Br 78 by medical cg

5. OKTOBAR 2015. GODINA VII BROJ 78

www.medicalcg.me

1.00

_____ Ljekovi u terapiji gojaznosti

_____ Homeopatija i prehlade

IV sajam

________________ Emocije

edicine

15, 16, 17. oktobar 2015. g. Hotel „M Nikić“ - Podgorica

______ O snu i psihologiji Pokrovitelj:

_______ Urinarne infekcije

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Prijatelji:

___ Prevencija narkomanije

_____ Alergije na ubod insekata

Organizator: Medical CG Informacije na: tel.:00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

Predstavljamo: Montesori školica „Zvono“ - Nikšić

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić

UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci

Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Zavod za transfuziju krvi useljen u novi objekat 10 – 12 Farmaceut i farmakovigilanca Mr ph Maja Stanković 14 – 15 Atmosferski plazma džet Dr sci Danijela Vujošević, molekularni biolog 16 – 17 Emocije – Doc dr sci med. Božo Vuković 20 – 22 O snu i psihologiji M. sci Marija Šćepović, dipl. psiholog 24 – 25 Sifilis – Dr Olivera Simić-Kovačević 28 – 30 Hronika Crne Gore 34 – 37 Homeopatija i prehlade Dr Snežana Tomić 42 – 43 Urinarne infekcije Dr Sanja Čizmović 44 – 45 Ljekovi u terapiji gojaznosti Prof. dr Dragan Micić 50 – 51 IV Kongres fizijatara Crne Gore 52 – 53 Standardi po ALPHA program M. sci Tatjana Jovović, dipl. ing. 58 – 60 Prevencija narkomanije Ida Kolinović, Master socijalnog rada 62 – 64 Oboljenja pulpe Dr stom. Rade Mrdak 68 Alergija na ubod insekata Prim. dr Sabahudin Pupović 74

IV sajam

edicine

15, 16, 17. oktobar 2015. g. Hotel „M Nikić“, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Prijatelji:

Organizator: Medical CG Informacije na: tel.:00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

system Kompletna anti-aging linija koja istiÄ?e VaĹĄu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo, Podgorica, tel: 020-663-067

ZANIMLJIVOSTI

Tokom dana, ljudski mozak obradi oko 34 gigabajta informacija!

Većina njih su nepotrebne, o većini stvari se razmišlja samo usput, a one, ipak, odvlače pažnju od bitnih stvari i zamaraju mozak. Posljednja istraživanja pokazuju da svaka odrasla osoba dnevno čuje, ili pročita u prosjeku po 100.500 riječi. Pod pojmom dan podrazumijeva se vrijeme provedeno u budnom stanju i to van posla, što u stvari znači da je prava brojka daleko veća! Profesor sa Univerziteta u Kaliforniji, Rodžer Bon je tokom istraživanja pokušao da sazna kolika je količina informacija kojoj je čovjek svakodnevno izložen, baveći se raznim aktivnostima u kući i van nje. Kako bi otkrio razmjere informatičke revolucije, Bon je istraživao odlaske u bioskop, slušanje radija, razgovore telefonom, igranje video igrica, surfovanje internetom i čitanje novina. Došao je do zaključka da je mozak odrasle osobe dnevno izložen stotinama hiljada riječi, tj. da obradi oko 34 gigabajta informacija. Međutim, naučnici su zabrinuti, jer smatraju da je naš mozak zatrpan informacijama čiji protok može negativno uticati čak i na strukturu mozga. Jedna od najeminentnijih britanskih naučnica, Suzan Grinfild objašnjava kako je već nekoliko puta upozoravala da popularne socijalne mreže mogu posebno biti štetne za razvoj mozga kod djece. Ona kaže da one utiču na opažanje, mladim ljudima pružaju instant zadovoljstvo, što ih čini da budu više okrenuti sami sebi. Profesor Bon kaže da učestala upotreba računara nesumnjivo šteti mozgu: „Jedno je sigurno: naša pažnja je sada podijeljena na kraće intervale, a mislim da to sigurno nije dobro, naročito kada želimo da razmišljamo dublje o nekim stvarima“. Profesor neurologije sa Oksforda, Kolin Blejkmor na to dodaje: „Mozak raste i povećava se u zavisnosti od načina na koji se koristi. Možda će procesuiranje ove količine informacija podstaći mozak da počne sa reprodukcijom nervnih ćelija!“ U tom slučaju bi se sati provedeni pred kompjuterom zaista isplatili.

Donirana krv uspješno pretvorena u krvnu grupu 0 koja je univerzalni donor

0 Nedostatak zaliha krvi određenih krvnih grupa problem je koji zaokuplja naučnike već dugi niz godina, a istraživači sa Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji na dobrom su tragu da ga riješe. Naučnici uključeni u istraživanje stvorili su enzim koji odsijeca šećere (antigene) prisutne u krvnim grupama A i B, čineći ih sličnima krvnoj grupi 0, koja je univerzalni donor, i

mogu je primiti svi pacijenti, bez obzira na krvnu grupu. Razlike u krvnim grupama mogu se činiti malim i zanemarivim – ljudi s krvnim grupama A i B imaju dodatnu molekulu šećera vezanu za površinu crvenih krvnih stanica, no transfuzija druge krvne grupe može dovesti do ozbiljnih posljedica. „Proizveli smo mutirani enzim koji uspješno odsijeca šećere u krvnim grupama A i B i puno je učinkovitiji u uklanjanju podtipova A-antigena s kojim roditeljski enzim ima problema”, rekao je autor studije David Kwan. Ovaj novi enzim stvoren je uz pomoć metode usmjerena evolucija koja uključuje umetanje mutacija u gen koji kodira za enzim, te odabir onih koji su najučinkovitiji u uklanjanju antigena. U samo pet generacija, enzim je postao 170 puta učinkovitiji. Uz pomoć ovog enzima uspješno je uklonjena većina antigena u krvnim grupama A i B, no prije nego što se počne koristiti u bolnicama, enzim mora ukloniti sve antigene jer je imunološki sastav čovjeka vrlo osjetljiv, te čak i najmanje količine antigena mogu pokrenuti reakciju koja može dovesti i do smrti. „Ovaj način nije novost, no dosad smo trebali mnogo više enzima da bi postigli ovakve rezultate, pa to nije bilo praktično. Sada sam uvjeren da na ovaj način možemo dogurati puno dalje”, rekao je profesor na Sveučilištu u Britanskoj Kolumbiji Steve Withers.

IZ MEDICINE U selu Salinas u Dominikanskoj republici djevojčice mijenjaju pol sa 12 godina

Do svoje 12. godine, Džoni je mislio da je djevojčica i nosio je suknje u školu. Međutim, kada je ušao u pubertet njegov polni organ je krenuo da se razvija - i on je sada dječak! Ovo možda zvuči čudno, ali u selu Salinas u Dominikanskoj republici, gde se ovo dešava svakom 90-om dječaku, prirodna "promjena pola" postala je sasvim normalna stvar. Ovakva djeca su dobila naziv "Gevedoks", a naučnici još uvek nisu otkrili zašto se tačno ovo dešava - mada pretpostavljaju da se radi o nedostatku jednog enzima. Britanska televizija BBC napravila je dokumentarni film o ovom fenomenu. Budući da je ovaj poremećaj postao toliko učestao, u Dominikanskoj republici sada zvanično postoje tri pola - muški, ženski i pseudohermafrodit.

Otkrivena nova vrsta pračovjeka Znanstvenici s Prirodoslovnog muzeja u Clevelanadu pronašli su fosil gornje i donje vilice na nalazištu Woranso-Mille, u sjevernoj etiopskoj regiji Afar, i zaključili da je riječ o novoj vrsti, koju su nazvali Australopithecus deyiremeda. Australopithecus deyiremeda – što u prevodu s jezika naroda Afar znači “bliski srodnik” – bio je suvremenik Lucy (Australopithecus afarensis), koja je živjela prije 2,9 do 3,8 milijuna godina, prenosi Tanjug. Novootkriveni fosil baca svjetlo na ključni period u ljudskoj evoluciji prije pojave našeg roda Homo i predstavlja dokaz da su dvije rane vrste ljudskih predaka živjele u isto vrijeme i na istom prostoru prije tri miliona godina, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature. Iako vrlo sličan Lucy, Australopithecus deyiremeda se razlikovao po veličini i obliku vilice i zuba koji, znatno sitniji, ukazuju na drugačiju vrstu ishrane, ali i na veću sličnost s modernim čovjekom nego njegova “rođaka”, naveo je voditelj istraživanja, paleontolog Yohannes Haile-Selassie. Za paleontologe pitanje “suživota” ove dvije vrste ostaje misterija. “Vjerojatno su bili suparnici ako su koristili iste resurse”, rekao je Haile-Selassie. Naša vrsta, Homo sapiens, pojavila se prije nekih 200.000 godina, a najraniji predstavnik našeg roda živio je prije 2,8 miliona godina. Naučnici su ranije smatrali da je od prije tri do četiri milijuna godina postojao samo po jedan ljudski predak, koji je svaki evoluirao u novu vrstu. “Priča se poprilično iskomplikovala s grananjem filogenetskog stabla čovjeka”, zaključila je paleontolog Stephanie Melillo s Instituta Max Planck.

Mnoge studije pokazale su da banana štite od mnogih bolesti - Banana je odličan izvor energije. Upravo zbog toga je vrlo popularna kod sportista. - Banane sadrže aminokisjeline koje nas čine sretnijima, mirnijima, te nas štite od stresa. Magnezijum i kalcijum u ovom voću nas mogu zaštiti i od depresije. - Banane sadrže puno kalcijuma i malo soli, što je odlično za zdravlje srca i regulisanje krvnog pritiska. - Konzumiranjem jedne banane dnevno jačamo sposobnost pamćenja. - Banane su bogate i željezom, koje obogaćuje krv hemoglobinom zbog čega se preporučuju ljudima s anemijom. - Banane regulišu nivo hormona. - Banane pomažu trudnicama kod jutarnjih mučnina te održavaju nivo šećera u krvi. - Banane povoljno djeluju na želudac jer stvaraju sloj koji sprečava pojavu čireva i reguliše želudačnu kisjelinu. - Šest vitamina koji čine glukozu u krvi nalazimo u bananama. - Zbog visokog sadržaja vlakana, jedna banana svako jutro pomaže kod zatvora.

Crnogorski zdravstveni sistem odnedavno je bogatiji za savremeno opremljen objekat Zavoda za transfuziju krvi. Obezbijeđeni svi uslovi za rad po najsavremenijim evropskim standardima

OGLEDALO MEDICINE 21. VIJEKA

Premijer Milo Đukanović i Žan Erik Pake, direktor direkcije za Zapadni Balkan, koja funkcioniše pri Generalnom direktoratu evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, otvorili su 14. septembra u Podgorici novu zgradu Zavoda za transfuziju krvi. Projekat je rezultat saradnje Vlade Crne Gore i Evropske unije, a koštao je 4,84 miliona eura, od čega je EU izdvojila 1,8 miliona. Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt, naglasio je da je savremeno opremljen novi objekat Zavoda garancija da će crno-

gorskim pacijentima biti ponuđena sigurna, kvalitetna i bezbjedna krv. - Vlada Crne Gore je nedavno usvojila više dokumenata, među kojima i onaj o strukturnim reformama u zdravstvu, te njima trasirala put kojim mora poći naš zdravstveni sistem kako bi se pacijentima pružila sigurna, pravovremena i kvalitetna usluga. Time je ministarstvo zdravlja dobilo obavezu da kroz bolju organizaciju, edukaciju i integraciju zdravstvene usluge, te racionalizacijom i smanjenjem nepotrebnih troškova i tehnološkim napretkom, obezbijedi građanima medicinsku zaštitu dostojnu

Krvotok medicine Dr Rašović je istakla da je transfuzija jedna od bazičnih grana medicine, koja je u sebi objedinila nauku i praksu, a svojom djelatnošću omogućava rad i funkcionisanje svih drugih grana, te pruža sigurnost i doprinosi uspješnosti terapije. - Zbog toga je mnogi s pravom nazivaju "krvotokom medicine". Transfuziološka djelatnost je u zdravstvenom sistemu prepoznata kroz obezbjeđivanje dovoljnih količina krvi iz sopstvenih potencijala, sprovođenje speciﬁčne dijagnostike i liječenje pacijenata uz poštovanje principa usmjerene hemoterapije u skladu sa postavljenim indikacijama za optimalnu kliničku primjenu krvi -kazala je dr Rašović, podjećajući da je reforma tadašnje Službe za transfuziju krvi počela prije deset godina, te da je to bila osnova za aplikaciju za IPA program, odnosno program za predpristupnu pomoć.

korak koji će obilježiti dalji razvoj zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. - To je ilustracija procesa evropskih integracija, jer su pri izgradnji Zavoda postavljeni visoki standardi koji se koriste u EU u različitim oblastima zdravstvene zaštite, kao što su prevencija bolesti, zdravi stilovi života, efikasniji sistemi pri radu sa krvlju, organima i tkivima. Crna Gora je upotrijebila zakonodavstvo EU kako bi obezbijedila sigurnost, bezbjednost i kvalitet davalaštva krvi, kako za davaoce tako i za primaoce. Napravljeni su značajni koraci u reformisanju zakonodavstva i institucionalnog okvira u vezi sa bezbjednošću i kvalitetom proizvoda Premijer Milo Đukanović i Žan Erik Pake od krvi. Jedan od tih koraka je i modernizacija ovog Zavoda, što predstavlja prvi element u nizu potrebnih reformi u okviru zdravstvenog sektora -kazao je Pake, ističući da objekat nivoa evropske medicine. Potpuno sam svjestan da se to ne i obučen kadar jesu od suštinskog značaja, ali ne i dovoljan korak, postiže preko noći - rekao je ministar Šegrt, ističući da oblast jer građani treba da se uključe u sistem redovno dajući krv. zdravstva predstavlja veliko investiciono područje, jer se puno - Davalaštvo krvi je izraz građanske odgovornosti i ulaže u edukacijiu kadra i tehnološki razvoj zdravstvenog sistema. solidarnosti među ljudima, pa je odgovornost svakoga od nas Ministar Šegrt izrazio je nadu da će otvaranje novog da pomognemo drugima i sa njima podijelimo taj jedinstveni objekta Zavoda za transfuziju krvi "simbolično predstavljati proresurs. Otvaranje ovog objekta to omogućava, a ja se nadam da mociju nove politike u zdravstvu." će on postati simbol solidarnosti i velikodušnosti u Crnoj Gori - rekao je Pake, ističući da projekat pokazuje koliko je pristupanje Značajan korak za dalji razvoj zdravstva EU mnogo više od pregovora između dvije administracije. - Taj Crne Gore proces dovodi do konkretnih promjena koje su na dobrobit i korist građana Crne Gore, a ovaj Zavod je jedan od vrhunskih priŽan Erik Pake istakao je da izgradnja novog objekta, mjera o tome šta znači put u evroske integracije - kazao je Pake. njegovo opremanje i edukacija zaposlenih predstavljaju značajan

EU obezbijedila opremu

Na sajtu svoje Kancelarije u Podgorici navodi sa da je EU obezbijedila opremu za nove prostorije Zavoda za transfuziju krvi: preko milion eura je donirano za kupovinu informacione tehnologije i laboratorijske opreme, kako bi se evropski zdravstveni standardi mogli primijeniti u svim aktivnostima vezanim za transfuziju krvi. Postignuće iz ovog projekta pokazuje kakva se sinergija može ostvariti kada se crnogorski javni fondovi eﬁkasno zajednički upotrijebe sa ﬁnansijskom podrškom Evropske unije - navodi se na sajtu.

Transfuzija dobila mjesto koje joj pripada Direktorka Zavoda za transfuziju prim. dr Gordana Rašović, istakla je da su obezbjeđivanjem odgovarajućeg prostora i opreme koja omogućava standardizaciju i sigurnost krvi kao lijeka, te uvođenjem informacionog i sistema kvaliteta stvoreni uslovi za implementaciju evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori. - Sve to, kao i planska i kontinuirana edukacija kadra, omogućiće da odgovorimo sadašnjim i budućim zahtjevima crnogorskog zdravstvenog sistema. Sada sa ponosom možemo reći da je Zavod za transfuziju Crne Gore kompetentni predstavnik transfuzijske medicine u svim internacionalnim, svjetskim i evropskim strukovnim udruženjima, te da je spreman za međunarodnu saradnju i razmjenu - naglasila je dr Rašović, zahvaljujući ministarstvu zdravlja što je "prepoznalo važnost razvoja transfuziološke službe u ukupnom zdravstvenom sistemu".

Ona se zahvalila i Kancelariji EU u Crnoj Gori, koja je pružila podršku ostvarenju projekta. Dragan Novčić

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

ULOGA I ZNAČAJ FARMACEUTA U SISTEMU FARMAKOVIGILANCE

Mr ph. Maja Stanković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu U prostorijama CALIMS, 23.09. održana je edukativna radionica za farmaceute, na temu farmakovigilance. Sastanku su prisustvovali farmaceuti iz zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore "Montefarm" i članovi Skupštine Farmaceutske komore. Održani sastanak je ujedno i prvi u nizu sastanaka, koje će CALIMS organizovati sa farmaceutima, u cilju njihovog upoznavanja sa aktivnostima CALIMS, koje su od značaja za njihov svakodnevni rad. CALIMS je snažno posvećena unapređenju saradnje sa farmaceutima, čije je aktivno uključivanje u proces prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, preduslov izgradnje efikasnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova u Crnoj Gori. U uvodnoj riječi direktor CALIMS, dr Milorad Drljević je pozdravio prisutne istakavši da je CALIMS regulatorna ali i visoko-stručna i naučna institucija, čije je postojanje od velike važnosti za funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore. Da bi ostvarila svoju misiju poboljšanja zdravlja i kvaliteta života pacijenata u Crnoj Gori, odredila je farmakovigilancu kao jednu od prioritetnih oblasti u svom razvoju. Do osnivanja CALIMS i aktivnosti koje su uslijedile na promociji potrebe kontinuiranog praćenja bezbjednosti tokom životnog ciklusa lijeka, riječ farmakovigilanca je bila uglavnom nepoznata riječ za našu stručnu javnost. Danas, sve više zdravstvenih radnika, u poslednje vrijeme i pacijenata, govore o farmakovigilanci kao vrlo značajnoj naučnoj

disciplini, usmjerenoj na zaštiti javnog zdravlja. Direktor CALIMS je dalje, obraćajući se učesnicima skupa, naglasio da neracionalna primjena ljekova, uz nedovoljno razvijen lokalni sistem praćenja neželjenih dejstava ljekova, koji uspostavljaju CALIMS, zdravstveni radnici i predstavnici farmaceutskih kompanija, predstavlja veliku prijetnju za javno zdravlje.

Učesnicima skupa se zatim obratila mr ph. Maja Stanković, rukovodilac odjeljenja za farmakovigilancu, naglasivši da CALIMS nije zdravstvena ustanova, ali je institucija od velikog značaja za zdravlje ljudi. Farmaceutima je predstavljen sažetak karakteristika lijeka, kao značajan izvor informacija o lijeku za svakog zdravstvenog radnika, tj. vodič za njegovu efikasnu i bezbjednu primjenu. U prezentaciji je bilo riječi o pismima zdravstvenim radnicima kao zlatnom standardu u komunikaciji nadležnih Agencija i zdravstvenih radnika o pitanjima bezbjednosti ljekova, koja se prosleđuju u cilju implemetacije preporuka iz pisma u svakodnevnu kliničku praksu. Predstavljeni su i modaliteti saradnje CALIMS sa zdravstvenim ustanovama, koji se u kontinuitetu unapređuju. Jedno od značajnih dostignuća, koje je ostvareno saradnjom CALIMS sa Fondom za zdravstveno osiguranje, domovima zdravlja i opštim bolnicama, je mogućnost prijavljivanja neželjenih dejstava CALIMS, direktno kroz informacioni sistem zdravstvene zaštite. Od nedavno, ljekari u ovim zdravstvenim ustanovama imaju mogućnost dobijanja poruka o bezbjednosti primjene ljekova od CALIMS, kroz informacioni sistem zdravstvene zaštite. Na kraju prezentacije, kroz formu pitanja i odgovora, prikazane su najčešće nedoumice i pitanja koja postavljaju zdravstveni radnici, vezano za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova.

U nastavku sastanka, mr ph. Veselinka Vukićević je govorila o ulozi i značaju farmaceuta u sistemu farmakovigilance. Posebno je istakla da su farmaceuti u najboljoj prilici da prepoznaju i prijave neželjeno dejstvo jer su u direktnom kontaktu sa pacijentom, sa kojim grade odnos zasnovan na povjerenju, poslednja su kontrola prije primjene lijeka, najznačajniji izvor informacija za OTC ljekove, imaju mogućnost da uoče odstupanja u kvalitetu lijeka (izmijenjen izgled, boja...), posumnjaju da je u pitanju falsifikat... U prezentaciji je istaknuta i dosadašnja statistika u prijavljivanju neželjenih dejstava, kada su u pitanju farmaceuti. Bez obzira na činjenicu da je broj prijava od strane farmaceuta u porastu, njihov broj bi morao biti veći, posebno od strane farmaceuta iz zdravstvene ustanove "Montefarm". Prikazana je i statistika prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova od strane farmaceuta, u državama regiona (Hrvatska, Srbija). Na kraju sastanka farmaceutima se obratio dr pharm. Nemanja Turković koji je prezentovao niz korisnih, praktičnih uputstava za popunjavanje obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka. Predstavljena je prva prijava neželjenog dejstva lijeka koja je stigla na adresu CALIMS, neposredno nakon njenog osnivanja i prijava koja predstavlja najbolje dokumentovani slučaj prijavljen

CALIMS-u, sa popunjenim svim podacima na obrascu za prijavu neželjenog dejstva lijeka. Svako polje na obrascu koje se odnosi na pacijenta i neželjeno dejstva lijeka, ljekove pod sumnjom i u istovremenoj primjeni, stepen uzročno-posljedične povezanosti između neželjenog dejstva i primijenjenog lijeka, anamnestički podatci su detaljno objašnjeni i date su smjernice za njihovo popunjavanje. Ukazano je i na najčešće nedostatke u popunjavanju prijava, na osnovu dosadašnjeg iskustva CALIMS u procjeni prijava. Na kraju prezentacije Nemanja Turković je prikazao prisutnima kako funkcioniše prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova kroz informacioni sistem domova zdravlja i opštih bolnica. Iskustvo je pokazalo da ovaj način prijavljivanja predstavlja savremen, komforan i jednostavan način prijavljivanja neželjenih dejstava CALIMS. Kako je od strane CALIMS i farmaceuta iz zdravstvene ustanove "Montefarm" pokazano interesovanje za uvođenje iste mogućnosti za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova kroz informacioni sistem i za farmaceute, dogovoreno je da u narednom periodu započnu aktivnosti na realizaciji zajedničkog cilja koji se odnosi na povećanje broja prijava od strane farmaceuta, kao jednog od indikatora uspješnosti saradnje CALIMS i farmaceuta iz zdravstvene ustanove "Montefarm". CALIMS će kroz brojne aktivnosti i dalje raditi na unapređenju saradnje sa svim učesnicima u sistemu farmakovigilance, što je preduslov efikasnog nacionalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova u Crnoj Gori.

Atmosferski plazma džet za neutralizaciju hemijsko-biološkog oružja Autor: Dr sci. Danijela Vujošević Analitičar - molekularni biolog Institut za javno zdravlje Centar za medicinsku mikrobiologiju Odjeljenje za molekularnu dijagnostiku

U okviru NATO Programa Nauka za mir i bezbjednost (SPS, engl. Science for Peace and Security Programme), po preporuci Nezavisne naučne grupe za evaluaciju (ISEG, engl. Independent Scientific Evaluation Group), a u ime NATO- Komiteta za politiku i partnerstvo (engl. NATO Political and Partnerships Committee), NATO je dodijelio grant za višegodišnji SPS projekat (EAP.SFPP 984555) - "Atmospheric Pressure Plasma Jet for Neutralisation of CBW (Chemical Biological Weapons)" – (Atmosferski plazma džet za neutralizaciju hemijsko-biološkog oružja) koji je predložen od strane prof. dr Uroša Cvelbara (Direktor projekta) iz Instituta “Jožef Stefan” (IJS) Ljubljana, Slovenija u saradnji sa: - Prof. dr Zoran Lj. Petrović (Direktor projekta partnerske zemlje) Institut za fiziku, Univerzitet u Beogradu, Srbija; - Prof. dr Evangelos Gogolides (ko-direktor projekta), Institut za Nanonauku i Nanotehnologiju, Nacionalni Centar za naučna istraživanja “Demokritos”, NCSR Demokritos, Atina, Grčka; - Dr Davide Mariotti (ko-direktor projekta), Centar za Nanotehnologiju & Integrisani Bio-inžinjering (NIBEC ), Ulster Univerzitet, UK;

- Dr Danijela Vujošević (ko-direktor projekta), Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), Podgorica, Crna Gora. U projekat su uključeni i sledeći istraživači iz IJZ-a: - Doc. dr Boban Mugoša; - Prof. dr Vineta Vuksanović; - Mr sci. dr Sanja Medenica; - Snežana Janković, mladi istraživač. Cilj predloženog projekta je istraživanje i razvoj jednostavnog plazma džeta/mlaza (engl. jet) na atmosferskom pritisku, koji bi mogao efikasno uništiti, neutralisati i dekontaminirati površine od hemijskog ili biološkog oružja (CBWs, engl. Chemical Biological Weapons). Atmosferski plazma jet (mlaz) je plazma koja može da radi na otvorenom (u ambijentalnim uslovima) i zbog toga se može koristiti kao praktično sredstvo za dekontaminaciju. Takve plazme su tzv. hladne plazme, pa se mogu upotrebljavati za dekontaminaciju bioloških materijala poput tkiva. Glavno istraživanje ima za cilj razvoj atmosferskog plazma jeta jednostavnog za rukovanje, koji bi se mogao efikasno koristiti protiv brojnih bio-agenasa,

kao što su virusi i bakterije. Ovi atmosferski plazma jeto-vi će biti testirani za rad na različitim frekvencijama, protiv različitih vrsta bakterija kao i virusa uključujući i biofilmove. Pored toga, atmosferski plazma jet će biti testiran za uništenje stimulanata hemijskog oružja kao što su Sarin (Gb), VKS i Soman (GD). Kao rezultat se predviđa dobro okarakterisan i optimizovan atmosferski plazma jet protiv raznog hemijskog i biološkog oružja sa kojim može lako da se rukuje. Glavni ciljevi naučnog istraživanja mogu se sažeti u: - Razvoj i karakterizacija atmosferskog plazma jet-a koji funkcioniše i na niskim i na visokim frekvencijama. - Smanjivanje veličine modela prototipa atmosferskog plazma jet-a, u cilju da bude portabilan, jednostavan za upotrebu i da ima mogućnost rada na baterije. - Testiranje karakteristika razvijenog prototipa za uništenje i dekontaminaciju hemijskog oružja, posebno nervnih agenasa poput Sarina (GB), VX i Somana (GD), uz upotrebu njihovih hemijskih stimulanata DMMP, Malationa i Fenitrothiona. - Testiranje karakteristika razvijenog prototipa za destrukciju biološkog oružja kao što su bakterije i virusi. Indirektni ciljevi projekta su: - Značajna naučna saradnja među naučnicima iz tri NATO zemlje (Slovenija, Velika Britanija i Grčka) i dvije NATO partnerske zemlje (Srbija, Crna Gora) sa promocijom NATO standarda nauke. - Doprinos civilnoj nauci i bezbjednosti, kao i sigurnosti dekontaminacijom CBW-a. - Promocija saradnje između naučnika i industrijskih partnera (Plasmait GmbH, Lebring, Austria; Vacutech d.o.o., Ljubljana, Slovenija). - Integracija partnerskih zemalja u NATO zajednicu. - Obuka i obrazovanje mladih istraživača. U odbrani od CBW agenasa danas smo u potrazi za novim metodama i sredstvima, koji bi mogli obezbijediti efikasan i lak pristup dekontaminacije, uništavanja, odlaganja i uklanjanja tih agenasa. Takođe, ove tehnike moraju biti jednostavne za upotrebu, pokretne i bezopasne kada se primjenjuje bilo na ljudima ili na životnu sredinu ne ostavljajući rezidualne toksine. Predloženo rješenje za ovaj problem može se naći u hladnim plazmama koje rade na atmosferskom pritisku i na otvorenom (u ambijentalnim uslovima) koje su počele da se ubrzano razvijaju u poslednjih nekoliko godina. U tom smislu, nova znanja, generacije i metode plazme u ambijentalnim uslovima predstavljaju dobrog kandidata i rješenje za navedeni problem. Značaj: Ovo istraživanje će obezbijediti novi potencijalni instrument za neutralizaciju CBWs, koji predstavljaju u današnjem svijetu značajnu prijetnju civilnom stanovništvu i njihovoj bezbjednosti. Hemijsko oružje je relativno lako proizvesti i skladištiti i ima niske troškove proizvodnje. Biološko oružje u obliku bakterija ili virusa su lako dostupni, ali 105 puta destruktivnije u snazi po masi od hemijskog oružja. I još predloženo istraživanja može se primijeniti za neutralizaciju velikog broja drugih ekološki

opasnih materija (npr. PFC Sox, NOx, pesticida) koje predstavljaju ne samo opasnost za ljude, već i za životnu sredinu. Iako postoje različiti metodi koji se mogu koristiti za neutralizaciju i dekontaminaciju CBWs, ne postoji univerzalna metoda i većina metoda ima neželjene sporedne efekte. Plazma koja radi na atmosferskom pritisku predstavlja novo sredstvo sa visokim potencijalom da se postignu svi ovi zahtjevi i pomogne u odbrani protiv CBWs agenasa, što je jedan od ključnih prioriteta SPS NATO Programa Nauka za mir i bezbjednost. Dakle, mi smo u potrazi za načinom lokalne dekontaminacije koja bi omogućila brzu i efikasnu dekontaminaciju, posebno CBW agenasa na površinama ili čak ljudskom tijelu, kao i da je mobilna i jednostavna za rukovanje. Ista plazma tehnologija bi mogla da se primjenjuje na drugim ekološki opasnim materijalima (npr PFC, Sox, NOx, pesticidi). Najveći uticaj i efekat ovog projekta na naučnu zajednicu i javnost je razvoj i primjena novih sredstava za neutralizaciju hemijskog i biološkog oružja sa širokim potencijalom primjene u npr. plazma medicini, odlaganju ekološki opasnih materijala, uključujući odlaganje PFC, Sok, NOk i pesticida. Prateći ovaj cilj, kolege iz partnerskih institucija su već dizajnirali i razvili nekoliko prototipova, što je već i objavljeno u visoko kotiranim naučnim časopisima. Neki od početnih rezultata su takođe objavljeni, kroz nekoliko predavanja po pozivu, na konferencijama (Petrović, Mariotti, Lazović), gde je publika prihvatila prve rezultate sa puno entuzijazma i pokrenuta su mnoga pitanja.

Prva verzija atmosferskog plazma jeta razvijenog u Laboratoriji za plazmu IJS-a

UV VIS spektofotometar Lambda 25 nabavljen kroz NATO projekat

Rekord u broju rođene djece od strane jedne majke je 69, i to 16 parova blizanaca, 7 puta trojke i 4 puta četvorke.

Ljudi koji najviše vremena provode ispred televiziskih aparata su japanci. Oni su prosječno ispred TV-a čitavih 9 sati dnevno.

Čovjeku više škodi nespavanje nego neuzimanje hrane. Kritično je 10 dana bez sna, dok bez jela čovjek može da živi nekoliko nedjelja.

Prvi grad na svijetu koji je dostigao milion stanovnika bio je Rim, 133. godine prije nove ere. London je milionitog stanovnika dobio tek 1810. a Njujork 1875. godine.

Trećina evropskog stanovništva u razdoblju od 1347. do 1351. godine umrla je od kuge.

Pecanje je najučestaliji sport na svijetu.

Samo 1% bakterija predstavlja uzročnike bolesti.

Osušena samljevena žablja koža upotrebljavana je u evropi kao najbolja zaštita od kuge.

Inteligentni ljudi imaju više cinka i bakra u svojoj dlaci.

Bebe se rađaju bez čašica u koljenima, javljaju im se tek u periodu od drugog do šestog mjeseca života.

Životinje biljojedi, kao što su konji, žirafe i antilope imaju veću izdržljivost nego mesožderi, i to zahvaljujući biljnoj hrani.

Najjači mišić u ljudskom tijelu je jezik.

U starom Egiptu, zdravstvene ustanove su se nazivale “Kuće života”.

Žene trepću gotovo dva puta više nego muškarci.

EMOCIJE Doc. dr sci med. Božo Vuković

Možda je u početku bilo i drugih motiva, ali danas je glavni strah. Od straha su ljudi zli i surovi i podli, od straha su darežljivi, čak i dobri. Ivo Andrić Psihologija kao nauka, usvojila je dinamičku koncepciju Sigmunda Frojda (Sigmund Freud, 1850 – 1838) da čovjek nije biće svjesno samoga sebe i da je rođenjem obdareno sviješću i savješću, koje upravljaju njegovim ponašanjem. Psiholozi napuštaju koncepciju da je čovjek uvijek svjestan svojih postupaka. Usvojeno je shvatanje da ponašanjem čovjeka upravljaju emocije i razum, motivi, nagoni, instikti, porivi, ljubav, zavist, seks, afekti i konflikti. Zoran Milivojović, autor opširne monografije „Emocije, psihoterapija i razumijevanje emocije“, ističe genijalnost Karla Junga (Karl Gustav Jung, 1875 -1961), njegovu izjavu: „Percepcija (opažanje) nam kaže šta stvari jesu, a osjećanja (emocije) nam kažu koliko nam one vrijede“. Još je stari grčki filozof Epiktet rekao: „Ljudi ne pokreću stvari, već ideje koje imaju o njima.“ U svim jezicima, kao i u našem, nije jasno definisana i odeređena razlika u označavanju pojmova u cjelokupnoj osjećajnoj sferi, koju čine: osjećaji ili osjeti, osjećanja ili emocije, stres, psihička kriza, afekt, kao i drugi psihički, nervni i tjelesni fenomeni. Prema medicinskom rječniku, emocija označava stanje psihičkog, mentalnog uzbuđenja, praćeno fiziološkim promjenama u funkciji pojedinih organa, kao što su: srce i cirkulacija krvi, disanje, varenje, glad, žeđ, umor, seksualni doživljaji i destruktivno ponašanje. Osjeti ili osjećaji su spoljni utisci na pojave i predmete kao šro su: bol, hladno, toplo, fizički dodir, koji nastaju nadražajem čula, čulnih receptora, koji su rasprostranjeni po koži i unutrašnjim organima. Prema tome, osjeti su tjelesne pojave, a osjećanja, emocije, su psihički fenomen. Riječ emocije potiče od latinske riječi „movere“, koja znači „kretati se“, a prefiks „a“, označava kretati se na više, odnosno preciznije uzbuditi se, uzdrmati, pokrenuti se. Emocije se mogu smatrati kao unutrašnji život, kao misli i razum, koje nemaju osnova u čulnim putevima i senzornoj percepciji, opažanju i zato se ne mogu ponoviti i naučno analizirati. Emocije se mogu smatrati kao izraz subjektivnog osjećaja, ali odnos između verbalne izjave i osjećanja nije uvijek mjerodavan, vjerodostojan i uvjerljiv. Ljudsko biće je duboko osjećajno biće. Bez osjećanja

nije potpuno. U odnosu osjećanja i emocije može se reći da su emocije složeniji psihički proces, koji je jači, intenzivniji i burniji dok izražavanja, prati ubrzani rad srca, sužavanje krvnih žila u vidu bljedila ili crvenila, ubrzano disanje, bolovi u stomaku sa ubrzanom peristaltikom. Jake emocije, posebno strah, brige i stres, moguda dovedu do poremećaja u organizmu, da izazovu oboljenje, nazvano psihosomatska bolest: neuroza, depresivni sindrom, čir želuca, povišeni krvni pritisak, kolitis, napada angine pektoris, infarkt srca i iznenadnu smrt. Karakteristično je da se anksioznost i ljutnja različito ispoljavaju u djelovanju na srce i krvne žile, gnjev i ljutnja podižu krvni pritisak, anksioznost ga snižava. Tokom života pojedinih generacija sve se više mijenja stav prema osjećanjima, emocijama u porodičnom, bračnom i društvenom životu. Ljubav i pažnja koncentrišu se prema životinjama, psima i mačkama i prema bogatstvu, gradnji vila i bazena. Tako ljudi na planu dobrote, milosrđa i religije sve više osiromašuju i tako život gubi svoje čari i zadovoljstvo.

voljom savlađuje, ili još bolje predviđa i izbjegava. Znanje o strahu je osnova koja služi za individualno znanje, kako se na strah i životne uslove treba razumno odnositi. Budući da se strah psihofarmakološki može definisati kao napetost koja ne ugrožava život i ako strah nije pretjeran, ne iziskuju liječenje.

Pojedini psiholozi u emocije svrstavaju prijatna i neprijatna osjećanja: ljubav, sreću, radost, zadovoljstvo, mržnju, ljubomoru, zavist. U ovom prikazu zadržat ćemo se na psihološke pojmove kao što su: strah, ankcioznost, žalost i stres.

Anksioznost, suprotno strahu, kao emocionalna reakcija nije povezana sa prijetnjom od opasnosti. Psihoanalitičari prvi su počeli da prave razliku između straha i anksioznosti, tako što su smatrali da je strah uvijek reakcija na neku određenu spoljašnju opasnost, dok je anksioznost uvijek unutrašnjeg porijekla. Anksioznost ili strepnja, manje više trajno stanje unutrašnje napetosti na koju se često nadovezuju tjelesne manifestacije, kao krize akutnog nespokojstva, uzbuđenja, teškoća, uznemirenosti u vidu smetnji gutanja, stezanja u grlu, grčeva u stoamku, bola u grudima, ubrzanja disanja, znojenja i podrhtavanja. Razlika između straha i anksioznosti može se plastično prikazati na primjeru straha od studenskog ispita. Student koji se plaši ispita strah će pobijediti dobrim strpljivim učenjem, pripremom za ispit. Naoružan znanjem, on će mirno i hladnokrvno dočekati ispit. U slučaju pojačane anksioznosti, kako se ispit približava, student nije sposoban da se pripremi za ispit, pa će na ispitu biti konfuzan, zapasti će u stupor da neće moći odgovarati na jednostavna pitanja. Slično je sa govornikom koji prvi put nastupa pred publikom, ukoliko za to nije sebe dobro pripremio. Za ovakav oblik anksioznosti nije potrebno pripremno liječenje.

Strah je emocionalna reakcija koja nastaje kao direktni odgovor na prijetnju i njegova jačina odgovara stepenu predstojeće opasnosti. Postoji mogućnost, na osnovu ličnog proračuna, prijetnju shvatiti logistički, razumno, prikupiti hrabrost i svjesno postupiti. Strah je prigodna reakcija na opasnost, reakcija koja se

Žalost je proporcionalna emocionalna rekcija vrijednosti gubitku koji se žali. Žalost može biti normalna, komplikovana i patološka. U normalnoj žalosti, smjenjuju se faze: očajanje, šok, depresija i adaptacija, mirenje sa sudbinom. U našoj kulturi najviša je žalost gubitak djeteta, bračnog druga, roditelja, pa u posljednje vrijeme i kućnog ljubimca. Žalost je poziv za utjehu i sažaljenje,

Emocionalne psihološke reakcije

pa se ožalošćena osoba uz pomoć rodbine i prijatelja može uspješno boriti, djelujući razumno u formi emocionalnog reagovanja. Žalost se obično ispoljava žaljenjem zbog gubitka voljene osobe, ali se nekada žalost za osobom može povezati sa žalošću za sebe samog, osoba žali sebe zbog nastalog gubitka. Žalost je jedna od formi životnog iskustva koje je potrebno za psihološki razvitak ličnosti, ne zahtijeva liječenje, mada ceremonijal po tradicionalnim obredima, nekada lelekom, plačom i tužbalicama uz posmrtne pomene, govore ili memorije imaju psihoterapeutsko djelovanje, ublažavaju osjećaj žalosti. Osoba koja pretjeruje u žalosti nakon emocionalnog šoka, dozvoljava da je žalost, tuga potpuno obuzme, da je preplavi, parališe i prevodi u depresiju. Osoba koja pati od depresije, potpuno je izgubila nadu i nije sposobna ni intelektualno ni emocionalno da izađe iz depresije bez psihološke i farmakološke pomoći. Stres kao medicinski pojam, pojavio se sredinom XX vijeka. Hans Selje (Hens Selye, 1907-1982), kanadski naučnik mađarskog porijekla, uveo je kontraverzni pojam stresa u medicinu i biologiju, jednostavnom oznakom da „stres predstavlja nespecifičan odgovor organizma na bilo kakav mu postavljeni zahtjev“. Prema medicinskom rječniku riječ stres i riječ stresor koriste se kao sinonimi, označavaju pritisak na organizam koji dovodi do poremećaja u organizmu. Fizički, psihički i društveno kulturni pritisci, stresori, neophodni su za očuvanje dobrog zdravlja ukoliko

ne prelaze granice nepodnošljivosti, koje su različite za pojedine osobe. Psihički stres stimuliše centre u središnjem dijelu mozga, hipotalamusa, koji kontrolišu psihičko stanje i funkciju autonomnog nervnog sistema, simpatikusa i parasimpatikusa. Simpatikus povećava frekvenciju srčanog rada i izaziva dilataciju srčanih žila, a parasimpatikus djeluje obrnuto, smanjuje frekvenciju srca i izaziva vozokonstrikciju žila srca. Parasimpatikus ubrzava peristaltiku kolona i mokraćne bešike, a izaziva pražnjenje mokraćnog mjehura i debelog crijeva, parališući sfinktere, nekontrolisano mokrenje i zadržavanje stolice.

Emocionalno psihički stresori, stimulansi faktora:

Iz praktičnih razloga mogu se razlikovati tri vrste stresnih

a) Tjelesni stresori: hladnoća, toplota, buka, povreda, infekcija, bol. b) Psihički stresori: anksioznost, strah, opsesija, prijetnja, samoća, pretjerani rad i razočarenje u ljubavi. c) Društveno kulturni stresori: teškoće na poslu, nezadovoljstvo sa uslovima života, porodične nesuglasice, problemi u interpersonalnim i društvenim odnosima. Prolongirani stresni faktori, zbog komplikacija sa strane srca i povećanja krvnog pritiska i moždanog udara, zahtijevaju primjenu beta blokatora i psihijatrijsko liječenje.

O snu i psihologiji M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog

„Šta je život? Iluzija, sjenka, ﬁkcija, A i oni veliki su mali; Jer cio život je san, A snovi su snovi.“ Kalderon de la Barka

Trećinu života provodimo spavajući. Ovo znači da većina osoba spava oko 3.000 sati godišnje. Jako je teško dati preciznu definiciju sna i saznati razloge iz kojih spavamo, jer je proučavanje onoga što se dešava dok spavamo, i zašto neke osobe imaju poteškoće u snu, otpočelo prije relativno kratkog vremena. Količina sna koja je potrebna svim ljudskim bićima zavisi od bioloških faktora, faktora ponašanja i okoline, a način na koji će ovi faktori odigrati ulogu i u kojoj mjeri, zavisi od osobe do osobe. Za većinu ljudi san je energetski izuzetno bitan, kako

fizički, tako i mentalno. Kada provedemo lošu noć, sledećeg dana se osjećamo bezvoljno, čak i iziritirano. Kada osoba duže vrijeme ima problema sa spavanjem, ovo može unazaditi njene socijalne odnose, ali i efikasnost i produktivnost na poslu. Nedostatak spavanja može uticati i na probleme sa zdravljem, jer se slabi imunološki sistem organizma. Vrlo često se misli da problemi spavanja imaju jasnu organsku osnovu, i zbog toga se na njih gleda kao na čisto medicinski problem. Ipak, zna se i da problemi sa spavanjem interreaguju u velikoj mjeri i sa psihološkim faktorima. Veza između psiholoških

faktora i ove vrste poteškoća je složena. Brojna istraživanja pokazuju da se poremećaji kao što su šizofrenija, depresija major, bipolarni poremećaj i anksiozni poremećaji često povezuju sa poremećajima spavanja. U ovom pogledu, problemi sa spavanjem mogu biti i uzrok i posljedica. Kako se razlikuju klasifikacije poremećaja, razlikuju se i njihovi nazivi. Postoji veliki broj poremećaja spavanja, a o nekima od njih, poznate kao parasomnije, jako se malo zna iako se često govori. Šta je ono što nam prvo pada na pamet kada govorimo o snu i spavanju? To su sigurno, tako često spominjane – noćne more. Noćne more su epizode sna praćene povišenim stepenom anksioznosti koje se uglavnom javljaju u dubokim fazama sna. Ova anksioznost često ide u pratnji sa naglim motoričkim reakcijama koje mogu izazvati buđenje. Češće su kod djece, a kada iskusi ovako nešto, dijete ima osjećaj da se sve to dešava u realnosti i da je direktno iskusilo prijetnju u sadašnjem trenutku. Ipak, anksioznost brzo nestaje. Ukoliko se ove noćne more javljaju u produženom trajanju, može doći do fobije od sna. Vrijeme javljanja noćnih mora je uglavnom druga polovina noći. Noćne more se klasifikuju kao poremećaj u onom momentu kada krenu da ometaju svakodnevne aktivnosti, usljed stepena zabrinutosti koje izazivaju, a uglavnom se javljaju kod mlađe populacije. Često su odraz svakodnevne brige i svakodnevnih aktivnosti, ali tačan uzrok i dalje nije poznat. Često nas brinu i noćni strahovi naše djece, koji su čest pratilac normalnog razvoja. Noćni strahovi su još jedna pojava koja se uglavnom javlja kod djece predškolskog uzrasta. Oni uglavnom nestaju u periodu puberteta, ali ukoliko se to ne dogodi, mogu biti povezani sa nekim psihopatološkim fenomenima. Dijete iskusi napad straha, manifestuje visok stepen uzbuđenja, širenje zenica, jecaji i jako je teško smiriti ga i probuditi. Osjeća se bespomoćno u krevetu, može vikati ali i manifestovati neke od simptoma anksioznosti - znojenje, grčenje mišića i ubrzan rad srca. Ovakvo stanje može trajati od par sekundi do dvadeset minuta. Kada se probudi, dijete se ne sjeća tačno povodom čega je osjećalo strah, ali su ostaci osjećanja straha i dalje prisutni. Emocionalna tenzija i umor mogu povećati stepen javljanja ovih strahova ali, naročito kod djece, oni nisu za brigu, jer nestaju sazrijevanjem. Kada se strahovi jave u kasnijem dobu i povezuju se sa patologijom, može biti potreban psihoterapeutski tretman. Još jedna široko upotrebljavana riječ koja često budi interesovanje mnogih ali i strah, jeste somnabulizam. U narodu poznato „mjesečarenje“, uglavnom se javlja u prvoj trećini noći. Epizoda počinje tjelesnim pokretima koji čak mogu natjerati osobu da sjedne na krevet naglo, ili čak da ustane i počne da hoda. Osoba drži oči otvorene i fiksirane kako bi mogla da istražuje okolinu i izbjegava predmete koji joj se nađu na putu. Ipak, postoji šansa da padne niz stepenice ili kroz prozor. U stanju je da se obuče, otvori vrata i prozore, izađe iz kuće, jede i održava ličnu higijenu. Prisutan je

nedostatak uvida u okolinu, pa joj je u tom trenu nemoguće privući pažnju ili je probuditi. Može da se javi i govor iako jako oskudan, i više podsjeća na mumlanje. Neke studije kažu da je čak opasno buditi osobu u stanju somnabulizma, jer tada može postati jako dezorganizovana i konfuzna. Kada se probudi, ničega se ne sjeća. Epizoda može trajati od jednog minuta pa do više od pola sata. Različite su hipoteze u pokušaju njenog razjašnjavanja, a neki od njih kao razlog navode emocionalne faktore, kašnjenje u sazrijevanju itd... Poremećaj koji se često povezuje sa somnabulizmom jeste i Sindrom noćnog jela, kada osoba ustaje iz kreveta i jede iako i dalje spava. Često nas plaši i situacija u kojoj čujemo nekog našeg da priča ili razgovara sa nekim u snu. Somnilokvijumi su noćni govori koji se javljaju sporadično i mogu varirati od nejasnih zvukova do manjih govora koje osoba može održavati, a koji mogu biti izuzetno elaborirani u pojedinim fazama sna. Uglavnom ovi govori traju po nekoliko sekundi i javljaju se sporadično. Kada se javljaju kod djece, somnilokvijumi nisu za brigu, dok se kod odraslog doba već mogu povezivati sa anksioznošću. Sa kliničke strane, ovi govori predstavljaju anegdotu, jer se u njima ne otkrivaju lične stvari, već se najčešće njihov sadržaj povezuje sa svakodnevnim aktivnostima osobe. Kao što je već rečeno, poremećaji spavanja u odraslom dobu mogu biti povezani i sa psihološkim poremećajima kao anksioznost, fobije, poremećaji raspoloženja, psihoze, alkoholozam itd. Nesanica je najčešća kod anksioznih i depresivnih poremećaja. Kod maničnih stanja, prisutno je gotovo totalno odsustvo sna. Šizofreniju takođe karakteriše velika teškoća u započinjanju i održavanju sna. Osobe koje pate od anoreksije se bude jako rano. Među brojnim poremećajima spavanja brojni su i njihovi uzroci, ali istraživanja pokazuju da i same misli mogu uznemiriti san, i da su biološki faktori u ovim slučajevima itekako povezani sa kognitivnim dimenzijama. Navodi se čak, da su oni podjednako bitni. Dakle, zdrave misli za zdrav san i zdrav život izuzetno su bitne. Mentalna higijena podjednako je važna kao i lična, koju sprovodimo na svakodnevnom planu. Ona nam pomaže da efikasnije funkcionišemo na svim poljima i budemo zadovoljni... i da mirno spavamo.

Spriječite

prijevremeni gubitak kose Alopecija - ćelavost je stanje koje karakteriše gubitak kose, a androgenetska alopecija predstavlja gubitak kose kod muškaraca i žena koji se genetski nasljeđuje. Najčešće započinje u pubertetu, oko 17-te godine. Naučnici danas vjeruju da više gena koje nasljeđujemo od oba roditelja utiču na prijevremen gubitak kose i da je taj gubitak u 80 odsto slučajeva genetski predodređen. Terapiju androgenetske alopecije čine ljekovi, hormonska supstitucija i hirurški zahvati (transplantacija). Pošto svako od pomenutih rješenja nosi neke od rizika i problema, njemački doktori i farmaceuti iz kompanije Dr.Wolff su eksperimentalno i klinički dokazali da je moguće spriječiti prijevremeno opadanje kose, a tajna je u kofeinu!

Kofein se dokazao kao agens koji se uspješno suprotstavlja negativnom dejstvu testosterona i hormona znanog kao CRH, koji vremenom dovode do atrofije folikula dlake i opadanja kose, posebno kod genetski predisponiranih osoba. Alpecin C1 kofeinski šampon i Alpecin losion protiv opadanja kose, sa visoko aktivnim kofeinskim kompleksom, pospješuju aktivnost folikula i produžavaju rast dlake. Korijen kose se aktivira već pri prvom pranju, a dlaka postaje gušća, jača i lakša za oblikovanje. Vrijeme potrebno da kofeinski sistem dospije u folikul dlake iznosi dva-tri minuta, te stručnjaci preporučuju blagu masažu glave tokom pranja kose u tom vremenu, da bi efekat bio potpun. Najbolji efekat se postiže korišćenjem Alpecin kofeinskog losiona, koji se ne ispira i ima produženo dejstvo tokom 24 časa. Jednostavno se primjenjuje, tako što se umasira u kožu tjemena jednom dnevno i poslije svakog pranja kose. Alpecin proizvodi su dermatološki prilagođeni tako da zadovoljavaju potrebe i najzahtjevnije kose i kože tjemena a odlični efekti potvrđeni su brojnim kliničkim studijama na univerzitetu Jena, Hamburg-Ependorf i Berlinskoj univerzitetskoj klinici Charite. Proizvodi se mogu kupiti u svim bolje snabdjevenim apotekama. Za ličnu analizu kose posjetite sajt www.alpecin.rs „Sa tretmanom treba započeti što prije, već kod prvih znakova opadanja kose, tretman primjenjivati redovno i tokom dužeg vremenskog perioda, ako želimo da bude uspješan“. Dr A. Klenk, vodeći doktor istraživačkog tima Dr Kurt Wolff

SIFILIS BOLEST KOJA POSTOJI I U NAŠEM OKRUŽENJU

Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva Po epidemiološkim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore iz 2012. godine ukupan broj oboljelih od sifilisa u Crnoj Gori bio je osam osoba, stopa morbiditeta za sifilis na 100 000 stanovnika bila je 1,3 a udio svih polno prenosivih bolesti u ukupnoj strukturi oboljevanja od zaraznih bolesti u Crnoj Gori bio je 0,40. Ukupan broj oboljelih od sifilisa u 2012. godini povećao se dvostruko u odnosu na podatke iz 2004. godine, kada je ukupan broj svih polno prenosivih bolesti statistički naglo povećan u odnosu na prethodni period (prije 2004. godine)! Potrebno je naglasiti da je prisutna subregistracija podataka. Novijih, zvanično objavljenih epidemioloških podataka o oboljevanju od sifilisa na zvaničnom sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore nema, ali se ljubaznošću zaposlenih u Institutu za javno zdravlje Crne Gore došlo do, za sada pripremljenih ali zvanično još neobjavljenih statističkih podataka za 2013. godinu: ukupan broj oboljelih je šest, po dobnim grupama -troje u dobnoj grupi od 20-29 godina i troje oboljelih u dobnoj grupi od 30-39 godina, i to 2 na području opštine Podgorica, a po jedno na područjima Opština Herceg Novi, Berane, Danilovgrad i Kotor.

U praksi se mogu pronaći novooboljeli pacijenti čak i u dobnoj grupi mlađih od 20 godina. Dakle, iako zvanično rijetko prisutna u našem okruženju, zbog visokog stepena zaraznosti i kontagioznosti, mogućeg vrlo ozbiljnog toka bolesti, komplikacija i ishoda, ova bolest, za koju se smatralo da polako “odlazi u zaborav” na našim prostorima “zaslužuje” da se nađe na “spisku” edukativnih članaka.

ŠTA JE SIFILIS? Sífilis ili lues je polno prenosiva bolest (PPB, STD-sexually transmitted disease) uzrokovana spirohetom Treponema pallidum, podvrsta pallidum. Druge bolesti ljudi izazvane Treponema pallidum su frambezija (podvrsta pertenue), pinta (podvrsta carateum) i bejel (podvrsta endemicum). Sifilis je vrlo ozbiljna, ali izlječiva bolest sa potrebom za brzom dijagnozom i terapijom. Ipak, ako se ne liječi na vrijeme, može izazvati trajne posljedice na srcu i mozgu čak i poslije zaustavljanja infekcije, a ponekad i smrt.

KAKO SE MOŽE DOBITI SIFILIS? Sifilis je visoko kontagiozna bolest koja se širi primarno seksualnim kontaktom, uključujući oralni i analni; samo vrlo rijetko bolest se može prenijeti produženim ljubljenjem ili bliskim tjelesnim kontaktom. Bolest se širi iz “ranica” na sluzokoži ili koži (čak ako se “ranica” nalazi u blizini neoštećene sluzokože) i često su te ranice ne prepoznate, pa sama zaražena osoba nije svjesna svoje bolesti i nenamjerno može inficirati svog seksualnog partnera. Većina (60%) novih slučajeva u USA se pojavljuje kod homoseksulanih muškaraca i ostalih pripadnika LGBT populacije. Trudnice mogu prenijeti bolest svom djetetu u toku trudnoće (transplacentnim putem) i ova bolest, zvana kongenitalni sífilis, može izazvati deformitete ili čak i smrt novorođenčeta. Bolest se može prenijeti i putem krvnih derivata, ali se u mnogim zemljama derivati krvi prije davanja testiraju, tako da je ovaj put širenja zaraze vrlo ograničen, kao i zajedničkim iglama, što je, takođe, sve rjeđe! Oko 30% do 60% osoba izloženih primarnom ili sekundarnom sifilisu će se zaraziti ovom bolešću. Zaraznost ove bolesti naglašava činjenica da kod osobe zaražene sa samo 57 bakterija postoji 50%-tna mogućnost razvoja infekcije-bolesti. Sifilis se ne može prenijeti toaletnim sjedištima, kvakama, kupanjem u bazenima i boravkom u jacuzzi-jima, tuširanjem, dijeljenjem odjeće ili pribora za jelo. To je uglavnom zato što bakterija ugine vrlo brzo u spoljašnjoj sredini, pa su transmisije preko objekata ekstremno rijetke.

ŠTA IZAZIVA SIFILIS? Sifilis je uzrokovan bakterijom Treponema pallidum, podvrsta pallidum. To je spiralna Gram-negativna pokretna bakterija.

Ljudi su jedini prirodni rezervoar za podvrstu pallidum ove bakterije. Ona ne može preživjeti više od par dana bez domaćina, zbog svog malog genoma koji neuspješno enkodira metabolički put neophodan za izgradnju većine bakterijskih makronutritijenata. Ima sporo vrijeme diobe duže od 30 sati.

KOLIKO JE ČEST SIFILIS U SVIJETU I ZEMLJAMA NAŠEG OKRUŽENJA? Siflis je nekada bio glavna prijetnja javnom zdravlju, posebno u Evropi 18. i 19-tog vijeka, često izazivajući ozbiljne dugoročne zdravstvene probleme kao što su artritis, oštećenje mozga i sljepilo, prkoseći efikasnim mjerama liječenja sve do kasnih 1940-tih godina, kada se za liječenje ove bolesti počeo upotrebljavati antibiotik penicilin. Devedesetih godina prošlog vijeka povećala se stopa oboljelih u UK, Kini i Rusiji. U novom milenijumu se u mnogim zemljama svijeta učestalost oboljelih od sifilisa povećala, posebno u USA, Kanadi, UK, Australiji i Evropi, često udružena sa infekcijom HIV-om. Ta se pojava djelimično pripisuje polnim odnosima bez zaštite u grupi muških homoseksualaca, povećanju promiskuiteta, prostituciiji i generalno smanjenoj upotrebi mehaničke zaštite od trudnoće (kondomi i sl.) Smatra se da je 1999.godine od sifilisa u svijetu bolovalo 12 miliona ljudi, od čega više od 90% u zemljama u razvoju. Sifilisom je inficirano svake godine između 700 000 i 1,6 milona trudnica. Prema CDC (Centers for Disease Control and Prevention), u USA stopa novih slučajeva sifilisa je opala kasnih 1990-tih i u 2000. godini dostigla nizak nivo iz 1941. godine. Međutim, broj novih slučajeva sifilisa se udvostručio u periodu između 2005. i 2013. godine, sa 8724 na 16 663. U Hrvatskoj je npr. u 2009. godini prijavljeno 36 oboljelih (stopa 0,9/100 000 stanovnika), a

u 2010. Godini - 18 slučajeva plus 95 dijagnostifikovanih u ordinacijama opšte/porodične medicine. Neliječen, sífilis ima stopu mortaliteta od 8-58%. Ipak, simptomi sifilisa postaju manje jaki u posljednje vrijeme, zbog široko rasprostranjenog efikasnog terapijskog modaliteta i opadanja virulencije spirohete. Sifilis povećava rizik od HIV transmisije 2-5 puta i koinfekcija je česta (30-60% u urbanim centrima). U 2015. godini, Kuba je postala prva zemlja na svijetu u kojoj je sífilis eradikovan!

KAKO DA ZNAM DA LI IMAM SIFILIS? Oboljeli od sifilisa prolaze kroz odvojene stadijume: Rani ili primarni sifilis Razvija se, po pravilu, jedna (“primarni čankr”) (40% slučajeva) ili više ranica, u vidu bezbolnih čvrstih ulkusa koji i ne svrbe, čistog su dna i oštrih ivica, veličine između 0,3 do 3cm na genitalijama ili u ustima, ili oko usta - na mjestu kontakta i unosa infekcije, 10 do 90 dana (najčešće 21 dan) poslije ekspozicije. I bez terapije zacijeli/e bez ožiljka unutar 6 nedjelja. Promjene su zarazne! Ipak, lezija se može pojaviti u bilo kom obliku. U klasičnoj formi evoluira od makule (flekice) preko papule (čvorića) do erozije (ranice) ili ulkusa (dublje ranice). Multiple (brojne) lezije se javljaju češće kod koinfekcije sa HIV-om. Povremeno, opet mimo pravila, promjene mogu biti bolne i mekane (30%) i mogu se lokalizovati van genitalija (2-7%). Najčešća lokalizacija kod žena je cerviks (grlić maternice, 44%), penis kod heteroseksualnih muškaraca (99%) i anus i rektum kod homoseksualnih muškaraca (34%). Limfne žlijezde su često uvećane (80%) u području infekcije, i mogu se pronaći 7-10 dana nakon formiranja primarnog čankra. Sekundarni stadijum Može trajati jedan do tri mjeseca i počinje unutar 6 nedjelja do 6 mjeseci poslije ekspozicije. Pacijenti tipično imaju ružičasti, kao bakarni novčić difuzni osip tipično na dlanovima ili tabanima, ali i na drugim dijelovima tijela, često imitirajući osip uzrokovan drugim bolestima. Takođe se mogu javiti vlažne bradavice na preponama, bijele plaže na usnoj (oralnoj) sluzokoži, otečene limfne žljezde, groznica i gubitak tjelesne težine, gubitak kose, glavobolja. Promjene se mogu povući bez terapije. Dakle, simptomi se najčešće javljaju na koži, mukoznim membranama i limfnim žlijezdama. Mogu biti u vidu simetričnog, crvenkasto-ružičastog osipa koji ne svrbi, na trupu i ekstremitetima (ruke i noge), koji može postati makulopapulozni ili pustulozni. Osip može imati formu i ravnih, ograničenih bjeličastih, bradavicama sličnih lezija (condylomata lata) na mukoznim membranama. Sve ove promjene sadrže bakterije i zarazne su! Rijetke manifestacije uključuju zapaljenje jetre, bolesti bubrega, zapaljenja zglobova, periostitis, zapaljenje optičkog nerva, uveítis, intersticijalni keratitis. Kod 25% ljudi može biti prisutno vraćanje simptoma sekundarnog sifilisa. Mnogo pacijenata (40-85% žena i 20-65% muškaraca) ne prijavljuje ranije simptome klasičnog primarnog sifilisa.

Latentni sifilis Infekcija postaje neaktivna (inaktivna), bez simptoma ili sa minimalnim simptomima. Ovo je stadijum serološkog dokazivanja ove bolesti trenutno bez simptoma. On se nadalje opisuje kao rani (manje od jedne godine poslije sekundarnog sifilisa) ili kasni (više od jedne godine nakon sekundarnog sifilisa) (USA). U Velikoj Britaniji upotrebljava se period od dvije godine za razgraničenje ranog i kasnog latentnog sifilisa. Rani latentni sífilis može pokazati relaps (vraćanje) simptoma. Kasni latentni stadijum je asimptomatski i nije kontagiozan kao rani latentni stadijum. Tercijarni sifilis Ako infekcija nije do sada liječena, može progredirati u stadijum karakterisan “gumama”, ozbiljnim problemima sa srcem, mozgom i nervnim sistemom, koji mogu dovesti do paralize, sljepila, demencije, gluvoće, impotencije i čak i smrti. Tercijarni sífilis se dešava oko 3-15 godina poslije inicijalne infekcije i može se podijeliti u tri različite forme: gumatozni sífilis (15%), kasni neurosifilis (6,5%) i kardiovaskularni sífilis (10%). Bez terapije, trećina inficiranih pacijenata razvije tercijarni stadijum. Pacijenti u ovom stadijumu nisu zarazni. Gumatozni (gumozni) sífilis ili kasni benigni sífilis se obično dešava 1 do 46 godina nakon inicijalnog stadijuma, sa prosjekom od 15 godina. Karakteriše se formiranjem hroničnih “guma”, koje su meke, tumoru slične lopte ili infalamacije koje mogu biti vrlo velike. Tipično zahvataju kožu, kosti, jetru ali se mogu razviti bilo gdje. Neurosifilis je infekcija koja zahvata CNS. Može se desiti rano, kao asimptomatska ili u formi sifilitičnog meningitisa ili kasnije, kao meningovaskularni sífilis, generalna pareza ili tabes dorsalis. Kasni neurosifilis se tipično razvija 4-25 godina poslije inicijalne infekcije. Meningovaskularni sífilis tipično je prezentovan u vidu apatije i oduzimanja, generalne pareze sa demencijom i tabes dorzalisom. Javlja se i znak Argyll Robertsonovih pupila. Kardiovaskularni sífilis se obično dešava 10-30 godina poslije inicijalne infekcije. Najčešća komplikacija je sifilitični aortits koje može rezultirati formiranjem aneurizme. Treba naglasiti da sifilis često zovu “velikim imitatorom” (sir William Osler) zbog često atipičnih prezentacija.

KAKO SIFILIS MOŽE DOBITI TRUDNICA I NJENA BEBA - KONGENITALNI SIFILIS? Zavisno od toga kako dugo je trudnica inficirana uzročnikom sifilisa, ima velike šanse da rodi mrtvorođenu bebu ili bebu koja će umrijeti kratko vrijeme poslije porođaja.Ako se odmah ne liječi, inficirana beba može biti rođena bez simptoma (dvije trećine zaraženih beba), ali ih može razviti vrlo brzo nakon rođenja, za nekoliko nedjelja, eventualno godina. Ovi znaci i simptomi mogu biti vrlo ozbiljni (uvećanje jetre i slezine -70%, osip -70%, groznica -40%, neurosifilis -20% i inflamacija pluća -20%). Neliječene bebe mogu postati ometene u razvoju, dobiti napade, deformaciju dorzuma nosa, Higoumenakis znak, sabljaste cjevanice, Clutton-ove zglobove ili - umrijeti. Nastavak u sljedećem broju

RRADIONICA O PREDLOGU PRAVILNIKA I POTROŠNJI LJEKOVA Agencija za ljekove i medicinska sredstva u saradnji sa kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, održala je 30. septembra u prostorijama CALIMS, radionicu namijenjenu odgovornim osobama na regulatornim poslovima kod nosilaca dozvole za stavljanje lijeka u promet i uvoznika. Na radionici je predstavljen Predlog pravilnika o obilježavanju ljekova za upotrebu u humanoj medicini, čije usvajanje je predviđeno, u skladu sa odredbama Zakona o ljekovima (Sl. list CG br. 56/11), i očekuje se do kraja 2015. godine. Na radionici je predstavljena i brošura CALIMS o potrošnji ljekova za period 2013 – 2014 godine. Obiježavanje ljekova je trenutno uređeno samo sa četiri člana crnogorskog Zakona o ljekovima, koji predviđa i da će sadržaj, način i obilježavanje spoljnjeg i unutrašnjeg pakovanja, te sadržaj uputstva za lijek biti propisani podzakonskim aktom. Detalji o obilježavanju ljekova biće sadržani u pravilniku čije usvajanje se očekuje do kraja tekuće godine - kazala je mr ph

Željka Bešović, napominjući da se predlog pravilnika koji je na radionici prezentiran, odnosi na ljekove za upotrebu u humanoj medicini. Pravilnik će sadržati poglavlja koja propisuju sadržaj spoljnjeg pakovanja, unutrašnjeg pakovanaj, sadržaj uputstva za lijek kao i obilježavanja posebnih grupa ljekova. Predlog odredbi budućeg pravilnika u pogledu zahtjeva za obilježavanje spoljnjeg i unutrašnjeg pakovanja, objasnila je Bešović, su uglavnom usaglašeni sa zahtjevima EU direktiva i smjernica koje uređuju ovo područje - od naziva lijeka, farmaceutskog oblika, njegove jačine, veličine pakovanja, sastava, načina primjene, režima izdavanja, do naziva i adrese nosioca dozvole. Predviđena je mogućnost dodatnog obilježavanja spoljnjeg pakovanja, podacima koji mogu da se navedu, kao što je npr cijena lijeka, oznake za identifikaciju i potvrda o autentičnosti lijeka. Ljekovi čiji je režim izdavanja na recept u EU uskoro moraju biti obilježeni sigurnosnim oznakama, kojima se omogućuje distributerima da izvrše

Neracionalna upotreba ljekova Svjetska zdravstvena organizacija je preko svojih sistema monitoringa ustanovila da problem neracionalne upotrebe ljekova ima globalne razmjere, kao i da je potrebno učiniti više na implementiranju nacionalnih strategija u ovoj oblasti. Podaci ukazuju da se više od polovine svih ljekova u zemljama u razvoju i onih sa ekonomijom u tranziciji, ali i značajan broj ljekova, posebno antibiotika, u razvijenim zemljama troši na neadekvatan način, čime se rasipaju ionako limitirani resursi. Posebno zabrinjavajuća je činjenica da prema procjenama, više od polovine pacijenata ne uzima lijek na način na koji je to receptom propisano. Neracionalna upotreba ljekova javlja se i u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama kao i kod pacijenta. Svi ljekovi, pa i esencijalni, mogu biti neracionalno upotrebljavani. Zbog svega toga neracionalna potrošnja predstavlja javno-zdravstveni problem, jer u medicinskom smislu, vodi ka nepotrebnim patnjama pacijenata, jatrogenim oboljenjima, prijemima na bolničko liječenje, povećanoj rezistenciji na antibiotike, ali i smrti. Neracionalna upotreba ljekova smanjuje povjerenje javnosti u zdravstveni sistem. Takođe, jednako važan aspekt je i taj da neracionalna potrošnja u ekonomskom smislu vodi ka velikim gubicima resursa i nedostupnosti esencijalnih ljekova. (Izvod iz brošure o potrošnji ljekova).

nedvosmislenu identifikaciju pojedinih pakovanja lijeka sa ciljem zaštite od falsifikovanih ljekova, pa se predlogom pravilnika predviđa mogućnost da se ljekovi obilježeni za tržište EU, nađu u prometu i u Crnoj Gori. Izuzeci kod obilježavanja spoljašnjeg pakovanja su dodatne naljepnice za pakovanja koja su na stranom jeziku a prometuju su u manjim količinama na godišenjm nivoukazala je Bešović. Uputstvo za lijek sadrži podatke potrebne za identifikaciji lijeka, podatke o terapijskim indikacijama, neželjenim dejstvima, uslovima čuvanja, roku trajanja. Uputstvo za lijek je namijenjeno pacijentu i mora biti napisano na jeziku koji mu je jasan i razumljiv i sa kratkim rečenicama. Predviđena je i mogućnost da Uputstvo može biti i na jezicima razumljivim u Crnoj Gori (srpskom, hrvatskom i bosanskom jeziku) za ljekove koji se primjenjuju pod nadzorom zdravstvenog radnika. Bešović je istakla da je za obilježavanje posebnih vrsta ljekova potrebno imati dodatne oznake, kao npr za ljekove koji su kontrolisane supstance, ljekove iz krvi i plazme, ljekove za klinička ispitivanja, biljne ljekovi, radiofarmaceutike. Svaka od ovih kategorija ima neko dodatno obilježavanje, bilo simbol ili tekst koji treba navesti na pakovanju lijeka. Predstavljajući brošuru o potrošnji ljekova za period 2013 – 2014 godine, mr ph Lidija Čizmović istakla je da CALIMS prikuplja i obrađuje podatke o potrošnji ljekova od 2009. godine, u skladu sa metodologijom SZO, kao i da su za 2014. godinu 2014. godinu korišćeni podaci 19 privatnih i jedne državne veledrogerije. Podaci se obrađuju po metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1996. godine, koja je prihvaćena kao međunarodni standard (ljekovi razvrstani po anatomsko-hemijskoterapijskim (ATC) grupama i po nezaštićenim nazivima ljekova (INN). Za proračun dnevno definisane doze (DDD), koja predstavlja statističku jedinicu praćenja i potrošnje ljekova, te označava utvrđenu količinu ljekova koja se najčešće upotrebljava za indikaciju za odrasle, koja je nezavisna od cijene, farmaceutskog oblika, koncentracije u jediničnom obliku i veličine pakovanja – koristi se metodologija propisana od SZO i godišnje se ažurira

- kazala je Čizmović, podsjećajući da je najveća potrošnja, iskazano u dnevno definisanim dozama na hiljadu stanovnika, u prošloj i pretprošloj godini evidentirana za ljekove za kardio-vaskularna oboljenja (grupa C), te nakon njih, za liječenje krvi i krvotvornih organa (grupa B). Liječenje kardiovaskularnih bolesti, je javnozdravstveni problem u velikom broju zemalja, a po podacima SZO te bolesti učestvuju sa 31 odsto u ukupnoj smrtnosti. Finansijski, u 2013/2014 najviše je potrošeno za ljekovi iz grupe antineoplastika i imunomodulatora (grupa L). Zbog evidentirane visoke potrošnje antiinfektivnih ljekova (grupa J), 2011. godine su sprovedene mjere pojačane kontrole poštovanja režima izdavanja ovih ljekova, koja je dala rezultate jer je tokom 2012. došlo do smanjenja potrošnje. Međutim podaci za 2013/2014 pokazuju blagi poras potrošnje, što zahtijeva dodatne analize posebno imajući u vidu da je Crna Gora u 2013. imala veću potrošnju ljekova iz grupe J u DDD/1000/dan i od zemalaja regiona - Srbije i Hrvatske U grupi M - ljekovi za liječenje mišićnokostnog sistema - kazala je Čizmović, najkorišteniji INN bio je diklofenak. Sa finansijskog aspekta, u Crnoj Gori je u 2014. godini za ljekove ukupno potrošeno oko 62,3 miliona eura što u odnosu na 2013, predstavlja porast od oko 5,3% U diskusiji nakon prezentacija, prisutni su najveću pažnju posvetili pitanju pakovanja ljekova, načinu prilaganja uputstva za lijek i budućim obavezama proizvođača i veleprodaja u pogledu obilježavanja ljekova. Predočeni su i stavovi proizvođača koji zbog male veličine crnogorskog tržišta nisu u mogućnosti da određena pakovanja obilježe podacima na crnogorskom jeziku. Bešović je najavila da se do kraja godine može očekivati i objavljivanje pravilnika o veledrogerijama i proizvođačima u kojima će se preciznije definisati mogućnosti obilježavanja ljekova od strane veleprodaja u skladu sa dozvolom za promet na veliko odnosno obavezom dobijanja dozvole za proizvodnju u skladu sa zahtjevima Dobre proizvođačke prakse (GMP).. Dragan Novčić

Hronika 03. septembar – TURSKO ISKUSTVO PREVENCIJE KARCINOMA CERVIKSA METERICE Trećeg septembra u Kliničkom centru Crne Gore održan je seminar na temu: “Tursko iskustvo sa programom prevencije karcinoma cerviksa materice – razvoj, implementacija, opis organizacije i infrastruktura“. Predavač je bio prof. dr Murat Gultekin, predstavnik Ministarstva zdravlja Turske. Skup je organizovao Centar za nauku KCCG za svoje onkologe i ginekologe. 04. septembar – AKCIJA DOBROVOLJNOG DAVANJA KRVI

Edukativni kamp za dijabetičare, jedini tog tipa u Crnoj Gori. Edukativne radionice otvorenog tipa pohađala su 33 dijabetičara - tip 1 iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske. - U Crnoj Gori je, u 2013. godini, registrovano 34.053 dijabetičara, dok 19.600 ne zna da boluje od šećerne bolesti. Među registrovanim je i 401 dijete do 18 godina - istakla je dr Valentina Kalinić, osnivač Plavog kruga, ističući da - ovim putem želimo da komplikacije spriječimo i natjeramo svakog učesnika kampa da ih edukacijom i pravilnim životnim režimom odloži, posebno zato što pacijenti sa tipom 1 i 2 dijabetesa mogu da dočekaju duboku starost, a da pri tom ne budu uskraćeni nizašta do čega im je stalo. 09 – 13. septembar – U ULCINJU ODRŽANE SPORTSKE IGRE ZDRAVSTVENIH RADNIKA

Ministarstvo zdravlja i Zavod za transfuziju krvi organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi, u kojoj su učestvovali ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt sa saradnicima, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr sc Kenan Hrapović, direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša i direktori i zaposleni ostalih javnih zdravstvenih ustanova. 5. septembar – ODRŽAN ČETVRTI EDUKATIVNI KAMP ZA DIJABETIČARE

Sportski susreti zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Crne Gore sa međunarodnim učešćem održani su od 9. do 13. septembra u Ulcinju. Učestvovalo je oko 400 takmičara i takmičarki iz Crne Gore i zemalja okruženja, među njima i sedamdesetak predstavnika zdravstvenih institucija iz Opšte bolnice Kotor, Doma zdravlja Kotor, Psihijatrijske bolnice Dobrota, te iz risanskog Doma starih „Grabovac" i bolnice „Vaso Ćuković," Risan. Dragan Begenišić, predsjednik Udruženja zdravstvenih radnika Boke i Primorja, izjavo je da su, petnaesti po redu, susreti protekli u vedroj atmosferi i sportskom druženju, gdje rezultat i nije bio u prvom planu. Osim učesnika iz Crne Gore, učešće su uzeli i predstavnici nekoliko medicinskih ustanova iz država regiona -„Fondacija Solidarnost Srbije" Beograd, Resursni centar Republike Srpske, Opšta bolnica Tešanj, Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo, Udruženje „Sonata" Trebinje, Psihijatrijska bolnica „Sokolac", Kantonalna bolnica„Dr Safet Mujić" Mostar, Sveučilišna bolnica Mostar, Kantonalna bolnica „Dr Irfan Ljubijankić" Bihać, Psihijatrijska bolnica Idrija - Slovenija, Makedonsko udruženje laboranata iz Skoplja i Strumice i drugi. Sportske discipline za muškarce i žene su bile: mali fudbal, odbojka, rukomet, košarka, stoni tenis, pikado i šah. 09. septembar – OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN FIZOTERAPIJE

U organizaciji NVO “Društvo za borbu protiv šećerne bolesti - Plavi krug Bar” od 5. do 11. septembra održan je IV

U organizaciji Udruženja fizioterapeuta Crne Gore i suorganizaciji Sindikalne organizacije i menadžmenta Instituta “Dr Simo Milošević” održana je tradicionalna centralna proslava povodom 8. septembra - Međunarodnog dana fizioterapije, u

nacionalnom restoranu Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu. Uručene su zahvalnice zbog prepoznavanja značajne uloge fizioterapeuta u društvu i kontinuirane podrške aktivnostima. Dobitnici zahvalnica zbog prepoznavanja značajne uloge fizioterapeuta u društvu i kontinuirane podrške za zaštitu fizioterapije kao struke, su: prim. dr Mensud Grbović, direktor direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, Zoran Kostić, državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore, dr Višnja Orban, glavni zdravstveno-sanitarni inspektor, prof. dr Vukašin Mihajlović, rukovodilac postdiplomskih specijalističkih studija na Fakultetu primijenjene fizioterapije, dr Marina Delić, medicinski direktor Instituta “Dr Simo Milošević”, doc dr Dušan Mustur, prodekan za nauku na Fakultetu primijenjene fizioterapije, doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Simpozijumu su prisustvovali ljekari porodične medicine, pedijatri i nutricionisti. 12. septembar – ODRŽAN SMS “FUNKCIONALNA STABILIZACIJA I MOBILIZACIJA KIČME” U organizaciji Udruženja fizioterapeuta Crne Gore i suorganizaciji Fakulteta primijenjene fizioterapije i Instituta "Dr Simo Milošević" u Igalu se 12. i 13. septembra 2015.g. održalo dodatno usavršavanje fizioterapeuta putem osnovnog kursa u metodi SMS - "Funkcionalna stabilizacija i mobilizacija kičme". Voditeljka kursa bila je Barbara Zrnec (Slovenija), viši fizioterapeut, McKenzie terapeut, dipl MDT, međunarodni instruktor za MDT, instruktor za SMS metodu. 14. septembar – OTVOREN NOVOIZGRAĐENI OBJEKAT ZAVODA ZA TRANSFUZIJU KRVI Predsjednik Vlade,Milo Đukanović svečano je otvorio, u ponedjeljak 14. septembra 2015. godine, novoizgrađeni objekat Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. Na ceremoniji otvaranja govorili su ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt, direktor za Zapadni Balkan, gospodin Žan Erik Pake i direktorica Zavoda za transfuziju krvi prim. dr Gordana Rašović. 11. septembar – ODRŽAN ČETVRTI KONGRES FIZIJATARA

10. septembar – ODRŽAN SIMPOZIJUM ENTERALNE ISHRANE U hotelu Podgorica, u organizaciji kompanije Nutricija Advantced Medical Nutrition, u saradnji sa veledrogerijom Glosarij doo. organizovan je prvi simpozijum enteralne ishrane. O značaju kliničke nutricije je govorila prim. dr Marina Panišić sa VMA, Beograd, o značaju enteralne ishrane kod odraslih pacijenata govorio je prim. dr Zoran Jovančević, KCCG, dok je dr Veselinka Đurišić govorila o značaju enteralne ishrane kod pedijatrijskih pacijenata. Na temu “ PEG – indikacije, tehnike, komplikacije i menadžment” govorio je mr sci. dr Saša Radović, KCCG, a prezentaciju portfolija Nutricija proizvoda je izlagao dr Goran Pantović, Nutricija.

Četvrti Kongres crnogorskih fizijatara održan je od 10. do 13. septembra, na Cetinju. Na njemu su, osim domaćih učestvovali i fizijatari iz okruženja – Srbije, BiH, Hrvatske i Makedonije, te eminentni evropski stručnjaci, profesori Žorž Lens iz Portugala, Alesandro Đustini iz Italije i Gylseren Akzy iz Turske. Na svečanom otvaranju kongresa govorili su prim. mr sci Željana Škarić-Karanikić, predsjednica Udruženja fizijatara Crne Gore, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr sci Kenan Hrapović i gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović. Pomoćnik ministra zdravlja, Zoran Kostić otvorio je Kongres, ističući da je cilj takvih stručnih skupova da se iznesu i razmijene naučna dostignuća, stručne novosti, znanja i iskustva radi unapređenja znanja iz oblasti fizikalne medicine i rehabilitacije. Udruženje fizioterapeuta Crne Gore, Udruženje sportske medicine Crne Gore i Uprava za mlade i sport Crne Gore namjeravaju da Kampanja “Ispravi se i vježbaj!” postane tradicionalna i da se sprovodi svake godine, kako bi efekti edukacije i prevencije pomogli što većem broju građana i spriječili širenje pojave deformiteta. 15. septembar U DONATORSKOJ AKCIJI SAKUPLJENO 70.000 EURA KOJIM JE SANIRANO INTERNO ODJELJENJE OPŠTE BOLNICE U BARU Preko 60 donatora, za nepunih mjesec dana prikupili su oko 70.000 eura za sanaciju Internog odjeljenja opšte Bolnice Bar. Paralelno sa stizanjem donacija, završeni su radovi i opremanje Internog odjeljenja, tako da pacijenti imaju mnogo bolje

kroz koji molekul prolazi, pokazuje se znatno veći potencijal vezivanja za ciljane ćelije i ubrzanu direktnu smrt istih. Registracione studije pokazuju klinički i statistički relevantnu superiornost u PFS (preživljavanje bez progresije bolesti) kod pacijenata sa HLL-om, pa se zato ovaj lijek i očekuje kao nova terapijska opcija HLL-a u Crnoj Gori. 23. septembar – ODRŽAN SASTANAK CALIMS-a SA FARMACEUTIMA IZ ZDRAVSTVENE USTANOVE MONTEFARM

uslove boravka tokom liječenja, a zdravstveni radnici bolje uslove rada. - Iskustvo pokazuje da se svi izazovi lakše savladavaju uz podršku prijatelja. Mi smo tu podršku dobili od naših građana koji su prepoznali potrebu ove ustanove za sanacijom Internog odjeljenja i obezbijedili sredstva da se projekat što ranije završi. Pacijenti sada imaju bolje uslove za liječenje, a osoblje za rad. Donacija nas obavezuje da se zalažemo za kvalitetniju i sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu za stanovništvo našeg grada, okoline, regije, kao i brojne turiste - kazala je na svečanosti organizovanoj povodom rekonstrukcije Internog odjeljenja direktorica barske bolnice Branka Milović. Humana inicijativa potekla je od dr Valentine Kalinić, interniste endokrinologa, koja je animirala do sada 66 donatora da učestvuju u akciji. 18. septembar – PREDSTAVLJEN LIJEK ZA HRONIČNU LIMFOCITNU LEUKEMIJU

U prostorijama CALIMS, održana je edukativna radionica za farmaceute, na temu farmakovigilance. Sastanku su prisustvovali i članovi Skupštine Farmaceutske Komore. Uvodnu riječ je održao direktor CALIMS, dr Milorad Drljević. Kroz prezentacije koje su održali zaposleni u odjeljenju za farmakovigilancu, farmaceuti su bliže upoznati sa značajem prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova i ulogom farmakovigilance u zaštiti javnog zdravlja. Na sastanku su najavljene i dalje aktivnosti, od zajedničkog interesa, koje se prvenstveno odnose na mogućnost da farmaceuti prijavljuju neželjena dejstva ljekova kroz informacioni sistem zdravstvene zaštite. Ovu mogućnost ljekari u domovima zdravlja imaju od 2012. godine, a ljekari u opštim bolnicama od 2013. godine. 24. septembar – DOM ZDRAVLJA PODGORICA OBILJEŽIO SVJETSKI DAN SRCA

Kompanija Hoffmann – La Roche Ltd. je 18. septembra, u Hotelu “Podgorica” predstavila novi lijek koji je indikovan za tretman pacijenata sa prethodno neliječenom hroničnom limfocitnom leukemijom (HLL) i prisutnim komorbiditetima. Predavač na ovom stručnom sastanku bila je dr Anka Popović, načelnica Centra za Hematologiju u KCCG. HLL je najčešći tip leukemije u zapadnom svijetu, sa incidencom od 4.2/100,000 godišnje, a nešto više od 10% oboljelih je čak mlađe od 50 godina. Velika većina pacijenata sa HLL-om imaju barem jedan komorbiditet prisutan. Kako je navela dr Popović u svom izlaganju, ovaj novi tip antitijela je humanizovano anti-CD20 monoklonsko antitijelo (mAt) dobijeno glikoinžinjeringom. Zahvaljujući procesu glikolize (modifikacija ili odstranjivanje šećera, ili ostataka šećera, pričvršćenih za Fc region antitijela)

Dom zdravlja Podgorica i ove godine edukativnim skupovima, kontrolnim pregledima i savjetima, obilježio je Svjetski dan srca, ukazujući svojim sugrađanima na značaj prevencije kardiovaskularih bolesti, koje su najčešći uzročnik mortaliteta i morbiteta u Crnoj Gori. U Edukativnom centru u zdravstvenom objektu Doma zdravlja Podgorica u Bloku pet, specijalista interne medicine dr

Maraš Nikpreljaj, održao je edukativnu radionicu na temu: “Prevencija i liječenje kardivaskularnih bolesti”. Nakon radionice svim zainteresovanim učesnicima, ljekarska ekipa Doma zdravlja, Podgorica mjerila je krvni pritisak i nivo šećera u krvi. U tržnom centru “Mall of Montenegro”, tokom cijelog dana građanima je ljekarska ekipa Doma zdravlja Podgorica mjerila krvni pritisak i nivo šećera u krvi. Interesovanje građana je bilo izuzetno veliko, tako da su ljekari odgovarali na njihova pitanja i davali im savjete o prevenciji bolesti srca i zdravim stilovima života. 25. septembar – ODRŽANA DVODNEVNA RADIONICA ,,GRUPNA ANALIZA U EVROPI: TRENING I PRIMJENA’’ ZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ Kotor i Društvo grupnih analitičara Beograd, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, održali su 25. i 26. septembra 2015. godine dvodnevni workshop: ,,Grupna analiza u Evropi: trening i primjena” u prostorijama bolnice u Dobroti, na kojem je učestvovalo 50-ak učesnika. 27. septembar – ZAVRŠEN TREĆI CIKLUS KAMPANJE “ISPRAVI SE I VJEŽBAJ” Treći ciklus kampanje "Ispravi se i vježbaj!" se završio 27. septembra 2015.g. u sali za fizičko vaspitanje OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” u Kotoru i u multimedijalnoj sali opštine Tivat. Aktivnosti su počele u 10h a završile u 14h. U ovom periodu su uspješno urađeni pregledi 123 djeteta. Preglede su obavljali fizioterapeuti (specijalisti primijenjene fizioterapije), na osnovu kojih smo popunjavali Evaluacioni list koji sadrži, pored osnovnih, sljedeće podatke: tjelesna visina, tjelesna težina, položaj glave, položaj ramena, Scapulae alatae, donji uglovi lopatica, Lorencovi trouglovi, položaj savijenih laktova, linije struka, nagib karlice, kontraktura m.iliopsoas-a, dužina nogu, sumnja na genu valgum, sumnja na genu varum, prisustvo spuštenog svoda stopala, valgiditet Ahilove tetive, valgiditet nožnog palca, gibozitet/napetost PVM u pretklonu, korekcija skoliotične krivine elevacijom ruke. Evaluacioni listovi su numerisani i izrađeni na indigovanom papiru tako da su jedan primjerak (original) ovog lista dobili roditelji.

namještenika Vlade Crne Gore („Službeni list CG“, broj 20/12) donio je ETIČKI KODEKS, koji ima za cilj očuvanje, afirmaciju i unaprjeđenje dostojanstva i ugleda službenika i namještenika i povećanje povjerenja građana u rad Ministarstva zdravlja. ETIČKI KODEKS štampan je na crnogorskom i engleskom jeziku i dostavljen zaposlenima, kako bi ih stalno podsjećao da obavljajući svoj posao u kontinuitetu treba da poštuju i primjenjuju i etička pravila. Zaposleni u Ministarstvu zdravlja treba da obavljaju poslove odgovorno, čestito i efikasno, prema profesionalnim standardima, a u odnosu sa strankama i nadležnima da se ophode sa dužnom pažnjom, poštovanjem, ljubaznošću i uvažavanjem. Ministarstvo zdravlja je Etički kodeks dostavilo i svim zdravstvenim ustanovama, koji im može poslužiti kao model za donošenje kodeksa za ustanovu kojom rukovode, a koji je prilagođen njihovim zaposlenima i načinu rada i funkcionisanja. 30. septembar – U CALIMS ODRŽANA RADIONICA O PREDLOGU PRAVILNIKA O OBILJEŽAVANJU LJEKOVA I BROŠURA O POTROŠNJI LJEKOVA

29. septembar – ZAVRŠENA READAPTACIJA URGENTNOG CENTAR KCCG 29. septembra je počeo sa radom readaptirani prostor Urgentnog centra sa svom potrebnom opremom po evropskim standardima. Turska Agenciji za razvoj i koordinaciju (TIKA) je izdvojila oko 750.000 eura za ovaj projekat. 30. septembar – MINISTARSTVO ZDRAVLJA DONIJELO ETIČKI KODEKS Ministarstvo zdravlja, kao državni organ koji vodi računa o svom poslovnom imidžu, a na osnovu člana 6. stav 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Službeni list CG“, broj 38/11) i člana 20. Etičkog kodeksa državnih službenika i

Agencija za ljekove i medicinska sredstva u saradnji sa kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, održla je u prostorijama CALIMS, radionicu namijenjenu odgovornim osobama na regulatornim poslovima kod nosilaca dozvole za stavljanje lijeka u promet i uvoznika. Na radionici je mr ph Željka Bešović predstavila Predlog Pravilnika o obilježavanju ljekova, čije usvajanje je predviđeno u skladu sa odredbama Zakona o ljekovima (Sl. list CG br. 56/11) i očekuje se do kraja 2015. godine. Na radionici je mr ph Lidija Čizmović predstavila brošuru CALIMS o potrošnji ljekova za period 2013 – 2014. godine. CALIMS prikuplja i obrađuje podatke o potrošnji ljekova od 2009. godine, u skladu sa metodologijom SZO.

FreeStyle Precision Neo aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi. TAČAN: Nadmašuje kriterijume NOVIH ISO 15197:2013 standarda Jednostavan i pouzdan Rezultati za 5 s Veliki i pregledan ekran Simboli za jednostavno snalaženje Signali za hipo/hiperglikemiju

KET

Mogućnost mjerenja i ketona u krvi

Aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi

Novi FreeStyle Lancing Device II sa Comfort Zone tehnologijom ehnologijom smanjuje bol bez uticaja na protok krvi Dugme za otpuštanje lancete - za higijenu pacijenata

9 različitih dubina uboda

Prilagodljiv različitim potrebama pacijenata

Smanjen rizik od kontaminacije uz pojedinačno pakovane FreeStyle Precision test trake Perez-Ayala et al studija* je dala rezultat:

45% test-traka pakovanih u bočice bile su kontaminirane bakterijama * Perez-Ayala M et al. Prevalence of Bacterial Contamination of Glucose Test Strips in Individual Single-Use Packets versus Multi-Use Vials. J Diabetes Sci Technol 2013;7(4):854-862

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me

REGION 10. septembar - SVJETSKI KUP U MOTORICI ZA DJECU SA AUTIZMOM Beograd - Izuzetni rezultati zabiljeleženi su u liječenju djece sa autizmom primjenom programa razvoja motorike i uključivanjem mališana u sport, ocijenili su organizatori predstojećeg Svjetskog kupa u motorici za djecu sa autizmom. Proslavljena košarkašica Ljiljana Stanojević, vođa projekta liječenja autizma motoričkim metodama, istakla je da je u dosadašnjem radu ostvarila značajan napredak sa djecom koja čak nisu govorila ni hodala. Ovaj program do sada niko u svetu nije primenio. Interesantno je da u programu učestvuju i djeca sa najnižim sposobnostima koja posle svega dva mjeseca rada počinju da napreduju, naglasila je Stanojevićeva, prenosi Tanjug. 11. septembar – HITNA HELIKOPTERSKA MEDICINSKA SLUŽBA POČELA SA RADOM – HRVATSKA Ministar zdravlja dr Siniša Varga, pomoćnik ministra doc dr sc Miljenko Buras sa predstavnicima zavoda za hitnu medicine pomoć posjetili su komunikacijsku bazu hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) na ostrvu Krku, koja je započela sa radom i već odradila četiri uspješne intervencije. Pilot projektom Ministarstva zdravlja, po prvi put u Republici Hrvatskoj uspostavljen je sistem hitne helikopterske medicinske pomoći, koja će zdravstvenu uslugu učiniti kvalitetnijom i dostupnijom svim građanima Hrvatske, što je posebno značajno za 130.000 stanovnika ostrva, stanovnike prometno slabije povezanih područja i brojne turiste tokom sezone visoke posjećenosti. Osim namjenskih medicinskih helikoptera opremljenih najsavremenijom opremom i edukovanog helikopterskog medicinskog tima, ključnu ulogu u HHMS-a ima medicinska prijavno-dojavna jedinica 194, koja upravlja cijelim sistemom hitne medicine. Uz dva specijalizovana helikoptera, dio HHMS projekta za potrebe noćnih letova čini i MORH-ov vojni helikopter smješten u Splitu, koji obavlja funkciju odgođenog sanitetskog prevoza. 13 septembar - RVI PUT U HRVATSKOJ UVODI SE JEDNODNEVNA DJEČJA HIRURGIJA Dječja bolnica Srebrnjak u Zagrebu od 1. Oktobra proširuje svoje medicinske usluge na jednodnevnu dječju hirurgiju u novo uređenim prostorima s najsavremenijom opremom. Uslovi pregleda, prijema i operacije biće maksimalno prilagođeni djeci, koja će se moći brzo naručiti, bez čekanja na pregled i termin operacije. Imaće stalnu pratnju roditelja i boraviće u ugodnom prostoru, a kući će se moći vratiti istoga dana nakon operacije. Odjeljenje jednodnevne dječje kirurgije na Srebrnjaku obuhvata oko 400 metara kvadratnih novih prostora, a uključuje sobe za prihvat i postoperativni smještaj i operacijske sale. Uređenje i opremanje stajalo je 4,5 milijona kuna, a najvećim dijelom ih je

finansirao vlasnik bolnice, grad Zagreb. Tamo će se obavljati zahvati jednodnevne dječje hirurgije kao što su operacije preponske i pupčane kile, nespušteni testisi, fimoze itd., te otorinolaringološki zahvati, poput operacije sinusa, krajnika, adenoidnih vegetacija, korekcije uški itd. Prihvatanje i obrada pacijenata provodit će se po svjetskim standardiziranim protokolima, a djecu će operisati upravnica Odjela za dječju kirurgiju Maša Hrelec Patrlj i upravnik Odjela za otorinolaringologiju Srđan Ante Anzić. - Jednodnevna hirurgija trend je svuda u svijetu, no u Hrvatskoj još nije na taj način zaživjela. Naša bolnica kreće s projektom kako bi se i hrvatskoj djeci omogućilo što kraće, bezbolnije i jednostavnije hirurško liječenje, uz siguran i opušten boravak u bolnici - rekao je direktor bolnice Boro Nogalo. 16. septembar – OTVOREN URGENTNI CENTAR MURSKA SOBOTA - SLOVENIJA Ministrica zdravlja Milojka Kolar Celarc je otvorila novi Urgentni centar Murska Sobota i rekla da će centar Murska Sobota dugoročno i značajno poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite za pacijente kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Projekat stvaranja mreže hitnih centara RS finansira Evropski fond za regionalni razvoj, zajedno sa slovenačkim učešćem i očekuje se da bude završen do kraja godine. Urgentni centar Murska Sobota postao je četvrti u nizu od deset hitnih centara. Nove prostorije Urgentni centar Murska Sobota će donijeti pacijentima bolju i bržu dostupnost relevantnog profesionalnog tretmana na jednoj lokaciji, dijagnostičke, kao i brži pristup hitnoj medicinskoj zaštiti. Što se tiče medicinske tehnologije, koncept medicinskog urgentnog centra Murska Sobota u skladu je sa najnovijim saznanjima hitne medicine u svijetu. Milojka Kolar Celarc izjavila je da je uvjerena da je rad u Urgentnom centaru Murska Sobota za stanovnike Pomurje poboljšan i da se iskreno nada da će svi zdravstveni radnici da imaju bolju organizaciju rada, veću sigurnost na radnom mestu i zadovoljstvo u obavljanju redovnog posla. 17. septembar – NOVI DIGITALNI MAMOGRAFI ZA ŠEST JZU - MAKEDONIJA Šest novih digitalnih mamografa do kraja godine će biti isporučeno i montirano u šest javnih zdravstvenih ustanovu, u Kliniku za hirurške bolesti "St. Naum Ohridski" u Skoplju, u Kliničkobolnički centar i opšte bolnice u Kavadarcu, Kumanovu, Prilepu i Kočani. Kupovinom i ugradnjom mamografa ubrzava se protok pacijenata i smanjuje vrijeme čekanja, a i pomoći će u realizaciji skrininga. Ministar zdravlja Nikola Todorov obavijestio je da prvi

digitalni mamograf dobija hirurška klinika "Naum Ohridski", gdje se trenutno sprovodi ultrazvuk dojke, ali ne mamografija. Bolnice u Kavadarci, Kočani prvi put uvode ovu vrstu dijagnostike, a u Štipu, Kumanovu i Prilepu dijagnostički uređaji su zastarjeli pa se i često se kvare. Sa kupovinom ovih uređaja omogućiće se skrining pregledi na više lokacija u zemlji. Realizacija skrininga je jedna od najvažnijih mjera za rano otkrivanje raka dojke i ozbiljno doprinosi promociji i zaštiti zdravlja ženske populacije, s obzirom da je najčešće maligno oboljenje kod žena. Ministarstvo zdravlja je stalno usmjereno na poboljšanje uslova za liječenje pacijenata i primjenu najnovijim dostignućima u dijagnostici i liječenju pacijenata. 21. septembar – REPLANTACIONI TIM U FOČI SPASIO MLADIĆU AMPUTIRANU ŠAKU Replantacioni tim ljekara Univerzitetske bolnice u Foči predvođen prof. dr Dražanom Erićem, po prvi put je uspješno izvršio složenu operaciju replantacije šake 23-ošnjem Aleksandru Radoviću iz Rogatice kojem je cirkular potpuno odsjekao pola šake sa prstima. Ljekari su na vrijeme uspjeli da sašiju krvne sudove, rekonstruišu koštane i mekotkivne strukture i tako spasu ruku mladiću. Operacija je trajala nekoliko sati, a dr Dražan Erić kaže da je ovako složen zahvat po prvi put izveden u Republici Srpskoj. 22. septembar – e-Recept, BEZ PAPIRNIH RECEPATA DO 03.NOVEMBRA - RADOVLJICA, SLOVENIJA Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Nina Pirnat predstavila je projekat e-Recept, kako koristiti e-Recept i kako ga održati na nacionalnom nivou. Dom zdravlja i apoteke u Radovljici su dio prve faze uvođenja projekta u kojem su zaposleni sa svojim znanjem i iskustvom značajno doprinjeli projektu e-Recept koji je sada spreman za upotrebu širom Slovenije. Pirnatova je veoma zadovoljana što će e-Recept da bude efikasno sredstvo kako za ljekare tako i za farmaceute i spreman je za uključivanje na nacionalnom nivou. Servis će e-Recept već poslije 2. novembra, zamijeniti papirne recepte. Ministarstvo je u septembru i oktobru organizovalo intenzivnu obuku ljekara i farmaceuta, kako da koristite aplikacije. Od 3. novembra će se u Sloveniji ostvariti samo elektronski propisivanje ljekova. Menadžer projekta e-Zdravstvo je Mr Ketrin King i šef PHCC Maia Petrov. Romana Rakovec je podsjetio da je prvi pilot projekat u regionu Gorenjska održan već 2013. godine i tada je dokazao da je značajan konceptualni i tehnološki izazov. Projekat je sada poboljšan i spreman za upotrebu na nacionalnom nivou. Nacionalni projekat e-Zdravstvo dovodi u Sloveniju medicinsku upotrebu elektronskih sredstava komunikacije i tako daje više sigurnosti i kvaliteta pacijentima, naročito je unaprijeđeno efikasno sprovođenje zdravstvenih usluga. E-Zdravstvo integriše razna elektronska rješenja za uspešne pilot faze i već se proširilo i u upotrebi je širom Slovenije. U kontekstu e-Zdravstva već postoji 17 modernih rešenja. Među njima je e-Recept koji omogućava elektronsko propisivanje i izdavanje ljekova. Ljekari i farmaceuti će imati prednosti u propisivanju ljekova, a i za verifikaciju interakcije u toku tretmana. Medicinske usluge, sa mogućnošću dobijanja podataka iz centralne baze podataka ljekova daju bolju podršku za propisivanje ljekova.

24. septembar – ČEŠKI STRUČNJAK U OBLASTI NEONATOLOGIJE POSJETIO BEOGRAD U Beogradu je ovih dana boravio prof. dr Ričard Plavka, češki stručnjak u oblasti neonatologije. Profesor Plavka je od osamostaljenja Češke Republike sproveo niz istraživanja i mjera, uspostavljajući konkretne protokole, koji su doprinijeli da se u ovoj državi smanji ukupan stepen smrtnosti novorođenčadi. Izraženo u brojkama to trenutno iznosi 1,3% i predstavlja najbolji rezultat u cijeloj Evropskoj uniji, dok je devedesetih godina iznosio 6%. U razgovoru sa ministrom zdravlja u Vladi republike Srbije dr Zlatiborom Lončarom, profesor Plavka je izrazio spremnost da pomogne Srbiji u uspostavljanju sistema koji će doprinijeti da se ova statistika i kod nas promijeni na bolje. Kratkim uvidom u stanje neonatologije, ginekologije i akušerstva kod nas, u čemu mu je pomogao i direktor Univerzitetske dječije klinike u Beogradu dr Zoran Radojičić. Profesor Plavka je ocijenio da postoje mogućnosti da se u Srbiji primijene njegova iskustva i savjeti. 25. septembar – 6.014 MIGRANATA JE ZATRAŽILO LJEKARSKU POMOĆ - HRVATSKA Otkad su prvi migranti ušli u Hrvatsku pa do danas, hrvatski ljekari su pregledali 6.014 migranata. Hitna medicinska služba je intervenisala 2.784 puta, a ljekari porodične medicine su pregledali 3.131 oboljelih. U bolničkim ambulantama je obrađeno 138 pacijenata, a 22 migranata su zadržana na liječenju. Kroz ovih devet dana, na tom se opsežnom poslu kroz dežurstva i pripravnost izmijenjao 221 medicinski tim, od čega 102 tima porodične medicine i 119 timova hitne medicinske pomoći. Najviše je intervencija na pogođenom području u Vukovarsko-sremskoj županiji te se najviše oboljelih liječi u Opštoj bolnici Vukovar. 25. septembar – KANABIS U HRVATSKIM APOTEKAMA OD 12 OKTOBRA? Usvoje li Pravilnik, kanabis će biti na recept već od 12. Oktobra jer je Vlada RH na svojoj Facebook stranici objavila kako bi se u slučaju usvajanja Pravilnika, kanabis u medicinske svrhe mogao podići u apotekama već od 12. 10. Ove godine. Marihuanom će se tako legalno moći koristiti oboljeli od raznih bolesti, poput malignih i neuroloških bolesti. Pozvali su takođe na uključivanje u javnu raspravu kojom se propisuje uvođenje medicinske marihuane za liječenje određenih bolesti. 26. septembar – ODRŽAN KONGRES MEDICAL BEAUTY CROATIA – HRVATSKA, ZAGREB Kongres se prvi put održao u ovoj regiji, a cilj mu je bio promocija novih tehnika anti-aging medicine kao i novih tehnologija koje se koriste u pomlađivanju lica i tijela. Ljekari specijalisti, dermatolozi, estetski hirurzi prezentovali su savremene tehnike u rejuvenaciji i podmlađivanju kože lica i tijela, kao i najnovije tehnologije za neinvazivno oblikovanje lica i tijela, uklanjanje celulita i strija. Ponajprije, riječ je bila o tehnikama koje su minimalno invazivne, ne-hirurške tehnike za koje je potrebno kratko vrijeme oporavka.

HOMEOPATIJA

I PREHLADE Dr Snežana Tomić, homeopat

Dolazak jeseni za neke od nas nosi sa sobom zebnju, ne samo zbog hladnoće već i zbog pojave nazeba karakteristicnog za ovo doba godine. Veoma često antibiotici nisu pravo terapisjsko rješenje, jer je najveći broj nazeba izazvan virusima na koje antibiotici ne djeluju. Prepisivanje antibiotika u ovom slučaju ima za cilj tretiranje eventualne bakterijske super infekcije, tj. infekcije bakterijama koja se nadovezuje na virusnu infekciju. Ovdje su neki od savjeta koje možete primijeniti u prevenciji i tretiranju nazeba prirodnim putem. Ono što možete da učinite je da eliminišete iz svoje ishrane hranu koja slabi imuni sistem. Za vrijeme prehlade izbacite iz ishrane mlijeko i mliječne proizvode, kao i proizvode od bijelog brašna. Ove namirnice uzrokuju povećano stvaranje sluzi u organima za disanje, a sluz hrani bakterije i viruse i pomaže u njihovom razmnožavanju. Suzdržavajte se od slatkiša i sećera jer studije pokazuju da konzumiranje sto grama šecera u jednoj porciji prepolovi broj imunih ćelija za samo dva sata po unošenju u organizam (100g šećera unisti pedeset posto neutrofila dva sata po konzumiranju). Ako imate ovo u vidu, biće vam jasnije zašto se prehlade često dešavaju nakon rođendana i slavlja, kada se ova hrana više konzumira i tako slabi imuni sistem. A jasno je i da sve dok konzumirate ove namirnice, prehlade će se vraćati nesmanjenom žestinom i pored česte upotrebe antibiotika. Odgovornost za prehlade ne leži u virusima već u nama. Virusi i bakterije stupaju na scenu samo onda kada je imuni

sistem kompromitovan nepravilnom ishranom, zamorom, stresom, negativnim emocijama. Za vrijeme prehlade ishrana treba da bude lagana, da se odbrambeni sistem ne bi opterećivao jurenjem i uništavanjem alergena i toksina iz hrane, već koncentrisao na napadače organizma. Imuni sistem ima istu funkciju kao i vojska koja se brani od neprijatelja. Ako je vojska napadnuta s više strana istovremeno, moraće da se bori na više frontova i tako neujedinjena ima manje šanse za odbranu. Pileća supa je jelo koje se tradicionalno preporučuje kod nazeba i gripa. Sada mame i bake imaju i naučno objašnjenje za njenu ljekovitost. Pileće meso sadrži u sebi razne viruse koji se kuvanjem umrtvljuju, ali djeluju kao vakcina protiv virusa prehlade i gripa, i tako stimulišu stvaranje antitijela u organizmu. Limun je prirodni lijek kod nazeba, ne samo zbog vitamina C i bioflavonoida koje sadrži, već i zbog toga što čisti sluz koja se gomila u organima za disanje i koja služi kao hrana za mikrobe. Bijeli i crni luk su snažni prirodni antibiotici, uništavaju viruse, gljivice i bakterije bez nus pojava. Pijte što više tečnosti, biljnih čajeva (kamilica, nana, žalfija, bijeli slez) i toplih limunada s medom da hidrirate organizam, smanjite temperaturu i izbacite toksine iz organizma. Med i propolis su takođe moćni antibiotici a sadrže i imunostimulirajuće komponente.

Upotreba vitamina znatno skraćuje vrijeme trajanja prehlade. Vitamini C, A, D i Cink stimulišu mehanizme odbrane. Kašika ribljeg ulja, bogatog vitaminom A i D kao i omega 3 masnim esencijalnim kisjelinama koje djeluju antizapaljenski, svako jutro tokom zime, snaži naš imuni sistem i smanjuje podložnost mikrobima. U mom sjecanju još uvijek je živa slika nas djece u obdaništu kako nevoljno otvaramo usta da nam vaspitačica da riblje ulje, koje je za nas bilo više kazna nego prevencija od bolesti. Vitamin D se sintetise u našem organizmu uz pomoć sunčevih zraka kojima je izložena naša koža. Sama činjenica da vitamin D pravimo u našem organizmu, govori o tome koliko je značajna njegova funkcija u zaštiti organizma protiv bolesti (za razliku od životinja, ljudi su izgubili moc sinteze vitamina C koji je takođe na vrhu najvažnijih vitamina). Zato, iskoristite svaki momenat da svoju kožu izložite sunčevim zracima, makar 20-tak minuta dnevno u sunčanim periodima, koliko je dovoljno da se sintetiše dnevna potreba ovog vitamina. Homeopatski pristup liječenju prehlada i gripa je veoma popularan u svijetu jer homeopatski ljekovi, kao prirodni preparati, ne ostavljaju nus pojave i toksičnost, a veoma su efikasni. Pošto je princip homeopatije da liječi osobu a ne bolest, u najvećem broju slučajeva za isti virus - uzročnik prehlade, daće se drugaciji lijek, koji se bira individualno prema simptomima oboljele osobe a ne prema virusu - dijagnozi. Upravo taj individualni pristup u odabiru terapije čini homeopatiju veoma efikasnom u liječenju i prevenciji bolesti. Česte prehlade ukazuju na oslabljeni imuni sistem. Homeopatski pristup jačanja organizma je odabir najadekvatnijeg lijeka (nakon iscrpnog razgovora s pacijentom) koji će doprinijeti jačanju konstitucije i slabljenju predispozicije ka, ne samo prehladama već i drugim bolestima. U odabiru konstitucionalnog lijeka uzimaju se u obzir ne samo fizički simptomi već i mentalni i emotivni aspekt pacijenta. Taj preventivni karakter homeopatije i njen sveobuhvatni pristup u tretiranju osobe je ono što je čini specifičnom metodom liječenja. U svrhu informisanja opisaćemo par homeopatskih lijekova koji se najčešće koriste u tretiranju respiratornih infekcija.

Belladonna

Ono sto karakteriše sliku ovog lijeka je da se simptomi pojavljuju iznenada i razvijaju velkom brzinom, naročito kod djece, gde će za par sati dijete iz normalnog stanja pasti u krevet pod naletom temperature, bola u grlu, crvenog lica, raširenih zjenica, uznemirenosti. Visoka temperatura, febrilne konvulzije, gnojna angina, uvećane tonzile, naročito na desnoj strain, teško

gutanje, suvi kasalj. Upala srednjeg uha sa oštrim pulsirajućim bolom, često u ritmu rada srca.

Allium Cepa

Lijek spravljen od crnog luka. Prehlada se razvija u nosu i očima prvo, a onda spušta na bronhije i pluća, često nakon izloženosti vjetru. Obilno bistro curenje iz nosa, gore iz lijeve nozdrve i u toploj sobi. Na svježem vazduhu se osjeća bolje. Kijanje često. Suzenje očiju pojačano, neutralno, dok iz nosa iscjedak peče okolnu kožu. Jedan od najčešćih ljekova za kijavicu. Kašalj i akutni brohitis, akutni laryngitis kod koga dijete vrišti od bola dok guta, bol se širi prema ušima, promuklost.

Kali Bichromicum

Simptomi se razvijaju u disajnim putevima, nosu, bronhijama i plućima. Karakteriše ga gust, ljepljiv, žilav iscjedak koji se razvlači kao žvaka ili končić i teško se izbacuje. Bol u grlu se često lokalizuje u određenoj tački. Osjećaj dlake na jeziku ili u nozdrvama. Kijavica koja se pogoršava na hladnom vazduhu a bolje je bolesniku dok je u toploj sobi, za razliku od Alium Cepa. Zapušen nos. Kašalj se pogoršava pri ležanju i noću, rano ujutru. Bronhitis. Ispljuvak žut, često slivanje iz nosa u grlo postnazalno. U našim apotekama mogu se naći neki od homeopatskih ljekova za prehlade koje doktori sve češće preporučuju zbog njihovog prirodnog sastava i odsustva nus pojava.

URINARNE

INFEKCIJE Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Urinarne infekcije ili infekcije mokraćnih puteva kod djece najčešće se javljaju u uzrasnoj grupi do pet godina, češće su kod djevojčica nego kod dječaka. Uretra - izvodni mokraćni kanal, je mnogo kraći kod djevojčica nego kod dječaka. Urinarni trakt čine bubrezi, mokraćni kanali (ureteri i uretra) i mokraćna bešika. Bubrezi proizvode urin koji se preko uretera izlučuje u mokraćnu bešiku, a odatle preko uretre van iz organizma. U normalnim okolnostima urin je sterilan. Ako se pak desi da bakterije prodru u mokraćne puteve eto infekcije. One mogu preko uretre dospjeti u mokraćnu bešiku i bubrege. Ako napadnu mokraćnu bešiku onda to zovemo cistitis, a ako je zahvaćen i bubreg onda govorimo o pijelonefritisu - koji je jako ozbiljno oboljenje jer može, ako se ne liječi ili ne liječi pravilno, dovesti do trajnih oštećenja bubrežnog tkiva. Bakterije koje izazivaju urinarne infekcije najčešće se prenose preko uretre, kanala putem koga mokraća izlazi iz organizma. Bakterije iz stolice, odnosno debelog crijeva, su normalni stanovnici - ešerihija koli i enterokoke. Infekcije mokraćnih puteva mogu nastati i iznutra, kod djece koja imaju neku anomaliju mokraćnog sistema: - u vidu suženja mokraćnih puteva, koja blokiraju normalno oticanje mokraće, - vezikoureteralni refluks, tzv. VUR, odnosno stanja u kome se jedan dio mokraće vraća iz mokraćne bešike u bubrege. Ako nešto ovako postoji, eto infekcije. Ove dvije anomalije, ako se ne otkriju na vrijeme, mogu dovesti do trajnih i ozbiljnih

oštećenja bubrega. Ponekad se može desiti da putem krvi iz nekog drugog organa bakterije dospiju u bubrege. Simptomi i znaci su povišena tjelesna temperatura, učestao nagon na mokrenje, uznemirenost, odbijanje obroka kod manje djece, bol i pečenje pri mokrenju kod veće djece, isprekidan mlaz urina i neprijatan miris. Dijagnoza se postavlja brzo i jednostavno, pregledom urina. Neophodno je da se uzme pravilan uzorak urina - potrebno je dobro oprati genitalije i odnijeti urin u sterilnoj posudi. Kod beba se uzorak uzima posebnim samoljepljivim kesicama. Unutar sat vremena od mokrenja potrebno je odnijeti urin - nikako duže uzorak da stoji. Ako se u sedimentu urina nađu leukociti i bakterije, onda bi trebalo po pravilu uzeti urinokulturu da bi izolovali uzročnika i odredili najefikasniji antibiotik za liječenje. Uz to je potrebno uraditi krvnu sliku i CRP, koji pomažu u procjeni težine infekcije. Obavezno je odraditi i ultra zvuk urotrakta. Često je pitanje od strane roditelja - da li uzeti samo prvi jutarnji urin... Ne mora, može se u toku dana bilo kad uzeti uzorak.

Terapija: Infekcija se liječi antibioticima, ne čeka se nalaz urinokulture nego se započne sa antibiotikom za koji ljekar smatra da je najefikasniji. Po završetku liječenja neophodno je potrebno ponoviti analizu mokraće - u sedimentu urina ne bi smijeli da se nalaze bakterije i leukociti a urinokultura treba da je sterilna. Analizu možemo ponoviti za deset dana.

Šta roditelji treba da znaju? Da se higijena genitalija sprovodi temeljno i redovno - tekuća voda i blagi sapun poslije svake stolice. Zaboravite na upotrebu vlažnih maramica, sem ako ste u prirodi ili na putu. Povišena temperatura koja nema objašnjenje potencijalna je urinarna infekcija. Kod djece koja su vec imala urinarnu infekciju a dobiju temperaturu, obavezno je odnijeti urin na pregled ovo je naročito važno kod beba i djece predškolskog uzrasta. Ako postoji anomalija urotrakta, onda se uključuje u dijagnostiku i liječenje pedijatar nefrolog i dječiji hirurg - urolog.

Montesori program već dvije godine prisutan u predškolskom obrazovanju djece u Crnoj Gori

ŠKOLICA PO INTERNACIONALNIM STANDARDIMA „Prepoznavajući značaj predškolskog vaspitanja i obrazovanja, i polazeći od činjenice da je to nivo obrazovanja sa kojim se dijete prvo susreće, a ujedno je od velikog značaja za cjelokupan rast i razvoj, kao i za formiranje ličnosti kod djece, Fondacija „Ćano Koprivica“ pokrenula je aktivnost kreiranja Montesori programa za djecu predškolskog uzrasta u okviru Pilot projekta Montesori školice „Zvono“, sa intencijom licenciranja i prihvatanja ovog programa od strane Nacionalnog savjeta za opšte obrazovanje Republike Crne Gore,“ rekla je Jelena Žižić, izvršna direktorica Fondacije „Ćano Koprivica“, u razgovoru za naš časopis. Ona je istakla da je sklapanjem ugovora sa Montesori društvom Srbije, koje je član Internacionalne Montesori Asocijacije, Montesori školica „Zvono“ počela sa radom u januaru 2013. godine, kada je otvorena jedna vaspitna jedinica u Nikšiću za djecu uzrasta od 3-6 godina. „Roditelji su pokazali veliko interesovanje za ovaj vid pedagogije, tako da Montesori školica „Zvono“ u Nikšiću danas radi u prostoru kapaciteta od 420 m2, u okviru kojeg su 4 radne prostorije, 3 spavaonice, 2 kuhinje sa 2 trpezarije u kojima se priprema hrana, sala za sport, i administrativni prostor, kao i sav potreban didaktički Montesori materijal za rad, tako da je Fondacija „Ćano Koprivica“ na taj način stvorila adekvatan kadar, edukujući i sertifikujući vaspitače, i ambijent za funkcionisanje i rad Montesori školice „Zvono“. Ova Ustanova, prva ovog tipa

u Crnoj Gori, radi po standardima Internacionalne Montesori Asocijacije, a ujedno poštuje zahtjeve Obaveznog plana i programa koje propisuje Zavod za školstvo u Crnoj Gori, a sve sa ciljem obezbjeđivanja kvalitetnog predškolskog obrazovanja i vaspitanja djece,“ rekla je Žižić. Prema njenim riječima, od februara mjeseca 2015.godine radi i vaspitna jedinica u Baru, za djecu uzrasta od 3-6 godina. Pojašnjavajući šta prestavlja obrazovni sistem Marije Montessori, Žižić je istakla da on obuhvata rad sa djecom uzrasta od 18 mjeseci do 6 godina starosti, odnosno do polaska u školu, i da se bazira na tome da dijete sebe otkriva pokretima i senzomotornim iskustvima od najranijih trenutaka života. „Vježbama se djeci omogućava da prihvate izazove i izbore sa sa istima, uz indirektan uticaj njihovih vaspitača. Naglasak je stavljen na samoopredjeljenju i samospoznaji djeteta, jer kao što i osnivač Montesori obrazovnog sistema tvrdi, bitno je da zadatak kod djeteta probudi takav interes da se njime bavi cijela ličnost djeteta. Naglasak nije na podučavanju djeteta, već se osigurava podsticajna sredina koja povećava dječiju prirodnu radoznalost i omogućava da kroz igru djeca spontano uče otkrivanjem. Montesori pedagogija zasniva se na filozofiji razvoja djeteta, prema kojoj dijete stiče operativna znanja u područjima života u kojima će učestvovati kao odrasla osoba. Montesori pedagogija predstavlja cjelovit i orginalan vaspitno-obrazovni sistem,

Montessori školica „Zvono“ u Nikšiću se nalazi u ul. Narodne Omladine bb, a u Baru na adresi Polje bb. Bliže informacije zainteresovani roditelji mogu dobiti putem sajta na web adresi: www.montessori-zvono.me

koji naglašava značaj samoaktivnosti djeteta i individualni tempo razvoja, i ima jedinstven pristup u tehnici učenja. Pedagogija Marije Montessori temelji se na naučnom posmatranju spontanog učenja djece, na podsticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti, i na poštovanju djetetove ličnosti,“ kazla je Žižić. Ona je istakla da se u školici „Zvono“ jako puno pažnje poklanja potrebama djece, i da je bezbjedost i sigurnost djece, u svakom smislu, na prvom mjestu. „Ljudi medicinske struke mnogo bolje znaju koliko se zdravstveno stanje kod djece može vrlo brzo promijeniti kada su u pitanju viroze ili promjena godišnjeg doba, povratak u Ustanovu posle dužeg odsustva usled bolesti, putovanja i slično. U tom smislu, veoma je važno da je dijete dobilo saglasnost od pedijatra da može da boravi u grupi sa ostalom djecom. U Montesori školici „Zvono“, postoje posebne prostorije u kojima djeca imaju obroke, u kojima spavaju, jer smo vjerovanja da se sve to ne može obavljati na zadovoljavajući način u prostoriji koja predstavlja radni prostor i prostor za igru djece. Takođe, u okviru naše Ustanove imamo angažovanog ljekara pedijatra, koji dolazi dva puta sedmično i pregleda djecu, a povremeno obavlja i sistematske preglede djece, prati njihova stanja u pogledu psihofizičkog razvoja, kao i zdravstvenog stanja djece. Ovo predstavlja veliki konfor za roditelje, iako prilikom angažovanja ljekara pedijatra nismo razmišljali o potrebama roditelja, već djece koja borave u Ustanovi. Takođe, veliku pažnju poklanjamo i ishrani djece, u smislu stvaranja navika zdravog načina ishrane, tako da u našoj Ustanovi na sedmičnom nivo ljekar nutricionista, sastavlja jelovnik vodeći računa o nutritivnim potrebama djeteta. Hrana se svakodnevno sprema u našem objektu, vodeći računa o zadovoljavanju svih zdravstvenih i sanitarnih standarda,“ rekla je Žižić. Žižić je istakla da je Montesori ime javno i da se može primjenjivati čak i kod ustanova koje djelimično primjenjuju Montesori pedagogiju, ili je ne primjenjuju uopšte, tako je veoma važno da zainteresovani roditelji imaju priliku,da kroz rad školice „Zvono“ i vaspitnih jedinica čije otvaranje širom Crne Gore je planirano, vide kako ova pedagogija stvarno funkcioniše u praksi,

i da na bazi toga donesu odluku o tome gdje će upisati svoje dijete. Boravak u školici „Zvono“, kao i u svim, javnim i privatnim predškolskim ustanovama u Crnoj Gori, kako je rekla Žižić, se plaća. „Ovo je jako skup projekat, i potrebno je kontinuirano ulaganje u meterijale koji prate didaktičke materijale i standarde Montesori pedagogije. Fondacija „Ćano Koprivica“ u saradnji sa Ministarstvom prosvjete radi na stvaranju uslova za participaciju u Montesosri školici „Zvono“ na nivou participacije u ostalim javnim ustanovama u Crnoj Gori. Nadamo se pozitivnom ishodu naših zalaganja,“ kazala je Žižić. Govoreći o saradnji sa roditeljima, Žižić je istakla da veoma često od roditelja dobijaju povratne informacije o napretku njihove djece koji primjećuju brzo nakon dolaska u školicu „Zvono“. „Ako je dijete srećno i zadovoljno u ustanovi koju pohađa, rado ide u vrtić i tamo boravi, pokazuje napredak u radu, onda je i roditelj zadovoljan. Svi u našoj Ustanovi se jako trude oko djece, mnogo su nam važna, i dajemo sve da se osjećaju sigurno, bezbjedno i voljena. Kada takve uslove stvorite onda je lako raditi sa djecom, oni pozitivno reaguju na svaki vaš napor da im približite sve ono što se od njih očekuje,“ kazala je Žižić. Što se tiče planova za naredni preriod, Žižić je naglasila da investitor, gospodin Nikola Koprivica planira otvaranje vaspitnih jedinica na dvije lokacije u Podgorici, nakon čega slijedi otvaranje vaspitnih jedinica u gradovima na sjeveru Crne Gore. „U Nikšiću je u planu izgradnja objekta obrazovne ustanove koja će obuhvatati predškolsku ustanovu i osnovnu školu koja će primjenjivati Montesori pedagogiju. Fondacija je već započela i sa edukacijom tri diplomirana učitelja u Zagrebu, koja funkcioniše u okviru Pedagoške Akademije u Gracu, kako bi se do septembra 2016. godine stvorili kadrovski i prostorni uslov za otvaranje i prve osnovne škole u Crnoj Gori koja će primjenjivati Montesori pedagogiju,“ zaključila je Žižić. Sandra Kavarić

ISTINE I ZABLUDE: Optimalna ishrana danas, nimalo se ne razlikujući u odnosu na period kada čovjek nije raspolagao brojnim laboratorijskim i dokazima drugih vrsta, predstavlja kamen spoticanja kada je zdravlje čovječanstva u pitanju. Brz način življenja ostvaruje svoj neizbježni efekat, ali koliko god da je postalo nemoguće prevazići taj problem savremenog življenja, gotovo podjednako se ističe problem kolektivne nesvjesnosti - nespremnosti na primjenu znanja stečenih o pravilnoj ishrani, dobrom odabiru namirnica i načinima njihove pripreme. Da li će ljudi ikada stvarno prihvatiti masovnu upotrebu integralnih žitarica i kada će čovječanstvo postati spremno na promjenu fabričke proizvodnje hljeba od bijelog brašna, na primjer, jedno je od pitanja koja golicaju interesovanje nutricionista i uopšte profesionalaca koji su već odavno podrobno obrazložili svoj i naučni stav. Gojazne osobe mogu se smatrati uhranjenim ZABLUDA: Pod pojmom dobre uhranjenosti ne podrazumijeva se, kako se to možda misli, sklonost osobe ka pretjeranom konzumiranju hrane, te stvaranje rezervi hrane kao efekta takvog ponašanja. Riječ je o pravilnom, i sasvim poželjnom, obliku ishrane. Uhranjenost je odlika ishrane koja se bazira na pravilnom izboru namirnica, njihovom pravilnom kombinovanju i pripremanju za jelo. Istovremeno, ovaj pojam znači i pravilno određen razmak između dnevnih obroka. Hrana mora biti raznovrsna i upotrebljena u svježem ili termički obrađenom obliku. Važno je da se u ishrani obezbijedi dobar balans između unošenja tečnosti i hrane. Na taj način realizuje se zdrav i jedini ispravan pristup hranjenju, a metabolizam funkcioniše besprekorno. U suprotnom, nerijetko se dešava da osoba koja je gojazna postane neuhranjena. To samo govori o nepravilnom odnosu prema jelu. Gomilanje viška kilograma samo je jedna od posljedica takvog štetnog ponašanja. Hrana biljnog porijekla ne posjeduje dovoljnu količinu bjelančevina pa se ne može smatrati idealnim izvorom ishrane i svrstati u red sa, recimo, mesom ZABLUDA: Kada su u pitanju bjelančevine, može se reći da je njihov značaj precijenjen. Smatra se, recimo, da je potrebno unositi u organizam što veću količinu ovog „dragocjenog” sadržaja. Mitovi o snazi tipa savjeta namijenjenog djeci: jedi da rasteš, uglavnom se odnose na jedenje mesa i sličnih resursa bogatih bjelančevinama. Manje je poznato da hrana biljnog porijekla može da predstavlja daleko zdraviju alternativu jedenju mesa jer je utvrđeno da neke žitarice, npr. soja, sadrže čak i veću količinu bjelančevina u odnosu na obožavano meso. Dnevni unos bjelančevina, tvrdi nauka, treba da bude 0.35 po kilogramu tjelesne mase, što je, svakako, daleko manje u odnosu na s koljena na koljena prenošenu zabludu o svakodnevnom (i čak višekratnom) konzumiranju mesnih proizvoda. Ishrana ne smije da bude jednolična ISTINA: Volite pomfrit, šnicle od mesa, tjestenine ili sličnu hranu u tolikoj mjeri da biste mogli da ih jedete svakog dana. To, zahvaljujući ubrzanosti života, često postaje navika i, ako Vam blagovremeno ne dosadi, imaćete problema sa zdravljem. Da bi se pravilno realizovalo varenje hrane, organizam mora biti naviknut na unos dovoljne količine tečnosti i raznovrsne hrane. Ukoliko se svakodnevno konzumira isti ili sličan oblik ishrane, npr. „suva hrana”, organizam će razviti nove sposobnosti. Nenaviknut na promjene, atrofiraće svoje funkcije i postepeno ići ka sve većim degenerativnim promjenama. Posljedica svega je bolest organa za varenje. Posljednji dnevni obrok treba da bude obavljen bar tri časa prije odlaska na spavanje ISTINA: Osnovu ove ideje čini postavka da ukoliko večerate i odete na spavanje izostaje efekat trošenja jelom unijetih kalorija, tako da se stvara balast koji može da uzrokuje gojaznost. Sasvim je jasno da ukoliko ne obavljate kakvu fizičku aktivnost, nećete ni imati priliku da transformišete hranu u

energiju, što bi Vam moglo predstavljati problem. Danas postaje sve uočljiviji još jedan problem - način ishrane ostao je isti kao u vrijeme od prije recimo 200 godina, kada su ljudi mnogo fizički radili i jeli hranu bogatu mastima i bjelančevinama. Nažalost, u odnosu na to vrijeme, izostalo je samo svakodnevno bavljenje fizičkim aktivnostima. Stoga: doručkuj, ručak podijeli sa prijateljem, a večeru daj neprijatelju (ili večeraj nešto ranije). Industrijska prerada hrane obezvrijedila je neke od oblika hrane koji su u najrasprostranjenijoj upotrebi ISTINA: Ako šećernu trsku prerađujete na način da proizvedete bijeli kristalni šećer, ako zrno pšenice prvo oljuštite, pa potom sameljete i pripremite za ishranu u vidu bijelog brašna, ako ulja rafinirate kako bi dobili proizvod za ishranu, onda je prava adresa za upotrebu takvih namirnica ne pripadnik ljudskog roda već neki od predstavnika životinjske vrste. Navedeni oblici industrijske hrane (koja se nalazi u najraširenijoj humanoj ishrani !), idealan su oblik stočne hrane. Ne ljuštite zrno pšenice i dobićete idealno - integralno brašno za ishranu, koje sadrži veliki nutritivni potencijal i povoljno utiče na zdravlje Vašeg sistema organa za varenje. Za dobro zdravlje najvažniji je unos vitamina ZABLUDA: Pravilna ishrana ima brojna pravila i predstavlja veoma razrađen kompleks zahtjeva za ispunjavanje. Ako se ima u vidu da je ulog zdravlje, jasno je da se malo požrtvovanosti ipak dobro isplati. Jedna od najzastupljenijih zabluda o dobrom zdravlju organizma odnosi se na unos vitamina. Stoga se i postavljaju razne tabele sa propisima o neophodnosti propisane količine vitamina E, B, A ili sl. Nerijetko se radi o pretjerivanju. Pravilna ishrana kao najzastupljenije mora imati proizvode od povrća i integralnih žitarica. Stvaranje vitaminskog potencijala, pogotovu ako je samoinicijativno i neutemeljeno, ne može nadomjestiti nedostatak ovih nezaobilaznih činilaca dobre ishrane.

Razgovor sa akademikom prof. dr Draganom Micićem, podpredsjednikom Evropske asocijacije za proučavanje gojaznosti za Južnu Evropu

Primjena lijekova u terapiji gojaznosti - sadašnje stanje Gojaznost odavno nije samo estetski, nego ozbiljni zdravstveni problem. Na listi je oboljenja Svjetske zdravstvene organizacije. Upravo tu započinjemo priču sa akademikom prof. dr Draganom Micićem koji je, osim redovnog članstva u SANU, odnedavno i član Akademije nauka i umjetnosti RS. Profesor interne medicine, specijalista endokrinologije, aktuelni direktor Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra Srbije, naš meritorni sagovornik i podpredsjednik Evropske asocijacije za pručavanje gojaznosti za Južnu Evropu čije područje djelovanja uključuje: Srbiju, BiH, Bugarsku, Grčku, Tursku, Maltu, Italiju, Španiju i Portugaliju. - Sa ovih pozicija imam dosta dobar uvid u trenutno stanje prevencije i epidemije gojaznosti kao i u neke terapijske modele koji se praktikuju. Inače sam redovni učesnik evropskih kongresa o gojaznosti. Jedan takav, pre mesec i po dana, održan je u Pragu, gde sam govorio o primeni lekova u lečenju gojaznosti. O istoj temi sam izlagao i na ovogodišnjem junskom simpozijumu u Banjaluci, kaže prof. dr Micić sa kojim nastavljamo razgovor o našoj temi iz naslova: ‘’Primjena lijekova u terapiji gojaznosti – sadašnje stanje’’. - Tu postoji ove godine mnogo novina, s obzirom na to da su se na tržištu pojavila dva nova leka. Jedan je ‘’Saxenda’’. To je preparat kompanije ‘’Novo Nordisk’’ koji predstavlja injektabilni preparat. Koristi se za lečenje gojaznosti u dozi od tri miligrama i registrovan je za sve zemlje Evropske unije. Nije se još pojavio na tržištu, ali je dobio registraciju. Drugi preparat, koji je takođe registrovan i za kojeg se očekuje distribucija po Evropi zove se ‘’Mysimba’’ i predstavlja kombinaciju naltreksona i bupropionata. Preparat je u obliku tablete i prvo je registrovan u SAD, a onda i u Evropi. Očekuje se da će se primenom ova dva preparata značajno unaprediti naše terapijske mogućnosti. Do sada smo imali samo lek ‘’Oristat’’ farmaceutske kompanije ‘’Roš’’ iz Švajcarske, koji je prvi put registrovan 1999. godine na tržištu Evrope, a 2007. i u SAD. Sada imamo dve nove terapijske opcije. Osim toga, u Americi su registrovana još dva oralna preparata:’’Lorcaserin’’ i tzv. ‘’Qsymia’’ koja predstavlja kombinaciju fentermina i topiramata koji mogu, takođe, dati vrlo dobre rezultate u lečenju gojaznosti. Nažalost, oni nisu dobili odobrenje Evropske agencije za lekove, tako da ih nema na tržištu Evrope. U vezi s ovim pobrojanim preparatima, očekuje

se da će sada svi naši terapijski napori u pokušaju da zaustavimo epidemiju gojaznosti biti efikasniji i da će za nekoliko godina više od 50% lekova koji se budu koristili za lečenje gojaznosti biti kombinacija različitih terapijskih pristupa i mehanizama, jer se misli da jedan mehanizam očigledno ne može da zadovolji celu priču. Meni se veoma dopada ovaj drugi preparat koji se pojavio, a može se dovesti u vezu sa našim hedonizmom. Pokazano je da mi vrlo brzo postižemo energetsku homeostazu, odnosno kad nešto potrošimo, odmah to nadoknadimo kroz hranu. Kad ne bi bilo gojenja to bi bilo sasvim u redu. Međutim, postoji jedan deo našeg hedonizma (uživanja u hrani) i mi ne prestajemo da je unosimo i onda kada nadoknadimo energetski gubitak, nego nastavljamo da jedemo i pravimo suvišak energije koja se deponuje u vidu masnih naslaga na periferiji. I to nas čini gojaznim. To sve zavisi od endogenih opijata i ovaj preparat koristi jedan njihov blokator. To je lek koji se zove ‘’Naltrekson’’ koji treba da blokira taj opijatni put. Da uprostim priču. Pod znakom navoda to bi bio pokušaj da se blokira taj naš hedonistički mehanizam kojim unosimo suviše hrane, odnosno da se jednostavno zaustavimo na vreme. Medici.com Da li to može izazvati zavisnost od ovog lijeka?

- Ovaj lek se inače, koristi za lečenje zavisnosti od opijata. Ne bi trebalo da stvara zavisnost, već naprotiv obrnuto. Medici.com Primjenu lijekova prate i neželjeni efekti. - Da, svaki od ovih lekova ih ima. Na sreću, oni nisu tako opasni, više su neprijatni, što znači da mogu biti u domenu gastrointenstinalnih pojava, opstipacije, dijareje, gađenja, povraćanja. Njihova kontinuirana upotreba dovodi do opadanja ovih neželjenih efekata. Ali, želim da naglasim da suština lečenja gojaznosti nije u primeni lekova. Oni su samo jedan pomoćni terapijski agens za bolesnika. Suština je u promeni životnog stila i to je osnovni elementarni pristup, insistiranje na redukovanju unosa kalorija i povećanju obima fizičke aktivnosti. Svaki dan radim sa gojaznim bolesnicima. Kažu mi: ‘’Doktore, ne jedem ništa ali ne mrdam sa težinom’’. Kad ih pitate: ‘’Da li se krećete’’?, odgovor je ne. A ono je ključno, jer se tako troše unete kalorije. Zato je naš terapijski savet vrlo jednostavan: 10-15 minuta šetnje bržim hodom (to je hod koji treba da vas lako oznoji), jer gojazne osobe najčešće imaju problema s krvnim pritiskom, lipidima, dijabetesom.To mora da se radi postepeno, da se bolesnik istrenira, ali svakog dana. Medici.com Za koliko vremena se mogu na taj način ‘’istopiti’’ kilogrami? - Zavisi sve od toga koliko je bolesnik ugrožen. Imate slučajeva kada jako brzo treba da smanjite telesnu težinu (kriza hipertenzija, dijabetes). Onda se pristupa tzv. likvidnoj dijeti koja je sa onim šejkovima. To su nadoknade u hrani koja sadrži određen broj kalorija. Iskustva su pokazala da se tako najbrže postiže gubitak telesne težine. Međutim, tu se javlja efekat sunđera - tamo gde je vrlo brzo izgubite, brzo je i vratite, zbog toga što se uglavnom gubi telesna voda. Mi insistiramo da taj gubitak iznosi 5% od početne telesne težine u vremenu od tri meseca. Znači, ako neko ima 100 kg, to je onda 5kg za tri meseca, odnosno na mesečnom nivou je 1,5 kg. Nije lako gubiti na telesnoj težini, ali za godinu dana, na ovaj način, postižete neku pristojnu težinu. Ponavljam, ne potenciramo naglo gubljenje, nego postepeno - progresivno, jer će to rezultovati značajnim smanjenjem rizika za hipertenziju, pojavu šećerne bolesti i sl. Medici.com U kojem uzrastu bi trebalo započeti s podučavanjem o zdravim životnim navikama? - Vrlo rano. Stav je da su gojazna deca budući gojazni odrasli bolesnici. Stoga su deca glavni aspekt naše pažnje ne samo ovde, već i na evropskom nivou, jer se smatra da ćemo njihovom pravilnom edukacijom uspeti da sprečimo gojaznost kod budućih generacija. Na osnovu sadašnjeg stanja prognoze su da će naredne generacije živeti kraće od svojih roditelja zbog pojave niza bolesti, čiji je uzrok gojaznost. Današnja deca su jako prijemčiva populacija za razne reklame koje su uglavnom vezane za visokokalorijske unose hrane. To mora da se ograniči, odnosno da se propiše zakonom kako to može da se radi i koliko. Drugi negativni uticaj je što danas roditelji nemaju vremena da se bave decom i njihovim užinama. Obično im daju novac da kupe nešto kad pođu u školu. A okolo škole je buljuk tih prodavnica sa visokokaloričnom hranom (boca bezalkoholnog pića sa mnogo šećera, plus neki hamburger. To je energetska bomba. Detetu je to sve ukusno, ali nije nimalo zdravo. Sada je neki pokušaj da se u škole vrate užine koje će kontrolisati nutricionisti, kako bi im dali tačnije ono što im nedostaje, odnosno

šta treba da pojedu u toku dana, a da to ne bude kalorijska bomba. Biće neophodne zakonske mere kako bismo ponovo u škole vratili funkciju nekadašnjih školskih kuhinja. Ceo svet pokušava isto. Medici.com Svjedoci smo jako agresivnih reklama o kojekakvim dijetama za gojazne osobe. Šta biste poručili potencijalnim kupcima ovakvih usluga? - Ima mnogo takvih preparata i često me sami bolesnici pitaju šta mislim o njima? Naš bivši predsedenik Evropske asocijacije uradio je jednu studiju gde je testirao više od 50 takvih reklamiranih preparata za mršavljenje. Nijedan od njih nije prošao test kojim se dokazuje dejstvo u te svrhe. Znate, u medicini, kad ispitujemo nešto, uvek radimo sa placebom na godinu-dve dana, uz praćenje, i onda se evaluiraju efekti. Ovi svi preparati nemaju tu vrstu ispitivanja. Bukvalno, nijedan nije medicinski ispitan kako se to zahteva od nekog leka za lečenje gojaznosti. Oni svi nose oznaku - pomoćni dijetetski preparat. Jedino što je ispitano da nisu toksični, to jest opasni za primenu kod ljudi. Međutim, pravo delovanje, ti fantastični gubici telesne težine o kojima se priča, nije medicinski provereno. Ima tu još jedan fenomen koji ne možete racionalno defi nisati. Bolesnici vole da to bude prirodno, da ne bude lek. Kad mu propišete lek on pita: ‘’Doktore, da li je to hemija?’’, ja to ne bih uzimao ja bih radije ‘’kitove zube’’, ‘’kaktuse’’ i sl. Sve je moguće što se reklamira, samo ne ono što doktor kaže. Onda ja pitam: ‘’Da li ja vama ličim na Lukreciju Bordžiju, da li mislite da bih vas svesno trovao sa nekim lekom? Čitate na Internetu reklame ili bilo gde uzimate i nemate nikakavu proveru iza toga, a ja vam preporučujem ono što je prošlo stroge medicinske uzuse, slikovito opisuje ovaj mentalni ‘šraf ’ naših građana’’, kaže prof. dr Micić, uz nadu da će vrijeme verovatno promeniti i takva razmišljanja. Medici.com Rekli ste na početku da je gojaznost povezana i sa seksualnom aktivnošću. - Kod gojaznih mladih ljudi, koji najčešće dolaze zbog pitanja reprodukcije (oni koji ne mogu ostvariti potomstvo) proveli smo anketu. Niko od njih ne meri svoju telesnu težinu. I Danci su radili anketu među svojim policajcima. Smanjenjem telesne težine strahovito skače broj spermatozoida. To je vrlo jednostavno što savetujete supružniku. Isto je i sa gojaznim ženama, koje imaju problema sa začećem. Tu se može pojaviti i inzulinska rezistencija koja može uzrokovati policističnost jajnika. Redukcijom telesne težine možete da korigujete mnogo tih fenomena. Medici.com Zašto je opet broj gojaznih osoba u porastu? - Nismo našli adekvatan terapijski model koji bi to mogao da zaustavi. Zakazale su prevencija i terapija. Svi su svesni toga i sad se pokreće inicijativa u Evropi. Naime, mi smo pre pet godina potpisali Evropsku povelju o borbi protiv gojaznosti. Svi ministri država evropskih zemalja, uključujući i Srbiju, su je potpisali i time obavezali svoje vlade da će učestvovati u toj borbi. Očigledno nismo imali rezultate. Zbog toga se razmišlja da se na temelju novih saznanja ponovo upute apeli vladama. Moramo da imamo političku podršku. Iza ovoga mora da stane društvo i relevantna ministarstva kako bismo sinhronizovali akciju, rezimira akademik prof. dr Dragan Micić iz svog bogatog naučnog i stručnog miljea savremenog pogleda na problem gojaznosti. Anđa S. Ilić

U crnogorskoj Prijestonici sredinom septembra održan Četvrti kongres ﬁzijatara Crne Gore. Učestvovali i brojni stručnjaci iz različitih oblasti medicine iz okruženja i Evrope

RAZMJENA ZNANJA,

ISKUSTAVA I IDEJA Četvrti Kongres crnogorskih fizijatara održan je od 10. do 13. septembra na Cetinju. Na njemu su, osim domaćih učestvovali i fizijatari iz okruženja – Srbije, BiH, Hrvatske i Makedonije, te eminentni evropski stručnjaci, profesori Žorž Lens iz Portugala, Alesandro Đustini iz Italije i Gylseren Akzy iz Turske.

Prim. mr sci Željana Škarić-Karanikić

Predsjednica Udruženja fizijatara Crne Gore prim. mr sci Željana Škarić-Karanikić, istakla je da je u savremenoj fizijatriji zastupljen multidisciplinarni pristup, pa su na kongresu prisutni i stručnjaci iz drugih oblasti medicine – reumatologije, ortopedije, hirurgije i anesteziologije. - Teme su birane tako da nas usmjeravaju u naučnom i svakodnevnom stručnom radu. Sigurna sam da će Kongres doprinijeti

Kostić otvorio skup Pomoćnik ministra zdravlja Zoran Kostić otvorio je Kongres, ističući da je cilj takvih stručnih skupova da se iznesu i razmijene naučna dostignuća, stručne novosti, znanja i iskustva radi unapređenja znanja iz oblasti ﬁzikalne medicine i rehabilitacije.

unapređenju stručnog rada fizijatara, a sve sa krajnjim ciljem poboljšanja zdravlja i kvaliteta života naših pacijenata - kazala je dr Karanikić. Direktor crnogorskog Fonda za zdravstveno osiguranja dr sci Kenan Hrapović, član Počasnog odbora Kongresa, naglasio je da će učesnici skupa imati priliku da razmjenjuju najnovija znanja, iskustva i ideje sa eminentnim stručnjacima i uglednim predavačima iz različitih oblasti koje se odnose na fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. - Organizaciju Kongresa tradicionalno pomaže Fond za zdravstvo Crne Gore, koji podržava savremeni koncept razvoja fizikalne medicine i rehabilitacije, što u postojećim okolnostima predstavlja veliki izazov i ozbiljan zadatak za sve nas. Vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima, ulažući u znanje i prateći modernu tehnologiju, uspješno odgovortiti povjerenom zadatku -kazao je Hrapović. Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović, naglasio je da je Prijestonica kolijevka crnogorskog zdravstva i medicine. - Medicina je najhumanija djelatnost koja okuplja sve najposvećenije. Uvijek suočena sa posebnim izazovima medicinska je nauka u Crnoj Gori ostala uzvišena, a njeni nosioci su očuvali status posebno značajnih činilaca u našem društveno-naučnom životu. Ne sumnjam da će i četvrto okupljanje fizijatara proteći uspješno, što je od suštinske važnosti za medicinsku profesiju i

građane kojima je vaša struka potpuno posvećena - rekao je Bogdanović. Profesor Alesandro Đustini iz Italije rekao je da različita nacionalna udruženja treba da rade zajedno i tako stvore realnu i jaku vezu na naučnom, izdavačkom i individualnom nivou, odnosno u svakodnevnim aktivnostima. - Ne možemo dokazati naše kliničke aktivnosti u sopstvenoj klinici ili centru, već moramo imati realnu i jaku internacionalnu povezanost - rekao je profesor Đustini. Dragan Novčić

Dominantne teme skupa - rehabilitacija različitih oboljenja U programu skupa dominirale su teme iz rehabilitacije pacijenata sa različitim oboljenjima, sa osvrtom na to kako se organizuje rehabilitacija, njenu strategiju i rehabilitacione programe. Druga tema ticala se dječje rehabilitacije,, a u okviru nje održana su tri plenarna predavanja. Tema prvog predavanja bila je "Uzroci bolnih stanjna i deformiteta kičme kod djece", drugog "Dječja cerebralna paraliza – dijagnostičke dileme" i trećeg "Dijagnostika i terapija jednostranog kongenitalnog Pes equinovarusa". Treća tematika ticala se politrauma, a održano je pet predavanja, dok se u sklopu četvrte tematike govorilo o muskuloskeletnim bolestima i povredama. U okviru pete tematike govorilo se o rehabilitaciji moždanog udara, pa potom o balneokilmatologiji u rehabilitaciji, a posljednji dan skupa bio je predviđen za slobodne teme. Održano je i pet okruglih stolova. 53

ČETVRTI EDUKATIVNI KAMP ZA DIJABETIČARE U organizaciji NVO “Društvo za borbu protiv šećerne bolesti - Plavi krug Bar” od 5. do 11. septembra održan je IV Edukativni kamp za dijabetičare, jedini tog tipa u Crnoj Gori. Edukativne radionice otvorenog tipa pohađala su 33 dijabetičara - tip 1 iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske. - U Crnoj Gori je u 2013. godini registrovano 34.053 dijabetičara, dok 19.600 ne zna da boluje od šećerne bolesti. Među registrovanim je i 401 dijete do 18 godina - istakla je dr Valentina Kalinić, osnivač Plavog kruga, ističući da - ovim putem želimo da komplikacije spriječimo i natjeramo svakog učesnika kampa da ih edukacijom i pravilnim životnim režimom odloži, posebno zato što pacijenti sa tipom 1 i 2 dijabetesa mogu da dočekaju duboku starost, a da pri tom ne budu uskraćeni nizašta do čega im je stalo. Osnovna pravila u liječenju šećerne bolesti su adekvatna ishrana, fizička aktivnost, samokontrola, terapija i edukacija, čulo se na ceremoniji otvaranja kampa. Edukativni kamp za dijabetičare ima podršku i Nacionalne komisije za dijabates, pa je i ovogodišnji, već tradicionalni kamp, otvorio njen predsjednik dr Sreten Kavarić. - Do naredne godine planiramo da napravimo Vodič za pacijente u kojem će biti obrađene teme koje interesuju dijabetičare - svakodnevni život, samokontrola, prevencija neželjenih incidenata, do onih kao što su dijabetes u trudnoći… S tim u vezi, dobro bi bilo da nastavite praksu koju već imate sa doktorkom Kalinić i utičete na odabir i raspored tema za koje ste zainteresovani, jer smo tokom proteklih godina od vas mnogo, ne čuli, nego naučili, s obzirom da svakodnevno nastojite da vaš

život liči na život zdravih osoba” - poručio je dr Kavarić, sugerišući učesnicima da tokom kampa odrede osobu koja će biti reprezent nevladinih organizacija u Nacionalnoj komisiji, i u svojstvu delegata biti upoznata sa svim odlukama tog tijela. - Za dijabetičare je od izuzetnog značaja psihička stabilnost, adaptiranost i pomoć okruženja, pa pozitivna atmosfera kampa blagotvorno utiče na prihvatanje stanja i suočavanje sa dijabetesom - smatra psihološkinja Nataša Šljivić, koja je učesnicima ponudila dva vida radionica - individualne i grupne, objašnjavajući da dijabetes treba prihvatiti kao životnog saputnika sa kojim valja uskladiti i usmjeriti život, a ne kao nužno zlo, pa je prihvatanje i preduslov za kontrolu tog stanja. Ove godine organizatori imaju i podršku udruženja “Dječja nada” iz Danilovgrada, koje vodi Maja Pavićević, pa je novina na kampu i učešće petoro maloljetne djece, dijabetičara tip 1, koji ovdje borave u pratnji roditelja. - Nije dovoljno sedam dana, koliko traje edukacija djece

u bolnici nakon otkrivanja da imaju dijabetes, tako da je ovaj kamp prilika da se novonastaloj situaciji u porodici lakše prilagode i djeca i roditelji - smatra Pavićević. Predavač na svim kampovima za dijabetičare u Baru je prof. dr Snežana Vujošević. - Kada nam se dese ružne stvari, prva reakcija je bijes. Bijes je najveći neprijatelj, i što ga prije savladate, brže ćete se suočiti sa svim životnim problemima, pa time i sa dijabetesom - poručila je prof. dr Vujošević. - Sa učesnicima kampa na edukaciji rade desetak internista - endokrinologa, zatim specijalisti medicine, ginekolozi, stomatolozi, nefrolozi, hirurg, psiholozi, profesori fizičke kulture... Po već ustaljenoj tradiciji, učestvuju i gostujući predavači. Osim radionica, organizatori su učesnicima obezbijedili i zanimljiv kulturno-zabavni program i sportske sadržaje, a medicinska sestra je razgovarala sa polaznicima, mjerila im nivo šećera u krvi, pritisak i tjelesnu težinu. Kamp za dijabetičare u Baru ne bi bilo moguće realizovati bez finansijske podrške farmaceutskih kuća, koje su učesnicima obezbijedile smještaj na bazi punog pansiona. Svakodnevno u hotelu Sidro, dok traje kamp dijabetirači su mogi da izmjere nivo šećera u krvi i tjelesnu težinu. Suorganizatoiri kampa su Dom zdravlja Bar- Savetovalište za dijabetes i Opšta bolnica Bar.

Novine - aparat kontinuirano mjeri šećer a zamijeni 200 uboda mjesečno Novina u praćenju dijabetesa je aparat za kontinuirano mjerenje nivoa šećera u krvi. Ovim aparatom nivo šećera u krvi se mjeri preko tkiva. Prema preporukama ljekara, dijabetičari trebaju pet-šest puta dnevno da mjere nivo šećera, što je upotrebom aparata prevaziđeno. Prije dvije godine aparat se pojavio na tržištu Slovenije, a danas se može kupiti i u Njemačkoj. Svoja iskustva sa aparatom prenosi Dijana iz Bara, koja ima dijabetes TIP 1 dvadeset godina.

Četiri sata između dva obroka tokom dana, i 10 čaša vode Dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalista higijene i dijetoterapije, ističe da je individulani pristup elementaran u izradi jelovnika i uopšte dijetoterapiji. - Takođe, jako je važna priprema hrane, trebamo voditi računa o broju kalorija koje unesemo tokom dana, o broju kalorija koje potiču od ugljeno- hidrata, prije svega oni koji su na terapiji insulinom. Ukoliko bilo koju hranu prilikom termičke obrade ubacimo u duboko ulje, mi automatski uvećavamo energetsku, odnosno kalorijsku vrijednost, što nije dobro. Važna stvar o kojoj treba da vodimo računa je ritam obroka, pogotovo dijabetičari koji su na insulinskoj terapiji, a i ljudi koji nisu dijabetičari. Niko ne bi trebao da dozvoli da između dva obroka prođe duže od 4 sata. To su najelementarniji principi pravilne ishrane, koji vode boljem zdravlju i naravno odlaganju nastanka komplikacija za bilo koju bolest - kazala je dr Barjaktarović Labović, preporučuje svima da dnevno popiju 10 čaša vode. Uz preporuke za izhranu neizostavna je redovna, svakodnevna fizička aktivnost.

- Nisam imala regulisan nivo šećera u krvi. Preko prijatelja sam došla do aparata i ugradila sam ga prije četiri mjeseca. Od tada sam prezadovoljna, moj šećer je u nivou. Mnogo je lakše i preporučila bih ga svima, kaže Dijana, koja je na insulinskoj je terapiji. Ona objašnjava da je aparat senzorski i dijabetičar u svako doba dana i noći može da vidi koliki je nivo šećera u krvi. Može da bude udaljen šest metara od dijabetičara, takođe, može se „povezati“ sa android telefonom. Sastavni djelovi aparata su tajmer i čitač, na čitaču konstantno vidite koliki je šećer, takođe, ima i strelica koja upozorava kad šećer raste, kada pada a posjeduje i alarm. Na primjer, ja sam svoj aparat alarmirala na nivo šećera 5, kad krene padati meni se uključi alarm i upozorava me da ulazim u hipoglikemiju. Konstantno držite šećer pod kontrolom.

B. Dabić

Održan Internacionalni workshop:

''Permanentno prikupljanje i analiza podataka u jadranskoj prekograničnoj mobilnosti u zdravstvenoj zaštiti i njezi'' Internacionalni workshop, na temu "Permanentno prikupljanje i analiza podataka u jadranskoj prekograničnoj mobilnosti u zdravstvenoj zaštiti i njezi'', u organizaciji Ministarstva zdravlja Crne Gore, održan je 28. i 29. septembra 2015.godine u Kotoru. Skup, koji je organizovan u sklopu projekta “Adriatic model održive mobilnosti u oblasti zdravstvene zaštite”, koji finansira Evropska komisija, okupio je učesnike iz osam zemlja: Italije, Grčke, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Otvarajući skup, sekretar Ministarstva zdravlja Zoran Kostić istakao je da Ministarstvo zdravlja nastoji da zdravstveni sistem uredi i organizuje tako da pacijent dobije kvalitetnu, pravovremenu i efikasnu zdravstvenu uslugu i da je u tom smislu, Vlada Crne Gore usvojila i pripremila niz strateških dokumenata i zakona i donijela nove projekcije, kroz dokument „Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za njihovu realizaciju 2015-2017. godine“. Većina zakonskih akata usklađena je sa normativom EU, a Ministarstvo zdravlja je opredijeljeno da strukturnom reformom zdravstvenog sistema obezbijedi dostupnu, efikasnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu svojim građanima. U sprovođenju reformskih procesa, kako je rekao Kostić, od neprocjenjive važnosti je eksperstka i finansijska podrška Evropske unije, upravo kroz IPA projekte, koji se realizuju u Crnoj Gori. Direktorica Specijalne bolnice za plućne bolesti „Brezovik“ dr Gordana Reljić, kazala je da je cilj projekta “Adriatic model održive mobilnosti u oblasti zdravstvene zaštite” da se osigura mobilnost pacijenata, kao i ljekarskog kadra i usluga. Kako je navela, planirano je da se dio sredstava utroši za stvaranje tehničkih preduslova za mobilnost pacijenata (opremanje istitucija koje prihvataju pacijente ili vrše njihov transport - hitna pomoć, aerodromi, luke), kao i stvaranje komunikacionog softwera između zemalja. Projekat obuhvata programe akreditacije zdravstvenih ustanova, mapiranje institucija i mapiranje seta zdravstvenih

usluga neophodnih za brzo i efikasno pružanje prve pomoći građanima koji borave u našoj zemlji. - Benefiti koji će se dobiti realizacijom projekta su bolja informisanost o vrsti i broju usluga kao i pružaocima zdravstvene zaštite u svakoj od zemalja učesnika projekta, zatim bolja informisanost o kadrovima, specijalizacijama, standardima pružanja usluga na nivou zdravstvene institucije u zemlji, kao i zemljama učesnicima projekta generalno. Uz to, projekat će doprinijeti povećanoj efikasnosti dostupnosti pojedinih servisa, analiza i pregled medicinskih podataka, kao i edukaciji zaposlenog osoblja, standardizaciji procesa, i mogućnosti implementacije primjera dobre prakse, naglasila je dr Reljić. Učesnici iz zemalja članica projekta, tokom dvonevnog workshopa prezentovali su postignute rezultate u proteklom periodu iz različitih oblasti zdravstva i drugih sektora koji su povezani sa zdravstvom, kao i planirane aktivnosti, koje se odnose na mapiranje institucija, koje će se nalaziti na zajedničkoj mapi, sa osnovnim podacima o kapacitetima i uslugama koje pacijenti mogu da dobiju, zatim na akreditaciju zdravstvenih ustanova i standardizaciju usluga, koje moraju da budu usklađene sa EU standardima. PR služba Ministarstva zdravlja

MILIJARDE SU DOBRIH RAZLOGA DA IZABERETE

LACTOCARE LACTOCARE STOP sa magnezijumom 1FSJPEJ QSPEVäFOPH TUSFTB [BHBêFOB ISBOB J WPEB JMJ WJSVTOF JOGFLDJKF NPHV EB VOJÝUF [ESBWV DSJKFWOV NJLSPøPSV J V[SPLVKV OFQSJKBUOF TJNQUPNF QPQVU EJKBSFKF ZA BRZO DJELOVANJE KOD AKUTNE DIJAREJE t %0;*3"/+& UBCMFUF EOFWOP EBOB TBäWBLBUJ JMJ QSPHVUBUJ V[ ǏBÝV WPEF

t 1SJKBUBO VLVT KBHPEF J WBOJMF t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" UBCMFUB

LACTOCARE PLUS sa vitaminom B2 Primjena antibiotika, često narušava normalnu crijevnu mikrofloru. Zbog toga se nerijetko javljaju neprijatne stomačne tegobe. ZA MIRAN STOMAK TOKOM PRIMJENE ANTIBIOTOKA t %0;*3"/+& LBQTVMF EOFWOP 6LPMJLP QJKFUF BOUJCJPUJL -"$50$"3& 1MVT V[NJUF QPTMJKF TBUB t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" LBQTVMB

LACTOCARE DAILY sa cinkom 4JOESPN JSJUBCJMOPH LPMPOB KF GVOLDJPOBMOJ QPSFNFǎBK DSJKFWB LPKJ TF NPäF PLBSBLUFSJTBUJ TJNQUPNJNB CPMB V TUPNBLV HSǏFWJNB HBTPWJNB OBEJNBOKFN EJKBSFKPN J LPOTUJQBDJKPN 6[SPDJ TJOESPNB JSJUBCJMOPH LPMPOB OJKFTV QP[OBUJ BMJ TF ǏFTUP QPWF[VKV TB OBSVÝFOPN SBWOPUFäPN CBLUFSJKTLF mikroflore. ZA USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE CRIJEVNE MIKROFLORE I UBLAŽAVANJE SIMPTOMA IRITABILNOG KOLONA t %0;*3"/+& LBQTVMF EOFWOP t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" LBQTVMB

LACTOCARE BABY sa vitaminom D -BDUPDBSF #BCZ KF V EPEBUBL JTISBOJ V PCMJLV LBQJ LPKF TBESäF t WJUBNJO % t CBLUFSJKF NMJKFǏOF LJTKFMJOF 7JUBNJO % KF QPUSFCBO [B OPSNBMBO SBTU J SB[WPK LPTUJKV EKFDF 6[JNBKVǎJ EOFWOV EP[V PE QFU LBQJ 7BÝF EJKFUF EPCJKB NJMJPOB CBLUFSJKB NMJKFǏOF LJTKFMJOF J[ EWB EPCSP JTUSBäFOB TPKB CBLUFSJKB J QSFQPSVǏFOJI *+ WJUBNJOB % t %0;*3"/+& LBQJ EOFWOP PE PH EBOB SPêFOKB EP OBWSÝFOF QSWF HPEJOF t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" NM EPWPMKOP [B EBOB

Standardi primjenljivi na sve bolnice i razvijeni u skladu sa zahtjevima ALPHA programa

MSc Tatjana JovoviÄ&#x2021;, dipl. ing. KliniÄ?ki centar Crne Gore Dominantan pristup upravljanju kvalitetom u bolnicama se prepoznaje kroz uspostavljanje standarda servisa zdravstvenih usluga, a postojeÄ&#x2021;i standardi za kvalitet u zdravstvu, kako su zakljuÄ?ili eksperti WHO, nijesu dali zadovoljavajuÄ&#x2021;e rezultate u oblastima poboljĹĄanja zdravlja i odrĹžavanja kvaliteta Ĺživota. PrepoznajuÄ&#x2021;i potrebu za definisanjem standarda za promociju zdravlja u bolnicama, kako bi se osigurao kvalitet usluga u ovoj oblasti, Svjetska zdravstvena organizacija je uspostavila radnu grupu na 9-toj meÄ&#x2018;unarodnoj konferenciji u Kopenhagenu, maja 2001. godine. Rezultat rada su pet strandarda primjenljivih na sve bolnice i razvijenih u skladu sa zahtjevima ALPHA programa2, razvijenog od strane International Society for Quality in Heath Care, koje je publikovala WHO â&#x20AC;&#x201C; Evropska kancelarija za integraciju zdravstvenih servisa, 2004. godine. Standardi se odnose na praÄ&#x2021;enje puta pacijenta i definisanje odgovornosti i aktivnosti u vezi promocije zdravlja kao sastavnog dijela usluge koja se nudi pacijentu u bolnici. Standardi su uglavnom generiÄ?ki sa fokusom na pacijente, osoblje i organizaciju upravljanja. t 4UBOEBSE [BIUJKFWB EB CPMOJDB JNB QJTBOV QPMJUJLV [B promociju zdravlja;

t 4UBOEBSE PQJTVKF PCBWF[V VTUBOPWF EB PTJHVSB QSP cjenu zahtjeva pacijenata; t 4UBOEBSE PQJTVKF PCBWF[V JOGPSNJTBOPTUJ QBDJKFOUB u vezi postupaka lijeÄ?enja; t 4UBOEBSE QPUFODJSB PEHPWPSOPTU NFOBEĂ¤NFOUB [B uspostavljanje uslova da bolnica bude zdravo radno mjesto; t 4UBOEBSE TF CBWJ LPOUJOVBMOPĂ?Ę&#x2030;V J LPPQFSBUJWOPĂ?Ę&#x2030;V traĹžeÄ&#x2021;i planski pristup saradnji sa drugim djelovima zdravstvenog sistema i drugim institucijama. Slijedi slobodan prevod navedenih standarda.

Politika upravljanja Standard 1. Organizacija ima pisanu politiku za promociju zdravlja. Politika je implementirana kao dio cjelokupnog sistema poboljĹĄanje kvaliteta organizacije u cilju poboljĹĄavanje zdravstvenih ishoda. Ova politika ima u fokusu pacijenata, rodbinu i osoblje. Cilj: Opisivanje okvira za aktivnosti organizacije u vezi promocije zdravlja, kao sastavnog dijela sistema upravljanja kvalitetom organizacije.

Substandardi: 1.1. Organizacija identifikuje odgovornosti za proces implementacije, evaluacije i redovnu reviziju politike. 1.2. Organizacija dodjeljuje sredstva u procesima implementacije, evaluacije i redovnog preispitivanja politike. 1.3. Osoblje je svjesno značaja promocije zdravstvene politike i uključeno je u programe obuke za novo osoblje. 1.4. Organizacija osigurava dostupnost procedura za prikupljanje i procjenu podataka sa ciljem praćenja kvaliteta pružanja zdravstvene usluge. 1.5. Organizacija osigurava da osoblje ima relevantne kompetencije za pružanje zdravstvene usluge i podržava sticanje daljih kompetencija prema potrebi. 1.6. Organizacija osigurava dostupnost potrebne infrastrukture, uključujući i resurse, prostor, opremu, itd. u cilju realizacije aktivnosti promocije zdravlja.

Substandardi: 2.1. Organizacija osigurava dostupnost procedura za sve pacijente u skladu sa potrebama njihovog liječenja. 2.2. Organizacija osigurava procedure za procjenu specifične potreba liječenja za grupe pacijenata sa srodnim dijagnozama. 2.3. Procjena potreba pacijenta za zdravstvenom uslugom vrši se prilikom prvog kontakta sa bolnicom. Ova procjena se drži pod nadzorom i prilagođava po potrebi, u skladu sa promjenama kliničkog stanja pacijenta ili na upit. 2.4. Procjena potreba pacijenata se vrši u skladu sa sviješću i osjetljivošću na društvene i kulturne okolnosti. 2.5. Informacije dobijene od drugih partnerskih zdravstvenih službi se koriste u identifikaciji pacijentovih potreba i podrške prikupljanju detaljnijih ovlašćenja prema potrebi.

Procjena potreba pacijenata

Standard 3. Organizacija obezbjeđuje pacijentu informacije o značajnim faktorima u vezi sa njegovom bolešću i zdravstvenim stanjem bolesti i medicinskim intervencijama tokom svih puteva pacijenta.

Standard 2. Organizacija osigurava da zdravstveni radnici, u partnerstvu sa pacijentima, sistematski procjenjuju potrebu za aktivnostima unapređenja zdravlja. Cilj: Podrška liječenju pacijenta, unapređenje planiranja i promovisanja zdravlja i dobrobiti pacijenata.

Informisanje pacijenta

Cilj: Da se osigura obaviještenost pacijenta o planiranim aktivnostima, da se osnaži pacijent u aktivnom partnerstvu u planiranim aktivnostima i da se olakša integracija promocije zdravstvene usluge tokom svih puteva pacijenta.

Substandardi: 3.1. Na osnovu procjene potreba promocije zdravlja, pacijent je informisan o faktorima koji utiču na njegovo zdravlje. U partnerstvu sa pacijentom se dogovaraju i planiraju odgovarajuće aktivnosti. 3.2. Pacijentu su date jasne, razumljive i odgovarajuće informacije o njegovom stvarnom stanju, liječenju, njezi i faktorima koji utiču na njegovo zdravlje. 3.3. Organizacija osigurava da je zdravstvena usluga dostupna svim pacijentima na osnovu procijenjenih potreba. 3.4. Organizacija osigurava dokumentovanje i evaluaciju informacija koje se daju pacijentu, pružene usluge, uključujući i realizaciju planiranih i očekivanih rezultata. 3.5. Organizacija osigurava da svi pacijenti, osoblje i posjetioci imaju pristup opštim informacijama o faktorima koji utiču na zdravlje.

Promovisanje zdravog radnog mjesta Standard 4. Rukovodstvo uspostavlja uslove za razvoj bolnice kao zdravog radnog mjesta Cilj: Podržati uspostavljanje zdravog i sigurnog radnog mjesta. Dati podršku promociji zdravlja zaposlenih. Substandardi: 4.1. Organizacija osigurava uspostavljanje i provođenje sveobuhvatne strategije ljudskim resursima koja uključuje obuku i usavršavanje svih vještina za pružanje zdravstvene usluge. 4.2. Organizacija osigurava uspostavljanje i provođenje politike za zdravo i sigurno radno mjesto kako bi se zaštitilo zdravlje zaposlenih. 4.3. Organizacija osigurava uključivanje osoblja u odluke koje utiču na radno okruženje. 4.4. Organizacija osigurava dostupnost postupaka za razvoj i održavanje svijesti osoblja o značaju zaštite zdravlja.

Kontinuitet i saradnja Standard 5. Organizacija ima planski pristup saradnji s drugim nivoima zdravstvene zaštite i drugim institucijama i sektorima na trajnoj osnovi Cilj: Osiguranje saradnje sa relevantnim pružaocima usluga i pokretanje partnerstva radi optimizacije integracije aktivnosti promocije zdravlja tokom puteva pacijenta. Substandardi: 5.1. Organizacija osigurava da je promocija zdravstvene usluge

koherentna sa važećim odredbama i zdravstvenim planovima. 5.2. Organizacija sarađuje s postojećim ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite i srodnim organizacijama i grupama u zajednici. 5.3. Organizacija osigurava dostupnost i sprovođenje aktivnosti i postupaka nakon otpuštanja pacijenta u post-hospitalizacionom periodu. 5.4. Organizacija osigurava da se dokumentacija i informacije o pacijentu šalju relevantnim primaocima / pratiocima kao partnerima u procesima njege i rehabilitacije bolesnika. WHO je definisala dimenzije kvaliteta uzimajući u obzir zdravstveni sistem u cjelini i kvalitet ishoda procesa zdravstvene zaštite.3 Ovakav pristup ukazuje na to da zdravstveni sistem treba organizovati na način poboljšanja usluge u šest područja ili dimenzija kvaliteta. Stoga zdravstvena zaštita treba biti zasnovana na: t efektivnosti, pružanje zdravstvene zaštite koja se zasniva na bazi dokaza i rezultata poboljšanja zdravstvenih ishoda za pojedince i zajednicu, u skladu sa potrebama; t efikasnosti, pružanje zdravstvene zaštite na način koji maksimizira korišćenje resursa i izbjegava nepotrebne troškove; t dostupnosti, pružanje pravovremene, geografski razumne zdravstvene zaštite, uz dostupnost neophodnih i odgovarajućih resursa; t prihvatljivosti - pacijent u centru pažnje, odnosno učešće pacijenta u postupku donošenja odluka, uzimajući u obzir preferencije i težnje pojedinih korisnika usluga i kultura u njihovim zajednicama; t svrsishodnost - pravičnost, pružanje zdravstvene zaštite koja se ne razlikuju po kvalitetu zbog ličnih svojstava korisnika kao što su pol, rasa, etnička pripadnost, geografski položaj ili socioekonomski status; t bezbjednost, pružanje zdravstvene zaštite koji minimizira rizike i štete korisnicima usluga. Osnovni cilj i svrha postojanja svake zdravstvene ustanove je pružanje zdravstvene usluge čiji kvalitet se stalno unapređuje. Implementacijom navedenih standarda bi se postiglo zadovoljenje potreba i zahtjeva pacijenata, zaposlenih i drugih zainteresovanih strana. Ovi standardi su u potpunosti saglasni sa nacionalnom zakonskom legislativom.

1 Agenda for Leadership in Programs for Healthcare Accreditation. 2 Standards for Health Promotion in Hospitals, WHO – Evropska kancelarija

za integraciju zdravstvenih servisa, 2004. 3 Quality of Care - A process for making strategic choices in health systems WHO 2006.

REZULTATI MASTER ISTRAŽIVANJA

“SOCIJALNI RAD SA PORODICOM U PREVENCIJI NARKOMANIJE U CRNOJ GORI” (II) Ida Kolinović, Master socijalnog rada

Zaključna razmatranja Najveći broj ispitanika među zavisnicima bile su osobe muškog pola (94% slučajeva). Na osnovu toga možemo konstatovati da se rezultati istraživanja uglavnom odnose na faktore koji su doprinijeli genezi muških zavisnika u porodici. Pokazalo se da je kritičan period za konzumiranje droga, period do 25 godine života, tj. period kada osoba emocionalno i socijalno sazrijeva. Istraživanje je dalje pokazalo da postoji čvrsta povezanost između nedostatka akademskog interesovanja, odnosno niskog školskog uspjeha i bježanja iz škole sa konzumiranjem droga. U prosjeku, najveći broj zavisnika ima završenu srednju školu sa dobrim uspjehom, dok je petina ukupnog broja ispitanih zavisnika napustila srednju školu ili je izbačena iz nje. Dobijeni podaci potvrđuju stavove nekih inostranih autora koji su naglasili čvrstu povezanost između niskog školskog uspjeha i bježanja iz škole sa uključenošću djeteta u vršnjačko društvo koje konzumira droge. Navedeno ukazuje na to da zavisnici nemaju razvijene radne navike i odgovornosti, što upućuje na neadekvatan roditeljski

nadzor i njihovu nedovoljnu uključenost u školske aktivnosti djece. Mnoga savremena istraživanja bavila su se proučavanjem porodica iz kojih se regrutuju zavisnici. Dok su jedni, na prvom mjestu ukazivali na neadekvatnu porodičnu strukturu -„rasturen dom” kao bitan faktor rizika, drugi su isticali „lošu porodicu” i loš kvalitet socijalne interakcije između članova porodice, kao ključni faktor u genezi narkomanije. Naše istraživanje je pokazalo da oko jedne petine zavisnika potiče iz jednoroditeljskih porodica. U komparaciji sa kontrolnom grupom, može se konstatovati da je 5 puta veća vjerovatnoća da će zavisnici poteći iz jednoroditeljskih porodica, u poređenju sa onima koji droge nisu koristili. Rezultati, dalje ipak pokazuju da većina zavisnika odrasta u potpunim porodicama, zbog čega je od velikog značaja sagledavanje socijalne interakcije i odnosa u porodici zavisnika, koje slijedi u nastavku. Pri analiziranju percepcije zavisnika o bliskosti sa roditeljima,

došli smo do podataka da su zavisnici više emotivno vezani za majke nego za očeve, i da su majke percipirane kao prezaštićujuće u skoro pola slučajeva. Percepcja majke kao prezaštićujuće je 2,2 puta manja u kontrolnoj grupi, što upućuje na to da je prezaštićivanje od strane majke jedan od mogućih faktora rizika u genezi narkomanije. Rezultati našeg istraživanja su u pozitivnoj korelaciji sa rezultatima istraživanja Attardo, koje je otkrilo da majke narkomana imaju sklonost da duže održavaju kontrolu nad svojom djecom i da ih dugo zadržavaju u “poziciji djeteta”. U tom istraživanju, majke su uglavnom opisane kao dominantne, popustljive i prezaštićujuće, sa simbiotskim tendencama prema zavisniku. Naše rezultate potvrđuje i istraživanje Stantona i saradnika (1978. godine) koje je opisalo majku kao obzirnu i posvećenu u podizanju djece, koja je često zavisnika stavljala u poziciju najomiljenijeg djeteta. Više od trećine ispitanih zavisnika smatra da očevi nisu imali dovoljno vremena za njih tokom odrastanja. Ako ove podatke uporedimo sa rezultatima dobijenim u kontrolnoj grupi, može se konstatovati da je skoro 2,5 puta veća vjerovatnoća da će osobe čiji su očevi nedovoljno uključeni u njihovo odrastanje postati zavisnici, u poređenju sa osobama čiji su očevi angažovani u životima svoje djece. Skoro jedna trećina zavisnika potiče iz porodica u kojima

roditelji imaju ili su imali neujednačene stavove po pitanju njihovog vaspitavanja. Komparirajući sa kontrolnom grupom, došli smo do podatka da je 5 puta veća vjerovatnoća da će se zavisnici regrutovati iz porodica u kojima ne postoji ili nije postojao roditeljski konsenzus oko vaspitavanja djece, u odnosu na porodice u kojima roditelji imaju usklađene stavove oko vaspitavanja djece. U nastavku istraživanja, pokazalo se da su česte svađe i tuče mnogo učestalija pojava u porodicama zavisnika, nego u porodicama učesnika kontrolne grupe. Pet puta je veća šansa da se zavisnici regrutuju iz porodica u kojima su prisutne česte svađe roditelja, dok 5,5 puta je veća mogućnost da dijete, čiji se roditelji često tuku, postane narkoman. Dobijeni podaci dalje pokazuju da je jedna četvrtina ispitanih zavisnika često dobijala batine tokom odrastanja od svojih roditelja. Ako podatke uporedimo sa podacima dobijenim ispitivanjem kontrolne grupe, može se zaključiti, da je 3,4 puta veća vjerovatnoća da će djeca koja su često dobijala batine u poređenju sa onima koja nisu, postati narkomani. Ritual čestih porodičnih ručkova je učestalija pojava u porodicama osoba koje nisu konzumirale drogu, nego među zavisnicima. 1,3 puta je veća vjerovatnoća da će se osobe koje ne praktikuju zajedničke ručkove i ne provode zajedničko slobodno

vrijeme u krugu porodice, okrenuti narkomaniji. Mnoge inostrane studije su ukazale na to da u porodicama u kojima su jedan ili oba roditelja narkomani i (ili) alkoholičari postoji veći rizik da se njihova djeca opredijele za negativni stil života, koji često uključuje i drogiranje. Djeca iz alkoholičarskih/narkomanskih porodica često su žrtve raznih oblika zlostavljanja, zbog čega su ona podložnija zloupotrebi droga, kao načinu nošenja sa bolom. Naše istraživanje je došlo do podataka da skoro jedna trećina zavisnika potiče iz porodica u kojima (je) otac prekomjerno konzumira (o) alkohol. Ukoliko ove podatke uporedimo sa rezultatima dobijenim u kontrolnoj grupi, može se konstatovati da je 5,7 puta vjerovatnije da će osobe čiji očevi prekomjerno konzumiraju alkohol, u poređenju sa djecom očeva koji prekomjerno alkohol ne konzumiraju, postati narkomani. Istraživanje je dalje otkrilo i to da je 8 puta raširenije konzumiranje droga kod siblinga među zavisnicima nego među onima koji to nisu. U vezi toga, korisno je istaći da su Bahr, Hoffmann i Yang smatrali da siblinzi igraju važnu ulogu u kreiranju stavova adolescenata prema drogiranju. Po njima, mlađi siblinzi često posmatraju i preuzimaju model ponašanja starijih, pa ako stariji sibling zloupotrebljava droge, obezbjeđujući time neadekvatan model za imitiranje, postoji opasnost da će se i mlađi okrenuti narkomaniji. Mnoga prethodna istraživanja su pokazala da je u porodicama zavisnika prisutna visoka incidenca ranih gubitaka, najčešće vezanih za smrt člana porodice. Dobijeni rezultati u ovom istraživanju ukazuju na to da je više od polovine zavisnika izgubilo neku značajnu osobu u životu, dok je više od 1/3 ispitanih zavisnika izgubilo oca, u vše od pola slučajeva prije navršene 16 godine života. Stanton i saradnici su takođe došli do sličnog zaključka, ističući da je veliki dio zavisnika imao iskustvo rane separacije ili smrti roditelja, uglavnom očeva, prije 16 godine života. NIDA istraživanje je takođe došlo do interesantnih podataka da postoji značajna korelacija između zavisnosti od droge i odsustva oca iz porodice ili njegove neadekvatne uloge u porodici (NIDA 1999, 2000). Treba dodati i to da dobijeni podaci u našem istraživanju otkrivaju da su pokušaji suicida i suicidi 5,8 puta učestaliji među porodicama zavisnicima od droga nego među porodicama osoba koje drogu nisu konzumirale. Kada je riječ o preventivnim roditeljskim razgovorima, istraživanje je pokazalo da su roditelji zavisnika najmanje sa svojom djecom razgovarali o negativnim posledicama zloupotrebe droga, a više o posljedicama korišćenja cigareta i alkohola. Podaci dobijeni analizom kontrolne grupe ukazuju na značajno drugačije rezultate. Njihovi roditelji su najviše vremena posvećivali razgovoru sa djecom o negativnim posledicama korišćenja droga, dok su manje razgovarali o posledicama korišćenja cigareta i alkohola. Navedeno upućuje na to da je izostanak roditeljskog informativnog razgovora sa djetetom o negativnim posledicama korišćenja droga u direktnoj korelaciji sa zloupotrebom droga kod te djece. Više od jedne polovine roditelja, čija su djeca postala zavisnici, nije bilo informisano o tome gdje im djeca provode slobodno vrijeme, naročito u večernjim satima. Upoređujući ove podatke sa rezultatima dobijenim ispitivanjem kontrolne grupe, može se zaključiti da je 2,5 puta veća vjerovatnoća da će djeca čiji roditelji ne znaju gdje ona provode vrijeme tokom odrastanja, u odnosu na djecu čiji roditelji vrše adekvatan nadzor, postati narkomani. Naše rezulate potvrđuju i ranija istraživanja koja su pokazala da je konzumiranje droga povezano sa porodičnim okruženjem u

kojem preovladava relativno niska informisanost roditelja o tome ko su osobe sa kojim se njihova djeca druže. Najveći broj studija upozorava na to da su preadolescencija i adolescencija najkritičnije faze za eksperimentisanje sa drogama. Naše istraživanje je pokazalo da je najveći broj zavisnika probao droge do 25 godine života, i to čak njih 92.9%. Navedeno upućuje na pozitivnu korelaciju između socijalne i emocionalne nezrelosti i eksperimentisanja sa drogama. U kontekstu dobijenih podataka, korisno je istaći da se period adolescencije u današnje vrijeme znatno produžio, i da po nekim teoretičarima traje i do navršene 26 godine života (kasna adolescencija). Rezultati ovog istraživanja pokazuju da disfunkcionalni porodični odnosi i procesi, nesrećne životne okolnosti, prekomjerno konzumiranje alkohola od strane oca, prezaštićivanje od strane majke, neusklađeni stavovi po pitanju vaspitavanja, pretjerani zahtjevi od strane roditelja, izostanak preventivnih razgovora sa djecom o drogama, neupućenost roditelja u njihovo društvo i organizovano slobodno vrijeme, predstavljaju najvažnije porodične faktore rizika u genezi narkomanije kod njihovog člana. Pri tome treba imati u vidu, da narkomanija predstavlja kompleksan i multikauzalan problem, te da uzroke narkomanije ne možemo tražiti samo i isključivo u porodici. Veliki je broj porodica sa poremećenim odnosima i strukturom, izraženim gubicima, neadekvatnim vaspitanjem, i sl. iz kojih se nisu regrutovali narkomani. Suočavanje sa problemom narkomanije zahtijeva multidisciplinaran pristup i umrežavanje različitih aktera prevencije i zaštite, na svim nivoima društva.

MNE.CHC.15.04.01

DVODNEVNA RADIONICA ,,GRUPNA ANALIZA U EVROPI: TRENING I PRIMJENA’’ ZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ Kotor i Društvo grupnih analitičara Beograd, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore održali su 25. i 26. septembra 2015. godine dvodnevni workshop: ,,Grupna analiza u Evropi: trening i primjena” u prostorijama bolnice u Dobroti, na kojem je učestvovalo 50-ak učesnika. Seminar je akreditovan kod Ljekarske komore Crne Gore i namijenjen je svim zaposlenima u psihijatrijskim i socijalnim ustanovama, centrima za mentalno zdravlje, a posebno psihijatrima/neuropsihijatrima, psiholozima, socijalnim radnicima, defektolozima i ostalom medicinskom osoblju koje se bavi poslovima mentalnog zdravlja. Osnovni cilj Workshop-a je pružanje relevantnih informacija svim zainteresovnim učesnicima koji bi željeli da se uključe u edukaciju iz grupne analize i primijenjuju ovaj psihoterapijski metod u svom profesionalnom radu. Na skupu se prezentovala jedna od najrespektabilnijih psihoterapijskih metoda - grupna analiza, analitička psihoterapija – GA, koja se sa velikim uspjehom primjenjuje decenijama u Evropi i svijetu. Direktor ZU Specijalna bolnica za psihijatriju Kotor doc. dr sc Dragan Čabarkapa, prilikom pozdravljanja skupa, kazao je da su ovakvi skupovi prilika za sticanje novih znanja, kao i razmjenu iskustava i uspostavljanja saradnje ustanova iz oblasti mentalnog zdravlja, a sve u cilju unapređenja mentalnog zdravlja cjelokupne populacije u Crnoj Gori. Potpredsjednica Društva grupnih analitičara Beograd,

dr Jovanka Cvetković, psihijatar, izrazila je zahvalnost domaćinima i zadovoljstvo uspješnom realizacijom workshop-a, koji je bio prilika za upoznavanje stručne javnosti u Crnoj Gori sa eminentnom psihoterapijskom metodom koja se decenijama sa velikim uspjehom primjenjuje u Evropi i svijetu. Izrazila je nadu da će se iskazana zainteresovanost nastaviti u budućnosti, kroz edukaciju grupnih analitičara u Crnoj Gori čiji će rad kako institucionalno, tako i vaninstitucionalno u široj društvenoj zajednici doprinositi očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja.

Doc. dr sc Dragan Čabarkapa, dipl. pravnik, direktor bolnice “Dobrota”

Pilex

ÂŽ

T A B L E T E

3DNRYDQMH WEO 'R]LUDQMH [ WEO GQHYQR OlakĹĄavaju tegobe kod spoljaĹĄnjih i unutraĹĄnjih hemoroida koji ne zahtijevaju hirurĹĄku intervenciju. 'RSULQRVH MDĂžDQMX YHQVNRJ ]LGD L VPDQMXMX NUYDUHQMD 3RPDĂĽX X VSUHĂžDYDQMX UD]YRMD XSDOQRJ SURFHVD XEODĂĽDYDMXĂźL ERO L VYUDE 2PHNĂŁDYDMX FULMHYQL VDGUĂĽDM D WLPH L ODNĂŁH SUDĂĽQMHQMH FULMHYD 'RGDFL LVKUDQL QLVX ]DPMHQD ]D XUDYQRWHĂĽHQX UD]QRYUVQX LVKUDQX L ]GUDY QDĂžLQ ĂĽLYRWD

Â&#x2021; 8YR]QLN L GLVWULEXWHU ]D &UQX *RUX Â&#x2021; 8ULRQ G R R Â&#x2021; 8O 3HUD Ă˘RĂźD &LW\ NYDUW Â&#x2021; 3RGJRULFD &UQD *RUD Â&#x2021; Â&#x2021; 7HO Â&#x2021; )D[ Â&#x2021; RIÂżFH#XULRQ PH Â&#x2021; ZZZ XULRQ PH Â&#x2021;

Oboljenja pulpe Dr stomatologije Rade Mrdak, ordinacija „Apolonia“, Podgorica Pulpa je meko tkivo koje se nalazi u šupljini našeg zuba. Pulpa je izgrađena od ćelija, vlakana, krvnih i limfnih sudova, nerava i osnovne supstance. Zapaljenje zubne pulpe naziva se pulpitis. Pulpitis može biti izazvan bakterijama ali i hemiskim i fizičkim agensima. Pulpitisi mogu biti reverzibilni i ireverzibilni. Reverzibilni pulpitisi su uzrokovani blagim iritacijama (karijes u početnoj fazi). Takve upale obično su praćene blagim bolom koji traje dok imamo iritaciju (toplo, hladno, slatko). Kada uklonimo uzrok bola, kod reverzibilnog pulpitisa upala se povlači bez posljedica. Ireverzibilni pulpitis je uzrokovan iritacijama jačeg inteziteta, za njih je kararteristično da, i kad se ukloni uzrok iritacije, ostaje trajno i nepovratno oštećenje. Pulpitisi se takođe dijele na akutne i hronične. Akutnu formu karakteriše jak bol koji može bit neprekidan ili povremen. Hroničnu forimu karakterise slab bol, ili nema nikakve bolne senzacije. Prvi simptom pulpitisa je bol koji najčešće dovodi pacijenta u ordinaciju, a na osnovu osobina bola i jos nekih testova (termičkih, mehaničkih, elektro test) postavljamo dijagnozu. Kod različitih vrsta pulpitisa imamo i različite karakteristike bola, tako

bol može biti izazvan toplim ili hladnim napitcima, žvakanjem hrane, a bol može nastati odjednom bez ikakve iritacije. Takođe, bol može biti kratkotrajan, produžena ili pak dugotrajan. Terapija pulpitisa može biti dvojaka. Ako je nastao reverzibilni pulpitis nakon čišćenja karijesa, u šupljinu se postavlja lijek koji će pomoći zubu da se oporavi, pa se u tom slučaju živac ne vadi. Ako ja nastao ireverzibilni puplitis, tada mora da se uradi endodonski tretman koji podrazumijeva uklanjanje živca. Endodonski tretman obuhvata RTG snimak, potom se aplikuje anestezija i na kraju ukloni pulpa svrdlima (iglicama). Ako je jedan dio zuba živ, onda se postavlja preparat za umrtvljivanje živca (otrov). U idućoj seansi se nastavlja dalji tretman uklanjanjem preostalog dijela živca iz svih kanala. Kada se živac u cjelosti ukloni, kanali korijena se pune pa se ponovo uradi kontrolni RTG snimak, da bismo bili sigurni da je zub napunjen do samog vrha korijena. Ako je sve u redu, pristupi se izradi plombe ili krunice. Prevencija nastanka pulpitisa podrazumijeva dobru oralnu higijenu - pranje zuba dva puta dnevno, korištenje konca, tečnosti za ispiranje kao i rednovne posjete stomatologu - bar dva puta godišnje.

ORDINACIJA ZA OPĹ TU STOMATOLOGIJU I ORALNU HIRURGIJU

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde.

t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze Digitalni rentgen aparat

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Hronika 05. septembar - VAŠKE POSTALE OTPORNE NA LJEKOVE - SAD Novo istraživanje nagovještava da su vaške u najmanje 25 američkih država stekle otpornost na piretroid - insekticid koji se nalazi u standardnim proizvodima za istrebljivanje vaški. Zdravstveni zvaničnici upozoravaju na novu vrstu vaški, koje su otporne na konvencionalne hemijske tretmane. Buba koja izaziva svrab, uzrok je za odsustvovanje iz škole, i nekada je veoma teško ukloniti je iz kose. Naučnici kažu da je to zato što su vaške razvile imunitet i čak otpornost na hemikalije. Dobra vijest je da vaške ne prenose bolesti. One su samo dosadni paraziti, kojih je se ponekad teško otarasiti.

nerođeno dijete, tako je koncentracija alkohola u krvi fetusa jednaka ili čak veća od koncentracije alkohola u krvi majke. 14. septembar – ZASJEDANJE SZO ZA EVROPU - LITVANIJA

09. septembar – U VIŠE EVROPSKIH ZEMALJA OBILJEŽEN DAN BEZ ALKOHOLA

Den FSS, koji su simbolično proslavili u 9:09, 9. Septembra, jer četiri devetke (9 časova i 9 minuta 9 dana u 9. mesecu ove godine) simbolišu 9 mjeseci trudnoće, kao i prijetnje nerođenom djetetu od izloženosti alkoholu prije rođenja. U svijetu milioni ljudi pate od poremećajima spektra fetusa zbog alkohola, čiji kvalitet života je siromašniji jer su im majke tokom trudnoće pile alkohol. Žene ne bi trebalo da piju alkohol tokom svih devet mjeseci trudnoće, takođe ne bi trebalo da piju alkohol prilikom planiranja trudnoće i dojenja bebu. Alkohol negativno utiče na razvoj embriona ili fetusa i izaziva nepovratno, trajno oštećenje nerođenog deteta, što može dovesti do neke vrste urođenih fizičkih, mentalnih, poremećaja ponašanja i/ ili teškoćama u učenju, poznate kao Spectrum (fasd). Ljekari upozoravaju da je alkohol teratogen, što znači da izaziva abnormalni razvoj organa ili djelova tijela kod fetusa i toksičan je. Ukoliko trudnica konzumira alkohol, piće i njeno

Delegacije 53 evropske zemlje i brojni visoki zvaničnici učestvovali su na 65. zasjedanju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu koja se održala u Vilniusu, Litvanija u periodu od 14. do 17. septembra 2015. godine. Sjednici je prisustvovalo preko 260 učesnika među kojima su 15 ministara, 10 zamjenika ministara i predstavnici agencija Ujedinjenih nacija, međunarodnih organizacija i nevladinih institucija. Među visokim zvaničnicima su prisustvovali i danska princeza Mary, pokroviteljica Regionalne kancelarije za Europu, Dalia Grybauskaite, predsjednica Republike Litvije, Margaret Chan, generalna direktorica SZO-a, Zsuzsanna Jakab, regionalna direktorica, Vytenis Andriukaitis, povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane. Glavne teme ovogodišnjeg zasjedanja su implementacija evropske politike za zdravlje – „Zdravlje 2020“, s posebnim osvrtom na intersektorsku saradnju, nova strategija o fizičkoj aktivnosti, akcijski planovi za kontrolu duvana, kao i tuberkuloze, prevencija masovnih nezaraznih bolesti, ali i javnozdravstveni aspekt izbjegličke krize u Evropi. 16. – 22. Septembar – ŠIROM EVROPE OBILJEŽENA EVROPSKA NEDJELJA MOBILNOSTI Evropska nedelja mobilnosti (EMT), se i ove godine obilježava širom Evrope od 16. do 22. septembra pod sloganom "Izaberi. Probaj. Kombinuj", bolje, brže, zdravije i ekološki, pa čak i jeftinije - opcije. Sve više ljudi u Evropi pati od bolesti izazvanih zagađenjem

vazduha i nezdravog načina života. Gojaznost je tempirana bomba, podsjeća Svetska zdravstvena organizacija. Razlog za to je i nedostatak fizičke aktivnosti, zahvaljujući prije svega činjenici da je naše životno okruženje manje pogodno za fizičku aktivnost, a često čak i prepreka. Od 30% do 80% evropskih građana ima problem sa tjelesnom težinom. 14. – 18. septembar – ODRŽANA 59 KONFERENCIJA MEĐUNARODNE AGENCIJE ZA ATOMSKU ENERGIJU - BEČ

liječenje tumorskih stanica korištenjem nuklearne tehnologije. Naglašena je važnost nove Nacionalne strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je međunarodna organizacija Ujedinjenih nacija, čiji glavni cilj je korištenje atomske energije u miroljubive svrhe. IAEA ima 164 države članice. 21. septembar – NOVI TEST ZAS KARCINOM DOJKE POKAZUJE DA LI ĆE SE KARCINOM VRATITI

Najviše upravljačko tijelo za donošenje odluka Agencije, Opšta konferencija okuplja visoko pozicionirane službenike i predstavnike država članica, država nečlanica, međunarodnih i regionalnih organizacija kako bi se razmotrile i donijele odluke o ključnim strateškim ciljevima i načinu rada Agencije i njezinim prioritetima. Raspravljalo se o brojnim temama iz djelokruga rada Agencije, poput razvoja nuklearnih tehnologija, zaštite od zračenja, aktivnosti tehničke saradnje, daljeg razvoja programa Agencije u području nuklearne sigurnosti i primjene nuklearne nauke i tehnologije. Generalni direktor Agencije Yukiyu Amanu je podsjetio na važnost tema za jačanje zdravstvenog sistema za dijagnozu i

Naučnici su otkrili ključnu genetsku razliku kod zloćudnih tumora dojke koji recidiviraju i onih tumore koji su izliječeni. Ovo značajno otkriće pomoći će ženama kod primjene drugih tretmana u liječenju prevencije vraćanja karcinoma dojke. Naučnici iz Cambridgea kažu da će ženama test moći biti rutinski rađen čim im karcinom bude dijagnosticiran. Onim ženama koje će imati vrstu karcinoma sa tendencijom vraćanja, davat će se preventivno ljekovi kako je sada uobičajen tretman kod svih pacijentica. Ovo otkriće bit će predstavljeno na konferenciji European Cancer Congress u Beču, a navodi se da je to najveća studija ove vrste. Stručnjaci pozdravljaju ovo otkriće kao značajan prodor u novu eru personalizirane medicine gdje se pacijentima daju

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

ljekovi po mjeri zavisno o vrsti njihovog tumora. Dr Lucy Yates sa Cambridga, koja je upoređivala tumorske gene hiljadu žena, kaže da postoje genetske razlike kod tumora sa predispozicijom vraćanja nekoliko mjeseci poslije operacije ili kemoterapije. Nova saznanja omogućiće će ljekarima da tretiraju karcinom koji se raširio ili vratio i tako povisiti šanse za preživljavanje. Karcinom se puno teže tretira ako se vrati, zato je toliko važno znati kako i zašto se neki tumori vraćaju. Iako se stopa pacijentica koje prežive karcinom dojke značajno povećala u posljednjoj decenioji, petina žena ipak umre u roku godine dana od dijagnoze. 23. septembar – SVJETSKI DAN SRCA

Svjetska kardiološka federacija objavila je mrežne stranice posvjećene Svjetskom danu srca na linku http://worldheartday. org/ Povodom Svjetskog dana srca 2015. godine novi nacionalni javnozdravstveni projekt “Čuvari srca” je predstavljen u srijedu, 23. septembra u svim zemljama evropske unije. Svjetski dan srca poziva ljude da se pridruže globalnom pokretu zdravih izbora za zdravo srce. Ova zajednička akcija može da doprinese da se smrtnost usljed bolesti srca i krvnih sudova do 2025. godine smanji za 25%. Bolesti srca i krvnih sudova su svjetski ubica broj jedan. Svake godine, od ovih bolesti umre 17,3 miliona ljudi, a do 2030. godine broj umrlih iznosiće 23 miliona. Mnoge KVB (kardiovaskularne bolesti) se mogu spriječiti eliminacijom faktora rizika kao što su upotreba duvana, nepravilna ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti. Ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti su zajedno vodeći uzroci smtnosti u ovoj grupi oboljenja. U KVB spadaju reumatska bolest srca koja čini 0,1% svih smrtnih ishoda od KVB, hipertenzivna bolest srca 9,0%, ishemijska bolest srca 18,5%, cerebrovaskularna bolest 24,7% i ostale bolesti srca i sistema krvotoka 47,7% svih smrtnih ishoda od kardovaskularnih bolesti. Kao najteži oblik ishemijske bolesti srca, akutni koronarni sindrom (AKS) vodeći je zdravstveni problem u razvijenim zemljama svijeta, a posljednjih nekoliko decenija u zemljama u razvoju. Akutni koronarni sindrom uključuje akutni infarct miokarda I nestabilnu angina pektoris. 23. septembar - MEĐUNARODNI DAN STARIH OSOBA Međunarodni dan starih osoba je poseban dan za stare osobe širom svijeta. Slogan ovogodišnje kampanje OSOBE 60+, RAČUNAJTE NA NAS izabran je sa ciljem da se skrene pažnja javnosti na činjenicu da će starenje populacije i populaciona di-

namika oblikovati ključne izazove za razvoj sa kojima će se svijet suočiti u 21 vijeku. Neobraćanje pažnje na stare osobe znači da se ne obraća pažnja na 20% svjetske populacije do 2030.godine, kada će biti više ljudi starijih od 60 godina nego djece mlađe od 10 godina, pri čemu će te brze promjene u starosnoj strukturi prije svega zahvatiti zemlje u razvoju. Cilj da izgradimo budućnost kakvu želimo znači da moramo obratiti pažnju na stanovništvo starije od 60 godina za koje se očekuje da će dostići broj od 1,4 milijarde do 2030.godine. Međunarodni dan starih osoba se u svijetu obilježava 1. oktobra u skladu sa Rezolucijom 45/106 koju je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih nacija 14. decembra 1990. godine sa ciljem da se naglasi koliko je važno prilagoditi okruženje u kome živimo potrebama i sposobnostima stanovnika trećeg doba. Obilježavanje Međunarodnog dana starih osoba 2015. godine ima za cilj da ukaže pažnju javnosti da je uvažavanje demografskih trendova i socijalna inkluzija starih osoba od presudne važnosti za kreiranje održive urbane sredine koja promoviše jednakost, blagostanje i prosperitet zajednički za sve građane. 24. septembar – ODRŽAN SASTANAK VIJEĆA MINISTARA ZDRAVLJA EU – LUKSAMBURG Sastanku Vijeća ministara zdravlja Europske unije koji se održao 24. i 25. septembra u Luksemburgu, u organizaciji luksemburškog predsjedništva Vijeća EU prisustvovali su ministri zdravlja EU i tokom dvodnevnog zasjedanja raspravljali su o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, uticaju migracija na zdravlje, borbi protiv demencije, zdravstvenoj politici u okviru Evropskog semestra i smanjenju udjela transmasnih kiselina i zasićenih masnoća u industrijski proizvedenoj hrani. Usljed velikih migracija stanovništva iz bliskoistočnih zemalja, posebna pažnja posvećena je rješavanju pitanja zaštite

zdravlja migranata, adekvatnog pružanja pomoći i zbrinjavanja. Dio rasprave posvećen je borbi protiv demencije, jednoj od vodećih javnozdravstvenih izazova u evropskim državama, i implementacijom Nacionalnog programa promovisanja zdravlja i aktivnosti vezane uz rano prepoznavanje i liječenje ove bolesti. Raspravljajući o aktivnostima u okviru Evropskog semestra, naglašena je potreba daljeg jačanja saradnje između država članica Europske unije, posebno kada je riječ o unaprjeđenju održivosti zdravstvenih sistema. Zbog sve većeg broja oboljelih od nezaraznih hroničnih bolesti izazvanih neadekvatnom prehranom, poput pretilosti i dijabetesa, ministri zdravlja smatraju kako je potrebno podići svijest građana o ovoj problematici te pronaći još učinkovitije mjere za redukciju udjela transmasnih kiselina u industrijski proizvedenoj hrani. 25. septembar – PARAPLEGIČAR PROHODAO UZ POMOĆ KOMPJUTERA

biti ogroman u budućnosti, jer su mogućnosti beskrajne'', kaže Adam Fritz. Na Univerziteta Kalifornija u Irvinu objavljena je studija 23. septembra o tome kako mozak uz pomoć kompjuterske tehnologije pretvara misli u pokrete tijela, omogućila mu je da postane prva nepokretna osoba od struka naniže, koja se kreće bez upotrebe robotike. - ''Kompjuterski sistem, koji ovdje koristimo, u stanju je da otkrije promjene moždanih talasa kada osoba razmišlja o hodanju. Čim se otkriju ove promjene, moždani talasi šalju signal električnom simulatoru koji stimulira mišiće u lijevoj nozi koja čini prvi korak, a nakon toga i u desnoj. Poslije toga, obje noge naizmjenično se kreću, sve dok osoba ne prestane razmišljati o šetanju. Kada prestane razmišljati o tome isključuje se stimulacijski patent i osoba je tada u mirnom stanju'', kaže dr An Do, neurolog i istraživač. 28. septembar – PREKO INTERNETA OSTVARENA VIZUELNA KOMUNIKACIJA DVA MOZGA Naučnici Univerziteta Washington i Instituta za istraživanje mozga uspjeli su zabilježiti komunikaciju dva ljudska mozga koji su postavljali pitanja i odgovarali i na taj način slali jedan drugom signale. Istraživanje je predvodio dr Andrea Stocco, koji je istakao kako je ovo najopsežniji komunikacijski eksperiment koji je uspio ostvariti komunikaciju i dati ovakve rezultate, prenosi Anadolu Agency. Eksperiment se obavio u dva laboratorija koja su udaljena dva kilometra jedan od drugog, a učestvovalo je deset dobrovoljaca koji su bili ravnomjerno raspoređeni u pet grupa. Ispitanici su trebali odgovoriti i postaviti više od 20 pitanja. Eksperiment je bio podijeljen u faze, u kojima su ispitanici trebali postaviti lagana pitanja o tome gdje se određeni objekt nalazi, a druga strana je trebala odgovoriti na to. Kada bi se jednom ispitaniku pokazala fotografija na ekranu računara, njegov partner bi trebao odgovoriti na pitanja vezana za fotografiju. Nakon toga je ispitanik koji je vidio fotografiju, nakon što bi pogledao u jedno od dva svjetla, “kazao” da li je odgovor njegovog partnera bio tačan ili ne. Stručnjaci su saopćili kako je 72 posto ispitanika uspješno ostvarilo komunikaciju. – Ispitanici su uspjeli ostvariti kontakt slanjem signala i odgovaranjem na pitanja vezana za ono što su vidjeli. Ovo je bilo nešto do sada neviđeno – kazao je jedan od istraživača Chantel Prat. Istraživanje je objavljeno u naučnom listu “Plos One”.

Adam Fritz prohodao je uz pomoć kompjuterske tehnologije koja pretvara misli u pokrete tijela. Usljed povreda zadobijenih u saobraćanoj nesreći prije pet godina ostao je nepokretan. Sada je napravio prve korake pomoću novog kompjuterskog sistema. - ''Naravno, krećući se uz pomoć kompjutera, pokušavajući da pokrenem avatar, vidim kako noga čini prvi korak - to ne možete opisati riječima. Sjećate se kako je bilo trčati i skakati, i sve te stvari. Počnete da osjećate sve te emocije. Pitate se - možda ja to mogu učiniti ponovo?! To jeste bio jedan mali korak, ali će

ALERGIJA NA UBOD

INSEKATA Prim. dr Sabahudin PupoviÄ&#x2021;, spec. interne medicine Zavod za hitnu medicinsku pomoÄ&#x2021;, Plav Ubodi insekata uglavnom prolaze nezapaĹženo, ali nijesu rijetke ni alergijske i druge neprijatne reakcije na koĹži. Alergija je reakcija preosjetljivosti organizma ili organa na ponovno unoĹĄenje antigena, reakcija koja se odigrava kao posljedica susreta antigena sa prethodno stvorenim specificnim anitijelima. Alergijske reakcije najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e izazivaju insekti koji ubadaju Ä?ovjeka (rod Hymenoptera), dok insekti koji ujedaju su mnogo reÄ&#x2018;i uzrok alergijskih reakcija (rod Diptera), ali su znaÄ?ajniji kao prenosioci mnogih teĹĄkih oboljenja. Hymenoptere se dijele na Apidae (pÄ?ele i bumbari) i Vespidae (ose) i imaju najveÄ&#x2021;i znaÄ?aj za nastajanje alergijskih reakcija. One svojim ubodom unose pod koĹžu Ä?ovjeka otrov (venom) koji sadrĹži razliÄ?ite proteine, vazoaktivne amine i peptide, koji mogu i neimunoloĹĄkim putem osloboditi medijatore iz mast Ä&#x2021;elija. Zato reakcije na ubod insekata mogu biti veoma razliÄ?ite, a najbolje ih je klasifikovati prema stepenu teĹžine. Klasifikacija reakcija na ubod insekata: t 3BOF SFBLDJKF EP TBUB PE VCPEB t -PLBMOF t 7FMJLF MPLBMOF t 4JTUFNTLF BOBÄ&#x2022;MBLUJĘ&#x160;OF J UPLTJĘ&#x160;OF t 1P[OF QPTMJKF TBUB PE VCPEB -PLBMOF SFBLDJKF OF [BIUJKFWBKV OJLBLWV UFSBQJKV EPWPMKOP je staviti kesu sa ledom na mjesto uboda. Velike lokalne reakcije [BIUJKFWBKV QBĂ¤MKJWV PQTFSWBDJKV QBDJKFOUB V WSFNFOV PE TBUB 4WF TJTUFNTLF SFBLDJKF [BIUJKFWBKV QPTFCOV QBĂ¤OKV J V [BWJTOPTUJ

od nastajanja simptoma i stepena teĹžine zahtijevaju primjenu adrenalina. Adrenalin je kljuÄ? lijeÄ?enja alergijskih sistemskih reakcija i daje se odmah, moĹže se ponavljati svakih 15 minuta do OFTUBKBOKB TJNQUPNB 1PTMJKF OKFHB TF EBKV BOUJIJTUBNJOJDJ /B treÄ&#x2021;em mjestu su kortikosteroidi za spreÄ?avanje poznih anafilakUJĘ&#x160;LJI SFBLDJKB EFKTUWP OBTUVQB [B TBUJ Predlog mjera i zakljuÄ?ak: 1Ę&#x160;FMF PTF J TUSĂ?MKFOJ OBQBEBKV Ę&#x160;PWKFLB VWJKFL SBEJ PECSBOF P Ę&#x160;FNV USFCB WPEJUJ SBĘ&#x160;VOB /B NKFTUV VCPEB OBTUBKV FSJUFN FEFN J VSUJLB 1Ę&#x160;FMF J CVNCBSJ TV OBKPUSPWOJKJ V QSPMKFĘ&#x2030;F B QPTMJKF OKJIPvog uboda ostaje Ĺžaoka koju je potrebno ĹĄto prije sa noktom ili nekim Ä?vrstim predmetom odstraniti sa mjesta uboda. Ose i strĹĄljeni najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e napadnu kasno ljeti i poÄ?etkom KFTFOJ 1PTFCOP TV PQBTOJ TUSĂ?MKFOJ LPKJ [CPH TWPKF WFMJĘ&#x160;JOF J LP liÄ?ine otrova kojeg sadĹže mogu izazvati veoma teĹĄke toksiÄ?ne i BMFSHJKTLF SFBLDJKF /FLB MJDB TV WFPNB PTKFUMKJWB OB VCPEF PWJI JOTFLBUB 1PSFE OFPCJĘ&#x160;OP KBLF MPLBMOF SFBLDJKF LPE OKJI TF KBWMKB i generalizovana urtikarija, a moĹže nastati i anafilaktiÄ?ki ĹĄok, koji moĹže dovesti do smrtnog ishoda. -JKFĘ&#x160;FOKF NPSB EB TF TQSPWPEJ FOFSHJĘ&#x160;OP J CS[P BESFOB lin, antihistaminici i kortikosteroidi).

100% biljnog porijekla

ViĹĄenamjenska krema za posjekotine, rane, manje Â&#x2018;Â&#x2019;Â&#x2021;Â?Â&#x2018;Â&#x2013;Â&#x2039;Â?Â&#x2021;ÇĄ Â&#x2030;Â&#x17D;Â&#x152;Â&#x2039;Â&#x2DC;Â&#x2039;ÂŤÂ?Â&#x2021; Â&#x2039; Â?Â&#x2018;Ä Â?Â&#x2021; infekcije . . .

NEIZOSTAVNA e * APOTECI !!!

3ULMH XSRWUHEH SDĂĽOMLYR SURĂžLWDWL XSXWVWYR D ]D YLĂŁH LQIRUPDFLMD REUDWLWH VH 9DĂŁHP OMHNDUX LOL IDUPDFHXWX

Â&#x2021; 8YR]QLN L GLVWULEXWHU ]D &UQX *RUX Â&#x2021; 8ULRQ G R R Â&#x2021; 8O 3HUD Ă˘RĂźD &LW\ NYDUW Â&#x2021; Â&#x2021; 3RGJRULFD &UQD *RUD Â&#x2021;Â&#x2021; 7HO Â&#x2021; )D[ Â&#x2021; Â&#x2021; RIÂżFH#XULRQ PH Â&#x2021; ZZZ XULRQ PH Â&#x2021;