Medicalcg br. 73 online by medical cg

5. MAJ 2015. GODINA VII BROJ 73

1.00

www.medicalcg.me

Obilježen Svjetski dan zdravlja Pravilna ishrana sportista Akne: bolest zapušenih lojnih žlijezda

Intervju: Rajko Sušić, vajar

Predstavljamo: Ljekarska komora Crne Gore JU Stručna Stru na medicinska škola u Podgorici JZU Dom zdravlja Nikšić Dje ji dom „Mladost“ Bijela Dječji

Za raspjevano grlo.

Oralprotect - sadrži kao aktivne sastojke ekstrakt korijena bijelog sleza i etarsko ulje izmirne. Herbal - sadrži kao aktivne sastojke med i ekstrakt 20 biljaka. Herbal Mint - sadrži kao aktivne sastojke med, ekstrakt talusa islandskog lišaja i ekstrakt 20 biljaka. Cherry & Honey Junior - sadrži kao aktivne sastojke med i koncentrat soka ploda višnje.

P.S. FITOSEPT pomaže kada vas stegne grlo! ®

ZA ODRASLE I DJECU STARIJU OD 3 GODINE.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Prvi razgovor sa novinarima ministra zdravlja, prof. dr Budimira Šegrta 10 – 11 Predstavljamo: Ljekarska komora Crne Gore 12 Pravilna ishrana sportista Dr Ljiljana Đurović 22 – 23 Homeopatija i kućna apoteka Dr Snežana Tomić 24 – 25 Intervju: Rajko Sušić 26 – 28 Obilježen Svjetski dan zdravlja 30 – 31 Hronika Crne Gore 32 – 35 Predstavljamo: Dom zdravlja Nikšić 36 – 37 Predstavljamo: Stručna medicinska škola u Podgorici 43 Povrede pankreasa Dr Vesna Lakušić 44 – 45 Alkoholičarski karakter Prof. dr Mirko Peković 46 – 47 Prof, dr Bogdan Pajović Uređaji za vakumsku erekciju 48 – 49 Akne: bolest zapušenih lojnih žlijezda Prof. dr Miodrag Milojević 52 – 54 Nokti – infekcije i bolesti (II) Dr Olivera Simić-Kovačević 56 – 58 Predstavljamo: Dječji dom „Mladost“ Bijela 60 – 61 Bezmetalne krunice Dr Marko Rašović 64 – 65 Osobine ličnosti sudskog vještaka Mr Mirko Jakovljević 66 – 67

www.kongres2015.me

sa izuzetnim zadovoljstvom najavljujemo održavanje II Kongresa farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem, u organizaciji Farmaceutske komore Crne Gore i Farmaceutskog fakulteta Univerziteta Crne Gore u Podgorici, u saradnji sa Agencijom za ljekove i medicinska sredstva.

“Farmacija - Nauka i praksa, vođene humanošću” Kongres će se održati u Hotelu “Splendid” u Bečićima, 28.-31. maja 2015. godine uz prisustvo brojnih stranih i domaćih renomiranih predavača. S obzirom na međunarodni karakter Kongresa, smatramo da će ovo biti dragocjena prilika za afirmaciju farmaceutske djelatnosti, kao i podsticanju stručne i naučne saradnje u regionu i šire. Vaše učešće na Kongresu će doprinijeti uspješnosti ovog događaja, a Vama će dati priliku da sretnete kolege i prijatelje, razmijenite znanja i iskustva, uspostavite buduću saradnju, koja će dodatno doprinijeti zdravlju pacijenata. Pored naučnog programa, potrudićemo se da budemo dobri domaćini i pokažemo Vam dio ljepote našeg Primorja, kako bi Vam ovaj Kongres ostao u najljepšem sjećanju. DOBRO NAM DOŠLI!

Organizatori:

Farmaceutska Komora Crne Gore

Univerzitet Crne Gore Farmaceutski fakultet

U saradnji sa:

Pokrovitelji:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Generalni sponzor:

III GODIŠNJA

KONFERENCIJA

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji 18, 19, 20. jun 2015. g. Hotel „Mediteran“, Bečići

Organizator: Medical d.o.o. Informacije: Tel./fax: 00382 20 238 841 Mob.tel.: 00382 67 395 032 E-mail: redakcija@medicalcg.me www.medicalcg.me

IV sajam

edicine

15, 16, 17. oktobar 2015. g. Hotel „M Nikić“, Podgorica

1PNP[JNP OBÃ&#x2DC;FN [ESBWMKV

#*0-"#03 EPEBDJ JTISBOJ EPEBUOJ J[WPS WJUBNJOB J NJOFSBMB CF[ HMVUFOB MBLUP[F J EPEBUOPH Ã&#x2DC;FÇ&#x2030;FSB

HPEJOB WSIVOTLPH LWBMJUFUB 6WP[OJL J EJTUSJCVUFS %POBUPS % 0 0 ,VÅ&#x2014;F 3BLJÅ&#x2014;B CC 5FM GBY F NBJM JOGP!EPOBUPS DP NF

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

ZANIMLJIVOSTI

BOJAMA PROTIV PSIHOLOŠKIH PROBLEMA

Za oktlanjanje psiholoških problema i ublažavanje posljedica stresa sve više se primjenjuje terapija bojama. Ovaj vid terapije, osim što uspješno uklanja smetnje i psihičke blokade, podstiče i izlučivanje štetnih materija i jača imunološki sistem. Pacijenti imaju zadatak da gledaju u određenu boju ili njihovu kombinaciju, a one se emituju specijalnim aparatima i u snopovima usmjeravaju na određene djelove tijela. Da bi se postigao željeni efekat, dok traje terapija preporučuje se i da nose odjeću istih nijansi. Pošto se udobno smjeste, pacijenti zatvore oči i opuste se, a u mislima vizuelizuju boju. Postoje i terapijske lampe i sijalice u bojama, koje ubrzavaju i olakšavaju liječenje. Postupak se izvodi tako što se lice i prednja strana tijela osvjetljava deset minuta zelenom i crvenom bojom, gornji dio stomaka dvadeset minuta žutom ili narandžastom. Ova kombinacija pomaže kod depresije, migrene i glavobolje, neurodermatitisa, bora, celulita i akni, a svaka nijansa specifično djeluje. Crvena je najefikasnija kod problema sa kožom (bubuljica, osipa) i liječi posljedice opekotina i smrzavanja. Narandžasta povoljno djeluje na psihu, opušta i pomaže u ublažavanju depresije. Koristi se i protiv celulita, regeneriše kožu i vraća joj svježinu. Žuta budi optimizam i poboljšava koncentraciju i radnu sposobnost. Osim toga, ublažava strije i povoljno djeluje na organe za varenje. Zelena smiruje nervni sistem, ublažava bijes i stres, kao i iritacije na koži. Plava ublažava osjećaj bola, naročito je djelotvorna kod migrena i bolova u vratu i leđima. Smanjuje upale na koži i odlična je u liječenju hronične nesanice. Ljubičasta djeluje na limfni sistem i pomaže u terapiji protiv celulita.

VAĐENJE KRVI IGLOM POSTAJE PROŠLOST

ZAŠTO TOLIKO BOLI POSJEKOTINA OD PAPIRA?

Sva je prilika da će se od sljedeće godine krv vaditi bez igle. Američki naučnici osmislili su spravu za vađenje krvi pomoću koje se taj postupak obavlja jednostavno, bezbolno i bez igle, a koja bi mogla da se nađe u prodaji već sljedeće godine. Aparat veličine ping - pong loptice funkcioniše tako da se prisloni uz kožu na dva minuta, a za to vrijeme poseban vakuumski dio sprave preko kapilara "usisava" potrebnu količinu krvi koja potom iscuri u epruvetu pričvršćenu za aparat. Stručnjaci se nadaju da će FDA (Food and Drug Administration) odobriti puštanje aparata na američko tržište do kraja godine.

Svaka osoba koja se barem jednom posjekla na papir zna koliko ova vrsta povrede umije da bude neugodna. U čemu je stvar? Odgovor na ovo pitanje dao je doktor Džejms Spenser sa univerziteta Stenford i Kolumbija. Prema njegovim riječima, jagodice prstiju imaju više nervnih završetaka od bilo kog drugog dijela tijela, a upravo na tom mjestu dešavaju se posjekotine od papira. Kada biste takvu vrstu posjekotine imali na nadlaktici, boljela bi znatno manje. - Epidermis je najpovršniji sloj kože, debljine papira, što znači da je prilično tanak. Ispod njega se nalazi dermis, debljine oko 5 - 6 milimetara, u kom se nalaze nervni završeci. Povrede od papira obično prodiru u dermis, ali ne dovoljno duboko da oštete krvne sudove, zbog čega osjećamo neugodnu bol, iako rana ne krvari - dodaje Spenser. To, na neki način, samo povećava intenzitet bola. Naime, krv je bogata hemikalijama koje utiču na zacjeljivanje rana, dok površna rana od papira ne krvari, zbog čega joj treba više vremena da zacijeli.

IZ MEDICINE ŠTA SVE MOŽE LJUDSKO TIJELO ZA 30 SEKUNDI

U sljedećih 30 sekundi, vaše tijelo će odbaciti oko 174 hiljade izumrlih ćelija kože, proizvešće 72 miliona crvenih krvnih ćelija, a pritom ćete udahnuti svega osam puta. Vaše srce će zakucati 36 puta, a putem disanja ćete proizvesti oko 0,3 grama ugljendioksida. Oni silni milioni krvnih zrnaca koje ćete proizvesti, proputovaće u 30 sekundi zajedno sa ostatkom vaše krvi nevjerovatnih 6,5 kilometara kroz krvne sudove. I dok se sve to dešava, trepnućete sedam puta, kroz glavu će vam proći oko 25 misli, a vaše tijelo će proizvesti oko 100 vati energije.

ŠVAJCARSKA OBJAVILA RAT KONTROVERZNIM “LJEKOVIMA” PROTIV STARENJA

Švajcarsko Ministarstvo zdravlja objavilo je rat ilegalnim klinikama i pojedincima koji nude injekcije ćelija životinjskog porijekla kao tretman protiv starenja. Vlasti kažu da oko 35 klinika nudi ove potencijalno opasne procedure, iako su prošle godine upozorene da prestanu sa tom praksom. Tretmani im, navodno, donose milione eura godišnje, a podrazumijevaju ubrizgavanje živih životinjskih ćelija. Osmislio ih je švajcarski ljekar Paul Nihans, koji je pacijentima ubrizgavao ćelije fetusa ovaca, krava i svinja. Tvrdio je da djeluju protiv starenja, migrena i hroničnih bolesti, ali za to nikad nije pronađen naučni dokaz. Osim toga, kako tvrde u Ministarstvu, injekcije mogu izazvati alergijske reakcije i infekcije krvi. Naročito su popularne među bogatim kineskim turistima, posjetiocima iz Rusije i sa Bliskog istoka.

DUVANSKI DIM “LJUTI” BAKTERIJE Duvanski dim navodi bakterije na pojačavanje zaštite, pa one postaju sve agresivnije i mnogo ih je teže uništiti - utvrdili su naučnici. Osim što negativno utiče na zdravlje, duvanski dim pogoduje i bakterijama, potvrdila je studija Univerziteta u Kaliforniji i Škole medicine “San Dijego”. Bakterije otporne na antibiotike izložene cigaretama postaju sve agresivnije i teže ih je uništiti. Duvanski dim kao da tjera bakterije da pojačaju zaštitu, navode naučnici koji su dvije imunološke ćelije izložili stafilokoki aureus, otpornoj na meticilin (MRSA). Jednu ćeliju izložili su uobičajenom soju, a drugu soju koji je tretiran duvanskim dimom. Soj izložen duvanskom dimu preživio je duže, ali i ubio više ćelija nego uobičajeni, pot- vrdilo je istraživanje. Što je bila veća doza dima, to su bakterije bile agresivnije. Strah od uništenja natjerao ih je da se više bore za opstanak. - Pušenje šteti disajnom i imunološkom sistemu, ali i "ljuti" bakterije koje postaju sve gore i teže ih je uništiti - istakla je Laura Kroti Aleksander, vodeći naučnik istraživanja.

U prostorijama Ministarstva zdravlja održana pres konferencija

MINISTAR ZDRAVLJA RAZGOVARAO SA NOVINARIMA U sali Ministarstva zdravlja, u srijedu 22. aprila, ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt razgovarao je sa novinarima o temama iz oblasti zdravstva, ističući da je Ministarstvo spremno na otvorenu saradnju sa svim medijima. „Od mene kao ministra se traži bolja organizacija i kvalitet usluge da bi pacijenti i građani Crne Gore bili apsolutno zadovoljni. Nažalost, izgleda da se do sada zdravstveni sistem i menadžerstvo u zdravstvenom sistemu pokazalo neadekvatno. Bez obzira na svu finansijsku podršku od strane države kroz definisani budžet i mimo budžeta, kroz grantove i kreditna zaduženja zdravstvenog sistema, nije se uspio dostići kvalitet usluge koji bi ova država željela da ponudi građanima,“ rekao je ministar Šegrt. Obraćajući se novinarima ministar Šegrt je istakao, da je zdravstveni sistem ogroman i moćan sistem koji radi u korist kvaliteta zdravlja građana Crne Gore. „Zdravstveni sistem Crne Gore čini 7.988 zaposlenih kroz 18 domova zdravlja, sedam opštih bolnica, tri specijalne bolnice, Klinički centar, Zavod za transfuziju, Zavod za hitnu pomoć, Institut za javno zdravlje i Zdravstvenu ustanovu „Montefarm“, podsjetio je ministar. Govoreći o odnosu države prema zdravstvu, ministar Šegrt je istakao da država želi funkcionalan zdravstveni sistem koji će pružiti kvalitetnu uslugu građanima Crne Gore. „Država gleda na zdravstvo kao na investiciju, jer je zdravstvo jedan od mehanizama koji omogućava ravnomjeran razvoj Crne Gore. Država želi da podigne nivo kvaliteta zaposlenog kadra u zdravstvu, i da kroz tehnološku opremljenost pruži građanima adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Ulaganje države u zna-

nje je najveća ekonomska ušteda zdravstvenog sistema. To je jedini garant da će građani dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu,“ rekao je ministar. Neadekvatna institucionalna povezanost na svim nivoima je, prema riječima ministra, jedan od trenutnih problema u zdravstvu. „Kao što je poznato, u Crnoj Gori je urađena reforma primarne zdravstvene zaštite i implementiran je integralni bolnički informacioni sistem na primarnom i sekundarnom nivou. Klinički centar je, nažalost, još uvijek mimo tog sistema. Ako nemate mehanizme kojima možete dnevno da upravljate i kontrolišete administrativni i stručni rad, onda nije čudno da izostavljanje Kliničkog centra iz ovog sistema za posljedicu ima problem sa zakazivanjem pregleda i ogromne gužve u Kliničkom centru. Prepoznato je da su koordinacija i menadžment u zadravstvenom sistemu neade-

Odgovarajući na pitanje novinarke o nedostatku citostatika, ministar Šegrt je rekao da je na Skupštini usvojen Amandman da se dodatno zaduženje države od 36 miliona eura opredijeli za dugove za ljekove i medicinska sredstva unutar zdravstvenog sistema. „Napravljen je administrativni propust prilikom prikazivanja tog troška kroz Zakon o buđetu. Ta sredstva postoje i traži se mehanizam kojim će se sredstva realizovati. Ovo je izazvalo problem nabavke ljekova, ali će ovaj problem biti vrlo brzo riješen,“ rekao je ministar. Upitan o smjenama u Kliničkom centru Crne Gore nakon dolaska novog direktora ministar Šegrt je odgovorio da su promjene posljedica neadekvatno organizovanog zdravstvenog sistema. „U okviru mjera popravljanja zdravstvenog sistema mora doći do smjene određenih ljudi. Novi direktor KBC-a bira svoj tim, to nije personalna greška i odgovornost, nego način funkcionisanja savremenog menadžmenta,“ ocijenio je ministar. Na pitanje o mogućim izmjenama kadra na svim nivoima zdravstvenog sistema ministar Šegrt je odgovorio da su Ministarstvu „zavezane ruke“ kada je u pitanju izbor direktora na primarnom i sekundarnom nivou. „Ti ljudi postavljaju se konkursom koji raspisuje Upravni odbor, uz saglasnost Ministarstva zdravlja. Jedna od promjena u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti biće mogućnost da ministar bira čelnike i odgovara za njihov rad. Time više ne bi postojali Upravni odbori domova zdravlja i drugih ustanova, a ministar bi bio jedini odgovorni za postignuto,“ rekao je ministar. Odgovarajući na pitanje da li je partijski uticaj loš za funkcionisanje zdravstvenog sistema, i da li je vrijeme da na čelo domova zdravlja i bolnica dođu nestranačke ličnosti ministar Šegrt je rekao da u zdravstvenom sistemu nema mjesta politici. „Suština je da je kadar kvalitetan, ali je pitanje da li danas u Crnoj Gori ima nestranačkih ličnosti,“ kazao je ministar. Na pitanje novinara, da li je Ministarstvo zdravlja odgovorilo zahtjevima nevladinih organizacija da im se dostave izvještaji briseva iz svih ustanova od 2007. do 2014. godine, ministar je rekao da mora bolje da se upozna sa stanjem. „Ja sam kriv ako nijesu dobili odgovor, jer nijesam imao adekvatnih informacija da bih im kvalitetno odgovorio,“ kazao je ministar Šegrt.

kvatni,“ rekao je ministar Šegrt. „Ja ne želim da Ministarstvo zdravlja bude hroničar ili istoričar koji će po urađenom poslu i po protoku određenog vremena konstatovati šta se desilo. Ministarstvo mora da ima proaktivnu ulogu i mora da ispravlja sistem u hodu. Očigledno je neefikasno korišćenje tehnoloških i prostornih kapaciteta. Kao posljedica toga javlja se veliki odliv sredstava iz zdravstvenog fonda za liječenje van granica Crne Gore,“ kazao je ministar. Posljedice svega ovoga su, prema riječima ministra, enormni troškovi za nabavku ljekova. „Sistem smo koji nekontrolisano i enormno troši na ljekove. Finansije za ovu oblast su u odnosu na prije četiri godine uvećane 100%. Blizu 40 miliona se troši na ljekove,“ upozorio je ministar Šegrt. Sumirajući iznesene činjenice ministar Šegrt je zaključio da nije čudno što postoji nezadovoljstvo zdravstvenim sistemom u Crnoj Gori. „Na prvom mjestu nezadovoljni su korisnici usluga, odnosno pacijenti. Zaposleni u zdravstvu su, takođe, nezadovoljni svojim statusom. Država Crna Gora kao organizator sistema mora biti nezadovoljna. Država ne želi da štedi na zdravstvu i želi

da uloži koliko je neophodno, ali se za uzvrat moraju postići određeni rezultati,“ rekao je ministar Šegrt. Ministar je, takođe, istakao da on lično nema namjeru da primijeni „šok terapiju“ za popravljanje stanja u zdravstvu, već će se raditi korak po korak. „Adekvatan način rješavanja problema zdravstvenog sistema je određivanje prioriteta. Stvaranje normativnih okvira je prvo. Iz tog razloga povučen je Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji nije imao prohodnost u Skupštini već dugo vremena. Taj zakon je dorađen, kao i Zakon o zdravstvenom osiguranju. Još jedan od prioriteta je smanjivanje administrativnih troškova, prije svega putnih troškova unutar zdravstvenog sistema, troškova liječenja van Crne Gore i kontrola bolovanja. U smislu racionalnog trošenja ljekova Ministarstvo je već preduzelo korake,“ rekao je ministar. Uspostavljanje dnevne kontrole sistema, ministar je naveo kao ključno za rješavanje problema zdravsvenog sistema, jer nekontrolisan sistem enormno troši, a u upitan je i kvalitet usluga tog sistema. Sandra Kavarić

Predstavljamo

LJEKARSKA KOMORA CRNE GORE Ljekarska komora Crne Gore je profesionalna organizacija koju osnivaju doktori medicine i doktori stomatologije radi zaštite i daljeg razvoja stručnosti, medicinske etike, poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite i zaštite profesionalnih interesa sa pravima i obavezama utvrđenim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju („Sl.list RCG“ br.27/1994 „Sl.list RCG“ br 39/2004 i „Sl.list CG“ br.14/2010) i Statutom Komore. Ljekarska komora ima svojstvo pravnog lica i svoju djelatnost obavlja sa potpunom odgovornošću. Komora obavlje sledeće poslove: 1. Donosi plan i program aktivnosti Komore; 2. Donosi Kodeks medicinske etike i objezbjeđuje njegovu primjenu; 3. U skladu sa Kodeksom medicinske etike stara se o ugledu profesije, disciplini pri obavljanju djelatnosti i preduzimanju odgovarajućih mjera u slučaju neprdržavanja etičkih normi. 4. Vodi Registar licenci za rad i licenci iz prakse i licenci za konsultante i izdaje uvjerenja iz domena rada Komore; 5. Prati i proučava rad i uslove rada svojih članova u obavljanju zdravstvene djelatnosti; 6. Izdaje i oduzima licence za rad, izdaje, obnavlja i oduzima licence iz prakse; 7. Donosi Pravilnik o kontinuiranioj edukaciji i načinu vrednovanja svih vidova stručnog usavršavanja u skladu sa članom 96 Zakona o zdravstvenoj zaštiti; 8. Preduzima potrebne mjere radi podizanja kvaliteta stručnog rada svojih članova; 9. Daje mišljenja o postupku izrade i primjene Zakona, planskih dokumenata i drugih propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u skladu sa Zakonom; 10. Predlaže članove u Komisiji za primarijat; 11. Vrši i druge poslove utvrđene Zakonom i Statutom

Prim. dr Đoko Jočić Komore. Poslove iz tačke 4, 6 i 7 Komora vrši kao prenesene. Komora ima radna tijela - organe i komisije koje bira Skupština Komore iz redova članstva za mandat od 4 godine. Licenca za rad izdaje se shodno Zakonu i normativnim aktima Komore i uslov je za zasnivanje radnog odnosa dokotra. U zakonskoj proceduri je izdvajanje dokotra stomatologije u posebnu Stomatološku komoru, na što su dali saglasnost organi Ljekarske komore i resorno ministarstvo. Zakonom o zdravstvu („Sl.list RCG“ br.39/2014) ustanovljena je licenca iz prakse koja se stiče nakon stečenih ekspertskih znanja shodno pravilnicima Komore. Ona je uslov za napredovanje u struci i jedan od uslova za nagrađivanje, što je definisano našim pravilnicima koji se nalaze na websitu Komore. Do sada je izdato ukupno 387 licenci iz prakse. Ljekarska komora Crne Gore je članica Međunarodne medicinske asocijacije i aktivno participira u radu te asocijacije. Predsjednik Komore, prim. dr Đoko Jočić

Informacija o završnom događaju Projekta “NETAge” U periodu od 25. do 27. marta 2015, u Ankoni, Italija, održan je posljednji sastanak partnera i završna javna konferencija NETAge EU projekta. Projekat je trajao 3 godine i finansiran je sa više od 1.780.000,00 € u okviru Teritorijalnog kooperativnog Programa IPA- Jadranski program prekogranične saradnje, a organizator događaja je bila Regionalna Uprava Marche regije u Italiji (Jedinica za Socijalno planiranje) u saradnji sa organizaciojm SVIM Sviluppo Marche Spa. Net-Age Projekat, kojeg je činio transnacionalni konzorcijum sastavljen od 13 javnih i privatnih partnera iz 6 zemalja Jadranske oblasti (Italija, Hrvatska, Albanija, Srbija, Slovenija i Crna Gora), imao je za cilj poboljšanje koordinacije između javnog i privatnog sektora – sa posebnim fokusom na volonterske organizacije, u oblasti brige o starim licima, podstičući partnerstvo kako na lokalnom tako i na niovu jadranske regije. Događaju je prisustvovalo više od 50 delegata iz partnerskih institucija i organizacija (Grad Split i Udruga Mi iz Hrvatske; Regionalni savjet Lezha i Caritas Albanija iz Albanije, Institut za javno zdravlje i Asocijacija za demokratski prosperitet-Zid iz Crne Gore; Pokrajinski zavod za socijalni rad i Novosadski humanitarni centar iz Srbije, opština Kanal ob Soči i Udruženje penzinera iz Slovenije; CSV Marche i Emilia Romagna regija iz Italije). Događaj se sastojao od dvije glavne radne sesije - internog sastanka projekta koji je održan 25. marta i javne Konferencija koja je održana 26. i 27. marta - a koje su predstavljale priliku za koordinaciju i replaniranje poslednjih projektnih aktivnosti. Takođe, na događaju su prezentovani glavni rezultati NETAge projekta, prvenstveno rezultati implementacije Zajedničkog akcionog plana i pilot projekata koji su realizovani na lokalnom nivou. Na Konferenciji su prikazani rezultati drugih nacionalnih i evropskih projekata - Marche_active @net i WIDER – čija je tema takođe aktivno starenje.

Ključni momenat trodnevne konferencije je bila ceremonija potpisivanja Memoranduma o razumijevanju između svih partnera koji su se obavezali da će nastaviti partnerstvo i saradnju kroz nove instrumente finansiranja u programskom periodu EU 2014-2020, a u cilju osnaživanja socioekonomskog i političkog razvoja Regiona u oblasti unaprijeđenja inovativnih socijalnih i zdravstvenih usluga za stara lica. PR služba Instituta za javno zdravlje Crne Gore

Stručni skup u organizaciji Kompanije „Hoffmann - La Roche“

NADA ZA PACIJENTE SA KARCINOMOM BAZALNIH ĆELIJA Stručni skup pod nazivom „Otkrivanje nade za pacijente sa karcinomom bazalnih ćelija“ održan je 31. marta u Hotelu „Podgorica“, u organizaciji Kompanije „Hoffmann – La Roche“. Moderator skupa bio je direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Podgorica mr sci. dr Nebojša Crnogorac. O novoj terapiji za uznapredovali i metastatski karcinom bazalnih ćelija govorio je direktor Klinike za onkologiju Rambam Campus iz Izraela prof. dr Abraham Kuten, dok je načelnik hemioterapije Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Podgorica, prof. dr Vladimir Todorović, predstavio bezbjednost primjene lijekova koji se u toj terapiji koriste. Prema riječima dr Kutena, BCC (Basal Cell Carcinoma) najučestaliji je oblik kancera, sa dva miliona slučajeva godišnje. - Obično je BCC veoma jednostavna bolest koja se može izliječiti jednostavnim metodama, ali postoji i mali procenat onih koji se razviju u veoma agresivne podtipove. Tada im je prečnik veći od dva centimetra i obično su pozicionirani na sredini lica, imaju slabo definisane margine i lezije su rekurentne, što znači da se stalno vraćaju. Kod takvih pacijenata do nedavno nije postojala nikakva nada kada je u pitanju liječenje uobičajenim metodama – kazao je dr Kuten. Govoreći o tome koji je razlog za pojavljivanje BCC – a, Kuten je istakao da su u molekularnoj biologiji rađena istraživanja sa ciljem razumijevanja uzroka i prirode ove maligne bolesti. - Potrebno je pomenuti Hedgehog signalni put, koji reguliše diferencijaciju organa u embrionskom razvoju, koji je neaktivan po rođenju, aktivacija ovog puta kod odraslih osoba može da prouzrokuje BCC i Meduloblastom. Osnova je sonični Hedgehog gen koji je odgovoran za sve interakcije signalne transdukcije za vrijeme embrionskog života. Aktivacija pomenutog gena kasnije u toku života odgovorna je za pojavu bazocelularnog karcinoma. Osnova za ova naša saznanja o BCC- u i za otkrivanje lijekova za ovu bolest su događaji u Ajdahu, u Sjevernoj Americi, i još ranije u Njemačkoj, koji nisu imali nikakve veze sa kancerom i koji pokazuju kako otkrića u medicini mogu biti slučajna – ispričao je dr Kuten. Prema riječima prof. dr Vladimira Todorovića, bazocelularni karcinom razvija se od bazalnog sloja epidermisa, a srednji rizik da se dobije ovaj kancer je otprilike 30 procenata. - Patohistološki nalaz kod različitih bazocelularnih karcinoma nije isti, jako je bitna veličina samog tumora, da li je veći od dva centimetra ili, kod zapuštenih slučajeva, čak i mnogo veći od toga. Obično se karcinom nalazi blizu očiju, nosa ili usana, a

važno je i to da li su margine čiste ili nisu. Histološki subtip može da bude agresivniji i oni koji su imali perineuralnu ili perivaskularnu infiltraciju pokazuju značajan rizik recidiva. Za one koji su ranije imali ovu vrstu karcinoma rizik za ponovno pojavljivanje je deset puta veći. Takođe, interesantno je da oni pacijenti koji su imunkompromitovani, na primjer sa transplantacijom organa, mogu da imaju bazocelularni karcinom češće od opšte populacije – objasnio je dr Todorović. Prema njegovim riječima, metastatski bazocelularni kancer je dosta rijedak. U terapiji takvih pacijenata, odluka o liječenju je multidisplinarna, odnosno donosi je konzilijum ljekara. - Jako je važan multidisciplinarni pristup i posljednjih godinu i po dana napravili smo jedan ovakav konzilijum, koji se sastaje jednom sedmično na Klinici za onkologiju i radioterapiju. Što se više bude sastajao, rad će biti bolji i biće više pacijenata koje ćemo moći adekvatno da tretiramo. Moramo iscrpiti sve opcije za liječenje prije nego što se odlučimo za medikalni tretman, a najvažnije je razviti realna očekivanja kod samog pacijenta, obzirom da oni sami dugi niz godina izbjegavaju bilo kakvu terapiju i sam tumor toliko naraste da je kasnije liječenje dosta problematično – kazao je dr Todorović. Profesor Todorović je predstavio nekoliko istraživanja koja su bila fokusirana na neželjene efekte primjene medikalnog tretmana. Kako je kazao, ta terapija, iako ima neželjenih dejstava, postaje nova opcija, odnosno zlatni standard za određeni broj pacijenata koji nemaju nijedan drugi izbor za dalje liječenje. Sandra Kavarić

MNE.CHC.15.04.01

U hotelu "Podgorica" održan stručni skup

ACE INHIBITORI U KARDIOVASKULARNOM KONTINUUMU U organizaciji kompanije Sanofi-Aventis, u ponedeljak 20. aprila, u hotelu „Podgorica“, održan je stručni skup na temu: „ACE inhibitori u kardiovaskularnom kontinuumu“. Na stručnom skupu predavanja su održali prof. dr Aneta Bošković i mr sci med. Mihailo Vukmirović. Dr Aneta Bošković govorila je na temu: „ACE inhibitori u kardiovaskularnom kontinumu“ fokusirajući se na rezultate HOPE studije. „Povišeni krvni pritisak nije samo faktor rizika za ishemijsku bolest srca i cerebrovaskularne insulte, već dugotrajna arterijska hipertenzija dovodi do hipertrofije lijeve komore, srčane insuficijencije i terminalnih stadijuma renalne insuficijencije. Već nakon 55. godine života praktično svaka druga osoba ima hipertenziju, pri čemu je češća kod žena. Nakon 65. godine života dvije trećine do tri četvrtine stanovništva ima hipertenziju, što bi značilo da od deset osoba šest do osam ima povišen krvni pritisak. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. godine pokazuju da je koronarna bolest ubica broj jedan u svijetu, ali i da je sve više osoba sa cerebralnim insultom, pri čemu je hipertenzija glavni okidač“, rekla je prof dr Bošković. Integrisana multifaktorska etiologija kardiovaskularnih oboljenja je, kako je pojasnila dr Boškovič, danas u opticaju, tako da se nastoji regulisati ne samo pojedini faktor rizika, kako je to ranije bio slučaj, već svi mogući faktori rizika. „Nekada nijesmo u mogućnosti da regulišemo krvni pritisak na pravi način i postignemo ciljne vrijednosti, ali uticanjem na druge faktore rizika kao što su pušenje, dislipidemija, gojaznosti i fizička neaktivnost, i pored zadržanih visokih vrijednosti krvnog pritiska uspjevamo da smanjimo ukupni rizik za pojavu kardiovaskularnog oboljenja,“ kazala je dr Bošković. „U zavisnosti od toga koliki je rizik i vrijednosti krvnog pritiska, odnosno da li se radi o stadijumu jedan, dva ili tri hipertenzije bira se terapija za pacijenta. Uvjek se prvo potencira

promjena stila života, odnosno sprovođenje zdravih životnih navika. U slučaju stadijuma tri hipertenzije odmah se uključuju medikamenti i savjetuje promjena načina života, dok se u slučaju jedan i dva stadijuma hipertenzije prvo čekaju rezultati promjene životnih navika,“ rekla je dr Bošković. Govoreći o HOPE studiji, dr Bošković je rekla da su u nju bili uključeni pacijenti sa veoma visokim rizikom, osobe sa sistolnim krvnim pritiskom iznad 180 i sa 110, osobe sa dijabetesom ili metaboličkim sindromom koje imaju neko oštećenje ciljnih organa kao što je hipertrofija lijeve komore, zadebljanje intime, povećanje serumskog kreatinina, smanjenje glomerularne filtracije i prisustvo proteina u urinu. HOPE studija je, prema riječima dr Bošković, imala za cilj ne samo da ispita efikasnost određenih ljekova nego i njihove mogućnosti prevencije kod pacijenata koji su već imali neko kardiovaskularno oboljenje ili dijabetes. „Studija je obuhvatila oko 10 000 pacijenata starijih od 55 godina. Pokazala je da ACE inhibitori imaju vrlo protektivan efekat u smislu redukcije krvnog pritiska, i da imaju izraženo kardioprotektivno dejstvo, jer smanjuju uticaj angiotenzina II na faktore rasta i tako doprinose smanjenju hipertrofije lijeve komore koja postoji kod pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom. ACE inhibitori pokazali su vaskularnu zaštitu, i zaštitu na nivou bubrega zbog čega su ljekovi izbora za liječenje i kod dijabetičara. Studija je pokazala i da mogu pozitivno uticati i na glikoregulaciju. Zbog svega pomenutog, ACE inhibitori su ušli u preporuke za regulisanje arterijskog krvnog pritiska i nestabilne angine pectoris. ACE inhibitori se ne smiju davati u trudnoći zbog teratogenog efekta. Osobama sa angioneurotskim edemom, hiperkalijemijom i bilateralnom renalnom stenozom se, takođe, ne mogu propisivati ACE inhibitori,“ rekla je dr Bošković. Dr Mihailo Vukmirović održao je stručno predavanje na temu: „Ventrikularne ekstrasistole i njihov klinički značaj“. „Ekstrasistole su nešto što se srijeće svakodnevno u kliničkoj praksi, jer svako u nekom trenutku ima poremećaj srčanog ritma. Ekstrasistole mogu da budu asimptomatske i simptomatske, a sami simptomi zavise od pacijenta do pacijenta, od njihovog karaktera i senzibilnosti, a mogu i da zavise od samih ekstrasistola, odnosno njihovog mjesta nastanka. Takođe, određeni komorbiditeti, kao što su strukturne bolesti srca, mogu da predisponiraju ekstrasistole. Uzimanje kofeina, energetskih napitaka, opojnih sredstava i alkohola mogu biti stimulansi za razvoj ekstrasistola. Porodična anemneza može da pokaže nasledna oboljenja koja se mogu manifestovati ekstrasistolama i tahikardijama,“ rekao je dr Vukmirović. Dr Vukmirović je kazao da ukoliko postoji sumnja na ekstrasistole mora se uraditi EKG koji na osnovu analize vektora može pokazati iz kog dijela srca dolaze ekstasistole.

„Osim EKG, kao dijagnostička metoda može se koristiti snimak pluća koji može da ukaže na poremećaje u srčanoj silueti. Ultrazvuk srca je neinvazivna i veoma dobra metoda za otkrivanje strukturnih poremećaja srca. Test opterećenja može da otkrije ekstrasistole koje su vezane za napor i povećan tonus simpatikusa. Ukoliko je potrebno prilikom dijagnostikovanja može se koristiti kateterizacija srca i elektrofiziološko ispitivanje,“ kazao je dr Vukmirović. Dr Vukmirović je u svom predavanju istakao da ventrikularne ekstrasistole mogu da budu praćene strukturnom bolešću srca, a mogu i da nastanu bez registrovane bolesti srca. „Adenozin senzitivne ekstrasistole su idiopatske i veoma su česte. U pitanju su kratkotrajne ekstrasistole koje se uglavnom javljaju kod žena mlađe životne dobi. Mogu da budu potpuno asimptomatične, ali mogu da se manifestuju sa omaglicama i nesvjesticama. Rijetko mogu dovesti do gubitka svijesti. Trudnoća je ta koja favorizuje nastanak ovih ekstrasistola. Fascikularne ekstrasistole obično nastaju u lijevoj komori i češće se javljaju kod muškaraca nešto mlađe životne dobi, nego kod žena. Traju veoma dugo, nekada satima, i mogu biti praćene omaglicama. Što se tiče liječenja pomenutih ekstrasistola, preporučuje se kateter ablacija čija je uspješnost čak 90%“, kazao je dr Vukmirović. Govoreći o ventrikularnim ekstrasistolama kod strukturne bolesti srca dr Vukmirović je rekao da je njihov najveći uzrok ishemijska bolest srca. „MADITT studija je pokazala da smanjenje broja ekstrasistola kod pacijenata sa infarktom neće značajnije uticati na njihovu prognozu, odnosno dužinu života, tako da liječenje ekstrasistola nije neophodno. Međutim, ukoliko postoji srčana slabost indukovana velikim brojem ekstrasistola, ekstrasistole se moraju liječiti, jer smanjen broj ekstrasistola omogućava povraćaj funkcije srca,“ rekao je dr Vukmirović. Sandra Kavarić

Svaki čovjek ima unikatan miris, otisak prsta i otisak jezika.

Vitamin C je kompatibilan sastojak organizma ljudi i nekih životinjskih vrsta. Važna mu je uloga u antioksidaciji.

U Aziji se svakog dana pojede oko 1.5 miliona tona pirinča, što, kada bi se lagerovalo na jedno mjesto, sačinjavalo bi brdo 6 puta veće od Keopsove piramide! Zubi počinju da rastu šest mjeseci prije rođenja. Na 9-10 nedjelja ranije, fetus počinje da formira zubni pupoljak koji će kasnije prerasti u zub.

Prilikom umiranja čovek, prvo gubi vid, zatim čulo ukusa, mirisa, dodira, a na kraju gubi sluh.

U toku jednog dana osoba, u prosjeku, napravi oko 3.000 koraka.

Za razliku od većine svijeta, Mongoli ne šećere čaj – oni ga sole.

Riječ „cigara” španskog je porijekla. Ona u prevodu znači „cvrčak”.

Celer je slavan po tome što ima tzv. negativne kalorije. Naše tijelo će potrošiti više kalorija na žvakanje i varenje nego što ih ima u celeru.

Mobilni telefon treba da se prisloni uz glavu tek kada se uspostavi veza, jer su zračenja najveća tokom biranja broja, ističu ruski ljekari iz „Lige zdravlja nacije“. Ova sprava bi trebalo da se drži u torbi ili ruksaku, daleko od vitalnih organa, a nikako u džepu.

Djeca nikada ne sanjaju sebe. U svojim snovima oni se ne pojavljuju sve dok ne napune tri ili četiri godine.

Prejedanje utiče loše na čulo sluha.

Tokom posljednjih 150 godina prosječna visina ljudi u industrijalizovanim zemljama porasla j e za 10 centimetara.

Trend među slavnim ličnostima je da dnevno pojedu kašiku gline, kako bi detoksifikovali organizam i ostali u formi. No, na ovaj način ne samo da nećete smršati, nego biste se mogli susresti sa čitavim nizom problema, od zatvora do trovanja arsenom.

Uloga šećera u zdravlju i bolesti: treba li nam novo ograničenje? Nedavno održan Treći kongres o ishrani u javnom zdravstvu u Portorožu je okupio stotine stručnjaka iz cijelog svijeta koji su raspravljali o brojnim temama vezanim za odabir načina ishrane, te kreiranja javnih politika na području ishrane. Među brojnim područjima, od nutrigenetike pa sve do uloge hrane u svemirskim istraživanjima, ipak se najžustrije raspravljalo o ulozi šećera u ishrani, ravnoteži unosa i potrošnje energije, te upotrebi niskokaloričnih zaslađivača. Najvažniji zaključci su: nivoi unosa rafinisanih šećera u svijetu relativno su stabilni od 1970-ih nadalje, a umjerene količine šećera u sklopu uravnotežene ishrane su prihvatljive, dok je smanjivanje unosa preporučene količine šećera zapravo nepotrebno, ukoliko se uspostavi ravnoteža između unosa i potrošnje kalorija. Profesor Angel Gil, predsjednik Španskog društva za ishranu, istakao je kako je dostupnost rafinisanih šećera najveća u SAD-u, Europi i Okeaniji, iako je u Okeaniji udio šećera pao sa 17% na 12% ukupne energetske vrijednosti dostupne hrane. U Africi i Aziji primijećen je blagi rast na trenutnih 6% energetske vrijednosti u Africi i 5% u Aziji. Dr Candela Gomez, sa odsjeka za bolničku prehranu Sveučilišne bolnice La Paz, iz Španije, napomenula je kako su literatura i istraživanja često nedosljedna u terminologiji i poređenju stavki koje se koriste u ishrani. Tako se u opisima ishrane često navode različiti sastavni djelovi ugljenohidrata (glukoza, saharoza, ukupan sadržaj šećera, dodani šećeri) što utiče na nerazumijevanje. Vodi se žustra rasprava o tome uzrokuju li šećeri pretilost više od prekomjernog unosa drugih makronutrijenata u ishrani. Nije primijećeno da promjene u unosu šećera nužno utiču na stanje pretilosti stanovništva. Bez obzira na manji unos šećera u sklopu ishrane, u Australiji je zabilježen rast stope pretilosti, a ta je pojava poznata kao „australijski paradoks“. Dr Candela Gomez istakla je kako istraživanja izokaloričnih zamjena za šećer i druge ugljenohidrate u ishrani nijesu zabilježila promjene u tjelesnoj težini. Ne postoje posebne preporuke o unosu šećera u sklopu ishrane za osobe kojima je dijagnostifikovana šećerna bolest, osim uopštenih savjeta o uravnoteženoj ishrani koja će osigurati ključne hranljive materije. „Umjerene količine šećera u sklopu uravnotežene ishrane su prihvatljive“, naglašava dr Gomez.

S njom se složio i dr John Sievenpiper s Odsjeka za sintezu znanja i klinička ispitivanja Sveučilišta u Torontu iz Kanade, koji smatra kako je smanjivanje unosa preporučene količine šećera zapravo nepotrebno, ukoliko se uspostavi ravnoteža između unosa i potrošnje kalorija. To je još istaknutije ako se uzme u obzir činjenica da se prigovori vezani za šećer i masti često zasnivaju samo na opažanjima, te pod uticajem drugih parametara vezanih za način ishrane ili života. Naime, treba jasno naglasiti kako često povećan unos šećera rezultira prekomjernim unosom energije uopšte, pa se niti posljedice poput povećanja tjelesne težine, nivoa triglicerida nakon posta i nakon obroka, krvnog pritiska, mokraćne kisjeline, te markera nealkoholne masne bolesti jetre, ne mogu vezati isključivo za šećer nego uopšte za prekomjerni unos energije. Uz to, naglašava Sivenpiper, kad se preporuke o zdravlju odnose isključivo na jednu hranljivu materiju, onda mogu potstaći nastanak drugih štetnih obrazaca u ishrani pa tako, naprimjer, izbacivanje šećera iz ishrane može uzrokovati pretjeran unos drugih vrsta hrane visoke energetske gustoće. Uopšteno, dvojni obrasci koji objedinjuju prekomjeran unos energije, te ograničenu tjelesnu aktivnost, dvostruki su faktor rizika za razvoj pretilosti, a isključiva usredsređenost na udio šećera u ishrani može odvratiti pažnju od održavanja energetske ravnoteže, pristupa koji je potkrijepljen s mnogo više dokaza. Izvor: www.jutarnji.hr

PRAVILNA ISHRANA SPORTISTA - PUT KA VRHUNSKIM REZULTATIMA I OČUVANJU ZDRAVLJA U STAROSTI

Dr Ljiljana Đurović, spec. opšte medicine, Dom zdravlja Podgorica Za svaku osobu pravilna i uravnotežena ishrana ključ je kvalitetnog života. Ljudi koji se profesionalno ali i rekreativno bave sportom, znaju da biranjem raznovrsnih namirnica održavaju optimalnan unos energije. Ambulante opšte, porodične medicine posjećuju i pacijenti kojima je sport profesija, a i rekreativci, što zahtijeva dodatna znanja i edukaciju izabranih doktora. Sportisti pravilnom ishranom treba da održe energiju, ojačaju imunitet, osjećaju se dobro i odlože premor poslije treninga ili utakmice. Kada bi jeli namirnice direktno uzete iz prirode bilo bi idealno, ali savremeni način života to ne dozvoljava. Nevjerovatan je uticaj ishrane na sadašnje i buduće zdravlje. Za sve naše pacijente tri su glavna principa pravilne ishrane: uravnoteženost i raznolikost podrazumijevaju pravilan odnos dobro poznatih esencijalnih hranjivih materija, ugljenih hidrata, bjelančevina, masti, vitamina i minerala. Umjerenost je treći princip, uživajte u svim namirnicama i jelima. Ali ishrana sportista ima odredjene specifičnosti u ishrani: 1) Energetske potrebe su veće od potreba osoba istih godina, pola, iste tjelesne težine i tjelesne visine, koje se ne bave sportom, 2) Intenzivan mišićni rad dovodi do nagomilavanja metaboličkih produkata, kisele reakcije i smanjenja alkalne

rezerve u krvi i tkivima i smanjenje funkcionalne sposobnosti organizma, 3) Gubitak vode i soli, naročito Na-hlorida i vitamina (veće potrebe). češće su:

Ovi naši pacijenti nekada prave i greške u ishrani, a naj-

- Preskaču obrok pred trening (prikupljanje goriva pred trening znači stvaranje zaliha glikogena, koji omogućava da

vježbaju napornije, budu manje umorni i ne osjećaju glad). Kod profesionalnih sportista držati se poznatih namirnica i unositi dovoljno tečnosti. - Prevelika pauza pred obrok nakon treninga (u roku od 2 sata nakod treninga potrebno je konzumirati nešto ugljenih hidrata i proteina, da bi se dopunile zalihe energije u mišićima). - Previše proteina, a nedovoljno ugljenih hidrata (dijete bogate proteinima nisu dovoljne da zamijene ugljene hidrate, koji su važni za sve tipove vježbi, jer su oni gorivo našeg organizma). - I suprotno, zamjena obroka energetskim čokoladicama i napitcima (energetske čokoladice dopunjavaju zalihe ugljenih hidrata u mišićima, a sadrže manje proteima, i one nisu predviđene kao zamjena obroka, već kao užina). I rekrativci su upoznati da neredovni obroci, bez 2-3 lake užine, pravilno raspoređene između glavnih obroka, kao i preskakanje obroka, velike porcije, brzo unošenje hrane suviše termički obrađene, nije dobro za očuvanje optimalnog zdravlja. Svaka sportska aktivnost ima svoje specifičnosti i zahtijeva individualni pristup, a zajedničko je svakoj aktivnosti oslobađanje stvorenih slobodnih radikala. I sama mlječna kisjelina je tvorevina stresa. Svima je poznato da sportska ishrana treba da posjeduje fiziološki dinamizam. Poboljšamo li ishranu, treba da prodje dovoljno vremena da se obnovi organizam, i da ona ispolji blagotvorni efekat. Svaki hranjivi sastojak pravu biološku funkciju ispoljava samo putem međuzavisnih interakcija tj. sinergizmom. Ako nedostaje jedan od činilaca u ishrani, ni ostali ne mogu da ispolje svoje dejstvo (kompletnost). Uostalom, svaki sportista posjeduje svoju biohemijsku individualnost. Nutricijske potrebe svake osobe su genetski različite, kao otisci prstiju. Sve su ovo postulati ishrane sportista, na koji utiče i izbor načina života i nivoa treninga.

Zdravstveni radnici moraju insistirati da sportisti hranom unose u organizam čistu energiju, preko prijesne, zdrave hrane. Minerali, vitamina, esencijalne i druge aminokisjeline, hormone - jedino su tada u neporemećenom, prirodnom obliku. Jedan od ciljeva sportske ishrane je i zadovoljstvo dijeljenja obroka sa drugima, jer kultura zajedničkog objedovanja pruža antioksidantno, protivupalno i blagotvorno psihosocijalno djelovanje. Svako bavljenje sportom, i profesionalno i rekreativno, dobro je kada omogućava još duže življenje, bez velikih zdravstvenih tegoba. U profesionalnom sportu ključno pitanje je kako postići vrhunske rezultate sa lakoćom i na jednostavan način. Nijedan pehar, medalja i slava u bilo kakvoj vrsti sporta, nijesu vrijedni ako se uništava zdravlje. Ne smije se korisiti doping jer sport treba da bude zdrava aktivnost. Kada prođe vrijeme i naši sportisti daju maksimum u svom sportu, trebalo bi i dalje da ostanu zdravi, jer je to najveći uspjeh. Želja svakog sportiste je zadovoljstvo gledalaca na terenu, a pravilnom ishranom može postići maksimalnu izdržljivost i snagu, brzinu pokreta i ljepotu igre. Fizička aktivnost bez programa ishrane, koji je podržava, sama sebe ograničava. Dobra ishrana ne stvara dobrog sportistu, ali će ga loša ishrana zasigurno učiniti lošim sportistom.

HOMEOPATIJA I KUĆNA APOTEKA Dr Snežana Tomić, homeopat Homeopatija je sistem lijecenja razvijen 1796 godine od strane Njemackog doktora Samuela Hanemana. Ona se zasniva na zakonu sličnosti “Slicno se slicnim liječi”- principu prvi put prepoznatom od strane Hipokrata, oca savremene medicine, još u 5 vijeku nove ere. I u nasem narodu postoji prepoznavanje ovog principa u izreci “Klin se klinom izbija”. Da objasnimo ovaj princip, poslužićemo se primjerom homeopatskog lijeka, Alium Cepa, koji se pravi od crnog luka. Kada se sjecka crni luk, osoba će obično razviti sekreciju iz nosa i očiju, crvenilo i nadraživanje sluzokože. Ovi simptomi su isti kao i simptomi kod kijavice i polenske alergije, te se zato homeopatski lijek spravljen od crnog luka koristi uspješno kod prehlada i alergijskih kijavica. Pošto luk može izazvati ove simptome kod zdrave osobe, on ih može liječiti kod bolesne osobe. Vjerovatno najznačajniji princip homeopatije jeste da ona liječi osobu a ne bolest. Tako će dvije osobe sa istom dijagnozom dobiti različiti homeopatski tretman prilagođen cijeloj osobi, tj njenom mentalnom, emotivnom i fizickom aspektu. Homeopatski postupak liječenja koncentriše se na traženje uzroka oboljenja. U homeopatiji simptomi se gledaju kao dragocjeni putokazi u razumevanju bolesti, način na koji naše tijelo komunicira sa nama i javlja nam da nesto “škripi“. Adekvatno izabran

homeopatski lijek usloviće poboljsanje i izlječenje na svim nivoima, pa se tako osoba mora osjećati bolje, istovremeno i psihički i fizički. Homeopatija prepoznaje postojanje “vitalne sile”, one inteligencije u nama, našeg unutrašnjeg ljekara i koristi ljekove da stimuliše tu mudrost organizma da dovede do samoizlječenja. Homeopatijom se tretira širok spektar akutnih i hroničnih oboljenja, ali se takođe može koristiti i u prevenciji i smanjenju genetske podložnosti bolestima. Homeopatski ljekovi su svi spravljeni od prirodnih supstanci, uglavnom biljnog i mineralnog porijekla. Oni su netoksični i ne ostavljaju nus pojave. Da bi se to postiglo, ljekovi se u postupku spravljanja razblažuju do tačke da se originalana supstanca nalazi prisutna ili samo u tragovima, ili samo u svom energetskom, vibracionom stanju. Tim postupkom je izbjegnuta toksičnost a pojačana ljekovitost materije, jer ona djeluje na svom emergetsko-dinamičkom principu a ne na matrijalnom nivou. Homeopatski ljekovi mogu biti dragocjena pomoć u kućnoj apoteci, za tretiranje najčešćih blazih i manjih tegoba kod djece i odraslih, kao i u slučaju prve pomoći kod manje težih povreda. Sve je veći broj homeopatskih ljekova u našim apotekama, koje možete koristiti u ovom smislu. Neki od njih su za dječje tegobe tipa, zubica, grčeva, upale uha, do ljekova za prehlade, sinuse, polenske alergije...

CALENDULA, ili neven je homeopatski lijek za zacjeljivanje rana, posjekotina, poderotina, opekotina, prevenciju infekcija rana, prirodni antibiotik, zaustavlja krvarenje.

U ovom članku osvrnucemo se na homeopatske ljekove koji se najčešće koriste u kućnoj apoteci.

NUX VOMICA, odlican lijek za mamurluk, stomačne tegobe usljed pretjerivanja u jelu i piću, nadimanje, gorušicu, mučninu, povraćanje, trovanja hranom.

ARNICA MONTANA, u nasem narodu poznata kao brdjanka, je verovatno najpoznatiji homeopatski lijek za sve vrste povreda, od obične modrice, uganuća, pa do preloma. Koristi se uspjesno i za zarastanje rana, ubrzava zacjeljenje i post operativni oporavak. HYPERICUM, ili kantarion, kao homeopatski lijek djeluje kod rana, uboja, a naročito kod povrede nervnog tkiva, te se korsiti kod "prebijenog" prsta, usinuca, išijasa, poslije zubarskih intervencija.

APIS, homeopatski lijek spravljen od pčelinjih proizvoda. Koristi se kod uboda i ujeda insekata praćenim otocima, bolom, crvenilom, pečenjem i svrabom. COCCULUS I TABACUM, homeopatski ljekovi za mučninu u putu, u prevoznim sredstvima sa tockovima, pa do brodskog ljuljanja. CANTHARIS, za opekotine, bilo da su od vrelog ulja, pegle ili izloženosti suncu. ARSENICUM ALBUM, od neprocjenjive pomoći kod trovanja hranom, vodom, ljetnjih proliva, stomačnih virusa i stomačnog gripa. CHAMOMILA, svaka kuća koja ima malu djecu treba da ima ovaj homeopatski lijek koji je spas kod grčeva, zubica, upala uha, temperature, uznemirenosti. IGNATIA, homeopatski lijek za "loše vijesti", emotivne traume i šokove.

ACONITUM, I ARGENTUM NITRICUM, homeopatski ljekovi za strah od aviona i letjenja, paničnih napada na javnim mjestima, zatvorenih prostora, gužvi, kod javnog nastupa, pred ispit. Ovi ljekovi predstavljeni su u svrhu informisanja, a ne samoprepisivanja. Homeopatski ljekovi su krojeni prema osobi a ne dijagnozi. S toga je najbolje prethodno se konsultovati s ljekarom homeopatom.

Intervju: Rajko Sušić, vajar

RADOST STVARANJA

Da umjetnost ispunjava umjetnika i pruža mu radost i zadovoljstvo najbolje pokazuje primjer vajara Rajka Sušića koji beskrajno uživa dok čvrsti i gordi kamen i metal prilagođava sopstvenim vizijama. Fascinantna je lakoća kojom naizgled nesavladivi materijali dobijaju gipske i zaobljene linije u skulpturama ovog talentovanog vajara. Specifičan način na koji svojim skulpturama udahnjuje život odaje osobine velikog majstora.

Instikti su ga vodili i nagonili da veoma rano stvori svoje prvo umjetničko djelo, i sam nesvjestan da će to opredijeliti njegov životni put. Moj prvi pokušaj bavljenja skulpturom, a da to nije bio zadatak u školi, desio se sa mojih 12-13 godina. Nošen tada nepoznatim porivom, istesao sam prvu skulpturu u jednom komadu

drveta. Sjećam se, to je bio portret starca sa licem koje je bilo dosta plitko izvajano. Veličine malo ispod prirodne, od bukovog drveta. Sve se to tada dešavalo bez nečije posebne pažnje i pozornosti, a ja sam bez ikakve ambicije imao potrebu da nešto stvorim, nešto što me iznenađivalo, ispunjavalo, a možda i nerviralo u pojedinim trenucima rada. U srednjoj školi sam došao u dodir sa ljepilom za pločice, i znajući otprilike kako se medicinski bandažira lom kosti umakanjem gaze u gips, pokušao sam da na sličan način napravim neke oblike, figure. Ako se dobro sjećam, to je prvo bio Vuk Karadžić, potom figura bika, posle i neke druge kao što je Kip slobode. U međuvremenu sam stalno crtao i slikao razne stvari, od srip likova do nekih pokušaja kopiranja djela poznatih umjetnika. Kasnije upisujem Akademiju likovnih umjetnosti i počinjem da učim. Što se tiče trodimenzionalnog oblikovanja i mog vajarskog opredjeljenja, valjda sam osoba koja prostorno osjeća stvarnost, a i volim rad sa materijalima. Volim i arhitekturu čak i industrijski dizajn, ali je život kratak da bi se čovjek kvalitetno posvetio svemu. Njegovi radovi dobro su poznati domaćoj i stranoj publici zahvaljujući brojnim izložbama na kojima je samostalno ili kolektivno izlagao. Nekakav je standard bio da studenti i neafirmisani mladi i budući umjetnici javno ne prezentuju svoj rad. To je bio kliše o kom su nam ponekad govorili i naši profesori. Zbog toga su studenti na svoju ruku izlagali radove. Sjećam se izložbice na Cetinjskom trgu u saradnji sa ljudima iz tadašnjeg radio Cetinja. To je bio prvi put da izložim neki svoj rad. Kasnije su se nizale izložbe u organizaciji fakulteta, zatim Bijenale studentskog crteža u Beogradu, Trebinju, Nikšiću, Beranama, Podgorici, Hercegnovomskom zimskom salonu, Baru i nezaobilazne izložbe u Danilovgradu, „Savremena Crnogorska skulptura“ i tako dalje. Da podsjetim, bile su to godine izolacije i sve je to išlo kilavo. Od samostalnih izložbi istakao bih dvije u Norveškoj, Oslu i Bergenu. Zatim, kasnije dolaze izložbe u Narodnom muzeju u Zaječaru, pa onda u organizaciji Moderne galerije Budva, u Budvi i ova posljednja u Tivtu u galeriji ljetnjikovca Buća. Što se tiče izložbe, to je jako komplesan posao i obaveza za jednog vajara, ako to radi svojim snagama i kapacitetama. Sasvim sam siguran da kod nas malo ko, odnosno niko nema ozbiljnog galeristu i mecenu. To kod nas nije razvijeno, jer smo mi mali sistem i institucije nijesu jake da dovoljno ozbiljno podrže umjetnika, pa se svi snalaze kako znaju i umiju. S obzirom na moju podjelu života na vajarstvo i na druge životne obaveze, mogu reći da sam zadovoljan dosadašnjim uspjehom. Nije u redu samo nešto „proizvoditi“ da bi to izložili i pokazali, pa da se izložbe samo nižu i bilježe kao na pokretnoj traci. Kad se desi hiperprodukcija, najčešće pada estetska vrijednost, i ne dolazi do sublimacije podsvjesne energije i eksplozije ideje i njene realizacije. Ostaje se bez onog životnog, što po mom mišljenu treba da ima umjetničko djelo, bilo ono figuracija ili iz oblasti suprematizma, sasvim je svejedno. Nagrada SKC-a za skulpturu, nagrada FLU-a za skulpturu i Prva nagrada na izložbi „Mlada crnogorska umjetnost“ dale su

mu podstrek da nastavi dalje i da sa još većim žarom stvara. Došle su i te nagrade koje su me ispunile, i podstakle toliko da sam budem receptor svih, kako sumnji, tako i sigurnosti koje nosi stvaralaštvo. Sumnja je sastavni dio stvaralačkog procesa, a kad je kod sebe iskreno nemate onda vam i ne treba nečiji sud o vašem radu, čak ni nagrade, jer ćete sumnnjati i u njih. Da razvijem taj individualni odnos prema radu, umjetnosti, kreaciji, smislu i poetici, mnogo su mi pomogla predavanja profesora poetike likovne umjetnosti Ljubomira Gligorijevića, čije sam časove imao čast i sreću da pohađam. Najviše sam od njega naučio o odnosu prema nagradama i priznanjima, iako o tome nijesmo nikada konkretno razgovarali, on me je naveo da o tome mislim i iskreno osjećam. Iako su Rajkove skulpture uglavnom izrađene od metala, njegova prva ljubav je kamen. Metal volim, ali moja prva opsesija je kamen. Neke skulpture sam i realizovao u kamenu. Samo, kamen je tih, spor, nježan, zahtjevan u tehničkom smislu, pa sam ga malo zapostavio. Žao mi je zbog toga. Ponekad obradim samo neki manji komad da bih ga iskombinovao sa metalom. Kada se slažu u obradi, mogu i zajedno da žive na nekoj skulpturi. Metal mi pruža specifičan otpor koji mi odgovara i dosta oskudno ga obrađujem. Za poznavaoce, nijedan komad do sad nijesam ugrijao da bi ga kovao, sve je kovano na „hladno“. Ne znam da li je na odabir metala kao materijala, uticaj imao život u Nikšiću u blizini željezare, i moj otac koji je radio tamo, ili moj profesor Milivoje

Babović koji mi je zagolicao maštu svojim radovima u metalu. Možda sve po malo, a možda je to stvar temperamenta. Inspiraciju za svoj rad pronalazi svuda, počev od mitologije do prirode koja ga okružuje. Diplomirao sam na temu „Mitologija u savremenoj skulpturi” kod prof. mr Pavla Pejovića, a kasnije magistrirao sa temom „Vertikala kao suština iznutra“ kod istog profesora. Diplomski rad je posvećen Ikaru, prvom letaču, a skulpture su bile nešto u metalu, a nešto i u kombinovanim tehnikama, praćene bojenim crtežima koji nijesu bili skice već radovi sami za sebe. To je bio moj odjek na ljubav koju svakodnevno odbacujemo, gazimo i prljamo. Kakve su vam misli takva su vam djela, a ja sam tada dosta gorko osjećao svijet. I griješio sam, jer postoji i ona druga strana, svijetla i radosna, duhovita i vrcava. Za magistarski rad sam smatrao da treba da bude nešto novo, lično, istraživački i da prati nekakav slijed stvari od prije, pa je mnome ovladala potreba da se skulpture rode kao stilizovane forme koje podržava zapostavljena ritmika oblika i prostora (šupljina). Lajt motiv bila je kičma, njen značaj i nosioc biološkog, materijalnog postojanja čovjeka. Stuba i nosioca svega u toj tjelesnoj arhitekturi. Vertikalnost, odlika dostojanstva, epitet vladaoca svijeta i svega živog u njemu. Nijesam želio podražavati prirodu, samo sam htio da koristim njene poruke i da ih transponujem u jedan drugačiji okvir. Svoje slobodno vrijeme Rajko voli da provodi sa porodicom, prijateljima i dragim ljudima koji ga ispunjavaju zadovoljstvom, ali, kao što i sam kaže, on bi najradije samo vajao. Ja bih samo vajao i nešto pravio. Mnogo mi prija da negdje otputujem i boravim neko vrijeme, a da je to u vezi sa mojim kreativnim potrebama. Ne onako bez veze, kao da sam putnički kofer, što ponesete to i vratite. Volim i tada biti aktivan, i baviti se vajarstvom. Slobodno vrijeme dijelim i sa mojim dragim prijateljima, porodicom, kćerkicom Sofijom, a i posvećen sam

pedagoškom radu u školi. Do skoro sam rekreativno vozio biciklo, što me je jako ispunjavalo. Povremeno, kao i svi, padam u opsen televizije i to je šteta, jer onda manje čitam. Kinematografija je nešto uz što sam odrastao i mnogo je upražnjavam. Raduje me graditeljstvo i arhitektura, pa se često, u slobodno vrijeme, bavim rješavanjem nekih zanatskih problema u domaćinstvu. Pozitivnu energiju, ljubav i pažnju crpi iz porodice koja je njegova druga polovina. Porodica je drugi dio mene. Moja supruga Vesna je i moj kolega, slikar, dizajner, scenograf, majka, žena, učitelj slikanja, organizator i šta sve ne. Dijelimo život po svim pitanjima i velika mi je podrška u životu, a nadam se da sam i ja njoj, mada kada radimo čuvamo stvaralački integritet jedno drugome. Ni našu kćerku ne tjeramo da bude što mi hoćemo. Ima likovnog talenta i već nekoliko godina ima želju da kad poraste bude arhitekta ili naučnik, a u slobodno vrijeme rokerka, kako ona to kaže. Ne znam šta će biti, samo neka se raduje svom životu i onome u čemu će se ostvarivati. Drugačiji stav je oblik robije. U mladosti se aktivno bavio sportom i vodio računa o zdravom načinu života, a sada to radi onoliko koliko može. Sve u skladu sa mogućnostima. Kaže se „Što posiješ, požnjet ćeš“, i to je opšta istina. Trudim da se zdravo hranim i da zdravo živim, ali ne radim to dovoljno, čini mi se. Izbjegavam da idem kod doktora zbog svake sitnice. Radost stvaranja, radost življenja i bitisanja duboko su ukorijenjeni u Rajkovu životnu filozofiju koja se ogleda i u poruci čitaocima „Medical“-a. Radujte se svakom danu svog života. Pokušajte da se radujete čak i kada su nevolje prisutne. Sandra Kavarić

Koliko je vaša hrana bezbjedna? Bezbjednost hrane od njive do trpeze

OBILJEŽEN SVJETSKI

DAN ZDRAVLJA U organizaciji Instituta za javno zdravlje i kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, u utorak 07. aprila, u Eko zgradi Ujedinjenih Nacija održana je konferencija za medije povodom Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen pitanju bezbjedne hrane i ulozi različitih subjekata u lancu hrane. Na konferenciji su govorili: doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, Mina Brajović, šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori i dr Zorica Đorđević, specijalista higijene i focal point za hranu iz Instituta za javno zdravlje. U svom govoru dr Mugoša je podsjetio na Strategiju zdravstvene bezbjednosti hrane i Akioni plan za ishranu i bezbjednost hrane (2010-2014) koji su donešeni u cilju unapređenja i obezbjeđenja bezbjedne hrane u Crnoj Gori. „U Crnoj Gori je u toku 2014. godine, prema preliminarnim podacima Centra za zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje, u svim laboratorijama ukupno analizirano 10 040 uzoraka namirnica, od čega je neispravnih bilo 1152 ili 11,47%. Dok je, prema preliminarnim podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje u 2014. godini registrovano 765 slučajeva obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti koje se mogu povezati sa konzumiranjem kontaminirane hrane

raznim mikrobiološkim agensima. Ukupan broj registrovanih salmoneloza u protekloj godini je bio 220, alimentarnih toksinfekcija 29, a alimentarnih intoksikacija 41 slučaj. Takođe, svake godine registruje se i veliki broj gastroenterokolitisa, pa je u 2014. godini taj broj iznosio 475 slučajeva,“ rekao je dr Mugoša. Prema riječima dr Mugoše napori da se spriječe ovakvi događaji povezani sa hranom ogledaju se u razvijanju snažnog sistema bezbjednosti hrane, koji se u Crnoj Gori izgrađuje uspostavljanjem multisektorske saradnje na obezbjeđenju bezbjednosti hrane. „Međutim, u današnjem vremenu kada hrana proizvedena u jednom dijelu svijeta dolazi na trpezu u drugi dio svijeta nije dovoljno razvijanje samo nacionalnog sistema bezbjednosti hrane, već se i na globalnom i na nacionalnom nivou moraju preduzeti mjere koje uključuju korišćenje nacionalnih, regionalnih i internacionalnih mreža i platformi kako bi se osigurala efektivna i brza komunikacija u slučaju ugrožavanja bezbjednosti hrane, a samim tim i zdravlja ljudi,“ kazao je dr Mugoša. Dr Mugoše je u svom govoru naveo da na bezbjednost hrane ne utiču samo oni koji je proizvode, pakuju i distribuiraju, već i sami potrošači kao dio lanca snabdijevanja hranom. „Krajnji korisnici hrane igraju važnu ulogu u lancu

PET KLJUČEVA ZA SIGURNIJU HRANU „Pet ključeva za sigurniju hranu“ sadrži preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o pravilima ponašanja i praksi pri pripremi i čuvanju hrane, koje treba primjenjivati kako bi se spriječila kontaminacija hrane i osigurala zdravstveno isprana hrana. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije podrazumjevaju: 1. Održavanje čistoće; 2. Odvajanje kuvane od sirove hrane; 3. Potpunu termičku obradu; 4. Čuvanje hrane na preporučenim temperaturama; 5. Upotrebu sigurne vode i sirovih namirnica.

bezbjednosti hrane, koristeći bezbjedne higijenske mjere i unapređujući svoja znanja u pogledu nabavke, čuvanja i pripremanja namirnica,“ kazao je dr Mugoša. Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović kazala je da je zdrava hrana pretpostavka zaštite i unapređenja zdravlja. „Bezbjedna hrana je u funkciji ukupnog razvoja društva, nacionalne privrede, trgovine, turizma i održivog razvoja. Svjetska zdravstvena organizacija priprema globalni izvještaj koji predstavlja detaljnu sveobuhvatnu procjenu opterećenja ukupnog društva na globalnom nivou ovim bolestima. Izvještaj će biti prezentiran tokom ove godine. To znači, da u ovom trenutku nijedna agencija nema tačne i pouzdane podatke o veličini ovog problema sa stanovišta javnog zdravlja, ali takođe, i sa socijalnog i ekonomskog aspekta,“ rekla je Brajović. U svom govoru Brajović je podsjetila da u svijetu godišnje od dijareje oboli preko dva miliona osoba, od čega najviše djece, a u zemljama Evropske unije od salmonele godišnje oboli preko 850 hiljada osoba. Prema njenim riječima, posljednja epidemija ešerihije koli, koja je nastala kao posljedica zaraženog povrća, rezultirala je sa četiri hiljade oboljelih i 45 smrtna ishoda. „Ovakve vrste epidemija su prepreka za ukupan razvoj društva, jer pogađaju pojedinca čime se opterećuje zdravstveni sistem, trgovina, turizam i time umanjuje produktivnost. Faktori koji utiču na pojavljivanje bolesti ovog tipa su nabavljanje i konzumiranje hrane van kuće, kao i proces globalizacije u kome hrana pređe dug put,“ rekla je Brajović. „Obaveza je države da stvara normativni i strateški okvir kao osnov za implementaciju efikasnog sistema bezbjedne hrane. Crna Gora se deklarisala kao država koja veliku pažnju pridaje pitanju bezbjednosti hrane i to pitanje je inagurisala kao nacionalni

prioritet,“ istakla je Brajović. Dr Đorđević je u svom izlaganju pojasnila da je zdravstveno bezbjedna namirnica ona koja je mikrobiološki ispravna, ne sadrži štetne materije, očuvanog je kvaliteta i biološke vrijednosti i neće naškoditi potrošaču kada se priprema ili jede. „Do kontaminacije hrane može doći u bilo kom koraku u lancu hrane, od proizvodnje, prerade, distribucije, maloprodaje, pripreme i krajnje konzumacije. Hrana može biti primarno kontaminirana na nivou sirovine, ako, na primjer, meso potiče od oboljele životinje, i sekundarno kontaminirana zbog neispravnog rukovanja tokom transporta, obrade i distribucije. Biološko zagađenje hrane najčešće nastaje usled ukrštanja puteva „čisto-prljavo“, nepravilnog rukovanja namirnicama, nepoštovanja vremena i neophodne temperature za pripremu namirnica i nepridržavanja osnovnih higijenskih navika u toku rukovanja hranom,“ rekla je dr Đorđević. „Vrlo je bitno da se dobro informišemo o proizvodu, pa stoga treba pogledati datum proizvodnje i izgled namirnice, da održavamo higijenu radnih površina i ruku, da na adekvatan način termički obradimo hranu, kao i da čuvamo hranu na adekvatan način. Laboratorije za ispitivanje bezbjednosti hrane u Crnoj Gori su: Institut za javno zdravlje, Specijalistička veterinarska laboratorija, Centar za ekotoksikološka ispitivanja, HES-Dom zdravlja Bar, Biotehnički institut i Institut za biologiju mora,“ kazala je dr Đorđević. Jačanje kapaciteta u oblasti bezbjednosti hrane, nadzora nad bolestima koje se prenose hranom, pospješivanje saradnje i razmjene informacija između zdravstvenog, veterinarskog i poljoprivrednog sektora, prema riječima dr Đorđević, daće veliki doprinos bezbjednosti hrane u Crnoj Gori. Sandra Kavarić

Hronika 31. mart - NADA ZA PACIJENTE SA KARCINOMOM BAZALNIH ĆELIJA Stručni skup pod nazivom „Otkrivanje nade za pacijente sa karcinomom bazalnih ćelija“ održan je 31. marta u Hotelu „Podgorica“, u organizaciji Kompanije „Hoffmann – La Roche“. Moderator skupa bio je direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Podgorica mr sci. dr Nebojša Crnogorac. O novoj terapiji za uznapredovali i metastatski karcinom bazalnih ćelija govorio je direktor Klinike za onkologiju Rambam Campus iz Izraela prof. dr Abraham Kuten, dok je načelnik hemioterapije Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Podgorica, prof. dr Vladimir Todorović, predstavio bezbjednost primjene lijekova koji se u toj terapiji koriste. 2. april - STRUČNI SKUP U ORGANIZACIJI FIRME „OSMI RED – D“

- Bioekološki uzgoj ljekovitog bilja; - Botanička laboratorija za selekciju i eksperimente; - Ekobiološki uzgoj oficinalnog ljekovitog bilja. 7. april – SVJETSKI DAN ZDRAVLJA O BEZBJEDNOSTI HRANE U Crnoj Gori prošle godine je analizirano 10.040 uzoraka namirnica, od čega je oko 11,5 odsto bilo neispravno - saopšteno je na konferenciji za novinare o bezbjednosti hrane i ulozi različitih subjekata u lancu hrane, koju su povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja organizovali Institut za javno zdravlje i Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori. Kako je tom prilikom kazao Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša, preliminarni podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazali su da je prošle godine registrovano 765 slučajeva obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti koje se, kako je naveo, mogu povezati sa konzumiranjem hrane sa raznim mikrobiološkim agensima. Šefica kancelarije Svjetske zdrastvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je zdrava hrana pretpostavka zaštite i unapređenja zdravlja. - Zdrava hrana je u funkciji ukupnog razvoja društva, nacionalne privrede, trgovine, turizma i održivog razvoja - objasnila je Brajović. 9. april - POKLONJENA OPREMA ZA RANO OTKRIVANJE RAKA DOJKE

Firma “Osmi red – D” 2. aprila u Hotelu “Podgorica” organizovala je stručni skup kome su prisustvovali farmaceuti i ljekari iz Crne Gore, a teme predavanja bile su sljedeće: - Inovativan, prirodan i učinkovit način za regulisanje tegoba GIT-a; - Terapija savremenim probioticima; - Smanjenje nadutosti i održavanje fiziološkog Ph želuca; - Regulisanje crijevne peristaltike i eliminacija gasova; - Prirodno liječenje urinarnih infekcija; - Novi metod za kontrolu tjelesne težine. Predavač je bio dr Antonio Scalpi iz firme “Specchiasol” iz Italije, koja je na našem tržištu prisutna od 2008. godine. “Specchiasol” je firma specijalizovana za prirodne proizvode koji kombinuju tradiciju sa najnovijim naučnim dostignućima i tehnologijama. U svom sastavu objedinjuje: - Sektor za dijetetske i farmaceutske proizvode (dodaci prehrani); - Sektor za kozmetiku i njegu kose i vlasišta;

U okviru obilježavanja devet godina rada u Crnoj Gori, predstavnici Hypo Alpe Adria banke obišli su Centar za radiološku

dijagnostiku Doma zdravlja u Podgorici, kojem je banka tim povodom donirala opremu za rano otkrivanje raka dojke, najsavremenijih karakteristika. Riječ je o komori za vlažno razvijanje RTG i mammo komori, ukupno vrijednim 15,5 hiljada eura, čijim će se stavljanjem u funkciju značajno poboljšati zdravstvena zaštita i preventiva. Glavni izvršni direktor Hypo Banke Christoph Schoen podsjetio je da od samog početka rada u Crnoj Gori, 10. aprila 2006. godine, Hypo Alpe-Adria planski izdvaja sredstva za podršku kako zdravstvenim, tako i vaspitno - obrazovnim institucijama. Schoen je naveo da je cilj Hypo banke da bude dio lokalnog identiteta. - Prioritet su djeca i institucije koje vode računa o njihovom razvoju, kao i projekti od značaja za socijalnu i zdravstvenu zaštitu – kazao je Schoen. 16. april - NAKNADE ZA MAJKE OPET U PARLAMENTU Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandar Damjanović ponovo je 16. aprila podnio Predlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji predviđa uvođenje novčanih naknada za majke sa troje i više djece i radni staž od 15 odnosno 25 godina, jer, kako je kazao, očekuje da se o njemu izjasne njegove kolege iz opozicije koji nijesu bili prisutni kada se glasalo o tom aktu. Crnogorski parlament tada nije usvojio predložene izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima je predviđeno da zaposlene majke sa troje i više djece imaju pravo na doživotnu mjesečnu naknadu. To pravo je bilo predviđeno i za roditelje i njegovatelje djece sa posebnim potrebama. Za usvajanje tog akta nedostajala su tri poslanička glasa, a u trenutku glasanja u sali nije bilo sedam opozicionih predstavnika. Damjanović je agenciji MINA rekao da je ponovo podnio isti predlog zakona, uvažavajući neke amandmane i sugestije koje su, kako je naveo, u međuvremenu prošle procedure u odborima. - Očekujem da se veoma brzo i ovaj Predlog nađe na plenumu, kako bi se i kolege koji tada nisu bili u sali, i to sedam opozicionih kolega, zajedno sa 38 kolega koji su dali podršku Predlogu zakona, mogli o njemu izjasniti - kazao je Damjanović. On je dodao i to da očekuje da će tada Predlog zakona dobiti prohodnost. 17. april - MINISTAR ŠEGRT OTVORIO MEĐUNARODNI SKUP EVROAZIJSKOG UDRUŽENJA KARDIOHIRURGA Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt otvorio je 17. aprila 11. Međunarodni skup Evroazijskog udruženja kardiohirurga u Bečićima. Kako je tom prilikom kazao, sa nešto više od 3000 operacija na srcu, kardiohirurgija Crne Gore je jedna od najmlađih u Evropi. - U Centru za kadriohirurgiju obavljaju se sve vrste kardiohirurških operacija, osim transplantacije srca. Rezultati koje posljednjih godina postiže naš kardiohirurški centar potvrđuju da crnogorska kardiohirurgija, iako vrlo mlada po stažu, po kvalitetu i težini zahvata na srcu može da se poredi sa najsavremenijim evropskim i svjetskim kardiohirurškim centrima.

Ponosimo se ovim rezultatima i namjera nam je da građanima Crne Gore ponudimo isti nivo medicinskih usluga i u drugim oblastima našeg zdravstvenog sistema. To je moguće postići dobrom organizacijom, strpljivim radom, permanentnom edukacijom i tehnološkom opremljenošću. Put ka ovom cilju je već trasirala kardiohirurgija – kazao je Šegrt. 19. april – USPJEŠNA KAMPANJA “ISPRAVI SE I VJEŽBAJ” U APRILU

Kampanja Udruženja fizioterapeuta "Ispravi se i vježbaj!", osmišljena kao savjetovalište na javnim mjestima namijenjeno da se prepozna i na vrijeme identifikuje problem sa kičmom, uspješno je nastavljena u aprilu. U Baru, u sportskoj dvorani „Topolica“, 5. aprila obavljeno je 38 pregleda, 4. i 5. aprila, u okviru VI Festivala zdravlja, u tržnom centru „Delta City“ obavljena su 294 pregleda, a prvi ciklus završen je 19. aprila u Nikšiću, kada je obavljeno 66 pregleda. Preglede su obavljali fizioterapeuti (specijalisti primijenjene fizioterapije), a roditelji su u direktnom razgovoru sa njima mogli da saznaju šta je zapravo deformitet kičmenog stuba, koji su znaci ovog oboljenja, kako ga prepoznati kod svog djeteta, kako preventivno djelovati itd. Kampanja nastavlja drugim ciklusom, koji je planiran za period od 3. do 31. maja, i to u Ulcinju, Budvi, Beranama, Herceg Novom i Kolašinu.

20. april – STRUČNI SKUP KOMPANIJE „SANOFI-AVENTIS“ Stručni skup na temu „ACE inhibitori u kardiovaskularnom kontinuumu“ održan je 20. aprila u Hotelu „Podgorica“, u organizaciji kompanije „Sanofi-Aventis“. Dr Aneta Bošković govorila je na temu ACE inhibitora u kardiovaskularnom kontinumu fokusirajući se na rezultate HOPE studije, dok je mr sci med. Mihailo Vukmirović održao stručno predavanje na temu „Ventrikularne ekstrasistole i njihov klinički značaj“. 20. april - INSTITUT POZIVA RODITELJE DA VAKCINIŠU DJECU

Povodom Evropske sedmice imunizаciје, koja se obilježava od 20. aprila, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore pozvali su roditelje da na vrijeme vakcinišu djecu i obezbijede im zdrav početak života i podsjetili da svаkо dijеtе imа prаvо dа nе оbоli оd bоlеsti koje je moguće spriječiti imunizаciјоm. Iz Instituta su pojasnili da pojedine bolesti u dječjem dobu, pored blažih ili težih tegoba, mоgu da izazovu kоmplikаciјe kоје zаhtijеvајu bоlničkо lijеčеnjе, a nekada i da dovedu do trајnih оštеćеnjа ili smrtnih ishоdа. - Cilj оbаvеznе sistematske imunizаciје је da se svako dijete zaštiti od obolijevanja od pojedinih bolesti za koje postoje djelotvorne i bezbjedne vakcine. Da bi se uspjelo u toj namjeri, neophodno je dоstići i оdržаti оbuhvаt vakcinama iz Prоgrаma оbаvеznе imunizаciје od najmanje 95 odsto u odnosu na cjеlоkupnu pоpulаciјu djеcе kојu prеmа zvaničnom Kalendaru trеbа vаkcinisаti - navodi se u saopštenju Instituta. 21. april – AKTIVNOST GRIPA NASTAVLJA DA PADA U Crnoj Gori se u 16. nadzornoj sedmici, od 13. do 19. aprila, bilježi dalji pad broja registrovanih slučajeva oboljenja sličnih gripu – saopštili su iz Instituta za javno zdravlje. Kako su kazali, registrovano je ukupno 87 oboljelih lica, sa incidencijom 14/100.000 stanovnika. Najveći broj oboljelih registrovan je u starosnoj grupi od 25 do 64 godine. - I kod nas su u cirkulaciji prisutni virusi gripa tip A (subtipovi A/H1 i A/H3) i tip B. Broj laboratorijski potvrđenih slučajeva influence A i B u Crnoj Gori od 10. januara do 19.

aprila je 188. Laboratorijski potvrđeni slučajevi obolijevanja su iz različitih opština Crne Gore (Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plužine, Cetinje, Bar, Budva, Kotor, Herceg Novi, Ulcinj, Pljevlja, Berane i Rožaje). U Centar za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, do 21. aprila pristigla je jedna prijava obolijevanja od gripa sa smrtnim ishodom u sezoni praćenja 2014/2015 – saopštili sui z Instituta. U zemljama evropskog regiona u 15. nadzornoj sedmici nivo aktivnosti gripa je nastavio da pada u najvećem broju zemalja. Od ukupno 39 zemalja koje su dostavile epidemiološke podatke, u šest zemalja je zabilježen srednji nivo aktivnosti gripa, dok nijedna zemlja nije prijavila povećan intenzitet obolijevanja. U većini zemalja i dalje dominira virus influence tip A (H3N2). Iz Instituta su sugerisali da opšte mjere prevencije obuhvataju izbjеgаvаnjе bliskih коntаkаtа sа оbоljеlim оsоbаmа, rеdоvnо prаnjе ruku i izbjеgаvаnjе dоdirivаnja оčiјu, nоsа i ustа prljavim rukama, rеdоvnо prоvjеtrаvаnjе prоstоriја, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, praktikovanje dobrih navika, uključujući adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća, spavanje i fizičku aktivnost. 22. april – KADROVSKE REFORME U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE Nakon aktuelnih smjena u Kliničkom centru Crne Gore direktor te ustanove dr Ranko Lazović kazao je medijima da će nastaviti kadrovske reforme i naglasio da će odluku o daljim smjenama donijeti nakon detaljne analize. - Biće smjenjeni šefovi pojedinih odjeljenja i odsjeka, a slijede i smjene u Institutu za bolesti djece, kao i među sestrinskim kadrom. Još pravim planove i konstrukcije. Ne bi bilo ozbiljno takvu odluku donijeti ad hok. Svaki potez moram pažljivo izmjeriti i izvagati. Moram napraviti ozbiljnu analizu što dobijam sa ljudima koje dovodim i da vidim što eventualno gubim sa ljudima koje sam smijenio. Neće biti smjenjivanja pošto- poto, ako neko to ne zaslužuje – naglasio je dr Lazović. Novi direktor Kliničkog centra naglašava da mjesto medicinskog direktora ostaje upražnjeno dok ne identifikuje nekog ko bi mogao da obavlja tu funkciju.

- Dr Vladimir Dobričanin za sada ostaje na mjestu direktora Urgentnog centra. Da li će biti nekih rotacija, vidjeću narednih dana – istakao je dr Lazović. On je naveo imena devet novih rukovodilaca klinika i jednog načelnika službe za anesteziju. Lazović je rekao da je za direktora Polikinike, umjesto dr Vladimira Vujovića, imenovana Žana Vujović. Direktor Centra za nauku je dr Nemanja Radojević, koji je zamijenio dr Slavicu Vujisić. - Direktor Klinike za onkologiju je prof. dr Vladimir Todorović. Na tu funkciju on je došao umjesto dr Nebojše Crnogorca. Na mjesto direktora Klinike za ginekologiju i akušerstvo, umjesto dr Snežane Crnogorac, postavljena je docent dr Snežana Raspopović. Umjesto dr Biljane Milojko, za direktora Klinike za oftalmologiju imenovan je dr Haris Kujundžić. Na čelo Klinike za ortopediju i traumatologiju postavljen je dr Nikola Bulatović koji je zamijenio dr Velišu Aligrudića. Direktor Klinike za dermatovenerologiju je dr Milena Đurović. Direktora Klinike za anesteziologiju, reanimaciju i terapiju bola Zorana Jovančevića zamijenio je dr Hasib Lukač – kazao je dr Lazović. Prema njegovim riječima, smijenjena je šefica službe za anesteziju Zorica Ljumović, a na njeno mjesto doveden je dr Zoran Jovančević. Lazović je u istakao da je nakon preuzimanja dužnosti direktora Kliničkog centra bilo logično da izabere svoj tim i mijenja stvari za koje smatra da ih treba promijeniti, te da je jedino čime se rukovodio bila struka.

Najveći prirodni priraštaj je u Podgorici - 1.188, Budvi - 178, Rožajama - 169 i Baru - 103. Pljevlja imaju najveći negativni prirodni priraštaj (-198). Iz primorskog regiona nijedna opština nema negativan prirodni priraštaj. Najmanje djece rođeno je u aprilu – 532, od toga 282 dječaka i 250 djevojčica, dok je mjesečni rekord za 2014. godinu po broju rođene djece oboren u avgustu, kada su rođena 702 djeteta – saopštili su iz MONSTAT-a. U Podgorici je rođeno najviše djece - 2.649, što predstavlja više od trećine, odnosno 35 odsto rođenih u Crnoj Gori. Tokom prošle godine najmanje djece rođeno je u Petnjici, njih 12. Prema statističkim podacima, i broj umrlih je bio najveći u Podgorici i iznosio 1.461, što je skoro četvrtina, odnosno 24 odsto ukupnog broja umrlih.

22. april – NOVI MINISTAR PRVI PUT SA NOVINARIMA Stanje u zdravstvenom sistemu nije za šok terapiju, već će se raditi korak po korak - poručio je ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt 22. aprila, na prvom obraćanju novinarima nakon što je stupio na funkciju. Prema njegovim riječima, država izdvaja ogroman novac za finansijsku pomoć, ali se ona, kako pokazuju rezultati, koristi na neracionalan način. - Zdravstveni sistem i menadžerstvo u zdravstvenom sistemu pokazali su se kao neadekvatni i, bez obzira na svu finansijsku podršku od strane države kroz definisani budžet, ali i mimo budžeta, kroz grantove i kreditna zaduženja zdravstvenog sistema, nije se uspio dostići kvalitet usluge koji bi ova država željela da ponudi građanima – kazao je ministar. On je istakao da ne želi da Ministarstvo zdravlja bude hroničar ili istoričar koji će, po urađenom poslu, konstatovati šta se desilo, već da mora da ima proaktivnu ulogu i da ispravlja sistem u hodu. 23. april - POZITIVAN PRIRODNI PRIRAŠTAJ U 12 OPŠTINA, NEGATIVAN U 10 Prirodni priraštaj u Crnoj Gori prošle godine bio je pozitivan i iznosio je 1.515. Tokom prošle godine u Crnoj Gori rođeno je 7.529 živorođene djece, od čega 52 odsto dječaka. Prema podacima MONSTAT-a, umrlo je 6.014 osoba, 3.132 muškaraca i 2.882 žena. Prirodni priraštaj bio je pozitivan u 12 opština, a negativan u 10. U središnjem i primorskom regionu prirodni priraštaj je pozitivan, dok je u sjevernom regionu negativan.

29. april - UDRUŽENJE FIZIOTERAPEUTA CRNE GORE PRIMLJENO U WCPT Udruženje fizioterapeuta Crne Gore primljeno je u punopravno članstvo Svjetske organizacije za fizikalnu terapiju (WCPT) na 18. Skupštini te organizacije koja je održana od 29. aprila do 1. maja, uoči Svjetskog Kongresa fizioterapije u Singapuru. U Svjetsku organizaciju za fizikalnu terapiju tada je primljeno devet fiziotarapeutskih udruženja, čime je ukupan broj članova porastao na 111. Nove članice su asocijacije fizioterapeuta Albanije, Benina, Bosne i Hercegovine, Konga, Mongolije, Crne Gore, Nigera, Svete Lusije i Togoa. 29. april – ODRŽAN STRUČNI SKUP U ORGANIZACIJI KOMPANIJE “SERVIER” Farmaceutska kompanija Servier 29. aprila u hotelu „Podgorica“ organizovala je stručni skup, akreditovan od strane Ljekarske komore Crne Gore. Predavanja su održali endokrinolozi Kliničkog centra Crne Gore, prof. dr Snežana Vujošević i dr Sreten Kavarić.

JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ Dom zdravlja u Nikšiću nalazi se blizu samog centra grada i drugi je po veličini u Crnoj Gori, a najveći po gravitacionom području koje pokriva. Od prvobitne sreske zdravstvene stanice, koja se tokom postojanja seli po više lokacija u gradu, današnja zgrada Doma zdravlja, finansirana od samodoprinosa građana Nikšića, izgrađena je 1976 godine. U svom razvoju, a na osnovu ustavnih i zakonskih rješenja, organizacija zdravstvene zaštite prošla je kroz nekoliko razvojnih faza. Dom zdravlja Nikšić, za teritorije Opština Nikšić, Šavnik i Plužine, ustanova je koja pruža primarnu zdravstvenu zaštitu kao samostalno pravno lice od 1991. godine. U Plužinama i Šavniku su organizovane zdravstvene stanice u kojima su planirani stacionari sa po pet kreveta, a ljekari su angažovani za rad u ambulanti kao izabrani doktori i za rad u stacionaru. Na području sve tri opštine trenutno ima 79.868 zdravstveno osiguranih lica. Primarna zdravstvena zaštita je osnov sistema zdravstvene zaštite i prvi nivo na kojem građanin ostvaruje zdravstvenu zaštitu. Nosilac primarne zdravstvene zaštite je izabrani doktor, odnosno timovi izabranih doktora. JZU Dom zdravlja za opštine Nikšić, Šavnik i Plužine se sastoji od sljedećih cjelina: 1) Izabrani doktor za djecu, pedijatar - trenutno radi 5 ljekara spec. pedijatrije, 2) Izabrani doktor za odrasle – trenutno radi 27 izabranih timova doktora, od kojih se tri doktora nalaze na specijalizaciji iz porodične medicine, 3) Izabrani doktor za žene, ginekolog -trenuno rade 3 ljekara spec. ginekologa, dok se jedan ljekar nalazi na specijalizaciji iz ginekologije i akušerstva.

Centri za podršku 1) Centar za plućne bolesti i tuberkulozu – rade dva ljekara spec. pneumoftiziologije 2) Centar za mentalno zdravlje –rade četiri ljekara spec. psihijatra

Dr Veselin Bulatović

3) Mikrobiološka laboratorija- rade dva doktora spec. mikrobiologa 4) Centar za prevenciju: - savjetovalište za dijabetes - savjetovalište za mlade - savjetovalište za reproduktivno zdravlje - higijensko – epidemiološka služba.

Jedinice za podršku 1) Jedinica za patronažu 2) Jedinica za sanitetski prevoz 3) Stacionari u Plužinama i Šavniku 4) Služba Medicine rada. Prioritet u radu naše Ustanove je očuvanje i unapređenje zdravlja građana, kao i povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite stanovništvu. Slijedeći ove prioritete, Dom zdravlja ima organizovane ambulante u mjesnim zajednicama sve tri Opštine i to: Ambulanta u MZ Kličevo

Ambulanta u MZ Miolje Polje Ambulanta u MZ Krstac Ambulanta u MZ Bogetići Ambulanta u MZ Velimlje u čijem su sastavu i ambulante u: - Vilusima - Grahovu - Petrovićima - Vraćenovićima - Crkvicama. U Plužinama, pored ambulante u Zdravstvenoj stanici, organizovana je ambulanta u Crkvičkom Polju. U Šavniku, pored ambulante u Zdravstvenoj stanici, organizovane su ambulante u Boanu i Bukovici. Najbolji, odnosno jedini način kojim se ide u korak sa novitetima u medicini je neprekidan proces učenja, usavršavanje postojećih i sticanje novih znanja i savladavanje novih vještina. Dom zdravlja značajnu pažnju posvećuje podizanju nivoa kvaliteta rada kroz obezbjeđivanje stručnih usavršavanja i edukacije kako ljekara, tako i medicinskih sestara i tehničara. Stručna usavršavanja i edukacije su obavljana ne samo u našoj državi, već i u regionu i to u domovima zdravlja i klinikama u Ljubljani i Beogradu. Finansiranje ovih aktivnosti je izvršeno od sredstava donacije pokojnog Milorada A. Perovića. Edukacije srednjeg medicinskog kadra su obavljane u ustanovama našeg zdravstvenog sistema i u JU Resursni centar za školovanje i rahabilitaciju lica sa poremećajima sluha i govora u Kotoru. Finansiranje ovih aktivnosti izvršeno je od sredstava sopstvenih prihoda. Takođe, Dom zdravlja ulaže napore da omogući zaposlenima posjete stručnim skupovima kako u zemlji, tako

i u inostranstvu. Dom zdravlja pruža i mogućnost stručnog osposobljavanja pripravnika. U toku 2014. godine stručno osposobljavanje u našoj ustanovi obavilo je ukupno 31 lice. Od ovog broja 14 lica je sa visokom stručnom spremom - doktori medicine, dok su preostalih 17 zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremom. Od ukupnog broja lica na stručnom osposobljavanju u našoj Ustanovi, jedno lice (doktor medicine) je staž obavilo kroz Program Vlade, četiri doktora medicine je obavilo staž uz pripravničku nadoknadu koju je finansirala naša ustanova od sredstava sopstvenih prihoda, dok su ostali volontirali. Osnovni problem sa kojima se Ustanova suočava je deficit ljekarskog kadra i to u organizacionoj cjelini ID za djecu. Trenutno se sastoji od nedostatka 5 ljekara spec. pedijatrije. Budući da je zgrada Doma zdravlja izgrađena 1976. godine, i pored redovnog tekućeg održavanja, odavno se primjećuje dotrajalost prozorske bravarije, pa će se taj nedostatak ove godine otkloniti kroz projekat energetske efikasnosti kojim je naša Ustanova obuhvaćena. Poštujući načelo prava na zdravstvenu zaštitu, kao temeljnog prava svih građana, prepoznali smo potrebu boljeg prilagođavanja dostupnosti svih djelova Doma zdravlja licima sa posebnim potrebama, pa će kroz saradnju sa resornim institucijama u toku ove godine biti obezbijeđena adekvatna dostupnost ovim licima. Direktor, dr Veselin Bulatović

FreeStyle Precision Neo aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi. TAČAN: Nadmašuje kriterijume NOVIH ISO 15197:2013 standarda Jednostavan i pouzdan Rezultati za 5 s Veliki i pregledan ekran Simboli za jednostavno snalaženje Signali za hipo/hiperglikemiju

KET

Mogućnost mjerenja i ketona u krvi

Aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi

Novi FreeStyle Lancing Device II sa Comfort Zone tehnologijom ehnologijom smanjuje bol bez uticaja na protok krvi Dugme za otpuštanje lancete - za higijenu pacijenata

9 različitih dubina uboda

Prilagodljiv različitim potrebama pacijenata

Smanjen rizik od kontaminacije uz pojedinačno pakovane FreeStyle Precision test trake Perez-Ayala et al studija* je dala rezultat:

45% test-traka pakovanih u bočice bile su kontaminirane bakterijama * Perez-Ayala M et al. Prevalence of Bacterial Contamination of Glucose Test Strips in Individual Single-Use Packets versus Multi-Use Vials. J Diabetes Sci Technol 2013;7(4):854-862

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me

REGION 2. april - AUTIZAM U SRBIJI U PROGRESIJI, PORODICA PREPUŠTENA SAMA SEBI BEOGRAD - Autizam kao razvojni poremećaj u Srbiji je u velikoj progresiji, jer se na 68 djece rađa jedno autistično dijete, rečeno je na skupu u Beogradu organizovanom povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom. Sa skupa je poslata poruka da se društvo ne brine dovoljno o ovoj populaciji i da su roditelji i porodica uglavnom prepušteni sami sebi. Prema riječima Mirka Gojića iz beogradskog Udruženja za pomoć osobama sa autizmom, preciznih podataka koliko je takvih osoba u Srbiji nema, a procjenjuje se da ih ima nekoliko hiljada, od čega oko hiljadu u Beogradu. Udruženje je, povodom Dana osoba sa autizmom, na Trgu Republike organizovalo tradicionalnu manifestaciju pod sloganom "Roditelji osoba sa autizmom imaju jednu želju, koja je tvoja...".

Dirекtоr Institutа zа јаvnо zdrаvljе Srbiје prim. dr Drаgаn Ilić kazao је dа sаvrеmеnе uslоvе živоtа каrакtеrišе pоtrеbа zа prоizvоdnjоm svе vеćih коličinа hrаnе, екspаnziја mеđunаrоdnе trgоvinе i prоširеnjе аsоrtimаnа prеhrаmbеnih prоizvоdа, glоbаlizаciја trgоvinе hrаnоm која mijеnjа оbrаscе prоizvоdnjе, distribuciје, sкlаdištеnjа hrаnе, zаtim brzа priprеmа hrаnе, коnzumаciја vаn dоmаćinstvа, štо dоnоsi i riziке pо zdrаvljе. 7. april – HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZDRAVIM DORUČKOM OBILJEŽIO SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

5. april - HRVATSKI I AMERIČKI LJEKARI RAZMIJENILI ISKUSTVA U BRIZI O VETERANIMA ZAGREB - Ministar zdravlja Hrvatske prim. dr Siniša Varga i pomoćnik ministra za stacionarnu zdravstvenu zaštitu dr Dragan Korolija - Marinić posjetili su, u organizaciji MVEP i Veleposlanstva RH u Vašingtonu, veteransku bolnicu “Captain James A. Lowell Federal Health Care Center” u Čikagu. Cilj posjete bilo je upoznavanje sa organizacijom rada i specifičnostima pružanja zdravstvene zaštite u navedenoj ustanovi koja se brine o američkim vojnim veteranima.

7. april – KONFERENCIJA „ОD NJIVЕ DО TRPЕZЕ – ZDRАVSTVЕNО ISPRАVNА HRАNА” BEOGRAD - Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut”, uz pоdršкu Ministаrstvа zdrаvljа Srbiје i Svjеtsке zdrаvstvеnе оrgаnizаciје, i ove godine obilježio je 7. april Svjеtsкi dаn zdrаvljа. Tim pоvоdоm u Institutu je оdržаnа stručnа коnfеrеnciја pоsvеćеnа bеzbjеdnоsti hrаnе i usаglаšаvаnju nаciоnаlnih prоpisа sа prоpisimа Еvrоpsке uniје u оvој оblаsti.

ZAGREB - Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava 7. aprila, hrvatski Zavod za javno zdravstvo obilježio je promocijom zdravog doručka, a tom prilikom prvi put je predstavljen i žig ‘Živjeti zdravo’, koji se dodjeljuje zdravstveno sigurnim proizvodima povoljnog nutritivnog sastava. Ministar Siniša Varga istakao je da su zdrave prehrambene navike jedan od ključnih uslova za prevenciju dijabetesa, te da ishrana ne smije štetiti zdravlju, već mora biti u njegovoj funkciji. - Hrana mora biti mnogo siromašnija nego što smo navikli, a pogotovo treba smanjiti unos soli, crvenog mesa i ugljenih hidrata - poručio je ministar. 7. april – OKRUGLI STO “KOLIKO JE SIGURNA VAŠA HRANA?” U SARAJEVU SARAJEVO - Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH je 7. aprila, na Svjetski dan zdravlja, organizovao okrugli sto na temu sigurnosti hrane, nazivom “Koliko je sigurna vaša hrana?”. Tom prilikom su stručnjaci iz različitih sektora razmijenili iskustva o trendovima i aktivnostima za unaprjeđenje sistema sigurnosti hrane koje se preduzimaju kako u BiH, tako i na međunarodnom planu.

Aparat je posebno značajan za pacijente koji imaju tumorske metastaze na mozgu, jer se njime zrače samo oboljeli djelovi, a ne i okolno zdravo tkivo. Uz pomoć aparata se postiže veći efekat zračne terapije i bolji kvalitet života.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja istakao je neophodnost multisektorskog djelovanja u zaštiti zdravlja građana u skladu sa načelom „zdravlje u svim politikama“, te ukazao na potrebu aktivnog i sistemskog monitoringa sigurnosti hrane u lancu od proizvođača, distributera, pa do potrošača. Kada je u pitanju situacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, u 2014. godini registrovano je 423 oboljelih od trovanja hranom, sa stopom obolijevanja od 18,10/100000, a trovanja hranom nalaze se na posljednjem mjestu liste deset vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH. Stopa obolijevanja je manja nego u 2013. godini i najmanja je od 1995. godine. 9. april – MELANOM U SRBIJI U STALNOM PORASTU BEOGRAD - Broj oboljelih od melanoma u Srbiji u stalnom je porastu, oko šest odsto godišnje, a rak kože je deseti najčešći maligni tumor, a 12. po smrtnosti – saopšteno je na početku kampanje "Pregled za sve", koja je organizovana uz podršku Ministarstva zdravlja Srbije. Samo neki od faktora rizika za razvoj melanoma su odlazak u solarijum, pregorijevanje na suncu u najranijem uzrastu, te izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana. Kako je kazao ministar zdravlja Zlatibor Lončar, melanom je, ako se otkrije u ranoj fazi, u 90 odsto slučajeva izlječiv, 60 odsto oboljelih preživi ako se bolest na vrijeme dijagnostikuje, a u metastazi stopa izlječenja je 15 do 20 odsto. - U Srbiji je, za razliku od razvijenih zemalja, gdje se 80 odsto melanoma otkrije u ranoj fazi bolesti, prisutna kasna dijagnostika. Visok procenat ranog otkrivanja bolesti u svijetu se postiže zahvaljujući dobro organizovanim kampanjama za prevenciju – kazao je Lončar.

15. april – MINISTARSTVO ZDRAVLJA HRVATSKE POKRENULO “PROGRAM 72 SATA” ZAGREB - Ministarstvo zdravlja Hrvatske u saradnji sa KBC Sestre milosrdnice pokrenulo je "Program 72 sata", koji će obuhvatiti početak liječenja bolesnika sa kolorektalnim karcinomom, karcinomima dojke i malignim tumorima glave i vrata u roku od 72 sata od dijagnoze bolesti. Naime, maligne bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj i na skali smrtnosti nalaze na drugom mjestu sa 27,8 odsto. Kako je saopšteno iz Ministarstva, rak debelog crijeva drugi je uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba pola. Oko 15 odsto muškaraca i 13 odsto žena oboli upravo od karcinoma debelog crijeva. Od raka dojke godišnje u Hrvatskoj oboli oko dvije i po hiljade žena, najčešće u dobi iznad pedesete godine, ali u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene. Kako KBC Sestre milosrdnice ima uspješan Institut za tumore koji je već ranije počeo da provodi sličan program, oni su nosioci pilot projekta, a plan je da se do kraja godine program proširi na sve kliničko bolničke centre i kliničke bolnice u Republici Hrvatskoj i na liječenje niza drugih malignih oboljenja.

12. april - U KLINIČKI CENTAR SRBIJE STIŽE GAMA NOŽ BEOGRAD - Klinički centar Srbije će uskoro dobiti aparat gama nož, zahvaljujući kome će neurohirurzi od 24. avgusta moći da obavljaju komplikovane operacije tumora na mozgu. Ova metoda liječenja u svijetu postoji više od 40 godina, a u posljednjih deset godina u Srbiji se samo pričalo o gama nožu. Od avgusta pacijetni više neće morati da odlaze u inostranstvo radi liječenja. Gama nož koristi se za liječenje tumora na mozgu, ali bez komplikovanih operacija, metodom zračenja. Ovaj aparat posebno je važan za pacijente koji nisu mogli da dobiju upute za liječenje u inostranstvu.

16. april - SUMNJA NA EBOLU U LJUBLJANI LJUBLJANA - Klinički centar u Ljubljani na konferenciji za novinare potvrdio je da su primili pacijentkinju sa visokom temperaturom i simptomima koji ukazuju na to da se radi o sumnji na ebolu, koja nije potvrđena.

- Dolazak kardiologa iz inostranstva je velika pomoć, ali i priznanje našoj interventnoj kardiologiji i domaćim kardiolozima. Masakito Jamane, jedan od najboljih interventih kardiologa na svijetu, došao je iz Japana. Dolaze i Džordž Sianus, Alfredo Galasi, Andrija Terzić – kazao je Nedeljković. Za petak je planirana ugradnja zalistaka bez otvaranja grudnog koša kod pacijenata koji, osim ovog problema, imaju i bolesti pluća, jetre i bubrega, te nikako ne mogu biti podvrgnuti klasičnoj operaciji. 29. april - PRVI PUT U SRBIJI ZAMIJENJENA TRBUŠNA AORTA KOD TRUDNICE

Pacijentkinja je osoba slovenačkog državljanstva koja se vratila u Sloveniju nakon boravka u Sierra Leoneu, gdje je epidemija ebole još aktivna. Uzorci oboljele poslati su na analizu, a prvi laboratorijski rezultati su negativni i nisu potvrdili sumnju na ebolu. 23. april - NAJBOLJI SVJETSKI KARDIOLOZI DOLAZE U BEOGRAD

BEOGRAD - Najbolji interventni kardiolozi svijeta dolaze u Beograd na samit. Oni će, kako je najavljeno, zbrinuti trideset jednog pacijenta iz Srbije. Najteži kardiovaskularni pacijenti zbog velikog rizika ne mogu da budu podvrgnuti klasičnoj operaciji sa otvaranjem grudnog koša. Njima će narednih dana specijalnim tehnikama intervencije na arterijama pomoći najveći svjetski stručnjaci. Ovakve intervencije se u svijetu naplaćuju od 20.000 do 30.000 eura. Kako je objasnio predsjednik Interventne kardiologije Udruženja kardiologa Srbije Milan Nedeljković, riječ je o pacijentima koji imaju atromatoze, pacijentima starim preko 75 godina, koji zbog reumatske groznice imaju suženo ušće, imaju oboljenje pluća, bubrega, jetre…

NOVI SAD - Na Klinici za vaskularnu i transplatacionu hirurgiju Kliničkog centra Vojvodine izvršena je operacija zamjene trbušne aorte trudnice, kakva do sada nigdje u regionu nije urađena, a u svjetskoj literaturi zabilježeno je samo nekoliko sličnih slučajeva. Pacijentkinji Zlati Novakov Kirstler, u poodmakloj trudnoći, dijagnistikovano je proširenje trbušnog krvnog suda, pa je morala biti podvrgnuta operaciji. Kako je na konferenciji za novinare kazao upravnik Klinike Vladan Popović, termin operacije je pažljivo odabran kako bi u isto vrijeme mogao biti izvršen i porođaj carskim rezom. Operaciju je izvršio hirurg Miloš Kaćanski koji je rekao da je smrtnost u slučaju pucanja trbušne aorte izuzetno velika, a s obzirom na to da je pacijentkinja bila pred porođajem, to je dodatno povećavalo rizik. Novakov Kirstler rodila je zdravu djevojčicu težine oko tri kilograma i to joj je druga kćerka.

JU STRUČNA MEDICINSKA ŠKOLA U PODGORICI

Medicinska škola u Podgorici osnovana je 1972. godine. Škola je počela sa radom u amfiteatru Dječije bolnice, a upisano je samo jedno odjeljenje. Već naredne godine dobija objekat na Trgu Božane Vučinić i, iz godine u godinu, upisuje sve veći broj učenika. Tako izrasta u jednu od najvećih stručnih škola u Crnoj Gori. Škola danas broji 1211 učenika raspoređenih u 39 odjeljenja, a u protekle 42 godine Medicinsku školu završilo je oko 8 000 učenika, od kojih su mnogi postali poznati i priznati ljekari, stomatolozi, farmaceuti, privrednici, sportisti itd. Od osnivanja do danas u školi je radilo preko 200 ljekara, kao nastavnici teorijske i praktične nastave, a među njima bili su i najeminentniji zdravstveni radnici koji su dali ogroman doprinos afirmaciji škole. Danas je Medicinska škola veliki kolektiv sa 130 zaposlenih. U novoj modernoj školskoj zgradi radi se po reformisanim planovima i programima. Veliki dio praktične nastave izvodi se u samoj školi, a ostatak se realizuje zahvaljujući dobroj saradnji sa zdravstvenim ustanovama Podgorice. Prateći potrebe zdravstva Crne Gore škola je otvarala nove smjerove, tako da danas ima sedam izuzetno atraktivnih smjerova, a samim tim i veliko interesovanje za upis učenika u ovu školu. Naredne školske godine biće upisano 10 odjeljenja (300

Branimir Kostić

učenika) na sljedećim smjerovima: Medicinski tehničar.............................4 odjeljenja (120 učenika) Farmaceutski tehničar...........................2 odjeljenje (60 učenika) Medicinski laboratorijski tehničar.......1 odjeljenje (30 učenika) Medicinski kozmetičar..........................1 odjeljenje (30 učenika) Fizioterapeutski tehničar.......................1 odjeljenje (30 učenika) Zubno-stomatološki tehničar................1 odjeljenje (30 učenika) Branimir Kostić, direktor

POVREDE PANKREASA Dr Vesna Lakušić, specijalista opšte hirurgije, Srednja medicinska škola, Podgorica Pankreas je žlijezda sa dvostrukom hormonskom aktivnošću (egzokrina i endokrina). Egzokrini pankreas ima bitnu ulogu u metabolizmu masti i ugljenih hidrata, dok egzokrini dio luči hormone insulin i glukagon, koji regulišu nivo šećera u krvi. Pankreas je žlijezdani organ režnjevite građe, koji svojim oblikom podsjeća na guštera (naziv-gušterača). Smješten je u gornjem retroperitonealnom prostoru u visini I i II kičmenog pršljena. Kod odraslih ljudi pankreas je dug 10-25 cm i težak je oko 100g. Pankreas se sastoji od glave, vrata, tijela i repa. Kanalikularni sistem pankreasa čine glavni pankreasni kanal koji se grana na Virsungov izvodni kanal koji se izliva u dvanaestopalačno crijevo i Santorijenev izvodni kanal koji se spaja sa glavnim žučnim

putem. Što se tiče vaskularizacije, pankreas vaskularizuju mnogobrojne arterije i vene od kojih većina spada u veće krvne sudove organizma, pa kod povreda pankreasa može doći do obilnog krvarenja. Povrede pankreasa su veoma rijetke, i čine oko 2-10% abdominalnih povreda. Pankreas je manje izložen traumama zbog svog polozaja; štite ga rebarni lukovi, kičmeni stub i organi ispred njega. Povrede pankreasa dijele se na penetrantne i nepenetrantne (tupe). Tupe povrede su mnogo češće, i skoro su uvijek udružene sa povredama okolnih organa. Etiopatogeneza: Najčešći uzroci povređivanja pankreasa su saobraćajne nesreće, i to na primjer, kao posljedica vezanog pojasa koji vrsi pritisak na pankreas, i neadekvatno upravljanje motornim vozilom, a ređe se javljaju zbog direktne fizičke traume, ali se mogu javiti, na primjer, kod djece od udara lopte za vrijeme igre. Usljed povrede pankreas se potiskuje unazad i komprimira uz kičmeni stub, tako da dolazi do gnječena i prskanja kapsule i parenhima. Penetrantne povrede pankreasa izazivaju direktne lezije pankreasa, dok su jatrogene znatno ređe i mogu se desiti usljed hiruskih zahvata. Zbog kasnog prepoznavanja mortalitet kod povreda pankreasa može biti jako visok. Povrede pankreasa se dijele u četiri grupe: 1. Kontuzije pankreasa bez rupture kapsule 2. Rupture kapsule i parenhima bez rupture glavnog pankreasnog kanala

Dr Lakušić sa učenicima, koautorima teksta: Nenad Rašović, Marina Radović i Vuk Vučeraković

3. Teška povreda pankreasa sa rupturom glavnog pankreasnog kanala 4. Kombinovana povreda pankreasa i duodenuma U odnosu na lokalizaciju mogu se razlikovati: povrede glave, povrede srednjeg dijela, i povrede distalnog dijela pankreasa. Prema težini povrede pankreasa zavise od stepena oštećenja pankreasa i udruženosti povrede sa drugim organima. Jedna od najtezih komplikacija je akutni posttraumatski pankreatitis koji može da zahvati cijeli pankreas ili samo segment. Klinička slika: Klinička slika kod povreda pankreasa zavisi od stepena oštećenja pankreasa i njene udruženosti sa povredama ostalih trbušnih organa. Kod izolovanih i tupih povreda pankreasa klinička slika može biti nekarakteristična, pa se dešava da početni bol u epigastrijumu kombinovan sa bolom u leđima spontano prođe. Zatim, modrice, povrede rebara, oguljotine mogu da sugerišu na povredu nekog drugog organa. Zbog svega ovoga od velike je važnosti dobro uzeta anamneza, kao i kvalitetna dijagnostika ovakvih povreda. Ukoliko se radi o penetrantnoj povredi gornjeg dijela trbuha svakako treba uzeti u obzir i povredu pankreasa, i, naravno, zbog prirode ovih povreda dijagnostička eksploatacija trbuha je apsolutno indikovna. Međutim, kod zatvorenih povreda pankreasa u kliničkoj slici dominiraju znaci progresivnog peritonitisa (upala trbušne maramice) i intraabdominalnog krvarenja. One počinju kontinuiranim bolom koji se širi od epigastrijuma ka leđima i ramenima, lokalnim defansom, crvenim parezama, povraćanjem,

temperaturom, padom krvnog pritiska i ubrzanim pulsom, pa tek onda se komplikuju znacima pomenutih stanja. Dijagnoza: Od laboratorijskih nalaza nijedna nije apsolutno specifična za povrede pankreasa. Samo pad u krvnoj slici može imati značaj u daljem kliničkom praćenju (intra- abdominalno krvarnje, peritonitis). U dijagnostici veliki značaj imaju UZ i CT jer mogu verifikovati prisustvo slobodne tečnosti u trbušnoj duplji, pankreasne i peripankresne promjene (nekroze, sekvestracije, krvarenja, kolekcije tečnosti), pseudociste i apscese pankreasa. Kod najmanje sumnje na rupturu pankreasnog kanala značajnu ulogu ima ERCP metoda, jer je značajna za donošenje odluke o vrsti hirurškog liječenja koje će biti primjenjeno. Liječenje: Kod jasnih znakova za povredu intraabdominalnih organa uregnetna je eksplorativna laparoskopija. Kod povreda prvog stepena dovoljna je samo drenaža pankreasne lože. Kod povreda drugog stepena neophodna je brižljiva hemostaza i debridman (uklanjanje mrtvog, devitalizovanog tkiva). Primjenjuje se šivenje kapsularne povrede i drenaža područja povrede. Kod povreda trećeg stepena vrše se ušivanja, anastomoze (vještački spojevi) sa tankim crijevom, debridman nekrotičnog tkiva i resekcija pankreasa. Kod povreda četvrtog stepena izvode se najkomplikovanije operacije čiji je morbiditet i mortalitet veoma visok, stoga spadaju u visokorizične operacije. Vrše se: resekcija pankreasa, dekompresija duodenuma, debridman i rekonstrukcije na krvnim sudovima. Od postoperativnih komplikacija javljaju se fistule, krvarenja, tromboze, peritonitis i apscesi.

A L KO H O L I Č A R S K I

KARAKTER Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatar Od kada se alkoholna pića konzumiraju postavljalo, se pitanje koji su motive u pozadini toga čina. Dugo je preovladavalo mišljenje da se pije iz dokolice i obijesa (ljudi sa donje socijalne ljestvice). Danas je prihvaćeno mišljenje da je alkoholizam bolesna navika, prevashodno znak nekog poremećaja (psihičkog, tjelesnog ili socijalnog). Iz tih razloga se govori da je alkoholna adikacija simptomatske prirode i indikator nekog primoradijanog poremećaja (problema); katkad ,rjeđe, to nije lako verifikovati, pošto se primarni poremećaj može kombinovati sa poremećajima koji nastaju kao zloupotrebe alkoholnih pića. Naime, u toku duževremenog alkoholizma mijenjaju se i propadaju, manje više, sve psihičke funkcije. Evidentna je rasijanost, opadanje pamćenja, shvatanja i rasuđivanja, ukratko opada količnik inteligencije i intelektualne efikasnosti, emocionalni život alkoholičara radikalno se mijenja, raspoloženje oscilira, javlja se napetost, razdražljivost i impulsivnost, do apatije i depresije. Ranije aktivnosti opadaju, kao i volja i voljne djelatnosti. Tokom dugog alkoholizma navedene smetnje mogu da dovedu do ozbiljnih promjena ličnosti, i psihijatrijskih komplikacija u čijoj osnovi se nalazi oštećenje mentalnih funkcija i aktivnosti.

DVIJE SUPROTNE SLIKE O SEBI Mentalni život alkoholičara vrlo je složen. Njega karakteriše obilje iluzija i zabluda, pa i opšta zbrka i konfuzija. Alkoholičar pije, ali najčešće ne zna šta se sa njim događa (ne zna zašto pije). On ne može da objasni svoju naviku i zavisnost od alkohola. Alkoholičar ne pravi razliku izmedju socijalno prihvatljivog pijenja i sadašnjeg ekscesivnog pijenja. Sjećam se jednog pacijenta koji je pokazivao sve znake toksikomanskog alkoholizma, ali je to negirao riječima - Ja sada ne pijem…, tačno je da sam ranije pio…, sada samo popijem po pola flase likera…, to nije alkohol. Alkoholičari se mahom brane na sledeći način: - Svi piju, svaki čovjek pije. Tu je aktuelna teorija o socijalnoj komparaciji. Maniri ponašaja i oscilacija raspoloženja katkad su toliko upadljivi da stanje napitosti imponuje maniji, a trijezno stanje depresiji (bipolarna ciklična afektivna psihoza). Alkoholičar često ima dvije suprotne slike o sebi. One mogu da zbunjuju i njega i okolinu. On je obično dobar trijezan (“ najbolji drug” ili loš pijanica “nula”), što sebi intimno priznaje, ali nikada okolini. Alkoholičar je na raskršću zdravog i bolesnog. On ima

svoj svijet i realnost. Iako ne misli racionalno, okolina vjeruje da se radi o zreloj i odgovornoj osobi. Izbjegavajući stvarnost, koristeći razne “tehnike” alkoholičar se kreće samo jednim putem – putem koji vodi do alkohola, i kako opravdati pijenje.

EMOCIONALNA I SOCIJALNA NEZRELOST Opšte poznata je činjenica toksikomanskog pijenja – izbjegavanje odgovornosti i samokontrole. Alkoholičari za alkoholizam okrivljuju svakog (alkohol, druge ljude, bračne razmirice, đecu, teško djetinjstvo i sl.) osim sebe. Iako su mišljenja u vezi alkoholičarskog karaktera disparintna – jedna (radikalna), da ne postoji alkoholičarski karakter, i druga (liberalniji stav), da postoje neke zajedničke osobenosti i karakteristike, manje – više prisutna kod alkoholičara. Alkoholičari su neprilagodljive, asocijalne osobe. To proističe iz činjenice što se savjet – “Nad-Ja” alkoholičara lako “rastvara” u alkoholu. Alkoholičara karakteriše emocionalna i socijalna nezrelost. Time je alkoholičar sputan da preduzme ulogu u zadovoljavanju svojih i drugih potreba (nagomilava dugove, kupuje jeftine stvari). U osnovnim (vidalnim) sektorima života evidentna je neefikasnost. Zanemaruju se porodične i bračne obaveze (ne radi se sa djecom, zanemaruju se seksualni odnosi, napušta se posao ili često mijenja radno mjesto), neadekvatni su odnosi sa drugim osobama (teško se sklapaju i održavaju prijateljstva, izuzev sa alkoholičarima). Njima nedostaje zdrava inicijativa i samodisciplina. Ponašanje je nepostojano, vole da se hvale, puno obećavaju, teško shvataju svoje realne i tuđje probleme. Katkad im je ponašanje omnipotentno, ignorišu autoritete, predstavljaju se kao sveznalci. Odnos sa ljudima im je mahom površan. Oni kao da ” bježe” od svojih osjećanja. Domet njihovog interesovanja radikalno je redukovan, oni ne paze na svoj izgled (toaletu), mahom su zapušteni, informisanost je elementarna, ponašanje je konvencionalno, često stereotipno.

ZAJEDNIČKE OSOBINE Uz navedene, postoje i mnoge druge zajedničke osobine alkoholičara, kao sto su nesposobnost autentičnog izražavanja emocija, nizak prag tolerancije na frustracije, visok stepen anksioznosti, nesigurnosti, osjećanje inferiornosti i ugroženosti (paranoidnost), megalomanija, seksualna izopačenost i sl. Kod alkoholičara nije rijetkost samoubistvo, sto je vjerovatno posljedica alkoholičarske depresije. U jednom nasem ranijem radu mi smo našli u praćenom uzorku alkoholičara koji su izvršili samoubistvo u 7,50 odsto slučajeva. Ukratko, pobrojane osobine alkoholičara bitno narušavaju njihovu biopsihološku i socijalnu homoestazu, pa je zbog toga njihova korekcija (liječenje) od prvorazrednog značaja, kako po njih same, tako i po porodicu i društvenu zajednicu. Teške psihičke komplikacije kod alkoholičara mogu se manifestovati i u vidu alkoholnih psihoza. To je novi kvantitet i kvalitet u odnosu na prethodne poremećaje. Kod alkoholnih psihoza mentalni život je dezorganizovan, falsifikovana je i negirana (potisnuta) realnost, konstruiše se pomoću sumanutih ideja i halucinacija novi, iracionalni svijet. Najčešći psihijatrijski poremećaji psihotičnog karaktera kod alkoholičara su: akutno patološko napito stanje, delirijum tremens, alkoholna halucinoza, Korsakovljeva psihoza, patološka ljubomora (alkoholna halucinoza), demencija i alkoholna epilepsija (padalica).

Uređaji za vakumsku erekciju u terapiji erektilne disfunkcije (Vakum erekcione pumpe) Prof. dr. Bogdan Pajović, Dr. Slobodan Boričić, Dr. Milenko Tadić Terapija erektilne disfunkcije (ED) se sprovodi, po savremenim shvatanjima, na osnovu preporuka Evropskog udruženja urologa EUA (European Association of Urology). U suštini su to tri linije terapije, tako da u prvu liniji spadaju: bihejvioralna terapija, peroralna farmakoterapija i uređaji za vakumsku erekciju. Druga linija terapije se koristi onda kada su sve mogućnosti iz prve linije terapije iscrpljene, pokazale se kao neuspješne ili kada pacijent ne pristaje na takav vid terapije. Ovdje spadaju intrakavernozna injekciona terapija, intrauretralne supozitorije i transdermalna terapija. U slučaju da ni prva ni druga linija terapije ne daju rezultat u liječenju ED, ili pacijent odbija modalitete iz prve dvije linije, ili je čak kontraindikovana primjena tih modaliteta, mora se razmišljati o hirurškoj terapiji kao trećoj liniji terapije. Terapijske mogućnosti iz prve linije terapije se sprovode postepeno. Pacijenti koji ne odgovore ili odbijaju peroralnu terapiju mogu se uspješno tretirati uređajima za vakumsku erekciju. Ovi uređaji su korisni i kod pacijenata kod kojih je upotreba per os ljekova kontraindikovana. Vakuum aparati („VEP- vakum erekcione pumpe“) se sastoje od jednog providnog, plastičnog cilindra i generatora negativnog pritiska, koji su spojeni u jedinstveni uređaj. Pomoću ručne pumpe ili pumpe na baterijski pogon, u cilindru se stvara „vakuum“. Ovaj negativni pritisak izaziva nabreknuće penisa ko-

je liči na normalnu erekciju. Da bi se spriječilo oticanje krvi iz penisa (poslije skidanja cilindra) na bazi penisa ostaje konstriktivni prsten ili traka. Ne preporučuje se da konstriktivni prsten stoji duže od pola sata, jer može doći do oštećenja tkiva penisa. Ovakavim načinom upotrebe uređaj dobija naziv vakum konstrikcioni uređaj (VCD- vacuum constriction device). U slučaju da se ne koristi konstriktivni prsten, dolazi samo do trenutnog povećanja oksigenacije krvi u kavernoznom tijelu i takav uređaj se naziva vakum erekcioni uređaj (VED- vacuum erection device). Nakon pronalaska inhibitora PDE5, ovaj način terapije ED gubi na popularnosti. Odlukom Američke urološke asocijacije, 1996 godine, vakum terapija se prihvata kao alternativni način terapije ED. Danas se, nakon opsežnih studija, ovi uređaji sve više koriste u svrhe rehabilitacione terapije penisa nakon radikalne prostatektomije. Ako se osvrnemo u raniju prošlost, glavna zasluga za popularizaciju ovih uređaja se pridaje Geddins D. Osbonu koji je 60-tih godina 20. vijeka čak više od 20 godina koristio ovaj uređaj za poboljšanje erekcije, bez problema sa funkcionisanjem uređaja. Tek 1982 godine, Američka agencija za hranu i ljekove prihvata ovaj vid terapije i daje dozvolu za njihovu upotrebu u terapiji ED.

Princip rada vakum erekcionih pumpi je, mehaničkim putem formirati negativni pritisak oko penisa, sa ciljem da se kavernozna tijela penisa napune krvlju i da se ta krv samim tim zadrži u kavernoznim tijelima, kako bi se stvorila erekcija neophodna za zadovoljavajući seksualni akt. 48

Nizom istraživanja došlo se do rezultata da vakum uređaji ne djeluju samo mehaničkim putem, tako što samo povećavaju dotok krvi u kavernozna tijela, već da se tokom toga procesa povećava oksigenacija tkiva kavernoznih tijela, redukuje stepen penilne fibroze i obnavlja epitel krvnih sudova kavernoznih tijela. Na ovaj način dolazi, ne samo do očuvanja erektilne funkcije, već se stvaraju mogućnosti da se ovi uredjaji u budućnosti koriste u liječenju većeg broja bolesti. Trenutno postoji veliki broj komercijalno dostupnih aparata kao sto su: Timm Medical Technologies (Eden Prairie, MN, SAD), Mission Pharmacal (San Antonio, TX, SAD), Encore (Louisville, KY, SAD), Mentor (Santa Barbara, CA, SAD) i Post-TVac (Dodge City, KS, SAD). Noviji model vakum uređaja za uspostavljanje erekcije sa integrisanim baterijama unutar uređaja.

Prikaz starijih modela vakum erekcionih pumpi sa manuelnim formiranjem pritiska. Danas je ovaj vid terapije više prihvaćen od strane starijih pacijenata sa ED, dok mlađi pacijenti izbjegavaju njihovu upotrebu. Ovaj vid terapije se može kombinovati sa drugim terapijskim opcijama: inhibitorima PDE5, intrakavernoznim injekcijama, transuretralnom terapijom, psihoterapijom i čak sa penilnim protezama, kako bi se postigao sinergistički efekat. Efikasnost u sprovođenju zadovoljavajuće erekcije je između 67% i 90%, dok je zadovoljstvo pacijenata samim radom uređaja između 34% i 68%.

Pravilna upotreba je jako bitna, tako da razgovor sa ljekarom o upotrebi ovih uređaja čini takođe dio terapije. Većina pacijenata postigne erekciju u razmaku od 30 sekundi do 7 minuta. Prave preporuke zavise od proizviđača ali se smatra za pravilno da pacijent pumpa i pravi pritisak 1 do 2 minuta, nakon toga treba da otpusti pritisak, pa onda ponovo pumpa 3 do 4 minuta.

Način upotrebe novijih uređaja za vakum erekciju koji rade na baterije, sa automatskim generatorom pritiska kojeg aktivira pacijent pritiskom na prekidač. Prije postavljanja uređaja na penis se nanosi tanki sloj lubrikanta kako bi se smanjilo trenje između kože penisa i cilindra.

Način funkcionisanja prvobitnih vakum aparata sa manuelnim formiranjem pritiska na penisu. Kod teških oštećenja erektilnog tkiva, kao što je slučaj poslije dugotrajnog prijapizma ili poslije vađenja inficiranih proteza, ovi aparati nisu efikasni. Kontraindikacije za upotrebu su i visoki stepen rizika za nastanak prijapizma i prolongiranih erekcija kao i anomalije penisa, stečene ili kongenitalne. Kod oštećenja kičmene moždine, neuroloških bolesti i oboljenja lokomotornog sistema, zbog loše manuelne kontrole se ne preporučuje njihova upotreba. U slučaju da pacijent koristi antikoagulacionu terapiju ili ima poremećaj koagulacije bilo koje etiologije, postoji povećan rizik od razvoja petehija, ekhimoza i hematoma na penisu. Bol u penisu i kompikovana upotreba ostaju i dalje dva najčešća razloga ne tako široke upotrebe ovog uređaja kod pacijenata sa ED-om.

Istine i zablude o zubima

BLISTAV OSMJEH

KRASI LICE Od malena nas uče kako pravilno da peremo zube i održavamo higijenu usta, jer nema ništa ljepše od širokog biserno-bijelog osmjeha. Da li i koliko vodimo računa o zubima, lako je vidljivo i ne može se sakriti. Da bi se što više smijali i imali samopouzdanja bitno je da nam zubi budu zdravi. O pravilnoj njezi zuba djece i odraslih najbolje je posavjetovati se sa stomatologom. Međutim, postoje i određene zablude o higijeni zuba koje se prepričavaju uz kafu, ili čitaju na internetu. Da bi znali šta je istina, a šta ne, pročitajte tekst koji slijedi. STAVLJANJE ALKOHOLA NA BOLAN ZUB OTKLONIĆE BOL ZABLUDA: Izmrvljeni aspirin ili vata sa alkoholom stavljeni na bolan zub, u cilju otklanjanja bola nije samo mit, nego i opasna zabluda. Hemikalije na sluznici mogu da izazovu opasne opekotine, što može još više da pojača zubobolju. KOD ZUBARA SE IDE SAMO KAD ZABOLI ZUB ZABLUDA: Kod zubara se ne ide samo kada nas nešto zaboli. Kod stomatologa se ide obavezno, na redovne kontrolne preglede, na svakih šest mjeseci, kada je sve u redu. U slučaju da se na nekoj od tih kontrola uoči neka promjena, ili proces, posjete su češće sve dok se problem ne riješi. Redovni odlasci su posebno važni u najranijem djetinjstvu, kako bi se dijete, koje ništa ne boli, upoznalo sa stomatologom i prihvatilo ga. Ukoliko je prvi susret pod bolom, ili otokom, intervencija će za njega da bude loše iskustvo zbog kojeg može da razvije strah i odbojnost. SODA BIKARBONA IZBJELJUJE ZUBE ZABLUDA: Bijeljenje zuba je posebna procedura koju mora da izvodi isključivo stomatolog, odnosno mora da se izvodi po upustvima

datim od strane stomatologa. Pranje zuba sodom bikarbonom je pregruba opcija, jer je soda jak abraziv koji može da poremeti zubnu gleđ. NEOPRANIH ZUBA NE TREBA IĆI KOD STOMATOLOGA ZABLUDA: Čisti zubi jesu uslov da bi neko imao zdravu usnu duplju, ali zube ljudi ne peru zbog odlaska kod zubara, već zbog sebe samih. Nemojte da odlažete posjetu stomatologu ako ste jeli, a niste bili u prilici da operete zube. Ne postoje naslage koje stomatolog ne može da ukloni. Budete opušteni, niko neće da misli da ste aljkavi, jer njihov je posao i da prepoznaju razliku između ostataka hrane unjete u usta sat ranije, ili nečega što ste jeli prije 24 časa, ili duže. POSLE VAĐENJA ZUBA USTA NE TREBA ISPIRATI ISTINA: Ispiranje je potrebno, ali je bolje rješenje rastvor zadržavati u ustima. Ako se rana mnogo često ispira, može da se ispere zgrušana krv, koja ustvari i sprječava krvarenje. Znači, ipak bi najbolje bilo da se rana uopšte ne dira 2-3 dana. DUBLJI KARIJES JE BOLJE POPRAVLJATI UZ ANESTEZIJU ISTINA: Ubod igle može da bude neprijatan i bolan kao i svaki ubod. Zbog toga postoje površinski anestetici koji taj bol umanjuju. Mjesto uboda se namaže gelom, ili isprska sprejom tako da se bol pri ubodu ne osjeća. Nakon davanja anestezije stomatološka intervencija može da bude potpuno bezbolna. Prilikom popravke zuba, bola uopšte ne mora biti ukoliko je karijes na površini zuba, pa tada zaista nema potrebe za anestezijom. Međutim, pri mehaničkom uklanjanju dubljeg karijesa u dentinu (bušilicom ), kroz koji prolaze nervni završeci, može biti bola, čak i ako nije riječ o velikom kvaru. U tom slučaju nema potreba da pacijent trpi bol. Anestezijom se može postići bezbolan rad koji je prijatniji kako pacijentu, tako i stomatologu. ZLATNE KRUNICE SU NAJBOLJE ZABLUDA: Iako ste možda čuli da su zlatne krunice najbolje, zato što ne uzrokuju alergiju, to nije tačno. Zlato u ustima može da bude moćan alergen. Kod nekih ljudi na spoju zlatne krunice i sluznice može da dođe do jakih upala, pa čak i čira na tkivu. Zato preovladava mišljenje da je metalokeramika ili neki drugi običan spoj, bolje rješenje od zlata. SVAKA PROMJENA NA ZUBIMA JE KARIJES ZABLUDA: U ustima postoje određene vrste bakterija koje, u zavisnosti od količine, mogu da izazovu i određene promjene–pigmentacije na zubima. Iako te promjene nijesu strašne, poželjno je da se uklone. To ne mora da se radi bušilicom, kao kod karijesa, već posebnim četkicama i ultrazvučnim instrumentima. MLIJEČNI ZUBI SE LIJEČE ISTINA: Iako mliječni zubi ispadaju, treba da se liječe jer mogu da oštete desni, što novim zubima daje preduslov da rastu bolesni. Iz tog razloga mora da se liječi sve čemu je liječenje potrebno. IAKO KAMENAC NIJE KARIJES POTREBNO GA JE REDOVNO UKLANJATI ISTINA: Svaki kamenac je naslaga, dentalni plak, koja je kalcifikovala. Puna je bakterija i izaziva pojavu karijesa i paradontopatije. Na kamencu se ostaci hrane i bakterije lakše zadržavaju i teže uklanjaju. Tu redovna higijena zuba i usne duplje ne pomažu, pa je stoga njegovo otklanjanje neophodno.

Akne:

Bolest zapušenih lojnih žlijezda Prof. dr Miodrag Mićo Milojević, dermatolog Stručni saradnik u Poliklinici “Rezidencija zdravlja Kerber”, Podgorica Gotovo 90 odsto adolescenata i polovina odraslih ljudi ima manje ili više izražen problem akni. Iako nije riječ o oboljenju koje ugrožava zdravlje, akne su sa psihološkog, socijalnog i emotivnog aspekta ozbiljan problem, zbog koga se mnogi adolescenti osjećaju nesigurno, neprivlačno i frustrirarno. Akne su genetski determinisano oboljenje. Ako su manje izražene, nazivamo ih fiziološkim, i tada su dovoljne blage terapijske procedure: upotreba nekog preparata koje se može nabaviti u apoteci i bez recepta dermatologa. Proizvode koji se prodaju u drogerijama ne bih smeo da preporučim, ne zato što mislim da su štetni, već zato što nisu dovoljno efikasni, a često su vrlo skupi. Oni najčešće ne sadrže dovoljnu koncentraciju aktivnih supstanci da bi trajno riješili problem. Ukoliko je problem sa akanama ozbiljniji, onda svakako treba potražiti savjet dermatologa, koji će prepisati individualno prilagođenu terapiju, u skladu sa godinama i polom pacijenta, kao i sa tipom njegove kože, rasprostranjenošću akni i slično. Kako se akne zapravo stvaraju? Lojne žlijezde koje su smještene duboko ispod pokožice, na svojoj površini imaju receptore za androgene (muške) polne hormone, koji se luče u tijelu i muškarca i žene. Poslije vezivanja za ove receptore, tzv. slabi androgeni i običan hormon testosteron se pretvaraju u moćni potentni androgen DHT, što dovodi do pojačanog lučenja lojne žlijezde, usljed čega se ona povećava i zapušava i tako nastaje zatvoreni komedon, zatvoreni mitiser ili “teatar akni”. Kod predisponiranih osoba dolazi do upalnog procesa u zatvorenom mitiseru, pa zbog toga nastaju crveni čvorići (papule) i gnojanice (pustule), što sve čini kliničku sliku akni. To ne znači da osobe sa izraženim aknama imaju višak testosterona, već samo veći broj receptora. Izuzetno, kod hormonskog poremećaja policističnih jajanika, žene sa ovom dijagnozom

Jedina prava terapija je hemijski piling – upotreba preparata koji sadrže keratolike, koji otvaraju lojne žlijezde. Kozmetički tretmani (čišćenje lica cijeđenjem) izuzetno su štetni, kao i sve ﬁzičke traume: UV zraci, mehanički piling…

u jednom trenutku mogu imati visok nivo testosterona, ali to nije generalno vezano za akne. Zatvoreni komedon je promjena koju spolja vidimo kao bijelu tačkicu veličine čiodine glave, što je samo vrh ledenog brijega, jer 90 odsto zapušene lojne žlezde je ispod kože. Kada pokušamo da je cijedimo, mi je zapravo cijedimo na unutra i tako dolazi do rasprskavanja lojne žlijezde u dubokom sloju kože, što stvara hroničnu upalu, čije liječenje može da traje 2-6 mjeseci. Ukoliko se bijeli, zatvoreni mitiser ne dira, poslije 6 nedjelja će se otvoriti i čitav izaći na površinu. To je onda crni mitiser, a ta boja nije prljavština, već pigment. Teoretski, crni mitiser se može cijediti, ali onda rizikujete da osim njega dotaknete i beli i tako stvorite upalu. Da li to znači da akne ne treba cijediti laički ili ih uopšte ne treba dirati? Ne postoji stručno cijeđenje akni i zato je svaki kozmetički tretman koji obuhvata manipulisanje – cijeđenje štetan čak i ako ga radi ljekar. Postoje čak tzv. “kozmetičke akne” koje su i nastale, ili se raširile upravo zbog primjene kozmetičkih tretmana, preparata ili dekorativne kozmetike. Pacijent je možda imao predispoziciju za akne, ali ne bi imao i problem da nije dirao i maltretirao bijele mitisere ili same akne. Svaka fizička trauma dovodi do zapušavanja i opstrukcije lojnih žlijezda, što znači da je štetno svako cijeđenje, ali i UV zračenje u solarijumu, kao i sunčanje. Zabluda je da je sunce blagotvorno za akne, jer one se na moru ponekad samo primire (smiri se upala i smanji crvenilo), ali su UV zraci zapušili lojnu žlijezdu i kad ona počne normalno da luči javljaju se te tzv. “oktobarske akne”. Za zaštitu od sunca treba odabrati “oil free” preparate. Takođe, upotreba preparata za mehaničkih piling lica, takozvane “scrub” kreme treba eliminisati, a upotrebu hidratantnih krema pažljivo dozirati. Postoji četiri tipa kože: masna, normalna, mješovita i nemasna, i svaka od njih može biti suva - dehidrirana. Mladi ljudi često imaju masnu suvu kožu. Masnu zbog loja, a suvu usljed manjka vode. Ljudi često poistovjećuju suvu i nemasnu kožu, što je greška. – Međutim, upravo tokom procesa liječenja akni može doći do isušivanja kože, pa i do perutanja, pa mi tada savetujemo pacijentu da napravi kraću pauzu u primjeni propisane terapije, ili da koristi hidratantnu kremu, ali samo povremeno. Šta je prava, eﬁkasna terapija? Jedino hemijski piling u najširem smislu te riječi, koji ima za cilj uklanjanje izumrlih ćelija sa površine kože i otpušavanja lojnih žlijezda. Sredstva koja se koriste za hemijski piling nazivaju se keratolici, i oni obuhvataju širok spektar različitih hemijskih

jedinjenja koja se primjenjuju lokalno ili čak oralno. Dok traje ovaj process, koža postaje gruba, suva, često se i peruta, ali to je očekivana reakcija, znak da lijek djeluje. Ako je previše upadljivo, to perutanje mladim ljudima smeta, pa onda, mi ljekari napravimo kompromis i damo im preparat koji će kožu blago navlažiti, ali tako da to ne ometa djelovanje lijeka. Optimalno je da koža na dodir bude kao blaga šmirgla. Izbor i koncentracija lijeka za akne je stvar procjene dermatologa, uz njih uvijek treba adekvatno čistiti lice, vodom i sapunom. Najbolje je uzeti neutralan sapun, a nikako ne onaj na kojem piše da djeluje na akne, jer on u kombinaciji sa tretmanom koji je pacijent već dobio previše iritira kožu. Ne postoji preparat koji će poslije lokalne primjene uticati, bilo pozitivno ili negativno, na lučenje lojnih žlijezda i ako proizvođač to navodi – onda je to prevara. Svi preparati djeluju samo na posljedice prekomjernog lučenja, na primjer apsorbuju loj, pa se on manje vidi. Kakava je uloga antibiotika u leijčenju akni? Losioni sa antibioticima samo smiruju upalu, ali ako se ne primjenjuju zajedno sa keratolicima izostaje terapijski efekat. Akne nisu oboljenje izazvano mikroorganizmima. U njima se nalazi određena saprofitna bakterijska flora, koja je ponekad aktivnija kod osoba sa masnom kožom, ali nema govora o nekakvoj superinfekciji. Besmisleno je uzimati bris ili raditi antibiogram, a pogotovo autovakcine, pripremljene za svakog individualno. Koliko traje liječenje akni i da li se mogu izbjeći ili izliječiti ožiljci? Poslije nekoliko mjeseci dermatolog treba da dovede pacijenta u stanje da nema promjena, ili su one minimalne. Inače, čak i vrlo teški oblici akni, ako se liječe na vrijeme, i ako ih pacijent ne dira, mogu da prođu bez ožiljaka. Ukoliko ožiljci ipak ostanu, uz veliko strpljenje pacijenta i ljekara, mogu se otkloniti, primjenom dubokih pilinga koji se rade u ordinaciji. Crveni tragovi nisu ožiljci, već rezidualna hiperpigmentacija koja je najprije crvena, pa braon, pa polako nestaje. Ishrana i akne Jedna od najčešćih zabluda odnosi se na uticaj ishrane na stvaranje ili širenje akni. Čokolada se neopravdano smatra krivcem za stvranje akni, iako nema nikakve veze sa tim. Sastojci čokolode, pogotovo one sa više od 75% kakaoa podstiču lučenje dopamina, “hormona sreće”, koji se suprotstavlja jednom drugom hormonu, hormonu stresa, kortizolu, koji može da izazove pojačano lučenje lojnih

žlijezda u bilo kom uzrastu. Čokolada je, u tom smislu, čak i korisna. Masna hrana, takođe nema uticaja, a jedina veza koja je, doduše u jednom naučnom radu dokazana, odnosi se na preveliki unos ugljenih hidrata sa visokim glikemijskim indeksom. Puder – da ili ne Savremeni dermatolozi podržavaju upotrebu pudera. Dobro odabran puder može biti i koristan u terapiji akni. Puder koji ima dobru moć pokrivanja povećaće samopoštovanje pacijenta i nesvjesno mu utisnuti sliku zdrave kože, što se potom projektuje i na rezultate liječenja. Dokazano je, u ozbiljnim psihološkim istraživanjima, da pacijent koji vizuelizuje sliku zdrave kože ima više uspjeha u liječenju, od onoga koji vizuelizuje sam proces liječenja. Puder, kao i šminka uopšte, korisna je i zbog toga što, dok je imaju na licu, žene “ne kopaju” po aknama. Negativni stav

o puderu potiče još iz doba kada je on sadržao jedinjenje žive i puno masnoće. Treba, dakle, koristiti puder svakodnevno, ali to mora biti onaj na kom je naznačeno “oil free”. Može biti i tečni i puder u prahu, dok kameni treba koristiti samo za korekcije, jer je prirodno mastan. Prije nanošenja pudera nije potrebna nikakva podloga, on najbolje stoji na goloj koži. Kvalitetan puder nije biološki interaktivan i nema neželjenih dejstava. Voćne kisjeline i prirodni antiseptici Akne intenzivna formula, preparati za lokalnu upotrebu koju sam ja formulisao sadrže keratolike – voćne kisjeline u visokoj koncentraciji i prirodne materije koje imaju protivupalno dejstvo, antiseptike. Koriste se za tretman lakih i srednje teških oblika akni, ali ne i za teške i vrlo teške oblike (Acne nodulocystica, Acne songlobata) koje se moraju liječiti sistematskom terapijom pod kontrolom dermatologa.

info@rzkerber.com www.rzkerber.com

N O K T I

INFEKCIJE I BOLESTI (II)

Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva

VIRUSNE INFEKCIJE

Herpes simplex nokta uzrokovan je virusima HSV 1 i HSV 2. Poslije inkubacije od 3-7 dana, uz razvijanje bolne osjetljivosti, crvenila i otoka, oko nokatnih nabora, na prelazu u okolnu kožu, javljaju se rasijane vezikule (mjehurići ispunjeni bistrim sadržajem), a tokom sledećih do 14 dana i saćaste bule (veći mjehuri), sa moguće kasnije seropurulentnim (gnojnim) ili hemoragičnim (krvavim) sadržajem. Najčešće su zahvaćeni palac i kažiprst, a mogu biti zahvaćeni i svi prsti. Recidivi imaju umjeren klinički tok i manje su intenzivni, a mogu se spriječiti aciklovirom! Herpes zoster se rijetko viđa u okolini nokta! Zahvata proksimalni nokatni nabor, u vidu grupisanih vezikula, a na nokatnom ležištu u vidu malih, subungualnih (ispod nokta) hemoragijskih depozita (krvavih nakupina) praćenih bolovima. Teško se razlikuje od herpes simpleksa! Bradavice (verucae vulgares), izazvane HPV raznih DNK tipova, mogu se naći, relativno često i u praksi, (posebno kod osoba koje grickaju zanoktice), periungualno (pored nokta) ili zahvataju nokatno ležište.

povrede kože oko noktiju i postojanje zanoktica. Češće se javljaju kod osoba oboljelih od šećerne bolesti, perifernih vaskularnih oboljenja, kod primjene steroida i antikoagulacione terapije. Najčešći uzročnik paronihije je Staphylococcus aureus, ponekad streptokoki, Gram-negativne bakterije, Pseudomonas aeruginosa, Mycobacterium tuberculosis, M. marinum i Pasteurella tularensis, mada se često nalazi mješana bakterijska flora. Akutna infekcija se klinički manifestuje crvenilom, otokom i bolom nokatnog nabora, a potom odvajanjem nokatnog nabora od nokatne ploče praćenog gnojenjem! Hronična infekcija se odlikuje crvenim, bolnim otokom i sekundarnom retrakcijom perinihijuma i, ako je uzrokovana zlatnim stafilokokom, često je komplikacija psorijaze ili ekcema nokatnih nabora. Ako je uzročnik infekcije Pseudomonas Aeruginosa, vide se zelene pruge na noktu! Sa perinihijuma bakterijska infekcija se može prenijeti subungualno (ispod noktiju) i uzrokovati gnojnu i granulomatoznu infekciju nokatnog ležišta, koja donosi lokalizovanu ili difuznu bolnu osjetljivost na palpaciju (dodir)!

BAKTERIJSKE INFEKCIJE

GLJIVIČNE INFEKCIJE

Akutne ili hronične, ispoljavaju se u vidu paronihije (zapaljenja kože uz ivicu nokta). Infekciji obično prethode male

Ove su infekcije česte i predstavljaju 18-40% svih bolesti nokta! Uzročnici mogu biti dermatofiti (Trychophyton rubrum

i T. mentagrophytes), ali i kvasnice i plijesni (Candida spp). Kod paronihije i oniholize (raspadanja nokta) najčešće se izoluje Candida albicans! Diferencijalno dijagnostički vrlo je važno uzeti u obzir psorijazu noktiju (ponavljam potrebu za dodatnim dijagnostičkim metodama u dermatovenerologiji, kao što su prvenstveno laboratorijske analize ili ev. patohistološka analiza!). Vrlo često se pronalaze udružene bakterijske (hronične) i gljivične infekcije (posebno Candidom albicans)!

POLNO PRENOSIVE BOLESTI I NOKTI GONORRHOEA se oko noktiju javlja sekundarno, hematogenom diseminacijom, najčešće u vidu vezikulo-pustula (mjehurića ispunjenih bistrim ili gnojnim sadržajem), a rjeđe kao hemoragične bule (krvavi mjehurovi) ili petehije (tačkasta krvarenja). Primarno pojavljivanje gonoreje ekstragenitalno, na vrhu prstiju, je vrlo rijetko, u vidu apscesa (čira) na vrhu prsta koji se prostire ispod nokatne ploče i okružen je crvenilom! SYPHILIS na noktima, u primarnom stadijumu, javlja se periungualnom erozijom ili ulkusom (plićom ili dubljom ranicom), koja može da zahvati nokatno ležište i paronihijum ili granulacijama sličnim piogenom granulomu! U sekundarnom stadijumu zapaljenski je zahvaćen matriks ili periungualno ili subungualno tkivo, u vidu „suve“ onihije (onychia sicca) koja je predstavljena neobičnom lomljivošću noktiju, linearnim tačkastim promjenama, Beauovim linijama, raspadanjem (oniholizom) i rijetko potpunim gubitkom nokta-noktiju! Tercijarni sifilis se vrlo rijetko klinički manifestuje na

noktima, gumama sa sekundarnim nekrozama i stalnim gubitkom nokta što je znak uništenja matriksa.

PROFESIONALNA OŠTEĆENJA NOKTA, KONTAKTNI DERMATITIS Promjene ili oboljenja noktiju koja nastaju u uslovima obavljanja pojedinih zanimanja! Uzroci mogu biti fizički (mehanički, termički, radijacijski), hemijski i infektivni, a predisponirajući faktori - radno neiskustvo, prekomjerna upotreba iritansa, temperatura, vlažnost, neodgovarajuća zaštita. Promjene klinički mogu biti u vidu promjena u građi i obliku nokatne ploče, promjena površine nokatne ploče, boje nokatne ploče, subungualno (ispod nokta), koštanih promjena distalne falange. Profesionalni kontaktni dermatitis može biti alergijski i iritacijski! Zanimanja sa oštećenjima ili oboljenjima noktiju koja se češće mogu sresti u praksi su: radnici u industriji hemije, kuvari, pomoćni radnici u kuhinji, spremačice i sl.

TUMORI NOKTA Benigni tumori Najčešće zahvataju nokatne nabore i nokatni matriks. Obično se vrh prsta bulbozno uveća, a nokat batičasto promijeni ili deformiše, zbog pritiska na nokatni matriks. Ako je zahvaćen proksimalni nokatni nabor - dolazi do stvaranja longitudinalnih žljebova i fisura nokatne ploče, matriks-grbastih deformacija ili anonihije (gubitka nokta), područje ispod nokatnog ležišta

-oniholize. Mogu se naći: piogeni granulom (javlja se obično nakon povrede lateralnih nokatnih nabora ili ispod nokta, a uvećavajući se, može da zahvati čitavo nokatno ležište), fibromi (relativno su rijetki), junkcijski nevusi – mladeži (lokalizovani u matriksu nokta dovode do pojave metalno pigmentovane nokatne ploče, obavezna je HP analiza!), miksoidne ciste (rezultat mukoidne degeneracije kolagenih tumora derma, smještene u proksimalnom nokatnom naboru dovode do longitudinalnog brazdanja nokatne ploče), enhondromi (solitarni, kartilaginski tumori koji se često javljaju), subungualna egzostoza koštani tumor distalne falange koji uzrokuje deformaciju nokta), glomus tumori (lokalizovani u vezivnom dijelu nokatnog ležišta uzrokuju jak, akutan, zračeći bol na pritisak), keratoakantom (javlja se ispod nokta, uz brz rast koji uzrokuje bolove, crvenilo, podizanje nokatne ploče i nekrozu falange).

sko tkivo ili urastao nokat! Diferencijalno dijagnostički treba razmotriti svaki slučaj nerazjašnjene hronične paronihije, nagli razvoj granulomatoznog ulkusa proksimalnog nokatnog nabora (dublje ranice na koži “iznad” nokta), pseudoverukoznih promjena lateralnih nokatnih nabora, posebno sva krvarenja (hemoragije) ispod nokta (subungualno) i promjene poslije povređivanja koje ne zarastaju! Svaka opravdana sumnja na melanom nokta zahtijeva biopsiju i HP analizu, ev. prethodni dermoskopski pregled. Treba naglasiti da se radi o moguće smrtnoj bolesti čija prognoza se može umnogome poboljšati ranom dijagnostikom i pravovremenom terapijom (parcijalna ili kompletna amputacija prsta na kom je zahvaćeni nokat).

Maligni tumori Spinocelularni karcinom nokta se javlja rijetko, raste sporo, praćen bolovima, lokalnom destrukcijom i bakterijskom superinfekcijom. Obavezna HP analiza za postavljanje dijagnoze. Bazocelularni karcinom se u subungualnom predjelu javlja takođe vrlo rijetko. Obično se nalazi na prstima ruku, kao hronična paronihija ili periungualni ekcem, uz prisustvo bola, ulceracija i bujanje granulacijskog tkiva. Obavezna HP analiza!

Česta, bolna promjena na noktima stopala, najčešće na palcu, posebno česta u starijem dječjem uzrastu, periodu puberteta i ranom adolescentnom dobu. Etiologija (uzrok) je nepoznata, ali se zna za mnoge predisponirajuće faktore: naslijeđe, visok rast uz hiperhidrozu (pojačano znojenje stopala), nesrazmjera nokatnog ležišta i nokatne ploče (manja nokatna ploča), prevelika poprečna krivina nokatne ploče, medijalna rotacija prstiju, tanka nokatna ploča, zadebljali nokatni nabori. Urastanje nokta nastaje povređivanjem lateralnog nokatnog nabora spoljašnjom ivicom nokatne ploče, često zbog nepravilnog podrezivanja noktiju! Bodlje na ivici nokatne ploče lacerišu (povređuju) okolno meko tkivo i urastaju u njega djelujući kao strano tijelo, te dovode do iritacije i zapaljenja. Zbog perforacije (probijanja) epitela nokatnog žlijeba dolazi do bolova, stvaranja granulacijskog tkiva duž unutrašnjosti nokatnog žlijeba, koje dijelom zahvata i nokatno ležište. Granulacijsko tkivo i otečeni lateralni nokatni nabor sve više prekrivaju nokatnu ploču sa bočne strane. Iz nokatnog žljeba se cijedi gnoj zbog, gotovo uvijek prisutne infekcije, najčešće bakterijske prirode ili ev. udružene infekcije (uraditi mikrobiološka ispitivanja!) Tipovi uraslih noktiju: urasli nokti kod odojčadi, juvenilno urasli nokti (subkutano urasli nokti) kod mladih, hipertrofija (uvećanje) lateralnog nokatnog nabora, unutrašnja iskrivljenost nokta, distalno (na ivici siječenja) urasli nokti. Liječenje uraslih noktiju je konzervativno i hirurško, zavisi od stadijuma razvoja kliničke slike. Kod odojčadi urasli nokti prolaze spontano, u drugim slučajevima su često recidivantne prirode! Kod veće djece i mladih odraslih posebno su važni komotna obuća, higijena nogu i pravilno podrezivanje noktiju!

Melanom nokta se javlja u 1-3 % ukupnog broja bolesnika sa melanomom. Češće se javlja kod Crnaca, osoba u petoj deceniji života ili kasnije, najčešće na palcu ili drugom prstu na nozi. Karakteristična promjena je Hutchinsonov melanocitni prišt na prstu, uslijed vlaženja u perinihijumu (pored nokta). Postoje tri tipa melanoma nokta: akrolentiginozni melanom (80%), nodularni melanom (15%) i superficijalni šireći (5%). Kod dvije trećine pacijenata vidi se promjena boje nokta i to, na tri načina. Prvo, kao linearna traka smeđe do crne boje, različite širine, koja se pruža cijelom dužinom vidljivog dijela nokta, čija granica, poslije nekoliko mjeseci ili godina, počinje da se širi, postaje nejasna i dovodi do ulceracije. Drugi način je u vidu mrlje, homogene ili nepravilne, različite boje, od smeđe do crne, u matriksu, nokatnom ležištu ili nokatnoj ploči.Treći oblik je nepravilna, smeđecrna pigmentacija matriksa, nokatnog ležišta, nokatne ploče i okolnog tkiva (Hutchinsonov znak). Kod jedne trećine oboljelih od melanoma nokta nema melanonihije (promjene u boji nokta), već postoji infekcija pored nokta, ulkus (dublja ranica) nokatnog nabora, granulacij-

UNGUIS INCARNATUS (“urastao nokat”)

system Kompletna anti-aging linija koja istiÄ?e VaĹĄu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo, Podgorica, tel: 020-663-067

Predstavljamo

DJEČJI DOM „MLADOST“ - BIIJELA Dječji dom „Mladost“ u Bijeloj osnovan je 1946. godine, kao jedan od više domova ovog tipa na teritoriji Crne Gore. Dječji dom u Bijeloj od 1960. godine postaje jedina ustanova ove vrste u Crnoj Gori. Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, iz 2013. godine, Dom je organizovan kao javna ustanova za smještaj djece i mladih bez roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama. Osnovna djelatnost Dječjeg doma „Mladost“ u Bijeloj je zbrinjavanje djece lišene roditeljskog staranja i djece i mladih čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama uzrasta od mjesec dana do punoljetstva. Prostorni kapacitet Doma iznosi 4.027 m2, a smještajni kapaciteti iznose 200 mjesta. U direktnom radu sa djecom angažovani su vaspitači – predškolski i školski, stručni radnici – socijalni radnici, psiholozi, specijalni padagog i medicinske sestre. U Domu funkcionišu i prateće službe – administracija, kuhinjska i tehnička služba. U Domu je trenutno smješteno 95-oro djece, od čega je 51 djevojčica i 44 dječaka. Njih sedmoro je uzrasta od 0 do 3 godine, 32 uzrasta od 3 do 10 godina, 31 uzrasta od 11 do 15 godina i 25-oro ih je uzrasta od 15 do 18 godina. Sa djecom predškolskog uzrasta radi se po MONTESSORI programu čiji su osnovni ciljevi: sticanje pozitivne slike o sebi, podsticanje samostalnosti i individualne odgovornosti, razvoj intelektualnih kapaciteta u skladu sa razvojnim potrebama, mogućnostima i interesovanjima djeteta, razvoj socijalnih i moralnih vrijednosti u skladu sa humanim i tolerantnim vrijednostima demokratski uređenog društva, kultivisanje dječijih emocija i njegovanje nenasilne konmunikacije i tolerancije, razvijanje motornih sposobnosti i spretnosti, razvijanje svijesti o značaju zaštite i očuvanju prirodne i društvene sredine. Rad sa školskom djecom odvija se po važećem programu koji je napravljen aprila 2010. godine i odobren od Ministarstva prosvjete. Glavni ciljevi vaspitnog programa su: uspješna integracija djece ili mladih u društvenu sredinu, razvoj samopouzdanja, sigurnost u sebe, preuzimnje odgovornosti za preuzimanje i vođenje samostalnog života.

Za djecu koja imaju smetnje u razvoju primjenjuje se poseban program rada koji omogućava obezbjeđivanje jednakih mogućnosti vaspitanja i obrazovanja, optimalne uslove za njihov razvoj, individualni pristup, očuvanje ravnoteže, fizičkog, intelektualnog, emocionalnog i socijalnog razvoja. Slobodno vrijeme u Domu je veoma značajna aktivnost za razvoj ličnosti djeteta, njegov odmor, opuštanje, zabavu i razonodu. U kreiranju slobodnog vremena učestvuju djeca i mladi. Kvalitet organizovanja slobodnog vremena u Domu bitno utiče na ukupnu psiho-socijalnu atmosferu, kao svojevrsna terapija i motivacija. Najčešći oblici organizovanog slobodnog vremena u Domu su različiti oblici zabave i sporta, kao što su: zabavne igre, disko večeri, rekreativne i sportsko - takmičarske aktivnosti, različiti kulturni sadržaji, pozorišta i bioskopi. Princip dobrovoljnosti u izboru sadržaja i aktivnosti je najbolji način da se provjeri da li je planiranje slobodnog vremena svrsishodno. Dječji dom „Mladost“ sarađuje sa osnovnim i srednjm školama koje pohađaju štićenici, kao i sa resursnim centrima u Kotoru i Podgorici, domom starih u Risnu, dnevnim centrom u Herceg Novom, kao i centrima kulture. Izuzetno dobra saradnju se ostvaruje i sa domovima regiona, među kojima su domovi iz: Ljubljane, Banja Luke, Splita, Tuzle, Zenice i Užica. U okviru saradnje, djeca zajedno sa vaspitačima borave u domovima gdje zaposleni koji su u pratnji djece imaju mogućnost da se upoznaju sa kolegama i razmjene iskustva u radu sa djecom, i istovremeno upoznaju organizaciju rada u drugim domovima. Proceduru usvojenja sprovode nadležni centri za socijalni rad (CSR) prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta djeteta. Oni kao nadležni organi starateljstva utvrđuju podobnost osoba koje su zainteresovane za usvojenje djece. Zainteresovani bračni parovi, u postupku usvojenja djeteta, treba da se obrate CSR-u kako bi dobili informacije o postupku usvojenja, a prevashodno o formalno-pravnim uslovima. Ovi uslovi se odnose na dostavljnje: zahtjeva usvojitelja, izvoda iz matične knjige vjenčanih, izvoda iz matične knjige rođenih, uvjerenja o državljanstvu, fotokopije ličnih karata, odnosno pasoša za osobe koje žive van Crne Gore, potvrde o zaposlenju

i prihodima, dokaz o imovini, uvjerenja o zdravstvenom stanju (izvod iz zdravstvenog kartona kao i specijalistički nalaz neuropsihijatra da su sposobni za usvajanje), uvjerenja iz suda da se protiv usvojitelja ne vodi krivični postupak, uvjerenja iz suda da usvojitelji nijesu lišeni roditeljskog prava i da im roditeljsko pravo nije ograničeno i uvjerenja iz suda da nijesu lišeni poslovne sposobnosti. Ovi formalno-pravni uslvi su preduslov za utvrđivanje njihove podobnosti za usvojenje. Nakon dostavljanja navedene dokumentacije stručni tim CSR-a sprovodi postupak utvrđivanja njihove podobnosti. Što se tiče procjene podobnosti bračnog para, vrši se procjena opšte podobnosti za usvojenje i procjena komplementarne podobnosti, tačnije da li porodica odgovara konkretnom djetetu, pri čemu se vodi računa o nekoliko faktora među kojima su: godine starosti usvojitelja, stvaranje emocionalnog odnosa, osobine djeteta i potencijalnog usvojitelja, motivacija itd. Za postupak usvojenja je važno da su sposobnosti djeteta i očekivanja usvojitelja usklađeni. Na ovaj način smanjuje se rizik od razočarenja usvojitelja ako dijete ne ispuni njihova očekivanja na ovom planu. Stvaranje pozitivnog emocionalnog odnosa između usvojitelja i djeteta jako je važno za usvojenje, jer formirani emocionalni odnos predstavlja situaciju kada se može očekivati uspješno usvojenje. Prilikom usvojenja vodi se računa o komplementarnosti osobina djeteta i potencijalnih usvojitelja, pogotovo imajući u vidu činjenicu da se djeca međusobno razlikuju po čitavom repertoaru ponašanja, što utiče na njihovo vaspitanje. Važno je da osobine i očekivanja roditelja budu u skladu karakteristikama djeteta, što znači da djetetu koje je hiperaktivno više odgovara blag, smiren i usvojitelj sa većim stepenom tolerancije. Prilikom sporvođenja postupka usvojenja, u principu, želje usvojitelja se ne poštuju, s obzirom da postoji stručni stav da usvojenje treba što više da liči na prirodno roditeljstvo, u kojem se ne može „naručiti“ dijete sa određenim karakteristikama. Ipak, stručni tim procjenjuje koliko potencijalni usvojitelji mogu zadovoljiti potrebe određenog djeteta i ta procjena obično rezultira i zadovoljavanjem potreba samih usvojitelja. Prilikom procjene opšte podobnosti usvojitelja ključni element procjene predstavlja motivacija. Sa psihološkog stanovišta, najprihvatljiviji su altruistički motivi i djeca usvojena iz ovog motiva imaju najpovoljnije uslove za optimalan razvoj. Najprihvatljiviji razlozi za usvajanje djeteta su osjećaj postignuća i ponosa usvojitelja, srećna atmosfere u porodici koja nasataje usljed dolaska djeteta, osjećaj zadovoljstva zbog podizanja novog života itd. Djeca u postupku potpunog usvojenja se ne izjašnjavaju, ali stručni tim se rukovodi prvenstveno njihovim najboljim interesima. Za nepotpuno usvojenje djeteta starijeg od 10 godina potreban je njegov pristanak. Usvojenjem se između usvojitelja i njegovih srodnika, s jedne strane, i usvojenika i njegovih potomaka, s druge strane, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu. U matičnu knjigu rođenih usvojitelji se upisuju kao roditelji usvojenika, pa su s toga jasno propisani uslovi koje treba da ispune usvojitelji. Usvojitelji mogu biti bračni drugovi, crnogorski državljni, a u izuzetnim slučajevima i strani državljani, starosne dobi između 30 i 50 godina, dok jedan od njih može biti stariji samo

u izuzetnim okolnostima. Razlika u godinama između usvojitelja i djeteta ne može biti manja od 18 i veća od 50 godina. Status usvojiteljske porodice može dobiti porodica koja ispuni uslove propisane zakonom i koja u toku pripreme i procjene pokaže da može razumjeti i na najbolji mogući način zadovoljiti individualne potrebe djeteta. Porodični zakon prepoznaje dva oblika usvajanja: potpuno i nepotpuno. Dijete može biti potpuno usvojeno do navršene desete godine života od strane bračnih drugova, jednog bračnog druga ili od strane svog očuha ili maćehe. Nakon navršene desete godine, dijete može biti nepotpuno usvojeno do navršene 18 godine. Osoba koja nije u braku ili koja živi u vanbračnoj zajednici može nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoji dovoljno opravdanih razloga. Zaposleni u Domu nijesu uključeni u uvid djece koja su usvojene, već je to u nadležnosti CSR-a. Jedan dio djece koja su boravila u Domu održavaju kontakt sa zaposelnima. Posto je hraniteljstvo privremeni oblik zaštite djece koja nemaju roditelje ili djece koja iz nekih drugih razloga ne mogu da živiđe u svojoj porodici, tačnije djece „bez roditeljskog staranja“, veći je broj djece koja su na hraniteljstvu. Tako je recimo na kraju 2014. godine 371 djete bilo smješteno u 255 hraniteljskih porodica, dok je samo u 2014. godini 62 djece bilo smješteno u 38 hraniteljskih porodica. Broj usvojene djece u Crnoj Gori u 2014. i 2013. godini je 10, dok je sedmoro djece usvojeno u 2012. godini, a po šestoro u 2011. i 2010. godini i petoro u 2009. godini. U Crnoj Gori je tradicionalno dobro razvijeno srodničko hraniterljstvo. Tako je na kraju 2014. godine u 224 srodničke porodice bilo smješteno 329 djece. Međutim, poslije kampanje „Svako dijete treba svoju porodicu“ povećao se broj nesrodničkih hraniteljskih porodica. Prije početak kampanje 14 djece je bilo smješteno u 10 nesrodničkih hraniteljskih porodica, dok je na kraju 2014. godine u 31 nesrodničku porodicu bilo smješteno 42 djece. Svijest građana o osnovnom ljudskom pravu i potrebi svakog djeteta da raste u toplom porodičnom okruženju, nakon kampanje se pormijenila na pozitivno, tako da prema posljednjem istraživanju o znanju, stavovima i ponašanju građana Crne Gore prema djeci bez roditeljskog staranja četiri od pet građana u Crnoj Gori smatra da je za dijete bez roditeljskog staranja bolje da bude smješteno u hraniteljskoj porodici umjesto u instituciji. Sandra Kavarić

Održane dvije tribine u

Domu zdravlja Tivat Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Tivat i menadžment ove ustanove, pored svojih redovnih aktivnosti, organizovali su dvije tribine: "Prava LGBT osoba u Crnoj Gori" i "Budi i ti vrh svijeta". Tribina "Prava LGBT osoba u Crnoj Gori" održana je 26.03.2015. godine u prostorijama Doma zdravlja Tivat, a predavači i gosti tribine su bili predstavnici NVO Juventas”, Ivana Vujović, izvršna direktorka i Jelena Čolaković, direktorka programa za "Ljudska prava". "Ova tribina je primjer proaktivnog pristupa jedne državne institucije, u ovom slučaju Doma zdravlja Tivat, koja je prepoznala da postoji lokalna potreba za održavanje ovakvog skupa, i da je važno u otvorenoj atmosferi razgovarati o pravima LGBT osoba i na taj način dobiti informacije koje su bitne za određene profesije, kako bi praksa ljekara, socijalnih radnika, psihologa i predstavnika lokalne samouprave i drugih, bila inkluzivna" - istakla je na toj tribini Ivana Vujović. Izkazavši da je ovo prvi put da se u Domu zdravlja održava sličan skup, direktorica Snežana Matijević se zahvalila medicinskoj sestri Angelini Uskoković na inicijativi, i izrazila zadovoljstvo i zahvalnost na dobru organizaciju i posjećenost tribini na kojoj su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, policije, javnih ustanova i NVO sektora. Tribina "Budi i ti vrh svijeta" održana je u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, povodom Svjetskog dana zdravlja, 7.04.2015. godine. Svake godine Savjetovalište za mlade sa menadžmentom ove ustanove obilježava ovaj datum. Koliko je važno voditi računa i poštovati zdrave stilove života, učenicima prvih i drugih razreda SMŠ "Mladost" i učenicima O.Š. "Drago Milović", priredili su predavači Antonio Škanata i Ivan Perčin iz Tivta, članovi planinarskog kluba “Pestingrad" iz Kotora. Škanata i Perčia, osvajači najvećih vrhova svijeta, odazvali su se našem pozivu da djeci predoče i pokažu da je poznavanje i poštovanje prirode izvor zdravog života. Djeca su imala priliku da preko slajdova na kojima su fotografije sa putovanja i osvajanja Kilimandžara, uz muziku koja je dočarala te daleke krajeve, proprate planinarske akcije svojih predavača. U cilju kvalitenijeg održavanja tribune, predavači su iz-

ložili i dva šatora sa dodatnom opremom, garderobom i posuđem koje se koristi prilikom planinarenja i boravka u prirodi.

Angelina Uskoković, med. sestra Dom zdravlja Tivat Savjetovalište za mlade

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDĂŚXĂ¨L X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RĂŞXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD ^WLWHĂ¨L SULWRP i jetru. 3RPDĂŚH NRG intoksikacije jetre i KURQLĂŞQLK SRUHPHĂ¨DMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXĂŚL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHĂŞDYDMXĂ¨L UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHĂ¨DYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDĂŚQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHĂ¨DQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRĂŚH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHĂ¨DYD WRQXV perifernih kapilara L SUXĂŚD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHĂŞHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Protetika

Bezmetalne krunice Dr Marko Rašović Ordinacija Apolonia, Podgorica Krunice, kao protetski rad, spadaju u grupu fiksne protetike. U suštini, predstavljaju nadoknade u slucaju kada se izgube zubi u skladu sa odgovarajućom indikacijom. Njima se nadomještaju jako oštećeni i/ili estetski neprihvatljivi zubi. Naravno, mogu da se izrađuju kao solo krunice ili u sklopu mostova. Fiksna protetika podrazumijeva brušenje zuba, tj uklanjanje dijela zubnog tkiva koje treba da nadomijesti krunica. To istovremeno predstavlja i najveću manu ove tehnike - gubitak zubnog tkiva. Ključno je imati adekvatnu indikaciju. Sa novim tehnologijama u stomatologiji, kao i potrebi za estetski što učinkovitijim materijalima, došlo se do krunica koje u sebi ne sadrže metal. Za razliku od klasičnih metalo-keramičkih krunica, koje se izrađuju od legure metala kao osnove, tj. rama na koji se nanosi keramika, bezmetalne krunice ne sadrže “crni” metal kao osnovu, što doprinosi vrhunskom estetskom učinku koji ove krunice imaju. U osnovi, ovdje se koristi cirkonij porcelan i alumina porcelain. Ovi materijali zadovoljavaju biomehaničke uslove, tj. imaju dovoljnu

Ä?vrstinu. Specificnost kod ovog tipa fiksnih nadoknada ogleda se u tehniÄ?kom dijelu bruĹĄenja zuba, odnosno mora da se uradi oluÄ?asta preparacija, koja uz pomoÄ&#x2021; CAD/ CA tehnike omoguÄ&#x2021;ava vrlo precizno i prisno spajanje ruba zbruĹĄenog zuba i nadoknade. Cirkonijum je veoma tvrda keramika koja se upotrebljava kao jaka osnova za bezmetalne keramiÄ?ke nadoknade. Cirkonija koja se koristi u stomatologiji je cirkonijum-oksid koji je stabilizovan dodavanjem itrijum-oksida. Puno ime cirkonijuma koji se koristi u stomatologiji je itrijumski stabilizovana cirkonija ili YSZ. Cirkonijumska substruktura krunice obiÄ?no se projektuje na digitalnom modelu pacijentove usne duplje, koji se dobija pomoÄ&#x2021;u 3d digitalnog skeniranja, otiska ili modela. Substruktura se zatim smanjuje od cirkonijumskog bloka u meko, presinterovano stanje. Kada se smanji, presinterovana cirkonija se sinteruje u peÄ&#x2021;i u kojoj se skuplja za 20% i dostiĹže punu snagu od otprilike 850MP. StomatoloĹĄki tehniÄ?ar moĹže dodati sloj estetske keramike na kapicu kako bi postigao konaÄ?nu boju i oblik zuba. Ponekad se monolitska krunica moĹže napraviti iskljuÄ?ivo od cirkonijumske keramike bez sloja estetske keramike. Takve krunice izgledaju guste (zbijene) sa visokom otpornoĹĄÄ&#x2021;u, bez transparencije ili fluoroscencije. Alumina je uveden kao stomatoloĹĄki materijal 1989. godine kada je topljen i spojen sa staklom. Nedavno je kapica alumine izgraÄ&#x2018;ena pomoÄ&#x2021;u CAD/CAM tehnike u kojoj se prevelika kapica smanjuje u presinterovani blok Al2O3. Blok se sinteruje i skuplja na odgovarajuÄ&#x2021;u veliÄ?inu. Na tu kapicu alumine moĹže se postaviti feldspat keramika kako bi se postigla pravilna

boja i oblik. Sistemi bezmetalnih keramiÄ?kih nadoknada su biokompatibilni sa tkivima usne duplje. Ä&#x152;ak i pacijenti sa alergijama, ili drugaÄ?ije oslabljenim imunim sistemom, neÄ&#x2021;e imati bilo kakvu negativnu reakciju vezanu za ovakve nadoknade. Sa ovakvim krunicama izbjegnuta je pojava preosetljivosti na toplotne nadraĹžaje, kao i promjena osjeÄ&#x2021;aja ukusa (npr. osjeÄ&#x2021;aj ukusa metala). NajveÄ&#x2021;a prednost je estetski momenat, jer ovaj materijal omoguÄ&#x2021;ava transparentnost a samim tim i veliku sliÄ?nost sa prirodnim zubima. Takodje, nema prebojavanja desni.

ZakljkuÄ?ak bi bio, uz pravilnu indikaciju, bezmetalne krunice mogu da budu dugotrajno i estetski vrlo zadovoljavajuÄ&#x2021;e rjeĹĄenje za pacijenta.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

OSOBINE LIČNOSTI SUDSKOG VJEŠTAKA MEDICINSKE STRUKE SA OSVRTOM NA PRIMJENU ETIČKOG KODEKSA UDRUŽENJA SUDSKIH VJEŠTAKA CRNE GORE Mr Mirko Jakovljević Etički kodeks sudskih vještaka predložen je Skupštini Udruženja na usvajanje od strane stručnog tima koji je radio na njegovoj izradi u Podgorici, 19. septembra 2011. godine, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Udruženja sudskih vještaka Crne Gore prof. dr Aleksandrom Ivanovićem. Usvajanjem etičkog kodeksa sudski vještaci su i obavezni da poštuju odredbe kodeksa. Sudski vještak medicinske struke već ima položenu Hipokratovu zakletvu, kao i obavezu da se u svom radu pridržava i etičkog kodeksa koji propisuje Ljekarska komora Crne Gore. Etički kodeks sudskih vještaka sastoji se iz šest poglavlja. To su opšta načela, odnos prema radu na vještačenjima, dužnost čuvanja tajni, odnos prema sudu, odnos vještaka prema strankama i odnos vještaka prema drugim vještacima. Osnovna načela utvrđuju odnose i postupke sudskih vještaka u samom postupku, u odnosu prema radu, drugim vještacima i javnosti a sadržana su i u zakletvi koju sudski vještak polaže. Sudski vještak se obavezuje da će povjerena vještačenja obavljati savjesno i po svom najboljem znanju i da će tačno i potpuno iznijeti svoje nalaze i mišljenja, kao i dati potrebne procjene, sve na temelju stvarnih činjenica, prikupljenim raspoloživim podacima u spisima predmeta, u skladu sa pravilima struke, nauke i vještine. (Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, član 2.) I Zakon o sudskim vještacima Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, u članu 18 pojašnjava zakletvu sudskih vještaka. Vještak polaže zakletvu pred predsjednikom Vrhovnog suda ili sudijom kojeg on odredi najkasnije u roku od 15 dana od dana postavljenja. Tekst zakletve glasi: „Zaklinjem se da ću vještačiti savjesno i nepristrasno, po svom najboljem znanju i da ću tačno i potpuno iznositi svoje nalaze i mišljenja“. (Udruženje sudskih vještaka Crne Gore, Zakon o sudskim vještacima.) Etički kodeks u poglavlju dva razrađuje odnos prema radu na vještačenjima. U svom radu vještak je obavezan da stalno proširuje i obnavlja stručna znanja, da uvijek primjenjuje načela: ponašanja, odgovornosti, povjerenja, besprekornosti, profesionalne pažnje. (Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore,član 3.)

U dijelu posvijećenom dužnosti čuvanja tajne sudski vještak se kodeksom obavezuje da ne daje obavještanja o onome što je saznao prilikom vještačenja nikome osim naručiocu vještačenja. (Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, član 10.) Sudski vještak ima posebno utvrđen odnos kada je sud u pitanju. Odaziva se na pozive suda, vještačenje obavlja u roku koji je odredio sud, u toku rada na vještačenju drži se postavljenih pitanja, odnosno zadataka vještačenja, upozorava sud na nove činjenice ili eventualne propuste u vezi sa izvršenim vlastitim vještačenjem, a u vezi obračuna nagrade i troškova vještačenja dužan je da se pridržava važećeg troškovnika. (Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore,Članovi 11,12,13) Etički kodeks u posebnom dijelu opominje vještaka da svoje stručne i intelektulane sposobnosti posveti izvršenju povjerenog mu vještačenja, bez obzira na rasu, narodnost, vjerska i politička uvjerenja, društveni ili ekonomski položaj stranaka. Takođe, vještak je dužan da izbjegava kontakte sa strankama, osim onih koje se odnose na naručeno vještačenje i radi određivanja i pribavljanja materijala potrebnih za vještačenje. Kodeks jasno ukazuje da je vještak dužan da se prema drugom vještaku odnosi drugarski i kolegijalno, odnosno na način da u svemu čuva ugled sudskih vještaka, na način da takvi odnosi ne smiju uticati na savjesnost i objektivnost prilikom davanja nalaza i mišljenja. Sudski vještaci se upućuju na saradnju, izmjenu stručnih znanja i iskustava, te davanja stručnih savjeta. Osobito se preporučuje da sudski vještaci pomažu mlađe kolege savjetima, upućivanjem na stručnu literaturu i izvore podataka potrebnih za vještačenje. (Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore,član 19.)

OSOBINE LIČNOSTI SUDSKOG VJEŠTAKA MEDICINSKE STRUKE Jedna od definicija ličnosti je da je ličnost opšte svojstvo osobe, zasnovano na tjelesnom identitetu i na autobiografskom pamćenju sebe. (Jan Valsiner, Čovekov razvoj i kultura, ZZUNS, Beograd,1997, str.23)

Sudski vještak je stručno lice, saradnik suda i sudije, pri čemu svojim stručnim nalazom i mišljenjem u velikoj mjeri pomaže sudu da se utvrdi istina, nakon čega se otvara ili zaključuje rasprava. Sudski vještak je osoba visokog obrazovanja kao i osoba sa iskustvom u profesiji, koje je stekao kroz višegodišnju praksu u privredi ili drugim aktivnostima društenog uređenja. Ova funkcija podrazumijeva i uslovljava besprijekoran moralni profil i apsolutno obezbjeđenje nezavisnog djelovanja, bez ikakovog mješanja i uticaja sa strane. Fizičko lice može biti postavljeno za vještaka ako ispunjava zakonom propisane opšte uslove za rad u državnim organima, kao i da ima odgovarajuću visoku školsku spremu za određenu oblast vještačenja; da ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci; da posjeduje stručno znanje i praktična iskustva za određenu oblast vještačenja. Stručno znanje i praktična iskustva za određenu oblast lice dokazuje objavljenim stručnim ili naučnim radovima, kao i mišljenjima ili preporukama sudova ili drugih državnih organa, stručnih udruženja i drugih institucija.(Jakovljević,M Sudski vještak-ekspert za medije, Expertus Forensis, br 21, Udruženje sudskih vještaka Crne Gore, Podgorica ,2013, str.125.). Takođe, ovde je nužno ukazati i na činjenicu šta je obaveza ljekara vještaka i koje su njegove dužnosti. Ljekar vještak mora da postupa samostalno i nepristrasno bez obzira na interes naručioca, odnosno oštećenog. U Kodeksu profesionalne etike ljekarske komore Srbije navodi se da ljekar (član se posebno odnosi na sudskog vještaka medicinske struke, prim.aut.) vještačenje mora da obavlja po svojoj savjesti i znanju i da podnese tačan i potpun nalaz i mišljenje, uzimajući u obzir načela medicinskog vještačenja. U svom radu vještak je dužan da poštuje ljekarsku i službenu tajnu. (Kodeks profesionalne etike lekarske komore Srbije, "Sl. glasnik RS", br. 121/2007). Kao što određeni propisi propisuju ko može biti vještak i kako će on obavljati dužnost, tako se i ljekarsko društvo obavezuje nacionalnim i međunarodnim kodeksima da će ustati protiv sile i zloupotrebe čovjeka. Kodeks medicinske etike i deontologije ima, između ostalih, i svoja osnovna načela i pravila obavljanja profesije. Zadatak ljekara je da služi zdravlju pojedinca, odnosno stanovništva. Zadatak ljekara je da očuva život, da štiti zdravlje i smanji patnje... Ninberški kodeks, Ženevska zakletva ljekara i Helsinška deklaracija Svjetskog ljekarskog saveza potvrda su takvog stava. U Ženevskoj zakletvi se kaže: „U izvršavanju svoje ljekarske dužnosti prema pacijentu, neću dozvoliti da uzme uticaj starost, bolest ili invaliditet, konfesija, etičko porijeklo, pol, državljanstvo, politička pripadnost, rasa, seksualna orijentacija ili društveni položaj. Svakom čovjeku ću od samog početka prići s poštovanjem... “. (www. ljekarskakomora.co.me) Etički kodeks sudskih vještaka Crne Gore jasno definiše koje osobine ličnosti treba da posjeduje sudski vještak, a samim tim i sudski vještak medicinske struke. 1. Stabilna psihofizička priroda ličnosti u smislu: tjelesne prikladnosti i pristojnog izgleda, fizičke kondicije, postojanja zdravih i funkcionalno osjetljivih čula, dara dobrog zapažanja, dobrog pamćenja, sposobnosti kombinovanja, intelegencije, imaginacije, logičnog i razboritog načina razmišljanja koje omo-

gućava pravilno rasuđivanje i odlučivanje, mirnoće i sposobnosti samosavladavanja i u nasloženijim i neočekivanim situacijama, stalne fizičko-tjelesne spremnosti (kondicije) i sposobnosti brzog refleksnog djelovanja, iskustva, ustrajnosti, strpljivosti, mentalne sposobnsoti itd., 2. Karakterne osobine ličnosti: beskompromisno poštenje, bez upotrebe obmana i trikova, davanja lažnih obećanja ili obećanja koje ne može ispuniti, nekorumpiranost, prijateljstvo razumijevanje, energičnost, istrajnost, samokritičnost i sposobnost primanja konstruktivne i argumentovane kritike, nepostojanje predrasuda po bilo kom osnovu i sl. 3. Ličnost sudskog vještaka je izrazito emotivne prirode: sklonost i ljubav prema pozivu sudskog vještaka, i prema poslu koji zahtijeva izlaganje opasnosti i izlaganje kritici (opravdanoj i neopravdanoj). (Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, član 3.) Kroz Etički kodeks sudskih vještaka Crne Gore u gotovo svim članovima može se vidjeti koje osobine ličnosti krase sudskog vještaka. Sudski vještaci, pogotovo oni medicinske struke posebno izdvajaju član 21. U njemu stoji: “u predmetima u kojima je već obavljeno vještačenje, potrebno je da sudski vještak uz obavljanje vlastitog istraživanja temeljito ispita rezultate rada prethodnog vještaka i preispita svoje rezultate u odnose na rad prethodnog vještaka, pa tek potom izradi nalaz i mišljenje. Saradnja između vještaka temelji se na prijateljstvu, otvorenosti i prenosu iskustava. (Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore član 21.) Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore gotovo u svemu je usaglašen sa istim ili pak sličnim dokumentima koje primjenjuju zemlje regiona i Evropske unije u toj oblasti. Da je njegova primjena u crnogorskoj praksi i zaživjela govore podaci da nije zabilježeno kršenje načela tog etičkog kodeksa. Sudski vještaci svih struka, i oni, vještaci medicinske struke radom na terenu kao i izabrani vještaci koji vode Udruženje mogu biti zadovolnjni kada je u pitanju ukupan rad. Takođe, i učesnici sudskih procesa kvalitetom i načinom rada sudskih vještaka koji ih zastupaju.

Literatura: 1. Etički kodeks Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, 2. Udruženje sudskih vještaka Crne Gore Zakon o sudskim vještacima) 3. Jan Valsiner, Čovekov razvoj i kultura, ZZUNS, Beograd,1997, str.23) 4. Jakovljević,M Sudski vještak-ekspert za medije, Expertus Forensis, br 21, Udruženje sudskih vještaka Crne Gore, Podgorica, 2013, str.125. 5. Kodeks profesionalne etike lekarske komore Srbije, "Sl. glasnik RS", br. 121/2007 www. izvori 6. www. ljekarskakomora.co.me 7. www.psihologija.autentik.net).

Bizarni kozmetički tretmani slavnih

SVE ZA L JEPOTU Svjetske zavijezde troše ogromne sume novca na bizarne tretmane koji bi prije mogli da se nazovu mučenje nego uljepšavanje. Za vječnu mladost spremni su da legnu u kadu sa pijavicama, sjede u ledenoj komori ili stave ljudsku posteljicu na lice. Pjevačica Dženifer Lopez stavlja ljudsku posteljicu na lice. Kao što i sam naziv kaže, tretman uključuje masku od prave ljudske posteljice koja se utrljava u lice. Rezultati su sjajna i blistava koža. Dženifer Lopez se navodno dva puta nedeljno podvrgava ovom tretmanu koji košta nevjerovatnih 500 evra, a fanovi tretmana su i Ris Viterspun i Madona. Glumica Demi Mur se kupa u kadi punoj pijavica. Ovaj tretman definitivno nije za gadljive. Uključuje brijanje tijela i boravak u kadi punoj pijavica, a sve u ime omiljene zabave poznatih, detoksikacije. Svjetske zvijezde su zapanjene učincima tretmana zmij-

skim otrovom, koji navodno „briše bore“. Gvinet Paltrou obožava tretman zmijskim otrovom, dok su se poznate sestre iz Australije, Dani i Kajli Minog „navukle“ na masku koja sadrži pčelinji otrov. Tretman za koji mora da se izdvoji malo više novca je najnoviji modni trend, potekao iz Pariza, a navodno zateže bore na sličan način kao i fejslifting, samo bez skalpela. Sastoji se od ubrizgavanja komadića porcelana specijalnim pištoljima u lice. Bivša manekenka Džeri Hol je jedna od prvih koja je „pala“ na obećanja dermatologa Maurisija Draja, koji je osmislio tretman. Krioterapija, odnosno primjena hladnoće u terapeutske svrhe nije nikakva novost. Ali ovo je malo radikalnije. Tretman uključuje zatvaranje u prostoriju u kojoj je temperatura 130 stepeni Celzijusa ispod nule na tri minuta. Tretman košta oko dvadesetak eura, a dobar je kod svih vrsta sportskih povreda, celulita i zamora. Bivša Plejbojeva zečica Pamela Anderson i Toni

Demi Mur

Bler su se lično uvjerili u učinke ovog tretmana. Izmet slavuja, prikupljen u Japanu, maže se na lice kako bi koža bila sjajna, bez tamnih mrlja i bora. Japanske gejše vjekovima primjenjuju ovaj tretman, a njegova pobornica je i Viktorija Bekam. Nekada je bila opsjednuta tretmanom koji košta oko 100 evra, a kod kuće koristi kremu koja sadrži ptičiji izmet. Nema koristi od mladolikog izgleda ako vaš mozak ne može da održi korak. Selegilajn je žuta smrdljiva mast koja se pravi od kravljeg mozga. Koristi se za liječenje Parkinsonove bolesti, depresije i pomaže u izoštravanju uma. Mel Gibson je redovno koristi. Mnoge žene sanjaju da imaju blistavu kosu poput Dženifer Eniston. Prevarili ste se ako ste mislili da se tajna krije u skupocjenim preparatima za kosu koje ne možete sebi da priuštite. U jednom intervjuu za magazine Elle, Enistonova je otkrila da umjesto običnog koristi šampon za konje. Već godinama koristim šampon za konje, jer sadrži znatno manje parfema i silikona nego šamponi koji se prave za ljude. Obožavam ovaj proizvod, jer moju kosu čini sjajnijom i svilenkastijom.

Gvinet Paltrou

Mel Gibson Dženifer Eniston

Maska od zlata i kavijara je omiljena metoda top modela Bar Refaeli. Ova vrsta tretmana ublažava upalu, popravlja pigmentaciju kože, vraća elastičnost i djeluje antibakterijski. Jedan tretman košta 180 eura, a bazira se na mješavini kavijara, zlata, meda i sjemenki vučjeg trna. Mili Kunis zlato nije dovoljno, barem tako prenose svjetski mediji. Glumica je prije crvenog tepiha na dodjeli Zlatnih globusa 2014. godine bila na pilingu dijamantima i rubinima. Dijamantima se trlja koža, a djeluju kao antioksidansi i koži vraćaju sjaj. Cijena tretmana je više od 6. 000 eura. Poznata manekenka Hilari Roda voli da uživa u drevnoj kineskoj terapiji vrućim čašama. Čaše posebnog oblika se zagrijavaju i stavljaju na leđa uz kičmu djelujući kao vakuum, podstičući cirkulaciju krvi, oslobađanje toksina iz tijela, čisteći kožu, pa čak i otklanjajući ožiljke i strije. Iako izgleda bolno, terapija ne boli, samo vam kratko ostanu crveni krugovi na koži.

Kajli Minog

Hronika 4. april - NOVA UPUTSTVA ZA OBOLJELE OD TUBERKULOZE Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je tuberkuloza druga po redu smrtonosna bolest na svijetu, odmah posle AIDS-a. Tokom 2013. godine, milion i po ljudi umrlo je od tuberkuloze, od 9 miliona koji su bili zaraženi, većinom u siromašnim ili zemljama sa srednjim prihodima, kao što je Uganda.

Oni koji se oporave često nastavljaju da pate od hroničnog kašlja što im značajno otežava disanje, rekao je dr Vinceslas Katagira iz bolnice Mulago u Kampali. „Na žalost, nakon što je tuberkuloza izliječena, oštećenje pluća ostaje i formira se ožiljak, i među mnogim stvarima koje mogu da izazovu hronična oboljenja pluća, u pitanju je tkivo ožiljka koje ostaje u plućima,“ rekao je dr Katagira. Situaciju otežava i otvoreni plamen koji mnoge porodice koriste za kuvanje, kao i gasne lampe i duvanski dim, koji ispuštaju mikoroskopske čestice koje doprinose hroničnom bronhitisu i emfizemu kod pacijenata koji se oporavljaju od tuberkuloze. Njihovo zdravstveno stanje pogoršava se do tačke u kojoj postaju nesposobni za rad. Program pulmonarne rehabilitacije uspostavljen u bolnici Mulago, pokazuje da se zdravlje pacijenata značajno poboljšava kada oni prisustvuju časovima vježbanja i kada poboljšaju način ishrane. Autor studije, dr Rupert Džons kaže da bi podaci, prikupljeni u Ugandi mogli da doprinesu drugim zemljama sa velikim brojem pacijenata sa tuberkulozom. „Počećemo da izdajemo uputstva i ako dobijemo dodatna sredstva, bićemo u stanju da to primjenimo širom Istočne Afrike i po drugim zemljama širom Evrope i, takođe, Dalekog Istoka,“ kazao je dr Džons.

7. april - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA Svjetski dan zdravlja se ove godine obilježio pod sloganom: „Bezbjednost hranje od njive do trpeze. Koliko je vaša hrana bezbjedna?“ Novi podaci o učestalosti alimentarnih bolesti pokazuju koje su posljedice konzumiranja nebezbjedne hrane, kao i potrebu za koordiniranim, međudržavnim akcijama u cijelom lancu snabdijevanja hranom, smatraju predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije. Posvećujući Svjetski dan zdravlja bezbjednoj hrani SZO ističe izazove i mogućnosti u rješavanju problema u vezi sa ispravnošću i kvalitetom hrane. „Proizvodnja hrane je industrijalizovana, a njena trgovina i distribucija su globalizovani,“ rekla je generalna direktorka SZO-a dr Margaret Čen. „Pomenute promjene u načinu proizvodnje i distribucije hrane povećavaju mogućnost kontaminacije hrane štetnim bakterijama, virusima, parazitima i hemikalijama,“ dodala je dr Čen. „Lokalni problem bezbjednosti hrane može brzo da postane međunarodni problem. Ispitivanje učestalosti izbijanja bolesti izazvanih hranom je daleko komplikovanija kada jedna vrsta proizvoda sadrži sastojke iz više različitih zemalja“, kazala je dr Čen. 10. april - CARSKI REZ SAMO KADA JE NEOPHODNO Carski rez je jedna od najčešćih operacija u svijetu, čiji trend i dalje raste, naročito u visoko i srednje razvijenim zemljema. Iako može da spasi živote, carski rez se često obavlja bez medicinske potrebe, izlažući tako živote žene i bebe riziku od kratkoročnih i dugoročnih zdravstvenih problema. Izjava Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) naglašava značaj fokusiranja na potrebe pacijenta, u zavisnosti od slučaja do slučaja, i obeshrabruje izvršenje carskih rezova do ispunjavanja „kvote“. Carski rez je neophodan samo u slučajevima kada vaginalni porođaj predstavljati rizik za majku ili bebu - na primer zbog produženog porođaja, ugroženosti fetusa, ili zbog položaja bebe. Međutim, carski rez može izazvati značajne komplikacije, invaliditet ili smrt, posebno u zdravstvenim ustanovama koje nemaju kapacitete da izvedu bezbjedno operaciju, ili tretiraju potencijalne komplikacije. Od 1985. Međunarodna zdravstvena zajednica smatra da je „idealan stopa“ učestalosti carskih rezova između 10% i 15%. Nove studije pokazuju da kada stopa carskih rezova raste prema 10%, broj smrtnih slučajeva porodilje i bebe se smanjuje. Međutim, kada stopa ide iznad 10%, nema dokaza da se stopa smrtnosti poboljšava.

19. april - BEZ ŠAVOVA NAKON OPERACIJE LASEROM

iz Išilov medicinskog centra, kaže da to čini novi aparat sposobnim za mikrohiruruške zahvate na krvnim sudovima i nervima. Taj metod je uspješno korišćen za liječenje rezova u rožnjačama uzetih od mrtvih krava. „Prednost procedure je da bi spajanje tkiva moglo da bude vjerovatno mnogo jače nego što su šavovi, a imali bi i bolju bezbjednost procedure,“ rekao je dr Versano. Rezovi deset ljudskih pacijenata koji su tretirani laserskom tehnikom bili su izliječeni uz minimalne ožiljke. Istraživači kažu da bi, uz dodatna podešavanja, novi hiruruški instrument uskoro mogao da bude u širokoj upotrebi. 22. april - VAKCINACIJA NE IDE PO PLANU UPOZORAVAJU IZ SZO

Pacijenti koji imaju operacije žele da njihova rana zaraste brzo i da ostavi najmanji mogući ožiljak. Međutim, tradicionalno šivenje, kopče i nešto moderniji hemijski lijepak, svi imaju svoje nedostatke. Naučnici u Izraelu kažu da su razvili laser koji povezuje tkivo na način koji skoro ne ostavlja tragove. Već decenijama, ljekarima je poznato da rezovi u živom tkivu mogu da budu zatvoreni pomoću toplote. Ali održavanje temperature aparata za zatvaranje tkiva na konstantnom nivou pokazalo se kao nepremostiv problem, sudeći prema riječima Abrahama Kacira, šefa odeljenja za primenjenu fiziku na univerzitetu u Tel Avivu. „Ako ugrijete laserski snop na temperaturu nižu od recimo 50 ili 55 stepeni Celzijusa, ništa se neće dogoditi. Ako ste iznad 65 stepeni, to može da ostavi ožiljak,” rekao je Kacira. Tim predvođen dr Kacirom razvio je laser koji može da ispušta laserski snop infra-crvenog svjetla, ili toplote, a da istovremeno precizno kontroliše temperaturu tkiva na koje deluje. „Izvodili smo eksperimente na velikom broju različitih tkiva. Na koži, na rožnjači, na krvnim sudovima i postepeno smo napredovali,“ dodao je dr Kacira. Toplota koja prolazi kroz pojedinačno optičko vlakno čini da se molekuli kolagena, glavnog strukturnog proteina svih vezivnih tkiva, spoje i zatvore ranu. Očni hirurg Dejvid Versano

Globalni ciljevi vakcinacije ne ispunjavaju se po planu, upozoravaju iz Svjetske zdravstvene organizacije. Napredak ka globalnim ciljevima vakcinacije za 2015. godinu je daleko ispod previđenog, jer kod jedno od petoro djece nedostaje imunizacija. Postizanjem postavljenih ciljeva omogućilo bi se sprečavanje 1,5 miliona smrtnih slučajeva svake godine koji su posljedica bolesti koje se mogu spriječiti. U Svjetskoj nedelji imunizacije 2015 (24-30. april), Svjetska zdravstvena organizacije pozvala je sve zemlje da ulože dodatne napore da bi se željeni cilj imunizacije postigao. U 2013. godini, blizu 2 miliona odojčadi nije dobilo DTP3 vakcinu (difterija, tetanus, pertusis), što se prije svega odnosi na djecu u najsiromašnijim i najvurnelabilnijim djelovima svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala na okončanje

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

nepotrebne invalidnosti i smrti uzrokovane nevakcinacijom. „Svjetska nedelja imunizacije poziva na jačanje globalne platforme i ulaganje napora da se obezbjedi vakcinacija svakog djetete, gdje god da živi,“ rekao je dr Flavijo Bustreo, pomoćnik generalnog direktora SZO-a za zdravlje porodice, žena i djece. „Ključno je da globalna zajednica učini kolektivni i suštinski napor da se napredak ka željenim ciljevima vrati na pravi put,“ kazao je dr Bustreo.

nacionalna ortopedska društva u Evropi. EFORT je osnovan 1991. godine u italijanskoj opštini Marentino. Danas ova federacija ima 45 nacionalnih društava iz 42 zemlje članice. EFORT je neprofitna organizacija koja za cilj ima promociju razmjene naučnih znanja i iskustava u prevenciji i liječenju bolesti i povreda koštano-zglobnog sistema. U tu svrhu EFORT organizuje kongrese, seminare, kurseve i forume širom Evrope. Takođe, inicira i podržava osnovna i klinička istraživanja.

24. april - OBJAVLJEN POZIV ZA UČEŠĆE NA EFORT KONGRES U PRAGU

26. april - POMOĆ ZA PACIJENTE SA HRONIČNIM BOLOM

Šesnaesti po redu EFORT kongres održaće se ove godine u Pragu u periodu od 27-29. maja. Kongres je organizovan od strane Evropske federacije nacionalnih udruženja ortopediju i traumatologiju (EFORT) . „Infekcija“ je glavna tema ovog velikog naučnog skupa, kome će privući više od 7.000 učesnika. Međunarodni eksperti će predstaviti najnovije trendove u oblasti ortopedije i traumatologije-od osnovnog istraživanja do novih trendova u prevenciji, terapiji ili rehabilitaciji. Najnovija naučna dostignućima biće prezentovana u više od 200 naučnih sesija i preko 1800 abstrakta. Informacije o programu mogu se naći na http://vvv.efort.org/prague2015. Evropska federacija nacionalnih udruženja ortopeda i traumatologa (EFORT) je krovna organizacija koja povezuje

Širom svijeta, svaka peta osoba pati od bolova koji traju mjesecima i godinama, što dovodi do gubitka posla, depresije i povećava očajanje kada medicinske intervencije ne uspiju ili zdravstveni stručnjaci nagovjeste da osobe koje trpe bol zapravo sve umišljaju. Nove metode za mapiranje bola u mozgu pružaju potvrdu hroničnog bola, a jednog dana bi mogle da omoguće bolje lečenje. Grupa u Bolderu, u Koloradu pruža podršku ljudima koji pate od bolova koji traju godinama. „Ako ste ikada udarili ruku čekićem ili ste bili kod zubara i popravljali su vam zube bez anestezije, koliko to boli, zamislite da nije prestalo“, kaže Čarls Horovic, savjetnik koji predvodi grupu, a i sam je imao hronični bol u leđima. Ni jedan medicinski test ne može da pokaže hronični bol. Ali neurološko mapiranje koje je napravio istraživač sa univerziteta Harvard, Klas Linman otkrilo je da osobe koje su prijavile bolove u vratu, imaju više tačaka za aktiviranje nervnog sistema u vratu. Za povredu koja se naziva teniski lakat, aktivacija je u blizini lakta. Snimci mozga koje je napravio naučnik sa univerziteta Kolorada Tor Vejdžer pokazuju razlike između dugotrajnog i trenutnog bola. Iznenadni bol uključuje centre u mozgu koji pokreću brzu akciju. Nasuprot tome, hronični bol aktivira djelove vezane za emocije i pamćenje. „Kada ljudi zamisle topli pokrivač po hladnom danu, oni povećavaju aktivnosti u ovom sistemu i bol počinje da jenjava. Vaša sposobnost da obradite bol, mentalno, može da utiče na način na koji taj sistem pojačava ili smanjuje bol,“ rekao je Vejdžer.

Pomoć za pacijente sa hroničnim bolom

U apotekama

Prirodno je najbolje!!! 10 Organski sirup JUNIOR

Je kombinacija prirodnih VDVWRMDND ]D SRYHĂžDQMH RWSRUQRVWL kod djece, posebno one koja su sklona prehladama. U tom smislu, kombinacija propolisa L PDWLÄ&#x20AC;QH POLMHÄ&#x20AC;L LPD RGOLÄ&#x20AC;QR imunostimulativno dejstvo, pri Ä&#x20AC;HPX SURSROLV YUĂĽL L GH]LQIHNFLMX sluznice usne ĹĄupljine i gornjih disajnih puteva.

TRANQUIL sirup za smirenje djece

'REDU VDQ MH RG NOMXÄ&#x20AC;QH YDĂ§QRVWL ]D GREURELW RUJDQL]PD i svakodnevnu produktivnost. ArkoRoyal sirup za smirenje djece kombinacija je melise, lipe i lavande koje su tradicionalno i odavno SR]QDWH NDR ELOMNH NRMH SRWLÄ&#x20AC;X relaksaciju i miran san.

Gelee Royale Bio 500 mg

Ampula 15ml

)RUPXOD ]D GMHFX PJ PDWLÄ&#x20AC;QH POLMHÄ&#x20AC;L X] GRGDWDN PHGD L SULURGQH DURPH MDJRGH -DÄ&#x20AC;D L ĂĽWLWL LPXQRORĂĽNL VLVWHP NRG GMHFH 10 ampula u pakovanju sa sigurnom upotrebom za djecu iznad 3 godine.

$5.2 52<$/ 6( =$-('12 6$ 3Ăż(/$5,0$

=$/$ĂŚ( =$ =$Ă¤7,78 , 2Ăż89$1-( 3Ăż(/$

uz podrĹĄku akcijama naĹĄeg partnera

Â&#x2021; 8YR]QLN L GLVWULEXWHU ]D &UQX *RUX Â&#x2021; 8ULRQ G R R Â&#x2021; Â&#x2021; 8O 3HUD Ă˘RĂźD &LW\ NYDUW Â&#x2021; 3RGJRULFD &UQD *RUD Â&#x2021; Â&#x2021; 7HO Â&#x2021; )D[ Â&#x2021; RIÂżFH#XULRQ PH Â&#x2021; ZZZ XULRQ PH Â&#x2021; 'RGDFL LVKUDQL QLVX ]DPMHQD ]D XUDYQRWHĂĽHQX UD]QRYUVQX LVKUDQX L ]GUDY QDĂžLQ ĂĽLYRWD

Medicinski rjecnik B

akerova cista, takođe poznata kao potkoljenična cista, je oteklina u prostoru potkoljenice, tačnije na mjestu iza koljena, koja uzrokuje ukočenost i bol u koljenu. Bol se obično pogoršava ako pacijent potpuno savije ili ispruži nogu u koljenu. U većini slučajeva, osobe s Bakerovom cistom imaju već postojeće probleme s koljenom, kao što su artritis ili problemi s hrskavicom, što uzrokuje pretjeranu proizvodnju tečnosti u koljenu, što može dovesti do Bakerove ciste. Znakovi i simptomi su: oteklina ili kvrga iza koljena (glavni znak) – to je uočljivije kada osoba stoji i uspoređuje jedno koljeno sa drugim, na dodir osoba osjeća kvrgu ispunjenu tečnošću, bol u koljenu, bol u listu, nakupljanje tekučnosti oko koljena, ukočenost koljena i nestabilno koljeno.

ehidratacijom se označava negativan bilans vode. Ako se radi o gubitku čiste vode, hiperosmolarnost ekstraćelijske tečnosti povlači vodu iz ćelija i nastaje sindrom ćelijske dehidratacije. Ako postoji kombinovani gubitak vode i elektrolita-npr. kod povraćanja, proliva, primene diuretika-dehidratacija je ekstraćelijska. Dehidrataciju prati jaka žeđ, suvoća bukalne sluznice i otežan govor. Jezik je suv i obložen, zbrisanih papila. Hipovolemija dovodi do tahikardije (ubrzan rad srca) i ortostatske hipotenzije (nagli pad pritiska pri uspravljanju). Javljaju se simptomi nervnog sistema: naizmenično depresija i povećana iritabilnost, delirijum i koma. Smanjuje se zapremina urina i urin je koncentrovan.

cho virusi uzrokuju najčešće serozni meningitis. Inkubacija traje 3-5 dana. Premeningealna faza traje do jednog dana kada su prisutni slabost, pospanost, nelagodnost i anoreksija sa mogućim prolivom i gušoboljom. Nakon toga se javlja povišena temperatura, glavobolja, povraćanje i bol u trbuhu. Sledi meningealna faza sa svim znacima meningealnog sindroma. Nakon 3-5 dana svi simptomi nestaju i bolesnik se brzo oporavlja. U nekim slučajevima dolazi do pojave ospe. Pored meningitisa, Echo virusi izaizvaju i encefalitise, perikarditise, miokarditise, respiratorne infekcije, osipne groznice.

ofa sindrom nastaje nakon snažnog direktnog uticaja masnog tkiva na koljena, usled čega dolazi do povrede (zategnutosti) između zadnje butne kosti i koljena. Najčešći simptomi povrede masnog tkiva koljena su bol i oticanje oko dna i ispod koljena. Liječenje ovog stanja vrši se metodama kao što su: odmor i izbjegavanje otežavajuće aktivnosti, led ili krioterapija koja smanjuje bolove i upalu, modaliteti fizioterapije poput ultrazvuka i vježbe za jačanje mišića kako bi se održala snaga i kondicija okolnih grupa mišića.

H 74

rabbeova bolest je progresivno cerebralno degenerativno oboljenje koje primarno zahvata bijelu moždanu masu zbog deponovanja ceramid galaktoze u lizozomima. Bolest se nasleđuje autosomno recesivno. Bolest počinje da se ispoljava oko trećeg mjeseca života. Odojče postaje razdražljivo, hipertonično, ima konvulzije. Zbog atrofije optikusa javlja se slepilo, mentalni razvoj je narušen. U kasnijem toku se javlja opistotonus (grčenje tijela unazad u vidu luka). Smrtni ishod je prije treće godine života. Pacijenti sa kasnom formom bolesti dobijaju simptome posle druge godine života. Tok bolesti je nešto blaži. uvat-Vilsonov sindrom je izuzetno rijetko genetsko oboljenje. Procjene su da samo oko 170 ljudi u svijetu boluje od ovog sindroma. Da bi se bolest naslijedila, jedan od roditelja mora biti nosilac genetske mutacije, jer se nasleđuje autozomno-dominantno. Na žalost, ovaj sindrom može da zahvati mnoge različite djelove tijela. Četiri siptoma koja se javljaju skoro kod svih oboljelih su: mikrocefalija (mala glava), mentalna retardacija različitog stepena, Hirschprung-ova bolest (ili nedostatak ganglijskih ćelija u crijevima), kao i tipična facijalna dismorfija (promjenjen izgled lica). rinarni trakt ima funkciju da prenosi urin od bubrežnih čašica do bešike gdje se urin zadržava do mokrenja i, potom, izlučuje iz organizma. Ako je isticanje urina u bilo kom dijelu urotrakta poremećeno, prisutna je opstrukcija. Opstrukcija može da dovede do oštećenja bubrega i predisponira infekciju. Ako se ukloni blagovremeno poremećaji funkcije bubrega se u potpunosti povlače.

Pilex

ÂŽ

T A B L E T E

3DNRYDQMH WEO 'R]LUDQMH [ WEO GQHYQR OlakĹĄavaju tegobe kod spoljaĹĄnjih i unutraĹĄnjih hemoroida koji ne zahtijevaju hirurĹĄku intervenciju. 'RSULQRVH MDĂžDQMX YHQVNRJ ]LGD L VPDQMXMX NUYDUHQMD 3RPDĂĽX X VSUHĂžDYDQMX UD]YRMD XSDOQRJ SURFHVD XEODĂĽDYDMXĂźL ERO L VYUDE 2PHNĂŁDYDMX FULMHYQL VDGUĂĽDM D WLPH L ODNĂŁH SUDĂĽQMHQMH FULMHYD 'RGDFL LVKUDQL QLVX ]DPMHQD ]D XUDYQRWHĂĽHQX UD]QRYUVQX LVKUDQX L ]GUDY QDĂžLQ ĂĽLYRWD

Â&#x2021; 8YR]QLN L GLVWULEXWHU ]D &UQX *RUX Â&#x2021; 8ULRQ G R R Â&#x2021; 8O 3HUD Ă˘RĂźD &LW\ NYDUW Â&#x2021; 3RGJRULFD &UQD *RUD Â&#x2021; Â&#x2021; 7HO Â&#x2021; )D[ Â&#x2021; RIÂżFH#XULRQ PH Â&#x2021; ZZZ XULRQ PH Â&#x2021;

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu