisa, endometrioze, inflamacija i sl. Na taj način, ovaj vid zaštite utiče čak i na očuvanje zdravlja reproduktivnih organa i održanje ove funkcije.

PRIMJENA NELEGALNOG ABORTUSA UTIČE NA NESPOSOBNOST OSTVARENJA POTOMSTVA Abortus, kao najradikalnija mjera sprečavanja neželjene trudnoće, još uvijek nije izašao iz okvira tabuizirane teme. To je i razlog zašto se o ovoj mjeri malo zna, a što je posebno opasno, zašto se neke žene odlučuju za nelegalan abortus. Izlažući se ovakvoj vrsti tretmana one rizikuju ne samo mogućnost ostvarenja budućeg potomstva, već nerijetko i sopstveni život. Ukazujući na podatke iz perioda 1995-2008, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je tokom 2008. u svijetu izvršeno 21,6 miliona nebezbjednih abortusa, bez standardizovanog medicinskog nadzora. 47 hiljada žena umrlo je tokom tih procedura.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

MJERE PREVENCIJE

Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

Sadašnji način liječenja šećerne bolesti, insulin zavisne i insulin nezavisne, jeste veliki i epohalni napredak, ali nije prirodan put liječenja. Ideal kojem treba težiti jeste da do šećerne bolesti ne dođe, a ako se ipak javi, da način liječenja omogući komforan život bez komplikacija koje prate ovu bolest. Zato mjere prevencije šećerne bolesti predstavljaju široko polje mogućnosti čiji će značaj u budućnosti biti sve veći. Prema sadašnjim saznanjima, razlikujemo mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Primarna prevencija podrazumijeva mjere na prevenciji pojave dijabetesa. Sekundarna prevencija podrazumijeva mjere na ranom otkrivanju dijabetesa. Tercijarna prevencija podrazumijeva prevenciju komplikacija kod oboljelih od dijabetesa.

Primarna prevencija dijabetesa tip 1 može se ostvariti preko „visoko rizičnog” ili „populaciono baziranog” pristupa.

Pristup „visokog rizika” podrazumijeva otkrivanje (identifikaciju) rizičnih grupa i pojedinaca (rođaci prvog i drugog stepena), a zatim prevenciju ispoljavanja bolesti uticajem na genetsku predispoziciju i riziko faktore spoljne sredine koji, u sadejstvu sa genetskim, dovode do pojave dijabetesa tipa 1. Glavni problem ovog preventivnog pristupa jeste to što se samo 12-15% bolesti javlja u porodici, a čak 85% sporadično. „Populaciono baziran pristup” podrazumijeva promjenu načina života, navika i eliminaciju spoljnih štetnih faktora za nastanak dijabetesa. Istraživanjima je dokazano da dojenje u velikoj mjeri smanjuje rizik od nastanka šećerne bolesti. Ispitivana je uloga i brojnih drugih sastojaka hrane u nastanku dijabetesa, ali je kod veoma malog broja ispitanika dokazana veza sa nastankom dijabetesa tip 1. Rizik od

24

nastanka dijabetesa tipa 2 može se u velikoj mjeri smanjiti uvođenjem dijetalnog režima ishrane i povećanom fizičkom aktivnosti. Brojne istraživačke studije (posebno dvije, u Finskoj i Švedskoj) pokazale su da se najbolji rezultati dobijaju kombinacijom primjene dijete prilagođene svakom pojedincu i povećane kontrole fizičke aktivnosti. Za prevenciju ovog tipa bolesti veoma je značajan i magnezijum.

PREVENCIJA KOMPLIKACIJA Prevencija pojave komplikacija predstavlja široki spektar aktivnosti koje će se preduzimati u budućnosti. Primjer za to je masovna prevencija retinopatije koja se sprovodi u Švedskoj, koja je pokazala da dobra metabolička kontrola bolesti predstavlja izvanrednu preventivnu mjeru u pojavi komplikacija šećerne bolesti na krvnim sudovima. Kod već nastalih komplikacija šećerne bolesti, dobrom metaboličkom kontrolom, uz primjenu izvjesnih mjera, može se spriječiti njihovo kliničko ispoljavanje.

Najbolji primjer za to je upotreba kaptoprila kod pojave mikroalbuminurije, kao znaka početne dijabetesne nefropatije. Njegovom primjenom postiže se sprečavanje kliničke manifestacije nefropatije. Kod daleko odmaklih komplikacija (retinopatija i nefropatija), moguće je očekivati poboljšanje kvaliteta liječenja. Tu se prvenstveno misli na lasersku fotokoagulaciju i transplantaciju bubrega. Ovi vidovi poboljšanja kvaliteta liječenja samo su jedan pokušaj da se kod već nastalih komplikacija unaprijede mjere i dobiju što bolji rezultati. Međutim, osnovni cilj ipak treba da bude da do komplikacija ne dođe. To se može postići dobrom regulacijom šećerne bolesti, kvalitetnom samokontrolom i dobrim obučavanjem. Svakako da će se u budućnosti preduzimati ispitivanja u otkrivanju faktora rizika okoline na ispoljavanje dijabetesa.

Takođe će se preduzimati preventivne mjere kod rizičnih grupa kako bi se spriječilo ispoljavanje šećerne bolesti. Od brojnih mjera koje se danas preporučuju u domenu tercijarne prevencije (sprečavanje pojave komplikacija kod oboljelih od dijabetesa), veoma je koristan Program aktivnosti koji preporučuje Novo Nordisk. Ovaj program polazi od neosporne činjenice da kontrola tjelesne težine i umjerena fizička aktivnost mogu da spriječe pojavu dijabetesa tipa 2 (primarna prevencija), a kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 i 2 mogu umanjiti rizik za pojavu komplikacija (tercijarna prevencija). Stoga se ovim programom umjerena fizička aktivnost preporučuje osobama sa povećanim rizikom od obolijevanja, ali i već oboljelima: Obavezno: t Prije započinjanja fizičkih aktivnosti, trebalo bi da konsultujete svoga ljekara kako biste isplanirali vrstu fizičke aktivnosti i maksimalno opterećenje kojem se možete bezbjedno izložiti; t Obujte udobnu obuću i mekane pamučne čarape! t Obavezno uradite pokrete istezanja ili sporog hodanja 5 minuta prije i poslije svakog vježbanja, u cilju sprečavanja povrede mišića; t Počnite polako, ne prenagljujte, a tempo pojačavajte postepeno; t Pijte dosta vode tokom i nakon vježbanja; t Ponesite ugljenohidratni obrok; t U slučaju da primijetite znake niskog šećera u krvi (hipoglikemije) - drhtavica, zamagljen vid, konfuzija, hladan

znoj i slabost, prekinite fizičku aktivnost, uzmite 3-4 tablete glukoze ili užinu koju ste ponijeli sa sobom. Sačekajte 15-ak minuta da tablete ili obrok počnu da djeluju; t U slučaju da osjetite mučninu ili bol i trnjenje u grudima, rukama i nogama, obavezno prekinite fizičku aktivnost; t Ukoliko vam se ponavljaju hipoglikemijske epizode, obratite se svom ljekaru kako bi vam se prilagodila doza insulina ili obroci. Prije i nakon fizičke aktivnosti obavezno kontrolišite nivo šećera u krvi: t Ukoliko vam je nivo šećera u krvi prije vježbe niži od 5,5 mmol/l, obavezno uzmite obrok koji sadrži 15-30 grama ugljenih hidrata. t Ukoliko vam je nivo šećera u krvi prije vježbi između 7,2 i 10 mmol/l, možete uzeti obrok koji sadrži 15 grama ugljenih hidrata za umjerenu, ili 30 grama ugljenih hidrata za intenzivnu fizičku aktivnost; t Ukoliko vam je nivo šećera u krvi prije vježbi između 10 i 13,3 mmol/l, nije potrebno uzimati obrok prije umjerene fizičke aktivnosti; t Ako vam je nivo šećera u krvi prije vježbi viši od 13,8 mmol/l i imate dijabetes tipa 2, odložite fizičku aktivnost dok vam se nivo šećera u krvi ne normalizuje; t Ako vam je nivo šećera u krvi prije vježbi viši od 11,1 mmol/l i imate dijabetes tipa 1, odložite fizičku aktivnost dok vam se nivo šećera u krvi ne normalizuje.

Izneseni program je veoma koristan jer se njime precizno definišu vrijednosti šećera u krvi kada se smije, a kada ne smije sprovoditi fizička aktivnost. Pacijenti često griješe pribjegavajući fizičkoj aktivnosti i kada su vrijednosti šećera u krvi izrazito povišene, u nadi da će ga povećanom fizičkom aktivnošću „oboriti”.

Dešava se suprotno.

Kao što se vidi, danas se zaista mnogo radi na iznalaženju novih puteva u prevenciji šećerne bolesti. Sasvim su realne šanse da se na tome postignu značajna ostvarenja. Oboljeli od šećerne bolesti, pred kojima stoji dug životni put i druženje sa šećernom bolesti, imaju pravo na realnu nadu, nadu koja već sjutra može da bude stvarnost. Ipak, nije svejedno u kakvom stanju će dočekati nova otkrića: da li će biti sa komplikacijama ili bez njih. To zaista u najvećoj mjeri zavisi od njih samih.

25

U Institutu za javno zdravlje organizovan stručni skup povodom Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti. Tema skupa bile su smjernice za unapređenje prijavljivanja pacijenata oboljelih od dijabetesa, čija je izrada u toku.

SMJERNICE ZA BOLJU PREVENCIJU I KONTROLU DIJABETESA Povodom 14. novembra, Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, u organizaciji Instituta za javno zdravlje i uz pokroviteljstvo crnogorskog Ministarstva zdravlja, organizovan je Stručni skup posvećen izradi smjernica za unapređenje prijavljivanja pacijenata oboljelih od dijabetesa.

Otvarajući skup, ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović kazao je da je rad na registru za šećernu bolest nastao iz potrebe za kvalitetnijom evidencijom, a “u cilju razvoja prevencije dijabetesa, edukacije opšte populacije i indikacije lica sa tom bolešću".

- Dijabetes predstavlja hroničnu nezaraznu bolest, koja znatno opterećuje zdravlje stanovništva i nacionalni zdravstveni i sistem zdravstvenog osiguranja. Ministarstvo je u junu 2010. godine donijelo Nacionalnu strategiju zdravstvene zaštite oboljelih od dijabetesa, čiji je cilj da se ubrza primjena mjera i programa za unapređenje zdravlja te populacije. Ta strategija je integralni dio nacionalnog odgovora na hronične nezarazne bolesti, njihovu

prevenciju i liječenje na svim nivoima. Dijabetes predstavlja jedan od prioriteta našeg zdravstvenog sistema, a cilj nam je unapređenje zdravog načina života i prevencija ranih morbiditeta.

To je u skladu sa evropskom zdravstvenom politikom smanjenja hroničnih nezaraznih bolesti - kazao je ministar Radunović, ističući da se strategijom promoviše “načelo visokokvalitetne, pristupačne i primjenjive prevencije i liječenja oboljelih od dijabetesa". Strategija, objasnio je ministar, ima za cilj da se za pet godina nakon početka programa smanje za 20 odsto amputacije ekstremiteta, sljepila, HBI bolesti srca i krvnih sudova. Ona se odnosi na sve stanovnike, ali se, kako kaže ministar, orjentiše na oboljele i one koji su u riziku od te bolesti i njenih komplikacija.

Međunarodna dijabetička federacija IDF procijenila je, naveo je dr Radunović, da učestalost dijabetesa za dob između 20 i 79 godina iznosi do 6 odsto, a u Evropi je taj procenat 8,4.

Takođe se procjenjuje da je u 2011. godini oko 6 odsto stanovnika Crne Gore imalo dijabetes, a oko polovine njih nije bilo svjesno

Metabolička bolest Doc. dr Snežana Vujošević kazala je da šećer spada u grupu metaboličkih bolesti koja nastaje kao posljedica defekta u sekreciji insulina, njegovog dejstva ili kombinacijom ta dva faktora.

- Dijabetes mellitus se ispoljava kao hiperglikemijski sindrom, prati ga učestalo mokrenje, pojačana glad, a vrijednost šećera natašte mora biti iznad 7, dok preko dana treba da bude veća od 11,1 da bi se dijabetes mogao dijagnostikovati. Dijagnoza se ne može uspostaviti sa tri uzimanja krvi na analizu, jer sve tri vrijednosti mogu da budu različite. Uzrok tome može biti, recimo, neka terapija, pa se zato mora vidjeti da li se vrijednosti ponavljaju - kazala je dr Vujošević, ističući da i vrijednost hemoglobina A1C može da bude parametar koji ukazuje na moguću šećernu bolest. Ako je taj hemoglobin viši od 6,5, mora se uraditi analiza nivoa šećera.

26

Gestacijski dijabetes Dr Olivera Bošković govorila je o gestacijskom dijabetesu, vrsti šećerne bolesti koja nastaje zbog neadekvatne sekrecije insulina, ali i produkcije raznih hormona tokom trudnoće koji blokiraju njegovo dejstvo.

- Dijagnostikuje se nakon od 24 do 28 nedjelja, ali može i ranije ako to zahtijevaju okolnosti. On se obično povlači šest nedjelja nakon porođaja, pa u tom periodu porodilju treba retestirati i provjeriti da li se radilo o gestacijskom ili je zaista dobila šećernu bolest. Gestacijski dijebetes, iako je prolazan, može da ugrozi zdravlje fetusa i majke, kod koje se kasnije u životu može javiti dijebetes. Komplikacije za novorođenčad mogu da budu od spontanog pobačaja ili mrtvorođenosti, do raznih drugih ne tako fatalnih, ali teških, kao što su povrede pri rođenju, hemoragija, oštećenje mozga, jetre, srca ili metaboličke abnormalnosti - kazala je Bošković, ističući da se gestacijski dijabetes javlja u od dva do sedam odsto svih trudnoća.

Ona je objasnila da se dijagnoza uspostavlja tako što se trudnica testira od 8 do 10 časova nakon gladovanja, a kriterijum za dijagnozu je dvodnevna vrijednost natašte preko 7, te tokom dana veća od 11,1 milimol.

stanja u kojem se nalazi.

Prema riječima ministra, očekuje se da broj lica sa poremećenom regulacijom dijabetesa raste u narednih pet godina po stopi od 10 odsto.

- Država godišnje za prevenciju i liječenje dijabetesa, te njegove komplikacije troši više od dva miliona eura, a indirektni, socijalni i lični troškovi ne mogu se ni procijeniti. Oko 10 odsto su dijabetičari tipa I, a oko pola novonastalih dijabetičara tog tipa su mladi adolescenti. Između 85 i 90 odsto dijabetičara u razvijenim zemljama pripadaju tipu II. Taj tip se može javiti duži niz godina bez simptoma, a dijagnoza se obično postavlja nakon 40. godine i često je udružen sa debljinom i nepravilnom ishranom. Dijabetes tipa II je nasljedan, a najvažniji doprinoseći faktor je način života. Prevalencija ovog tipa je u dramatičnom porastu - upozorio je ministar Radunović, ističući da dugotrajno sjedjenje u zatvorenim prostorijama onemogućava adekvatno unošenje vitamina D, što je, po najnovijim istraživanjima, jedan od faktora za nastanak bolesti. Uz to, osnovni faktori rizika su gojaznost i fizička neaktivnost.

Da bi se spriječio nastanak dijabetes mellitusa ministarstvo, kaže ministar, sprovodi u saradnji sa Institutom za javno zdravlje skrining program za rano otkrivanje bolesti. Skrining će obuhvatiti osobe sa rizikom, a to su gojazni i oni sa pozitivnom porodičnom anamnezom.

- Organizacijski i evaluacijski instrument sekundarne i tercijarne prevencije dijabetesa je registar dijabetičara, a zbog veličine i značaja problema primarna prevencija mora biti dominantna. Sigurni smo da će ove smjernice značajno doprinijeti pravovremenom otkrivanju i liječenju - kazao je dr Radunović.

Kvalitetni nacionalni registri tek počinju sa radom Direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša kazao je da se još ne može govoriti o pouzdanim podacima o obolijevanju od hroničnih nezaraznih bolesti, jer kvalitetni nacionalni registri tek počinju da rade, ali da se i pored toga

27

Značaj faktora rizika Mr sci dr Sreten Kavarić kazao je da je dijabetes po definiciji stanje, a ne bolest, te da se javlja kao poremećaj glikemije natašte i oštećenje tolerancije, koje slijedi nakon insulinske rezistencije.

- U većini insulinska rezistencija nastaje zato što ljudi ne poštuju algoritam pravilne ishrane, pa se jede mnogo više nego što se potroši. Zato treba, naročito adolescente, učiti kako da se zdravo hrane i žive. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i zdrav život mogu, prema finskom programu prevencije, odložiti pojavu dijabetesa za 20 godina i smanjiti njegovo učešće za 58 odsto - kazao je dr Kavarić.

zapažaju zabrinjavajuće pojave u vezi sa obolijevanjem stanovništva.

- Postojeći podaci ukazuju na nezdrave stilove života kao najveći problem, a među njima prednjači nepravilna ishrana koja se ogleda u povećanom unosu soli, koncentrovanih šećera i zasićenih masti. Sve to povećava rizik od pojave povišenog krvnog pritiska i šećerne bolesti, koji su faktori rizika za nastanak brojnih oboljenja, prije svega, kardio i cerebrovaskularnih.

Redovna i umjerena fizička aktivnost je veoma bitna za zdravlje, a po procjeni Svjetske zdravstvene organizacije njeno izostajanje 21,5 odsto doprinosi nastanku ishemične bolesti srca, 11 odsto povećava nastajanje cerebrovaskularnih inzulta, za 16 procenata su veće maligne neoplazme kolorektuma, 10 odsto maligniteti dojke i 14 odsto dijabetes mellitus - kazao je dr Mugoša.

Jedan od načina koji mogu doprinijeti kontroli je uspostavljanje registara koji omogućavaju praćenje pojave obolijevanja i umiranja, izračunavanje rizika od obolijevanja, zastupljenosti bolesti u društvu, te evaluaciju dijagnostičkih kriterijuma i faktora rizika. Do kraja 2012. godine, rekao je dr Mugoša, završen je rad na uspostavljanju registara za maligne neoplazme, akutni koronarni sindrom, cerebrovaskularne bolesti, šećernu bolest i registar zavisnika od droga.

- Sprovedena je i edukacija zdravstvenih radnika u primarnoj i sekundarnoj zaštiti koji će vršiti prijavljivanje i odjavljivanje oboljelih, te aktivirana softverska aplikacija koja će ljekarima omogućiti unošenje podataka. Ona se sada testira i unapređuje, pa očekujemo da će početkom sljedeće godine biti spremna. Sam početak funkcionisanja registara nije dovoljan za izvođenje zaključaka, pa će to biti moguće tek nakon decenijskog prikupljanja, obrade i analize. Tada će se tek pokazati promjene u trendovima javljanja pojedinih bolesti - kazao je dr Mugoša, ističući obavezu ljekara da dostavljaju podatke za registre.

Registri počinju sa unosom prijava Dr Dragan Likić je naglasio bitnost unosa podataka za savremenu medicinu, ističući da se na osnovu njih može utvrditi stepen rizika za obolijevanje od šećerne bolesti, njene stvarne zastupljenosti, mortalitet i ukupna stopa preživljavanja.

- Možemo utvrditi koliki su izdaci, procijeniti opterećenost društva po tipu šećerne bolesti, komplikacije, faktore rizika, planirati zaštitu, liječenje, kliničke i epidemiološke studije.

28

Početak svakog registra je u unosu prijava, na osnovu kojih se formiraju baze iz kojih možemo dobiti mnoge podatke kao što je pol, starosna struktura ili stanje po mjestima prebivališta. Cilj prijavljivanja je identifikacija populacije sa kliničkom hiperglikemijom, a na osnovu podataka iz prijave može se vidjeti i da li pacijent spada u oboljele od šećerne bolesti - kazao jedr Likić.

Inženjer informatičke tehnologije Šaćir Suruliz govorio je o prednostima koje IT omogućava u kontroli i liječenju dijabetesa, kako za zdravstveni system, tako i na individualnom, odnosno planu pacijenta.

- Informatička tehnologija omogućava da rezultati mjerenja nivoa šećera budu na jednom mjestu, u vizuelno sređenom i preglednom formatu, a svim podacima može sinhronizovano da se pristupa. Aplikacije sistema omogućavaju praćenje i upoređivanje dobijenih vrijednosti sa propisanim, a zdravstvene ustanove imaju veliki broj statističkih podataka koji mogu da se iskoriste za različite stvari. Zdravstveni kartoni se mogu automatski upoređivati, a podatke je moguće integrisati i sa nekim drugim ustanovama. Pacijenti mogu da koriste alate za samostalno praćenje nivoa šećera u krvi, njihovo statističko organizovanje, a postoje i alati preko kojih pacijenti mogu da pristupe i informišu se o svojoj bolesti na internet sajtovima, te tako se edukuju u cilju prevencije. Ovaj sistem omogućava, ne samo prikupljanje podataka sa mjernih uređaja pacijenata, već i njihovo slanje u klinike, pa pacijent na osnovu toga može da dobije povratnu informaciju od ljekara i eventualno koriguje terapiju. Sve mu to pomaže da kontroliše svoju bolest i ostvari bolji kvalitet života - kazao je Suruliz, ističući da su preduslovi za korišćenje informacione tehnologije dostupnost podataka relevantnim osobama, elektronski zdravstveni karton i da informacioni sistemi zdravstvenih ustanova budu malo otvoreniji, kako bi pacijenti mogli da šalju svoje podatke. Ta otvorenost, naglasio je on, ne može narušiti sigurnost baze, jer se o tome jako vodi računa.

Prema njegovim riječima, efekti korišćenja informacione tehnologije su smanjenje zdravstvenih komplikacija oboljelih, smanjenje troškova, veća mogućnost interakcije sa ljekarom, te brojni statistički podaci.

Dragan Novčić

U Podgorici osnovano udruženje za podršku osobama oboljelim od dijabetesa

ŠEĆERNA BOLEST VELIKI

PROBLEM DANAŠNJICE - Podrška osobama sa dijabetesom, povećanje svijesti o toj bolesti koja je u stalnom porastu i ostavlja velike štetne posljedice po ljudski organizam, kontakti sa nadležnima koji odlučuju o jednogodišnjim potrebama dijabetičara i uslugama koje mogu ostvariti kroz zdravstveni sistem, te promocija zdravih stilova života i edukacija o pravilnoj ishrani i fizičkoj aktivnosti, osnovni su ciljevi udruženja "Dijabetes" - kazao je predsjednik novoosnovanog udruženja Ivan Milošević, promovišući ciljeve i buduće aktivnosti te nevladine organizacije u KIC-u "Budo Tomović" u Podgorici 14. novembra, na Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti.

Pretpostavlja se da u Crnoj Gori, dodao je on, postoji oko 50 hiljada dijabetičara, od kojih je 90 odsto sa dijebetesom tipa II, a od pet do 10 procenata sa tipom I. Oko 20.000 dijabetičara u Crnoj Gori, rekao je Milošević, koristi usluge vezane za dijabet, od kojih je oko osam hiljada na insulinu.

- Godišnje se iz sredstava Fonda za zdravstvo za dijabetičare potroše oko 2,4 miliona eura, a mi smo izračunali da su to 283 eura po pacijentu koji koristi insulin. Može se reći da Crna Gora spada među one zemlje koje izdvajaju mala sredstva za potrebe oboljelih od dijabetesa. Ovo udruženje je neophodno jer dijabetičari kod nas nijesu dovoljno zaštićeni od države, odnosno ne na onaj način na koji bi trebalo da budu. Veliki dio odgovornosti za zdravlje snose i sami oboljeli, ali i na državi je da nam pomogne. Osnovni naš zahtjev biće da se obezbijede trakice za praćenje nivoa šećera u krvi i samokontrolu koja je veoma bitna. Dijabetičari u Crnoj Gori dobijaju trakice sa 18 godina, a poslije toga samo trudnice. U regionu je situacija povodom toga bolja, pa se, recimo u Hrvatskoj, trakice daju prema količini terapije - kazao je Milošević, ističući da će jedan od zahtjeva biti da dijebetičarima u Crnoj Gori budu dostupni insulini kojima se raspolaže u svijetu.

Među zahtjevima će, dodao je on, biti i uvođenje insulinskih pumpi, kojih u Crnoj Gori za sada nema.

- U regionu postoje insulinske pumpe, a najbolje stanje u vezi s tim je u Sloveniji gdje u između 80 i 90 odsto slučajeva nose insulinske pumpe. Tražićemo, takođe, da se dijabetičarima omoguće, pored endokrinologa, i odlasci kod drugih specijalista jednom godišnje, da se poboljša stanje sa reagensima, da svima budu dostupni osnovni nalazi, te aparati za kontinuirano mjerenje, što je jedan od velikih nedostataka, pogotovo kada je riječ o dijabetesu tipa I, odnosno šećernoj bolesti kod djece. Jedan od ciljeva nam je i da se poboljša rad savjetovališta za dijabetičare, da se dodatno edukuju ljekari i medicinsko osoblje, te sami pacijenti, kao i osnivanje regionalnog centra gdje bi pacijenti mogli da se obrate za pomoć i savjet u svako doba dana - naglasio je Milošević, ističući da u Crnoj Gori ne postoji nacionalni vodič za dijabetičare.

Probleme dijabetičarima, smatra on, stvara i neophodno zakazivanje pregleda kod specijalista, zbog čega bi im, dodaje, “trebalo omogućiti prednost kako bi izbjegli nekad i dugotrajna čekanja”.

- Dijabetičarima je neophodna pomoć psihologa, nutricioniste, kao i stalna edukacija kroz organizovanje radionica ili kampova. Planiramo da pokrenemo potpisivanje peticije kako bi nam bile obezbijeđene trakice, jer ima puno ljudi koji uopšte ne mjere nivo šećera - zaključio je Milošević.

Insulinska pumpa nije gotovo rješenje problema Šef Nacionalne komisije za šećernu bolest dr Sreten Kavarić je, pozdravljajući skup, istakao da je to tijelo uputilo predlog da se obezbijedi po pet insulinskih pumpi za odrasle i djecu, ali da je za njihovu primjenu neophodna izmjena zakonske regulative, te formiranje kol centra u kome bi ljekar 24 časa davao

Pandemija dijabetesa Ivan Milošević istakao je da u svijetu ima više od 300 miliona oboljelih od dijabetesa, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), svakih pet sekundi dijagnostikuje se po jedan novi oboljeli. Procjenjuje se da će, kazao je on, u svijetu do 2025. godine biti više od pola milijarde oboljelih.

- Prema podacima SZO, u svijetu na svakih 10 sekundi po jedna osoba umre od dijabetesa, a na svakih 30 sekundi se obavi po jedna amputacija ekstremiteta kao posljedica komplikacija od dijabetesa. Oslanjajući se na ove procjene mogu zaključiti da je, dok sam držao prezentaciju, 180 ljudi oboljelo, 90 umrlo, a 30 ekstremiteta je amputirano zbog komplikacija uzrokovanih šećernom bolešću - kazao je Milošević.

30

Saradnja doktora i pacijenata uslov uspješnog liječenja Endokrinolog dr Vanja Kalinić istakla je da u ovom trenutku u Crnoj Gori oko 15 hiljada ljudi ne zna da ima dijabetes, te da dijabetičarima treba pomoć ljekara, ali i da oni sami moraju da pomognu doktorima kako bi liječenje bilo uspješno.

- Dijabetičari nijesu drugačiji od drugih ljudi, pa je stalno potrebno razobličavati izvjesne predrasude. Mnogi nijesu uspjeli u svojoj borbi protiv dijabetesa, ali njihova smrt treba da nam bude podstrek da se i dalje borimo i pomognemo oboljelima da ostvare svoje ciljeve - kazala je dr Kalinić, ističući značajnu ulogu profesora dr Božidara Bojovića i profesorke Mire Samardžić u borbi protiv dijabetesa kod djece.

Osim dr Bojovića, naglasili su učesnici skupa, jedan od utemeljivača pedesetogodišnje tradicije savremenog liječenja dijabetesa u Crnoj Gori je i dr Obrad Jušković. potrebne informacije. Obavezna bi, dodao je on, bila i nabavka svih potrošnih materijala.

- Primjena pumpi laicima izgleda kao gotovo rješenje, ali u osnovi i dalje ostaje vođenje zdravog načina života, obavezna fizička aktivnost i mjerenje nivoa šećera u krvi najmanje osam puta dnevno.

Za uvođenje insulinskih pumpi potrebna su značajna sredstva, a na naš predlog od fonda i ministarstva nijesmo dobili odgovor - kazao je dr Kavarić, ističući da su prof. dr Mira Samardžić i njene kolege napravili projekat u vezi sa mogućom primjenom pumpi na Institutu za bolesti djece.

- Ostaje da se vidi da li će on zaživjeti - poručio je dr Kavarić.

Nacionalna komisija je, kazao je on, uputila i prijedlog da se nastavi davanje trakica doživotno djeci koja su od dijabetesa oboljela prije osamnaeste godine, ali, dodaje, do izmjene pravilnika još nije došlo.

- Formiranje nacionalnog vodiča o dijabetesu na ovoliki broj endokrinologa, kojih je u Crnoj Gori 20, bilo bi neracionalno.

Svi endokrinolozi pripadaju Evropskoj asocijaciji za proučavanje dijabeta I dužni su da se pridržavaju vodiča te asocijacije. Značajno je što su od prije tri godine vraćena savjetovališta za ishranu, gojaznost I šećernu bolest pri domovima zdravlja. U borbi protiv dijabeta neophodno je da se zajedno razvijaju edukacija, prevencija, dijagnostika I terapija. Svega 30 odsto dijabetičara zna o svojoj bolesti onoliko koliko treba. Brigu o dijabetičarima treba da preuzmu izabrani ljekari, kao što je to svuda u svijetu. Zato smo predložili da se broj posjeta endokrinologu ograniči na dvije godišnje, a da preko kol centra, koji bi bio osnovan, specijalisti daju izabranim ljekarima potrebne informacije kako da riješe neki problem – kazao je dr Kavarić.

Doziranje insulina je individualno Dr Snežana Vujošević navela je da je davanje insulina individualno, te da se prilikom doziranja mora voditi računa o količini unijetih ugljenih hidrata i visini nivoa šećera u krvi prije i poslije jela.

- Izračunavanje odnosa ugljeni hidrati-insulin je orjentaciono, pa za većinu odraslih osoba jedna jedinica insulina pokriva 15 grama ugljenih hidrata ili jednu šećernu jedinicu. Ukupna dnevna

doza je 16 jedinica insulina, u dozama od 5, 6 i 7 prije obroka, što čini ukupnu vrijednost insulina od 34 jedinice. Ranije je kriterijum bio stroži, pa je na 66 grama ugljenih hidrata bilo 6 jedinica bolusa, odnosno na jedanaest grama jedna - kazala je dr Vujošević.

Pri doziranju insulina, objasnila je ona, značajno je znati odnos prema šećernoj jedinici ili količini ugljenih hidrata koja se unese.

- Zato moramo podijeliti ukupnu dnevnu dozu da bismo dobili koliko je doza insulina potrebno za odgovarajuću količinu ugljenih hidrata, odnosno za šećernu jedinicu - navela je dr Vujošević.

Korekcioni faktor se, dodala je ona, sastoji u tome da se odredi koliko kratkodjelujućeg insulina treba dati da bi se vrijednost šećera spustila za jedan, dva ili tri milimola.

- Bazalni insulin održava normalnu glikemiju tokom dana, između obroka, i zamjenjuje endogenu bazalnu insulinizaciju, odnosno prirodnu sekreciju insulina, i usmjerava ga na kontrolu visine šećera poslije jela. Doza kojom treba početi je 10 jedinica. Ako je vrijednost šećera veća od 6,1, dodaju se tri jedinice insulina, ako je od 4 do 6,1, ostaje ista doza, a ako je šećer između 4,4 i 4,0, onda se doza mora smanjiti za tri jedinice. Najnovija šema, nazvana stepeničasti pristup terapiji, ukazuje na to da svaka tri dana dozu treba smanjivati ili povećavati, kada je riječ o bazalnom insulinu. Cilj nam je da se postigne vrijednost jutarnje glikemije od 5 do 7 - kazala je dr Vujošević, ističući da najnovije preporuke iz 2012. godine, takođe, kao ključnu, ističu individualizaciju doziranja, te ciljne vrijednosti hemoglobina A1C ispod 7.

Dragan Novčić

31

SMJERNICE ZA LABORATORIJSKU DIJAGNOSTIKU AKUTNOG KORONARNOG SINDROMA (AKS) Piše: mr sci Vesna Radonjić, spec. med. biohemije Opšta bolnica Kotor Izrazom „akutni koronarni sindrom” (AKS) opisuje se spontana pojava akutnog ishemijskog srčanog oboljenja koje obuhvata: - Dijagnostikovanu nestabilnu anginu pektoris - Infarkt miokarda (IM) sa non-ST elevacijom (NSTEMI) - Infarkt miokarda sa ST elevacijom (STEMI).

NSTEMI obično nastaje bijeli (trombocitni) tromb, dok se u 80% pacijenata sa STEMI javlja crveni tromb (fibrin sa eritrocitima), što utiče na efikasnost antitrombolitičke terapije u NSTEMI u poređenju sa primjenom fibrinolitičke terapije u STEMI. Oni koji imaju nestabilnu ishemiju i bez nekroze tkiva pacijenti su sa nestabilnom anginom pektoris. Sl. 2.

AKS obuhvata spektar oboljenja sa zajedničkom patofiziološkom osnovom. Ekstracelularno lipidno jezgro u plaku prekriveno je kolagenom kapom sa infiltrovanim makrofagima.

Ateromatozni plakovi su podložni rupturama i razvoju AKS-a.

U ramenom regionu vulnerabilnog plaka nalaze se velike količine makrofaga, T-limfocita i mast ćelija. Ruptura ili erozija fibrozne kape plaka izlaže se cirkulišućim trombocitima i faktorima koagulacije, subendotelnom kolagenu i Von Vilebrandovom faktoru, što dovodi do agregacije trombocita i različitog stepena koronarne tromboze, koronarnog vazospazma i distalne trombocitne mikroembolizacije. (Sl.1) Sl. 2. EKG srčanog ciklusa kod pacijenata koji imaju STEMI. A - normalan EKG, B - snimak nakon jednog časa nakon infarkta. C - nekoliko dana poslije, D - nekoliko sedmica poslije, E - nekoliko mjeseci poslije infarkta.

Sl. 1. Ruptura ateromatoznog plaka Da li će se kod pacijenta razviti IM sa non-ST ili STelevacijom zavisi od trajanja umanjenog koronarnog protoka, kvaliteta kolateralnog protoka do ugroženog miokarda i prirode formiranog tromba na mjestu rupture plaka. Kod pacijenata sa

32

U praksi, za kliničara koji je na početku dijagnostičkog postupka, pojam spektakularnog ili mogućeg AKS-a podrazumjeva simptome u skladu s AKS-om, ali još nedefinisane dijagnoze. Brza dijagnostika i brzi početak specifične terapije središnje je načelo svih postupaka u zbrinjavanju AKS-a.

Pojava novih biohemijskih markera koji odražavaju raznovrsnu patologiju zajedničkog naziva akutna ishemična srčana bolest ili i još šire - dijagnostika boli u grudima - otvara mogućnosti za neinvazivnu i specifičnu dijagnostiku. Nezaobilazan je udio laboratorijske medicine u okviru hitne medicine.

Uopšteno govoreći, biomarker se definiše kao mjerljiv događaj u biološkom sistemu (npr. humanom organizmu) ili alternativno kao molekul koji ukazuje na promjene različite od fiziološkog ponašanja. Kardiomarkeri su krajnje korisni u poboljšanju dijagnoze, kao i za identifikaciju osoba sa visokim

TABELA 1: VELIČINA ĆELIJSKA LOKACIJA APSOLUTNA SRČANA TKIVNA SPECIFIČNOST VISOKA TKIVNA SPECIFIČNOST SPECIFIČNOST ZA IREVERZIBILNO OŠTEĆENJE

Manji markeri brže izlaze iz oštećenog tkiva Rastvorljivi citoplazmatski marker bolji je od strukturnog markera Marker ne treba da postoji u drugim tkivima pod fiziološkim i patološkim uslovima Zastupljenost u srčanom tkivu pod patološkim i fiziološkim uslovima

dovedu u vremensku zavisnost sa kliničkim znacima i simptomima. Ovo je važno u slučaju primjene takozvanog POC ispitivanja (engl. Point-of-Care).

MARKERI RANE MIOKARDIJALNE ISHEMIJE

Praćenje srčane ishemije prije ili u odsustvu ćelijske smrti uvijek je značajno za donošenje kliničke odluke.

Izlazak iz miokarda mora da bude potpun nakon oštećenja i u IZLAZAK direktnoj proporciji sa veličinom oštećenja (veličina infarkta) Biomarker mora da ima sposobnost da Marker mora da dostigne maksimalni nivo ubrzo nakon otkrije ishemiju prije nego što dođe do oštećenja i da se zadrži u cirkulaciji nekoliko časova, kako bi STABILNOST omogućio pogodan dijagnostički okvir ireverzibilnog oštećenja miocita, odMora da se uklanja brzo, kako bi omogućilo dijagnostikovanje nosno, ne smije da se pojavljuje kod KLIRENS ponovnog oštećenja ishemije drugih organa. Mora da se Mora da omogući praćenje reperfuzije, neokluzije ili oba procesa PRIMJENE i to pri ranom i kasnom dijagnostikovanju srčanog oštećenja zadrži u organizmu dovoljno dugo i da Treba da postoji mogućnost brzog određivanja markera u punoj POGODNOST ima sposobnost razdvajanja akutnog krvi, a koje je kvantitativno i pristupačno.

ODREĐIVANJA infarkta miokarda (IM) od velikog broja neishemijskih oštećenja miokarda. S Imajući u vidu sve navedeno, može se reći da ne postoji jedan marker koji može obzirom na to da ne postoje referentni zadovoljiti sve navedene karakteristike. kriterijumi i protokoli za dijagnozu rizikom za razvoj AKS-a, kao što su angina i akutni infarkt ishemije, uglavnom se danas oslanja na individualne odluke miokarda. U stvari, dijagnoza AKS-a u potpunosti se oslanja na kliničara. primjenu biomarkera. Po svojoj biološkoj strukturi u najvećem broju slučajeva u pitanju su proteini. Oni se međusobno razlikuju, Albumin modifikovan ishemijom po mjestu gde se nalaze u miocitu, kretanju nakon oštećenja miocita i brzini uklanjanja iz cirkulacije.

Ischemia modified albumin, IMA, nastaje usljed promjene u toku ishemije na N-terminusu albumina Naučna osnova ovog Karakteristike idealnog srčanog markera prikazane su markera zasniva se na činjenici da nizak pH koji nastaje usljed u Tabeli 1. ishemije izaziva dva biohemijska događaja: strukturnu modifikaciju N-terminusa albumina i oslobađanje bakra iz proteina U odnosu na AKS treba odvojeno posmatrati: ceruloplazmina, koji se visokim afinitetom vezuje za N-terminus albumina. Zašto bi modifikacija opšteprisutnog cirkulišućeg 1. Markere miokardijalne ishemije - markeri značajni proteina kao što je albumin bila specifična za lokalni fenomen za stratifikaciju rizika kao što je miokardijalna ishemija nije poznato i ovo pitanje zahtijeva dodatna kompleksna ispitivanja. Ispitivanja su pokazala da 2. Markere nekroze srčanog mišića - markeri značajni IMA ima osjetljivost od 93.3% a specifičnost 72.2% za otkrivanje za praćenje reokluzije, neinvazivna procjena reperfuzije, praćenje srčane ishemije. Utvrđeno je da test ima dijagnostičku vrijednost terapije i intervencija, prognoza stanja pacijenta, odnosno veličine u otkrivanju srčane ishemije u non-ST segment elevaciji AKS-a. infarkta.

Prema tome, vjerovatno je da će IMA postati veoma koristan 3. Inflamacioni markeri, kao što je CRP-hs, ukazuju biohemijski test za dijagnostikovanje ishemije i to naročito kada na primjenu procjene dugotrajnog rizika, mada mogu imati se omogući njegova primjena za potrebe POCT analiziranja, značaj i za praćenje pacijenata sa sumnjom na AKS. zasnovanog na imunoodređivanju i drugim analitičkim tehnikama Mjerenje srčanih markera, pojedinačno ili u kombinaciji, koje će omogućiti korištenje male količine krvi.

Mora da postoji sposobnost razlikovanja reverzibilnog (ishemija) od ireverzibilnog oštećenja (nekroza)

standardna je procedura za procjenu, dijagnostikovanje, praćenje, stratifikaciju rizika, prognozu i primjenu terapije za pacijente koji pripadaju grupi AKS-a. Međutim, markeri drugih procesa koji su fundamentalni za AKS takođe mogu biti od velike koristi.

Nestabilnost plaka i aktivacija trombocita zajedničke su fiziološke karakteristike u AKS-u. Prema tome, markeri koji pokazuju stabilnost plaka i/ili aktiviraju trombocite potencijalno su klinički važni.

Serijsko praćenje markera ishemije i nekroze neophodno je zato što se njihove koncentracije brzo mijenjaju u odgovoru na kliničku promjenu i imaju relativno kratko poluvrijeme života u krvi. Prema tome, od posebnog je značaja da se srčani markeri

Slobodne masne kisjeline Free fatty acid, FFA, nalaze se u visokim koncentracijama u adipoznom tkivu, kao rezervoar za stvaranje energije. Ranija istraživanja su pokazala da prisustvo nevezanih FFA može imati štetan efekat na miokardijalnu funkciju indukcijom proaritmičkog efekta. Na obimnim dugogodišnjim istraživanjima takođe je utvrđeno da su patološke koncentracije FFA osjetljiv marker srčane ishemije i mogu biti uzrok iznenadne srčane smrti.

NASTAVAK U SLJEDEĆEM BROJU

33

ISPITIVANJE I LIJEČENJE OPSTRUKTIVNOG RESPIRATORNOG SINDROMA (ORS) U DJECE Naša iskustva Pišu: prof. dr. sci. med. Zdravko N. Kadijević i dr Čelebić J. Stojanka, pedijatar U dječjem uzrastu najčešća su oboljenja respiratornog trakta. Udio ovih oboljenja u ukupnom morbiditetu kod djece predškolskog doba se kreće do 75%, dok je kod školske nešto niži i kreće se oko 73%. U strukturi opšteg mortaliteta u djece, respiratorna oboljenja zauzimaju značajno mjesto, on se kod djece uzrasta do 14 godina kreće oko 10 do 12%.

Mnogi statistički podaci govore da svako malo dijete u prosjeku godišnje oboli 4 do 6 puta od infekcije gornjih respiratornih puteva naročito u sezoni od septembra do aprila. U literaturi se navode podaci da je učestalost virusnih infekcija u male djece zastupljena u oko 70% slučajeva, 20 do 25% bakterijske, a ostali procenti odnose se na druge mikroorganizme i razne štetne fiziko - hemijske materije.

Uzroci ovako visokog morbiditeta i mortaliteta u djece su u anatomskim, fiziološkim, imunološkim i funkcionalnim specifičnostima respiratornog sistema kod djece kao i u faktorima životne sredine i socijalno ekonomskim.

Lumen disajnih puteva mali je, naročito u prvih pet godina života, tako da svaka infekcija sluzokože tih puteva dovodi, pored ostalog, i do pojave edema što se manifestuje otežanim protokom vazduha, tj. dispnejom (lumen bronhija u odojčeta i malog djeteta je tri puta uži nego kod većeg i odraslog). Broj alveola i vazdušnih puteva desetostruko se povećava od doba odojčadi do odraslog.

U dječjem dobu slabo je razvijen mišićni i hrskavičavi sloj traheo-bronhijalnog stabla, zbog čega su disajni putevi kod djece skloni kolapsu.

Imunuloški sistem kod djece je slabo otporan prema mikrobima i drugim štetnim materijama, koje dospijevaju u disajne puteve (Imunoglobulin G, fetus prima od majke, koji se poslije u organizmu odojčeta brzo kataboliše, ostali serumski imunoglobulini G, M, A postupno se stvaraju).

U vremenu od 2001. do 2012. godine u Dječjem dispan-

34

U Dječjem dispanzeru u Kotoru u periodu od 2001. do 2012. godine ispitivano je i liječeno 174 djece uzrasta od 0 do 18 godina od opstruktivnog respiratornog sindroma (kašalj, wheezing, dispneja, auskultacijski nalaz: produžen ekspirijum sa pratećim zvucima). Dijagnoza bolesti je postavljena na osnovu anamnestičkih podataka, kliničke slike, nalaza RTG grafije pluća, laboratorijskih, bakterioloških i ORL ispitivanja.

Osnovni cilj terapije je bio uklanjanje spazma glatke muskulature brohna i eliminacija nagomilanog sekreta iz disajnih puteva. Antibiotike smo primjenjivali samo u slučajevima sa izraženim znacima respiratorne infekcije prema odgovarajućem antibiogramu. Teške oblike, posebno kod male djece sa bronhopneumoničnim infiltracijama smo upućivali na bolničko liječenje.

zeru u Kotoru ispitivano je i liječeno 174 djece sa opstruktivnim respiratornim sindromom (kašalj, wheezing, dispneja, auskultatorni nalaz: produžen ekspirijum sa pratećim zvucima).

Uzrast i pol djece su prikazani na tabeli 1.

TABELA 1

Uzrast 0 - 12 mjs.

12mjs. - 3 god.

1 - 7 god.

8 - 18 god.

Ukupno

Pol

m.

17 56 17 13 103

Iz tabele 1 se vidi da je od 174 djece, muškog pola 103 djece, ženskog 71. Najveći broj djece je uzrasta od 12 mjeseci do 3 godine. Dijagnoza bolesti je postavljena na osnovu anamnestičkih podataka, kliničke slike, nalaza RTG grafije pluća, laboratorijskih, bakterioloških i ORL nalaza. U djece sa pozitivnom ličnom i porodičnom anamnezom u smislu na alergiju upućivana su na alergološko testiranje na inhalacione alergene (pricktestiranje).

Rezultati alergološkog ispitivanja su prikazani na tabeli 2.

TABELA 2

Naziv alergena

Broj djece

Kućna prašina

18

Buđ

17

Posteljina

2

Polen trave

3

Polen stabla

2

Duvan

3

Perje

9

Ukupno

44

U 44 djece su bili pozitivni kutani testovi na inhalacione alergene, vršeno prick testiranje (eng. prick, ubod).

Najviše je bila izražena alergija na kućnu prašinu (18) i buđ (17).

U 106 djece se opstruktivnim respiratornim sindromom (ORS) izražena je povezanost godišnjeg doba sa pojavom oboljenja.

Oboljenje se javljalo najviše u jeseni (37) i u proljeće (34). U 68 djece napadi su se javljali nezavisno od godišnjeg doba (Tabela 3).

Ukupno

ž.

11 33 16 11 71

28 89 33 24 174

TABELA 3

Godišnje doba

Broj

Proljeće

34

Ljeto

13

Jesen

37

Zima

22

Nezavisno od god. doba

68

Ukupno

174

Zaključak Opstruktivni respiratorni sindrom (ORS) se javlja najčešće kod djece predškolskog doba što se objašnjava uticajem više faktora podijeljenih na eksogene (socijalno-ekonomski činioci) i endogene (anatomske, funkcionalne i imunološke osobenosti disajnih puteva u djece). Kod male djece slabije je razvijen mišićni i hrskavičavi sloj traheo-bronhijalon stabla nego kod odraslih, ali je zato, bogatiji sekretornim elementima. Mukozne žlijezde i peharaste ćelije se povećavaju za vrijeme učestalih infekcija donjih disajnih puteva. Ovim se objašnjava povećana bronhosekrecija kod djece u toku opstruktivnih bolesti pluća.

Koncentracija imunoglobulina u serumu je niža nego u odraslih posebno IgA, čija je uloga u lokalnoj odbrani pluća poznata.

Među egzogenim faktorima dobra je poznata uloga respiratornih infekcija, naročito virusnih u nastajanju bronhoopstuktivnih bolesti u djece. Pored infekcija, veliki značaj se pridaje socijalnoekonomskim uslovima u kojima dijete živi, kao i atmosferskim polucijama te aktivnom i pasivnom pušenju. Mnogi pulmolozi upozoravaju da hronična plućna bolest odraslih u velikom procentu vuče svoje porijeklo iz djetinjstva.

Navedeni podaci opominju i sugerišu neophodnu prevenciju i liječenje opstruktivnog respiratornog sindroma u djece.

35

U Podgorici održan sastanak Savjeta Evrope o modelu platforme informisanosti građana o pravima na zdravstvenu zaštitu

UPRAVLJAJTE SVOJIM

Z D R AV L J E M Važno je imati zakone koji se fokusiraju na prava, interese i bezbjednost pacijenata, koji garantuju da su informacije nepristrasne, tačne, te da ne dovode u zabludu – poručio je ministar zdravlja, prof. dr Radunović - Internet predstavlja moćan alat da se poveća zdravstvena pismenost i osnaži pacijent. Međutim, sama količina informacija koje primamo je ogromna. Sa obiljem dostupnih podataka, relevantnost, pouzdanost i kvalitet informacija postaje razlog za brigu. Razlikovanje dobrih od loših informacija, uglavnom, pada na pojedinca. To je razlog zašto zdravstvena pismenost nije luksuz, već neophodna vještina – rekao je ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović.

On je, otvarajući inicijalni regionalni sastanak Savjeta Evrope o modelu platforme informisanosti građana o pravima na zdravstvenu zaštitu, koji je održan u podgoričkom hotelu “Ramada”, poručio da ljudi treba da imaju pouzdane izvore informacija na koje mogu da se oslone.

- Znamo da je svako zainteresovan za znanje o zdravlju i zdravstvu, ali nijesu svi zdravstveni stručnjaci. Ljudi su sve više

36

Poštovati prava Koordinator projekta za zdravstvo u Savjetu Evrope Meri Gafar Zade predstavila je projekat “Konsultovanje građana o pravu na zaštitu zdravlja”, čiji je glavni cilj bio kako da priđu ranjivim grupama u društvu i da ih “prosvijetle o tome kako da najbolje nađu model za liječenje”.

- Važan aspekt rada u Evropi je da se naprave zdravstveni centri koji će se bazirati na vrijednostima pothranjenim u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima – kazala je Gafar Zade.

„Doktor Google“ koristan, ali nosi rizik Dr Tomica Milosavljević, koordinator projekta Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, poručio je da je „doktor Google“ koristan sa jedne strane, ali da sa druge nosi rizik.

- Na Internetu se mogu naći korisne informacije, ali čovjek mora da ima dozu kritičnosti o onom što sazna na toj mreži. Ima puno informacija u vezi sa zdravim stilovima života i sa tim kako možemo sačuvati zdravlje i unaprijediti ga. Ali, uvijek je dobro razgovarati sa svojim doktorom, umjesto sa „doktorom Google“ – ukazao je Milosavljević.

zainteresovani za znanje o lijekovima koje uzimaju i žele da saznaju više o metodama liječenja. Zato je važno imati zakone koji se fokusiraju na prava, interese i bezbjednost pacijenata, koji garantuju da su informacije nepristrasne, osiguravaju da informacije zadovoljavaju potrebe i očekivanja pacijenata, da su tačne, te da ne dovode u zabludu – smatra prof. dr Radunović.

Potpuno je, dodao je on, razumljivo da ljudi, pored informacija o lijekovima, treba da imaju i informacije o njihovim pravima, kada im je potrebno da odluče o svom liječenju. Zdravstvena pismenost očito ima glavnu ulogu u rješavanju poteškoća u hroničnim bolestima i pomaže u definisanju preventivnih strategija. Istraživanja pokazuju da ljudi sa neadekvatnom zdravstvenom pismenošću imaju manje znanja o značaju preven-

tivne zdravstvene zaštite i stoga je veća vjerovatnoća da budu primljeni u bolnicu – rekao je prof. dr Radunović, i dodao da je zdravstvena pismenost najniža među starijim ljudima.

Istraživanja su, upozorio je on, identifikovala značajne praznine u zdravstvenoj pismenosti između društvenih grupa, što bi moglo djelimično objasniti nejednakosti u zdravlju.

- Zapravo, 37 odsto stanovništva EU sa najnižim stepenom obrazovanja ima loše ili veoma loš nivo zdravlja, u poređenju sa manje od 4 procenta Evropljana sa najvišim nivoom obrazovanja koji imaju visok nivo zdravlja. Istraživanja su ukazala i na potrebu za više detaljnijih analiza kako bi se istražile ove razlike. To bi omogućilo da zemlje mogu da uče jedne od drugih - rekao je dr Radunović. Ljudi, poručio je on, treba da preuzmu odgovornost kao “ko-menadžeri“ sopstvenog zdravlja.

Crna Gora prvi put na čelu Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope Dan uoči sastanka o zdravstvenoj pismenosti, ministar zdravlja dr Miodrag Radunović otvorio je plenarni sastanak Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, kojom Crna Gora prvi put predsjedava.

Osim Crne Gore, članice te organizacije su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Rumunija, Srbija, Makedonija, Moldavija, Albanija, Bugarska i Izrael. Cilj zajedničke političke i institucionalne inicijative vlada deset država je saradnja zdravstvenih sistema regiona i unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga i razmjena stručnjaka i znanja u oblasti zdravstva.

Na sastanku su učestvovali svi predstavnici članica mreže, kao i predstavnici SZO, koordinator Svjetske zdravstvene mreže za Jugoistočnu Evropu, te brojni partneri.

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović potpisao je u ime Zdravstvene mreže Jugoistične Evrope, čiji je predsjednik, memorandum o razumijevanju sa predstavnicom Agencije UN za populacioni fond (UNFPA) Angelinom Bolognom.

Radmila Grbić

37

Hronika 2 – 5. novembar - OBILJEŽENA MEĐUNARODNA NEDJELJA ONKOLOGA Međunarodna nedjelja onkologa obilježena je početkom mjeseca u Budvi. Ovo je četvrti put da se u Crnoj Gori organizuju aktivnosti povodom ove sedmice, a naučni programa za 2013. godinu bazirao se na multidisciplinarnom i jednistvenom pristupu raspravi o najvažnijim i najvećim problemima u vezi sa dijagnostikom, liječenjem i rehabilitacijom oboljelih od raka, navodi se u saopštenju organizatora. Međunarodnu nedjelju onkologije otvorio je sekretar Ministarstva zdravlja, Zoran Kostić.

3 - 4. novembar - ŠKOLA ULTRAZVUKA IAN DONALD U BUDVI U Budvi je održan III Ian Donald napredni kurs i Perinatalna škola Erich Salling. Organizatori ovog edukativnog modula bili su predstavništvo Ian Donald Inter-University School of Medical-a u Crnoj Gori, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, Centar za nauku i Klinika za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra (KCCG), a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja. Organizacioni odbor su činili prof. dr Snežana Crnogorac, dr sci Gordana Vukčević i dr Predrag Jovović, dok su naučni odbor činili prof. dr Goran Nikolić i prof. dr Borislav Čolaković.

Predavači na kursu su bili eminentni stručnjaci iz Crne Gore i zemalja u regionu, te eksperata iz Evropske Unije, Amerike, Ujedinjenih Arapskih Emirata i sa Tajlanda.

7 - 8. novembar – STRUČNI SASTANCI O UPOTREBI ANTIBIOTIKA U INFEKCIJI DISAJNIH PUTEVA U organizaciji kompanije Alkaloid u Podgorici je 7. novembra odžan stručni sastanak pod nazivom „Empirijska upotreba antibiotika u infekcijama disajnih puteva“. Na ovu temu predavanje je ordžao prof. dr Srđan Pešić, šef katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Nišu, dok je o novim oralnim cefalosporinima treće generacije govorio dipl. ph Sreten Blagojević. Sastanak je bio prilika da se razmijene mišljenja i otvori konstruktivna diskusija. Dan nakon sastanka u Podgorici, predavači su 8. novembra na ovu temu govorili i pred zainteresovanim medicinskim radnicima u Nikšiću.

11. novembar - SMJERNICE ZA ŠEĆERNU BOLEST U prostorijama Instituta za javno zdravlje Crne Gore održan je stručni sastanak pod nazivom „Smjernice za unaprijeđenje prijavljivanja pacijenata oboljelih od šećerne bolesti i dijagnostički kriterijum“. Sastanak stručnjaka u organizaciji Instituta za javno zdravlje i Udruženja endokrinologa, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, organizovan je povodom Svjetskog dana dijabetesa, koji se širom planete obilježava 14.

38

novembra. Skup je otvorio ministar zdravlja, prof. dr Miodrag Radunović, a pored njega, prisutnima su se obratili direktor Instituta za javno zdravlje, doc. dr Boban Mugoša, te rukovodilac Registra za šećernu bolest, dr Dragan Likić i direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore dr Sreten Kavarić.

11. novembar - DOM ZDRAVLJA EDUKUJE MLADE O ŠTETNOSTI PUŠENJA Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Podgorica organizovalo je predavanje o štetnosti duvana namijenjeno učenicima podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“. Ovaj vid edukacije upriličen je povodom Nacionalnoga dana kontrole pušenja, a propraćen je i aktivnostima dijeljenja flajera, brošura i drugog promotivnog materijala učenicima i profesorima škole. Svi zainteresovani građani info materijale mogli su naći u zdravstvenim objektima Doma zdravlja Podgorica.

11. novembar - KONTINUIRANA PODRŠKA KONTROLI DUVANA Obilježavanje Nacionalnog dana kontrole duvana bila je još jedna prilika da Institut za javno zdravlje Crne Gore skrene pažnju na pogubne uticaje duvanskog dima na zdravlje i tako pruži kontinuiranu podršku kontroli duvana u našoj zemlji.

- Praćenje rasprostranjenosti upotrebe duvanskih proizvoda važan je zadatak Instituta za javno zdravlje, što potvrđuje i veliki broj istraživanja koja su rađena u svrhu identifikacije broja korisnika duvanskih proizvoda. Trenutno se vrše pripreme za istraživanje o potrošnji duvanskih proizvoda koje će biti odrađeno početkom naredne godine među petnaestogodišnjacima, prema svjetski usvojenoj metodologiji - navodi se u saopštenju Instituta.

Dosadašnja istraživanja koja je radio Institut za javno zdravlje pokazala su da postoji značajna tendencija smanjenja broja pušača u svim starosnim kategorijama. Pored istraživanja, kako je istaknuto, Institut za javno zdravlje sprovodi i druge preventivne mjere, kao što su prenošenje informacija i znanja putem interaktivnih radionica, štampanja zdravstveno-vaspitnog materijala i predstavljanja u sredstvima javnog informisanja.

Institut za javno zdravlje koordinira i radom savjetovališta za mlade, koja egzistiraju u svim domovima zdravlja, a u kojima se sprovodi program odvikavanja od pušenja.

učešće, kao i neposredna komunikacija i saradnja civilnog društva i nadležnih institucija.

15. novembar - SASTANAK MINISTRA ZDRAVLJA SA AMBASADOROM ITALIJE U CRNOJ GORI

14. novembar - NIZOM AKTIVNOSTI OBILJEŽEN SVJESTSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA

Dom zdravlja Podgorica brojnim aktivnostima i ove godine obilježio je Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti. U saradnji sa Internom klinikom KCCG, organizovan je stručni skup, na kojem je o preventivnim programima u Savjetovalištu za dijabetes govorio direktor dr Nebojša Kavarić, a o novinama u liječenju endokrinolog dr Olivera Bošković. U saradnji sa NVO CEPROG i Dijabetes Podgorica, u šoping centrima Delta i Gintaš, medicinski timovi građanima su mjerili krvni pritisak, nivo šećera u krvi, tjelesnu težinu i visinu, a ljekari davali savjete o prevenciji šećerne bolesti i zdravim životnim stilovima. Takođe, dijeljene su edukativne brošure i flajeri sa podacima o samoj bolesti, dijagnostici, liječenju i prevenciji dijabetesa. Istog dana novoformirana organizacija Dijabetes Podgorica u KIC-u „Budo Tomović“ promovisalo je Savez društava Crne Gore.

15. novembar - MEMORANDUM O SARADNJI IZMEDJU MINISTARSTVA ZDRAVLJA I CENTRA ZA MONITORING I ISTRAZIVANJE-CEMI Ministar zdravlja prof.dr Miodrag Radunović i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) mr Zlatko Vujović potpisali su Memorandum o saradnji između Ministarstva zdravlja Crne Gore i ove nevladine organizacije.

Dokumentom je predviđena saradnja između Ministarstva i Centra na principima transparentnosti, odgovornosti i međusobnog informisanja.

Saradnja je nastala kao izraz razumijevanja i saglasnosti potpisnika da je za unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite i prevenciju koruptivnih pojava u zdravstvu neophodno aktivno

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima razgovarao je danas sa, ambasadorom Italije u Crnoj Gori, NJ.E. Vinćencom Del Monakom. Glavna tema sastanka bila je unaprijeđivanje saradnje u oblasti zdravstva izmedju Crne Gore i Italije. Tom prilikom ministar Radunović je kazao da je saradnja između dvije države veoma dobra i višegodišnja, a o tome svjedoči i nekoliko potpisani Memorandum o razumijevanju i saradnji, te edukativna i naučna saradnja između zdravstvenih ustanova dvaju država.

Na sastanku je posebno istaknuta potreba za potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Ministarstava Crne Gore i Italije u cilju unapređenja bilateralnih odnosa ove dvije zemlje. Ambasador Del Monaco je kazao da će uložiti dodatne napore u cilju ubrzanja procedura kako bi Memorandum bio u što kraćem roku potpisan, te da će Italija nastaviti da pruža podršku našoj zemlji na putu evropskih integracija.

15. novembar – DONACIJA KK BUDUĆOST INSTITUTU ZA BOLESTI DJECE Košarkaški klub Budućnost Voli donirao je cjelokupan prihod od utakmice sa Union Olimpijom podgoričkom Institutu za bolesti djece (IBD). Košarkaši su prethodno pozvali publiku da kupovinom karte po cijeni od 2 eura podrže ovu humanitarnu akciju.

Košarkaši kluba Budućnost takođe su lično posjetili IBD, sa namjerom da obraduju najmlađe pacijete i da im kroz druženje sa njima učine boravak uu bolnici prijatnijim.

18. novembar - OBILJEŽEN EVROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA Povodom Evropskog dana svjesnosti o antibioticima u prostorijama Instituta za javno zdravlje u Podgorici održan je edukativni seminar pod nazivom „Racionalna upotreba antibiotika i antbiotska profilaksa u službi zdravlja“. Skup su organizovali Ministarstvo zdravlja i Udruženje veterinara Crne Gore, a ministar zdravlja, prof dr. Miodrag Radunović je u uvodnoj riječi kazao

39

da se Crna Gora obilježavanjem ovog dana pridružila evropskoj i svjetskoj zajednici u naporima da se problem otpornosti bakterija na antibiotike stavi pod kontrolu. Pored ministra Radunovića, na seminaru su govorili i direktor Instituta za javno zdravlje, doc. dr Boban Mugoša, koji je poručio je da je antibiotska rezistentnost prioritetno pitanje i Nacionalni AMR focal point, doc. dr Gordana Mijović. Predavanje na temu mehanizama rezistencije bakterija održala je prof. dr Vineta Vuksanović, o racionalnoj upotrebi antibiotika i rezistenciji bakterija govorila je dr Milena Lopičić, koja je navela da podaci ukazuju da je Crna Gora u samom vrhu po potrošnji antibiotika, odmah iza Turske. Izlaganje o racionalnoj upotrebi antibiotika u veterini održao je doc. dr Dušan Mišić sa Veterinarskog fakulteta iz Beograda, dok je dr Mileva Mašanović iz Kliničkog centra Crne Gore predstavila Smjernice za antimikrobnu profilaksu u hirurgiji, a njen kolega, doc. dr Aleksandar Filipović antibiotsku profilaksu u abdominalnoj hirurgiji. Završno predavanje održala je prof. dr Ljubica Pejakov, tokom kojeg je predstavila rezultate ASPOC projekta koji se sprovodi u u zemljama južne i jugoistočne Evrope radi izvođenja nadzora nad perioperativnom hemo profilaksom.

20. novembar - AKCIJA DOBROVOLJNOG DAVANJA KRVI Studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja u prostorijama matičnog fakulteta u Podgorici. Akcija je trajala od 9 sati ujutru do 14 časova popdne u srijedu, 20. novembra.

22-29. novembar - OBILJEŽENA PRVA EVROSPKA NEDJELJA HIV TESTIRANJA Prva Evropska nedjelja HIV testiranja obilježena je od 22. do 29. novembra sa ciljem da se poveća svijest o prednostima ranog savjetovanja i testiranja na HIV i podstakne veći broj testiranja na HIV, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Institut i savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV, koja se nalaze u okviru domova zdravlja, zajedno sa ostatkom Evrope učestvuju u Evropskoj nedjelji testiranja na HIV, koja se obilježava pod parolom „Razgovaraj o HIV-u, testiraj se na HIV”.

U Crnoj Gori Nedjelju testiranja obilježile su aktivnosti dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja (prije i poslije testa) u Institutu za javno zdravlje u Podgorici i domovima zdravlja Herceg Novi, Bar, Kotor, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane i Nikšić.

Testiranje se sprovodi brzim testovima, a klijenti, pored mogućnosti da sazna HIV status, dobija i savjete o promjeni rizičnog ponašanja. Osobama kojima je dijagnostifikovana HIV infekcija obezbijeđuje se upućivanje na dalju kontrolu i liječenje. Testiranje se sprovodi u okviru radnog vremena savjetovališta za HIV, a svakom klijentu tokom Nedjelje aktivnosti ponuđen je kondom i lubrikant.

- Nedjelja testiranja je namijenjena populacijama pod povećanim rizikom od HIV-a (ali nije samo ograničena na njih).

Ove populacione grupe sačinjavaju gay muškarci i muškarci koji imaju seks sa muškarcima (MSM), migranti (lica koja dolaze iz zemalja sa visokom prevalencom HIV infekcije), mobilne populacije, seksualne radnice i njihovi klijenti, zatvorenici i injekcioni korisnici droga - saopšteno je iz Instituta.

40

Evropska nedjelja testiranja na HIV je podržana od 19 internacionalnih organizacija i institucija uključujući EU i UNAIDS, a oko 400 organizacija i institucija širom Evrope se prijavilo da budu domaćini aktivnostima koje će povećati svijest o prednostima testiranja, što je po prvi put ujedinilo Evropu u testiranju na HIV. - Ljudi imaju pravo da znaju svoj HIV status. To je osnovno načelo koje omogućava i osnažuje osobe da imaju pristup HIV testiranju bez straha od stigme, diskriminacije i/ili kriminalizacije - objasnili su u Institutu za javno zdravlje.

Podaci su zabrinjavajući jer pokazuju da od 2,3 miliona osoba koji žive sa HIV-om u Evropi, čak 30-50 odsto nije svjesno da ima HIV infekciju, te da je 50 odsto onih koji imaju HIV otkrilo infekciju u kasnoj fazi. Pored ohrabrivanja pojedinca da zatraži test na HIV, nedjelja testiranja, kako su saopštili, ima za cilj da inspiriše i podstakne zdravstvene radnike da ponude HIV test kada se to od njih zatraži (na zahtjev pacijenta) i kada je to potrebno.

21. novembar – BESPLATAN BROJ ZA POHVALE I PRITUŽBE Besplatan broj telefona Ministarstva zdravlja na koji se mogu uputiti pohvale, sugestije, primjedbe, prijedlozi ili dobiti potrebne informacije o zdravstvenom sistemu je nedavno promijenjen.

Novi broj je 0800 81 4400 a može se naći i na sajtu Ministarstva zdravlja: http://www.mzdravlja.gov.me/ministarstvo 22. novembar - SKRINING ZA RANO OTKRIVANJE RAKA DEBELOG CRIJEVA

Ministar zdravlja, prof. dr Miodrag Radunović održao je u Podgorici konferenciju za medije povodom dosadašnjih rezultata implementacije Skrininga za rano otkrivanje raka debelog crijeva. On je tom prilikom kazao da je u Crnoj Gori od juna, od kada se program sprovodi, skriningom raka debelog crijeva, kod 13 osoba oktrivena ta bolest, a da je kod 104 pacijenta preventivnim djelovanjem spriječen smrtni ishod. Ministar je podsjetio da je za program skrininga obezbijeđeno 15 hiljada testova, i najavio da je pripremljeno još sedam hiljada novih testova.

Ukazujući na podatke, ministar Radunović je kazao da rak debelog crijeva zauzima treće mjesto kod žena, poslije karcinoma pluća i dojke, a kod muškaraca drugo mjesto, poslije karcinoma pluća, navodeći da od te bolesti godišnje oboli 200 ljudi, a 124 umre.

Na konferenciji se prisutnima obratila koordinatorka Skrininga u Institutu za javno zdravlje dr Đurđica Ostojić kao i Koordinatorka programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, dr Olivera Sekulić, koja je kazala je da je cilj programa jednaka zastupljenost svih građani Crne Gore, na sjeveru, centralnoj

regiji i na primorju, i podsjetila da je u ovom trenutku, programom obuhvaćeno 15 opština.

25. novembar - PREVENTIVNE AKTIVNOSTI PROTIV PREKOMJERNOG UNOSA SOLI U organizaciji TAIX-a, tehničke podrške Evropske komisije za primjenu i jačanje evropske legislative, u Podgorici je održan skup pod nazivom „Preventivne aktivnosti protiv prekomjernog unosa soli“, na kome su učešće uzeli ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, počasni predsjednik Evropske komisije dr Aleksandar Berlin i predsjednik Izvršnog odbora Mreže Jugoistočne Evrope dr Goran Čerkez.

Tim povodom ministar Radunović je kazao da pojedinac može uticati na smanjenje unosa soli hranom tako što će izbjegavati dosoljavanje hrane ili smanjiti količinu konzumirane gotove hrane koja sadrži velike količine soli, ali i to da je smanjenje unosa soli mnogo djelotvornije ako se sprovede kao preventivna intervencija na populacionom nivou.

28. novembar - INFORMISANOST GRAĐANA O PRAVIMA NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

U Podgorici je održan inicijalni regionalni sastanak Savjeta Evrope o modelu platforme informisanosti građana o pravima na zdravstvenu zaštitu. Tom prilikom, koordinator projekta Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, dr Tomica Milosavljević, kazao je da se na internetu mogu naći korisne informacije, ali da čovjek mora da ima dozu kritičnosti, te da je uvijek dobro razgovarati sa svojim doktorom, umjesto sa doktorom „Google-om“.

Prema mišljenju ministra zdravlja, prof. dr Miodraga Radunovića, zdravstvena pismenost glavna je u rješavanju poteškoća u hroničnim bolestima jer pomaže u definisanju preventivnih strategija, navodeći da je ta pismenost najniža među starijim ljudima. Ministar Radunović je poručio da bi ljudi trebalo da budu upoznati sa pravom vrijednosti ljekova, testova i tretmana.

Koordinatorka projekta za zdravstvo u Savjetu Evrope (SE) Meri Gafar Zade je objasnila da je SE, zajedno sa mrežom zdravstvenih ustanova jugosistočne Evrope, organizovao manifestaciju u cilju predstavljanja projekta, u okviru kojeg se istraživanjem htjelo ispitati kako stoje stvari sa zdravstvenom pismenošću, a čiji će podaci biti predstavljeni u planiranoj publikaciji.

28. novembar - STRUČNI SKUP UDRUŽENJA KARDIOLOGA CRNE GORE I CENTRA ZA NAUKU KCCG Udruženje kardiologa Crne Gore i Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore (CEZANA), u saradnji sa „Boehringer Ingelheimom“, organizovali su u Podgorici stručni skup pod

nazivom „Dabigatran u kliničkoj praksi“. Tim povodom, prof. dr Ljilja Musić iz Kliničkog centra Crne Gore, održala je predavanja na teme Atrijalna fibrilacija i Dabigatran u kliničkoj praksi – kome i koliko. O temi Zašto su nam potrebni novi oralni antikoagulansi govorio je dr Siniša Dragnić iz KCCG, dok je prof. dr Dragan Kovačević sa Instituta za kardio-vaskularne bolesti Vojvodine – Sremska Kamenica, izlagao na temu Dabigatran u kliničkoj praksi – kako. Na stručnom skupu govorila je i prof. dr Ljiljana Beslac Bumbaširević iz Kliničkog centra Srbije u Beogradu, koja je ovom prilikom održala prezentaciju o Dabigatranu kod bolesnika sa prethodnim moždanim udarom.

30.novembar - KONFERENCIJA UOČI SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV HIV/AIDS-A Na konferenciji za medije održanoj u zgradi Vlade u Podgorici povodom 1. decembra- Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, saopšteno je da je u toku ove godine registrovano šest novooboljelih od AIDS-a i pet osoba zaraženih virusom HIV-a, dok je jedna osoba umrla od posljedica te bolesti. Dr Aleksandra Marjanović sa Institita za Javno zdravlje, kazala je da su od početka epidemija HIV/AIDS –a, koja je u Crnoj Gori počela 1989. godine, do 1. decembra ove godine, registrovane ukupno 153 osobe inficirane HIV-om. Ona je navela da se najveći broj HIV infekcija, čak 76 odsto, dijagnostikuje u uzrastu od 20 do 39 godine.

Pomoćnik ministra zdravlja, prim. dr Mensud Grbović, tim povodom je kazao da raspoloživi podaci pokazuju da je HIV prisutan u Crnoj Gori, ali da je pod kontrolom. Prema podacima, prisustvo HIV i AIDS-a registrovano je u 15 od 21 opštine u Crnoj Gori, a najveći broj zaraženih je u primorskoj regiji (42 odsto), a zatim u Podgorici (39 odsto).

DODIJELJENO IZUZETNO PRIZNANJE VESNI RAOSAVLJEVIĆ, GLAVNOJ SESTRI DOMA ZDRAVLJA BIJELO POLJE Savez Udruženja zdravstvenih radnika Srbije na Kongresu „Bez granica na znanje“, održanom na Zlatiboru u Srbiji, dodijelio je Vesni Raosavljević, predsjednici Asocijacije zdravstvenih radnika Crne i Glavnoj sestri Doma zdravlja Bijelo Polje, Zahvalnicu i zlatnik kao specijalno priznanje.

Ovo prestižno priznanje nagrađenoj je uručila Predsjednica Saveza Udruženja zdravstvenih radnika Srbije, mr sci med. Radmila Nešić. Raosavljević je priznanje dobila u znak velike zahvalnosti za izuzetan doprinos u razvoju i stručnom radu saveza Udruženja zdravstvenih radnika Srbije kako stoji u tekstu obrazloženja.

Prepoznata kao medicinska sestra i rukovodilac duboko posvećena načelima humanosti, požrtvovanja i plemenitosti,Vesna Raosavljević je dobitnica velikog broja nagrada i priznanja kako za doprinose u stručnom i profesionalnom radu, tako i za aktivnosti na društvenom polju.

41

Fotografije i pisani dokumenti o tivatskom zdravstvu prikazani su na izložbi otvorenoj 18. novembra u holu Doma zdravlja u Tivtu. Ujedno je promovisana i publikacija "Zdravstvo u Tivtu - prilozi za istoriju"

OMAŽ GRADITELJIMA T I VAT S KO G Z D R AV S T VA

Stalna postavka fotografija i pisanih dokumenata koji svjedoče o razvoju i istoriji zdravstva u Tivtu, otvorena je 18. novembra u holu gradskog Doma zdravlja. Te večeri promovisana je i publikacija ''Zdravstvo u Tivtu - prilozi za istoriju'', koju je uredila medicinska sestra Angelina Uskoković.

42

Kako je sama zapisala u uvodnom tekstu motiv joj je bio da se od zaborava otrgne mukotrpan posao građenja javnog zdravstvenog sistema Tivta. -Željela sam da na ovaj način napravim svojevrstan mali podsjetnik i odam počast ljudima koji su u teškim uslovima proteklih decenija gradili javni zdravstveni

sistem Tivta. Rukovodila me maksima da, ako ne postoji pisani dokument, ne postoji ni priča. Možda mnogi misle da se ne pamte i da se ne spominjemo tih generacija, ali oni će uvijek biti i ostati zdravstveni radnici našeg grada - kaže sestra Angelina.

Direktorka Doma zdravlja prim. doc. dr Snezana Matijevic, otvarajući izložbu istakla je da su u dosadašnjim osvrtima na prošlost Tivta "nekako izostajali podaci o razvoju zdravstvene zaštite u gradu, o ljudima koji su utkali svoj život u ovu oblast koja je od neprocjenjivog značaja za bilo kakav prosperitet".

- Večeras se prisjećamo ljudi i dogadjaja koji su dio istorije ove ustanove i grada, a koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovom ukupnom razvoju i napretku. Stoga sam ideju medicinske sestre Angeline svesrdno podrzala. Tivćani su oduvijek cijenili svoje zdravstvene radnike, a o tome govori i sama činjenica da su jednog od njih, dr Vicka Turketa, 1939. godine proglasili i počasnim građaninom. Po njemu je, kako to ističe prof. Neven Staničić, Miljenko Smoje opisao lik dr Luiđija u poznatoj TV seriji ''Nase malo misto''- podsjetila je dr Matijević.

- ''Glas Boke'' od 22.07.1939. godine,i upućuje na 1909.godinu kada počinje da radi babica Agneza Vuksanovic.

Prvu apoteku u Tivtu je otvorio1922. godine magistar farmacije Vinko Lepes - kazala je dr Matijević.

U publikaciji se podsjeća na staru ambulantu u Pakovu, koja, kako se ističe, budi sjećanja svakog Tivćanina na dr Vojvo-

dića, dr Jovića, te stomatologa Iva i Vinka Zegure.

- Sjecamo se i Jadranskih susreta 1972. i 1973.godine, na kojima su, za osvojeno prvo mjesto, gradu Tivtu, odnosno njegovoj Zdravstvenoj stanici, na poklon uručena dva sanitetska vozila, kombi i malo autu Reno. Taj poklon stigao je od mještana Tivta. Oni su ti koji treba da u svojim domovima imaju publikaciju ''ZDRAVSTVO U TIVTU - prilozi za istoriju''- ističe sestra Angelina.

U periodu od 1945. do 2013. godine direktori Zdravstvene stanice, odnosno kasnije, Doma zdravlja, bili su dr Zoro Vojvodić, dr Vojislav Jović, drVlatko Percin, dr Nevenka Marić, dr Jovo Grbović, a sada je direktorica doc.sci dr Snežana Matijević.

U realizaciji publikacije korišteni su materijali iz Državnog arhiva Crne Gore, grada Kotora, arhiva CZK Tivat, kao i privatnih zbirki građana, bez kojih sama publikacija ne bi bila potpuna.

Prezentaciji publikacije prisustvovali su mnogobrojni sadašnji i bivši zdravstveni radnici koji su sada u penziji, njihova djeca, kao i opštinsko rukovodstvo predvođeno gradonačelnikom Miodragom Kankarasem, te prof. dr Agima Ljaljević iz Instituta za javno zdravlje Podgorica.

Dragan Novčić

43

REGION 4. novembar - USPJEŠNO OBAVLJENA SIMULACIJA SAOBRAĆAJNE NEZGODE SKOPLJE - Zamjenik ministra zdravlja, Jovica Andovski, učestvovao je u simuliranoj saobraćajnoj nesreći, koja se u virtuelnom okruženju dogodila na auto putu Gostivar-Tetovo. To je bila peta vježba ovog tipa koja se u Makedoniji organizuje u okviru dvogodišnjeg sporazuma sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) u oblastii bezbjednosti u zdravstvu, navodi se u saopštenju resornog Ministarstva. Ovim vježbama želi se poboljšati nivo spremnosti u kriznim situacijama, kao i koordinacija između institucija koje bi bile uključene da je riječ o realnoj situaciji.

- Štete usljed saobraćajnih nesreća, kao i tragedije na putevima mogu se ublažiti ako institucije djeluju koordinirano i pripremljeno, kazao je tom prilikom Androvski.

Pored zdravstvenih ustanova, u simulacji su učestvovali predstavnici policije, vatrogasnih jedinica, Crvenog krsta, lokalnih samouprava, te Direkcije za zaštitu i spasavanje i Centa za upravljenje u kriznim situacijama.

5-6. novembar - EDUKACIJA OSOBLJA BOLNICA - „PRIJATELJA BEBA“ SARAJEVO - U sklopu projekta „Akreditacija bolnica – prijatelj beba” u prostorijama Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) organizovana je dvodnevna obuka za osoblje porodilišta, kojoj je prisustvovalo 22 zdravstvena radnika iz sedam porodilišta iz gradova Nova Bila, Zenica, Mostar, Tuzla i Sarajevo. U saopštenju AKAZ-a se navodi da su učesnici u procesu obuke značajno napredovali, o čemu svjedoči i porast znanja sa 49 odsto prije obuke, na čak 82 odsto po završetku obuke. Projekat je realizovan u saradnji sa predstavništvom UNICEF-a u BiH, u okviru kojeg je AKAZ razvio akreditacijske standarde za “bolnice – prijatelje beba” koji se temelje na deset koraka za uspješno dojenje koje su UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ustanovili 2009 godine.

6. novembar - EDUKACIJA MAKEDONSKI HIRURGA NA KEMBRIDŽU SKOPLJE/LONDON - Tokom posjete bolnici „Adenbruk“ pri Univerzitetskoj klinici Kembridž, ministar zdravlja Makedonije, Nikola Todorov, potpisao je Memorandum o saradnji sa tom prestižnom zdravstvenom ustanovom, kojim je predviđena edukacija makedonskih hirurga u oblasti kadaverične transplatacije. Naime, kroz ovu saradnju makedonski hirurzi biće u prilici da se subspecijaliziraju u oblasti transplatacije bubrega, jetre i drugih tipova abdominalnih transplatacija, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja Makedonije. Tim sa Kembridža vršiće selekciju najboljih kandidata koji će završiti subspecijalizaciju u

44

toj ustanovi, navodi se u saopštenju. „Kembridž Njuz“ takođe je prenio ovu informaciju, u kojoj se navodi da će u proljeće naredne godine početi obuka makedonskih hirurga na Univerzitetskoj bolnici za transplataciju, a koja će biti sponzorisana od strane Vlade Makedonije. Svake godine, u periodu od naredne tri godine, po tri makedonska hirurga obučavaće se u ovoj prestižnoj bolnici, a po povratku u Makedoniju moći će sami da pokrenu program za transplataciju u toj zemlji.

8. novembar - TVINING SPORAZUM IZMEĐU KLINIČKOG CENTRA SRBIJE I AHK KLINIKE IZ BEČA BEOGRAD - U cilju institucionalizacije liječenja pacijenata iz Srbije kojima je indikovana transplatacija srca i pluća, Ministarvo zdravlja Srbije iniciralo je potpisivanje Sporazuma o saradnji između Kliničkog centra (KC) Srbije i AKH Klinike iz Beča.

- Sporazumi su već proslijeđeni Eurotransplantu i ova procedura traje do osam sedmica- kazao je prof. dr Vladimir Đukić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.

Na bečkoj AKH Klinici već su ranije transplantirani pacijenti iz Srbije, o sopstvenom ili o trošku različitih fondova.

No, nakon potpisivanja ovog dokumenta od strane Eurotransplanta, pacijenti iz Srbije, za koje se ustanovi da je neophodno, moći će da se na AKH Klinici liječe o trošku države, navodi se u saopštenju.

13. novembar - POČETAK PROJEKTA „KORACI ZA ZDRAVU TRUDNOĆU“ BEOGRAD - U prostorijama Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkоg cеntrа (KC) Srbije održana je konferencija za medije kojom je najavljen početak projekta pod nazivom „K оrаci zа zdrаvu trudnоću”. Naime, riječ je o Nacionalnoj školi za zdravu trudnoću, koja će, kao svojevrsni karavan, promovisati zdrave stilove života i pružiti trudnicаmа iz Srbije svе nеоphо dnе infоrmаciје о sigurnој, bеzbjеdnој i prаvilnој trudnоći. U saopštenju Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut navodi se da će projekat trajati šest mjeseci, оd nоvеmbr а 2013. dо аprilа 2014. gоdinе, а da će karavan posjetiti 10 grа dоvа (Pеtrоvаc nа Mlаvi, Krаguјеvаc, Subоticu, Zrеnjаnin, Šаb аc, Užicе, Krаljеvо, Čаčак, Lеskоvаc i Bеоgrаd) u kојimа ćе biti оdržаnе еdukаtivnе tribinе. Prојеkаt su оsmislili i оrgаnizоvаli Fоndаciја „Drаgicа Nikоlić”, Klinikа zа ginеkоlоgiјu i аkušеrstv о KC, еvrоpsка bаnkа zа čuvаnjе mаtičnih ćеliја Cryo-save, uz pоdršku Institutа zа јаvnо zdrаvljе „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut” i brојnih lоkаlnih dоmоvа zdrаvljа i pоrоdilištа.

15. november - DAN SLOVENAČKE HRANE LJUBLJANA - Institut za javno zdravlje Slovenije organizovao je manifestaciju Dan slovenačke hrane - tradicionalni doručak. Djeci u vrtićima i osnovnim školama željeo se približiti značaj domaći gajene hrane, zdravog načina ishrane, a u isto vrijeme podstaći institucije da promovišu kupovinu lokalnih namirnica i tako utiču na podizanje svijesti javnosti, navodi se u saopštenju Instituta.

Kampanjom se takođe željela skrenuti pažnja na benefite redovnog doručkovanja, jer, kako je objašnjeno, ova navika smanjuje rizik od nedostatka pojedinih esencijalnih hranljivih materija, doprinosi lakšem učenju, utiče na smanjenje tjelesne težine kod odralih. Neredovan doručak, s druge strane, utiče na gojaznost kod djece i adolescenata, što je u Sloveniji već postao ozbiljan problem javnog zdravstva, navodi se u saopštenju.

16-17. novembar - ODRŽAN SIMPOZIJUM MAGISTARA FARMACIJE ZENICA - Federalna Komora magistara farmacije Bosne i Hercegovine (BiH) u saradnji sa Farmaceutskim društvom BiH organizovala je Simpozijum magistara farmacije te zemlje. Glavna tema ovogodišnjeg skupa bila je uloga farmaceuta u savremenom pristupu samoliječenju, koji postaje sve prisutniji u savremenoj farmakoterapiji. Na Simpozijumu se govorilo i o akreditacijskim standardima u apotekama, farmakovigilanci, herbalnim i homeopatskim preparatima, neželjenim efektima ljekova, interakciji, kao i o oblast marketinga i komunikacijskih vještina.

U toku dvodnevnog skupa održana je i prva radionica o farmakovigilanci, a predstavljen je i „Vodič za savjetovanje pacijenata u apoteci“ koji je namjenjen farmaceutima u cilju što sigurnijeg savjetovanja i implementacije terapijskih algoritama najčešćih stanja kod pacijenata, navodi se u saopštenju organizatora Simpozijuma.

18. novembar – EVROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA ZAGREB - Evropski dan svjesnosti o antibioticima obilježen je sa namjerom da se ukaže na prekomjernu upotrebu antibiotika i opasnost od širenja otpornosti bakterija na ovaj lijek, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja Hrvatske.

- Antibiotici su spasili na stotine hiljada ljudskih života i to je sjajan lijek, ali ga treba čuvati samo za jasne indikacije i koristiti isključivo onda kada je potreban, kazao je tom prilikom resorni ministar, prof. dr Rajko Ostojić.

Prema podacima Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode, od 2005. do 2011. godine potrošnja antibiotika rasla je 1 do 2 posto godišnje, dok podaci ukazuju da je na nivou Evrope potrošnja antibiotika najveća u južnim i jugoistočnim zemljama.

25. novembar – 120 GODINA HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREB - Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) proslavio je 120 godina postojanja, i tom prilikom su zaposleni

u toj instituciji predstavili novu web stranice HZJZ-a prilagođenu potrebama osoba sa oštećenim vidom. Zainteresovani su mogli iskoristiti ovu priliku da izmjere šećer i pritisak, visinu i težinu, posavjetuju se o namirnicama ili se vakcinišu protiv gripe.

Ceremonija obilježavanja 120 godina HZJZ održana je u Muzeju savremene umjetnosti u Zagrebu, gdje je bila postavljena izložba o radu šest službi HZJZ-a, poligon za vježbanje, stara vaga, stari mikroskop i epruvete. Direktorica ove ustanove, Tamara Poljičanin, kazala je da sve više zemalja prepoznaje važnost preventive, koja najviše doprinosi zdravlju, te da je stoga u preventivu i najmudrije ulagati, navodi se u saopštenju ove institucije.

No, premijer Hrvatske, Zorana Milanović, ovom prilikom je upozorio da se novac za javno-zdravstvene potrebe mora trošiti racionalnije.

- Ne trošimo toliko puno, koliko neracionalno. Mnoge usluge javnoga zdravstva imamo svugdje, pa moramo odlučiti koji nivo tih usluga bi trebalo da imamo u pojedinim mjestima, odnosno, rukovoditi se time da osnovne usluge i njega budu dostupni svima u blizini mjesta gdje žive, a one zahtjevnije usluge u centrima. Svi moramo razmišljati kako trošimo novac- rekao je Milanović.

22-29. novembar - EVROPSKA NEDJELJA TESTIRANJA NA HIV

LJUBLJANA - Ovog novembra pod sloganom „Govori o HIV-u. Testiraj se!“ po prvi put je organizovana Evropska nedjelja testiranja na HIV, a aktivnostima kampanje se pridružila i Slovenija. Cilj nedjelje promovisanja testiranja bio je podizanje svijesti građana i zdravstvenih radnika u Evropi o prednostima testiranja i ranog liječenja. Aktivnosti su u Sloveniji podržali Komisija za AIDS pri Ministarstvu zdravlja, Institut za javno zdravlje te zemlje, kao i opštinski zavodi za javno zdravlje, Ljekarska komora Slovenije, te nevladine organizacije koje se bave problematikom HIV-a. Netestiranje na HIV ostaje i dalje veliki izazov na nivou cijele Evrope. Gotovo svaka treća osoba, od 2,3 miliona zaraženih HIV-om u Evropi, nije znala da je zaražena, a polovini inficiranih je dijagnoza postavljena u poodmakloj fazi.

U saopštenju Ministarstva zdravlja Slovenije navodi se da je u toj zemlji, u odnosu na druge evropske države, veoma malo testiranih na HIV, pa da se zato u velikom broju slučajeva inficiranost otkrije prekasno. Stoga su poručili da je za očuvanje zdravlja veoma važno povećati nivo testiranja među grupama kod kojih je povećan rizik od inficiranja HIV-om. Prema podacima, u posljednjih deset godina u Sloveniji je registrovano 377 zaraženih HIV virusom, dok je 18 oboljelih u toj zemlji umrlo od AIDS-a.

45

ANALIZA NEKIH INDIKATORA KVALITETA

Piše: prim. dr sci med. Alma Bajramspahić Dom zdravlja Bijelo Polje Kvalitetna zdravstvena zaštita podrazumijeva organizaciju zdravstvenih resursa na najdjelotvorniji način, kako bi se zadovoljile potrebe korisnika zdravstvenih usluga za prevencijom i liječenjem, pružanje zdravstvenih usluga na bezbjedan način, bez nepotrebnih gubitaka i na visokom nivou.

Svjetska zdravstvena organizacija definiše kvalitet kao ”zdravstvenu uslugu koja po svojim obilježjima zadovoljava zadate ciljeve, a sadašnjim stepenom znanja i dostupnim resursima ispunjava očekivanja bolesnika da dobiju najbolju moguću brigu uz minimalni rizik za njihovo zdravlje i blagostanje”.

Vijeće Evrope ocjenjuje kvalitet kao "stvaranje politike i struktura koje potpomažu razvoj i sprovođenje sistema poboljšanja kvaliteta, tj. sistema za trajno osiguranje i poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite na svim nivoima".

Ministarstvo zdravlja Crne Gore sprovodi reformu zdravstvenog sektora u okviru koje su definisane i aktivnosti na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti. Razvoj sistema kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori odvija se u skladu sa međunarodnim načelima.

U svim zdravstvenim ustanovama imenovane su komisije za kvalitet i komisije za hospitalne infekcije koje rade na poboljšanju kvaliteta i sprečavanju hospitalnih infekcija i neželjenih događaja.

Ministarstvo zdravlja imenovalo je multidisciplinarnu Radnu grupu za izradu protokola i smjernica za razvoj sistema osiguranja kvaliteta.

Na osnovu Zakona o zaštiti prava pacijenata, Ministarstvo zdravlja je imenovalo i zaštitnike prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama.

46

Komisija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite je posebno stručno tijelo u svakoj zdravstvenoj ustanovi čiji je zadatak kontinuirano praćenje i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite.

Najvažniji aspekt kvaliteta je pravovremena, sigurna i efikasna zdravstvena zaštita, po principu najbolje stručne prakse i na etičkim načelima.

Kvalitetna zdravstvena zaštita podrazumijeva: Efikasno korišćenje zdravstvene zaštite, odnosno najbolji mogući kvalitet zdravstvenih usluga uz racionalno korišćenje raspoloživih sredstava, kod realnih bolesnika, u datoj situaciji.

Ispunjenje očekivanja bolesnika, države, finansijera, radne organizacije i zdravstvenih radnika.

Poštovanje propisa, nacionalnih vodiča, smjernica, navika i primjera dobre prakse.

Za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu odgovorni su zdravstveni radnici, zdravstveni saradnici, menadžment zdravstvene ustanove i korisnici zdravstvenih usluga, odnosno pacijenti.

Kvalitet rada ocjenjuju svi akteri zdravstvenog sistema sa svojih gledišta.

Korisnici usluga (pacijenti) su zainteresovani da kroz kvalitetne zdravstvene usluge unaprijede i očuvaju svoje zdravlje.

Pružaoci usluga smatraju da se kvalitet njihovog rada ogleda u uspješnom sprečavanju i liječenju bolesti.

Menadžment je zainteresovan da od osiguranja dobije što više sredstava za pružene usluge, a Fond zdravstva da kroz kvalitetne zdravstvene usluge smanji utrošak sredstava.

Država kvalitet cijeni kao sposobnost sistema za ostvarivanje ciljeva njene proklamovane zdravstvene politike.

Ciljevi provjere kvaliteta rada u zdravstvu su poboljšanje rada i pravovremena primjena određenih postupaka.

Područja iz kojih je moguće sagledati kvalitet rada u zdravstvu su struktura, proces i ishod. Struktura (infrastruktura) se odnosi na prostorne kapacitete, fizičko okruženje i opremu zdravstvenih sistema. Proces se odnosi na pružanje zdravstvenih usluga, a ishod označava krajnji rezultat pružene zdravstvene usluge.

U pružanju zdravstvene zaštite ova tri područja su međusobno povezana tako što infrastruktura zdravstvenog sistema olakšava sprovođenje procesa pružanja zdravstvene usluge i samim tim rezultira boljim ishodom liječenja.

Pokazatelj-indikator kvaliteta rada u zdravstvu (engl.

Quality indicators, QI) je kvantitativni pokazatelj koji se koristi za praćenje, evaluaciju i poboljšanje pružanja zdravstvenih usluga.

To je sredstvo kojim se podržava poboljšanje kvaliteta.

Indikatori kvaliteta mogu biti strukturni, procesni i ishodni.

Strukturni indikatori ocjenjuju infrastrukturu i organizaciju zdravstvenog sistema, ljudske resurse, stepen edukacije, karakteristike zdravstvenog osiguranja i tehnologiju rada.

Procesni indikatori daju podatke o tome koliko je dobro i na koji je način pacijentu pružena zdravstvena usluga, uz poštovanje doktrinarnih stavova o određenom zdravstvenom problemu i protokola za liječenje pojedinih bolesti.

Ishodni indikatori pokazuju stanje zdravlja ili događaje kojima se prate efekti liječenja, zadovoljstvo pacijenata pruženim zdravstvenim uslugama i zadovoljstvo zdravstvenih radnika na radu.

Unapređenje sistema kvaliteta je zahtjevan proces koji podrazumijeva: timski rad sa definisanim odgovornostima, mjerenje procesa i ishoda zdravstvene zaštite, implementaciju najbolje prakse, identifikaciju grešaka i učenje na njima, uvođenje sistema bezbjednosti, racionalno korištenje zdravstvenih tehnologija, bolje informisanje pacijenata, bolju komunikaciju između pacijenata i zdravstvenih radnika, zadovoljstvo pacijenata pruženom zdravstvenom zaštitom i zadovoljstvo zdravstvenih radnika na poslu.

U sklopu aktivnosti stalnog unapređenja kvaliteta rada u zdravstvenim ustanovama, u avgustu ove godine u Domu zdravlja Bijelo Polje je sprovedeno istraživanje zadovoljstva pacijenata pruženom zdravstvenom zaštitom.

Kao instrument istraživanja koristili smo anonimni upitnik iz ,,Priručnika kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite“, koji je izdalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore.

Svoje zadovoljstvo, odnosno nezadovoljstvo, pacijenti su iskazivali upisivanjem odgovarajuće ocjene na skali od 1 do 5, gdje je 1 značilo da su potpuno nezadovoljni, a 5 da su potpuno zadovoljni.

U istraživanju je učestvovalo 276 ispitanika i ankete su, uglavnom, popunjavali pacijenti ili roditelji djece pacijenata.

Najveći broj ispitanika pripadao je starosnoj grupi od 21 do 40 godina Na najveći broj pitanja, koji se odnose na vrijeme koje ljekar posveti pacijentu za razgovor, čuvanje povjerljivosti ličnih podataka, način medicinskog pregleda, informisanje pacijenta o njegovim simptomima i bolesti, spremnost osoblja ambulante da pomogne pacijentu, dobijanje termina za pregled u vrijeme kada to odgovara pacijentima, poštovanje radnog vremena, medicinsku spretnost i znanje medicinske sestre, najveći broj ispitanika odgovorio je visokim ocjenama 5 i 4.

Ovo istraživanje je pokazalo da su pacijenti zadovoljni radom zaposlenih u Domu zdravlja Bijelo Polje, čime je ispunjen jedan od preduslova kvalitetne zdravstvene zaštite.

Ovakva istraživanja treba sprovoditi svake godine u svakoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, a dobijene rezultate treba upoređivati međusobno, kao i sa međunarodnim podacima.

47

RAZVIJATI SVIJEST O

Povodom Evropskog dana svjesnosti o antibioticima 18. novembra, u prostorijama Instituta za javno zdravlje odrĹžan je edukativni seminar pod nazivom „Racionalna upotreba antibiotika i antbiotska profilaksa u sluĹžbi zdravlja“. Uvodna rijeÄ? pripala je ministru zdravlja, prof. dr Miodragu Radunoviću, koji je kazao da se Crna Gora obiljeĹžavanjem ovog dana pridruĹžila evropskoj i svjetskoj zajednici u naporima da se problem otpornosti bakterija na antibiotike stavi pod kontrolu.

- Antibiotici se smatraju posebno ugroĹženom grupom ljekova jer pokazuju trend gubljenja efikasnosti. NaroÄ?it problem predstavlja rezistentnost bakterija na moćne antibiotike koji su do sada vaĹžili za zadnju liniju odbrane. SuoÄ?eni sa mogućnoťću da buduće generacije moĹžda neće imati Ä?ime da lijeÄ?e infekcije, struÄ?njaci ĹĄirom svijeta su se udruĹžili da osmisle naÄ?in kontrolisanja i savladavanja otpornosti bakterija na antibiotike, a tim naporima se pridruĹžila i Crna Gora- kazao je ministar.

On je objasnio da je u tom cilju Ministarstvo zdravlja osnovalo Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibiotike, a da je Vlada Crne Gore u oktobru mjesecu 2012. godine usvojila Nacionalnu strategiju za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2012-2016. godine, te da je u utoku uspostavljanje aktivnosti sistema nadrzora nad rezistencijom.

- Lijek uzet na svoju ruku je otrov, a ako nastavimo da se nekritiÄ?ki ponaĹĄamo prema antibioticima u budućnosti, prijeti

nam opasnost da ostanemo bez izbora u lijeÄ?enju i pored mnoĹĄtva antibiotnih ljekova. ZajedniÄ?kim naporima doktora medicine, veterine, farmakologa, ali i ĹĄiroke populacije kod koje moramo raditi na razvijanju svijesti o vaĹžnosti antibiotika i vaĹžnosti njihove racionalne upotrebe, moĹžemo oÄ?uvati efikasnost ovih, za ljudsku populaciju izuzetno vaĹžnih, ljekova - poruÄ?io je ministar.

Direktor Instituta za javno zdravlje, doc. dr Boban MugoĹĄa, poruÄ?io je da je antibiotska rezistentnost prioritetno pitanje. - ÄŒinjenica je da sve viĹĄe imamo problema sa municijom kada je u pitanju borba protiv bakterija, odnosno da ona postaje neefikasna i da ne moĹžemo da postignemo ono ĹĄto Ĺželimo i hoćemo, a to je da drĹžimo bakterije pod kontrolom i oÄ?uvamo zdravlje Ä?ovjeka - kazao je dr MugoĹĄa.

Prema njegovim rijeÄ?ima, zarazne bolesti sa svojim potencijalom, posebno one koje izazivaju patogene bakterije, predstavljaju veliki problem bilo da se govori o umjereno blagim oboljenjima ili o onim koje zahtijevaju karantin. Da se ne bi Ä?esto govorilo o tome kao o problemu, i da bi se moglo konstatovati da su zarazne bolesti zadrĹžane pod kontrolom, treba efikasno upotrebljavati antibiotike, jer, kako je kazao, danaĹĄnje vrijeme to traĹži, a budućnost nas obavezuje, kako zdravlje Ä?ovjeka ne bi bilo „ostavljeno na raspolaganju“ bakterijama.

Nacionalni AMR focal point, doc. dr Gordana Mijović objasnila je da je Dan svjesnosti osmiťljen kao dan kada po

Ç? ÄšÇ?ŒƎčÞěŊÇ?Ĺ˜ĆŽÇ¨ĆŽĆ¸Ä¸Ç?ÄŤĂžÇ?ųĸÇ? ƸƅÞÇ?HƎƸÞÇ?ÇœÇ?ǀÞƀƎƀÇ?Ç¨Ć¸Ĺ¤ÇœÇ?Ć?ĆŽÇ?Ć?ĆŽÇ?Ć¸ĆŽÇƒĆ…ĹłĹŠÇ?ÞƅÇ?ĹŠÄ‘ĹŠĆŽÇ?ŊŜÞħÇ?ƎčƀÞŤÇ?ŊǡÞÇ?ÂžÇœĆ¸Ç€ĹśÄ¸ĆŁÇ? Ç? ÄšÇ?rĆŽÄŤÇ?ƅÞǀÇ?ǀĸÇ?Ć…ĂžĹłÇ¨ĹŠÇƒÄ¸Ç?Ç?Ć¸ĆŽÇƒÄ¸Ç?Ć?ĸƅŊěŊŸŊƅŊÇ?ÇƒĹŠĆ¸ĆŽĹśĆŽĹ˜Ç?Ç€Ć?ĸŜÇ?Ć¸ĂžĹ¨Ć˜Ĺ Ä§Ĺ—Ç?čĸœƅŊǀÞƅĸÇ?čƅĸǨƅĸÇ?čƎǡĸÇ?Ć?ĆŽÇ?Ć˜ÇťÇťÇťÇ?Ç€Ç?ÞƅƎǨƅŊŜÞÇ?Ć…ĂžÇ? čÞƅƣÇ?ĂˆÇ?(ÞƅǀŜƎųÇ?ǀĸÇ?ĹŠÇ€Ç?ĹŠÇ?ƎǨÞųÇ?Ć?ĸƅŊěŊŸŊƅÇ?Ç?Ć¸ĆŽÇƒĹŠÇ?Ć˜Ĺ—Ç?Ć?ÇœÇ?ĂžÇ?ƀÞƅųĸƣÇ? Ç? ÄšÇ?ĂˆÇ? ƸƅƎųÇ?HƎƸŊÇ?ǀĸÇ?Ć˜ÇťÇ?Ć?ÇœÇ?ĂžÇ?Ç¨ĹŠÇƒÄ¸Ç?ŜƎƸŊǀÇ?ĸÇ?ǨŊǀƎŜƎǀĆ?ĸŜÇ?ƸÞŸƅŊÇ?Ć?ĸƅŊěŊŸŊƅŊÇ?ÇœÇ?ĆŽÄŤĆ…ĆŽÇ€ÇœÇ?Ć…ĂžÇ?ƅŊǀŜƎǀĆ?ĸŜÇ?ƸÞŸƅĸÇ?Ć?ĸƅŊěŊŸŊƅĸƣÇ?ĂˆÇ?Ç? (ÞƅǀŜƎųÇ?ųĸÇ?ƎđƸÞÇ?ƅƎŨÇ?Ĺ”Ç?Ć?ÇœÇ?ĂžÇ?Ç¨ĹŠÇƒÄ¸Ç?ǀĸÇ?ŜƎƸŊǀÇ?ĸÇ?ƅŊǀŜƎǀĆ?ĸŜÇ?ƸÞŸƅŊÇ?ÇœÇ?ĆŽÄŤĆ…ĆŽÇ€ÇœÇ?Ć…ĂžÇ?ǨŊǀƎŜƎǀĆ?ĸŜÇ?ƸÞŸƅĸÇ?Ć?ĸƅŊěŊŸŊƅĸƣ Ç? ÄšÇ?(ƅĸǨƅÞÇ?čƎǡÞÇ?ěĸĹ?ÞŸƎǀĆ?ƎƸŊƅÞÇ?Ć?ĆŽÇ?Ć˜ÇťÇťÇťÇ?Ç€Ç?ÞƅƎǨƅŊŜÞÇ?ÇœÇ? ƸƅƎųÇ?HƎƸŊÇ?ŊǡƅƎǀŊÇ?ŔħŔħÇ?ÄŤĆŽĹśÇ?ųĸÇ?ŜƎčÇ?Ç?(ÞƅÞěÞÇ?ĆŽĆ…ĂžÇ?ǝħǝǝŗÇ?ŨÇ? Ć˜ÇťÇťÇťÇ?Ć?ÇœÇ?ĂžÇ?ƀÞƅųĸÇ?Ć…Ä¸Ĺ˜ĆŽÇ?ŜƎčÇ?ƅÞǀƣÇ? Ç? ÄšÇ?ĂˆÇ?ĆŽÄŤĆ…ĆŽÇ€ÇœÇ?Ć…ĂžÇ?ǡĸƀŸųĸÇ?ÇœÇ?ĆŽĹśĆ¸ÇœÇšÄ¸Ć…ĹłÇœÄ§Ç?²ƸđŊųÞÇ?ųĸÇ?Ć…ĂžĹłÇ¨Ä¸ÄœĹŠÇ?Ć?ĆŽÇ?Ć¸ĆŽÇƒĂžÄžÇ?ěĸĹ?ÞŸƎǀĆ?ƎƸŊƅÞħÇ?Ć€Ä¸ÄŻÇœÇ?ŊƀħÇ?ŜÞčÇ?ųĸÇ?ƸŊųĸĞÇ?ĆŽÇ?ÄŤĆ¸ÇœĹ˜ĹŠĆ€Ç?ÞƅÇ?ŊŨ Ä‘ĹŠĆŽÇ?ŊěŊƀÞħÇ? ƸƅÞÇ?HƎƸÞÇ?ÇˇĂžÇœÇˇĹŠĆ€ĂžÇ?Ć?ƸǨƎÇ?ƀųĸǀÇ?ĆŽĆŁ

48

pitanju suzbijanja i kontrole otpornosti bakterija na antibiotike treba učiniti nešto više nego uobičajeno. - Nema sumnje da je očuvanje efikasnosti antibiotika neophodnost za čovječanstvo.

U tome svako mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Bez antibiotika ne samo da bi infekcije harale svijetom, već je i savremena medicina nemoguća- istakla je dr Mijović.

Istraživanja su pokazala da je neracionalna upotreba antibiotika najvažniji faktor za nastanak i širenje rezistencije bakterija na antibiotike. Imajući to u vidu, Ministarstvo zdravlja se odučilo da ove godine Dan svjesnosti o antibioticima bude posvećen njihovoj racionalnoj upotrebi, i to sa aspekta antibiotske profilakse koja se prije svega koristi u hirurgiji, kazala je ona, dodajući da je brojno prisustvo medicinskih radnika obilježavanju ovog datuma i edukativnom seminaru, pravi pokazatelj da Crnoj Gori ne manjka svijesti o veličini ovog problema, kojim se predano bave i stručnjaci širom Evrope i svijeta.

MEHANIZMI REZISTENCIJE BAKTERIJA Prvo edukativno predavanje na seminaru održala je prof. dr Vineta Vuksanović. Govoreći o mehanizmima rezistencije bakterija, ona je objasnila da postoji nekoliko činjenica koje odgovaraju na pitanje zašto dolazi do te pojave. Jedna od njih je, kako je kazala, ta da bakterije u svom genomu imaju uvijek gen za rezistenciju, gdje se pored urođene rezistencije kod određenih vrsta bakterija, javlja i ona stečena, koja može biti negenetska i genetska.

- Kada dođe do spontane mutacije kod bakterija, obično ta bakterija kada gledate antibiogram ima jednu rezistentnost na dati antibiotik, a nivo rezistencije je samim tim nizak.

Povećanjem doze tog antibiotika pacijent može da se liječi u najvećem broju slučajeva, i ta vrsta rezistencije može se spriječiti kombinacijom dva ili više antibiotika. Međutim, kada se desi trans-

fer genetskog materijala, onda se situacija mijenja i govorimo o multi rezistentnim bakterijama koje imaju visok nivo rezistencije i gdje povećanja nivo antibiotika ne dovodi do učinka kod bolesnika, a rezistencija ne može da se prevenira na način što ćemo kombinovati antibiotike - objasnila je dr Vuksanović.

Druga je činjenica ta da što je veći presing sa antibioticima, to će rezistentnost biti veća, s obzirom na to da, kako je navela, izloženost antibioticima predstavlja dio evolucije bakterije.

Formiranje biofilmova, prenošenje rezistentnosti direktnim kontaktom kod određenih vrsta bakterija, te dobro organizovan sistem prenosa genetskog materijala, ostali su mehanizmi rezistencije koje je dr Vuksanović istakla u predavanju.

Rezistencija predstavlja jedna od vodećih globalnih javno zdravstvenh problema koji je nastao usljed zloupotrebe antibiotika i njihove neracionalne primjene, a Crna Gora se ubraja u evrospke zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika, te u skladu sa tim, u zemlje sa visokom stopom rezistencije - kazala je dr Milena Lopičić. - Međutim, nisu samo antibiotici odgovorni za nastanak rezistencije bakterija, već tu odgovornost dijele i bakterije zbog svojih osobina- one su mikroorganizmi koji se karakterišu veoma brzom ćelijskom diobom koja se kod gram negativnih bakterija može mjeriti minutama. Na taj način dolazi do spontanih mutacija, a među njima i onih mutacija koje bakterijama pružaju mogućnost da i u prisustvu odeđenih antibiotika rastu i razmnožavaju se - objasnila je ona.

Dr Lopičić je navela da je neophodno što prije uvesti sistem nadzora koji podrazumijeva kako prikupljanje tako i analizu podataka o rezistenciji, a koji bi trebalo da budu komparabilni sa podacima iz drugih zemalja u Evropi.

SMJERNICE, PRAKSA I ISTRAŽIVANJA PROFILAKSE Osnovni cilj smjernica za antimikrobnu profilaksu, koje su trenutno u fazi izrade, je taj da se smanji broj infekcija na

49

50

mjestu hirurškog zahvata, a istovremeno time smanji postoperativni morbiditet i mortalitet, objasnila je u svom izlaganju dr Mileva Mašanović.

- Poznato je da su infekcije hirurških rana jedne od najčešćih bolničkih infekcija, kao takve one čine nekih 38 odsto od ukupnog broja bolničkih infekcija i predstavljaju najčešću komplikaciju u hirurškoj praksi. Sa farmako-ekonomskog stanovišta, trebalo bi smanjiti potrošnju antibiotika koji se koriste u hirurškoj profilaksi jer je poznato da oko jedne trećine antibiotika u bolnicama odlazi na profilaksu infekcija u hirurgiji, od čega se čak 40 odsto daje duže nego što je potrebno - istakla je dr Mašanović.

Potrebno je, kako je navela, razgraničiti profilatičku upotrebu antibiotika od njegove terapijske primjene - kod profesionalne primjene govorimo o primjeni kod pacijenta koji nema znakove infekcije, za razliku od terapijskog pristupa gdje antibiotikom liječimo infekciju kod pacijenta.

- Antimikrobnu profilaksu treba sprovoditi samo kada je indikovana - kod čistih i čistih kontaminiranih hirurških zahvata. Antibiotički lijek treba dati parenteralno, 30 minuta prije incizije da bi se postigao odgovarajući terapijski nivo antibiotika u tkivu, kao i njegovo održavanje par sati nakon hirurške intervencije - objasnila je.

Mašanović je kazala da će u Smjernicama biti tabelerno prikazane sve grane hirurgije i pojedine vrste hirurških zahvata, i u zaključku istakla da je antimikrobna profilaksa samo dopuna dobroj preoperativnoj pripremi bolesnika, odgovorajućim mjerama asepse i antisepse, te dobroj hirurškoj tehnici.

jugoistočne Evrope radi izvođenja nadzora nad perioperativnom hemo profilaksom. Reprezent za Crnu Goru u projektu bio je Klinički centar Crne Gore. Projekat je, kako je objasnila, bio podijeljen u tri faze, pri čemu je prva podrazumijevala nadzor perioperativne hemo profilakse i evaluaciju neophodnih primjena za popravljanje kvaliteta. Projekat je trenutno na početku druge faze, koja podrazumijeva aplikaciju novih lokalnih pravila na osnovu rezultata prethodne faze, dok se predstojeća, treća faza, odnosi na evaluaciju rezultata projekta.

ASPOC je obuhvatio više grana hirurgije - opštu hirurgiju, neurohirurgiju, ortopediju, ginekologiju i akušerstvo i profilaksu u dječijoj hirurgiji, a zemlje reprezenti su bile Italija, Grčka, Slovenija, Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Kriterijumi za provjeru kvaliteta hemo profilakse I faze bili su da li se uopšte praktikuje parantealna hemo profilaksa, kada se sa njom otpočinje, koliko traje i koju vrstu antibiotika su pojedine zemlje uobičavale da koriste. Podaci istraživanja koje je dr Pejakov predstavila, a koji su obuhvatili dvije grane hirurgije- opštu (učestvovalo svih šest zemalja reprezenata) i neurohirurgiju (Slovenija nije učestvovala u ovom istraživanju) - pokazali su da je kvalitet perioperativne hemo profilakse različit u zemljama reprezentima; da ne postoji konzistentnost sa preporukom vezanom za dužinu korišćenja antibiotika; da je u većini zemalja izbor antibiotika bio neodgovarajući, i da je najkvalitetnije perioperativna profilaksa bila poštovana u Italiji. Ovo je ukazalo na potrebu za koordiniranom aktivnošću evropskih zemalja zarad popravljanja kvaliteta i pridržavanja perioperativne profilakse koja je zasnovana na dokazima, zaključila je ona.

Dajući osvrt na profilaksu u abdominalnoj hirurgiju, doc dr. Aleksandar Filipović je kazao da strategiju primjene primarne antibiotske profilakse u hirurgiji ordeđuje prvenstveno stepen kontaminacije organa koji se hirurškii tretira, odnosno nivo digestivnog trakta na kome se vrši operativni zahvat.

Prema njegovim riječima, opšte mjere prevencije infekcije su dobra i kompletna preoperativna priprema, korekcija svih hroničnih stanja kod bolesnika, u čemu veliki značaj ima anesteziolog, korektan klinički pregled sa svim analizama koje su preoperativno pripremljene od strane hirurga.

- Kratka peroperativna hospitalozacija je takođe jednan od faktora zaštite od pojave interhospitalnih infekcija. Podrazumijeva redukciju gojaznosti, pušenja, glikemije, hroničnih stanja, te podizanje opšte otpornosti organizma, eliminisanje endogene kontaminacije. Nakon toga, primjena antibiotske porfilakse, te svih pravilnih mjera asepse i antisepse, precizna hirurška tehnika bez krvarenja, sa minimalnom tkivnom traumom i kratko trajenje operativnog zahvata, su ne manje značajni u prevenciji od same antibiotske profilakse - objasnio je Filipović.

Korsiti od antbiotske profilakse su višestruke - najznačajnije su kratak boravak u bolnici, manji morbiditet i mortalitet. On je istakao važnost stvaranja Nacionalnih vodiča, jer su oni, kako je kazao, od velikog značaja za prevenciju infekcija u hirurgiji. U završnici izlaganja Filipović je kazao da hirurgija bez septičkih komplikacija ni u 21. vijeku nije realnost, ali da se znanjem i umijećem može doprinijeti unaprijeđenju zdravlja i u ovoj oblasti.

Prezentacija prof. dr Ljubice Pejakov fokusirala se na rezultate projekta ASPOC, koji se sprovodi u zemljama južne i

BAKTERIJSKA REZISTENCIJA NA ANTIBIOTIKE U VETERINI Govoreći o rezistenciji bakterija na antibiotike u veterini, doc. dr Dušan Mišić osvrnuo se na humanu medicinu i naveo da se još prije četiri decenije unazad smatralo da najveći broj najopanijih oblika rezistencije bakterija nastaje upravo u bolnicama, a da ono što su u humanoj praksi bolnice, to su u veterinarskoj praksi farme, na kojima se svakodnevno upotrebljavaju ogromne doze različitih antibiotika na velikom broju životinja.

- Međutim, ono što je opasnije je činjenica da se sa farmi multirezistentni sojevi bakterija lakše šire na okolinu i na ljude i to putem insekata, ptica, mačaka, pasa, miševa, pacova - na biljke i otpadnim vodama odlaze u rijeke ili jezera - objasnio je on.

Mišić ke kazao da su osnovne pretpostavke racionalne upotrebe antibiotika u veterini postavljanje precizne dijagnoze, gdje se utvrđuje da životinja zaista ima bakterijskuu infekciju, i mikrobiološki nalaz. U poređenju sa humanom medicinom gdje se antibiotici koriste u terapiji i rjeđe profilatički, specifičnost upotrebe antibiotika u veterini, kako je kazao, je ta da se oni koriste na četiri načina- u terapiji oboljelih životinja, profilaksi, metafilaksi, ali se daju i kao promoteri rasta, što je najspornija i najozlaglošenija upotreba antibiotika u veterini.

Sanda Ivanović

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje.

3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDÌXèL X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija.

Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ÌXêQLK SXWHYD ^WLWHèL SULWRP i jetru.

3RPDÌH NRG intoksikacije jetre i KURQLêQLK SRUHPHèDMD ÌXêQLK SXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèL UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHèDQMD SURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYD WRQXV perifernih kapilara L SUXÌD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Poznati i zdravlje: MARIJA VUKČEVIĆ, fudbalerka

BUBAMARO,

DONESI MI KRILA...

Jedina profesionalna fudbalerka iz Crne Gore, Marija Vukčević, danas igra u italijanskoj ženskoj ligi. Ova dvadesetosmogodišnja Podgoričanka trenutno nosi dres Res Rome. Više od osam godina traje njena uspješna karijera u Italiji, u okviru koje je branila boje više timova: Lecce, Bari, Matere, Francavilla Fontane, Brescie, Real Marsica (Potenza). Od formiranja Crnogorske ženske fudbalske reprezentacije, Marija je i kapiten tog tima. Šta je bilo presudno u Vašem opredjeljenju za bavljenje ne baš posebno popularnim sportom - ženskim fudbalom?

Mogu reći da je presudno bilo što sam odrasla u fudbalskoj porodici. Potom, ljubav prema bubamari postajala je sve veća i veća. I danas je ona nešto što je moj život.

52

Sjećate li se prvog susreta sa fudbalskom loptom?

Prvog susreta sa loptom teško da se tačno sjećam, ali sigurno je bilo ispred zgrade, gdje se fudbal igrao non-stop.

Da li se može govoriti o muškom i ženskom principu igre?

Koje su njihove razlike?

Razlika između muškog i ženskog fudbala je sigurno velika. Brzina, snaga i kvalitet su, sigurno, na muškoj strrani, ali koncept igre je uvijek isti. Ipak, kod žena to ide u malo drukčijem ritmu.

Kako vidite fudbal u Crnoj Gori?

Porodična ekipa Naš renomirani fudbaler Nikola Vukčević, Marijin je mlađi brat. Ovu fudbalsku porodicu čine još dva mlada fudbalera: Luka - bivši fudbaler Petrovca, i Matija, polaznik poznate škole fudbala braće Miročević.

Fudbal u Crnoj Gori je sigurno u usponu. Potrebno je vremena, i prije svega ulaganja, da bi se došlo do nekih većih nivoa, ali smatram da smo na dobrom putu.

Koliko vremena dnevno odvajate na trening?

Postoje dani kad se trenira više i dani kad se trenira manje. U prosjeku odvajam 4-5 časova.

Omiljeni vid zabave?

Dobar film je uvijek dobrodošao, tako da sam često u bioskopu.

Crnogorski kulinarski specijaliteti ili italijanska kuhinja?

Izdvojiću ipak naše specijalitete, iako sam ljubitelj italijanske kuhinje. Omiljena jela su mi sarme, ćevapi, lazanje, pica.

Da li, osim bavljenja sportom, kod Vas postoje neka manje poznata interesovanja?

Sigurno da postoje, jer normalno je razmišljati šta posle.

Svakako da želim da ostanem u fudbalu, jer sebe vidim samo tu. Šta, po Vama, znači voditi zdrav život?

Zdrav život znači paziti na ishranu i redovno trenirati.

To je, po meni, zdrav život.

Poruka čitaocima Medicala.

Poručujem čitaocima Medicala da uživaju u životu, da se manje nerviraju i da uvijek budu nasmijani.

A. Radanović

53

D E P R E S I JA BOLEST ILI STIL ŽIVOTA

Piše: dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatrije

Brojni epidemiološki servisi saopštavaju da su depresije u plimi i da su to danas najrasprostranjenija, pa i najteža psihijatrijska oboljenja. Depresije su u naše doba toliko rasprostranjene da ih malo ko nije iskusio. Neki kažu da su melanholiju (depresiju) ljudi prije iskusili nego što su joj dali ime.

Depresija se često postavlja kao dijagnoza ljudi koji su jednostavno neadaptabilni, koji otežano ili loše funkcionišu, kod ljudi koji se prosto osjećaju nesrećni i slično. Iznose se i gledišta da je u praksi prag za kliničku depresiju postavljen prenisko, te se tako javlja rizik da se normalna emocionalna stanja proglašavaju za ovu vrstu bolesti. To se dešava, pored ostalog, i zbog snažnog razvoja farmaceutske industrije, te nekritičkog liferovanja medikamenata i presije na ljekarski esnaf za njihovo enormno propisivanje.

Osnovna klinička karakteristika ovog oboljenja jeste pad raspoloženja, različitog stepena i dubine, a shodno tome i polietiološke pozadine. Pored oštećenja afekata, kod ovih poremećaja postoje oštećenja i drugih psihičkih funkcija, često praćenih somatskim smetnjama.

Inače, termin depresija dolazi sa engleskog govornog područja i on etimološki znači ulegnuće u tlu, zona smanjenog atmosferskog pritiska i slično. Frojd je za ovaj poremećaj zadržao

54

naziv melanholija, a depresijom je označavao njegov najteži i najprominentniji simptom, koji se u blagoj formi sreće i kod neuroza.

Psihopatološke aspekte depresije (melanholije) prvi je opisao Hipokrat. On nju definiše kao tugu koja je povezana sa tjelesnim sastojkom, po imenu crna žuč (melaina chole), koja kada je ima previše ili kada je njen sastav poremećen, izaziva kod ljudi turobno i melanholično raspoloženje, ali ih na neki način čini inteligentnim. Hrišćanska koncepcija (i danas je aktuelna) melanholiju je dovela u vezu sa grijehom i sa đavolom.

Astrološko viđenje melanholije (depresije) vezano je za uticaj Saturna (kosmičkih sila), boga i nadnaravnih sila.

Etiološka pozadina depresije smještena je u tri ravni, kao što je i ljudsko biće - biološkoj, mentalnoj i socijalnoj. To je prirodno, i iz njega slijedi čovjekova normalnost i čovjekove nenormalnosti (čovjekovo bivstvovanje).

Biološke koncepcije depresiju vezuju za patološke biohemijske procese koji se odvijaju na nivou sinapsi, odnosno za neurotrasmitere (noradrenalin, serotonin i dopamin) i njihovu aktivnost. Te teze i dalje se testiraju.

U odgonetanju etiologije depresije, koja je i dalje dobrim dijelom pod velom misterije, sve se više akcenat stavlja na egzogene

činioce, kako za njen nastanak, tako i tok i ishod. Shodno tome, razvilo se više modela i koncepata uzroka ovog tako raširenog mentalnog poremećaja.

Iz kognitivne perspektive, depresija je posljedica disfunkcionalnog, negativnog i pogrešnog (autodestruktivnog) mišljenja, samoograničavajuće i destruktivne kognitivne distorzije. Kod ljudi koji pate od ovog poremećaja nalazimo negativnu konceptualizaciju, evaluaciju i mišljenje. To se tumači negativnim životnim iskustvom i negativnim učenjem. U takvim uslovima negativan doživljaj sebe, svijeta i budućnosti, posljedice su distorzije mišljenja i misaonih operacija.

Ukratko, depresija je odraz bazičnih pogreški u percepcije svijeta (A. Adler), samoporažavajućeg ili konfuznog konstrukta svijeta (Keli), neadekvatnog ili nerealizovanog osmišljavanja života (V. Frankl), ili iracionalnih neprimjerenih očekivanja (Elis). Kognitivisti smatraju da se o depresiji može govoriti i kao o poremećaju i kao o egzistencijalnom problemu.

Aksiološki aspekt (aksiologija - filosofska disciplina), bazira se na stanovištu ove discipline, koja se bavi pitanjima vrijednosti, te nastanak depresije tumači rđavim i krivim odabirom životnih, moralnih i društvenih vrijednosti. Zbilja, ne mali broj pacijenata koji boluju od depresije saopštava osjećanje i doživljaje beznađa, osjećaj egzistencijalne drame i gubitak smisla života.

Kod tih osoba postoji veliki raskorak između osnovnih vjerovanja i bazičnih životnih vrijednosti, s jedne strane, i stvarnosti i ciljeva kojima je ta osoba zaokupljena. Pogrešan način „izbora” života (životnog stila), praćen negativnim mislima, nezadovoljstvom, nezahvalnošću, rezignacijom i iznevjerenim očekivanjima, pretpostavke su za nastanak ovog poremećaja.

Prema aksiološkoj teoriji, depresija je plod hronične frustracije, emocionalne patnje i demoralizacije. Depresiju prati pogrešna percepcija vrijednosti i poremećaj njenog sistema. Kod ovih osoba sretamo nesposobnost da se prepozna realnost, usvoje vrijednost i afirmacija, zbog čega im nedostaje radost i vrijednost življenja. To vodi u dosadu, besmislenost, demoralizaciju i očaj.

Prema bihejvioralnoj teoriji, neki oblici depresije predstavljaju naučene obrasce ponašanja, povezane sa negativnim mišljenjem, pretpostavkama i osjećanjima. Depresivni poremećaji nastaju kao naučeni oblici ponašanja koji se dovoljno dugo potkrepljuju. U tom smislu, neki oblici depresije se manifestuju kao naučena bespomoćnost koja nastaje u stresnim okolnostima, koje nije lako izbjeći ili kontrolisati. Mnoge pogrešne sklonosti, nedovoljno samopoštovanje, pretjerana očekivanja od drugih, „glad” za gratifikacijama, mogu postati patološke navike i maniri, što doprinosi formiranju i oblikovanju depresivnog selfa.

Kognitivna teorija depresija bazira se na tvrdnji da način mišljenja, tj. način tumačenja, procjenjivanja, obrade podataka i zaključivanja, određuju oblik emocionalnog reagovanja, pa i psihopatologije.

Evolucionistička teorija drži da depresija nastaje zbog prevalencije submisivnog ponašanja (potčinjavanje, pokoravanje).

Depresija se u ovom slučaju prije svega javlja u socijalnom i interpersonalnom kontaktu. Ove pojave praćene su strategijom popuštanja i povlačenja u stresnim okolnostima.

Sa spiritualno-transcendentnog aspekta, duhovna i religijska vjerovanja bitno utiču na kogniciju ljudi, afektivni život i motivaciju ponašanja. Inače, duhovnost se može shvatiti kao: usmjerenost na Boga (viša sila), pitanje smisla postojanja, svrhe

života i sposobnost samotranscendencije. Po ovom konceptu, depresije se često javljaju kod osoba koje nijesu našle svoje „mjesto pod suncem” i osjećale se svojim na svome, pri čemu mahom misle da sa njima nije nešto u redu, a da je svijet koji ih okružuje realan (takav mora biti).

Depresivne ličnosti Boga vide kao svemogućeg i nemilosrdnog, a sebe kao beznačajne i u sumnji da će doživjeti njegovo Milosrđe. Bog je spasitelj, ali i tiranin, kada ne usliši njihove molitve, kada imaju osjećaj da su pogriješili i kada vjeruju da ih je Bog ostavio.

Tada gube vjeru i traže utjehu na drugoj strani.

To se slaže i sa psihodinamskim konceptom geneze depresije (depresivni bolesnici imaju strogi, rigidni i kažnjavajući superego).

Iz narativne perspektive, depresija, metaforički gledano, može biti dio jedne tužne ili gubitničke životne priče. Kroz priču se učimo kako živjeti i kako da se ponašamo, ali priča govori i o negativnim događajima, patnji i besmislu života.

Depresija nastaje kod tragičnog osjećanja i egzistencijalnog besmisla. To prati narativni poremećaj selfa u smislu njegove pesimizacije, praćene osjećanjem poraza i besmisla.

Iz sistemske perspektive (čovjek se sastoji iz više različitih sistema), depresija je i bolest i specifičan način postojanja i ponašanja, povezan sa specifičnim sistemom vrijednosti, životne filozofije i tragičnog osjećanja života.

Može se zaključiti da je depresija, po svoj prilici, rezultat složene interakcije i sinhroniciteta raznovrsnih depresogenih činilaca koji se odvijaju u više ravni: biološkoj, psihičkoj, socijalnoj, antropološkoj.

55

MENOPAUZA I SUPLEMENTI Piše: mr ph. Aleksandar Jovanov

Menopauza je prirodna pojava kod žena i predstavlja završetak reproduktivne sposobnosti, odnosno trajni prekid menstrualnog ciklusa koji se javlja poslije prestanka rada jajnika.

Najčešće počinje u periodu između 42. i 45. godine života i završava se između 60. i 65. godine. U ovom dobu nastaju velike hormonske promjene koje utiču na normalan život žene. Početak menopauze karakterišu somatske i psihološke promjene, koje se javljaju u različitom stepenu.

Glavni razlog za pojavu simptoma menopauze predstavlja pad koncentracije estrogena u krvi. Početak je postepen i obično se može prepoznati u srednjim i kasnim četrdesetim, sa svojim jedva primjetnim simptomima. Kasnije se ovi simptomi intenziviraju u vidu noćnog znojenja i talasa vrućine (valunzi)

56

koji nastaju kada pada nivo estrogena u krvi. Drugi simptomi su nesanica, česte glavobolje, razdražljivost, depresija, česte promjene raspoloženja.

U menopauzi koža gubi elastičnost i postaje dehidrirana, dolazi do atrofije i osjećaja suvoće vaginalne sluznice, zbog čega nastaju i smetnje u seksualnom životu. Zbog gubitka kalcijuma javlja se bol u kostima i zglobovima, zbog njegove smanjene apsorpcije i smanjenog taloženja u kostima. To dovodi do pojave da kosti postaju krte i lakše lomljive (osteoporoza). U menopauzi se gubi i protektivno dejstvo ženskih polnih hormona, te dolazi do izjednačavanja učestalosti kardiovaskularnih oboljenja kod žena i muškaraca. Rano prepoznavanje ovih simptoma i primjena odgovarajuće terapije može značajno da umanji negativan uticaj ovih simptoma na normalan život žena u menopauzi.

Osim standardne hormonske terapije, danas se sve češće koristi prirodna fitoterapija. Koriste se biljni ekstrakti koji sadrže izoflavonoide, prirodne komponente koje imaju estrogeno djelovanje, zbog čega su i nazvani fitoestrogenima.

Dvije studije koje je sprovela NAMS (North American Menopause Society) dokazale su da izoflavonoidi imaju povoljan efekat na simptome menopauze i bolesti povezane sa menopauzom. Jedna studija je pokazala da izoflavonoidi snižavaju koncentraciju LDL holesterola i triglicerida, a povećavaju koncentraciju HDL. Glavni zaključak ove studije je da se izoflavonoidi i hrana bogata njima mogu koristiti za sprečavanje kardiovaskularnih problema

kod žena u menopauzi. Druga studija je pokazala da su fitoestrogeni alternativa za estrogenu terapiju. Niža incidenca menopauznih simptoma javlja se kod žena u Aziji, pošto se tamo u ishrani dosta koristi soja, koja je bogata izoflavonima. Izoflavoni imaju veći afinitet prema beta-estogenim receptorima, a manji prema alfa-estrogenim receptorima. U studiju je bilo uključeno 60 žena, od kojih su 30 primale dozu od 60 mg izoflavona dnevno u roku od 3 mjeseca, a ostalih 30 placebo dozu. Rezultati su pokazali da korišćenje izoflavona kod žena u menopauzi dovodi do smanjenja naleta vrućine i smanjenja noćnog znojenja. Rezultati su određeni mjerenjem koncentracije estradiola, lipoproteinskih lipida i folikulostimulirajućeg hormona.

Biljke koje sadže izoflavone najčešće se koriste u terapiji menopauznih simptoma, a od njih su najznačajnije soja i crvena djetelina.

Soja (Glycine max) je biljna vrsta koja potiče iz Kine.

Najčešće se koristi njeno zrno koje je bogato proteinima, aminokisjelinama, fitosterolima, saponinima i izoflavonoidima. Izoflavonoidi soje heterociklični su fenoli koji su strukturno slični sa estradiolom 17B. Najznačajniji među njima su genistein, daidzein i glicitein, koji djeluju kao prirodni fitoestrogeni i smanjuju rizik od nastanka kancera dojke. Genistein je jak antioksidans koji se vezuje za estrogene receptore, djeluje kao prirodni estrogen i smanjuje simptome menopauze. Daidzein se u organizmu aktivira u S-equnol, koji ima estrogeno djelovanje.

Crvena djetelina (Trifolium pratense), tj. njeni ekstrakti, takođe se koristi za ublažavanje simptoma menopauze.

Najznačajniji su izoflavonoidi koji preveniraju osteoporozu, pošto djeluju kao fitoestrogeni koji mogu pomoći u izgradnji gustine kostiju. Osim toga, crvena djetelina poboljšava cirkulaciju, povećava nivo HDL-a u organizmu i jača arterije. Neki fitoterapeuti tvrde i da ima antikancerogeno djelovanje.

Pored pada koncentracije estrogena, u menopauzi dolazi i do pada koncentracije progesterona. Prirodni način za povećanje koncentracije progesterona predstavlja unos ekstrakta biljke Dioscorea opposita. Ova biljka je bogata prirodnim steroidnim sapogeninom - diosgeninom, koji ima estrogenu aktivnost. Diosgenin je i prirodan prekursor za sintezu progesterona i zato je dosta značajan njegov unos u toku menopauze.

Cimicifuga racemosa je biljka koja potiče iz Sjeverne Amerike a bogata je triterpenskim glikozidima. Lokalno stanovništvo je koristi u terapiji ginekoloških poremećaja i depresije.

Za smanjenje simptoma menopauze značajni su i neki vitamini i minerali, od kojih su najbitniji kalcijum i magnezium, vitamin K2, D3 i B6.

Kalcijum je značajan za održavanje zdravlja koštanog sistema.

Magnezijum je bitan za smanjenje ispoljavanja simptoma menopauze, pošto doprinosi fiziološkom, uravnoteženom funkcionisanju mišićnog i nervnog sistema.

Svi ovi biljni ekstrakti, vitamini i minerali značajni za menopauzu, mogu se naći na našem tržištu, u okviru jednog proizvoda - HAPPY AGE, italijanskog proizvođača ERBA VITA.

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: Đoka Miraševića br. 7, Podgorica, 20 266 333,225 prored sirina m e d i c a l s u ptel.+ p l i e 382(0) s - Monotipe Corsiva, tel./fax.+ 382(0) 20 267 805, mob.+ 382(0) 69 777 069, e-mail: netpharm@t-com.me NetPharm - Tw Cen MT regular

MENOPAUZA PRELAZNO DOBA, A NE BOLEST

Piše: dr Snežana Tomić, homeopat

Menopauza je doba koje signalizira prestanak sposobnosti žene da začne i iznese trudnoću. Ona se prirodno dešava uglavnom oko 50. godine života, za neke žene nekoliko godina ranije ili kasnije.

Ovaj prirodni proces bioloških, a i duhovnih promjena, kada bi trebalo da se „okrećemo od Holivuda prema Himalajima” za neke žene predstavlja period patnje u fizičkom i emotivnom smislu. Gubitak mjesečnog ciklusa i propratne pojave nekim ženama padaju teško, ne samo zbog tjelesnih simptoma, već i jer se osjećaju manje ženstveno, poželjno i korisno.

U doba u kom živimo, gdje se prednost daje izgledu i spoljašnjosti, a ne iskustvu i zrelosti, gdje se potencira vječita mladost i opsjednutost licem bez bora, ženama srednje dobi nije lako, jer se osjećaju marginalizovano. Mudra, zrela žena iz narodnih priča i legendi ustupila je mjesto Barbiki. Ovaj sociološki fenomen neprihvatanja i straha od starosti sigurno doprinosi da se na menopauzu posljednjih godina gleda kao na bolest koju treba tretirati hormonima i ljekovima.

Kada nastupi menopauza, žene najčešće pate od sljedećih simptoma: 1. Neredovan ciklus i promjene u toku njega 2. Navale vrućine - valunzi

58

Treba naglasiti da je menopauza prirodan, normalan proces, a ne patološka pojava, i da je moguće proći kroz ovaj period bez propratnih tegoba, uz pomoć prirodnih, preventivnih metoda, korekcija u ishrani i načinu života, koje podrazumijevaju i fizičku aktivnost. Ove korekcije treba primijeniti još u premenopauzalnom dobu, da bi žene menopauzu dočekale spremne i zdrave.

3. Promjene u raspoloženju, razdražljivost, anksioznost, depresija 4. Gubitak libida 5. Povećanje tjelesne težine, gojaznost.

Ove neprijatne promjene i simptomi svakako se mogu ublažiti i preduprijediti. Najbolji pristup bi bio primjena korekcija u ishrani i fizičkoj aktivnosti. Poznato je da žene Istoka, u Japanu, neuporedivo manje pate od menopauzalnih tegoba i prateće osteoporoze. Zahvaljujući njihovom načinu ishrane, koji obiluje ribom, povrćem, algama i fermentiranim sojinim proizvodima, menopauza je doba kroz koje žene Istoka lakše prolaze od žena Zapadne Evrope i Amerike.

Menopauzalni simptomi velikim dijelom su povezani

sa toksičnošću jetre. Ishrana bogata bijelim brašnom, mlječnim proizvodima, crvenim mesom i mesnim prerađevinama, šećerom, kafeinom, alkoholom, opterećuje jetru i povećava toksičnost u organizmu. To doprinosi i pojavi pojačanih simptoma menopauze.

Stoga je veoma važno korigovati ishranu i iz nje izbaciti ili smanjiti konzumiranje ovih namirnica, a uvrstiti više svježeg, sirovog, povrća i voća, ribe, koštunjavih plodova i maslinovog i lanenog ulja.

Zeleno lisnato povrće najbolji je čistač jetre, a takođe i najbolji izvor kalcijuma koji se apsorbuje u organizmu, za razliku od mlijeka, kod koga je zbog pasterizacije i prisustva fosfora1 smanjena mogućnost apsorpcije kalcijuma. Zato se u Americi žene susreću sa paradoksom: iako konzumiraju najviše mlijeka na svijetu, kod njih je i najveća incidenca osteoporoze na svijetu.

To je stoga što se one oslanjaju na mlijeko kao glavni izvor kalcijuma.

Fermentirani mlječni proizvodi, kao što su jogurt, kisjelo mlijeko i kefir, imaju veću biološku iskoristljivost kalcijuma, pa ih zato favorizujte u odnosu na kravlje mlijeko.

Osim zelenog lisnatog povrća, kalcijum se nalazi i u sardinama, bademima, susamu...

Laneno ulje² i sjeme tradicionalno su korišćeni za ublažavanje i prevenciju menopauzalnih tegoba, a nove studije otkrivaju i njihovu ulogu u prevenciji raka dojke.

Optimalan nivo vitamina D u krvi veoma je važan u menopauzi. Naravno, prednost se daje sunčanju, a kad to nije moguće, suplementima vitamina D3.

Zeleni čaj i njegovi polifenoli pomažu kod smanjenja rizika srčanih problema i u prevenciji raka dojke.

Magnezijum, prirodni tonik za nervni sistem, i pilula za spavanje, mineral je koji sprečava konstrikcije krvnih sudova. Drži kalcijum u rastvorenom obliku u krvi i sprečava stvaranje pijeska, kamenčića i naslaga na arterijama. (Zeleno lisnato povrće, koštunjavi plodovi, kakao…)

Fizička aktivnost je jedan od najboljih ljekova za menopauzalne simptome. Ona doprinosi ugradnji i apsorpciji kalcijuma u kosti, izbacije „loš” estrogen i holesterol, oslobađa endorfine, supstance koje su prirodni antidepresanti i koji podižu raspoloženje. Ono oslobađa, znojenjem i pojačanom cirkulacijom, toksine iz organizma, a unosi kiseonik i čini organizam alkalnim. To je preduslov zdravlja i normalne fiziologije. Vježbanje održava normalnu težinu, ubrzava metabolizam, a doprinosi i jačanju samopouzdanja kod žene, jer je vraća u formu. Ako niste ludi za džogingom i fitnesom, odaberite neku od zabavnijih, „seksi” varijanti vježbanja, kao što su zumba, salsa i kik boks, gdje ćete se i oznojiti i zabaviti.

Homeopatski pristup tretiranja menopauze svodi se na individualno odabiranje homeopatske terapije, drugačije za svaku ženu, na osnovu sveukupnih mentalnih, emotivnih i fizičkih karakteristika i simptoma koje žena prezentira doktoru homeopatu. Uloga homeopatskog lijeka jeste da vrati organizam u stanje balansa na svim nivoima, na prirodan, suptilan način, stimulišući organizam da sam povrati stanje psihofizičke ravnoteže.

1 S kojim se kalcijum „takmiči” 2 Omega 3

59

KANDIDIJAZA KOD BEBA Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica - Nikšić

Kandidijaza, soor ili mlječac gljivična je infekcija usne duplje koja se često javlja kod novorođenčadi i odojčadi. Bebe su u prvim mjesecima života vrlo osjetljive na kandidu i, vjerovali ili ne, rijetko koje dijete te starosne dobi nije imalo soor ili, kako ga u narodu zovu, mlječac. Često nas pitaju zašto su baš bebe najpodložnije kandidijazi? Postoje dva razloga. Bebe nemaju dovoljno razvijen imuni sistem, koji je zadužen za čišćenje mikroorganizama, pa i kandide, što doprinosi njenom nastanku, a sa druge strane, imaju neodoljivu potrebu da nešto trpaju u usta, pa tako unose u organizam različite mikroorganizme. Kandidijazu mogu da dobiju i starija djeca, ali je kod njih ubjedljivi uzrok PREKOMJERNA i NERACIONALNA PRIMJENA ANTIBIOTIKA. Čak i kada su opravdano propisani, antibiotici daju kao neželjeni efekat kandidijazu, jer antibiotici efikasno eliminišu bakterije koje su uzrok infekcije. Oni ujedno eliminišu i dobre bakterije, što narušava prirodnu ravnotežu, u korist gljivica, pa nastaje KANDIDIJAZA. Neophodno je naglasiti, zbog nekih roditelja koji „vole JAKE ANTIBIOTIKE”, DA ONI NAROČITO PRIJAJU KANDIDI I NJENOM RAZMNOŽAVANJU, doprinose razvoju soora i kandidijaze crijeva, a može se pojaviti i proliv.

Kako prepoznati soor?

Na sluznici usne duplje i jeziku uočljive su okrugle, bjeličaste naslage koje imaju izgled zgrušanog mlijeka (otuda i ime mlječac). Ispod ovih naslaga vrlo često se nalaze bolne ranice,

60

jer gljivice oštećuju sluznicu. Bebe su nervozne, plačljive, slabije jedu, a ponekad odbijaju podoje. Dijagnozu kandidijaze usne duplje lako je postaviti NA OSNOVU KLINIČKOG PREGLEDA. Izuzetno je potrebno uzeti bris usne duplje da bi se postavila dijagnoza. Kandida često napada i sluznicu crijeva, naročito poslije primjene „jakih antibiotika”, kako smo već objasnili. Tada, po pravilu, nastaje proliv, koji može biti obilan i dugotrajan. U ovom slučaju neophodno je uzeti uzorak stolice na mikrobiološki pregled. Ovo se, Bogu hvala, rijetko dešava kod beba, jer one nijesu tako često na antibiotskoj terapiji kao starija djeca. Kandida može da se nađe i na koži beba, kod duže iritacije kože.

Liječenje Nistatin je lijek koji efikasno liječi kandidijazu usne duplje i crijeva. Postoji i oralni gel koji se koristi u ovoj terapiji, ali je on pogodniji za djecu starijeg uzrasta. Kod crijevne kandidijaze neophodna je primjena probiotika, jer oni regulišu narušenu ravnotežu. Kožne gljivične infekcije liječe se kremama i mastima koji sadrže antimikotike.

Vrlo efikasan način za liječenje kandidijaze usne duplje predstavlja rastvor boje mastila, genecijana violet, koji se nanosi direktno na sluznicu jezika. Natapka se preko gaze, a beba ga kasnije raznese po cijeloj sluznici usne duplje. To malo ružno izgleda, kao da je beba pojela mastilo, ali je ovo samo estetski problem, koji je, vjerujte, zanemarljiv jer je GENECIJANA JEDAN OD NAJEFIKASNIJIH metoda liječenja soora kod beba i djece.

Soor je ovim pobijeđen već poslije nekoliko dana. Ono što treba da znate jeste da genecijana ne ide u krvotok, već se samo zalijepi za sluznicu. Osim genecijane, za skidanje soora preporučuje se i soda bikarbona.

RODITELJI, VODITE RAČUNA O UPOTREBI ANTIBIOTIKA U LIJEČENJU SVOJE DJECE i tako spriječite kandidijazu.

PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

POREMEĆAJ PAŽNJE I HIPERAKTIVNOST KOD DJECE

DJECA SA ADHD SINDROMOM Piše: prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dom zdravlja – Bijelo Polje

Sindrom poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) najčešće je opisivani poremećaj ponašanja kod djece, koji se ispoljava hiperaktivnošću i hipervigilnošću pažnje.

Dijagnostički kriterijumi ADHD sindroma Dijete treba da pokaže prisutnost šest ili više simptoma poremećaja pažnje u periodu dužem od šest mjeseci, simptoma koji kompromituju aktivnost djeteta u okruženju (porodici, vrtiću, školi itd.).

Najčešći simptomi ADHD sindroma su: česta manifestacija nedovoljne pažnje i neobjašnjivih grešaka u školskim i drugim aktivnostima, učestala nemogućnost koncentracije na aktivnost ili igru, česta pojava zanesenosti i neslušanja dok mu se nešto govori, nepoštovanje datih instrukcija i neizvršavanje obaveze, dijete ima česte probleme oko organizovanja aktivnosti i obaveza, ne voli, izbjegava i direktno odbija aktivnosti koje zahtijevaju mentalni (intelektualni) napor, često gubi igračke, često zaboravlja na dnevne obaveze i rutinske aktivnosti itd.

Dijete sa ADHD sindromom pokazuje i druge simptome hiperaktivnosti, poremećaja pažnje i impulsivnosti, kao što su: dok sjedi „nema mira”, pokreće ruke, noge, druge djelove tijela, često ustaje sa mjesta na kojem treba da sjedi, često juri i vere se okolo, ne može da izdrži spore aktivnosti i mirne igre, često

62

ADHD (engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder) ADHD sindrom ima veću učestalost nego što se misli i kreće se od 1 do 39%. Češći je kod dječaka.

Etiologija ADHD sindroma nije u potpunosti poznata i vezuje se za centralni monoaminergički mehanizam, kao i za genski determinisan poremećaj dopaminergičkog sistema. Kliničkom slikom dominira poremećaj pažnje tipa hipervigilnosti, hiperaktivnost sa dominacijom motornog nemira i impulsivnost uz teško podnošenje zabrane.

previše govori (logoreja). Ova djeca su veoma impulsivna: odgovaraju prije nego što su čuli pitanje do kraja, nemaju strpljenja da „stoje u redu” za bilo koju aktivnost, prekidaju druge u govoru - „upadaju u riječ”. Inače, mlađa djeca su vrlo živahna, neka, zavisno od ličnog temperamenta, više od druge.

Kada nivo njihove motorne aktivnosti pređe granice koje se smatraju normalnim, roditelji ih obično nazivaju „hiperaktivnom djecom”. Naravno, ovo zavisi od okvira za normalno koje su postavili sami roditelji. Samim tim, ovaj termin se često koristi neadekvatno, za djecu koja su adekvatnog obrasca ponašanja tokom dana, ali su drska i neposlušna pred spavanje, tokom obroka ili u školi. Ova djeca, ipak, nijesu hiperaktivna, ali roditeljima treba pomoć i savjet u prevazilaženju neželjenog obrasca ponašanja.

Pravi hiperkinetski sindrom Ukoliko se radi o pravom hiperkinetskom sindromu (hiperaktivnost), djeca su, bez sumnje, pretjerano aktivna u pretežno svim situacijama i pokazuju lošiju koncentraciju, loše fiksiranu i nedovoljno dugu pažnju, kao i rasijanost. Od ranog djetinjstva, ova djeca su neorganizovana, imaju loše regulisanu i ekscesivnu aktivnost. Izrazito su brzopleta, nepromišljena i

impulsivna, bez socijalne inhibicije, ne završavaju započeto i imaju vrlo loše odnose sa drugom djecom. Pretežno su loši učenici i nemaju dovoljno samopoštovanja. U tinejdžerskom uzrastu postaju antisocijalni, odbacuju porodicu i izazivaju povremene oštre roditeljske disciplinske mjere.

Tretman djece sa ADHD sindromom U predškolskom uzrastu važna je uloga roditelja i vaspitača, koji će pomoći u napretku u ponašanju i edukaciji za razvijanje pažnje i koncentracije, ohrabrivanjem, razvijanjem samopoštovanja i direktnom korekcijom ponašanja.

Simptomi hiperaktivnosti mogu se ublažiti medikamentima tek poslije sedme godine života. Takozvani stimulansi kanališu pažnju, povećavaju koncentraciju, dolazi se do bolje samokontrole i učenja. U liječenju je važna uloga dječjeg psihijatra i psihologa. Uloga dijete u liječenju hiperaktivnosti diskutabilna je. Školovanje djece sa ADHD sindromom može da se sprovodi redovnim vaspitno-obrazovnim programom, sa istim ili prilagođenim nastavnim standardima (inkluzivno obrazovanje), što je individualno, zavisno od preostalih mogućnosti i sposobnosti toga djeteta.

63

IZGRAĐIVANJE NAVIKA KULTURNOG PONAŠANJA KOD DJECE Vrlo je važno da što ranije damo djetetu pojam o nužnom i jedinstvenom kulturnom ponašanju na javnom mjestu i u kući, inače će ono shvatiti da se u gostima treba pretvarati, glumiti ulogu kulturnog i dobrog djeteta, a da kod kuće to nije obavezno

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Većina roditelja se vjerovatno stiđela što se njihovo dijete nije znalo ponašati na javnom mjestu kao, primjera radi, ne pozdravlja starije, ne zna se obratiti molbom ili

zahtjevom, uzima stvari bez pitanja, sjedi za stolom sa odraslima, upada u riječ starijima i slične neugodne situacije. Ogorčeni ovim ponašanjem i postupcima, roditelji kore dijete govoreći mu: "Mi smo ti govorili kako treba da se ponašaš u gostima, a ti radiš sve po svom".

Nesumnjivo smo u zabludi ako mislimo da je ova opomena dovoljna da bi dijete steklo ovu ili onu naviku.

Riječima možemo samo podsjetiti dijete na naviku ako je ona stvarno u životu i iskustvu djeteta, ali je jednom riječju ne možemo stvoriti.

Neki misle da je dovoljno jednomdvaput kod kuće podučiti dijete pravilima učtivosti, pa će ono postati učtivo. Ustanovljeno je da to nije moguće. U kulturnom ponašanju treba dijete vježbati stalno, sistematski, a ne od slučaja, kada, da tako kažemo, i roditelji i djeca idu u goste, pozorište, šetaju gradom. Zato je vrlo

vaĹžno da ĹĄto ranije damo djetetu pojam o nuĹžnom i jedinstvenom kulturnom ponaĹĄanju na javnom mjestu i u kući, inaÄ?e će ono shvatiti da se u gostima treba pretvarati, glumiti ulogu kulturnog i dobrog djeteta, a da kod kuće to nije obavezno.

Pojam kulture je veoma ĹĄirok. Mi ovdje govorimo o navikama djeteta na elementarnu uÄ?tivost, koja je jedna od nuĹžnih kvaliteta kulturnog ponaĹĄanja. Dijete treba uÄ?iti kako će postupiti u ovom ili onom sluÄ?aju. U porodici se dijete moĹže obraćati roditeljima sa “tiâ€?, ali pri obraćanju drugim ljudima to je nedopustivo. PokaĹžite djetetu kako da pozdravlja, da se zahvaljuje, da traĹži i da to treba da Ä?ini u svakom sluÄ?aju. Zahtijevajte od djece da u autobusu, bolnici, prodavnici i drugim mjestima starijim ljudima, odnsno pomognu ako vide da im je njihova pomoć potrebna. TakoÄ‘e, pratite da li se djeca izvinjavaju ako sluÄ?ajno uÄ?ine neĹĄto ĹĄto ne treba.

Ne treba zaboraviti da u vaspitanju treba iskoristiti svaku priliku za uÄ?vrťćivanje navike kulturnog ponaĹĄanja. Da li ste pokazali svojoj djeci kako treba izaći pred gosta i pozvati ga da uÄ‘e u sobu, kako treba ugostiti voćem, kolaÄ?ima, kako mu treba dati Ä?aĹĄu vode? Neki roditelji ne pridaju ovome neki znaÄ?aj, ali u vaspitanju, kao ĹĄto je poznato, nema sitnica. Ako traĹžimo od djeteta da se pravilno ponaĹĄa, potrebno mu je ĹĄto je moguće ranije pokazati smisao i znaÄ?aj takvog ponaĹĄanja.

Objasniti mu:

Prezentovan je i sadrĹžaj vodiÄ?a za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. VodiÄ?i su besplatno dijeljeni uÄ?esnicima Kongresa, a ĹĄtampani su na pet jezika: engleskom, ĹĄpanskom, grÄ?kom, italijanskom i hebrejskom.

Vodeći predavaÄ?i na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, NjemaÄ?ke, Ĺ panije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih saĹžetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

ObilaĹženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledĹža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - oÄ?vrťćuje nokte i knjiĹževnosti spreÄ?avĐ° starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i poÄ?etka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, DĹžems DĹžojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druĹženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliĹĄe zemalja njihov u okruĹženju, pruĹžaju suvoću i vraća noktima elastiÄ?nost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehniÄ?ara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAĹ TITA NOKTA / UÄ?vrťćivaÄ? noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEĹ ENJE

dvo-fazni sistem koji ojaÄ?ava i ĹĄtiti nokte, spreÄ?ava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju?

MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom ĹĄtiti povrĹĄinu nokta i poboljĹĄava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja?

t [BĂ?UP KF QPUSFCOP QPNPĘŤJ TUBSJKJN MJDJNB LBEB WJEJNP EB JN KF OBĂ?B QPNPĘŤ OFPQIPEOB t [BĂ?UP USFCB VTUBUJ LBEB HPTU VĂżF V LVĘŤV J QSWJ HB QP[ESBWJUJ

MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

PreviĹĄe narasla pokoĹžica, zanoktice?

CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokoĹžice?

t [BĂ?UP OJKF VĘŹUJWP VNJKFĂ?BUJ TF V SB[HPWPS PESBTMJI BLP UJ TF OF PCSBĘŤBKV

CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOĹ˝ICE spreÄ?ava da se pokoĹžica suĹĄi i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti?

RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE

t [BĂ?UP OF WBMKB HMBTOP SB[HPWBSBUJ WJLBUJ HBMBNJUJ t [BĂ?UP OJKF MJKFQP TNJKBUJ TF OBE ĘŹPWKFLPN LPKJ KF TMVĘŹBKOP QBPy Ove i mnoge sliÄ?ne situacije treba objasniti djetetu. Ako dijete shvati smisao pravilnog postupanja, efektivnije će teći proces obrazovanja navika kulturnog ponaĹĄanja.

Proces vaspitanja kulturnih navika odvija se najuspjeĹĄnije ako su i sami roditelji primjereni. I ovdje je najvaĹžniji uslov vaspitanja liÄ?ni primjer roditelja. Djeca treba da budu oÄ?evici besprekornog ponaĹĄanja roditelja za stolom, na ulici, na javnom mjestu. Zato je vrlo vaĹžno da je joĹĄ od najmlaÄ‘ih godina oko djeteta sazdana prirodna atmosfera. U ovakvim uslovima obrazovanja navika uÄ?tivosti će teći uspjeĹĄno. Ako roditelji budu zahtijevali da se dijete kulturno ponaĹĄa, a sami ne budu davali dobar primjer, teĹĄko da će iĹĄta vrednije postići. Kulturne navike, koje se obrazuju pod uticajem djeÄ?ijeg vrtića i ĹĄkole, biće razruĹĄene ako ne naiÄ‘u na sistematsku podrĹĄku u porodici.

BRAZDI - stvara ravnomjernu povrĹĄinu radi glatkog manikira.

BrĹže suĹĄenje laka?

MAVADRY - suĹĄi se na dodir u sekundi.

IzgriĹženi nokti?

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna teÄ?nost koja se nanosi Ä?etkicom i pomaĹže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte?

MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za koriťćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte?

THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREÄ?IVANJE LAKA

SAVRĹ ENI MAVALA NOKAT MoĹže se postići koriťćenjem jednog ili viĹĄe ovih proizvoda u zavisnosti od vaĹĄeg specifiÄ?nog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

SVE LJEKOVITOSTI

ORIGANA Piše: Mr sci. ph. Ivana Gojković

Origano (lat. Origanum vulgare), ili divlji majoran, začinska je i ljekovita biljka. Naziv biljke potiče iz grčkog jezika (grč. oros - brdo, ganos - nakit), preko italijanskog origano brdski nakit. Origano je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnatica (lat. Lamiaceae). Raste po čitavoj regiji Mediterana, a različiti podtipovi rastu u Aziji i Americi. Može se naći uglavnom po osunčanim, kamenitim terenima mediteranskog i submediteranskog pojasa. Kultiviše se. Koriste se list i cvijet, tj. vršni dio biljke u cvijetu (lat. Origani herba) i etarsko ulje (lat. Origani aetheroleum). Biljka se bere od maja do avgusta, a, u zavisnosti od regije, plodonosi od avgusta do oktobra. Cijeli gornji dio stabiljke sa listovima i cvjetovima upotrebljava se za spravljanje prijatnog i aromatičnog čaja koji ima i ljekovito dejstvo. Biljka je prijatnog mirisa, aromatičnog i začinskog ukusa. Origano sadrži do 3% etarskog ulja (samo ulje sadrži 40 % fenola), nešto manje od 1% flavonoida, slobodne alkohole, tanine.

Postoji više od 40 vrsta origana. U kulinarstvu najčešće koristimo Origanum vulgare. Međutim, najljekovitijom vrstom se smatra ulje Origanuma minutifloruma, koje sadrži i do 90% aktivnog ljekovitog sastojka karvakrola. Stari Grci primjenjivali su ulje origana za liječenje rana, zmijskih ugriza i tegoba disajnih puteva. U srednjem vijeku postalo je popularno u Evropi, gdje se koristilo za liječenje infekcija.

Najvrijednija ljekovita supstanca u ulju origana naziva se karvakrol - sastojak koji ima snažna antibakterijska svojstva.

Britanski naučnici u istraživanjima su potvrdili da je ulje origana djelotvorno u borbi protiv 25 različitih bakterija.

Timol i karvarkol, ulja origana, sprečavaju rast bakterija poput zlatnog stafilokoka. Prema jednom meksičkom istraživanju, origano uspješnije liječi bakterijsku infekciju uzrokovanu jednoćelijskim parazitom Giardia lamblia, nego antibiotik koji

66

Napomena: Pošto je pravo i kvalitetno origano ulje veoma jako, što se tiče načina doziranja za oralnu upotrebu, preporučuje se oprez i strogo pridržavanje savjeta ljekara i proizvođača, koji je u obavezi da na proizvodu istakne podatke u vezi sa doziranjem i načinom upotrebe.

se inače primjenjuje. Takođe je dobro sredstvo u borbi protiv E. coli i salmonele (patogena koje nalazimo u hrani).

Dokaza o ljekovitim svojstvima ulja origana sve je više.

Od 52-ije testirane biljke, samo je ulje origana djelovalo na Candidu albicans, E. coli, Salmonellu i Pseudomonas aeruginosa.

Pseudomonas je vrsta bakterije koju je posebno teško liječiti, jer su neki sojevi imuni na antibiotike. Porast broja bakterija otpornih na antibiotike zabrinjava medicinske stručnjake. Mnoge bakterije već pokazuju otpornost i na vankomicin, posebno crijevne bakterije poput enterokoka.

Ulje origana djelotvorno je u borbi protiv većine bakterija koje uzrokuju infekcije debelog crijeva i urinarnog trakta, tifusa, kolere, čireva i kožnih infekcija. Osim što uništava bakterije, ulje origana ima snažno antivirusno djelovanje te efektno štiti od gripa, prehlade, vodenih kozica, zauški i ospica. Činjenica je da može zaustaviti bolest već u trenutku kada se simptomi pojave.

Gljivica Candida često izaziva oboljenje noktiju, a može se izliječiti tako što se prethodno oprani i suvi nokti umoče u origano ulje na minut ili dva, dva puta dnevno, nekoliko dana

numa minutifloruma najčešće se i spravlja ljekovito ulje. za redom. Nakon toga, tri puta dnevno, u trajanju od šest mjeseci, U paletu ljekovitih svojstava origana ubrajaju se: nokte mazati sa po 2-3 kapi ulja.

- Antibakterijska svojstva Origano ulje ublažiće iritaciju i svrab na koži nastale - Antioksidativni efekat usljed infekcije, ukoliko se na ta mjesta nanese nekoliko kapi - Dejstvo protiv gljivičnih upala ovog ulja. Osobama sa osjetljivom kožom preporučuje se da ovo - Antihistaminski efekat (pomaže u liječenju alergija) ulje prethodno razblaže maslinovim ili nekim drugim uljem.

- Ublažavanje bolesti kože Za suzbijanje bubuljica i akni potrebno je u kvalitetno - Dejstvo protiv bolesti disanja sredstvo za čišćenje lica dodati kap ili dvije origano ulja.

- Otklanjanje začepljenosti pluća i sinusa Ulje origana se pravi od presovanih listova biljke, koji - Ublažavanje bolova i tegoba u mišićima su veoma poznati kao začin. Postoje brojne podvrste origana, - Ublažavanje menstrualnih grčeva od kojih neke uopšte i nisu pravi origano. One se razlikuju od - Ublažavanje bolova u želucu „pravog origana” ne samo po izgledu, već i po svojim svojstvima - Jačanje imunološkog sistema. i sastavu - aktivnim supstancama i hemijskim komponentama.

Biljka Origanum vulgare subsp. hirtum najbogatija je esencijalnim Origano ima značajnu primjenu i u kulinarstvu. Veoma uljima.

Ulje origana sadrži ruzmarinsku kisjelinu, koja je snažan je popularna začinska biljka, za pice, jela od tijesta i ribe, ali i za jela od mesa divljači. Pčele ga vole, a odbija mrave, pa ga treba antihistaminik i moćniji antioksidans od vitamina E. Ruzmarinska saditi u blizini mravinjaka, ukoliko su oni na smetnji. kisjelina najčešće se koristi u liječenju alergijskih reakcija, bronhiUlje origana jednako mogu koristiti i odrasli i djeca jalne astme, reumatoidnog artritisa i gingivitisa. Već samo (naravno, uz konsultacije sa ljekarom). Popiti nekoliko kapi - u inhaliranje ulja pomaže u saniranju alergije. čaši vode, soka. Može se koristiti i spolja - u kupkama, za jačanje U borbi protiv bronhitisa, grčeva digestivnih organa i desni, za masažu ili inhalaciju. Moguća je i njegova upotreba u za postizanje olakšanja, može se napraviti i koristiti ljekovito aparatima za dezinfekciju prostorija, za dezinfekciju ruku itd. vino. Ono se priprema od 3 g osušene herbe, na 100 ml vina, Esencijalno ulje origana najjači je poznati biljni antisepodstoji pet dana, procijedi se i koristi po jedna čašica dnevno, tik, čak preko 26 puta jači u antiseptičkom djelovanju od fenola prije obroka.

Pored gore navedenog, origano sadrži i vitamin K (važan koji se koristi za sterilizaciju bolničke opreme. Na našem tržištu može se naći u sljedećim farmakološkim oblicima: ulje divljeg za zdravlje krvi i kostiju) i mangan (mineral važan za kosti, krv origana (100% organsko) u formi čaja i u formi origano vodice. i endokrini sistem). Origano je izvor vlakana i bogat je antiokOrigano je veoma ukusna i potentna biljka koja uvijek sidansima. Poput srodnih mu ruzmarina i majčine dušice, origano dobro dođe. Osim što ima brojna ljekovita svojstva, može vas je bogat fitonutrijentima poput timola i pomenute ruzmarinske kao u antička vremena - usrećiti. Isprobajte ga što prije i uvrstite kisjeline. Ovi antioksidansi štite ćelije od oksidacijskog stresa. ga u svoje dnevne rituale. U danima koji dolaze svakome će Origano je 42 puta jači antioksidans od iste količine jabuka, i 4 dobro doći šolja čaja od divljeg origana. puta jači od odgovarajuće količine borovnica.

Antioksidativna svojstva ulja origana blagotvorna su za dugotrajno očuvanje zdravlja. Ona štite od slobodnih radikala i popravljaju već nastala oštećenja ćelija. Poznato je da antioksidansi usporavaju starenje, štite od raka, sprečavaju makularnu degeneraciju, gubitak vida i sluha, živčane poremećaje i Recept za kupku: mnoge druge bolesti vezane za djelovanje slobodnih radikala.

Za kupku treba uzeti 100-200 gr isitnjene Ulje origana ima moć neutralisanja suve droge, na 2-3 litra proključale vode. Ostaviti da odstoji otrovnih ugriza, poput pčelinjih, zmijskih i u poklopljenom sudu 20 minuta, pa procijediti. Čaj dodati paukovih, a takođe je korisno i za sprevodi za kupanje, radi smirivanja upalnih procesa i poboljšanja čavanje infekcija, smanjivanje upala i raspoloženja. Neki autori upozoravaju da origano ne treba da bolova od ubodnih rana i ugriza živokoriste osobe sa povišenim krvnim pritiskom i visokom tjelesnom tinja. temperaturom.

Olakšava grčeve i bol u mišiU terapiji reumatizma može se koristiti i mješavina od ćima, pospješuje zacjeljivanje povre5 gr ulja origana i 95 gr tinkture ruzmarina, koja se utrljava spolja, na oboda, uganuća, upala tetiva i slično, a ljele zglobove. njegova protivupalna svojstva ujedno ga čine i moćnim lijekom protiv artritisa. Od svih vrsta origana, 3 vrste su najljekovitije: Origanum vulgare, Origanum onites i Origanum minutiflorum; prva dva sadrže 30 do 60% karvakrola, dok Origanum minutiflorum sadrži čak 80 - 90% ovog aktivnog sastojka. Zbog tako visokog sadržaja karvakrola od Origa-

Hronika 13. novembar- NAJNOVIJA UPUTSTVA ZA SMANJENJE HOLESTEROLA Prema najnovijim uputstvima Američkog udruženja za sprečavanje srčanih bolesti i Američkog udruženja kardiologa, mnogi Amerikanci trebalo bi da razmotre uzimanje ljekova za smanjenje holesterola, takozvanih statina, prenosi Glas Amerike.

Ova udruženja identifikovala su četiri grupe ljudi kojima bi statini najviše pomogli – srčane bolesnike, ljude starije od 40 godina sa dijabetesom tipa 2, one sa povišenim nivoom lošeg holesterola LDL te osobe starije od 40 godina koje imaju visok rizik od razvijanja srčanog oboljenja tokom narednih 10 godina.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti gotovo svuda u svijetu, a najčešće ih izaziva taloženje holesterola u arterijama zbog čega dolazi do njihovog suženja i otvrdnjavanja.

Pomenuta udruženja procjenjuju da bi još najmanje 33 miliona Amerikanaca trebalo da počne da uzima ljekove protiv holesterola, a preporuke koje su sadržane u novim uputstvima odnose se i na zdravu ishranu i redovnu fizičku aktivnost, u cilju spriječavanja srčanih i moždanih udara.

14. novembar - SVJETSKI DAN DIJABETESA: POTREBNO VIŠE OPCIJA ZA LIJEČENJE Uoči Svjetskog dana dijabetesa iz Evropske medicinske agencije (EMA) je saopšteno da su nove opcije za liječenje dijabetesa tipa 2 neophodne. Budući da je ukupan broj oboljelih na globalnom nivou u porastu, stoga progresivna priroda dijabetesa zahtijeva kombinovanu terapiju kod mnogih pacijenata, saopštila je EMA. Kako milioni ljudi svakodnevno koriste ljekove protiv dijabetesa, to je potrebo mnogo više opcija u liječenju, kako bi se zadovoljile potrebe svih pacijenata, navodi se u saopštenju. U proteklih godinu dana Komitet za medicinske proizvode za ljudsku upotrebu pri Agenciji preporučio je da se dodijeli marketinška autorizacija za pet novih ljekova za liječenje dijabetesa, od kojih većina pripada različitoj klasi. EMA je u posljednjih 18 mjeseci takođe preporučila odobravanje osam novih ljekova.

22. novembar - U AMERICI POREMEĆAJ HIPERAKTIVNOSTI I DEFICITA PAŽNJE U PORASTU Broj američke djece kod koje je dijagnostifikovan poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) prošle godine bio je za 2 miliona veći u odnosu na 2004. godinu, pokazuju rezultati novog istraživanja koje je sproveo Centar za kontrolu bolesti i prevenciju uu toj zemlji, prenosi portal Medical News Today.

Istraživanje je objavljeno u žurnalu Američke akademije za dječiju i adolescentnu psihijatriju, i obuhvatilo je djecu uzrasta

68

od četiri do 17 godina kojoj je potvrđena ADHD dijagnoza od strane pružaoca medicinske njege.

Prema navodima Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, ADHD je jedan od najčešćih neuro-bihevioralnih poremećaja kod djece,a simptomi uključuju probleme sa održavanjem pažnje ili kontrolom impulsivnog ponašanja. Liječenje najčešće podrazumijeva uzimanje ljekova, psiho terapiju ili kombinaciju oba metoda. Istraživanje je zabilježilo i porast od jednog miliona kada je u pitanju uzimanje ljekova kojima se tretira ovaj poremećaj kod djece. Istraživači Centra su utvrdili da djeca sa ADHD poremećajam koja na vrijeme dobiju odgovarajući tretman, imaju dobre šanse da napreduju u učenju i životu uopšte.

23. novembar – GLOBALNA INICIJATIVA ZA ISTRAŽIVANJA O PRIJEVREMENIM ROĐENJIMA Budući da vodeći uzrok smrti novorođenčadi kao i kasnijeg invaliditeta još uvijek nije dovoljno objašnjen, globalne zdravstvene organizacije su odlučile da koordinišu istraživanja i pokrenu globalnu inicijativu za podizanje svijesti o 15 miliona beba koje se prijevremeno rode svake godine, prenosi Glas Amerike.

Prijevremeno je svako rođenje prije 37. nedjelje trudnoće.

Istraživanja su pokazala da što manje vremena beba provede u materici, zdravstveni problemi će biti ozbiljniji, ukoliko dijete preživi. Prerano rođenje može da izazove oštećenje mozga, kao i probleme sa vidom, sluhom i disanjem. Dr Alan Gutmaker koji je na čelu istraživanja prijevremenih rođenja na Nacionalnim institutima za zdravlje u Americi, za Glas Amerike je kazao da većina uzroka prijevremenih rođenja još uvijek nije dovoljno poznata, te da se stoga i ne mogu spriječiti.

Neka istraživanja pokazuju da genetika može da igra ulogu kada je riječ o prijevremenom rođenju, te da je veća šansa da dječaci budu ranije rođeni nego devojčice, ali ipak niko nije objasnio zašto. Zato su globalne zdravstvene organizacije odlučile da koordinišu istraživanja, u cilju rješavanja ovog problema.

- Mislimo da je sada pravo vreme za bolje objedinjavanje napora, delom, na visokom nivou, zato što posedujemo naučne metode kako bi odgovorili na takvu vrstu pitanja na koje ranije nismo mogli- kazao je dr Gutmaker.

24. novembar - PREPORUKE ZA ADOLESCENTE SA HIV-OM Povodom predstojećeg Svjetskog dana AIDS-a, 1. decembra, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je preporuke koje se odnose na posebne potrebe adolescenata sa HIV-om, kao i onih koji su izloženi povećanom riziku od infekcije. SZO preporučuje državama-članicama da revidiraju zakone kako bi olakšali adolescentima da obave testiranja na HIV bez prethodno neophodnog pristanka njihovih roditelja. U smjernicama je takođe objašnjeno na koji način pružaoci zdravstvenih servisa mogu poboljšati kvalitet njege i podrške adolescentima, a naglašena je i važnost uključivanja ove populacije u programe vršnjačke podrške.

Prema podacima SZO, preko 2 miliona adolescenata uzrasta od 10 do 19 godina živi sa HIV-om, a mnogi ne dobijaju potrebnu njegu i podršku kako bi sačuvali zdravlje i spriječili transmisiju. Nesupjeh da se stvore efikasni i prihvatljivi servisi za adolescente sa HIV-om rezultirao je porastom za oko 50 odsto smrtnosti od AIDS-a među ovom populaciju, navodi SZO. 25. novembar - NOVE SMJERNICE ZA SKRINING I LIJEČENJE CERVIKALNOG KANCERA Karcinom dojke, grlića materice kao i ovarijalni kancer dovode do velikog broja smrtnih slučajeva kod ženske populacije širom svijeta. I dok su ulaganja u istraživanja i programi za prevenciju i liječenje raka kod žena, kao što je cervikalni kancer, umnogome uticali na smanjenje smrtnosti u razvijenijim zemljama, to je nivo smrtnosti i dalje viskok u srednje i nisko razvijenim zemljama. U srednje i nisko razvijenim zemljama veoma je teško sprovoditi ove programe, a gdje ta mogućnost i postoji, pokrivenost skrining programa je veoma niska. Stoga je potrebno razmotriti nove strategije za skrining i liječenje, kako bi se smanjila incidenca cervikalnog kancera i mortalitet, navodi se u saopštenju

Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

U tom cilju, na osnovu dostupne evidencije, SZO je po prvi put objavila nove preporuke za skrining i pristup liječenju.

Neke od njih podrazumijeva vizuelni pregled acetatnom kiselinom (VIA) kod skrininga i liječenje krioterapijom, ili, kada je izvodljivo, testiranje na humane viruse papiloma (HPV) praćeno terapijom.

Ove nove smjernice, u kombinaciji sa vakcinacijom protiv HPV-a, ohrabruju zemalje-članice da primjene program prevencije cervikalnog kancera, koji je dio Globalnog akcionog plana za prevenciju nezaraznih bolesti u periodu od 2013-2020. godine, poručili su iz SZO. 25-26. novembar - EVROPSKA KONFERENCIJA POVODOM DANA BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Konferencija povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, okupila je u Beču preko 200 učesnika iz 50 evropskih zemalja. Na skupu je bilo riječi o novim strategijama za borbu protiv nasilja, sa fokusom na međusektorski pristup. Konferencija je bila prilika i da se najavi početak kampanje pod nazivom „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Procjenjuje se da jedna od četiri žene u Evropi u toku života iskusi polno zasnovano nasilje. U Evropskoj Uniji devet od 10 žrtava bračnog nasilja su žene. Dvodnevni samit povodom Dana borbe protiv nasilja nad ženama organizovao je grad Beč zajedno sa Evropskim institutom za jednakost polova i Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

26. novembar - POČEO PROJEKAT MONITORINGA VAKCINACIJA Evropska medicinska agencija (EMA), u saradnji sa drugim organizacijama koje su uključene u procjenu benefita i rizika od vakcinacije, pokrenula je projekat kako bi razvila plan Pan-evropskog okvira za monitoring i izvještavanje o koristima i rizicima od vakcina tokom njihovog ciklusa trajanja. Ovakav okvir će pomoći zdravstvenim radnicima, regulatornim agencijama, javnim zdravstvenim ustanovama i populaciju uopšte da se bolje informišu i donose brže odluke po pitanju strategija vakcinacije, saopštila je EMA.

International Health d.o.o.

Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

ZA ILI PROTIV MATERINSTVA ?

SL AVNE

MAME

U obilju informacija koje svakodnevno uspijevaju da osvoje pažnju javnosti nimalo nezapaženo mjesto imaju one koje se tiču materinstva. Za ili protiv trudnoće, jedno je od pitanja koje se postavlja pred ženom svakodnevnice. Za ili protiv ovog stanja odlučuju se i slavne dame.

Spajsica - najbolja mama Veoma popularnu stavku u repertoaru slavnih mama

nekada predstavljaju uspjesi na raznoraznim izborima ljepote, talenta ili sl., ali sjaj trijumfa nerijetko oslikavaju i lente na izborima tipa NAJ MAMA. Bivša članica grupe „Spice Girls” Ema Banton još u martu ove godine proglašena je za NAJ MAMU 2013. Popularni magazin Foki uspio je da animira javnost za masovno učešće u izboru najbolje slavne mame, pri čemu je Emi pripala skoro trećina od ukupno oko 10.000 glasova.

Ema Banton, supruga Džeda Džonsa, ima dva sina, petogodišnjaka Bjua i dvogodišnjaka Tejta.

Nikol Kidman

70

(Ne)slavne mame Nimalo popularnu listu slavnih predstavlja ona po kojoj se oni opredjeljuju za abortus. Iako se ovaj postupak smatra dozvoljenom medicinskom procedurom, do danas nijesu prevaziđene negativne konotacije koje se javljaju pri pomenu ovog pojma. Simon de Bovoar, Frida Kalo i Ava Gardner, na primjer, spadaju u red (ne)slavnih mama koje su ličnim primjerom na neki način otvorile ovo nimalo popularno poglavlje istorijata slavnih. Džudi Kolins, Ketrin Denev, Elizabet Džejnvej, Ursula Le Gvin, Suzan Zontag, Džoan Kolins, Vupi Goldberg, Rita Moreno i Sined O’Konor, samo su još neke od njih koje se nerijetko pojave na ovim nimalo blještavim listama.

Ema Banton

Hale Beri

Anđelina Džoli U porodičnom okrilju Najslavnijom popularnom mamom, bez sumnje, mnogi smatraju Anđelinu Džoli. Djeca kao da su postala dio njenog imidža i kada god da se pojavi u pratnji svoje brojne porodice privlači ne manje pažnje nego kada je na filmskom platnu.

Nikol Kidman, Kejt Blanš, Kejti Holms, Gvinet Paltrou, Madona, Uma Turman, Bruk Šilds, Kejt Hadson, Hale Beri, Sara Mardok, Viktorija Bekam, Meri Luiz Parker, Hajdi Klum, Rejčel Grifits, Kejt Vinslet, Elin Nordegren, Mišel Vilijams, Sara Hanson-Jang, Džesika Alba, El Makfirson, Dženifer Lopez, Gven Stefani i Džulija Roberts, pripadaju plejadi slavnih mama koje promovišući materinstvo dokazuju da popularnost nužno ne iziskuje odricanje od prirodom date blagodati rođenja potomstva i ostvarenja u ulozi roditelja.

Gvinet Paltrou

71

Obilježen Svjetski dan borbe protiv opake bolesti

U CRNOJ GORI 11 NOVIH SLUČAJEVA HIV-A I AIDS-A HIV i AIDS registrovani su u 15 od 21 crnogorske opštine, a najveći broj je u primorskoj regiji - 42 odsto i u Podgorici - 39 procenata

- U ovoj godini u Crnoj Gori registrovano je novih šest osoba oboljelih od AIDS-a i pet zaraženih HIV infekcijom. U istom periodu, jedna osoba je umrla od posljedica AIDS-a. Od svih novoregistrovanih oboljelih, jedna osoba je ženskog pola.

Najveći broj novih HIV/AIDS slučajeva je evidentiran na teritoriji Podgorice – rekla je specijalista socijalne medicine, dr Aleksandra Marjanović sa Instituta za javno zdravlje na konferenciji za novinare, održanoj uoči Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a koji se obilježava 1. decembra.

72

Na konferenciji su, osim nje, govorili i pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović i program menadžerka CAZAS-a Sanja Šišović.

Od početka epidemije HIV/AIDS-a u Crnoj Gori, koja je, podsjetila je dr Marjanović, počela 1989. kada je prijavljen prvi slučaj, do 1. decembra ove godine, registrovane su ukupno 153 osobe inficirane HIV-om.

- To čini da je prevalencija te infekcije u Crnoj Gori 0,02 i predstavlja jednu od najnižih u Evropi – rekla je dr Marjanović

Odlučiti se za liječenje, a ne za strah - Raspoloživi podaci pokazuju da je HIV prisutan u Crnoj Gori, ali da je pod kontrolom. Međutim, infektivni potencijal i prisutni socijalni faktori, koji mogu uticati da se infekcija otme kontroli, tjeraju nas na oprez i traže od nas još veće napore i angažman. Stvaranje adekvatnog okruženja za pogođene ovom infekcijom je naša prioritetna obaveza i uslovljena je predanom borbom protiv stigme i diskriminacije - kazao je pomoćnik ministra zdravlja, prim. dr Mensud Grbović.

Prim. dr Grbović je rekao da svijest građana Crne Gore o problemima, koji nastaju kao posljedica HIV infekcije i senzibilitet za osobe koje je imaju, nije na zavidnom nivou, ali je vidljiv napredak među mladim osobama koje otvorenije govore o seksualnom ponašanju i zdravlju.

- Podizanje znanja o HIV/AIDS-u utiče na smanjenje zabluda stanovništva. Samim dolaskom na testiranje stanovništvo pokazuje da preuzima brigu o svom zdravlju i da postaje odgovorno za svoje ponašanje. Takože se odlučuje za liječenje prije nego za strah od toga da može biti uočeno kao mogući pacijent sa HIV-om – rekao je dr Grbović.

i dodala da je u istom periodu 38 osoba umrlo od AIDS-a.

Većina inficiranih je muškog pola – ukupno 130 osoba.

- Sada je kod 81 osobe registrovan AIDS, a kod 72 HIV infekcija. Na liječenju na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Crne Gore nalazi se 65 osoba od 72 koje se redovno kontrolišu.

Preživljavanje osoba sa AIDS-om je bilo loše tokom prvih 10 godina epidemije, kada je više od polovine osoba nakon postavljanja dijagnoze AIDS-a živjelo manje od 12 mjeseci. Situacija je znatno poboljšana i danas živi više od 70 odsto osoba oboljelih od AIDS-a nakon 2000. godine – rekla je dr Marjanović.

Najveći broj HIV infekcija - 76 odsto, dodala je ona, dijagnostikuje se u uzrastu od 20 do 39 godina, a najčešće se prenosi seksualnim putem - u 85 odsto slučajeva. Putem krvi, navela

je dr Marjanović, inficiralo se pet odsto registrovanih osoba sa HIV-om, dok se četiri procenta njih zarazilo usljed intravenskog korišćenja droga.

- Vertikalna transmisija HIV-a registrovana je kod tri djeteta, odnosno u dva odsto slučajeva - kazala je dr Marjanović i dodala da je su HIV i AIDS registrovani u 15 od 21 opštine u Crnoj Gori, te da je najveći broj u primorskoj regiji - 42 odsto i u Podgorici - 39 procenata.

Podaci o smrtnosti, kako je navela, predstavljaju veliki problem u praćenju kretanja HIV infekcije u Crnoj Gori zbog neadekvatne registracije umrlih od AIDS-a, a najznačajniji faktori koji utiču na to je što se jedan broj osoba sa HIV/AIDS-om odselio iz Crne Gore i što se ne mogu više pratiti, zatim što sve osobe sa AIDS-om ne umiru u bolničkim uslovima gdje bi se registrovao i prijavio tačan uzrok smrti.

AIDS za godinu odnio 1,6 miliona života - U svijetu sada sa HIV-om živi 35,3 miliona ljudi. Novoinficiranih je 2,3 miliona. U prethodnoj godini 1,6 miliona osoba umrlo je od posljedica AIDS-a, a u odnosu na 2005. godinu, za 29 odsto je manje slučajeva smrti od posljedica AIDS-a. Za 52 procenta je manje novih infekcija HIV-om među djecom u odnosu na 2001. godinu”, kazala je program menadžerka CAZAS-a Sanja Šišović i dodala da je za 40 odsto povećana dostupnost antiretrovirusnoj terapiji.

Ti podaci, kako je navela, jasno pokazuju značaj raznih programa prevencije koji se sprovode u svijetu.

73

ISTORIJAT ZDRAVSTVENE ZAŠTITE BIJELOG POLJA U prošlosti su u Bijelom Polju i cijelom kraju vladale vrlo teške zdravstvene prilike. Narod su kosile razne bolesti, u prvom redu kuga i kolera1. U jednom izvještaju, kuga je 1690. godine harala do te mjere da „živi nijesu uspijevali da pokopaju mrtve”.

Loši higijenski uslovi dovodili su do pojave tifusa, od kojeg se, takođe, mnogo stradalo. Mnogo se umiralo od posljedica upale pluća, povreda i rana, tuberkuloze, tetanusa, crnog prišta i boginja.

U odbranu od tih bolesti koristila se narodna medicina, liječenje travama i melemima. Možda su narodni ljekari - vidari - u liječenju nekih bolesti i povreda (preloma i uganuća) imali izvjesnog uspjeha, ali su u najvećem broju slučajeva ostajali nemoćni. Pribjegavalo se sujevjerju, vračalo se i bajalo. Školovanih ljekara u Bijelom Polju zadugo nije bilo. Vjerovatno je prvi ljekar sa završenim Medicinskim fakultetom u Bijelom Polju bio dr Rifki-bej Šahinagić, s početka prošlog vijeka. Istina, on je ovdje radio kao turski vojni ljekar, no, svakako je pružao zdravstvenu zaštitu i ostalom stanovništvu. U kasarni se nalazila i apoteka. Kao apotekar se pominje izvjesni Rozeti, po narodnosti Grk. Po oslobođenju Bijelog Polja, 1912. godine, ljekari su ovdje ostali i radili u Vojnoj bolnici sve do jula 1913. godine. Tada odlaze u Carigrad, odakle su, vjerovatno, bili rodom. Po kazivanju, za Vojnu bolnicu bila je uzeta zgrada bivše turske opštine, a nalazila se u Nikoljcu, kod mosta. Obadvojica pomenutih bili su i članovi Opštinskog odbora Crvenog krsta Bijelog Polja, formiranog u oktobru mjesecu 1912. godine. Kao član odbora Crvenog krsta pominje se i ljekarski pomoćnik Novosel. Novosel je bio iz Zagreba.

U crnogorsku vojsku je stupio kao dobrovoljac, početkom Balkanskog rata.

Poslije 1912. godine zdravstvena služba je znatno organizovanija. Bijelom Polju se dodjeljuje veći broj ljekara. Juna 1913. godine u Bijelom Polju je za ljekara određen dotadašnji ljekar u Virpazaru Trogiranin dr Pero Josif. Možda je on zamijenio dr Šahinagića. Na mjesto Rozetija došao je apotekar Jovo Margetić.

Prije dolaska u Bijelo Polje Margetić je imao apoteku u Dubrovniku.

Dr Pero Josif se u Bijelom Polju zadržao veoma kratko, a apotekar Margetić ostao je otprilike do kraja januara 1914. godine. Od ljekara koji su ovih godina radili u Bijelom Polju najduže je ostao dr Dalezio, Grk iz Atine. Ovdje je boravio od oktobra 1913. god. do oktobra 1915. godine.

Izvjesno vrijeme, u Vojnoj bolnici, 1914. godine radio je dr Jakov Zarubica. Bio je veoma savjestan i sposoban ljekar i hirurg. Po kazivanju, vojnici su često govorili i pjevali: „Nek pogodi švapska haubica, / liječiće dr Zarubica”.

Kao ljekar Bjelopoljske brigade, 1914. godine u Bijelo Polje dolazi dr Mihailo Vukčević. Bio je veoma obrazovan čovjek.

Bavio se istorijom i književnošću. Tokom čitave 1915. godine u

74

Bijelom Polju se nalazio dr Jamenkos Georgija, po narodnosti takođe Grk. Neko vrijeme tokom 1915. godine ovdje su radili dr Dimbović i dr Abdulah Redžić iz Podgorice. Dr Redžić je bio prvi ljekar islamske vjeroispovijesti iz ovog grada.

Svi ovi ljekari imali su i suviše posla i odigrali su veliku ulogu. Kao što je nalagala ratna situacija, išli su na ratišta sa vojnim jedinicama i liječili ranjene borce, pregledali su i liječili stanovništvo, suzbijali epidemije i zarazne bolesti.

Poslije završetka Prvog svjetskog rata, u Bijelo Polje dolaze novi ljekari. Godine 1919. ovdje je stupio na službu dr Mihailo Martinović, rodom iz Cetinja. Određen je za okružnog fizikusa.

Medicinu je studirao u Pragu. Dobro je poznavao više svjetskih jezika. Aktivno je radio na unapređenju zdravstvene službe u bjelopoljskom srezu. Za predsjednika ovdašnjeg Odbora Crvenog krsta izabran je 1920. godine. Mnogo je zaslužan i za izgradnju Bolnice, 1923. godine.

Bolnica je bila smještena u Nikoljcu, na oko 200 metara idući pravo od mosta. U stvari, Bolnicu je činio kompleks drvenih baraka - paviljona. Raspolagala je sa svega 30 bolesničkih kreveta.

Dr Martinović je imenovan za njenog upravnika. Godine 1939/40. određen je i za školskog ljekara. Imao je i svoju privatnu ordinaciju, smještenu u prilaznom dijelu grada, kod mosta. Često su se pred njegovom ordinacijom mogli vidjeti ljudi sa osedlanim konjima, kako ga vode u daleka besputna sela radi pregleda bolesnika. Važio je za dobrog ljekara i često je bio pozivan. Ovaj ljekar je u Bijelom Polju ostao duže od 20 godina, a odavde je bio i oženjen, iz čuvene trgovačke porodice Pajević. Imao je tri kćerke. Njegova srednja kćerka Vera udala se za čuvenog ortopeda i hirurga dr Filipa Šoća, stručnjaka jugoslovenskog renomea. Umro je 1942. godine, relativno mlad. Sahranjen je na groblju u Nikoljcu.

U periodu oko 1932. godine u Bijelom Polju je službovao dr Milan Petrović (ili Milisav), internista na glasu. Odavde je otišao u Peć. Konkurs za ljekara u Mojkovcu raspisan je 1935. godine. Iste godine, u Bijelom Polju osnovano je Društvo za borbu protiv tuberkuloze. Godinu dana kasnije, u Rasovu je radio petomjesečni domaćinski tečaj koji je pohađalo 77 djevojaka i mladih žena.

Od 1932. godine u Bijelom Polju radi dr Stjepan Sutorić, iz Zagreba. Te godine ovdje je osnovana Zdravstvena stanica, smještena u kući Bogića Vojvodića. Dr Sutorić je postavljen za šefa stanice. On je u svom stanu imao električno osvjetljenje2.

Kao šef Zdravstvene stanice, dr Sutorić je bio veoma angažovan na otkrivanju i liječenju raznih zaraznih bolesti. Bio je dugogodišnji školski ljekar i vršio preglede učenika u periodu 19361938. godine. 1941. napustio je Bijelo Polje i pošao u Zagreb. Uoči samog rata, školske 1940/41. godine, za školskog ljekara došao je

dr Vladimir Pokrovski.

Kako vidimo, za 22-ije godine u Bijelom Polju radilo je svega nekoliko ljekara. Istovremeno, nikada ih nije bilo više od dva, izuzev zadnju godinu pred rat. To je bilo isuviše malo za grad i cio srez, u kojemu je, prema podacima iz 1931. godine, živjelo blizu 34 hiljade stanovnika. Nedostatak se još više ogledao u tome što zbog pomanjkanja određenih specijalista i uslova ovdje nijesu vršene hirurške intervencije. Pacijenti kojima je bilo potrebno izvršiti operaciju upućivani su u Podgoricu, Sarajevo, Cetinje ili Peć.

Kao ljekarski pomoćnici - saniteti - između dva rata, a i kasnije, radili su Ćamil Stanić, Bajo Šćepanović i Vukola Konatar.

Konatar je stradao novembra 1944. godine, kao žrtva bombardovanja.

Radili su u Bolnici i Zdravstvenoj stanici. Obilazili su bolesne po kućama i ukućanima davali savjete kako da se bolesnik pazi i njeguje. Svojim savjetima mnogo su uticali i na podizanje zdravstvene kulture kod gradskog i seoskog stanovništva. Činili su to savjesno, iz duboko ljudskih pobuda i mnogo više nego im je dužnost nalagala. Radi toga su bili cijenjeni od svojih sugrađana i ostali su u uspomeni kao dobrotvori i humanisti.

U Bijelom Polju je od 1924. godine radila samo jedna babica. To je bila Jelica Popović, rođena Pižurica, iz Kolašina. Školu za babice završila je u Beogradu, 1924. godine. Kao 20-godišnja diplomirana babica došla je u ovaj grad i ostala za stalno, radeći svoj posao3. Otprilike od 1936. godine radi sa zvanjem opštinske babice. Dotad su se žene većinom porađale kod kuće, a odonda sve više u bolnici.

O zubarima imamo manje podataka nego o ljekarima. Iz nešto kasnijih godina ovdje je, po kazivanju, radio zubar, vjerovatno sa srednjom stručnom spremom, Aljo iz Podgorice, a poslije njega službovao je neki Čeh. Zubari su privatno radili. Imali su svoje ordinacije, ne baš najbolje opremljene. Ordinacija ovog zubara, Čeha, nalazila se na uglu današnjeg donjeg dijela parka, prema Banci.

Zube su vadili i berberi. U tome su se naročito isticali Karaahmetovići. Ovim poslom se bavilo više generacija ove porodice. Tome su bili jako vični. Karaahmetovići su još namještali prelome kostiju i iščašenja zglobova. Vađenjem zuba bavio se i Panto Marković, samouki zubar. On je čak stavljao i metalne navlake na zube. Zubari amateri naplaćivali su svoje usluge, ali njihove usluge bile su znatno jeftinije u odnosu na usluge zubara po struci.

Do kasno poslije Prvog svjetskog rata u Bijelom Polju se ne pominju apotekari. Ljekari su svojim pacijentima i propisivali i davali lijekove. Apoteku su tek 1929. godine ovdje otvorili braća Kušaković. Ona je bila smještena u kući Gliga Marića, u centru grada. Ova apoteka je radila do 1931. godine. Poslije njih, sljedećih 5-6 godina, apoteku su vodili farmaceuti Pantazijevići, Đorđe i Kosta (Kokan). Bila je smještena u zgradi Starog hotela. Odavde su Pantazijevići otišli da rade u Prištinu, najvjerovatnije 1937. godine. Đorđe je kasnije završio Medicinski fakultet. Od Pantazijevića je apoteku otkupio Stevo Milutinović, drogerista iz Beograda. U apoteci je radio farmaceut Zvonimir Tolović i apotekarica Bojar, velika ljubiteljka životinja. Kasnije, 1938. godine apoteku otvaraju Zora i Slavko Kasalović, apotekari iz Banje Luke.

Kod Pantazijevića je počeo da radi Salih Numanović, kad mu je bilo 15 godina. Pomagao im je u poslu. Radeći, završio je nižu gimnaziju - polumaturu, kasnije i srednju farmaceutsku školu, i tako je stekao potrebnu stručnost. Salih je u službi ostao

Barake u kojima je bila smještena bjelopoljska bolnica između dva rata.

Ljekarska ekipa oko operacionog stola 1915. godine.

pune 44 godine. Jednom prilikom je izjavio: „Na poslu sam bio i kad sam bio kod kuće, jer je uvijek bio mali broj farmaceuta i farmaceutskih tehničara, pa sam skoro cio radni vijek bio sa lijekovima i bijelim mantilom, u pripravnosti i dežurstvu. Nijesam gledao na radno vrijeme. Radio sam dok ima posla.”

Dječji dispanzer je počeo sa radom 1956. godine, u adaptiranim prostorijama, pored bivše Apoteke, na mjestu gdje se sada nalazi zgrada Opštine. 1957. godine izgrađen je Centar za majku i dijete, u naselju Pruška, gdje su kasnije smještene sve službe Doma zdravlja. 1962. godine, integracijom Doma zdravlja, Bolnice i Apoteke, formiran je Medicinski centar. Od 31.8.1991. god. Dom zdravlja - Bijelo Polje registrovan je i funkcioniše kao zasebna javnozdravstvena ustanova, kao i Opšta bolnica - Bijelo Polje.

U predratnom Bijelom Polju zdravstvena služba je bila nerazvijena. Od zdravstvenih ustanova postojale su Bolnica, Zdravstvena stanica i Apoteka, sa nedovoljnim brojem zdravstvenih radnika. Ipak, za ondašnje prilike, za malo i nerazvijeno Bijelo Polje i to je bilo značajno.

Zaslužili su da se pomenu. Dužnost nam je da tragamo za novim imenima, ukoliko su nam ostala nepoznata i neotkrivena, što je, svakako, moguće.

1 Kolera se često javljala.

2 Električna struja je dobijana iz dinamo-mašine koju je na jazu pored vodenice

Idrizovića instalirao elektro-tehničar Božidar Nešević, za svoje potrebe i potrebe ovog ljekara. U to vrijeme, ovo su bila jedina domaćinstva u gradu koja su koristila električno osvetljenje.

3 Po kazivanju njene kćerke Mice Peruničić.

Prim. dr Rasim Agić

75

USKLAĐENOST VIZIJE, MISIJE, POLITIKE I STRATEGIJE - USLOV ZA EFIKASNO FUNKCIONISANJE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE „Ako ne znate kojim putem treba ići, svaki put će vas tamo odvesti. ”

Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac

Da bi se postigao kvalitet dobro je početi od utvrđivanja vizije, politike i ciljeva organizacije. Pretvaranje ciljeva u određeni rezultat (dopustiti da se desi kvalitet) vrši se putem menadžerskih procesa - skupa aktivnosti koje dovode do željenih rezultata.

Važno je da menadžment prihvati kvalitet na prethodno definisani način i to iz razloga što on najviše utiče na donošenje odluka vezanih za poslovanje.

Zbog različitih interpretacija ovih veoma važnih termina, neophodna su pojašnjenja. Razlog treba tražiti u činjenici što vizija, misija, politika i strategija za realizaciju ciljeva, podržane kulturom organizacije, čine bazu za usluge visokih performansi, odakle kao izlaz imamo zadovoljstvo korisnika zdravstvene usluge. Vizija, strategija, politika kvaliteta i ciljevi kvaliteta dokumenti su u području odgovornosti menadžmenta zdravstvene organizacije. Ova je odgovornost neprenosiva. Svi ovi pojmovi moraju biti usklađeni sa opštim ciljevima organizacije, te očekivanjima i potrebama pacijenta. Mora se osigurati da se oni razumiju, sprovode i održavaju na svim nivoima organizacije.

U svim standardima ovi pojmovi su veoma važni. Njihovim

76

Standardi kvaliteta QMS ISO 9000

Standardi ocjene usaglaĹĄenosti ISO 17000, ISO 19000

Standardi menadĹžmenta zaĹĄtite Ĺživotne sredine EMS ISO 14000 QMS ISO 9000

Standardi bezbjednosti na radu ISO 18000 Bezbjednost informacija ISO 27000

ZDRAVSTVENA USTANOVA

Standardi specijalizovani za medicinu (zdravstvenu zaĹĄtitu)

Standardi bezbjednosti hrane ISO 22000 QMS ISO 9000

Slika 1. 4UBOEBSEJ QSJNKFOMKJWJ V [ESBWTUWFOJN VTUBOPWBNB

nerazumijevanjem menadĹžment zdravstvene organizacije nije sposoban da obavi svoju funkciju. Sa Slike 1 vidi se da se zdravstvena ustanova oslanja na viĹĄe meÄ‘unarodnih standarda, Ä?ijim zadovoljenjem se ostvaruju fundamentalni ciljevi kvaliteta u zdravstvu.

Standardima specijalizovanim za medicinu, odnosno zdravstvenu zaĹĄtitu, pripadaju i ISQua (International Society for Quality in Health Care) standardi. ISQua standardi daju preporuke zdravstvenim profesionalcima, davaocima usluga, istraĹživaÄ?ima, agencijama i korisnicima, kako bi postigli izvrsnost u pruĹžanju zdravstvene zaĹĄtite i kako bi unapreÄ‘ivali kvalitet i sigurnost usluge.

Postoji osam ISQua standarda i pet principa za standarde zdravstvene zaťtite. Citiraćemo neke od zahtjeva koji obuhvataju pojmove koji su predmet naťeg interesovanja.

U Standardu 1: Upravljanje i strateĹĄke smjernice, TaÄ?ka 4. 1 „Rukovodstvo ima sljedeće odgovornosti: t %B EFÄ•OJĂ?F J LPSJHVKF misiju, vrijednosti, viziju i strateĹĄke smjernice ‌,

t %B OKFHVKF kulturu QPCPMKĂ?BOKB LWBMJUFUB

t %B PCF[CJKFEJ BEFLWBUOF resurse,

t %B QPĂ?UVKF TWF SFMFWBOUOF [BLPOTLF QSPQJTF

t %B PEPCSBWB TUBOEBSEF LPKJ TF LPSJTUF w

TaÄ?ka 1. 5 Efektivno rukovoÄ‘enje: „Rad i odluke organa rukovoÄ‘enja [BTOJWBKV TF OB QPMJUJLBNB J QSPDFEVSBNB [B FGFLUJWOP SVLPWP ĂżFOKF w U Standardu 2: Organizacija i menadĹžment, TaÄ?ka 2. 1

v0SHBO SVLPWPĂżFOKB JMJ OKFHPWJ QSFETUBWOJDJ EFÄ•OJĂ?V HPEJĂ?OKF DJMKFWF J PDKFOKVKV OKJIPWV VTQKFĂ?OPTU OBKNBOKF KFEOPN

HPEJ�OKF .FOBEäNFOU PSHBOJ[BDJKF KBTOP VTQPTUBWMKB MJOJKF PEHPWPS OPTUJ J UJNTLPH SBEB UBLP EB TV SB[VNMKJWF [B TWF V PSHBOJ[BDJKJ w

2. Vizija zdravstvene organizacije Vizija predstavlja koncizan opis nekog budućeg stanja, kojem organizacija teĹži. Bez jasne vizije organizacija u najboljem sluÄ?aju moĹže da odrĹžava postojeće stanje. MeÄ‘utim, i to je gotovo nemoguće, poĹĄto se uslovi poslovanja i zahtjevi i oÄ?ekivanja pacijenata stalno mijenjaju.

Do iskaza o viziji dolazi se na osnovu analize spoljaĹĄnjeg i unutraĹĄnjeg okruĹženja, kulture i vrijednosti u organizaciji. Ovaj iskaz treba da bude jasan, kratak i da inspiriĹĄe sve zaposlene.

Vizija se moĹže definisati i kao jedna usmjeravajuća sila koja je rezultat tri komponente: otvorenosti, analitiÄ?nosti i smisla za realnost.

Otvorenost je usmjerena prema vani, a analitiÄ?nost prema unutra. Sinteza otvorenosti i analitiÄ?nosti mora se temeljiti na realnosti, ako Ĺželimo da vizija uspije. Treba napomenuti da izmeÄ‘u vizije i misije, kod mnogih autora ima mimoilaĹženja oko same definicije. Ipak moje opredjeljenje je da je to stalni interaktivni proces preispitivanja vizije i misije, Ä?iji rezultat treba da bude politika iz koje slijede poslovni ciljevi i strategije zdravstvene organizacije.

3. Misija zdravstvene organizacije Nakon definisanja vizije potrebno je definisati misiju.

Misija zdravstvene organizacije treba da bude vodiÄ? za buduće akcije organizacije, u pravcu koji je definisan vizijom. Pritom se definiĹĄu akcije koje se odnose na realizaciju usluge i procese bitne za organizaciju. Misija, ili svrha, oznaÄ?ava osnovnu funkciju ili zadatak zdravstvene organizacije. VaĹžno je napomenuti da sve organizacije imaju svoji misiju, i one se razlikuju. Misije odreÄ‘uju ciljeve u prostoru i vremenu.

4. Politika zdravstvene organizacije 77

Politika podrazumijeva paĹžljivo i stabilno ponaĹĄanje u ostvarivanju ciljeva, kroz jedinstveno usmjeravanje poslovnih aktivnosti ka izabranom cilju. Da bi bila efikasna, racionalna, konkurentna i ekonomiÄ?na, politika mora ispuniti sljedeće zahtjeve:

t 'JMP[PĕKB QPMJUJLF NPSB QPMB[JUJ PE PLSVäFOKB J LPSJTnika,

t .PSB TF [BTOJWBUJ OB EJOBNJĘŠLPN UJNTLPN QSJTUVQV

t 5SFCB KF KBTOP QMBOJSBUJ OB PTOPWV PCKFLUJWOP EFÄ•OJT anih tehnoloĹĄkih, ljudskih i ekonomskih motiva,

t 1PMJUJLB NPSB CJUJ SB[VNMKJWB EVä DJKFMF [ESBWTUWFOF organizacije.

Politika upravljanja (Policy management) je termin koji potiÄ?e od izraza u japanskom jeziku „Hoshin kanriâ€?. Originalne rijeÄ?i u japanskom jeziku znaÄ?e „upućivanje organizacije u pravom smjeruâ€?.

Politiku mora odrediti i dokumentovati menadĹžment organizacije, ukljuÄ?ujući svoje ciljeve i obaveze koje se tiÄ?u poslovanja.

Politika kvaliteta mora biti usklaÄ‘ena s opĹĄtim ciljevima organizacije, te oÄ?ekivanjima i potrebama pacijenata.

strategijom.

Da bi se postigao poslovni uspjeh, moraju se izvrĹĄiti promjene u zdravstvenoj organizaciji, prvenstveno u kulturi.

Kulturu Ä?ine tradicija, navike i prihvaćeno ponaĹĄanje, koje je dijelom naslijeÄ‘eno, a dijelom se moĹže na njega uticati. Kultura nije statiÄ?ki koncept, razvija se polako i reflektuje se u politici [ESBWTUWFOF PSHBOJ[BDJKF LPKB KF PTOPW QMBOJSBOKB 5J QMBOPWJ TF pretvaraju u akciju, kao ĹĄto je prikazano na Slici 2.

UvoÄ‘enje ovih pojmova u organizaciji nuĹžno prate kulturoloĹĄke promjene. Opredijeljenost za njihovu implementaciju znaÄ?i spremnost za promjenom naÄ?ina rada.

Vrijednosti proistiÄ?u iz vizije menadĹžmenta i mogu biti moćno sredstvo za dosljednu realizaciju upravljanja u praksi.

U zdravstvenim organizacijama vrijednosti Ä?ine: korisnici pacijenti, zaposleni, poslovni patrneri itd. U takvim sistemima vrijednosti su zasnovane na: logici i racionalnosti, povjerenju

VIZIJA KULTURA

5. Strategija zdravstvene organizacije Neki autori pod pojmom strategija podrazumijevaju skup akcija za postizanje ciljeva, drugi kaĹžu da je to dugoroÄ?na vizija VRIJEDNO STI MISIJA koja se ne odnosi na trenutne probleme, dok treći smatraju da su za definisanje strategije PO LITIKA potrebni „vidovnjaci koji će predvidjeti budućnostâ€?. Na osnovu koriťćene literature PLANIRANJE strategija se moĹže definisati kao skup koorULAZ IZLAZ diniranih akcija kojima se u definisanom vremenskom periodu realizuju ciljevi zdravstAKC IJA vene organizacije. Strategija mora biti analitiÄ?na i zasnovana na Ä?injenicama.

REZULTATI Primjena svake strategije zahtijeva određeno vrijeme. U tom smislu koristi se pojam strategijsko planiranje, koje se odnosi Slika 2. Od kulture do akcije na cjelokupnu zdravstvenu organizaciju.

Prema Piteru Drakeru, strategijsko planiranje treba da neprekidno daje odgovore na meÄ‘u uÄ?esnicima, uÄ?eťću svih u unapreÄ‘enju i forsiranju timskog pitanja: ĹĄta treba uraditi danas da bi se sjutra ostvarili ciljevi. Strateu odnosu na pojedinaÄ?ni rad. gijskim planiranjem mora se obezbijediti:

t 1SFDJ[OP JEFOUJÄ•LPWBOKF QPUFODJKBMB J TMBCPTUJ V

5FNFMKOB ĕMP[PĕKB LPODFQUB LPKJ PCVIWBUB WJ[JKV NJTJKV organizaciji, politiku i ciljeve zdravstvene organizacije obezbjeđuje efektivnost

t *EFOUJĕLPWBOKF QSFEOPTUJ V PEOPTV OB LPOLVSFODJKV J FĕLBTOPTU QPTMPWBOKB .FOBEäNFOU LPKJ TF QSJESäBWB PWPH

t 4BHMFEBWBOKF SJ[JLB BMUFSOBUJWOJI QMBOTLJI BLDJKB

t 1SPDKFOB JOUFSOF LPO[JTUFOUOPTUJ FMFNFOBUB TUSBUFHJKF koncepta pokazuje privrĹženost poslovnom uspjehu i zadovoljstvu pacijenata koji su uvijek u centru paĹžnje, koji se ne oÄ?ekuje, već se dobija kao rezultat efikasnog upravljanja.

Strategijsko upravljanje je ĹĄiri pojam od strategijskog planiranja, jer su kod njega ukljuÄ?ene aktivnosti za realizaciju planiranog. Realizaciju sprovodi menadĹžment, odlukama i Napomena: Ovaj tekst je napisan na osnovu rada sa istim nazivom, akcijama potrebnim za formulaciju i implementaciju strategija, koji je prezentiran na 6. nauÄ?no-struÄ?nom skupu sa sa meÄ‘unakoje moraju obezbijediti dominantnu poziciju na trĹžiĹĄtu. Ako rodnim uÄ?eťćem u Neumu, B&H, 4-7. jun 2009. godine. bi postojala samo jedna, idealna pozicija, ne bi bilo potrebe za

78

BCS® XP System PT, aPTT, fibrinogen, trombinsko vreme, batroksobinsko vreme, faktori koagulacije: II, V, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, lupus antikoagulans, protein C, protein S, APC rezistencija, antitrombin III, heparin, α2-antiplazmin, plazminogen, C1inhibitor, PAI, D-dimer, von Willebrand-ov faktor, aktivnost komplementa, endogeni trombin potencijal

Immulite® 2000 XPI System

Hormoni, tumorski markeri, prenatalni screening, srčani markeri, alergije, parametri metabolizma kostiju, proteini akutne faze, lekovi u krvi, virusi

Dimension®RxLMax™

Opšta biohemija, enzimi, elektroliti, lekovi, toksikologija, hormoni, droge, srčani markeri, tumorski markeri, specifični proteini

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766, Fax: +381 11 3065 60 www. interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća b.b. 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: office@urion.me Tel: +382 20 290 521, Fax: +382 20 290 520 www.urion.me

Subotička 23, 11000 Beograd, Srbija tel: +381 11 2410 620 fax: +381 11 2410 619 email: pharmabeo@beotel.net email: office@pharmabeo.rs www.pharmabeo.rs

SMIJEH JE LIJEK Suprug se vraća s posla. Na stolu ga čeka suprugina ceduljica: — Mama je bolesna. Odvezla sam se k njoj. Čovjek uzdahne i krene ka frižideru da uzme nešto za jelo, a tamo ceduljica: — Ručak je u frižideru, samo ga podgrij.

Rečeno — učinjeno. Predveče, na krevetu spavaće sobe nađe ceduljicu: — Sanjaj o meni. Čovjeku napokon dosade ceduljice, odjenu se i krenu da obuje cipelu, a u njoj ceduljica: — KUDA, KUDA? Prolazi Mujo pored prosjaka, a on mu jadan pruža ruku i kaže: — Brate, nisam jeo tri dana.

Mujo mu odgovara: — Moraš, brate, makar na silu.

Došla žena sa sinom u policijsku stanicu i javi se dežurnom policajcu. — Gospodine, ja mislim da mi je sin glup, glup i glup! — Zašto to mislite? — Evo, slušajte: — Sine, idi dolje na trotoar da vidiš da li sam ja tu.

Ode on kako mu je majka rekla... Tek će policajac na to: — He, he, he ! Kako je glup, pa mogao je pogledati kroz prozor !

Dolazi Haso kod Fate i kaže: — Fato, umro Mujo, pogodio ga metak u prst!

Fata odgovara: — Pa kako mrtav kad ga je metak pogodio u prst ?

Haso će na to: — Pa, lijepo. Pogodio ga metak u prst dok je čačkao nos. Čula plavuša na vijestima savjet ljekara kako se treba ponašati kad su velike vrućine i odlučila da tog dana ne ode na posao. Kad ju je šef pitao zašto se nije pojavila na radnom mjestu, plavuša mu odgovori: — Pa, šefe, rekli iz Hitne da se ne izlazi napolje.

80

Kaže jedna plavuša drugoj: — Joj, bona, ja sam izgubila nevinost sa 16... — Uhhh, blago se tebi, ja sam samo s jednim.

Zove čovjek i pita: — Halo, je li to Savjetovalište za alkoholičare ? — Da, da, jeste. — E super! Ja bih htio da me posavjetujete šta da pijem večeras.

Juče me ubi neka votka, pa da vidim šta je manje opasno.

Takmičili se Mujo i Amerikanac u tome ko bolje čuje. Kaže Amerikanac: — Ja jedne večeri zaspao i probudi me neki zvuk u garaži. Siđem dolje, pogledam pod auto i čujem kako mi korozija nagriza motor!

Kaže Mujo: — Mene jednu veče probudi nešto u ormaru. Ja ustanem i otvorim ormar kad čujem glas koji govori da mi kaput izlazi iz mode !

Medicinski rjecnik A B C E F

dipoza, med. adiposis, adipositas, gojaznost. Suvišno nagomilavanje masti u organizmu koje može biti koncentrisano na pojedine regije, npr. abdomen, donji ili gornji ekstremiteti i sl. Može se odnositi i na ravnomjerno raspoređeno povećanje mase. Kao uzrok gojaznosti često se pojavljuju endokrini faktori, ali postoji i veliki broj ostalih veoma raznovrsnih uslovitelja ove pojave.

trovanje.

otulinski toksin. Smatra se najjačim bakterijskim toksinom. Posebnu opasnost predstavlja njegova rezistentnost na uticaj želudačnih sokova. U pitanju je veoma opasan egzotoksin koji neminovno izaziva

nadražaja.

istospazam, med. cystospasmus, posebna vrsta grča mokraćne bešike. Javlja se u korelaciji sa spazmom sfinktera i u zavisnosti od prevage uticaja nekog od njih izaziva nagon za mokrenjem ili odsustvo tog

mfizem, med. emphysema, promjena načina funkcionisanja plućnog tkiva uslovljena povećanom količinom vazduha u njemu. Iako je ova pojava najfrekventnija u vezi sa radom najvećeg disajnog organa, ona se može pojaviti i u ostalim tjelesnim organima, pod kožom, u crijevnom sistemu, kičmi i sl. Veoma često, uzrok ove pojave krije se u komplikacijama fizičke povrede. ragilnost, med. fragilitas, krtost. Uglavnom nasljedna osobina koja se odnosi na slabo izgrađenu strukturu kostiju. Kosti koje nemaju čvrstu koru, te imaju razrijeđenu strukturu predstavljaju predispoziciju za kasniji razvoj veoma ozbiljnih koštanih oboljenja usljed kojih drastično opada kvalitet života pacijenta. On postaje veoma podložan frakturama.

H G

em hidro, med. haem (h)idrosis. Poremećaj lučenja znoja. Usljed nekih patoloških stanja dolazi do tzv. krvavog znojenja, tj. izlučivanja krvi ili sukrvice kroz kožu.

estoza, med. gestosis, bolest ili poremećaj u funkcionisanju organizma koji može biti izazvan trudnoćom. Budući da trudnoća predstavlja veoma kompleksan proces koji ukupnu stabilnost organizma preobražava i utiče na brojne promjene u njemu, jasno je da postoje i izvjesni specifični patološki sindromi koji su vezani isključivo za trudnoću. Neki od njih se prepoznaju kao redovne prateće pojave: prekomjerno lučenje pljuvačke, povraćanje i gorušica, a neki su, pak, manje specifični i manje poželjni: nefro-

82

patija, hipoproteinemija, proteinourija, hipertenzija, edemi, preeklampsija i eklampsija.

I O

mpetigo, gnojni ekcem. Oboljenje kože koje se javlja u vidu pustulozne psorijaze. Za ovu pojavu karakteristična je pojava krasti boje meda, nar. „medene kraste”. Uzročnici su bakterije: streptokoke i stafilokoke.

kluzija, med. occlusio. Širok pojam kojim se imenuje zatvaranje, zapušenje, začepljenje pojedinih cjevastih organa ili djelova organa. Ovakve pojave, naravno, izazivaju opstrukciju funkcionisanja ugroženog segmenta tijela. Okluzije mogu biti uzrokovane patološkim procesima najrazličitije etiogeneze, od prisustva kamenca, preko zapušenja zgrušavanjem krvi do tumorskih barijera. Nerijetko je praćena žuticom.

P R S

alatošiza, med. palatoschisis, rascijepljenost nepca.

Najčešće se javlja kao segment urođenih deformacijskih promjena u okviru zečje usne. Ovaj defekt zahtijeva veoma kompleksno i višekratno operativno saniranje. upija, med. rupia, kupasta, slojevita krasta koja se smatra karakteristikom uznapredovalog sifilisa. Može nastati i u vezi sa nekim drugim kompleksnim dermatološkim oboljenjima.

ekvestracija, med. sequestratio, odvajanje patološki izmijenjenog i nefunkcionalnog dijela tkiva od njegovog zdravog ostatka. Predstavlja veoma zastupljen hirurški zahvat.

# $%

( ' & " ! # #% $ " "

&&& " ! "

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu