broj46

5. FEBRUAR 2013. ■ GODINA IV ■ BROJ 46

1.00

Dojenje Influenca Arganovo ulje Atopijski dermatitis Homeopatija i anksioznost

Gost: Suzana Lazović Predstavljamo: Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju SPA MEDICA PZU Apoteka PHARMALIFE

narandžasti put Vaš put

www.actavis.rs

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić

UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Mr ph Ivana Gojković Katarina Janković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Kvalitet medicinske usluge Dr sc Rajko Šofranac 6–7 Bezbjednost pacijenta Stručni skup 10 – 12 Bolest kretanja – kinetoza Dr Branka Gogić 14 Homeopatija i anksioznost Dr Snežana Tomić 16 – 17 Stomatološki pacijenti – maligne bolesti Dr Slobodan V. Radonjić 20 – 21 Oboljenja jezika Dr Miloš Radulović 22 – 23 HIV i AIDS u stomatologiji Dr Dragana Tabaš i Dr Ana Lakić Bulatović 24 – 26 Dojenje – Dr Sanja Čizmović 30 Uloga oca u vaspitanju djeteta Dragana Marković, spec. pedagodije 32 – 33 Influenca – Dr Milica Šofranac 34 – 36 Astma kod djece Dr Stojanka Čelebić i dr Zdravko Kadijević 38 – 39 Izazovi vremena – psihijatrija Dr Mirko Peković 46 – 47 Intervju: Suzana Lazović 48 – 49 Oksidativni stres Mr ph Ivana Gojković 50 – 51 Šećerna bolest – liječenje Dr Božidar M. Bojović 52 – 54 Gojaznost kod djece Dr Lidija Rakočević 56 – 57 Atopiski dermatitis Dr Olivera Simič-Kovačević 58 – 59 Arganovo ulje Mr ph Jelena Đorđević 60 Biopsija prostate Dr Bogdan Pajović i dr Nemanja Radojević Hronika 2012 68 - 80

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje.

3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDÌXèL X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija.

Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ÌXêQLK SXWHYD ^WLWHèL SULWRP i jetru.

3RPDÌH NRG intoksikacije jetre i KURQLêQLK SRUHPHèDMD ÌXêQLK SXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèL UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHèDQMD SURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYD WRQXV perifernih kapilara L SUXÌD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Strepsils® pastile - Strepsils pastile su namijenjene ublažavanju simptoma zapaljenja sluzokože usne duplje i ždrijela - Sadrže kombinaciju dva antiseptika - Na tržištu prisutno pet različitih ukusa: Strepsils Cool, Strepsils Plus, Strepsils Mentol i Eukaliptus, Strepsils Med i Limun, Strepsils Pomoradža i Vit C - Prije svake upotrebe pažljivo pročitati uputstvo - Ne preporučuje se za upotrebu kod dijabetičara - Oprez u trudnoći i kod dojenja - O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom - Lijek se izdaje bez ljekarskog recepta

Proizvođač: Reckitt Benckiser Healthcare International Ltd, Nottingham, NG90 2DB, Velika Britanija Uvoznik i distributer: Neregelia doo, Cetinjski put bb-zona Čelebić, Podgorica

PRISTUPAÄŒNOST VAĹ˝NA DIMENZIJA KVALITETA MEDICINSKE USLUGE

PiĹĄe: prof. dr sc Rajko Ĺ ofranac

PristupaÄ?nost oznaÄ?ava lakoću pristupa ponuÄ‘enim zdravstvenim uslugama. Svaki dio zdravstvenog sistema treba da omogući praviÄ?an pristup uslugama samo na osnovu potreba pacijenta, bez obzira na njegovo mjesto stanovanja, druĹĄtvenoekonomsku i etniÄ?ku pripadnosti, starost ili pol.

Detaljnijom analizom pristupaÄ?nost usluzi moĹže se dekomponovati na sljedeće elemente:

t 'J[JĘŠLJ QSJTUVQ

t 3BTQPO VTMVHB QSFNB QPUSFCBNB

t ɇFLBOKF OB VTMVHV

t 1SJMBHPĂżBWBOKF LVMUVSOJN J EVIPWOJN QPUSFCBNB J

t .JTJKB TWSIB [ESBWTUWFOF PSHBOJ[BDJKF

4WBLJ PE PWJI FMFNFOBUB TBESäJ PESFĂżFOJ CSPK JOEJLBUPSB Ä?ijom kvantifikacijom se moĹže do odreÄ‘enog nivoa izraÄ?unati vrijednost pristupaÄ?nosti zdravstvenim uslugama. Dekompozicija pristupaÄ?nosti na elemente prikazana je na slici 1.

PristupaÄ?nost se moĹže predstaviti sljedećom jednaÄ?inom: 1 Q t1F Q t1F Q t1F Q t1F Q t1F

gdje su: Q Q Q Q Q o QPOEFSJ [OBĘŹBKOPTUJ

1F 1F 1F 1F 1F o FMFNFOUJ QSJTUVQBĘŹOPTUJ PTPCJOF LWBMJUFUB

06

jedinaÄ?no, tako i zbirno, neophodno je sprovesti sljedeće aktivnosti u elementima pristupaÄ?nosti uslugama:

PRISTUPAÄŒNO ST USLUGE

Kroz fiziÄ?ki pristup mora se obezbijediti: 1 MISIJA-SVRHA t MBL QSJTUVQ FIZIÄŒKI PRISTUP t QSJTUVQ [B JOWBMJEOF PTPCF t QSBWP OB QSJTUVQ 4 2 t P[OBLB IJUOPH QSJTUVQB PRILAGOÄ?AVANJE t JUE RASPON USLUGA POTREBAMA 3 Raspon usluga prema potrebama mora: t EFÄ•OJTBUJ VTMVHF QSFNB LBUFHPSJKBNB ÄŒEKANJE NA t EBWBUJ JOGPSNBDJKF P VTMVHBNB USLUGU t QSJQSFNJUJ WPEJĘŠ [B QBDJKFOUF t QSJQSFNJUJ TQJTBL PSHBOJ[BDJPOJI KFEJOJDB t JUE Slika 1 ÄŒekanje na uslugu zahtijeva: t EFÄ•OJTBOKF WSFNFOB ĘŠFLBOKB OB VTMVHV t [CSJOVUPTU IJUOJI TMVĘŠBKFWB CF[ ĘŠFLBOKB t QSFHMFE V EPHPWPSFOPN WSFNFOV t PESFĂżFOP WSJKFNF [B EPCJKBOKF MBCPSBUPSJKTLJI SF[VMUBUB Predpostavimo da je sprovedena analiza stanja u tri t PESFĂżFOP WSJKFNF ĘŠFLBOKB [B SBEJPMPĂ?LB TOJNBOKB [ESBWTUWFOF PSHBOJ[BDJKF ZO-A, ZO-B i ZO-C), kako bi se t JUE QSJCMJäOP PESFEJMB QSJTUVQBĘŠOPTU VTMVHF J JEFOUJÄ•LPWBMB EJTQSPQPSDJKB J[NFĂżV QPTUPKFʉFH J OFLPH äFMKFOPH TUBOKB LPKF CJ EPWFMP PrilagoÄ‘avanje kulturnim i duhovnim potrebama podrazumiEP QPCPMKĂ?BOKB LWBMJUFUB [ESBWTUWFOF VTMVHF QSFLP EJNFO[JKF jeva: QSJTUVQBĘŠOPTUJ 7BäOP KF OBHMBTJUJ EB UFTUJSBOF [ESBWTUWFOF t VTMVHF CF[ EJTLSJNJOBDJKF PSHBOJ[BDJKF OJKFTV QPĘŠFMF TB JNQMFNFOUBDJKPN TUBOEBSEB LWBMJUFUB t QPĂ?UPWBOKF LVMUVSOF J WKFSTLF USBEJDJKF /B PTOPWV JTLVTUWB V EPTBEBĂ?OKFN SBEV PESFĂżVKF TF WSJKFEOPTU t EFÄ•OJTBOKF QSPDFEVSF OBLPO TNSUJ QBDJKFOUB t *UE pondera, dok se na osnovu predpostavljene analize postojećeg TUBOKB QSJTUVQBĘŠOPTUJ VTMVHB PDKFOKVKV PTPCJOF FMFNFOBUB V Misija / svrha postojanja zdravstvene organizacije daje osnovu SBTQPOV PE 6OPTFʉJ PWF WSJKFEOPTUJ V KFEOBĘŠJOV EPCJKB za sve aspekte planiranja i za viziju LPKB EFÄ•OJĂ?F TNKFSOJDF SB[WPKB .JTJKB NPSB EB TF CSPKĘŠBOB WSJKFEOPTU [B QSJTUVQBĘŠOPTU [ESBWTUWFOF VTMVHF t CVEF KBTOP EFÄ•OJTBOB t EPQSJOPTJ EFÄ•OJDJKJ DJMKFWB t EFÄ•OJĂ?F QSJPSJUFUF Tabela 1. Vrijednosti elemenata "PristupaÄ?nosti" za analizirane t JTQPMKJ PQSFEJKFMKFOPTUJ [B LWBMJUFU zdravstvene organizacije t JUE Nameće se kao zakljuÄ?ak da na kvalitet zdravstvene usluge ne utiÄ?e PRISTUPAÄŒNOST samo kvalitet rada pojedinog ZO -A ZO-B ZO- C USLUGAMA ljekara ili zdravstvene ustanove, već i kvalitet orgaFiziÄ?ki pristup 0.3 5 1.5 6 1.8 6 1.8 OJ[BDJKF [ESBWTUWFOPH TJTUFNB Raspon usluga prema 0.2 4 0.8 4 0.8 5 1.0 6UWSĂżFOJ FMFNFOUJ QSJTUV potrebama paÄ?nosti uslugama mogu ÄŒekanje na uslugu 0.3 6 1,8 7 2,1 7 2.1 posluĹžiti menadĹžmentu u PrilagoÄ‘avanje kulturnim 0.1 8 0.8 7 0.7 6 0.6 i duhovnim potrebama EPOPĂ?FOKV PEMVLB LPKF JNBKV Misija / svrha zdravstvene [B DJMK QPCPMKĂ?BOKF LWBMJUFUB 0.1 6 0.6 6 0.6 6 0.6 5

Ponder

Vrijednost

Vrijednost

Vrijednost

organizacije UKUPNO

1,0

5.5

6.0

6.1

*[ Tabele 1 uoÄ?ava se da dobijene vrijednosti nijesu na [BEPWPMKBWBKVʉFN OJWPV Da bi se povećale vrijednosti elemenata, kako po-

Napomena: Osnova za ovaj tekst je moj rad „ACCESSIBILITY – IMPORTANT DIMENSION OF MEDICAL SERVICE QUALITY� objavMKFO GFCSVBSB HPEJOF OB NFÿVOBSPEOPN TLVQV V 7SOKBʊLPK #BOKJ

07

ZANIMLJIVOSTI

Koliko je zdravo Vaše posuđe ?

Posuđe sačinjeno od melamina predstavlja još jedan u nizu trendova prehrambene tehnologije. Iako nije u potpunosti jasno zbog čega je došlo do primjene ove hemikalije u dizajniranju posuđa, nesporno je da ono ima štetan uticaj po zdravlje. Kineske vlasti se u jednom trenutku nijesu libile ni da primijene smrtnu kaznu nad nekim od aktera primjene ovog posuđa. Po srijedi je bilo umiranje šest beba i obolijevanje na hiljade kineske odojčadi, upravo zbog korišćenja melaminskog posuđa. Tada je postalo jasno da posljedica mogu biti bubrežna oboljenja.

Pogotovu kada je u pitanju konzumiranje tople hrane, melaminsko posuđe pokazalo se kao štetno za zdravlje. Tajvanski naučnici su dokazali da je to pogotovu štetno zbog podsticanja produkcije bubrežnog kamena. U dvije grupe od ukupno 12 učesnika pokazano je da nakon tronedjeljne redovne konzumacije vrele supe sa knedlama servirane u melaminskom posuđu, prisustvo melamina u urinu ima znatno veći stepen kada se radi o spornom posuđu, u odnosu na tradicionalno primjenjivano porculansko. Rezultati su pokazali da je ukupno izlučivanje melamina iz urina tokom 12 časova bilo 8,35 mikrograma kod osoba koje su se hranile iz melaminskih zdjela, dok je kod ostalih ta cifra iznosila 1,31 mikrograma. Rezultati studije sa Medicinskog univerziteta u Kaosjungu objavljeni su u jednom časopisu za internu medicinu.

Šetnje su ipak zdrave Iako nesporno djelotvorna po zdravlje, šetnja parkom nekada može biti izvor zdravstvene tegobe. Jedan broj posjetilaca poznatog američkog Jozemitskog parka prijavio se tako na ljekarski pregled. Utvrđeno je da je vazduh koji su udisali šetajući parkom bio kontaminiran hantavirusom, virusom prisutnim u urinu glodara, te da je zagađenje dobilo razmjere epidemije.

Dokazano je prisustvo hemoragijske groznice, a troje ljudi je čak imalo i smrtni ishod bolesti. Bilo je među njima i nekih koji su pokazali znake meningitisa. Ipak, jedan broj tih pacijenata bolest je stekao ne zbog prisustva spornog virusa već zbog kontaminacije mastila za tetovažu.

08

Tvit, tvit

Nakon što su u februaru prošle godine „tvitovali” hiriršku operaciju na otvorenom srcu, a u maju operaciju mozga, američki ljekari odlučili su se da laičkoj javnosti prikažu i ugradnju kohlearnog implanta. Ističući da ovim utiču na osvješćivanje u vezi sa donošenjem pravovremene odluke za hiriršku intervenciju, oni su uspjeli da privuku veoma veliku pažnju publike sa interneta.

Posjetiocima stranica dr Dru Simonds, člana informativnog tima ovog centra, bilo je omogućeno da prate cijeli tok intervencije.

Sedamdesetdevetogodišnja Eleonor Den bila je jedan od pacijenata podvrgnutih ovom vidu „otvorene intervencije”.

Njoj je tokom oktobra izvršena ugradnja kohlearnog implanta, drugim riječima elektronskog prijemnika koji ima ulogu simulacije slušnog nerva. Eleonor je tokom posljednjih 5 godina bila potpuno bez sluha. Ova intervencija doprinijela je da ponovo bude uključena u svijet koji je okružuje, a njen doživljaj povratka sluha uživo je pratila publika sa interneta. Intervencija je izvršena na Švedskom medicinskom centru u Sijetlu.

IZ MEDICINE Zauzeli stojeći stav

Da li ste znali ?

U namjeri da se čovječanstvo osvijesti u odnosu na štetnost sedentarnog načina života, u svijetu se vrše razne kampanje, studije, organizuju stručna predavanja... Prema rezultatima jedne od novijih studija objavljene u Britiš medikal žurnalu, preporuka svima bila bi da tokom dana nije poželjno provesti više od 3 časa u sjedećem položaju. Veoma inspirativan primjer u borbi protiv ovog načina života dali su i novinari američkog magazina „The Athlantic”. Oni su promijenili način pisanja i sada, umjesto da sjede, one stoje za namjenski napravljenim stolovima i pišu svoje tekstove.

Krajnici su, kako to vjerovatno svi znaju, limfne žlijezde koje imaju važnu ulogu u odbrambenom sistemu organizma. Ipak, koliko je zaista poznato da taj sistem čine ne dva već pet krajnika. Prvi krajnik, kako je to precizno objašnjeno u Uvodu u ljudsko tijelo, nalazi se na ždrijelu, iza palatinalnih krajnika, koji su smješteni na dnu usne duplje. Još dva manje poznata krajnika nalaze se u donjem dijelu jezika. Oni, takođe, mogu biti predmet hirurške procedure kojoj ljekari, svjesni važnosti uloge ovog niza limfnih žlijezda, nerado pristupaju procedure uklanjanja krajnika.

Gasite lampe - ne samo zbog uštede novca Iako je opštepoznato da spavanje pod osvjetljenjem narušava prirodnu ravnotežu u odnosu dan/noć, te da može imati štetne posljedice po zdravlje, manje je poznato šta se tu zapravo dešava. Pozivajući se na rezultate studije sprovedene u Američkom nacionalnom institutu za kancer, dr Kristi Leong je ponudila detaljno objašnjenje ovog uticaja. U osnovi, radi se o kontroli aktivnosti kancerskih ćelija, što je proces koji se značajnim dijelom odvija noću.

Noću tijelo proizvodi melatonin, hormon koji luči epifiza i koji pomaže da se reguliše ciklus sna. Melatonin ima važnu ulogu u suzbijanju tumorskih formacija, zaustavljanjem njihove replikacije i sposobnosti da rastu. On blokira akciju masnih kisjelina linolnih kisjelina, potrebnih za rast tumora. Noćno osvjetljenje, prisutno čak i u malim emisijama, suzbija lučenje melatonina, čime se remeti mehanizam ćelijske diobe i utiče na produkciju onkogena.

09

BEZBJEDNOST PACIJENTA KRAJNJI CILJ ZDRAVSTVENIH RADNIKA, FARMACEUTSKE INDUSTRIJE I AGENCIJE ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA Kako je praćenje bezbjedne primjene ljekova postala profesionalna, moralna i zakonska obaveza svih uÄ?esnika u zdravstvenom sistemu, Farmaceutska kompanija „Hoffmann-La Roche LTD.â€?, Podgorica, organizovala je skup za zdravstvene radnike. Glavna tema bila je bezbjednost pacijenta, kao osnovni cilj svih uÄ?esnika u zdravstvenom sistemu. Tokom sastanka obraÄ‘ene su tri teme:

t 1SJKBWB OFäFMKFOJI EFKTUBWB V LMJOJʊLJN JTQJUJWBOKJNB

t ,MJOJĘŠLB JTQJUJWBOKB V $SOPK (PSJ

t ,MKVĘŠOJ QSJODJQJ SB[WPKB GBSNBLPWJHJMBODF V $SOPK (PSJ

4LVQ KF EFDFNCSB HPEJOF PESäBO V V QPEHP riÄ?kom hotelu „Ramadaâ€? i animirao je za prisustvo zavidan broj predstavnika medicinske i farmaceutske struke. PredavaÄ?i: dr Aleksandra KovaÄ?ević, osoba odgovorna za farmakovigilancu firme „Hoffmann-La Rocheâ€?, dipl. ph Maja Stanković, sa Odjeljenja za farmakovigilancu Agencije za lijekove i medicinska sredstva1, i mr sc med. SneĹžana MugoĹĄa, sa Odjeljenja za kliniÄ?ka JTQJUJWBOKB $"-*.4 B QPUSVEJMJ TV TF EB TB SB[OJI BTQFLBUB osvijetle ciljne taÄ?ke politike bezbjednosti pacijenata. Sastanak KF QPESäBO J LBUFHPSJ[PWBO PE TUSBOF -KFLBSTLF LPNPSF $SOF Gore. Samo zajedniÄ?kim radom svih uÄ?esnika u zdravstvenom TJTUFNV JTUBLOVUP KF OB OBWFEFOPN TLVQV NPäF TF TUJʉJ EP DJMKB kom svi stremimo, a to je da oÄ?ekivana korist primjene lijeka prevazilazi potencijalni rizik od ĹĄtetnih reakcija koje su u vezi sa primjenom lijeka.

U cilju sprovoÄ‘enja kliniÄ?kih ispitivanja, praćenja bezbjedne primjene svojih ljekova, kao i registracije ljekova u Crnoj Gori, Kompanija „Hoffmann-La Rocheâ€? osnovala je 2008. godine Medicinsko odjeljenje.

10

Dr Aleksandra KovaÄ?ević

Dipl. ph Maja Stanković

Mr sc med. SneĹžana MugoĹĄa

Neželjeni događaj i neželjena reakcija Najveći izazov tokom sprovođenja kliničkih ispitivanja bila je prijava neželjenih dejstava u predviđenim odnosno propisanim rokovima. Obaveze istraživača jasno su definisane Protokolom kliničkog ispitivanja, kojih se studijski tim mora pridržavati.

Vrlo je bitno razgraničiti pojmove neželjeni događaj i neželjena reakcija.

Neželjeni događaj je neželjeno iskustvo nastalo u periodu primjene lijeka za koje uzročno-posljedična veza sa primjenom lijeka ne mora da bude dokazana i predstavlja bilo koji nenamjeravani i neželjeni znak (npr. abnormalni laboratorijski nalaz), simptom ili bolest, vremenski povezan sa primjenom lijeka. Neželjeno dejstvo lijeka podrazumijeva štetni i nenamjerno izazvani efekat lijeka primijenjen u bilo kojoj dozi.

Da bi prijava ovakvih dejstava bila validna, potrebno je navesti minimalan broj elemenata: pacijent/ispitanik, izvještavalac, lijek na koji se sumnja i događaj (opis reakcije).

Ocjena uzročno-posljedične povezanosti između neželjene reakcije i suspektnog lijeka, kako se to moglo saznati iz predavanja dr Aleksandre Kovačević, može biti sigurna, vjerovatna, moguća i nevjerovatna.

Ova klasifikacija povezanosti odnosi se na vremensku povezanost i povezanost sa drugim reakcijama. Ukoliko su one već opisane u sažetku karakteristika lijeka, onda se svrstavaju u očekivane neželjene reakcije, dok su neočekivane one čija priroda, težina ili ishod nisu u skladu sa odobrenim sažetkom karakteristika lijeka.

Neželjene reakcije tipa A nastaju kao posljedica pretjeranog farmakološkog dejstva primijenjenog lijeka, a reakcije tipa B, koje su nezavisne od osnovnog farmakološkog dejstva, neočekivane su i niske učestalosti. Neželjene reakcije tipa C nastaju nakon hroničnog uzimanja lijeka, a one tipa D nastaju kasno, već nakon prekida uzimanja lijeka. Tip E neželjenih reakcija nastaje nakon prekida uzimanja lijeka, i na kraju, postoje i neželjene reakcije tipa F, koje predstavljaju terapijski neuspjeh.

Ishod neželjenih reakcija može biti oporavak bez posljedica, oporavak sa posljedicama, slučaj da je neželjena reakcija i dalje u toku, smrtni ishod i nepoznato.

Izvještavanje sa kliničkih ispitivanja ima svojih ograničenja u smislu broja pacijenata, tako da pojedine signifikantne

neželjene reakcije bivaju neotkrivene. Klinička ispitivanja relativno kratko traju, stoga neželjene reakcije koje se pojavljuju nakon dužeg uzimanja lijeka ostaju neispoljene. Iz podataka prikazanih tokom predavanja na grafikonu, može se, kako je protumačeno, uočiti da spontano izvještavanje, kao i izvještavanje iz kliničkih ispitivanja faze IV obuhvata mnogo veći broj pacijenata. To znači da je veća vjerovatnoća pojave reakcija koje se nisu ispoljile tokom sprovođenja studijske faze I, II i III. Važan zaključak ove teme bio bi da su sponzor, kao i istraživači kliničkog ispitivanja, u obavezi da se pridržavaju protokola kliničkog ispitivanja i lokalne regulative, vezano za izvještavanje neželjenih reakcija koje su se desile tokom sprovođenja studije.

Principi razvoja farmakovigilance U okviru prezentacije pod nazivom „Ključni principi razvoja farmakovigilance u Crnoj Gori”, dipl. ph Maje Stanković, prikazan je istorijat razvoja farmakovigilance u Crnoj Gori. Istaknuto je da, bez obzira na činjenicu da je zajednički centar za bivšu SFRJ formiran još sedamdesetih godina prošlog vijeka u

11

Zagrebu, tek se formiranjem Nacionalnog centra za farmakovigilancu u Crnoj Gori, stiču najbolji mogući preduslovi za aktivno učešće naših zdravstvenih radnika, u smislu prijavljivanja sumnji na neželjena dejstva ljekova koji su u prometu u Crnoj Gori.

Najbolja potvrda toga jeste kontinuirani porast broja prijava koje su Odjeljenju za farmakovigilancu CALIMS-a poslate od strane zdravstvenih radnika. - Crna Gora je punopravna članica programa Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje neželjenih dejstava ljekova i naš osnovni cilj u sljedećoj godini će biti ispunjavanje kriterijuma SZO-a, u smislu uspostavljanja efikasnog nacionalnog sistema nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova.

Kriterijume je moguće ispuniti isključivo povećanjem broja i kvaliteta prijava o ispoljenim neželjenim dejstvima na teritoriji Crne Gore - objasnila je ovom prilikom mr Stanković. Značajan dio prezentacije odnosio se i na predstavljanje nacionalnog obrasca za prijavu neželjenih dejstava ljekova. Predstavljena su najznačajnija polja na obrascu koja je potrebno popuniti od strane zdravstvenih radnika, kako bi CALIMS imala na raspolaganju prave informacije o bezbjednosti ljekova u Crnoj Gori, i kako bi na osnovu prijava, kada je to neophodno u cilju zaštite zdravlja, preduzimala odgovarajuće mjere. Dakle, pored minimuma podataka na obrascu, koji su neophodni za hitna prijavljivanja, od velikog je značaja dati CALIMS-u na uvid i druge značajne informacije, kako bi procjena da li je lijek koji je pod sumnjom, i zaista „odgovoran” za ispoljeno neželjeno dejstvo, bila pouzdanija. Na kraju prezentacije predstavljen je novi portal Agencije, kao jedno od najznačajnijih dostignuća Agencije u 2012. godini, na kom stručna javnost može naći niz dragocjenih informacija neophodnih za kvalitetniji rad u svakodnevnoj praksi.

U duhu nove evropske regulative o farmakovigilanci, sa kojom se crnogorski propisi u oblasti farmakovigilance u kontinuitetu harmonizuju, CALIMS je usredsređena na poboljšanje otvorenosti, transparentnosti u radu i stalnu komunikaciju sa stručnom i opštom javnosti.

Tokom 2012. godine organizovano je više radionica o farmakovigilanci, koje su samo dobar uvod u nešto što će biti imperativ u godini koja predstoji. CALIMS će, takođe, uložiti maksimum napora da mogućnost prijavljivanja putem informacionog sistema postoji i za zdravstvene ustanove na višim nivoima zdravstvene zaštite, kako bi se zdravstvenim radnicima omogućilo da na brz i komforan način dostave CALIMS-u prijave o ispoljenim neželjenim dejstvima.

Praćenje kliničkih ispitivanja Prezentacija mr Snežane Mugoše, pod nazivom „Klinička ispitivanja u Crnoj Gori”, ponudila je pregled razvoja regulative u kliničkim ispitivanjima u svijetu i kod nas. Poseban osvrt dat je u odnosu na tragedije iz prošlosti izazvane upotrebom

12

ljekova, koje su i bile povod za razvoj regulative u ovoj oblasti.

Istaknuto je da su klinička ispitivanja ljekova ključna za dobijanje relevantnih informacija o potencijalnoj koristi i potencijalnom riziku upotrebe novog lijeka, kao i o procjeni njegove podobnosti za stavljanje u promet. Upravo zbog te delikatnosti, ona su vrlo strogo regulisana. Metode i standardi koji se primjenjuju u kliničkim ispitivanjima razvijani su decenijama i suštinski su identični u svim zemljama svijeta. Poseban značaj imaju ICH-GCP smjernice (Smjernice dobre kliničke prakse) koje predstavljaju zlatni standard u kliničkim ispitivanjima u cijelom svijetu.

Mr Mugoša je istakla da kliničko ispitivanje predstavlja jedinstvenu priliku za pacijenta da besplatno dobije inovativan lijek, odnosno najsavremeniju terapiju; da učesnici u kliničkim ispitivanjima imaju priliku da pomognu ne samo sebi, već i budućim generacijama u liječenju određenih bolesti; da klinička ispitivanja utiču na reputaciju istraživača, bolnice, univerziteta i društva u cjelini. Takođe, istaknut je značaj finansijskog aspekta, ne samo u smislu materijalne koristi za istraživača i centar u kom se vrši ispitivanje, već prvenstveno zbog uštede sredstava potrebnih za nabavku novih ljekova koji se nalaze u fazi ispitivanja ili koji su tek dospjeli na tržište.

Predstavljene su i nadležnosti CALIMS-a u kliničkim ispitivanjima ljekova u Crnoj Gori, koje se ogledaju u izdavanju odobrenja za sprovođenje kliničkog ispitivanja, vršenju kontrole sprovođenja kliničkog ispitivanja, prijavljivanju neželjenih dejstava ispitivanog lijeka i izdavanju sertifikata Dobre kliničke prakse (GCP). Zakonom o ljekovima i Pravilnikom o bližim uslovima za sprovođenje kliničkih ispitivanja ljekova za upotrebu u humanoj medicini (koji je u proceduri usvajanja), utvrđena su prava i obaveze svih učesnika u kliničkim ispitivanjima u Crnoj Gori (ispitanika, naručioca kliničkog ispitivanja, glavnog istraživača i istraživačkog tima). Ovom prilikom je naglašeno da u politici razvoja Agencije posebno mjesto zauzima interes da se u Crnoj Gori obezbijede neophodni uslovi za sprovođenje kliničkih ispitivanja inovativnih ljekova i medicinskih sredstava, čime bi se pacijentima učinila dostupnom savremena dijagnostika i terapija, kao i tvdnja da Agencija posebnu pažnju poklanja edukaciji stručnjaka i opšte javnosti u ovoj oblasti, kako bi se izbjegli bilo kakvi rizici prilikom sprovođenja kliničkih ispitivanja ljekova i medicinskih sredstava u Crnoj Gori.

Jedna od preduzetih aktivnosti sa ciljem edukacije zdravstvenih radnika i pacijenata iz ove oblasti jeste i izrada brošure „Klinička ispitivanja ljekova”, koja je ovom prilikom podijeljena učesnicima skupa.

Zaključeno je da je Crna Gora u svojim zakonskim i podzakonskim propisima implementirala najviše etičke i naučne standarde koji se odnose na proces odobravanja, sprovođenja i praćenja kliničkih ispitivanja. Zaštita svih onih koji učestvuju u ispitivanju uvijek je po redosljedu važnosti ispred samog ispitivanja, odnosno, bezbjednost učesnika je na prvom mjestu.

1 CALIMS

Bolest kretanja KINETOZA LIJEČENJE:

Piše: dr Branka Gogić Dom zdravlja, Bijelo Polje Bolest kretanja ili kinetoza označava kombinaciju neprijatnih simptoma kao što su: mučnina, povraćanje i vrtoglavica.

U težim slučajevima javljaju se slabost, ubrzano i plitko disanje, pojava hladnog znoja. Kao dodatni simptomi su: povećano lučenje pljuvačke, žeđ, epigastrična nelagodnost (težina u stomaku), osjećaj tjelesne toplote, glavobolja, apatija, gubitak motorne koordinacije, hiperventilacija, pospanost.

Bolest kretanja je zajednički problem vezan za sve vidove saobraćaja: drumski, vazdušni i vodeni. Vožnja brodom najčešće uzrokuje bolest kretanja, a nakon toga vožnja avionom, autom, a najrjeđe vozom. Do druge godine života je rijetka. Najčešća je od 3-12.te godine. Žene su podložnije, a simptomi su češći tokom menstruacije i trudnoće. Sklonost povećavaju i ekološki faktori: slaba ventilacija, smrad, dim, ugljen monoksid.

Strah ili tjeskoba olakšava pojavu simptoma, a neke su osobe sklone bolesti kretanja od djetinjstva.

Bolest kretanja poznata je pod brojnim nazivima, kao npr. kinetoza, morska bolest, avionska mučnina, automobilska mučnina, sindrom loše adaptacije na pokret...

Teorija sukoba između različitih senzornih signala je objašnjenje za razvoj bolesti. Prije svega, mozak treba da se izbori sa velikim brojem informacija: vid šalje pogrešnu poruku da se osoba kreće, zatim unutrašnje uho koje je odgovorno za osjećaj ravnoteže registruje kretanje, dok senzori smješteni u mišićima i tetivama ne osjećaju pokrete. Kao posljedica svega toga javlja se bolest kretanja. Ljudsko tijelo i mozak su naučili hod na ravnom pa moderna sredstva prave poremećaj. Mozak u svakom trenutku kretanja dobija podatke iz različitih dijelova tijela - sastavlja ukupnu sliku o tome šta tijelo radi u kom trenutku. Ukoliko se ne poklapa bilo koji dio ove slike sa ranije stečenim saznanjima javljaju se simptomi bolesti kretanja.

14

Zbog pojačane aktivnosti CNS-a u okviru terapije mogu se primijeniti preparati koji spriječavaju aktivnost ovih sistema što smanjuje mučninu, povraćanje i umirujuće djeluju. Ljekovi koji spriječavaju simptome dijele se u sljedeće grupe: - Antagonisti histaminskih receptora - Antagonisti muskarinskih receptora - Kombinacija simpatomimetika sa ove dvije grupe ljekova Ovi ljekovi se mogu nabaviti u apotekama u obliku tableta, čepića, specijalnog flastera ili u zdravstvenim ustanovama u vidu injekcija.

Ljekovi koji se uzimaju per os trebaju se popiti prije putovanja, kako bi se apsorbovali iz crijeva na vrijeme i kako bi se postigla potrebna koncentracija lijeka u krvi. Kad simptomi počnu, apsorpcija lijeka je otežana, a kad počne povraćanje - nemoguća je.

PREVENCIJA: Sastoji se od smanjivanja težine učestalosti simptoma u toku vožnje sljedećim postupcima: 1. Smjestiti se u polusjedeći položaj, pokrete glave i tijela svesti na najmanju moguću mjeru.

2. Smanjiti vidnu aktivnost, fiksirati pogled na horizont ili neki drugi stabilni spoljni objekat, izbjegavati posmatranje predmeta koji se miču 3. Poboljšati ventilaciju i ukloniti štetne spoljne uticaje 4. Smanjiti veličinu pokreta: izbjegavati ili ublažiti ubrzavanja i usporavanja te okretanja i pomjeranja vozila.

5. Preusmjeriti pažnju - izvoditi neku mentalnu aktivnost 6. Prehrambene preporuke: izbjegavati unos velike količine hrane, uzimati male obroke više puta i izbjegavati alkohol.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA I KOMPLIKACIJE Navedeni simptomi mogu označavati i druge bolesti: poremećaji ravnoteže, gastroenteritis, metabolički poremećaj i trovanja. Na visini se može javiti i visinska bolest sa sličnim simptomima.

Bolest kretanja trebala bi prestati nakon prestanka kretanja.

Duže izlaganje provokativnom kretanju može dovesti do ponavljajućeg povraćanja, koji na kraju dovede do generalizovanih biohemijskih poremećaja kao što je dehidracija, ketoza, hipokaliemija.

HOMEOPATIJA U LIJEČENJU

ANKSIOZNOSTI Piše: dr Snežana Tomić Stanje povećane nervoze i anksioznost, normalne su pojave u vezi sa životnim situacijama kao što su ispit, javni nastup, intervju za posao, prvi dan u novoj školi, važan poslovni ili ljubavni sastanak i sl. Ipak, ako stanje straha i nervoze onemogućava osobu u njenim svakodnevnim aktivnostima i normalnom funkcionisanju, onda se može govoriti o anksioznom poremećaju. On se u svojoj manifestaciji razlikuje od osobe do osobe, pa će tako jedna osoba imati iznenadne napade panike na javnom mjestu ili na otvorenom prostoru, kod druge se može javiti strah od susreta sa nepoznatim ljudima i situacijama, dok kod treće, kroz stalan osjećaj straha, može biti izraženo da će se nešto loše dogoditi. Kod svih je zajedničko stanje straha i zabrinutost u situacijama koje za većinu drugih ljudi ne bi predstavljale problem.

Koji su to znaci i simptomi koji ukazuju na ovaj poremećaj?

Simptome možemo podijeliti na emotivne i fizičke.

Najčešći emotivni simptomi anksioznosti su: 1. Konstantno stanje straha i zabrinutosti 2. Iritabilnost i nervoza

16

3. Uznemirenost 4. Napetost 5. Iščekivanje najgoreg 6. Strah od smrti, gubitka kontrole, gubitka razuma, strah od javnih mjesta, „šta će drugi reći”.

Fizički simptomi: 1. Lupanje srca 2. Nedostatak vazduha, gušenje 3. Znojenje 4. Fizička slabost 5. Nestabilnost, nesvjestica 6. Nesanica 7. Umor i slaba koncentracija.

Osobama koje pate od anksioznosti često se čini da su jedini na svijetu sa ovim problemom i da drugi oko njih žive normalnim životom. Ovo osjećanje izolovanosti još ih više unesrećuje.

Mi smo skloni da budemo otvoreniji s drugima kada su u pitanju naše fizičke tegobe, koje ćemo nekad podijeliti i sa strancima, ali kada su u pitanju naše mentalne tegobe, skloni smo da ih krijemo i internalizujemo da nas ne bi proglasili slabim,

nenormalnim ili nekompetentnim.

Uzroci anksioznog poremećaja mogu nastati kada je osoba izložena situacijama traume, straha, neizvjesnosti, nesigurnosti, i drugim životnim problemima i nedaćama. Često uzrok anksioznosti vuče korijene iz djetinjstva, odnosa sa roditeljima i situacije u roditeljskom domu.

Homeopatski pristup liječenju Homeopatija je, svakako, jedna od metoda izbora u tretiranju anksioznog poremećaja. Ova metoda se zasniva na liječenju cjelokupne osobe i tretira osobu a ne bolest. Šta to zapravo znači?

To znači da se homeopatski lijek neće dati na osnovu dijagnoze, kao što je, na primjer, slučaj u konvencionalnoj medicini, gdje će svakom kome se utvrdi ova dijagnoza biti prepisani anksiolitici. Lijek se prepisuje i bira individualno, prema sveobuhvatnoj slici simptoma na mentalnom, emotivnom i fizičkom nivou. Tako će, u najvećem broju slučajeva, jedan isti poremećaj, u ovom slučaju anksioznost, biti tretiran različitim homeopatskim ljekovima kod različitih osoba. Razlog se nalazi u tome što homeopatska medicina prepoznaje prisustvo vitalne sile, unutarnje energije koja nas čini ne samo živim, već i jedinstvenim (kao što ni DNK kod nije identičan, kao ni otisak prsta).

Poremećaj u balansu vitalne sile dovodi do bolesti koja se manifestuje pojavom simptoma u različitim djelovima tijela, psihe i emocija. Ovi simptomi se u homeopatskoj medicini ne gledaju kao nepovezane tegobe ili odvojene bolesti, već kao različite manifestacije jednog centralnog poremećaja vitalne sile.

Skup ovih simptoma sačinjava sliku poremećaja na osnovu koje se bira JEDAN homeopatski lijek, ili SIMILIMUM1, koji najviše odgovara pacijentu.

Proces izbora individualno odabranog lijeka započinje razgovorom s pacijentom i prikupljanjem podataka kao što su tegobe zbog kojih on dolazi, djetinjstvo pacijenta, odnos s roditeljima, traume, strahovi, karakter i narav, emotivni život, izvor svakodnevnog stresa, posao i karijera, san, snovi, „fizičke tegobe od glave do pete”, omiljena hrana i godišnje doba ... Svaki podatak, ma kako irelevantno djelovao, igra važnu ulogu u dobijanju potpune, specifične slike o pacijentu. Nakon ovako iscrpne anamneze, koja traje od sat do dva, pristupa se traženju lijeka koji u svojoj slici sadrži iste podatke, kao i one dobijene od strane pacijenta.

Adekvatno odabran lijek dovešće pacijenta u stanje ravnoteže njegove vitalne sile, što onda mora rezultirati sveobuhvatnim poboljšanjem. Tako se osoba mora osjećati bolje na svim nivoima: fizičkom, mentalnom, emotivnom i duhovnom. Otklanjaju se fizičke tegobe, strahovi i anksioznost, osoba vidi svijet u mnogo pozitivnijem svijetlu, postaje psihički stabilnija, lakše se suočava sa svojom svakodnevnicom i obavezama. Pošto je vitalna sila dinamički, energetski princip, ona ima i svoju duhovnu komponentu, te vraćanje u balans na ovom nivou doprinosi da osoba ima izrazitiji osjećaj pripadnosti i povezanosti sa svojom okolinom. Pacijent će nerijetko reći da mu se srce „otvorilo” i da osjeća veći mir u duši.

Treba naglasiti da su homeopatski ljekovi prirodnog, uglavnom mineralnog i biljnog porijekla, veoma su razblaženi, do tačke da postaju energetski ljekovi, te ne uzrokuju neželjene nuspojave, zavisnost i toksičnost u organizmu, jer i ne djeluju na fizičkom i biohemijskom već energetskom nivou.

1 Od latinske riječi koja znači slično

17

U okviru klasifikacije strahova psihijatri su opisali i intenzivan strah od potrebe za kuvanjem.

On se stručno naziva mageirikofobija.

Na listi najčudnijih bolesti u svijetu vodeću poziciju zauzima guba.

Savremena medicinska statistika potvrdila je podatak da je više od 90% svih bolesti nastalo kao posljedica ili mogu biti komplikovane uticajem stresora.

Surifob je osoba koja se patološki plaši miševa.

Venerične bolesti u stvari su dobile naziv po Veneri, rimskoj boginji ljubavi.

Amerikanci godišnje potroše oko 16.000 tona aspirina.

Kod muškaraca se, u domenu plastičnih hirurških intervencija, najčešće sprovodi smanjenje volumena grudi.

18

Jedna od 1.000 beba već na rođenju ima izrasli zubić.

Da bi nokat zdrave osobe u potpunosti izrastao potrebno je četiri do šest mjeseci.

Razrokost se kod ljudskih fetusa može registrovati već na uzrastu od 12 sedmica.

Ženska jajna ćelija je najveća ćelija u ljudskom tijelu. Ona je oko 175 000 puta teža od najmanje ćelije, muškog spermatozoida.

Rukovanjem se prenosi veći broj zaraznih klica nego ljubljenjem.

Bubrezi filtriraju krv i do 300 puta dnevno.

Smatra se da oko 70% materije ljudskog organizma čini voda.

19

Pacijenti rizika u stomatologiji

PACIJENTI SA MALIGNIM OBOLJENJIMA Æ .>@FGBKQF IFGBûBKF O>AFL QBO>MFGLJ Æ .>@FGBKQF IFGBûBKF EBJFL QBO>MFGLJ Piše: prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, Spec. za oralnu hirurgiju

Maligna oboljenja (rak, kancer, karcinom, tumor) bolesti su koje karakterišu nekontrolisana dioba ćelija i njihova sposobnost da prodru u tkiva direktnim urastanjem ili metastazom (migracijom, rasijavanjem) van mjesta gdje se zloćudni tumor prvi put pojavio. Uzrok njihovog nastanka nije potpuno razjašnjen.

Smatra se da važnu ulogu igraju kako spoljašnji (hemijske materije, zračenje, virusi), tako i unutrašnji faktori (imuni status, hormoni, nasleđe - genetski zapis), mada oni mogu djelovati i zajedno.

Terapija je hirurška, radio-terapija i hemio-terapija, s tim što se ovi načini liječenja veoma često kombinuju.

8> J>IFDK> L?LIGBKG> WK> PB LA A>SKFK>

RQLMPFGB L?ARH@FGB AOBSKFE BDFM>QPHFE JRJFG>

PQ>OF HFKBPHF F >O>MPHF W>MFPF RH>WRGR A> PR F LSB A>IBHB @FSFIFW>@FGB WK>IB W> WIL÷RAKB ?LIBPQF -Q>@ JBAF@FKB &FMLHO>Q '4 S M K B F LSFJ L?LIGBKGFJ> MLPSBQFL GB WK>û>GKR M>²KGR 'WJBŇR LPQ>ILD RSBL GB R JBAF@FKPHR PQORHR F K>RHR QBOJFK ÃH>O@FKLJÂ

HLGF SLAF MLOFGBHIL LA DOûHB OFGBûF ÃH>OHFLPÂ ¯QL WK>ûF ÃO>HÂ GBO D> GB K>ûFK ¯FOBKG> ?LIBPQF ÷BIFG> R LOD> KFWJR MLAPGB÷>L K> LSR SOPQR WDI>SH>O>

20

Osobe sa malignitetom još su jedna rizična grupacija u stomatološkoj praksi. Postojanje same bolesti predstavlja određeni rizik, ali su rizični u pravom smislu upravo bolesnici koji se već nalaze u proceduri liječenja, kako oni na radio-terapiji, tako, naročito oni na hemio-terapiji. Osobe liječene samo hirurški, uz svu potrebnu predostrožnost, ne predstavljaju poseban rizik za izvođenje stomatoloških intervencija.

.>@FGBKQF IFGBûBKF O>AFL QBO>MFGLJ Radioterapija (rendgenoterapija) predstavlja ozračenje rendgenskim zracima radi liječenja organizma ili pojedinih njegovih djelova.

Njemački fizičar Röntgen Wilhelm Conrad (1845-1923) otkrio je u svojoj laboratoriji posebnu, do tada nepoznatu, vrstu elektromagnetnih talasa, i uočio da se njima mogu vršiti snimanja unutrašnjih struktura ljudskog tijela. Tim zracima uradio je prvi radio-gram šake svoje supruge. Bilo je to epohalno otkriće u nauci. Novootkrivene zrake Rendgen je nazvao „X-zraci”.

Međutim, naučnici su, cijeneći sjajno otkriće velikog fizičara, u znak priznanja, usvojili naziv „rendgenski zraci”. Za svoje izvanredno djelo Rendgenu je 1901. godine dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku, kojom je ovaj naučnik postao i njen prvi dobitnik.

Zahvaljujući Rendgenu nastala je rendgenologija, nauka o svojstvima rendgenskih zraka i otpočeta je njihova praktična primjena u raznim oblastima: medicini, veterini, biologiji, tehnologiji, poljoprivredi i dr. Sam pojam medicinske rendgenologije

Kurioziteta radi, zanimljiv je podatak da se Rendgen u početku svoga školovanja, na dugom putu do Nobelove nagrade, u jednom momentu „okliznuo”, ne uspjevši da položi maturu na tehničkoj školi u njemačkom gradu Utrehtu. Pomenimo i to da je genijalni fizičar umro 1923. godine, od raka, i da se vjeruje da maligno oboljenje nije bilo posljedica njegovog rada s (njegovim) X-zracima, tim prije što je kao istraživač koristio, još tada, olovnu zaštitu, koja se koristi i danas.

označava nauku o upotrebi rendgenskih zraka u medicinske svrhe - dijagnostičke i terapijske.

Pacijenti koji se liječe radio-terapijom, prvenstveno oni kod kojih se zračenje vrši u predjelu glave i vrata (ili je ova regija dijelom ili u potpunosti obuhvaćena zonom zračenja) rizična su grupacija u stomatologiji. U toku liječenja mogu se pojaviti brojni simptomi na koži, sluzokoži i pljuvačnim žlijezdama, usljed neželjenog dejstva X-zraka na ćelije ovog predjela. Najčešći su: crvenilo kože, suva usta i osjećaj pečenja, bol, otežano gutanje, gubitak ukusa (što remeti ishranu), pojava bijelih naslaga, što predstavlja ozbiljne smetnje bolesniku i poteškoće stomatologu za bilo kakvu potrebnu intervenciju.

Naročito je rizično kada je neophodno pacijentu uraditi vađenje zuba u periodu poslije radijacione terapije, koja je, već kao neželjeni efekat, dovela do poremećene (kompromitovane) cirkulacije u koštano tkivo (obliterantni endarteritis). To se negativno odražava na tok zarastanja rane, posebno u donjoj vilici (koja je, inače, kompaktne koštane građe, pa samim tim i slabije prokrvljena, ishranjena), uz opasnost nastanka veoma neprijatne i ozbiljne komplikacije - osteomijelitisa (zapaljenje koštane srži).

Zato je neophodno zaštititi pacijenta, antibioticima širokog spektra (posebno one u prvoj godini poslije zračne terapije). To se vrši jedan dan prije i sedam dana poslije obavljanja oralnohirurškog zahvata.

Pacijenti liječeni hemio-terapijom Hemioterapija je način liječenja velikog broja bolesti primjenom hemijskih sredstava (npr. antibiotici u terapiji infekcija i dr.). Kada su u pitanju maligna oboljenja, hemio-terapija predstavlja terapijski postupak primjene ljekova - citostatika, koji, dospijevajući u ćelije raka, direktno ih uništavaju ili sprečavaju (koče, inhibiraju) njihovu diobu, onemogućavajući tako njegov dalji rast. To sprečavanje (kočenje) razmnožavanja ćelija naziva se citostaza, pa otuda i naziv citostatici, za ljekove koji postižu taj efekat.

U odnosu na liječenje radio-terapijom, kod koje su pacijenti rizika u stomatologiji oni bolesnici koji maligno oboljenje imaju u predjelu glave i vrata i zračnu terapiju te regije, oboljeli koji se liječe metodom hemio-terapije rizični su stomatološki bolesnici bez obzira na lokalizaciju tumora, zato što citostatici imaju i neželjeno dejstvo, jer ne djeluju selektivno, dakle, samo na maligni proces - tumor, već i na zdravo tkivo organizma.

Promjene u usnoj duplji su gotovo redovna pojava kod primjene hemio-terapije. Pošto normalne ćelije oralne sluzokože (kao i ćelije krvi, koštane srži, kože, korijena kose, jednjaka, želuca, crijeva, seksualnih organa i sl.) fiziološki posjeduju visok stepen diobe (od jedne ćelije nastaju dvije identične jedinke), a citostatici inače oštećuju prvenstveno ćelije koje se brzo dijele, pored malignih čija je dioba brža od diobe normalnih ćelija, oni istovremeno uništavaju, manje ili više, i neke od zdravih ćelija.

To, kada se radi o usnoj duplji, dovodi do neželjenih i neprijatnih posljedica: zapaljenje sluzokože, krvarenje na najmanju provokaciju i spontano krvarenje iz desni, žarenje i peckanje, suva usta, gljivične, bakterijske i virusne infekcije, usporeno zarastanje rana i dr.

Ove promjene prate bolesnika, obično, i po nekoliko sedmica, 2-3 nakon prekida (pauze) terapijske seanse, jer se citostatsko liječenje po pravilu daje u ciklusima, naizmjenično.

To znači da će između terapija (seansi) proteći vremenski period različite dužine, obično 3-4 sedmice, što će omogućiti organizmu da se oporavi.

Za oralnohirurške zahvate, najčešće vađenje zuba, poseban problem predstavlja svojstvo hemio-terapijskih ljekova da negativno djeluju na koštanu srž (čije ćelije, takođe, imaju visok stepen diobe) izazivajući njenu supresiju (potiskivanje, isključivanje). To za posljedicu ima anemiju (malokrvnost), leukopenije (smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca) i trombocitopenije (smanjenje broja krvnih pločica - trombocita), zbog čega su ovako liječeni bolesnici podložni krvarenju i sekundarnim infekcijama. Zato, uvijek, u slučaju prijeke potrebe za ovakvim intervencijama, treba raditi pod antibiotskom zaštitom, uz primjenu lokalnih mjera prevencije mogućeg postoperativnog krvarenja. Potrebna je i saradnja stomatologa i onkologa, pošto stomatološka oralnohirurška terapija mora biti prilagođena i zasnovana na prognozi osnovne maligne bolesti.

S obzirom na to da se pacijentima u toku radio-terapije i hemio-terapije javljaju brojni neželjeni i neprijatni simptomi u usnoj duplji, veoma je važno spriječiti ili ublažiti takva stanja.

Kako spriječiti ili ublažiti probleme u usnoj duplji pacijentima na radio-terapiji i hemio-terapiji - Prije početka radio-terapije ili hemio-terapije veoma je potrebno da stomatolog izvrši pregled usne duplje, ukloni moguće izvore infekcije ili bola i sprovede realno izvodljivu sanaciju, kako bi ova regija bila manje izložena neželjenim posljedicama ovakvog načina liječenja maligne bolesti.

- U toku terapije održavati detaljnu higijenu usne duplje.

Upotrebljavati meku četkicu za zube, usta ispirati mlakim čajem od žalfije ili kamilice. To vršiti poslije obroka i prije spavanja.

- Izbjegavati tvrdu i grubu hranu koja može povrijediti sluzokožu usta, kao i jako topla i začinjena jela. Jesti polako, po više manjih obroka.

- Za terapiju suvih usta piti više tečnosti, koristiti žvakaću gumu bez šećera i jesti sočnu hranu.

- U okviru terapije suvih usana upotrebljavati adekvatne neutralne kreme ili masti.

- Ako pacijent ima zubne proteze održavati ih čistim i nositi što je moguće manje(samo u toku jela).

21

Moj stomatolog

JEZIKA Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog

na jeziku obrazuju crnu ploču ovalnog ili trouglastog oblika.

Bolesnici nemaju tegoba.

STEČENA OBOLJENJA JEZIKA

Liječenje

Geografski jezik Ovo oboljenje se češće javlja kod djece i dva puta češće kod osoba ženskog pola nego kod muškaraca. Etiologija je nepoznata. Kao mogući razlozi navode se: alegije, nasljeđe, anemije, neodgovarajući stomatološki radovi i neki psihosomatski faktori (jak stres).

Klinička slika se odlikuje kružnim promjenama koje se javljaju na gornjoj površini jezika. U centru su intenzivno crvene, dok su na ivicama žute. Ove promjene se šire ka periferiji i kada se pojave nove može doći do njihovog spajanja. Tako se stvaraju vijugave linije koje podsjećaju na geografsku kartu, po čemu je oboljenje i dobilo naziv.

Liječenje

22

Liječenje najčešće nije ni potrebno, jer bolest prolazi spontano. Uvećane papile moguće je ukloniti četkicama.

Zapaljenje papila jezika Relativno česta bolest. Javlja se najčešće kod osoba srednjih godina, bez obzira na pol. Etiologija ove bolesti je utvrđena.

Ona predstavlja zapaljenje i uvećanje listastih papila koje je prouzrokovano lokalnim iritacijama destruiranih zuba i loših protetskih radova.

Kliničke promjene su ograničene na bočnu stranu jezika, gdje se uvećane papile vide u vidu glatkih i tamnocrvenih čvorića.

Bolovi se javljaju pri jelu i govoru, te su i pokreti jezika ograničeni.

Liječenje

Liječenje se sastoji u uklanjanju iritacije.

Liječenje se sastoji u otklanjanju uzroka koji je doveo do stvaranja oboljenja.

RAZVOJNE ANOMALIJE JEZIKA

Crni jezik

Izbrazdan jezik

Poznato još kao i dlakavi ili čupavi jezik, ovo oboljenje se najčešće javlja kod mlađih muškaraca. Etiologija nije poznata.

Smatra se da izazivači promjena mogu biti duga upotreba antibiotika, loša higijena, neke bakterije i gljive, prevelika upotreba kafe i duvana, kao i dijabetes.

Klinička slika oboljenja je specifična. Osnovnu promjenu čine uvećane končaste papile koje se nalaze na centralnom dijelu gornje površine jezika. Mogu biti obojene (najčešće mrke boje), mada mogu biti i bijele. Uvećane papile liče na vlasi kose. One

Ovo je najčešća anomalija jezika. Nekada se javlja zajedno sa geografskim jezikom.

Sve brazde na jeziku, ili samo neke, produbljene su.

Raspored produbljenih brazdi može biti različit i stvorena šara podsjeća na skrotum, list ili mozak. One takođe mogu biti postavljene uzdužno i poprečno. Ovakvo stanje se može javiti u sklopu nekih oboljenja (Melkerson- Rozentalov sindrom, deficit vitamina B, dijabetes, anemija).

Bolesnici sa ovom anomalijom nemaju nikakvih tegoba.

Događa se da oni nisu ni svjesni njenog prisustva dok se to ne otkrije pregledom kod stomatologa.

PROMJENE U POKRIVAČU JEZIKA Hipertrofija jezičnog pokrivača

Liječenje

Liječenje nije potrebno. Ukoliko dođe do infekcije, onda se usta ispiraju nekim antiseptičnim rastvorom (troprocentni vodonik-peroksid). Vrlo je efikasno i ispiranje čajem od kamilice i žalfije (koji moraju biti svježe pripremljeni).

Ovo oboljenje je posljedica nepotpunog srastanja bočnih polovina jezika u periodu embrionalnog razvoja. Usljed toga se u srednjoj liniji na spoju srednje i zadnje trećine jezika, ispod nivoa okolne sluzokože, stvara površina ovalnog ili romboidnog oblika. Ono je bez papilarnog pokrivača i može biti: ružičaste, crvene, tamnocrvene, žućkaste i sivobijele boje. Glatke je površine.

U novije vrijeme se smatra da se ovakva pojava može javiti usljed duge infekcije kandidom, te se preporučuje i uzimanje brisa, mada pojava kandide može biti i sekundarna.

Osobe sa romboidnim glositom uglavnom nemaju tegoba. Vrlo rijetko su izražene senzacije u vidu pečenja, koje se javljaju pri pušenju ili upotrebi začinjene hrane. Ove pojave kod nekih osoba mogu biti uzrok pojave kancerofobije.

Uvećanje ili hipertrofija jezičnog pokrivača, poznato kao obložen jezik, dosta je varijabilna promjena, čak i u toku jednog dana. Najizraženija je ujutro, a smanjuje se konzumiranjem hrane. Može biti izazvana mnogim faktorima: - Febrilne bolesti, tj. bolesti praćene visokom temperaturom, pri čemu hipertrofija nastaje usljed dehidratacije; - Kašasta i tečna hrana; - Loša oralna higijena; - Smanjeno lučenje pljuvačke; - Disanje na usta; - Menstruacija; - Trudnoća, naročito u prvim mjesecima; - Razni ljekovi - salicilati, atropi, beladona, efedrin i dr; Najhomogenije naslage smještene su na bazi jezika.

Mobilni dio jezika ima znatno manje naslaga, dok vrh, po pravilu, uopšte nije obložen.

Naslage su uglavnom žutobjeličaste, ali mogu biti obojene od hrane, lijekova i bakterija, te postaju: mrke, ljubičaste, žute, plave i dr.

Liječenje

Liječenje

Romboidni glosit

Romboidni glosit se otkriva slučajno. Liječenje nije potrebno.

Uvećan jezik Uvećan jezik može biti razvojna ili stečena anomalija.

U toku života uvećan jezik se može javiti kod alergijskih reakcija, benignih i malignih tumora jezika, nekih hormonskih poremećaja, u sklopu Melkerson-Rozentalovog sindroma, kao i kod drugih poremećaja.

Subjektivne tegobe i posljedice do kojih može doći zavise od toga koliko je jezik uvećan, kada se uvećanje javilo, koliko traje, kao i od uzrasta bolesnika.

Razvojna i stečena uvećanja jezika mogu dovesti do pomjeranja zuba napolje, kao i do pojave razmaka između njih (dijasteme). Izraženo uvećan jezik bolesniku otežava govor. U nekim slučajevima jezik je toliko uvećan da bolesnici ne mogu potpuno zatvoriti usta, te su ona stalno poluotvorena.

Liječenje

Terapija zavisi od uzroka bolesti. Ukoliko je uvećanje malo, terapija nije potrebna.

Račvast jezik Rascijepljen ili račvasti jezik predstavlja razvojnu anomaliju nastalu usljed nepotpunog srastanja bočnih polovina jezika.

Ona je uglavnom izražena na vrhu, mada može biti lokalizovana i na tijelu jezika. Usljed toga jezik je račvast i po izgledu podsjeća na jezik gmizavaca. Sve funkcije jezika mogu biti poremećene.

Liječenje

Terapija ove anomalije isključivo je hirurška.

Liječenje se sastoji u uspostavljanju dobre oralne higijene i uklanjanju uzroka koji su doveli do stvaranja istog.

Atrofija jezičnog pokrivača Smanjenje, odnosno atrofija jezičnog pokrivača, relativno je česta pojava, i može biti djelimična, kada zahvata samo dio jezika, i potpuna, kada je čitav jezik zahvaćen.

Ukoliko su zahvaćeni samo pojedini djelovi jezika, onda su, najčešće, lokalni faktori izazvali oboljenje. Kod potpune atrofije, najčešće su u pitanju opšti faktori.

Brojni su uzroci atrofije. Smatra se da su to najčešće sljedeći faktori: - Hipohromna anemija (nastala usljed nedostatka gvožđa), kao i kod drugih anemija; - Nedostatak vitamina B grupe (B1, B2, B12 i PP faktora) - Autoimune bolesti, kao što su: Sjegrenov, PlamerVilsonov sindrom, sklerodermija i dr.; - Hormonski poremećaji bilo koje etiologije; - Neki ljekovi, kao npr. antimalarici, barbiturati, antibiotici, kortikosteroidi, antikonvulzivna sredstva; Klinička slika smanjenja jezičnog pokrivača uvijek je ista, bez obzira na agense koji su je izazvali. Na mjestima gdje se pokrivač potpuno gubi, jezik je osjetljiv na mehaničke, hemijske i termičke nadražaje. Usljed gubitka papila, dolazi do smanjenja čula ukusa (pogotovu na slatko i slano). Kod potpune atrofije pokrivača, čitava gornja površina jezika je glatka i sjajna, kao polirana.

Liječenje

Liječenje obuhvata terapiju osnovne bolesti i uklanjanje faktora koji su doveli do atrofije. Ove promjene su reverzibilne.

23

HIV I AIDS u stomatologiji Dr Dragana Tabaš, Ordinacija Apolonia, Podgorica

Dr Ana Lakić Bulatović

HIV – je virus humane imuno-deficijencije, prenosi se sa čovjeka na čovjeka, a napada i postepeno slabi imunološko sistem. Osoba koja u krvotoku ima virus je HIV pozitivna .HIV nije sinonim za AIDS.

t ,PSJÝʉFOKFN [BKFEOJʊLPH QPTVÿB J QSJCPSB [B KFMP peškira i posteljine

t ,PSJÝʉFOKFN CB[FOB UPBMFUB

t 6CPEPN JOTFLBUB

PUTEVI PRENOŠENJA

Dijagnostički prozor: Testovima posljednje (IV) generacije prisustvo antitijela HIV može se dokazati poslije šest nedjelja. S obzirom na to da većina terstiranja na HIV ne otkrivaju virus, već antitijela u krvi, stvara se dijagnostički prozor od izlaganja HIV-u do trenutka kada se antitijela mogu otkriti (serokonverzija) - period prozora.

Testiranja na HIV mogu otkriti antitijela na HIV četiri do dvanaest nedjelja nakon primarne infekcije, zavisno od vrste testiranja.

Hiv je pronađen u: krvi, pljuvačci, suzama, znoju, urinu, mlijeku i stolici.

Međutim, s obzirom na male količine pronađene u ovim tjelesnim izlučevinama, nema registrovanih slučajeva zaraze putem ovih tečnosti osim ako ne sadrže krv.

Infekcija nastaje kada tjelesne tečnosti zaražene osobe dođu u dodir sa sluznicom ili otvorenom ranom druge osobe .

Putevi potencijalnog prenosa HIV-a su: - Polni odnos sa HIV pozitivnom osobom (virus može proći kroz sluznicu vagine cervixa, penisa, anusa ili usta.

- Igle i špricevi sa zaraženom krvi (intravenski korisnici droga, profesionalna izloženost).

- Vertikalni prenos sa majke na dijete (trudnoća, pri porođaju, dojenjem).

- Krv i krvni produkti zaraženi HIV-om su ređa pojava zbog toga što se rade univerzalni pregledi davalaca krvi korišćenjem produkata iz banke krvi koji su testirani i izloženi toplotnom tretmanu krvnih produkata.

HIV se ne prenosi:

t 4PDJKBMOJN LPOUBLUPN

24

Preventivne procedure i mjere zaštite od HIV-infekcije u stomatološkoj praksi 5*1

165 13&/0À&/+" +BUSPHFOB JOGFLDJKB HIV inficirani pacijent-pacijenti Indirektan HIV inficirani stomatolog-pacijent Direktan 130'&4*0/"-/" */'&,$*+" HIV inficirani pacijent – stomatolog

Direktan Indirektan Indirektan put prenošenja pretpostavlja prenos infektivnog agensa preko materijala za rad ili instrumenata koji nijesu

imuniteta osnovna je imunoloĹĄka promjena koja se registruje tokom razvoja HIV infekcije.

Pojava oralnih manifestacija kod HIV-om inficiranih osoba je od velikog znaÄ?aja u stomatoloĹĄkoj praksi.

sterilisani na adekvatan naÄ?in.

Direktan put prenoťenja podrazumijeva nekoriťćenje mjera stomatoloťkre zaťtite kao i nepaŞnje prilikom rada (mogućnost povređivanja).

Djelovanje HIV-a na organizam Progresivno opadanje broja CD 4+ limfocita u perifernoj krvi praćeno znacima funkionalnog poremećaja tjelesnog

Oralne manifestacije - Angularni hejlit je lezija koja se karakteriĹĄe pojavom radijalno rasporeÄ‘enih fisura u uglovima usana, Ä?esto prekrivenim bijelim naslagama.

- HIV gingivit koji poÄ?inje jasnom crvenom linijom na marginalnoj gingivi taÄ?kastim eritemom fiksne gingive i u pacijenata sa izvrsnom oralnom higijenom. Javlja se krvarenje na minimalnu provokaciju ili spontano.

- HIV paradontitis je oboljenje kome moĹže da prethodi HIV gingiivit dok se kod pojedinih HIV inficiranih pacijenata odmah razvija HIV paradontitis. KliniÄ?ku sliku karakteriĹĄe izraĹžen i progresivan gubitak paradontalnih pripoja fudrojantne destrukcije potporne kosti, izraĹžen bol. Labavljenje i gubljenje zuba je uobiÄ?ajena posljedica. Pacijenti ne reaguju na konvencijalnu terapiju, a sve promjene su mnogo agresivnije izraĹžene nego u imunokompetentnih osoba.

- Herpes simplex virus ima hroniÄ?an tok ĹĄto nije odlika kod imunokompetentnih osoba.

KliniÄ?ki lezije izgledaju drugaÄ?ije u smislu stvaranja ulceracije zbog povećane agresije uzroÄ?nika u sklopu HIV infekcije.

/2$).!#)*! :! /0Æ45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&ĆŽ*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:

t Ubrzava zarastanje tkiva

t Smanjuje mogućnost infekcije i bola

t Onemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL

% MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

- Rekurentne aftozne ulceracije su česta pojava. Javljaju se u najmalignijoj formi, izrazito su bolne, sa kratkim periodima remisije.

- Pseudomembranozni tip oralne kandidijaze je najzastupljeniji tip u HIV inficiranih pacijenata i karakteriše se prisustvom bijelih ili žućkastih naslaga na crvenoj ili normalno obojenoj mukozi. Uklanjanjem naslaga ostaje krvava sluznica. Pseudomembranozni tip kandidijaze zahvata najčešće palatum, bukalnu i labijalnu mukozu kao i dorzum jezika.

Eritematozna kandijaza, rjeđi tip, karakteriše se pojavom crvenila čiji intezitet varira do blijedo crvene lividne. Najčešća lokalizacija je palatum, bukalna sluznica, dorzum jezika.

Hiperplastična kandidijaza-najređi tip karakterističan je po bijelim naslagama koje ne mogu da se uklone struganjem.

Predilekciona lokacija je bukalna mukoza. Čupasta leukoplakija, značajna oralna manifestacija HIV infekcije, klinički se javlja kao bijela krpica na bočnim stranama jezika, često sa bilateralnom lokalizacijom lezija, može da bude mala sa finim naborima, ponekad liče na vlasi, a u nekim oblastima je glatka i ravna. Ukoliko je početna lokalizacija na lateralnoj strani jezika, ima funkciju širenja i prekrivanja cijele dorzalne površine stvarajući čupavu, bijelu, tepihu sličnu površinu.

Kapošijev sarkom, tumor enotelnog porijekla je najznačajnija manifestacija AIDS-a. Najčešće se javlja prvo na koži ili na usnpoj duplji. Oralne lezije mogu da budu crvenkaste makule u ranoj fazi, kasnije postaju tamno crvene u ranoj fazi, kasnije postaju tamno crvene, lividne elevirane i sa često prisutnim lobulisima u ulceracijama.

Mjere zaštite u stomatološkoj praksi Osobe inficirane HIV-om (bez kliničkih manifestacija) najčešće se ne razlikuju od zdravih osoba i zato je u svakodnevnom radu neophodno sprovoditi sve mjere prevencije i zaštite u stomatološkoj praksi.

Zaštita osoblja - Obavezno korišćenje rukavica za jednokratnu upotrebu, maski i naočara - Nikada ne prati rukavice umjesto ruku - Poslije pranja ruku ruke brisati kompresom za jednokratnu upotrebu ili ruke sušiti toplim vazduhom - Ruke dezinfekovati nekim od dezificijenasa - Nositi zaštitnu odjeću sa kratkim rukavima (ne preporučuje se pranje unoformi van zajedničke medicinske vešernice) - Obavezan rad sa koferdamom Zaštita pacijenata - Koristiti špriceve i igle za jednokratnu upotrebu - Koristiti plastične sisaljke - Koristiti čaše za jednokratnu upotrebu - Koristiti jednokratne papirne komprese - Koristiti jednokratne nastavke za puster

26

Postupak rada sa kontaminiranim instrumentima - Stomatološke instrumente (osim nasadnih) potopiti u dezinficijent i isprati vodom - Stomatološke instrumente ubaciti u ultrasoničnu kadicu sa dezifiicijentom - Instrumente isprati vodom - Instrumente pripremiiti za sterilizaciju - Sterilisati instrumente Nasadne instrumente poslije upotrebe prebrisati odgovarajućim dezificijensom, podmazati prije sterilizacije i obavezno sterilisati poslije svakog pacijenta u autoklamu.

Dezinficijensi koji se preporučuju za stomatološke instrumente: - 2 % glutaraldehid 10 minuta na sobnoj temperaturi - 5 % formaldehid 60 minuta na sobnoj temperaturi - 10 % formaldehid 15 minuta na sobnoj temperatuti - NaOCL 30 minuta na sobnoj temperaturi Sterilizacija suvom toplotom Čisti instrumenti se sterilišu na temperaturi od 180 stepeni C u trajanju od 1 sat, a sitni stomatološki instrumenti (svrdla i endodontski instrumenti) na temperatuti od 120 stepeni C u trajanju od 6 sati.

Sterilizacija vlažnom toplotom (autoklav) - Instrumenti se izlažu pari pod pritiskom od jednog bara na temperaturi od 120 stepen C u trajanju od 30 minuta ili pod pritiskom od 2 bar-a na temperaturi od 134 stepena C u trajanju od 15 minuta.

- Koristiiti autoklav B klase koji ima aktivnu evakuaciju vazduha i pripada najvišem rangu. Čuvanje instrumenata - Svi instrumenti se moraju čuvati u metalnim kutijama ukoliko nijesu upakovani prije procesa sterilizacije da bi ostali sterilni - Poželjno je imati posebnu prostoriju za centralnu sterilizaciju - Svi instrumenti za jednokratnu upotrebu moraju se odložiiiti u posebne kontejnere koji se nalaze u neposrednoj blizini radnog mjesta - Kontejnere sa kontaminisanim materijalom dalje odložiti prema propisu o odlaganju infektivnog materijala - Svi prethodno navedeni principi zaštite osoblja se primjenjuju i u zubno-tehničkoj laboratoriji Higijena opreme i stomatološke ordinacije - Sve površine stomatološke stolice i radnog mjesta obavezno dezinfikovati poslije svakog pacijenta - Koristiti 2% rastvor glutaraldehida u trajanju od 10 minuta ili 10%-tni NaOCL u trajanju od 10 minuta - Zidovi i podovi moraju se prebrisati i dezinfikovati ponuđenim dezinficijensima za tu namjenu Dakle, rad sa HIV pozitivnim pacijentima ne smije se razlikovati od rada sa zdravim pacijentima.

Predstavljamo:

Privatna zdravstvena ustanova

- Apoteka Pharmalife U samom centru Ulcinja, maja 2012.godine otvorena je apoteka Pharmalife.

Već u prvim danima svog poslovanja apoteka Pharmalife privukla je veliku pažnju ulcinjana i turista. Ljubazno osoblje, koje je uvijek na raspolaganju svojim pacijentima, prijatan ambijent i široka paleta proizvoda, samo su neki od načina na koji apoteka Pharmalife stiče prepoznatljivost i povjerenje već od prvog kontakta. Apoteka je interijerski osmišljena po savremenim standardima, vizuelno i funkcionalno se razlikuje od klasičnih apoteka time što nema staklene barijere koja djeli pacijenta od stručnog osoblja, čime se daje prijatniji osjećaj boravka, razgledanja i konsultovanja.

U oficini se nalaze OTC preparati koji se izdaju bez ljekarskog recepta, dijetetski suplementi, vitamini i minerali, kao i herbalni preparati koji doprinose očuvanju zdravlja. Ljekovi su postavljeni i dostupni samo stručnom osoblju, čime su ispoštovani evropski standardi koji ne dozvoljavaju izlaganje ljekova.

Apoteka Pharmalife posjeduje informacioni sistem koji omogućava praćenje i analizu izdavanja ljekova, vđjenje robnofinansijskog poslovanja, statističke podatke o prometu i realizaciji, što je primjereno za moderne zdravstvene ustanove.

Osim ljekova i proizvoda koje koriste poboljšanju zdravlja, apoteka posjeduje i prostor namijenjen medicinskoj kozmetici svijetski poznatih brendova od kojih su neki ulcinjanima dostupni jedino u apoteci Pharmalife.

Apoteka ima i poseban kutak za bebe, gdje se mogu naći proizvodi za najmlađe na jednom mjestu.

Oprema za bebe, kozmetika za bebe i djecu, pelene i hrana za bebe najpoznatijih su brendova, prepoznatljivog kvaliteta i dizajna.

Zdravstvenu ustanovu je osnovala i vodi mr ph Mehrixhana Dervishi Llazorja iz Ulcinja, a prepoznatljivost i visok standard apoteke rezultat je njenog opredjeljenja da svojim učešćem u programima unapređenja javnog zdralja aktivno utiče na podizanje opšteg nivoa usluga u oblasti zdravstvene zaštite.

Farmaceuti u Pharmalife prate savremena stručna i naučna dostignuća u oblasti farmakoterapije što im omogućava pružanje kvalitetnih informacija o ljekovima i određenim vrstama medicinskih sredstava, davanje savjeta za njihovu pravilnu upotrebu, kao i sprovođenje preventivnih mjera za očuvanje i zaštitu zdravlja stanovništva, odnosno, promociju zdravlja i zdravijeg načina života.

Mr. Dervishi je prisutna u stručnim časopisima, stalni je saradnik crnogorskog Medicala u kom je objavila više tekstova

o unapređenju farmakoterapijskih mjera i postupaka i racionalnoj upotrebi ljekova i određenih vrsta medicinskih sredstava.

27

ISTINE I ZABLUDE:

To n z i l a r n e infekcije Tonzilarne infekcije (upale krajnika) predstavljaju jednu od najprisutnijih vrsta upala.

Najrasprostranjeniji oblik ove upale čine akutne infekcije, kratkoročno izraženih simptoma, sa niskim rizikom za nastanak komplikacija. Nasuprot njima, gnojne infekcije nose visok rizik za ozbiljno oštećenje zdravlja.

Krajnici su male limfne žlijezde u dnu usne duplje i čine prvu liniju odbrane od napada virusa i bakterija iz spoljašnje sredine.

TONZILARNE INFEKCIJE NIJE NEOPHODNO LIJEČITI ANTIBIOTICIMA ISTINA: Imajući u vidu činjenicu da aktuelna metodologija liječenja nalaže što racionalniju primjenu antibiotika, te da je u cilju očuvanja njihove funkcionalnosti važno prethodno sprovesti laboratorijsku analizu i ispitati da li se radi o bakterijskoj infekciji, jasno je zašto se ljekari danas sve rjeđe odlučuju za antibiotski tretman. Dobro je poznato da je on indikovan samo u slučaju kada se radi o bakterijskoj infekciji, tako da treba voditi računa o porijeklu bolesti. Situaciju nekada komplikuje udruženost izazivača infekcije, jer ona može istovremeno biti i virusne i bakterijske prirode. To zahtijeva strogu individualizaciju terapije.

TONZILARNE INFEKCIJE OBIČNO TRAJU DO NEDJELJU DANA ISTINA: Danas se smatra da u oko 85% slučajeva simptomi infekcije tonzila (krajnika) nestaju nakon nedjelju dana. U prvom redu tu se izdvajaju bol u grlu i groznica. Bez obzira na to da li koristi ljekove, ogromna većina ljudi u potpunosti se oporavi nakon navedenog perioda. Kod oko 40% oboljelih, simptomi nestaju već tokom prva tri dana.

GLAVOBOLJA MOŽE BITI JEDAN OD SIMPTOMA UPALE KRAJNIKA ISTINA: Upaljeno grlo, crvenilo i otok krajnika, bol prilikom gutanja, visoka tjelesna temperatura i kašalj, spadaju u najbolje poznate simptome upale grla, kojoj su, naravno, uzrok tonzilarne infekcije. U manje poznate simptome spadaju glavobolja, umor, bol u ušima ili vratu, mučnina, povraćanje, „krzneni jezik”, zadah i dr. Kao posljedica upale krajnika mogu se pojaviti otečeni limfni čvorovi na vratu, a nerijetko i bijele gnojne pjege na krajnicima.

28

HIRURŠKO ODSTRANJIVANJE KRAJNIKA SKLONIH UPALI PREPORUČLJIV JE MEDICINSKI POSTUPAK ZABLUDA: Operacija uklanjanja krajnika obično se preporučuje samo ukoliko osoba ima pet ili više epizoda upala krajnika u toku jedne godine. Smatra se da ove žlijezde djeluju kao barijera protiv infekcija, koju je posebno važno sačuvati kod djece čiji je imuni sistem još uvijek u razvoju.

KAO KOMPLIKACIJA UČESTALIH UPALA KRAJNIKA NASTAJE OŠTEĆENJE SRČANOG MIŠIĆA ISTINA: Oštećenja srčanog mišića, bilo funkcionalna ili kakva drugo, mogu biti posljedica neartikulisanog stanja u usnoj duplji.

Posebno visok rizik od oštećenja imaju gnojne upale. Veoma često one izazovu i oštećenja zglobnog sistema.

OPERATIVNO UKLANJANJE KRAJNIKA MOGUĆNOST JE POBOLJŠANJA GLASOVNIH MOGUĆNOSTI ISTINA: Uklanjanjem krajnika sa dna usne duplje otvara se prostor za slobodno strujanje glasa, tako da glas dobija na snazi i kvalitetu. Povećanjem rezonantnog prostora omogućeno je i da se duže vremena provede bez udisanja vazduha, pa je to prilika za dodatno vježbanje koje može da obogati privlačnost prirodnog glasa.

TONZILITIS MOŽE BITI UZROK LAŽNO POZITIVNIH REZULTATA TESTA TRUDNOĆE ISTINA: Ovaj podatak potvrdili su rezultati dobijeni istraživanjem sprovedenim od strane Američke agencije za ljekove - FDA, objavljenom na portalu eHealthMe. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 826 pacijentkinja. Potvrđeno je da baš kao što bi se to moglo dogoditi kod pacijentkinja koje imaju mijelome, sistemska oboljenja, koriste specifične kontraceptive i sl., i tonzilarne infekcije imaju uticaja na preklapanje nekih simptomatskih odlika sa karakteristikama trudnoće.

Unaprijeđena ćelijska terapija za mlađi izgled kože MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

DOJENJE - NEZAMJENLJIVA I NEPROCJENLJIVA ISHRANA

Piše: dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica - Nikšić Dojenje predstavlja neprikosnoveni način ishrane beba u prvih šest mjeseci života. To važi i za period kasnije, kada počinje uvođenje nemliječne ishrane.

Majčino mlijeko nema adekvatne zamjene, ono je stvoreno za bebu. Bebinom sistemu organa za varenje najviše prija majčino mlijeko. U prvim mjesecima bebinog rasta i razvoja postoji veoma buran period od koga, vjerovali ili ne, zavisi čitav kasniji rast i razvoj, pa i sami život. Svaki organ traži idealne uslove za razvoj, a to može da obezbijedi samo majčino mlijeko.

Mnoge naučne teorije ukazuju na „udaljene” prednosti dojenja koje se odnose na mnogo kasniji period nakon odojčanskog uzrasta. Dojenje predstavlja i najljepšu i najčvršću vezu između majke i djeteta do kraja života: majčino mlijeko može da zadovolji sve bebine potrebe, osim D vitamina koji se uvodi od navršenog petnaestog dana života.

Dojenje za nije lak proces za majku prvorotku, ta je prva nedjelja, naporna i za majku i za novorođenče i zato što prije treba staviti bebu na majčine grudi, najkasnije pola časa nakon porođaja.

Beba ima urođen refleks sisanja i zna da doji i dovoljno je da više puta okusi mlijeko, pa će i prije tražiti sljedeći podoj, koji će samim tim biti i efikasniji.

Rano dojenje nakon porođaja stimuliše lučenje hormona oksitocina koji pospješuje izlučivanje mlijeka, a i „skupljanje” materice. Samim tim se smanjuje posleporođajno krvarenje. Što češće beba doji, hipofiza, pored oksitocina, oslobađa i prolaktin, hormon koji stimuliše dodatno stvaranje mlijeka. Nakon porođaja, prirodno je da se majka i beba ne razdvajaju, a to je omogućeno bejbifrendli programom (engl. baby friendly). On se od 1996. vrlo uspješno sprovodi u našem porodilištu, pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije i doktorke Vjere Kovačević.

Da bi dojenje bilo uspješno, neophodan je pravilan položaj majke. Prvo majka treba da se namjesti, pa bebu cijelim tijelom da okrene sebi i postavi joj glavicu u visini dojke. Kada beba refleksno otvori usta, glavicu treba privući dojci i zadržati je u tom položaju dok ne počne sama da doji (ne treba najmještati dojku, već dozvoliti da to beba sama uradi). Ako je beba mirna, opuštena i doji polako

30

i duboko, znači da ste uspjeli. Kada isprazni jednu dojku, ponudite drugu. Ako dojite blizance, neka svaki doji iz po jedne dojke, do kraja.

Sastav mlijeka nije isti na kraju i početku dojenja. Prvo mlijeko je vodenasto i zadovoljava potrebu za žeđu, a potom gušće i masnije, i zadovoljava potrebe gladi. Pri sledećem podoju ponudite dojke obrnutim redom. Postoje majke kojima su dojke pune mlijeka i posle podoja, pa ih je potrebno izdojiti uz pomoć pumpice. Ponekad je dojke potrebno malo isprazniti i prije podoja, ako su prepune.

Dojku, naravno, treba pridržavati između kažiprsta i srednjeg prsta što će bebi olakšati da je uhvati.

Bebu treba hraniti kad hoće i koliko hoće u prvim danima.

Važno je da ne prođe više od tri časa između podoja, što znači minimum osam podoja za 24 časa. Naučne studije su potvrdile da majka koja je zdrava može da proizvede duplo više mlijeka nego što je potrebno vašoj bebi, pa ako vas ponekad brine da je beba malo dojila, izdojite se i dajte joj na kašičicu. U DOJENJU BEBE NIKAKO NE KORISTITI FLAŠICU - jer to predstavlja prečicu ka potpunom prestanku dojenja. Zato je dohrana majčinim mlijekom pomoću kašičice jedino pravo rješenje. Prva polovina godine rezervisana je samo za dojenje. Ovo nije novina, već su to rezultati višedecenijskih studija i praćenja efekata dojenja. Bebe koje se hrane isključivo majčinim mlijekom prvih šest mjeseci imaju veću otpornost prema infekcijama a udaljeni rezultati govore da ta djeca u kasnijim godinama znatno rjeđe oboljevaju od dijabetesa, da su manje gojazna i da im je veći IQ. Neke stare navike, da se bebi doda malo vode na kraju obroka, NEPOTREBNE SU I ŠTETNE! Jer ako se voda doda na kraju, samo pospješuje bljuckanje. Bebi se može ponuditi kašičica-dvije vode između obroka, ako su vani tropske vrućine.

Dohranom u prvih šest mjeseci života smatra se potreba za visoko adaptiranom formulom, usljed nedovoljne količine majčinog mlijeka. Podvlačim da uvijek treba sve učiniti da mama ima dovoljno mlijeka jer nekada nastupi kriza u proizvodnji mlijeka, što obeshrabri mladu majku i podstakne je na dohranu. Uvođenje nepravilne dohrane, naročito kravljeg mlijeka, velika je zabluda, koja je vrlo i opasna i može biti pokretač ozbiljnih bolesti koje se ne moraju odmah ispoljiti već imaju podmukao nastavak. Nekada je vladalo mišljenje da je kravlje mlijeko najbolje, naročito od domaće krave - NIKAKO! Problem koji se zove alergija na proteine kravljeg mlijeka danas je mnogo mnogo rjeđi od kada se favorizuje dojenje.

Inače je dolazilo do pravih malih epidemija. KRAVLJE MLIJEKO JE ZA TELE! Ako dijete mora da se dohranjuje, neka to bude visokoadaptirana formula. Ako samo doji, Vašoj bebi je sasvim dovoljno da u prvom mjesecu života dobije 600-800 gr težine. Lijepo napredovanje djeteta u tjelesnoj masi siguran je znak da imate dovoljno mlijeka i da vam nije potrebna adaptirana formula kao dohrana.

Sa ECTOINOM, regeneriše i osvježava kožu

Idealna za djecu do 3 godine

Univerzalna, preporučuje se djeci starijoj od 3 godine

Uloga oca u vaspitanju djeteta

Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije

Vaspitanje i njega djeteta nije isključiva dužnost majke, kao što se ranije mislilo. Naprotiv, odnos oca prema djetetu ima vrlo veliki značaj za dječiji društveni razvitak.

Očeva bliskost i prijateljski odnos imaju važno i bitno dejstvo na dječiju psihu i karakter, daju djetetu osjećanje sigurnosti i zadovoljstva koje je neophodno za sreću ne samo u djetinjstvu nego i u daljem životu.

Najbolje je da otac pokloni svoju pažnju djetetu dok je ono još sasvim malo i da se njime bavi uvijek kad za to ima vremena. Ako otac bavljenje oko djeteta u pravim godinama njegovog života prepušta majci, pa mu se već tada ne prbliži, to će kasnije biti sve teže.

U početku, otac može da prisustvuje povijanju i hranjenju djeteta, zatim da ga odnese ili odvede u dječiji dispanzer ili savjetovalište na pregled i kontrolu zdravlja i težine, gdje će saznati mnoge informacije koje će ga, kao oca, interesovati. Ima muškaraca koji nerado uzimaju malo dijete u ruke i nerado se s njime zabavljaju. To su po prilici oni koji su u djetinjstvu bili psihički udaljeni od svog oca. Pa i za samu majku, naročito ako se radi o prvom djetetu, veliko je olakšanje ako kod muža naiđe na razumijevanje i pomoć u svojim novim dužnostima i brigama oko djeteta. Ako je majka uvjerena da nije sasvim sama odgovorna za dijete, i da njegov otac saosjeća sa njom u njenim obavezama, biće joj mnogo lakše i biće bolje raspoložena, a to sve ide u korist djeteta.

Kasnije, kada je dijete odraslije, kad pritrči ocu po njego-

32

vom povratku sa posla i priča mu i pokazuje sve što je učinilo za vrijeme njegovog odsustvovanja, otac treba sa mnogo dobre volje i nježnosti da obrati pažnju na njegove priče, da ga pohvali i da mu naznači ako je njegovo ponašanje bilo dobro. U životu se, na žalost, često očeva uloga u vaspitanju sastoji samo u tome da grdi i kažnjava dijete ako nije bilo dobro i da sprovodi krutu

disciplinu, što kod djeteta stvara osjećaj straha. Ako je, pored toga, otac često razdražljiv i nestrpljiv sa djetetom, onda će se ono u njegovom prisustvu osjećati nelagodno, sputano i nesigurno.

Međutim, očeva pohvala pojačava njegovo samopuzdanje i sigurnost.

U školskom periodu djeca imaju još veću potrebu za prijateljskim odnosom u porodici. Ona se raduju očevom društvu kad vide da i on uživa u njihovom, naročito kada im priča nešto zanimljivo ili se, pak, igra ili radi s njima. Na žalost, čest je slučaj da otac, kad dođe umoran kući, želi da se odmori, čita novine i traži svoj mir. Međutim, ako je otac svjestan i zna koliko je njegovo društvo za djecu dragocjeno i korisno, on će ipak poslije kratkog odmora pokloniti djeci dio svog slobodnog vremena.

Kasnije će sve više uživati u tome i postepeno će postajati sve raspoloženiji i zainteresovaniji za dječje probleme.

Istina je da ima očeva koji su pretjerano ambiciozni kad su u pitanju njihova djeca, pa ih prerano, još prije nego što pođu u školu, tjeraju da uče, da pišu i čitaju ili, ako idu već u školu, zahtijevaju da neosporno budu prvi u razredu. Oni tada obično dijete stalno kritikuju, što kod njega izaziva osjećaj manje vrijednosti, nesigurnosti i slabosti, i time ometaju dječiji pravilni društveni razvitak. Otac u svojoj ulozi vaspitača ne smije biti suviše strog, ne smije postupati suviše oštro ili čak uvredljivo s djetetom, nego se mora truditi da se u svakoj prilici ophodi sa njim prijateljski kao stariji i iskusni drug. Tada će otac biti više voljen i poštovan,

Umirujući balzam – hidratantna njega za grudi Vaše bebe kao pomoć u olakšavanju disanja kod prehlada Aplikovati i lagano masirati.

Ovaj balzam pomaže Vašoj bebi da se osjeća bolje i da mirnije spava Mirisi bora i ruzmarina pročišćavaju i osvježavaju, pružajuci komfor Vašoj bebi Shea buter i ekstrakt meda njeguju i vlaže kožu, i pružaju ugodan miris Ekstrakti lipe i kamilice, biljaka sa umirujućim efektom, pomažu da se Vaša beba prirodno opusti i utone u miran san

a njegov autoritet neće biti okrnjen.

Prijateljsko i nježno bavljenje sa djetetom treba razlikovati od štetnog maženja djeteta. Dosta često se dešava da očevi posvećuju mnogo više nježnosti ženskom djetetu, da mu mnogo i bezrazložno popuštaju, dok prema sinu ne ispoljavaju takvu naklonost. To nije samo greška u vaspitanju ženskog djeteta, već i pogrešan stav prema dječaku koji tada osjeća nepravdu i pati zbog nje. U ovakvom slučaju često se kod dječaka razvija neraspoloženje prema sestri i prkos prema ocu. Vrlo je važno da roditelji iskazuju djeci svoju naklonost i riječima i djelima, jer dječija duša to zahtijeva. Djeca će više slušati oca i majku ako ih vole i poštuju, nego ako ih se boje i osjećaju samo pritisak njegove vlasti u toku svog psihičkog i tjelesnog razvitka.

Na kraju ću izvojiti i jedno zanimljivo istraživanje Clarke Stewart koja je opažajući očeve i njihove 15 i 30-mjesečne bebe utvrdila da su intelektualne vještine veće kod djece čiji su očevi uključeni u nestruktuiranu igru s djetetom, koje očevi pozitivno ocjenjuju, koja su češće u interakciji s ocem i čiji očevi podržavaju djetetovu nezavisnost. Nadalje, istraživanja potvrđuju da očevi koji su uključeni u vaspitanje djeteta utiču na djetetov razvoj pismenosti čak i ako oni sami nemaju visoko obrazovanje. Budući da je razvoj pismenost ključan za akademski uspjeh, pokazalo se da očevi imaju značajniji uticaj na razvoj akademskih vještina djeteta nego što imaju majke.

PROGRAM ZA ZIMU Umirujući balzam

+

Cold krema

Cold krema – hrani i štiti kožu Intenzivna hidratacija lica, ultra hranjiva Bogata shea buterom, krema pruža pravu zaštitu licu Vaše bebe, naročito onih dijelova izloženih spoljašnjim agresivnim uticajima.

OD ROĐENJA, HIPOALERGENO… Prioritet prirodni sastojci Bez parabena – Bez ftalata – Bez fenoksietanola

Vosak i bademovo ulje jačaju i štite barijeru kože. Ceramidi - lipidi koji su prirodno prisutni u epidermu, pojačavaju zaštitnu funkciju kože.

MIRNA ZIMA ZA VAŠU BEBU Garancija visoke tolerancije – bazirano na organskim prirodnim sastojcima – hipoalergeno Bez parabena – bez ftalata – bez fenoksietanola Bez terpena ( kamfor, menta, eukaliptus, koji su potencijalno neurotoksični i izbjegavati ih kod djece do 3 godine starosti )

Uvoznik i distributer: MEDITAS d.o.o., Oktobarske Revolucije 44-81000, Podgorica tel: 020 625 016, 069 32 72 14, e-mail: kcmeditas@t-com.me

INFLUENCA Piše: dr Milica Šofranac

Influenca, ili gripa1, virusna je bolest disajnog sistema, koja se lako prenosi a prouzrokovana je virusima influence A, B i C. Influenca je odavno dobro poznata bolest, a prvi vjerodostojan opis potiče od Hipokrata, još iz petog vijeka prije n.e. Prvi opis pandemije potiče iz 1580. godine, a od tada je zabilježeno 30-ak pandemija. U 20. vijeku dogodile su se tri pandemije: 1918. godine (španska gripa), 1957. (azijska) i 1968. (hongkonška gripa). Najveća i svakako najdramatičnija pandemija bila je ona iz 1918. godine, nazvana španskom, kada je od influence umrlo više od 50 miliona ljudi širom svijeta. Brojne epidemije influence imale su vrlo važan uticaj na razvoj cjelokupne civilizacije i kulture. Gripa je jedina klasična infektivna bolest koja se još uvijek pojavljuje pandemijski. I u 21. vijeku, četrdeset godina nakon hongkonške gripe pojavljuje se nova pandemija. U proljeće 2009. godine u Meksiku i Kaliforniji pojavio se novi virus influence A (H1N1), a budući da je nastao rekombinacijom čak četiri virusa influence A2 u organizmu svinje, bolest je nazvana svinjskom gripom.

Nemali strah u svijetu izazvala je pojava virusa ptičje gripe A(H1N1), (H9N2), 1997. godine, u Hong Kongu, koji kod ljudi uzrokuje vrlo tešku bolest, sa smrtnošću višom od 50%.

No, na sreću, ovaj virus nije postao pandemijski jer nije poprimio temeljnu karakteristiku za to - laki prenos sa čovjeka na čovjeka.

Osnovne epidemiološke karakteristike Influenca je kosmopolitska bolest, sa vrlo lakim i brzim širenjem, pa se danas još jedino ona od svih klasičnih zaraznih bolesti pojavljuje pandemijski. Manje ili veće epidemije u Evropi pojavljuju se svake godine tokom zimskih mjeseci, i kod nas od decembra do aprila, a na južnoj hemisferi od maja do septembra.

Osnovna karakteristika koja određuje razmjere epidemije jeste stepen imunosti protiv virusa influence u određenoj populaciji.

Kada se dogode veće antigenske promjene virusa influence A, za koji je nivo antitijela u populaciji nizak, mogu se pojaviti velike

34

epidemije. Epidemije prouzrokovane virusom influence B uvijek su manjih razmjera, a pojavljuju se svakih 5 do 6 godina. Virus influence C uzrokuje blaži oblik respiratorne bolesti, najčešće samo običnu prehladu. Epidemija izbija naglo, vrhunac doseže za 3 do 4 sedmice, a obično traje 7 do 10 sedmica. Stanje prestaje isto tako naglo kao što je počelo.

Tokom epidemije obično oboli 5 do 15% populacije, a u određenim populacijskim grupama do 50%. U prosjeku, svake sezone oboli jedno od 10 odraslih i jedno od troje djece. Vrlo su važni epidemiološka karakteristika influence i porast stope mortaliteta u epidemijama.

Prvi znak epidemije influence predstavlja porast broja djece s akutnim respiratornim infekcijama, a potom slijedi nagli porast broja hospitalizovanih bolesnika zbog upale pluća, naročito starijih i hroničnih bolesnika. Epidemije influence, koje se pojavljuju svake godine, uzrokuju brojne zdravstvene, društvene i ekonomske probleme. Za vrijeme epidemije višestruko poraste broj bolesnika u pedijatrijskim ordinacijama i ordinacijama primarne zdravstvene zaštite. Tada se registruje velik broj bolovanja i izostanaka iz škole, povećava se potrošnja ljekova, posebno antibiotika, znatno se povećava broj hospitalizovanih bolesnika, posebno iz starije populacije. Stoga je gripa vrlo važna bolest za cjelokupnu zajednicu, a ne samo za pojedinca i zdravstvenu službu. Sve to osjetno povećava troškove u zdravstvenom i državnom sistemu.

Pri pandemijskoj pojavi sve su ove značajke influence višestruko istaknutije. Pandemije se pojavljuju izvan uobičajene sezone, traju više mjeseci, a ponavljaju se u nekoliko talasa. Bolest obično zahvata veći broj ljudi s težom kliničkom slikom i češćim komplikacijama te većom stopom smrtnosti. U odnosu prema sezonskoj influenci, u pandemijama se bilježe različiti rizični faktori i posebno izložene populacijske grupe sa znatno većim brojem primarnih virusnih pneumonija i drugih komplikacija.

Imunost protiv influence tipno je specifična pa preboljenje bolesti uzrokovane jednim tipom ne pruža zaštitu za drugi

tip virusa. Budući da imunost najviše zavisi o antigenima hemaglutininu i neuraminidazi, koji se neprestano mijenjaju, čovjek je neprekidno izložen infekciji virusima influence.

Prenos bolesti Virusi se prenose direktnim dodirom ili kapljičnim putem te upotrebom inficiranih predmeta. Zaražena osoba, kašljanjem i kijanjem, ali i pri govoru i smijanju, izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta, raspršen u kapljice različite veličine. Tako se virus nesmetano širi na udaljenost do 1,5 metar. Bolesnik je zarazan u prosjeku 5-7 dana, a mala djeca i imunokompromitovani bolesnici mogu izlučivati viruse influence i do tri sedmice.

Patogeneza i razvoj bolesti Najčešći uzročnici sekundarnih bakterijskih upala su Streptococcus pneumoniae i Haemophilus influenzae.

Nakon infekcije i za vrijeme bolesti virusi influence nalaze se u epitelnim ćelijama disajnog sistema. U tim ćelijama virusi se razmnožavaju, a one propadaju nakon oslobađanja virusa. U pravilu, ne nastaje viremija, a uzročni virus i upalne promjene ostaju lokalizovani u disajnom sistemu. U lakšim oblicima bolesti, bez komplikacija, upala je kataralna, a zahvaćena je samo sluznica gornjeg dijela disajnog sistema. U težim slučajevima izražena je jača hiperemija, katkad i hemoragije, a upalom može biti zahvaćena sluznica cijeloga disajnog sistema.

Zapažen je izrazit afinitet virusa prema mucinu. Prvi korak u infekciji obavlja neuraminidaza. Ona svojom enzimskom aktivnošću smanjuje viskoznost sluzi na respiratornim sluznicama, čime ogoli receptore na površini epitelnih ćelija te omogućuje vezanje virusnog hemaglutinina na njih. To pospješuje prodiranje virusa u napadnute ćelije i početak upalne reakcije. Razrijeđena sluz, koja sadrži viruse, lakše dospijeva u donji dio disajnog sistema.

Budući da virusi influence smanjuju otpornost organizma i direktno oštećuju respiratornu sluznicu, izrazito pogoduje nastanku i širenju bakterijskih infekcija. Najčešći uzročnici takvih sekundarnih bakterijskih upala jesu Streptococcus pneumoniae i Haemophilus influenzae, a znatno rjeđi Staphylococcus aureus i gram-negativne enterobakterije. U takvim infekcijama početna kataralna upala ubrzo postaje purulentna, a klinički tok bolesti teži i duži. Purulentna upala uzrokovana bakterijskom superinfekcijom može zahvatiti sve djelove disajnog sistema, uključujući srednje uho i paranazalne šupljine te, naravno, bronhe i pluća.

Posebno težak oblik bolesti, s brojnim bakterijskim komplikacijama i smrtnim ishodom, imaju stariji i iscrpljeni hronični

bolesnici (srčane i plućne bolesti, dijabetes, alkoholizam, imunodeficijencija).

Klinička slika Kašalj, umor, nevoljnost, slab apetit i slične tegobe u rekonvalescenciji mogu potrajati i nekoliko sedmica.

Inkubacija influence iznosi svega 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo, a praćena je visokom tjelesnom temperaturom i jače istaknutim opštim simptomima. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40ºC, naročito u prva tri dana bolesti, a često je popraćena osjećajem hladnoće ili groznicom.

Većina bolesnika ima jaku glavobolju, zatim bol u mišićima, posebno u nožnim i leđnim, te bol u zglobovima. Bolesnici osjećaju potpunu klonulost i nemoć, gubitak apetita, mučninu, a neki su pospani ili dezorijentisani. Povraćanje i proliv nisu rijetke pojave, posebno u male djece. Febrilna faza bolesti traje 3 do 7 dana, a u djece ponekad i duže. Istodobno ili češće, nakon dan-dva, pojavljuju se respiratorni simptomi, najprije s osjećajem žarenja i stezanja u nosu i ždrijelu te pritiskom iza prsne kosti.

Potom se pojavljuje suvi nadražajni kašalj, a u nekih bolesnika i promuklost, dakle, znakovi laringitisa i traheititisa. Ovim se simptomima obično pridružuje i konjunktivitis. Tek potkraj febrilne faze javlja se serozna sekrecija iz nosa, a suvi kašalj postaje produktivan. Bolest obično traje 5 do 7 dana, a oporavak

35

je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljnost, slab apetit i slične tegobe u rekonvalescenciji mogu potrajati i nekoliko sedmica.

Ovako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli influencu, odnosno u onih koji nemaju nikakvu imunost na tada cirkulirajući tip virusa. To su, obično, djeca i mladi. S druge strane, u starijih je ljudi težak oblik influence najčešće posljedica komplikacija. No, katkad se influenca ponaša i kao blaga bolest, sa slabo izraženim opštim simptomima ili kao obična prehlada. Tada je riječ o slabije virulentnom virusu ili osobama s djelimičnom imunošću na aktuelni virus.

Klinički se bitno ne razlikuje bolest koju uzrokuje virus influence A i B. Budući da virus influence A uzrokuje češće i veće epidemije praćene brojnim komplikacijama, stekao se utisak da je to mnogo teža bolest. Virus influence C uzrokuje blažu bolest, najčešće samo običnu prehladu.

Obično su jasno istaknute razlike između kliničke pojave influence, osobito pri težem obliku bolesti i drugih prehlada (tablica 1). Bolesnici s influencom imaju mnogo teže simptome.

Bolesnik koji pati od influence, u pravilu, liježe u krevet zbog umora i iscrpljenosti, dok kod drugih respiratornih infekcija obično nije tako.

liko godina. Bolest koju uzrokuje pandemijski virus A(H1N1) klinički se bitno ne razlikuje od sezonske influence. Najvažnija je razlika češće obolijevanje, s većim brojem komplikacija i smrtnih ishoda kod mlađih od 55 godina, a u sezonskoj influenci većina se komplikacija i smrtnih slučajeva registruje kod starijih od 65 godina. Najčešća je komplikacija pandemijske influence primarna virusna pneumonija, nerijetko s razvojem akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS), a sekundarne bakterijske infekcije pojavljuju se rijetko.

Influenca se neizostavno pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima, u obliku manjih ili većih epidemija. Mogu da je prate komplikacije koje mogu biti uzrokovane samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama. Komplikacije su najčešće u disajnom sistemu, naročito upale pluća, ali mogu biti zahvaćeni i drugi organski sistemi. To je primarna virusna pneumonija uzrokovana samim virusom influence, a pojavljuje se u početku bolesti i sekundarna bakterijska pneumonija, koja se obično pojavljuje u drugoj sedmici bolesti. Kod djece se pneumonija pojavljuje mnogo rjeđe nego kod odraslih, a relativno često dijagnostifikuju se laringitis, krup i bronhiolitis, zatim pogoršanje astme te česte bakterijske superinfekcije s upalom uha i sinusa. Zahvaćenost nervnog sistema u toku influence češća je u djece nego u odraslih. Neurološke komplikacije influence

Tablica 1. Razlike između influence i drugih virusnih respiratornih infekcija

Simptomi Nastup (početak bolesti)

Influenca Vrlo naglo

Tjelesna temperatura

Visoka

Postupno Normalna ili umjereno povišena Rijetko

Glavobolja

Redovno

Bol u mišićima

Često

Umor i iscrpljenost Kašalj

Jače istaknuti Nadražajan, vrlo neugodan

Ne Odsutan ili blag

Curenje iz nosa Kijanje

Ponekad Ponekad

Redovno Uobičajeno

Komplikacije

Često

Vrlo rijetko

Komplikacije Na površini virusne ovojnice nalaze se dva osnovna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni su nestabilni, neprestano mijenjaju svoja antigenska svojstva, pa tako nastaju mutacije virusa koje su naročito karakteristične za virus influence A. Manje se promjene (antigensko skretanje, engl. drift) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće rjeđe (antigenski otklon, engl. shift), u prosjeku svakih 10 do 50 godina. Zato samo virus influence A, zbog krupnih promjena, može prouzrokovati velike epidemije i pandemije te pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. Virusi influence neprestano se mijenjaju, a antigenske promjene virusa influence A odgovorne su za epidemije koje se pojavljuju svake godine u zimskim mjesecima te za pandemijsko pojavljivanje influence svakih neko-

36

Prehlada

Rijetko

uključuju konvulzije, encefalopatiju, meningitis i encefalitis, Gijen-Bareov sindrom, transverzalni mijelitis, te Rejeov sindrom.

Relativno često registruje se oštećenje jetre, a rjeđe miositis, miokarditis i perikarditis. Kod nekih se bolesnika razvija rabdomioliza, s akutnim zatajenjem bubrega. Ove komplikacije su znatno rjeđe nego respiratorne i zato je veoma važna imunizacija svih uzrasnih grupa koje su pod nadležnošću izabranog ljekara, u skladu sa medicinskim indikacijama i zakonskim propisima.

U sljedećem broju: Zdravstveni radnici i vakcinisanje protiv influence

1 Jedan izraz potiče iz latinskog, a drugi iz grčkog jezika 2 Kombinacija dvaju svinjskih, jednog humanog i jednog ptičjeg virusa

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

INHALACIONA TERAPIJA AKUTNOG NAPADA ASTME KOD DJECE Pišu: dr Stojanka Čelebić i dr Zdravko Kadijević, Dom zdravlja - Kotor, Dječji dispanzer

Astma je najčešće hronično plućno oboljenje u dječijem uzrastu. Danas od nje u svijetu boluje oko 10% djece, sa tendencijom porasta kako morbiditeta tako i mortaliteta.

Svjetska zdrastvena organizacija (SZO) i Američki institut za srce, pluća i krv, 1995. godine objavili su Globalnu inicijativu za astmu (GINA). Objavljene su evropske i američke preporuke za liječenje astme, s ciljem sistematizacije znanja i preuzimanja zajedničkog napora za sprečavanje daljeg porasta ovog oboljenja. Globalna inicijativa za liječenje astme (GINA) dala je preporuke o zbrinjavanju astmatskog napada kod kuće, ambulatno, te algoritam koji važi u hospitalnim uslovima 1, 2, 3.

Pod pokroviteljstvom UNICEF-a u Beogradu i Ministarstva zdravlja Republike Srbije, tadašnje Jugoslovensko udruženje dječjih alergologa i pulmologa (JUDAP) donijelo je 2000. godine, u Beogradu Jugoslovenske smjernice za dijagnostikovanje i liječenje astme u dječjem uzrastu.1 Prema tim smjernicama: „Astma je hronična zapaljenska bolest disajnih puteva. U osjetljivih osoba, ovo zapaljenje dovodi do ponavljanih epizoda sviranja u grudima, gušenja i kašlja, kako tokom dana, tako i noći ili poslije fizičkog zamaranja. Ovi simptomi su posljedica povećanog odgovora disajnih puteva na različite stimuluse. Kao rezultat dolazi do difuzne opstrukcije disajnih puteva, koja je promjenjiva i gubi se spontano, bilo poslije primjene ljekova za širenje bronhija i/ili steroida” 1. Iz navedene definicije izdvajaju se tri ključna pojma: hronična inflamacija disajnih puteva (hronično inflamirani disajni putevi su hiperaktivni), hiperaktivnost i reverzibilna bronhoopstrukcija.

Osnovni cilj medikamentne terapije jeste da se otkloni spazam glatke muskulature bronha, smanji edem sluznice bronha i omogući lakša eliminacija sekreta iz disajnih puteva.

Međunarodni konsenzus u liječenju akutnih napada astme insistira na inhalacionoj primjeni kratkodjelujućih betadva-agonista (salbutamola, fenoterola, terbutalina, prokaterola i drugih), koji selektivno djeluju na beta-dva-receptore u zidu bronha, tj. na one odgovorne za dilataciju. Selektivni bronhodilatatori, sem bronhodilatacije, ubrzavaju mukocilijarni klirens, sma-

38

njuju propustljivost krvnih sudova i time omogućuju brzu eliminaciju sekreta iz disajnih puteva.

Velike su prednosti primjene bronhodilatatora inhalacionim putem u odnosu na oralni i parentalni. Inhalaciona primjena ljekova zasniva se na činjenici da inhalirani lijek (lat. inhalatio, - onis - udisanje) ranije dođe u neposredan kontakt s velikom površinom traheobronhijalnog stabla i alveola. Oralnim putem dat lijek mora preko želuca, crijeva ili putem krvi da stigne do traheobronhijalnog stabla i alveola. Za inhalaciju su potrebne znatno manje doze lijeka. Dejstvo lijeka je znatno brže, a zbog niske koncentracije lijeka u plazmi, i neželjena dejstva su rijetka 6, 7, 8, 9, 10.

U svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi u liječenju akutnih napada astme danas se najviše koristi salbutamol, koji se može primjenjivati oralnim putem (tablete, sirup), inhalacijskim (aerosol) i parenteralnim putem (subkutano, intravenski). Pored beta2-agonista, u terapiji akutnog napada astme primjenjivani su i antiholinergici, koji bronhodilatatorni efekat ostvaruju inhibicijom parasimpatikusa. Kod svake jače bronhoopstrukcije davan je kiseonik, 2-4 litra na minut.

Materijal i metode U periodu 2000-2011. godine, pod nadzorom pedijatra i medicinske sestre Dispanzera sprovodili smo inhalacionu terapiju u Dječjem dispanzeru u Kotoru i u kućnim uslovima.

Ukupno je inhalirano 2.386 bolesnika (muškog pola bilo je 1.327, a ženskog 1.059), uzrasta od 0-18 godina, sa znacima blagog, umjerenog i teškog napada astme. Liječenje akutnog napada astme sprovedeno je prema Algoritmu Jugoslovenskih smjernica za dijagnostikovanje i liječenje dječjeg uzrasta, zavisno od težine kliničke slike. (Vidjeti prilog!)1. Ukoliko i nakon ponovljenog udisanja lijeka nema poboljšanja, tada bi bolesnika uputili na bolničko liječenje.

Od 2.386 datih inhalacija, uspjeh je bio vidljiv odmah nakon 5-10 minuta inhalacije, a potpun prestanak bronhoop-

Akutni napadi astme moraju se liječiti brzo i efikasno, kako bi se spriječio nastanak teškog, po život opasnog napada. U liječenju akutnog napada astme danas nam na raspolaganju stoje mnogobrojni ljekovi (kratkodjelujući bronhodilatatori, antiholinergici, kortikosteroidi), oksigenoterapija i rehidracija.

Naša istraživanja, kao i istraživanja drugih autora, ukazuju na efikasnost inhalacionog puta (put izbora), u odnosu na peroralni i Algoritam za liječenje akutnog napada astme 1

strukcije do kraja jedne doze inhalacije. Samo kod 72-oje djece morali smo ponoviti inhalaciju 2 puta u toku dana (3%).

Rezultati istraživanja, diskusija i zaključak U zavisnosti od kliničke slike, ljekove smo najčešće aplicirali inhalacionim putem (simpatikomimetike, antiholinergike, kortikosteroide), uz oksigenoterapiju i rehidraciju. Terapijski efekat je postignut kod 97% bolesnika, a neznatan dio njih bio je upućen na hospitalizaciju. Naši rezultati se podudaraju sa rezultatima drugih autora: Minić, Gros, Sokolović, Nestorović, Kadijević.

Inhalacioni put u liječenju akutnog napada astme kod djece pokazao se efikasnim, brzim i sa manjom dozom lijeka, tako da su i koncentracije lijeka u plazmi znatno manje, kao i mogućnosti neželjenih sistemskih toksičnih dejstva lijeka.

Primjena ljekova inhalacionim putem u liječenju akutnog napada astme kod djece put je izbora u odnosu na peroralni i parenteralni.

parentalni.

Literatura: 1. Jugoslovenske smernice za dijagnostikovanje i lečenje astme u dečjem uzrastu. Jugoslovensko udruženje dečjih alergologa i pulmologa (JUDAP), Beograd, 2000. 2. Nestorović, B., sa saradnicima: Pedijatrijska pulmologija, NIP „Dečje novine-Izdavačka delatnost”, DOO, Gornji Milanovac, 2001. 3.

Nestorović, B.: Dečja astma, „Privredne publikacije”, Beograd, 1998. 4. Kadijević, Z.: Naša iskustva u inhalacionoj terapiji akutnog napada astme u djece, IV pedijatrijski dani Crne Gore, Program i zbornik radova, Podgorica, 13-15. decembar 2000. godine. 5. Audy-Kolarić, Lj. i sar.: Hitna stanja u djece, „Školska knjiga”, Zagreb, 2001. 6. Kadijević, Z.: Pušenje kao faktor rizika, „Crnogorska akademija nauka i umjetnosti”, Knjiga 87, Podgorica, 2011. 7. Kadijević, Z.: Naša iskustva u prevenciji bronhijalne astme u dječjem dobu, „Medicinski zapisi”, broj 48, Podgorica, 1995. 8. Kadijević, Z.: Lečenje bronhijalne astme u dece, Niš, Zbornik radova, Prvi kongres pedijatara Jugoslavije sa međunarodnim učešćem, Niš, 1994. 9. Kadijević, Z.: Urgentno liječenje status astmaticus-a u djece, Zbornik radova, Prvi kongres pedijatara Jugoslavije sa međunarodnim učešćem, Niš, 1994. 10.

Kadijević, Z: Primjena kortikosteroida u liječenju bronhijalne astme u djece, Zbornik radova, „Lazini dani 88”, Šabac, 1998.

39

Hronika 12. januar - DONACIJA KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE

Kompanija „YuMedia Mont”, izdavač Dnevne novine „Dan” uručila je Kliničkom centru Crne Gore donaciju u iznosu od 5.000 €. Prilikom uručenja donacije izvršenog 12. januara prisutnima se obratio i gospodin Momir Bulatović, koji je, ulažući autorski honorar jedne svoje knjige učestvovao u ovoj donaciji.

On je ovom prilikom podsjetio da je knjiga objavljena na jesen 2011. godine, sa posvetom njegovoj djeci: „Sjenima mog sina Boška i vedrinama moje ćerke Nine”. Tada je, kako je rekao, donio i odluku da sav autorski honorar bude uplaćen u humanitarne svrhe.

U ime Kliničkog centra donatorima se zahvalio dr Milan Mijović, ističući vrijednost njihovih ranijih donacija. Glavni i odgovorni urednik „Dana” Mladen Milutinović posebno je naglasio smisao ovog sa pijetetom sprovedenog projekta, posvećenog pokojnom Bošku Bulatoviću.

16. januar - NASTAVAK REALIZACIJE PROJEKTA „ENERGETSKA EFIKASNOST U CRNOJ GORI” Ugovor za izvođenje građevinskih radova na objektu Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, koji se realizuje u okviru projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori”, potpisan je 16-og januara u prostorijama Ministarstva ekonomije.

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović i predstavnici izvođača - firma IGP „Fidija”, i konsultanta za nadzor nad izvođenjem radova na objektima - firme „ZIGMA” i „E Fusion”, bili su potpisnici ovog ugovora. Ukupna vrijednost radova, kako je navedeno u Saopštenju o ovom događaju, iznosi 402.001 evra, dok je vrijednost ugovora za nadzor nad izvođenjem radova 16.380 evra. - Sredstva za implementaciju ovog projekta obezbijedila je Vlada Crne Gore, preko kredita koji je dobijen od Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Projekat ima za cilj poboljšanje energetske efikasnosti u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama, kao i povećanje obaviještenosti javnosti o mjerama energetske efikasnosti - objašnjeno je u Saopštenju.

Pomoćnica ministra ekonomije i predsjednica Upravnog odbora tog projekta Dragica Sekulić održala je prezentaciju na temu „Energetska efikasnost u Crnoj Gori”.

17. januar - PATRONAŽNO VOZILO DOMU ZDRAVLJA - PODGORICA

16. januar - DVA VIDEO KOLPOSKOPA ZA DOM ZDRAVLJA - PODGORICA Kroz aktuelni projekat Ministarstva zdravlja koji se odnosi na unapređenje sistema zdravstva Dom zdravlja - Podgorica obezbijedio je dva savremena video kolposkopa. Odredišta na koja će biti otpremljeni kolposkopi jesu ambulante izabranih ginekologa zdravstvenih objekata u Bloku pet i na Koniku. Dom zdravlja - Podgorica sada posjeduje dva savremena kolposkopa u zdravstvenom objektu Blok pet i po jedan na Starom aerodromu i Koniku, u Studentskom centru i objektima Doma zdravlja - Podgorica u Zeti i Tuzima. Na ovaj način značajno će se unaprijediti ovaj vid ginekološke dijagnostike i doprinijeti prevenciji karcinoma grlića materice - objašnjeno je povodom ovog događaja u Obavještenju za javnost Doma zdravlja.

40

Povodom 20 godina postojanja, Kompanija „Klikovac” donirala je patronažno vozilo Domu zdravlja - Podgorica.

Donacija je namijenjena prvenstveno za potrebe zdravstvenog objekta u Golubovcima. - Povodom jubileja, umjesto ulaganja u proslavu, odlučili smo se da doniramo patronažna kola i materijalna sredstva u iznosu od 1.500 evra dječjem vrtiću u našoj gradskoj opštini - rekao je prilikom uručenja donacije pomoćnik generalnog direktora kompanije Vladimir Klikovac. U ime Doma zdravlja, prisutnima se obratio i direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić. - Mi u Zeti polako kompletiramo zdravstvenu zaštitu, a mogu da obećam otvaranje urološke ambulante sa ultrazvučnim aparatom - kazao je Kavarić.

Direktor kompanije „Klikovac” Aleksandar Klikovac uručio je ključeve vozila dr Kavariću, a primopredaji je prisustvovao i predsjednik GO Golubovci Dušan Radonjić.

Januar 2013 - GRIP JENJAVA Prema izvještajima koje je u vezi sa koncentracijom gripa u zemljama evropskog regiona i kod nas izdao Institut za javno zdravlje, u drugoj i trećoj nadzornoj sedmici, 7-21. januara, registrovano je povećanje broja osoba sa simptomima koji liče na grip. U cirkulaciji su prisutni virusi gripa tipa A (sojevi A(H1N1) i A(H3N2)) i tipa B. Registrovano je ukupno 208 oboljelih lica, sa incidencijom 33/100,000 stanovnika (stopa novooboljelih za jednu nedjelju). Najveći broj oboljelih registrovan je u dobnoj grupi od 25 do 64 godine starosti, a geografska distribucija pokazuje da je najveći broj oboljelih registrovan u centralnom regionu.

U periodu 21.1-27.1. zabilježeno je smanjenje broja registrovanih slučajeva obolijevanja od bolesti sličnih gripu i registrovano je ukupno 145 oboljelih lica, sa incidencijom 23/100 000 stanovnika. Broj laboratorijski potvrđenih slučajeva influence A i B u Crnoj Gori u periodu od 24.12.2012. godine do 27.01.2013. godine iznosi 84. U toku sezone registrovan je i jedan slučaj obolijevanja od gripa sa smrtnim ishodom.

28. januar - PREDSTAVLJEN NACIONALNI IZVJEŠTAJ O RAZVOJU PO MJERI ČOVJEKA Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori (UNDP) organizovala je predstavljanje Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka 2013. Skup održan 28-og januara u Podgoričkom hotelu „Ramada” imao je za naslov: „Pravo bogatstvo jedne zemlje su njeni ljudi. Koliko je bogata Crna Gora?” - Izvještaj smo radili u uvjerenju da bogatstvo Crne Gore ne čini samo prirodni i ekonomski kapital, već i njeni ljudi, odnosno ljudski kapital kojim zemlja raspolaže. Naša namjera je bila da pokrenemo diskusiju o pitanjima ljudskog kapitala u našoj zemlji i da pružimo neke strateške preporuke za njegov dalji razvoj u kontekstu dugoročne razvojne vizije i prioriteta zemlje - navodi se u obrazloženju organizatora.

Inauguracioni govor na predstavljanju Nacionalnog izvještaja održao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, a uvodnu riječ imao je stalni koordinator Sistema UN-a i predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski. Izvještaj su predstavile: prof. Božena Jelušić, glavna autorka Izvještaja, Dragana Radević, direktorka Centra za preduzetništvo i ekonomski razvoj, i prof. dr Agima Ljajević, saradnica na izradi Izvještaja.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Predstavljamo:

CENTAR ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU „SPA MEDICA” Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Spa medica” PRVA je privatna zdravstvena ustanova iz oblasti fizikalne medicine i rehabilitacije u Crnoj Gori.

SPA MEDICA posjeduje ekskluzivan prostor površine 350 m2, opremljen najsavremenijom opremom vodećih svjetskih proizvođača Enraf-Nonius, Unbescheiden Baden-Baden, Hot Spring, ASA i dr.

Kao savremena zdravstvena ustanova koja Vam nudi rehabilitacione i medicinske sadržaje, sve vrste fizikalne terapije i spa zonu za relaksaciju i opuštanje, ovaj centar nudi usluge liječenja i rehabilitacije iz područja upalnih i degenerativnih bolesti i povreda lokomotornog sistema, reumatskih i neuroloških bolesti i sportskih povreda, kao i programe relaksacije. Uobičajena praksa u je da pacijent prvo odlazi na pregled kod ljekara fizijatra, koji propisuje one vrste fizikalnih procedura koje su najdjelotvornije u konkretnom slučaju i koje će doprinijeti kvalitetnom i brzom oporavku pacijenta. Pacijent zatim ulazi u proceduru svakodnevne primjene fizikalne terapije. Broj procedura zavisi od stanja klijenta i preporuke ljekara, a u većini slučajeva pacijenti imaju set od 10 terapija. Procedure fizikalne terapije ponavljaju se kod nekih hroničnih oboljenja svakih 6 mjeseci.

Individualni programi liječenja i rehabilitacije pod stalnim su nadzorom stručnog tima kojeg čine: doktori fizijatri, diplomirani fizioterapeuti i terapeuti. Vrste fizikalne terapije koje su ovdje dostupne su:

t Elektroterapija - primjena struje u terapijske svrhe.

Struje djeluju analgetski, dakle, smanjuju bol, povećavaju prokrvljenost tkiva, smanjuju otok, smanjuju spazam i ukočenost mišića, dovode do širenja krvnih sudova i kapilara.

t Kineziterapija - metoda liječenja koja koristi pokret kao glavno sredstvo liječenja. To je vrlo važan segment fizikalne medicine i rehabilitacije. Fizička aktivnost, odnosno primjena vježbi, imaju ogroman značaj za cijeli organizam. U Spa Medici se sprovode: vježbe za vratni i lumbalni dio kičme, vježbe za opora-

42

vak poslije preloma kosti, sportskih i drugih povreda, vježbe za artrozu zglobova, vježbe za osteoporozu, vježbe za korekciju deformiteta (skolioza, kifoza, ravna stopala), vježbe disanja, rekreacija za osobe koje dugo vremena provode u sjedećem položaju, vježbe sa pilates loptom, edukacija zaštitnih položaja i pokreta.

t Magnetoterapija - primjena energije elektromagnetnog polja u terapiji. Pod uticajem magnetnog polja poboljšava se cirkulacija krvi u organizmu, eliminišu se štetne materije iz ćelija, povećava se snabdijevanje ćelija kiseonikom1. Magnetoterapija se koristi za ubrzavanje zarastanja kostiju nakon preloma (može se aplikovati i preko gipsa), djeluje na povećanje gustine kostiju kod osteoporoze, olakšava reumatske tegobe i poboljšava imunološki sistem.

t Termoterapija - od davnina se toplota i hladnoća (led) upotrebljavaju u svrhu liječenja. Toplota dovodi do širenja krvnih sudova, smanjenja bola, opuštanja mišića, razmekšavanja vezivnog tkiva i povećanja pokretljivosti zglobova. Od toplih procedura, ovdje su u primjeni: PARAFANGO - mješavina parafina i blata koja se aplikuje direktno na kožu, TERMOPACK - obloge napunjene blatom, zagrijane na 60°C. KRIOTERAPIJA - primjena hladnoće u terapiji. Hladnoća djeluje na krvne sudove tako što ih prvo sužava, nakon čega dolazi do njihovog naglog širenja. Led se najčešće koristi kod otoka, akutnih upala, za blokadu bola, i kao uvod u druge terapijske procedure.

t Hidroterapija - od hidroterapijskih procedura u našem centru nudimo: PODVODNA MASAŽA sprovodi se tako što se osoba ugodno smjesti u kadu napunjenu toplom vodom a terapeut vrši masažu tako što mlaz vode pod pritiskom usmjerava prema tijelu pacijenta. Vrši se masaža cijelog tijela, a procedura traje do 30 minuta. Ovo je izuzetno korisna procedura za relaksaciju

tijela nakon izloženosti naporu ili obavljanja sportskih aktivnosti, za smanjenje svih vrsta bola i za poboljšanje cirkulacije.

GALVANSKA KUPKA - primjenjuje se u kadi na čijim zidovima su ugrađene elektrode koje emituju električnu struju.

Procedura je potpuno bezbjedna, a pacijent osjeća samo blago peckanje po koži. Primjenjuje se kao fizikalna procedura za razna bolna stanja, parezu nerva, upale, artrozu zglobova, probleme sa cirkulacijom i dr. ČETVOROĆELIJSKA KUPKA je namijenjena za ekstremitete. Tehnika primjene je ista kao za galvansku kupku.

KONTRASTNA KUPKA je namijenjena za tretman donjih ekstremiteta, odnosno potkoljenica, a predstavlja naizmjeničnu primjenu tople i hladne vode. To dovodi do širenja i skupljanja krvnih sudova, što predstavlja svojevrstan trening za krvne sudove, i može se nazvati „vaskularnim vježbama”. Procedura traje 25-30 minuta. Koristi se kod sportskih povreda (uganuća, iščašenja), problema sa cirkulacijom, u terapiji umornih i otečenih nogu.

t Masaža je, možda, jedna od najpopularnijih procedura fizikalne terapije. U Spa medica centru u ponudi su različite vrste masaža: medicinska, terapeutska, relaks, manuelna limfna drenaža, anticelulit, „Hot Stone”, masaža toplom čokoladom.

U toplom i ugodnom ambijentu ovog spa centra klijenti se mogu opustiti i uživati uz finsku ili infracrvenu saunu, hidromasažni bazen i različite vrste opuštajućih masaža.

t Finska sauna se širom svijeta koristi za poboljšanje zdravlja, za uživanje i opuštanje. Preznojavanje tijela do kojeg dolazi tokom boravka u sauni oslobađa organizam od štetnih materija i toksina, jača imunološki sistem, opušta tijelo od napetosti i organizam od stresa. Boravak u sauni učiniće da se osjećate zdravije i poletnije. Obilno znojenje čisti kožu bolje od bilo kojeg drugog sradstva. Poboljšava se cirkulacija, tako da koža dobija zdravi sjaj, bolji tonus i elastičnost.

t Infracrvena sauna je malo zastupljena na našim prostorima, pa se o njoj relativno malo zna. To je sauna u kojoj se zagrijavanje vrši pomoću dugih infracrvenih zraka. Infracrveni zraci stvaraju toplotu koja veoma prija našem tijelu. Prirodan izvor ovih zraka jeste sunce, čiji spektar sadrži 60% infracrvenih zraka.

Oni prodiru do dubine od 1 cm u kožu i potkožno tkivo, a zatim se toplota putem krvotoka prenosi u dublja tkiva (prodirujući čak do 5 cm). Zahvaljujući intenzivnom dubinskom djelovanju, znojite se iznutra, prema površini kože, a količina znojenja i intenzitet do tri puta su veći nego u finskoj sauni.

Temperatura u sauni kreće se u rasponu od 50 do 60°C, što je još jedna prednost za one kojima ne prijaju visoke temperature klasične saune.

Infracrvena sauna jača imunološki sistem. U medicini se ova toplota koristi za smanjenje bola u zglobovima, leđima i vratu, kod reume, artroze, neuralgije, smanjuje bol kod hroničnog umora i fibromijalgije, pomaže u tretmanu celulita, alergije i nekih kožnih oboljenja.

43

t Hidromasažni bazen je opremljen atraktivnim vodenim slapovima, podvodnim masažnim mlaznicama i različitim svjetlosnim efektima, a temperatura vode je 33-36°C. Ph vrijednost vode, kao i nivo hlora, svakodnevno se testiraju, što strogi kriterijumi spa centara u svijetu neizostavno nameću.

Tretman hidromasažom opušta mišiće zgrčene usljed povrede ili lošeg držanja tijela, smanjuje opterećenost kičmenog stuba, zglobova i ligamenata, a preporučuje se i kao dodatna terapija kod tretmana bola u leđima, vratu i ramenima. Hidromasaža poboljšava cirkulaciju u tijelu, podstiče protok krvi i limfe i odstranjivanje štetnih materija iz organizma.

Rad zdravstvene ustanove Spa medica odobren je od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore. Osim toga, Spa medica je uvrštena u mrežu zdravstvenih ustanova, tako da je ovdje moguće ostvariti pravo na uslugu preko zdravstvene knjižice, uputom izabranog ljekara.

Kvalitetno uređen prostor, najmodernija medicinska oprema, dugogodišnje iskustvo i kontinuirana edukacija terapeuta garantuju prijatan boravak i brz oporavak klijenata ovog centra.

ul. 8 mart 74, Podgorica Tel/fax: 020 662 198, mob: 067 662 198 e-mail: spamedica@t-com.me www.spamedica.me

44

22.000 evra za izgradnju lifta

ITALIJANSKA DONACIJA TIVATSKOM DOMU ZDRAVLJA

Osobe sa invaliditetom i teško pokretljiva lica koja koriste usluge Tivatskog doma zdravlja ubuduće će, zahvaljujući novom projektu uprave ove ustanove, imati komfornije uslove za boravak u ovoj Domu zdravlja. Riječ je o poslu podržanom od strane italijanskih partnera iz Odjeljenja za evropske integracije, međunarodne odnose i finansije regije Friuli - Venecija - Đulija, kao i predstavnika Kancelarije za međunarodne odnose sa javnošću opštine Monfalkone.

Krajem prošle 2012. godine u Tivtu je, u prisustvu donatora i predstavnika Doma zdravlja, svečano ozvaničen početak gradnje lifta za osobe sa invaliditetom i teško pokretljiva lica. Kao svjedočanstvo o realizaciji donacije vrijedne 22.000 evra, ovom prilikom postavljena je i spomen-tabla. Za inicijativu u ovom projektu odgovorni su dr sc. Snežana Matijević, direktorica Doma zdravlja u Tivtu, medicinska sestra Angelina Uskoković, iz Savjetovališta za mlade, i italijanski ambasador u Crnoj Gori Serđo Barbanti, a podržala ga je i Zajednica Italijana u Crnoj Gori.

Direktorici Doma zdravlja donaciju su zvanično uručili Alesandro Pereli, iz Odjeljenja za evropske integracije, međunarodne odnose i finansije regije Friuli - Venecija - Đulija i Lučo Gregoreti, iz Kancelarije za međunarodne odnose sa javnošću opštine Monfalkone. Prema riječima zvaničnika, predviđeno je da ukoliko preostane novca od te donacije, Dom zdravlja ima pravo da obezbijedi i nabavku druge nedostajuće opreme u toj ustanovi, koje će zadovoljiti potrebe lica sa posebnim potrebama.

Ne krijući svoje veliko zadovoljstvo što kao direktorica učestvuje u ovom značajnom poduhvatu, direktorica Snežana Matijević obratila se prisutnima rekavši: - Ovo je zaista lijep humanitarni gest naših prijatelja iz Italije, koji na ovaj način pomažu našu ustanovu a i sve građane Tivta, jer ćemo ugradnjom lifta riješiti

jedan veliki problem. To je i od velikog značaja za roditelje sa malom djecom u kolicima, ali i za djecu sa posebnim potrebama, kako bi oni lakše mogli pristupiti dječjem odjeljenju Doma zdravlja, koje se nalazi na spratu zgrade.

Prisutnima se ovom prilikom obratio i Alesandro Pereli, koji je ujedno prenio i pozdrave predsjednika regije Fruili - Venecija - Đulija g-dina Renca Tonde, i pri tome istakao da: - Ovi projekti pomažu institucijama koji brinu o dobrobiti svih ljudi. Ugradnja lifta u zgradi Doma zdravlja Tivat dio je naših dugogodišnjih aktivnosti na podršci zdravstvu.”

Svečanosti u Domu zdravlja prisustvovali su i čelni ljudi opštine Tivat, pa je i gradonačelnik Miodrag Kankaraš izjavio: „Zahvaljujem se svima koji su učestvovali u ovom projektu i da danas počnemo njegovu realizaciju. Posebno nas raduje što Dom zdravlja - Tivat kontinuirano poboljšava uslove za pružanje zdravstvenih usluga građanima, a ugradnja lifta pokazuje i posebnu vrstu senzibilnosti zaposlenih u ovoj ustanovi koji su i inicirali ovaj projekat, prema ranjivim i društvenim grupama sa posebnim potrebama.”

Nesporna humanost i briga o najugroženijim članovima društva podrazumijevana su obaveza svakog iole civilizovanog društva. Kada su zdravstvene vlasti u pitanju, postoji i razlog više za popularizaciju i što aktivnije sprovođenje ovakvih projekata. U tom duhu je i poruka jedne od aktera ove priče, medicinske sestre Angeline Uskoković: - Ponekad se pitamo što to pokreće ljude da stvaraju, pružaju, daruju... Ja za sebe i za sve ove dobre ljude znam odgovor: zagrljaj majke i djeteta sa smetnjama u razvoju, i njen poljubac, u kojem su zasigurno poljupci svih roditelja - naš je korak naprijed.

A. R.

45

IZAZOVI VREMENA - PSIHIJATRIJA

Piše: dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatrije Vrijeme i život koje živimo podsticajni su i inspirativni sa više aspekata. Tako je bilo po svoj prilici odvajkada. Čovjek je u prlici da živi i iskusi samo jedan jedini put svoj život, doživljavajući ga čas pozitivno čas negativno. Dobro je S. Freud rekao: '' To je jedino što imamo''. I prirodno je da ga treba njegovati i čuvati. Nikada to nije bilo jednostavno, pa ni moguće - čovjek je biološko i spiritualno biće, biće prakse, biće koje se troši i haba, i naravno nestaje u svom primordijalnom obliku, pretvarajući se u prah zemni i kosmički.

Medicina je u cjelosti posvećena pitanjima čovjekovog zdravlja. Psihijatriji prirodno pripada golemi zadatak, u zaštiti i unaprijeđenju mentalnog zdravlja, kroz aktivnosti vezane za profilaksu i tretman mentalno alijeniranih ljudi.

Vjeruje se da od kada postoji homo sapiens da postoji i duševna bolest, odnosno duševni poremećaji. U naše doba duševna bolest je ubikviteran fenomen. Ne čudi onda što je zadnja dekada minulog stoljeća i milenijuma proglašena dekadom mozga, te proglas od strane WHO do 2000-te zdravlje za sve.

Isto tako, tema Dana svjetskog zdravlja 2001. godine bila je ''Zaustavite isključivanje - usudi se da zaštitiš'' i ''Novo razumijevanje, nova nada''. Taj izvještaj pokazuje da nauka i empatija mogu srušiti postojeće realne prepreke zaštite i unaprijeđenje mentalnog zdravlja, jer postoji novo razumijevanje koje nudi objektivnu nadu mentalno oboljelim licima. Nadati se, da se

46

napokon shvatilo da su mentalno i tjelesno zdravlje povezani i nerazdvojivi. Najvažniji zaključak je bio da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

I pored tih optimističkih poruka treba se podsjetiti opore stvarnosti vezane za sektor mentalnog zdravlja koju saopštava WHO. Preme tim podacima oko 400 miliona ljudi boluje od mentalnih poremećaja. Depresije su u porastu. Svaka sedma osoba u SAD pati od neke forme depresije. Po nekima, depresija je postala stil života. Na svakih 40 sekundi desi se po jedno samoubistvo. Preko 45 miliona ljudi starijih od 18 godina u svijetu boluje od shizofrenije. Preko 20 miliona boluje od Alchajmerove bolesti. Preko 54 miliona boluje od epilepsije. Broj mentalno retardiranih raste. Preko 140 miliona ljudi pati od alkoholne zavisnosti, a broj onih koji indirektno pati ne može se naslutiti. Broj narkomana se ne zna i td.

Postoji veliki porast starog stnovništva što će se i dalje dešavati, te će mentalni poremećaji kod starog stanovništva ići u korak sa tom činjenicom. Rastu i umnožavaju se urbane sredine, gdje je alijenacija zakonomjerna pojava, a sa njom usamljenost, suicid i razne forme socijalne patologije i socijalne dezorganizacije.

Porodica se atomizira i raspada. Sve je više brakova bez poroda kao i porodica koje djeca napuštaju prije ili kasnije (''sindrom praznog gnijezda'').

U zemljama zapada, većina žena koja ima djecu je

zapošljena i malo im ostaje vremena da provedu sa djecom, pa djeca trpe zbog emocionalnog lišavanja. Teško je predvidjeti kako će ta djeca kao budući roditelji izgledati. Prisutno je nasilje i tortura nad djecom. Zato se u nekim zemljama vodi kampanja za forisiranje porodice i nataliteta, kao najprirodnijeg ljudskog doma i odnosa među ljudima koji se ne može ničim nadomjestiti.

Materijalni standard i tehnička kultura u nesaglasju su sa duhovnim i mentalnim potrebama ljudi. Često se u zadnje vrijeme citira zaključak u vidu sintagme Njujoške akademije nauka vezane za zdravlje: ''Ide nam bolje, a osjećamo se lošije.''

Na našim prostorima i u okruženju desile su se socijalne turbulencije, čime je urušen prethodni vrijednosni sistem, narušeni tradicionalni nazori života, što je kod mnogih izazvalo zbunjenost i zebnju, praćenu otežanim funkcionisanjem, problemima adaptacije, zrenja i građenja identiteta.

Usljed složenih i polivalentnih socijalnih, bioloških i psiholoških faktora, mentalni poremećaji pokazuju konstantnu tendenciju rasta. Oni su neminovni odgovori na ozbiljna akutna i hronična fizička oboljenja koja su takođe u porastu.

Prethodna ratna dešavanja na prostoru ex Jugoslavije donijela su brojne traume i stresove personalne i kolektivne, kakve ranije nijesmo iskusili. Previše je agresije, manifestne i rafinirane, suvišnog rivaliteta među ljudima i narodima, nepravde i neslobode, siromaštva, bolesti klasičnih i novih. Čovjek je i socijalno biće, pa shodno tome i njegova socijalna pozicija može uticati pozitvno ili negativno na njegovo ukupno zdravlje i socijalno blagostanje. Svjedoci smo porasta raznih vidova socijalne patologije koji se bez valjanih razloga prebacuju u atar psihijatrije.

U porastu su problemi tipa taedium viatae, te nespremnost da se preuzme odgovornost za teret života, kao i problema tzv. ''egzistencijalnog vakuuma«, odnosno gubitka smisla življenja.

Sve se glasnije govori o bolesnom društvu i neurotičnom svijetu - vremenu koje može da pomahnita. Tehnološki izumi zarobili su današnjeg čovjeka i oni kod njega izazivaju strah i drhtanje.

Pojavio se i ''mobing sindrom''- psihološko zlostavljanje, psihološki terorizam u poslovnom životu, što dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.

Na pomolu je fantazmogorični svijet. Živimo u vremenu hedonizma.

Prompto se širi proces ljudske regresije i usporenog socijalnog i mentalnog odrastanja.

Neki govore o krizi civilizacije. Kami bi rekao da živimo u apsurdnom vremenu i da je riječ o apsurdnom čovjeku.

Srušili su se mnogi tabui. U nekim sferama života čovjek je ogoljen do kosti.

Završeno je sekvencioniranje humanog genoma. Pročitana je ''knjiga života''.

Stvaraju se modifikovani organizmi (može da se klonira i ljudsko biće), što može biti u dubokoj koliziji sa elementarnim etičkim i bioetičkim principima i postulatima.

Postoji bojazan od pojave ''zavisnosti od novih tehnologija'', interneta, gledanja TV, upotrebe elektronskih medija, mobilnog telefona, upotrebe silikona, i drugih proteza i pomagala, koja čovjekovu autentičnost karikiraju i omalovažavaju.

Sve to i mnogo drugoga nudi se psihijatriji, da razriješi i udahne čovjeku izgubljenu dušu. Svakako da to ona neće moći uraditi sama, bez pomoći ostalih medicinskih i drugih disciplina, jer, kako reče Hajdeger:'' Nikada čovjek nije bio toliko veliki problem kao u našoj epohi''.

Vrijeme i breme koje ono nosi provokativno je za ljude raznih vokacija i kvalifikacija, za psihijatre neizostavno. O vremenu treba govoriti na vrijeme, u protivnom ono će nas pregaziti.

47

Poznati i zdravlje: SUZANA LAZOVIĆ, rukometašica

ULAŽITE U SVOJE Z D R AV L J E Dvadesetjednogodišnja reprezentativka Crnogorske rukometne reprezentacije, Suzana Lazović, već sada je veoma iskusna i rukometašica koja je zajedno sa svojim timom uspjela da se domogne samog vrha u ovom sportu. Sa 16 godina ušla je u prvi tim, potpisala prvi ugovor; dva puta proglašena za najboljeg mladog sportistu Crne Gore, te proglašena za najboljeg pivota Mediteranskih igara u svom godištu. Sa 16 godina debitovala je u Ligi šampiona, osvojila bronzu na Mediteranskom seniorskom prvenstvu, sa 18 godina osvojila bronzu na Svjetskom prvenstvu u Koreji, a sa 20 osvojila Ligu šampiona, srebrnu medalju na Olimpijadi i zlatnu medalju na Evropskom seniorskom prvenstvu.

Suzana je studenkinja Pravnog fakulteta, Odsjeka za kriminalistiku i bezbjednost. Manje je poznato, ali na listi njenih sportskih uspjeha izdvaja se i 15 zlatnih medalja u bavljenju džudoom, a bila je i prvakinja Srbije i Crne Gore. Nosilac je braon pojasa u toj disciplini. Proglašena je za najperspektivnijeg mladog sportistu Crne Gore.

Kako je izgledao početak Vašeg bavljenja rukometom?

Još krajem devedesetih, tačnije 1999. godine, počelo je moje interesovanje za sport, tačnije za džudo. Džudoom sam se bavila od svoje 7. do 12. godine. Sa 12 godina sam počela da se bavim rukometom, a na to je najviše uticao moj nastavnik fizičkog vaspitanja, koji je prepoznao u meni ozbiljnog pretendenta za profesionalno bavljenje rukometom.

Profesionalno bavljenje sportom uglavnom znači i obavezu za privikavanje na ubrzani tempo života. Doživljavate li to kao poteškoću ili možda kao neki vid „slatke muke”?

Bavljenje sportom je moj život, ono što predstavlja mene. Istina, bavljenje sportom iziskuje dosta odricanja, ali kada na kraju to odricanje, sav napor i trud uložen u nešto što volite rezultira uspjehom, onda ni u kom slučaju za mene ne predstavlja poteškoću već satisfakciju za dalje uspjehe.

48

Koliko vremena dnevno provedete na treningu?

Dnevno na treningu provodim 8 h, a kada su pripreme u toku, konstantno sam na treninzima koji iziskuju dvadesetčetvoročasovno posvećivanje istim.

Sportske povrede su, takođe, sastavni dio bavljenja sportom.

Vi ste, nažalost, bili u situaciji da doživite takvo iskustvo i suočite se sa veoma ozbiljnim medicinskim zahvatom. Kako je izgledalo to iskustvo?

Povreda kičme je za mene nešto čega se nerado sjećam.

Povreda i operacija fizički su me odvojile od rukometa i terena za duži vremenski period. Uz pomoć roditelja, prijatelja i tima koji su konstantno bili uz mene i pružali mi podršku, odvojenost od terena sam lakše podnosila.

Uz mnogo truda, i slušanja savjeta ljekara, nakon dugog oporavka dobila sam zeleno svijetlo od doktora Gevargeza da mogu da se vratim rukometu. 12. maja 2011. godine urađena je treća operacija na diskusu, a tačno nakon godinu dana, tačnije 13. maja 2012. godine, osvojila sam Ligu šampiona, a to je za mene predstavljalo nagradu za oporavak i dalju borbu za uspjehom.

Koliko polažete na zdravu ishranu?

Zdrava ishrana i bavljenje sportom osnovice su za zdravlje čovjeka. Mnogo se priča o tome da treba voditi zdrav život, usvojiti zdrave navike i učiniti nešto da se umanje rizici po zdravlje. Trudim se da se zdravo hranim, pijem dosta tečnosti, nisam pušač, niti konzument alkohola, pa samim tim smatram da sam dala maksimum u očuvanju moga zdravlja.

Kako volite da provedete slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme, kojeg imam jako malo, zbog obaveza na trenizima i fakultetu, trudim se da provodim sa prijateljima.

Nekada je to relaksirajuća šetnja, nekada fudbalska utakmica, uglavnom nešto što će me rasteretiti od svakodnevnih obaveza. Šta je Vaš recept za uspjeh?

Moj recept za uspjeh je - puno truda i rada uvijek mora da se isplati.

Kako bi izgledala Vaša poruka crnogorskim sportistima?

Poruku koju bih uputila crnogorskim sportistima je: Vaše srce kuca crnogorskim ritmom. Osluškujući njega i glasnu podršku građana i građanki Crne Gore, uz trud, borbu i volju, uspjeh je zagarantovan.

Poruka čitaocima Medikala?

Koje su prednosti bavljenja sportom?

Predispozicija za bavljenje sportom je zdravlje. A prednost bavljenja sportom je očuvanje sopstvenog zdravlja.

Zdravlje je vaša „desna ruka”, osnovni pokretač svega, zato ulažite u sebe, bavite se sportom, pravilno i kvalitetno se hranite.

A. Radanović

49

Oksidativni

s t r e s Piše: mr ph. Ivana Gojković

Oksidativni stres je stanje koje nastaje kada produkcija slobodnih radikala nadvlada sposobnost tijela da ih neutralizuje, odnosno eliminiše. Može da nastane usljed manjka antioksidanasa ili obilja slobodnih radikala. Antioksidanti su materije koje štite organizam od slobodnih radikala. Kada za sebe vežu kiseonik, oni na taj način onesposobljavaju slobodne radikale i jačaju odbrambene sposobnosti tijela.

Jednom kada se radikal oslobodi, šteta se brzo širi.

Slobodni radikali u arterijama (obično nastali zbog hrane pržene u dubokom ulju, duvanskog dima ili zagađenja vazduha) mijenjaju strukturu lošeg holesterola, tako da on počne da uzrokuje srčane probleme. Sunčeva svijetlost udružena sa zagađenjem vazduha može da stvori slobodne radikale u oku, gde oni oštećuju retinalne ćelije, dovodeći do katarakte ili sljepila. Takođe se mogu stvoriti slobodni radikali i u ćelijama kože, gde oštećuju DNA-ćelije, povećavajući rizik od raka kože i preranog boranja. Slobodni radikali, tj. oksidanti, mogu uništiti bilo koju ćeliju koja im se nađe na putu - kažu stručnjaci. Zato su toliko važni oni koji se bore protiv njih - antioksidanti. Oni djeluju tako što vraćaju molekulu izgubljeni elektron, bez oštećenja drugog molekula.

Naše tijelo stvara mnogo antioksidanata, ali to, nažalost, nije dovoljno da se izbori sa svim slobodnim radikalima, tako da antioksidante treba dodatno unositi – hranom ili dijetetskim suplementima. Svakako da je neophodno izbjegavati stanja stresa, koja mogu ugroziti naš organizam i isprovocirati stvaranje slobodnih radikala.

Najbolji način da se tijelo obskrbi potrebnom količinom antioksidanasa i na taj način odbrani od svih štetnih uticaja slobodnih radikala u organizmu, koji značajno mogu ugroziti naš zdravstveni status, je balansirana i adekvatna ishrana. Tijelo na taj način crpi potrebne antioksidanse i stvara jedan vid odbrane

50

organizma. Na taj način se jača otpornost organizma i podstiče imuni sistem na odgovor, kada zatreba. Iskoristljivost antioksidanasa na ovaj način je u mnogo većem procentu zastupljenija, nego ako bi se potrebne količine antioksidanasa nadoknađivale posredstvom dijetetskih suplemenata. Podatak, koji je rezultat jednog naučnog istraživanja ukazuje na to da je iskoristljivost antioksidanasa iz organski gajenog voća i povrća 40% jača u odnosu na konvencionalno gajeno voće i povrće. Šta su to slobodni radikali?

Toksični molekuli kiseonika oštećuju svaki dio tijela.

Oni reaguju u dodiru sa važnim ćelijskim komponentama, uključujući DNA, masti i proteine - što ima za rezultat ćelijsko oštećenje. Samo jedan slobodan radikal može da pokrene brojne, veoma štetne reakcije (razgradnju ćelijske membrane, prekid važnih procesa u tijelu, pucanje genetskog koda i formiranje mutiranih ćelija).

Slobodni radikali se stvaraju u svim procesima sagorjievanja - kao što su pušenje, zračenje, sagorjevanje benzina, izduvni gasovi, pa čak i metabolički procesi u organizmu i prženje hrane.

Međutim, slobodni radikali mogu da se stvore i u toku raznih bolesti, raznih medicinskih tretmana, infekcija, tokom trudnoće i sl.

Najbolji izvor antioksidanasa je prirodna hrana. Većina obojenog voća i povrća je izuzetno bogata ovim supstancama.

Kivi ima više vitamina C od narandže, zeleni kupus je perfektan izvor vitamina A, dok je avokado poznat kao „superhrana“ jer sadrži optimalan nivo ugljenih hidrata, proteina, masti i vitamina E. Vitamin B se nalazi u banani, šargarepi, sočivu, tuni, lososu, sjemenkama suncokreta. Tokom trudnoće, potrebno je da se

poveća unos cinka (jaja, ćuretina, sjemenke bundeve). Losos i tuna su prirodni rezervoari esencijalnih aminokisjelina i masnih kisjelina, kao i cinka. Brokoli, karfiol, kupus, prokelj, blitva, tikvice - bogati su beta karotenom, koji ĹĄtiti membrane ćelije, preteĹžno gastrointestinalnog i respiratornog trakta, od najezde slobodnih radikala. Fitonutrijenti su znaÄ?ajan izvor zaĹĄtitnih elemenata.

Ishrana bogata voćem i povrćem raznovrsnih boja, najbolji je naÄ?in da tijelo dobije beta karotene i ostale karotenoide, ali i neophodne vitamine i mnoĹĄtvo minerala i fitonutrijenata (flavonoida, polifenola) korisnih za zdravlje.

Tamno zeleno lisnato povrće (spanać, kupus, brokoli), ali i graĹĄak, ĹĄpargla i kivi sadrĹže lutein, moćni antioksidans koji smanjuje rizik od katarakte i degeneracije oÄ?nih struktura. Povrće i voće narandĹžaste i tamno Ĺžute boje: kajsija, breskva, ĹĄargarepa, bundeva, dinja, Ĺžuta paprika - sadrĹže beta karoten i vitamin C, ali i lutein.

Brokoli, karfiol, blitva - sadrĹže indole, antikancerogene materije.

Lubenice, crveni grejpfrut i paradajz su dobar izvor likopena.

Borovnice, kupine, groŞđe, plavi patlidŞan i ťljive sadrŞe antocijanin i polifenole, moćne antioksidanse koji smanjuju rizik od mnogih bolesti.

Bijeli, crni luk i praziluk su blagih boja, ali sadrŞe alicin, antioksidant koji smanjuje krvni pritisak i povećava sposobnost borbe protiv infekcija. Dodavanje luka u jela je korisno kao jedna porcija povrća.

Voće i povrće je odliÄ?an izvor kompleksnih ugljenih hidrata, vlakana, minerala i vitamina. Fitonutrijenti su dio normalnog biljnog sistema zaĹĄtite i obnove. Tijelo ih iskoriťćava u malim koliÄ?inama, da bi ih ugradilo u razne ćelijske i metaboliÄ?ke procese, koji potpomaĹžu rast i obnovu ćelija.

Antioksidantnih materija ima u origanu, ruzmarinu, nani, miroÄ‘iji... Dodavanje umjerene koliÄ?ine zaÄ?ina moĹže na duge staze da ima dobre uÄ?inke, naroÄ?ito kao zamjena za aditive.

Ukoliko Ĺželite unijeti u tijelo dovoljno prirodnih antioksidansa onda je najbolje jesti puno svjeĹžeg voća i povrća. Lista hrane koja je posebno bogata antioksidansima: SvjeĹže voće ĹĄumsko voće (kupine, borovnice, maline, jagode, ribizli), agrumi (naranÄ?a, grejpfrut, mandarina), kivi, ĹĄljiva, jabuka; Povrće (crveni kupus, paprika, Ä?ili paprika, artiÄ?oke, kelj pupÄ?ar, spanać, Ä‘umbir, crvena repa); Suvo voće (marelice, ĹĄljive, datulje); Mahunarke (bob, sve sorte graha, soja) OraĹĄasti plodovi i sjemenke (orah, ljeĹĄnjak, kikiriki, sjemenke suncokreta); Ĺ˝itarice

(jeÄ?am, proso, zob, kukuruz); ZaÄ?ini (karanfilić, cimet, origano); U prirodne antioksidanse spadaju: vitamini A, C i E, astaksantin (karotenoid), karotenoide - provitamin A, minerali: selen i cink, bioflavonoidi, koenzim Q, resveratol, piknogenol, likopen, aminokisjelina Cistein, biljke i biljni ekstrakti (ekstrakt sjemenki groŞđa, Ä?eĹĄnjak, ginko biloba, zeleni Ä?aj‌), glutation, alfa lipoinska kiselina‌ Antioksidansi sniĹžavaju energiju slobodnih radikala, sprijeÄ?avaju njihov nastanak ili prekidaju tok oksidacije Ä?ime pomaĹžu odrĹžavanju hemijske ravnoteĹže u ćelijama, da bi krajnji rezultat bio Ä?itav niz povoljnih procesa za ljudski organizam i zdravlje Ä?oveka:

t VTQPSBWBOKF QSPDFTB TUBSFOKB

t TOJäBWBOKF LPMJʊJOF IPMFTUFSPMB V LSWJ

t TNBOKFOKF SJ[JLB PE BSUFSJPTLMFSP[F

t EFUPLTJLBDJKB LBODFSPHFOJI NBUFSJKB

t TNBOKFOKF SJ[JLB PE OBTUBOLB SBLB

t TV[CJKBOKF SBTUB UVNPSB

t [B�UJUB PE ISPOJʊOJI QMVʉOJI CPMFTUJ QPQVU BTUNF CSPOhitisa i emfizema,

t VTQPSBWBOKF OBQSFEPWBOKB "MDIBKNFSPWF CPMFTUJ

t PECSBOB PE Ă?UFUOJI QPTMKFEJDB EVWBOTLPH EJNB J

t [BĂ?UJUB PE FLPMPĂ?LJI [BHBĂżJWBĘŠB Ĺ iroka primjena sintetiÄ?kih antioksidanasa zapoÄ?ela je prije pedesetak godina i od tada traju rasprave koliko su zapravo te supstance korisne i da li ugroĹžavaju zdravlje ljudi. Iako je za pojedine utvrÄ‘eno da su ĹĄtetni, nikad nisu povuÄ?eni iz upotrebe zbog komercijalne “vrijednostiâ€?.

S’toga se savjetuje unoĹĄenje iskljuÄ?ivo prirodnih antioksidanasa u organizam.

Ciceron je rekao: Navika je druga priroda. ZaĹĄto ne bi razvijali zdrave navike?

51

LIJEČENJE

Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

OSNOVNI CILJEVI I PRISTUPI Insulin-zavisna šećerna bolest, ili tip 1 dijabetesa, prvenstveno je bolest djece i mladih. Međutim, ovaj tip šećerne bolesti može da se javi u bilo kojem životnom dobu, pa je potrebno da se upoznamo sa osnovnim principima u njegovom liječenju, bez obzira na to o kojem uzrastu se radi1.

Savremena terapija insulin-zavisne šećerne bolesti obuhvata korekciju metaboličkih poremećaja koji su u osnovi bolesti, ali i svih drugih poremećaja koji mogu biti značajni za razvoj komplikacija.

Na osnovu brojnih ispitivanja, a naročito poslije poznate DCCT studije, dokazano je da dobra regulacija glikemije smanjuje rizik od nastanka kasnih komplikacija i u insulin-zavisnoj šećernoj bolesti. Zato je osnovni cilj u liječenju ovog tipa šećerne bolesti da se odgovarajućim terapijskim mjerama postignu i održavaju odgovarajuće vrijednosti glikemije i HbA1c, koje su potvrda da se održava dobra regulacija, odnosno metabolička kontrola bolesti. Evo tih vrijednosti, prema preporuci Nacionalnog vodiča kliničke prakse (Tabela 1).

Pošto je kod insulin-zavisnog dijabetesa osnovni poremećaj u prestanku lučenja insulina, usljed propadanja ogromne većine beta-ćelija Langerhansovih ostrvaca, unos insulina putem injekcija prva je i najvažnija terapijska mjera. To nikako ne znači da su druge terapijske mjere manje važne i da im ne treba posvetiti posebnu pažnju. Naprotiv, ishrana, fizička aktivnost, obučavanje i samokontrola terapijske su mjere koje imaju svoje puno značenje

52

Tabela 1. Terapija tipa 1 dijabetesa: ciljne vrijednosti glikemije i HbA1c

Zadovoljavajuće HbA1c (%) 6,2-7,5

Nezadovoljavajuće > 7,5 Glikemije (mmol/l) (samokontrola)

Prije obroka Poslije obroka Pred spavanje

5,1-6,5 7,6-9,0 6,0-7,5

i nezamjenjivu ulogu u liječenju bolesnika sa tipom 1 šećerne bolesti ISHRANA Odgovarajućom ishranom treba da se obezbijedi odgovarajući i ravnomjeran unos energetskih materija, kao i osnova za ostvarenje brojnih razvojnih potreba, s obzirom na starosnu dob u kojoj se ispoljava bolest. Prema preporuci Nacionalnog vodiča kliničke prakse, kod oboljelih sa tipom 1 šećerne bolesti, primjenjuje se odgovarajući pristup u određivanju ukupnog unosa energije, odnosa energetskih materija i rasporeda obroka: FIZIČKA AKTIVNOST Fizička aktivnost predstavlja terapijsku mjeru kojom treba da se obezbijedi pravilno i ravnomjerno korišćenje energetskih materija, kao i osnova za optimalan razvoj i fizičku spremnost. Treba znati da kada je glikemija izraženo povišena (iznad 13.3 mmol/l), fizička aktivnost se ne planira, odnosno, prekida se ako je započeta. Tada treba dodatnom, malom dozom brzodjelujućeg insulina normalizovati glikemiju. Tek potom sprovesti planiranu fizičku aktivnost.

TERAPIJA INSULINOM Sa primjenom insulina ne treba odugovlačiti, jer kada se jednom postavi dijagnoza insulin-zavisnog dijabetesa, insulinska terapija je neophodna i svako odugovlačenje samo nosi od rizik brzog razvoja ozbiljnih metaboličkih poremećaja.

Otkako je 21. januara 1922. godine data prva spasonosna injekcija insulina dječaku Leonardu Tomsonu stavovi o načinu njegove primjene značajno su se mijenjali. Vremenom je iskristali-

> 6,5 > 9,0 > 7,5

sano sada važeće načelo: Prije nego se započne insulinska terapija, potrebno je planirati optimalni vid liječenja, potrebnu dnevnu dozu insulina, raspodjelu pojedinačnih doza, izvršiti izbor odgovarajućeg preparata i započeti obučavanje pacijenta.

Potrebe za insulinom mijenjaju se u različitim fazama bolesti, a mora se voditi računa i o starosti pacijenta. Kod djece je ukupna dnevna doza, na početku bolesti, 0,5-0,8-1,0 jedinice na kilogram tjelesne težine, a kod odraslih 0.3-0,5-0,7 jedinica na kilogram tjelesne težine. Početna doza se smanjuje, prema kretanju glikemije, obično već nekoliko dana poslije uvođenja insulina u terapiju. Obično se kreće ispod 0,3 jedinice na kilogram tjelesne težine, sve do veoma malih doza, ili čak, eventualnog prekidanja insulinske terapije u toku ulaska u remisiju. Izlaskom iz remisije, potrebe su veće od 0,5 jedinica na kg, da bi poslije 3-4 godine iznosila 0,5-0,8 jedinica na kg, a u fazi definitivne bolesti, doza se kreće između 0,5-1 jedinice na kg. Napominjemo da se ovi kriterijumi ne smiju shvatiti kruto, jer doza insulina je individualna i, pored dužine trajanja bolesti, zavisi i od čitavog niza drugih faktora (npr. kod pacijenata u pubertetu potrebe su veće, često i do 1,5 jedinice na kg, zavisi i od ishrane, načina života itd.).

Postoje različiti vidovi insulinske terapije:

t Konvecionalna insulinska terapija (dvije doze na dan),

t *OUFO[JWJSBOB LPOWFODJPOBMOB UFSBQJKB WJÝF PE EWJKF po pravilu 4 doze insulina na dan),

t 5FSBQJKB TVCLVUBOPN JOTVMJOTLPN JOGV[JKPN QPNPʉV spoljne pumpe,

t 5FSBQJKB JOTVMJOTLPN JOGV[JKPN QPNPʉV JNQMBUBCJMOF pumpe.

t ,POWFODJPOBMOB JOTVMJOTLB UFSBQJKB QPESB[VNJKFWB davanje injekcija insulina jedanput ili dva puta dnevno.

Terapija jednom dozom insulina dnevno, veoma rijetko

53

se preporučuje. Zapravo, dobra metabolička kontrola bolesti može se postići i jednom dozom insulina dnevno samo u stanjima remisije, ili kod nekih pacijenata tokom prve godine bolesti, kada se još održava sopstvena sekrecija insulina. Ako se zna da kod insulin-zavisnog dijabetesa bolesnik nema sopstvenog insulina ili ga ima veoma malo, i da na unos glukoze hranom nema dodatnog lučenja insulina, onda je jasno da jedna doza dugodjelujućeg ili srednjedjelujućeg insulina može da postigne dobru regulaciju samo tamo gdje nema većih skokova glikemije, bilo čim izazvane. Ranije dosta ustaljena praksa o primjeni jedne doze dugodjelujućeg insulina2, davno je napuštena i pokazali su se svi njeni nedostaci. Treba znati da ako se koristi jedna doza insulina dnevno, onda to treba da bude insulin dugog dejstva (zadržava se u krvi tokom 24 časa) ili rjeđe, insulin srednjedugog dejstva (zadržava se u krvi manje od 24 časa).

Terapija dvijema dozama insulina daleko je češća, a po mnogima i najčešći oblik insulinske terapije, kako kod djece, tako i kod odraslih pacijenata. Najzastupljenija je kombinacija dugodjelujućeg ili srednjedugodjelujućeg insulina sa brzodjelujućim insulinom. Uobičajene su i: dugodjelujući i brzodjelujući insulin prije doručka i prije večere, ili srednje dugi i kratki insulin prije doručka, a srednjedugi prije večere. Treća mogućnost je davanje srednjedugodjelujućeg insulina prije doručka i prije večere. Sa dvokratnom dozom insulina započinje se terapija novootkrivenih slučajeva dijabetesa kada nema znakova dijabetesne ketoacidoze. Ova forma se najčešće daje kod odraslih pacijenata sa tipom 2 dijabetesa. Ukupna doza se dijeli tako da se izjutra daju 2/3, a uveče 1/3. Odnos u jutarnjoj i večernjoj dozi treba da je takav da oko 2/3 čini dugodjelujući ili srednjedjelujući, 1/3 treba da je brzodjelujući insulin.

U ovu vrstu insulinske terapije spada i davanje tzv. fiksnih mješavina humanih insulina u dvije doze. Najčešće se koristi odnos srednjedjelujućeg i brzodjelujućeg 70:30, mada se mogu koristiti i drugi različiti odnosi fiksnih insulina, u zavisnosti od kretanja glikemije i aktivnostima oboljelog (80:20; 60:40; 50:50).

Terapija primjenom tri doze insulina ima više varijanti.

Najčešće se primjenjuje kombinacija dvije doze dugodjelujućeg ili srednjedjelujućeg sa kratkodjelujućim insulinom, prije doručka i prije večere, a treća doza brzodjelujućeg insulina daje se prije ručka.

Klasična intenzivirana terapija podrazumijeva davanje insulina, dugog ili srednjeg djelovanja, u 22 časa. On treba da zamijeni bazalnu sekreciju insulina kod zdravih osoba. Prije glavnih obroka (doručak, ručak, večera), daje se brzodjelujući insulin, čime se oponaša brza sekrecija insulina koja kod zdravih osoba slijedi neposredno poslije svakog obroka. Intenzivirana insulinska terapija najbliža je prirodnom lučenju insulina i zato je najpreporučljivija za optimalnu metaboličku kontrolu.

U posebnu vrstu intenzivirane terapije spada i liječenje insulinskim pumpama. Preporuke za izbor preparata i vidova insulinske terapije u tipu 1 dijabetesa.

54

Pri uvođenju ili promjeni terapije insulinom, kod pacijenata sa tipom 1 dijabetesa treba se pridržavati sljedećih aktuelnih preporuka: 1. Intenzivirana konvencionalna insulinska terapija (više od dvije, po pravilu 4 doze insulina na dan), pomoću pen-brizgalica, najoptimalniji je vid terapije 2. Konvencionalnu insulinsku terapiju (dvije doze na dan) treba primijeniti ako:

t 1PTUPKJ NPHVʫOPTU QPTUJ[BOKB J PESäBWBOKB DJMKOJI vrijednosti glikemije i HBA1c

t Pacijent nije motivisan za višekratno davanje insulina

t 1PTUPKF LPOUSBJOEJLBDJKF JMJ OF QPTUPKF VTMPWJ [B JOUFO[Jviranu terapiju.

3. Terapiju subkutanom insulinskom infuzijom pomoću spoljne portabilne pumpe treba primijeniti ako:

t 1PTUPKF VTMPWJ [B EVHPUSBKOV J CF[CKFEOV QSJNKFOV

t 1PTUPKJ OF[BEPWPMKBWBKVʫB HMJLPSFHVMBDJKB OB JOUFO[Jviranoj konvencionalnoj insulinskoj terapiji.

4. Terapiju insulinskom infuzijom pomoću implantabilne pumpe treba primijeniti ako:

t 1PTUPKF VTMPWJ [B EVHPUSBKOV CF[CKFEOV QSJNKFOV

t 1PTUPKJ OF[BEPWPMKBWBKVʫB HMJLPSFHVMBDJKB OB UFSBQJKJ spoljnom portabilnom pumpom.

1 U posebnom radu biće govora o liječenju insulin-zavisnog dijabetesa kod djece.

2 Čuveni protamin-cink-insulin.

GE132

POMOĆ PREV ENCIJI BOLESTI

AKCIJA! za korisnike

Kupovinom 5 kutija GE 132 od 60 kap.,

1 kutija od 60 kaps. na poklon !

U vašim apotekama !!!

GE132+

Kompleks GE132+Natural

Dodatak ishrani sastavljen od 5 jakih antioksidanata koji jačaju prirodne odbrambene sposobnosti organizma imunomodulatornim delovanjem.

Takođe, sastojci GE132+Natural imaju i antibiotska i antiinflamatorna svojstva, a pozitivne efekte ispoljavaju i na kardiovaskularni sistem, metaboličke parametre itd.

Kompleks GE132+Natural sadržI:

Kompleks GE132

Dodatak ishrani sastavljen od šest snažnih antioksidanata sa dodatnim imunomodulatornim i antibiotskim delovanjem, kao i pozitivnim efektima na srce i krvne sudove i metaboličke parametre (glikemija, holesterol u krvi itd.), čime značajno doprinosi i prevenciji ateroskleroze.

Takođe, GE132 ispoljava i hepatoprotektivno dejstvo, posebno nakon toksičnog oštećenja jetre.

Kompleks GE132 sadrži:

t ekstrakt Ganoderma lucidum (Reiši pečurka), t matični mleč, t resveratrol (iz crvenog grožđa), t ajkulin proteinski kompleks, t ekstrakt zelenog čaja, t ekstrakt šipka.

Svi sastojci ove japanske formule, kompleksa, su u potpunosti prirodnog porekla, e kasnosti pokazane u istraživanjima. Uzimanje GE132 se preporučuje u cilju očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i to u dozi od jedne do dve kapsule dnevno, pre doručka i ručka.

Osobama koje su obolele i već uzimaju redovnu prepisanu terapiju, Kompleks GE132 se preporučuje u dozi od dva puta dve kapsule dnevno radi pospešivanja imunog odgovora i dejstva lekova.

GE132 kompleks snažnih antioksidanata jača imuni sistem i brani organizam od infekcija i drugih bolesti.

t ekstrakt Ganoderma lucidum (Reiši pečurka), t matični mleč, t resveratrol (iz crvenog grožđa), t likopen (iz paradajza), t sulforafan (iz brokolija).

Svi sastojci ove japanske formule, kompleksa su u potpunosti prirodnog porekla, e kasnosti pokazane u istraživanjima. Uzimanje GE132+Natural se preporučuje u cilju očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i to u dozi od jedne kapsule dnevno, tokom prepodnevnih sati.

Osobama koje su obolele i već uzimaju redovnu prepisanu terapiju za lečenje hroničnih bolesti, GE132+Natural se preporučuje u dozi od dve kapsule dnevno radi pospešivanja dejstva lekova, snaženja organizma i ubrzavanja izlečenja.

GE132+Natural kompleks snažnih antioksidanata s imunomodulatornim efektom pomaže zaštiti organizma od brojnih bolesti; takođe, pomože lakšem podnošenju hemo i radioterapije umanjujući muku i gađenje, glavobolju, infekcije, malaksalost.

AKCIJA!

za korisnike

Kupovinom 5 kutija

GE 132 + Natural od 60 kapsula,

1 kutija od 60 kaps. na poklon!

U vašim apotekama !!!

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE GOJAZNE DJECE U CRNOJ GORI Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar-endokrinolog, Institut za bolesti djece, Podgorica

Gojaznost je stanje u kome je ukupna količina masnog tkiva proporcionalno veća u odnosu na druga tjelesna tkiva, uzimajući u obzir uzrast, visinu i pol.1 Gojaznost kao zdravstveni rizik sve više zahvata djecu od najranijeg uzrasta, čineći njihov izgled za zdravo i srećno djetinjstvo, mladost i odraslo doba sve manjim. Smatra se da jednom gojazno dijete postaje i gojazna odrasla osoba. Jednom stvorene masne ćelije koje se uvećavaju sa gojaznošću, mogu ostati cijelog života. Gojaznost predstavlja žigosano stanje i gojazna osoba se suočava sa socijalnim odvajanjem i diskriminacijom u mnogim oblastima života. Istraživanja pokazuju da gojazna djeca i adolescenti imaju loše fizičko i psihičko zdravlje.2 Sve one promjene koje prate gojaznost, a čine je važnim riziko faktorom po zdravlje, sveobuhvatnije su i znatno intenzivnije proučavane kod odraslih nego kod djece. Kakva je povezanost tih promjena koje sobom nosi gojaznost u djetinjstvu i kakve su sve promjene koje prate gojaznost u dječjem uzrastu, pouzdane odgovore može dati savremena medicina, i pored postojanja ne malog broja problema vezanih za etiologiju i metaboličke promjene kod gojazne djece. Svaki pretjerani višak u težini, praćen nepovoljnim metaboličkim promjenama u krvi i tkivima, može kod gojazne djece vremenom dovesti do oštećenja raznih organskih sistema a posebno kardiovaskularnog.

Uzorak i metodi Za istraživanje koje je realizovano u okviru izrade magistarskog rada autora u periodu 2005-2006. godine, odabran

56

.............

Ovaj rad obrađuje negativne uticaje gojaznosti na zdravlje djece i adolescenata kvantifikacijom antropometrijskih karakteristika djece školskog uzrasta u Podgorici Crnoj Gori. Novi trendovi u razvoju civilizacije pored brojnih prednosti pokazali su i svoju negativnu stranu koja, između ostalog, obuhvata i amlifikaciju riziko faktora pogodnih za nastanak i razvoj mnogih bolesti među kojima gojaznost zauzima značajno mjesto. Evidentno je da danas dominira tzv. moderni način života koji dovodi do permanentnog kršenja prirodnih životnih pravila, što za posledicu ima porast broja gojaznih osoba. Zdrav način života i zdrava prirodna ishrana zamijenjena je brzom presovanom hranom u kojoj je izraženo prisustvo loših masti, ugljenih hidrata i šećera. Rezultat toga je degradacija ljudskog organizma, uključujući i gojaznost. Stoga se centralni dio rada odnosi na istraživanje nepovoljnih tjelesnih karakteristika djece i adolescenata, sa posebnim osvrtom na tjelesnu težinu i brojne negativne implikacije gojaznosti na zdravlje djece školskog uzrasta.

Cilj rada je proučavanje uticaja antropometrijskih karakteristika na kvalitet života djece. Svrha rada je dokazati da nekompatibilan rast i razvoj osoba mlađe životne dobi, implicira konflikte, regresije i stagnacije na društvenom i profesionalnom planu i izaziva brojne medicinske probleme.

.............

je reprezentativni uzorak od 4.938 učenika, uz preciznost ocjene izbora od E = 1,15% i statističke vjerovatnoće rizika p = 0,01, sa približnom zastupljenošću dječaka i djevojčica školskog uzrasta.

Mjerenje tjelesne visine i tjelesne mase izvršile su stručne osobe sa potrebnim iskustvom. Rast i razvoj praćeni su na osnovu longitudinalnog i transverzalnog metoda.

Za statističku analizu korišćene su deskriptivne i eksploratorne metode.

Za testiranje razlika između grupa korišćene su odgovarajuće statističko-analitičke metode, u zavisnosti od karakteristika ispitivanih obilježja proučavane populacije. Prikupljeni podaci obrađivani su kompjuterski, dok su rezultati izraženi kao aritmetička sredina sa pripadajućom standardnom devijacijom.

Standardna devijacija i koeficijent varijacije računati su za tjelesnu visinu, težinu i ITM, za sve uzraste od 7-15 godina. Ocjena statističke značajnosti razlike srednjih vrijednosti određivana je Studentovim t-testom. Za procjenu stepena povezanosti nekih parametara izračunat je koeficijent korelacije i regresione linearne jadnačine.

.............

vjerovatnoće p = 0,05 (X2 = 3,652, p > 0,05; df = 8) Konstatovano je da postoje statistički značajne razlike u dobijenim distribucijama ispitivanih dječaka i djevojčica prema utvrđenim parametrima na nivou statističke vjerovatnoće p = 0,05 (X2 = 0,376, p > 0,05; df = 4). Na osnovu toga, sa sigurnošću se mogu vršiti i ostala statistička zaključivanja prema polu ispitivane djece.

Tjelesna visina djece školskog uzrasta u Podgorici Prosječna visina dječaka u Podgorici pri polasku u školu u uzrastu od 7-15 godina iznosi 127 cm, dok je u uzrastu od 15 godina prosječna visina 168 cm. Prosječna visina djevojčica je 125 cm, prilikom polaska u školu, dok je u uzrastu od 15 godina prosječna visina 163 cm.

Statističke značajnosti (t, p) razlika između prosječnih vrijednosti visine dječaka i djevojčica prema uzrastu Tabela 2 Uzrast

Stanje uhranjenosti školske djece, a posebno antropometijske karakteristike (visina i težina) karakterišu značajne razlike u odnosu na pol, uzrast i ekonomsko stanje porodice.

Ukupno Podgor. t p 2,358 < 0,02 3,820 < 0,001 3,386 < 0,001 3,958 < 0,001 1,960 < 0,05 2,039ž < 0,05 0,546 > 0,05 4,026 < 0,001 7,288 < 0,001

7

.............

10

Rezultati

11

8 9

12

t

p

t

p

t

p

3,118 < 0,005

1,636 > 0,05

0,216 > 0,05

2,922 < 0,005

1,418 > 0,05

1,067 > 0,05

3,238 < 0,005

1,547 > 0,05

0,922 > 0,05

3,155 < 0,005

1,856 > 0,05

1,078 > 0,05

1,886 > 0,05

1,196 > 0,05

0,362 > 0,05

0,824ž > 0,05

1,898ž > 0,05

0,428ž > 0,05

1,989 < 0,05

0,574 > 0,05

0,442 > 0,05

2,088 < 0,05

1,245 > 0,05

0,655 > 0,05

4,090 < 0,001

3,811 < 0,01

0,808 > 0,05

U školskoj 2005/2006. godini u 13 gradskih osnovnih škola u Podgorici upisano je 12.500 učenika. Metodom slučajnog izbora uzorka za klinička ispitivanja odabrano je 6 osnovnih škola u glavnom gradu Crne Gore.

Grupisanje djece izvršeno je po uzrasnim grupama, sa intervalom od jedne godine, što je karakteristično za naznačeni uzrast. U kategoriju djece od N godina starosti ubrajana su djeca uzrasta N godina ± 6 mjeseci. Za obradu su uzeta djeca oba pola, starosti od 7 do 15 godina, i to 2.957 (59,88%) djevojčica i 1.981 (40,12%) dječaka.

Između prosječnih vrijednosti visina svih dječaka i djevojčica utvrđene su statističke značajnosti razlika različitih nivoa vjerovatnoće (od p = 0,05 do p = 0,001), izuzev kod djece od 13 godina (t = 0,546).

Tabelarni prikaz uzorka školske djece u Podgorici prema uzrastu Tabela 1

Linija rasta djece školskog uzrasta u Podgorici Grafikon 1

Uzrast djece (godine) 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Ukupno

Dječaci Br. % 234 11,8 226 11,41 228 11,51 226 11,41 221 11,46 220 11,10 221 11,16 226 11,41 173 8,73 1981 100,00

Djevojčice Br. % 345 11,67 345 11,67 346 11,70 345 11,67 348 11,77 341 11,52 340 11,50 330 11,16 217 7,34 2957 100,00

Svega Br. 579 571 574 571 575 561 561 556 390 4938

13 14 15

180

% 11,73 11,56 11,63 11,56 11,64 11,36 11,36 11,26 7,90 100,00

160 140 120 100 80 60 40 20 0 7

8

9

10

11 Dječaci

12

13

14

15

Djevojčice

X2 = 3,652, p > 0,05; df = 8 Nema statistički značajnijih razlika u dobijenim distribucijama dječaka i djevojčica prema uzrastu od 7-15 godina, koji su predmet istraživanja ovog rada na nivou statističke

1 S. Radmanović, Rastenje i razvoj. U. Stojimirović, E. Popović, M. Rolović, V. Nedeljković, Pedijatrija, Beograd, 2 L.Rakočević. Psihosocijalni faktori u etiologiji adolescentne gojaznosti, mag. rad. Editors, Podgorica, 2007, p 83-120, Nastaviće se

57

ATOPIJSKI DERMATITIS

TERAPIJSKI VODIČ Nastavak teksta iz prošlog broja

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva

BIOLOŠKA TERAPIJA Biološki agensi predstavljaju relativno novu terapeutsku grupu stvorenu upotrebom bioloških procesa koji uključuju rekombiniranje terapeutskih proteina, kao što su antitijela ili fuzioniranje proteina. Biološki agensi specifično pogađaju inflamatorne ćelije i medijatore. U atopijskom dermatitisu se upotrebljavaju da redukuju infalamaciju modulacijom broja, aktivacije i funkcije imunih ćelija, ili akcijom citokina, ili za bolest odgovarajućih antitijela. Broj prikazanih slučajeva, pilot studija i retrospektivnih analiza u smislu efekta biološke terapije na srednje jak i jak atopijski dermatitis publikovan je nedavno.

Ipak, efikasnostiI sigurnost biološke terapije kod atopijskog dermatitisa još nije potvrđena. Alefacept je proizvod dobijen fuzijom proteina-limfocitnog funkcionog proteina (LFA)-3 i imunoglobulina G (IgG) , koji inhibira kostimulaciju i indukuje apoptozu T ćelija. Dvanaestonedjeljna kura alefaceptom od 15 mg nedjeljno pokazuje signifikantnu redukciju kožnih simptoma, svraba i potpomaže topikalnu steroidnu terapiju.Ipak, ova studija je klinički demonstrirana na samo 6 od 9 pacijenata!

Anti-CD 11a efalizumab je pokazao efekte blokirajući regrutovanje T ćelija, ali nije više na raspolaganju jer se otkrio rizik od progresivne multifokalne leukoencefalopatije. Upotrebljavani su u eksperimentalne svrhe i drugi oblici bioloških agensa, ali se konačan zaključak može svesti na: kod pacijenta sa vrlo

58

jako izraženim i čestim epizodama atopijskog dermatitis, terapija sa biološkim agensima (omalizumab, rituximab ili alefacept) može biti razmatrana!

ALERGEN-SPECIFIČNA IMUNOTERAPIJA (ASIT) Efikasnost ASIT je dokazana brojnim studijama, prikazima slučaja i, najnovije, velikim multicentričnim slučajevima.

Pokazalo se da prolongirana hiposenzibilizacija utiče na jačinu kliničke slike atopijskog dermatitisa, posebno kod pacijenata koji su tretirani tirozin absorbovanim ekstraktima kućne prašine.

Efekat se pojačava predretmanom IFN-gama! Takođe je otkriveno da je potrebna hiposenzibilizacija injekcionom terapijom, a da peroralna terapija ne daje rezultate! Hipotetički, pacijent sa pozitivnim atopic patch testom i korespondirajućom istorijom ekcema može biti kandidat za ASIT s uzročnim alergenom. Tretman je siguran ako se poštuju sve stavke protokola. Ipak, konačni sud o efikasnosti ASIT kod ove dijagnoze još nije moguć zbog nedostatka dugogodišnjih ispitivanja. Ono što se za sigurno zna, nema kontraindikacija za sprovođenje ove terapije kod pacijenata oboljelih od atopijskog dermatitisa udruženog sa respiratornim alergijskim bolestima (alergijski rinokonjunktivitis, srednje izražena alergijska bronhijalna astma)!

KOMPLEMENTARNA I ALTERNATIVNA MEDICINA KOD ATOPIJSKOG DERMATITISA (CAM) Istraživanje koje je zahvatilo period od 1966. do 2009.godine pokazuje sve veći interes za tretiranje AD metodama komplementarne i alternativne medicine. U Švajcarskoj 37% od ukupnog broja pacijenata oboljelih od AD koristi metode CAM, što podrazumijeva prvenstveno tehnike homeopatije (48% pacijenata), dijetalne programe (35%), “herbalizam” ili travarstvo (28%), autologne injekcije krvi (28%), fitoterapiju (20%), i akupunkturu (18%). Metode CAM u Norveškoj koristi 51% pacijent, u Njemačkoj 26,5%! Što se tiče reakcije dermatologa na upotrebu CAM metoda – reakcije su različite širom svijeta: japanski dermatolozi najbolje prihvataju CAM metode (27%), dok su najtvrdokorniji protivnici dermatolozi u Ukrajini i USA! Poznati modaliteti su: upotreba esencijalnih masnih kisjelina, fitoterapija, kineska herbalna medicina, akupunktura, terapija autolognom (vlastitom) krvlju, biorezonantna terapija, homeopatija, aroma terapija/terapija masažama, solne kupke, vitamini i minerali, topijski vitamin B12, izgladnjivanje…

U studiji JEADV iz koje prenosim ovaj najnoviji terapeutski protokol (J.Ring, A.Alomar, T.Bieber, M. Deleuran etc, Volume 26, Number 8 i 9 od Augusta i Septembra 2012. godine), za gotovo sve ove modalitete postoji

oznaka: “Nema dovoljno dokaza…” ili “ Postoji odsustvo dokaza o efikasnosti upotrebe u liječenju atopijskog dermatitisa”! Za korisnost upotrebe minerala i vitamina u liječenju AD postoji preliminarna evidencija, posebno za efekat vitamina E i D, za upotrebu topijskog vitamina B12 postoje dvije male studije nedovoljne za ozbiljnije zaključke!

PSIHOSOMATSKA SAVJETOVANJA Poznato je da psihološki i emotivni faktori imaju uticaja na klinički tok AD, što se očituje u imenu “neurodermitis” u nekim zemljama za ovu bolest. “Začarani” krug svrab – češanje - svrab je posebno naglašen kod psihološke preosjetljivosti.

Takođe je poznato da stres može biti okidač jake egzacerbacije - povraćaja bolesti! Istovremeno, psihosomatske bolesti u smislu anksioznosti ili depresije mogu biti udružene bolesti sa AD. Kvalitet života može biti umnogome umanjen kod pacijenata oboljelih od ove hronične bolesti. Zbog toga se mnogi psihosomatski modaliteti podrške, uključujući psihosomatska savjetovanja i bihejvioralnu terapiju uključuju u terapeutski protokol AD. Intrafamilijarna psihodinamika je takođe dobro znan faktor koji utiče na tok AD. Relaksacione tehnike, lični treninzi socijalne kompetencije i komunikacije i program samokontrole uključuju se kao korisni terapeutski modalitet podrške u edukativne programe pacijenata oboljelih od AD.

EDUKATIVNI PROGRAMI Fokusirani su na procese prihvatanja novih saznanja o AD, pacijenta i njihove porodice, ali i prihvatanje same bolesti, potrebe za sprovođenjem redovne terapije i uspostavljanje kontrole nad bolešću, što doprinosi boljem kvalitetu života pacijenta i. Posljedično, potreba za kontrolama kod ljekara se smanjuje, a pacijent i njegova porodica postaju ravnopravni partneri sa ljekarom u borbi protiv bolesti. Ovo smanjuje učestalost epizoda egzacerbacije, vraćanja teže kliničke slike bolesti i potrebu za dugotrajnijom terapijom.

U svijetu postoje multidisciplinarno, primjerene pacijentovim godinama, oformljene edukativne trening grupe, ekcema workshopovi za pacijente, atopic ekcema edukatori, workshopovi koje vode medicinske sestre…

Najbolje rezultate pokazuju specijalne edukativne škole za pacijente, manje demonstracije, predavanja, edukativni filmovi, lifleti, audio materijali, website informacije … Na kraju se može zaključiti da su zdravstveni programi i mogućnosti u različitim zemljama evidentno različiti, ali da je lični kontakt u obliku dobro struktuiranog programa, kao što je edukativna škola, pokazao najbolje rezultate!

59

ARGANOVO ULJE Piše: mr ph Jelena Đorđević Arganovo drvo, lat. Argan spinosa, pokriva cijelo područje Sjeverne Afrike. Poznato je kao „drvo života” ili „gvozdeno drvo”. Datira iz perioda od prije 25 miliona godina. To je „drvo koje nosi tečno zlato u pustinji”.

Brz životni ritam i modni trendovi usmjeravaju nas ka neisrpnoj težnji za ljepšim, boljim, zdravijim izgledom kože lica, tijela i kose. Možda najvidljivije i najbrže promjene nastaju na kosi, usljed djelovanja faktora spoljašnje sredine, prekomjernog izlaganja sunčevim zracima, ali i mnogobrojnim tretmanima kojima je dlaka nekad i svakodnevno izložena. Jednom kad je kosa oštećena, tretman koji se koristi za njen oporavak mora da bude djelotvoran na nekoliko nivoa, od korteksa do kutikule dlake. Prvi znak oštećenja kose jeste gubitak sjaja i elastičnosti.

Krajevi postaju grubi na dodir i stanje se pogoršava sa izlaganjem sunčevim zracima. Kosa postaje teška za oblikovanje i ne reaguje na tradicionalne šampone i balzame. Silikonske kozmetičke komponente koje formiraju film oko dlake usporavaju, pa čak i sprečavaju djelovanje aktivnih principa na regeneraciju oštećene kutikule.

Arganovo ulje, med. Argan spinosa oil, familija Argania dobija se ekstrakcijom iz plodova arganovog drveta, lat. Argan spinosa. Plodovi su braonkasto-zelene boje i po svom izgledu podsjećaju na masline. Prirodno stanište je Jugozapadni Maroko.

Ulje argana prestavlja simbol nezavisnosti i emancipacije marokanskih žena. Zahvaljujući svom mukotrpnom radu na branju, razbijanju oraščica argana i mrvljenju, žene Maroka ovim uljem mogu da prehrane svoje porodice. O tome koliko je ovo naporan posao, svjedoči podatak da je za jedan litar ulja, koje nazivaju i „zlatom Maroka”, potrebno očistiti i izmrviti čak 100 kg oraščica.

Arganovo ulje je kompleksnog sastava. Sadrži visok procenat, oko 80%, nezasićenih masnih kisjelina. Najviše je zastu-

60

pljena oleinska kisjelina, zatim alfa-linoleinska i u manjem procentu linolna. Od zasićenih masnih kisjelina prisutne su palmitinska, stearinska i miristinska. U poređenju sa maslinovim uljem, ovo ulje je otpornije na oksidaciju.

Poznato je da dlaka apsorbuje ulje argana četiri puta brže u poređenju sa kožom i noktima. Kada se aplikuje na kosu, obezbjeđuje nezamjenljivu mekoću, lako raščešljavanje, uglađuje je i daje joj volumen i sjaj. U pogledu toga, ne može da se uporedi ni sa jednim proizvodom na bazi silikona prisutnim na tržištu.

Mnoštvo aktivnih principa prisutnih u ovom ulju omogućilo je široku primjenu kako u raznovrsnim kozmetičkim proizvodima, tako i u medicinskim. Koristi se kao emolijens, ovlaživač kože, a ispoljava i antiinflamatorna svojstva. Arganovo ulje, kao kozmetički aktivna komponenta, prisutno je u proizvodima za njegu kose, kože lica i tijela, kao i u dekorativnoj kozmetici. Na tržištu su prisutne kreme za njegu suve i dehidrirane kože lica i ruku. Svojim jedinstvenim sastavom, ulje argana vraća koži izgubljeni sjaj i omogućava reaktivaciju vitalnih ćelijskih funkcija.

Zbog svojih antioksidativnih osobina, neutrališe slobodne radikale, koji su jedan od uzročnika prevremenog starenja kože, i poboljšava prirodni tonus kože. Svojim hranljivim i emolijentnim karakteristikama sprečava iritaciju suve i oštećene kože i čuva elastičnost i integritet tkiva.

Kardioprotektivni značaj ovog ulja pripisuje se prisustvu različitih polifenolnih jedinjenja. Pored visokog procenta vitamina E, najznačajniji su kofeinska kisjelina, tirozol i katehol.

Zahvaljujući svom antiinflamatornom djelovanju, koristi se za tretiranje oštećene kože,saniranje opekotina, kako onih nastalih od sunca, tako i povreda, svih vrsta rana, ožiljaka od akni i varičela, kao i kod raznih dermatoloških oboljenja, kakvi što su seboreja, neurodermatitis, psorijaza i akne.

VOĐENA BIOPSIJA PROSTATE Pripremili: Prof. dr Bogdan Pajović Dr Nemanja Radojević Ranka Rolović, student VI godine Medicinskog fakulteta u Podgorici Anja Kovačević, student VI godine Medicinskog fakulteta u Podgorici

Biopsija (grčki: bios = život, opsein = gledati / izgled) predstavlja medicinsku tehniku koja uključuje uzimanje tkiva radi ispitivanja. Tkivo se ispituje pod mikroskopom, u dijagnostičke svrhe, kada postoji sumnja na neku histološku promjenu.

Transransrektalno ultrazvučno vođena biopsija prostate - TRUS, jedina metoda je kojom se sa sigurnošću dijagnostikuje karcinom prostate.

Optimalna biopsija, po protokolu, podrazumijeva prepoznavanje prisustva 12 i više uzoraka, što zavisi od veličine prostate. Ograničenje TRUS pregleda za otkrivanje raka prostate čini nedostatak jedinstvene vizualizacije (hipoehogene lezije oko 70%, izoehogene - oko 28%), kao i činjenica da karcinom prostate nije uvijek lokalizovan u perifernoj zoni.

INDIKACIJE TRUS bi trebalo uraditi kod: 1. Muškaraca s abnormalnim DRT (bez obzira na vrijednosti PSA kod pacijenta). Abnormalnosti su diskretni čvorovi, žarišno otvrdnuće i difuzno čvrsta prostata i, u nekim slučajevima, asimetrija; 2. Muškaraca sa povišenim PSA (> 4.0 ng / ml); 3. Muškaraca sa PSA brzinom većom od 0,4 do 0.75 ng/ml godišnje (stopa promjene PSA); 4. Pacijenata kojima je dijagnostikovan visoki stepen prostatične intraepitelne neoplazije (PIN) ili atipija na prethodnoj biopsiji prostate. Nakon 3 do 12 mjeseci iglom treba proći kroz mjesto prethodno obavljene biopsije.

62

TEHNIKA Puni informisani pristanak koji prikazuje alternative, posljedice i komplikacije biopsije, treba da se dobije prije izvođenja samog postupka. Ukoliko pacijent uzima aspirin i/ili nesteroidne antiinflamatorne ljekove (NSAIL) ibuprofen, diklofenak, treba ih obustaviti 3-7 dana prije zakazane biopsije. Pacijentima na antikoagulantnoj terapiji treba prilagoditi dozu antikoagulanasa i normalizovati koagulantni sistem.

Pacijenti sa oboljenjima srčanih zalistaka treba da parenteralno (intravenozno) prime antibiotike, u cilju zaštite od endokarditisa. Rutinski se, tri dana prije planirane biopsije, piju antibiotici - fluorohinoloni, per os (kapsule ili tablete). Prije biopsije obavlja se klistir (čišćenje crijeva) u cilju eliminacije gasova i uklanjanja izmeta. Pacijent se zatim postavlja u desni ili lijevi bočni položaj (leži na lijevoj strani), što omogućava lakše ubacivanje rektalne sonde.

TRUS vođena biopsija prostate uglavnom se vrši bez anestezije i, u suštini, relativno dobro se podnosi. Ipak, preporučuje se upotreba gela za podmazivanje, kao i kod digitalnog rektalnog pregleda (anestetička mast se aplikuje kažiprstom prije obavljanja DRT-a). Nakon što je prostata potpuno vizualizovana ultrazvukom i izračunat njen obim, 10 ml jednoprocentnog lidokaina ubrizgava se u lateralne rubove žlijezde, sa svake strane od baze do vrha. Onda se vrši biopsija. Materijal dobijen biopsijom šalje se na patohistološki pregled.

Gledanjem dobijenih preparata putem mikroskopa, patolozi analiziraju ćelije u dobijenom materijalu i donose konačnu dijagnozu bolesti. Dobijena patohistološka dijagnoza (PHD) bolesti relevantna je metoda1 u daljem postupku liječenja bolesnika. Na osnovu histološkog pregleda određuje se gradus tumora koji se kreće od 1 do 3. Gleason gradus (od 1 do 5) i Gleason score (od 2 do 10) takođe su patoanatomski parametri sa još većim prognostičkim značajem. Viši gradus, i glison skor ukazuju na veći maligni potencijal tumora.

Ukoliko se histološki verifikuje karcinom prostate, neophodno je odrediti stadijum bolesti. Sem lokalne raširenosti, koju procjenjujemo digitorektalnim pregledom i transrektalnim ultrazvučnim pregledom, potrebno je odrediti stanje lokalnih ili regionalnih limfnih žlijezda (ilijačnih i opturatornih). Nalaz na žlijezdama se određuje transabdominalnim ultrazvučnim pregledom ili, preciznije, pomoću kompijuterizovane tomografije (CT) ili nuklearne magnetne rezonance (NMR).

KOMPLIKACIJE TRUS BIOPSIJE 1. Hematurija (prisusvo krvi u mokraći) najčešća je komplikacija (70,8%). Uporna hematurija javlja se kod 47,1% pacijenata, i obično traje 3 do 7 dana nakon biopsije.

Transrektalni ultrazvuk

2. Epizode gubitka svijesti (5,3%), 3. Rektalno krvarenje (8,3 %).

4. Odložene komplikacije TRUS vođene biopsije prostate iglom jesu one koje se javljaju 3 do 7 dana nakon biopsije: - Dizurija (bol pri mokrenju) (9,1%), - Nejasna nelagodnost u predjelu karlice (13,2 %), - Uporna hematurija (47,1%), - Hematohezija - rektalno krvarenje (9.1%) i - Hematospermija - krv u sjemenoj tečnosti (9.1%).

INDIKACIJE ZA PONAVLJANJE BIOPSIJE Važno je shvatiti da biopsija prostate nije savršena tehnika, i da karcinom prostate može ostati neprimijećen i kada postoji. Najmanje 30% kancera je izoehogeno (jednake ehogenosti kao i normalno tkivo prostate), tako da se ne mogu vidjeti ni TRUS-om. To znači da ciljana biopsija nekada nije dovoljna za dijagnozu raka prostate.

Indikacije za ponovljene biopsije prostate uključuju sljedeće: 1) Vrlo sumnjiv DRT (digitalni rektalni pregled), 2) Uporni rast serumskog PSA (> 0,4-0,75 ng / ml / god.), 3) Nizak slobodni PSA (sigurno manje od deset posto, možda i od 22% - 25%), 4) Prisutnost PIN-a ili atipije na prethodnoj biopsiji.

1 Ona na koju se oslanjaju ljekari

63

Hronika 22. januar - VITAMINSKA BOMBA

25. januar - GEJTS O DJEČJOJ PARALIZI

Baveći se pitanjem rizičnosti nastanka dijabetesa tipa 2, grupa američkih naučnika došla je do saznanja da postoji statistički visoko značajna inverzija udruženja beta-karotena sa visoko pozitivnim gama-tokoferolom. Nalazi ukazuju na neophodnost istraživanja u vezi sa tim da li su beta-karoten i gama-tokoferol korisni ili štetni, ili su oni samo „markeri” poremećaja. U vezi sa ovim, dr Atul But, profesor sistema medicine u pedijatriji, i Čirag Patel, autori studije, ispitali su veliki broj genskih kombinacija. - Mi na osnovu ove studije ne možemo reći da je vitamin E loš. Drugi oblik vitamina E koji preovlađuje u većini suplemenata, nije pokazao štetnu interakciju sa predisponirajućom varijantom gena - istakao je dr Patel. Ipak, ono što je ne malo začudilo istraživače jeste upravo veza navedenog prirodnog kompleksa i njen uticaj na povećanje rizika za nastanak dijabetesa tipa 2.

U cilju isticanja doprinosa borbi protiv bolesti u svijetu, američki milijarder Bil Gejts skrenuo je pažnju javnosti na pogubne posljedice dječje paralize. U okviru godišnjeg predavanja predstavljenog na BBC-u, on je poredio tempo inovacija u oblasti računarske tehnologije u odnosu na borbu protiv dječje paralize.

Gostujući na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švajcarskoj, on je istakao da je riječ o bolestima koje godišnje ubiju pola miliona djece.

29-30. januar - BORBA ZA ZDRAVLJE NAJOSJETLJIVIJIH

23. januar - DOBRI EFEKTI PRIMJENE ZAKONA Broj akutnih infarkta miokarda smanjen je za 11 odsto zahvaljujući implementaciji novog zakonodavstva u vezi sa suzbijanjem pušenja duvanskih proizvoda. Istraživači iz Đirone koji su učestvovali u studiji REGICOR izvršili su procjenu uticaja pasivnog pušenja na učestalost akutnog infarkta miokarda, u odnosu na period od usvajanja Zakona iz 2006. godine. Posmatran je period 2002-2008. godine, u odnosu na 3,703 infarktna slučaja.

Prema riječima Roberta Elosua, koordinatora za istraživanja Španskog instituta za kardiovaskularni sistem, epidemiologiju i genetiku, populaciona grupa koja je imala najviše koristi od Zakona koji je usvojen 2006. jesu nepušači, pasivno izloženi duvanskom dimu.

U cilju ubrzanja napretka ka postizanju Milenijumskih razvojnih ciljeva 4 i 5 u istočnom mediteranskoj regiji, Svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF i Populacioni fond Ujedinjenih nacija zajednički su organizovali sastanak na visokom nivou: Očuvanje života majki i djece. Na sastanku održanom u Dubaiju saopšteno je da se procjenjuje da u ovom regionu svake godine umre 923.000 djece mlađe od 5 godina i oko 39.000 žena u reproduktivnom dobu, što je rezultat dječijih bolesti i komplikacija u vezi sa trudnoćom.

Učešće su uzeli delegati zemalja istočnog Mediterana, uključujući i deset prioritetnih zemalja: Avganistan, Džibuti, Egipat, Irak, Maroko, Pakistan, Somalija, Južni Sudan, Sudan i Jemen.

29. januara - POSTPARTALNO KRVARENJE NE UTIČE NA BUDUĆE TRUDNOĆE Postpartalno krvarenje tokom prve trudnoće nema štetan uticaj na druge trudnoće, pokazuju istraživanja. - Ovo je

64

važno, jer to može da bude veoma traumatičan događaj i takve informacija može da pruži utjehu ženama nakon ovog krvarenja - objavljeno je u britanskom časopisu za ginekologiju i akušerstvo „MedvireNevs”. Studija je obuhvatila 34.334 žena.

Prezentovan je i sadržaj vodiča za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. Vodiči su besplatno dijeljeni učesnicima Kongresa, a štampani su na pet jezika: engleskom, španskom, grčkom, italijanskom i hebrejskom.

29. januar - DOBRO RASPOLOŽENJE VAŽNO ZA PAMĆENJE

Vodeći predavači na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, Njemačke, Španije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih sažetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

Obilaženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i književnosti sprečavа starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i početka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, Džems Džojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliše zemalja njihov u okruženju, pružaju suvoću i vraća noktima elastičnost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehničara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEŠENJE

Starije odrasle osobe mogu da poboljšaju svoju radnu memoriju jednostavnim odlučivanjem za optimistično raspoloženje. U okviru studije izvršene na Katedri za psihologiju Univerziteta u Ohaju istraživači su ustanovili da usljed dobrog raspoloženja stimulisanog jedenjem bombona starije osobe imaju znatno bolji uspjeh u testovima odlučivanja i na nivou radne memorije u odnosu na ostale njihove vršnjake. - Bilo je mnogo istraživanja koja pokazuju da su mlađe odrasle osobe kreativnije i saznajno fleksibilnije kada su u dobrom raspoloženju, ali zbog pada kognitivnih sposobnosti, koji dolazi sa starenjem, nismo bili sigurni da će dobro raspoloženje biti u mogućnosti da pomogne starijim osobama - rekla je Elen Piters, koautorka studije.

Rezultati studije prikazani su u najnovijem broju časopisa „Cognition and Emotion”. Studija je obuhvatila 46 odraslih starosti od 63 do 85.

dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju?

MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja?

MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice?

CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice?

CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti?

RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE

29. januar - KAKO POJAČATI UČINAK HEMOTERAPIJE Nedavno objavljeni rezultati studije u časopisu „Nature Communications” pokazali su da gen FBH1 može pojačati efe- kat hemoterapije u liječenju oboljelih od kancerskih bolesti. Pokušavajući da dobiju odgovor na pitanje zašto mnogi pacijenti ne reaguju na ovo liječenje, istraživači iz Centra za biotehnološka istraživanja i inovacije i Centra za zdravo starenje Univerziteta u Kopenhagenu ustanovili su da je gen FBH1 od ključnog značaja da bi neki hemioterapeutici postali aktivni u tijelu i doprinijeli ubijanju ćelija karcinoma.

BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka?

MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti?

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte?

MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte?

THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

I PA K V O L E DA S E Z N A Vjerovatno bi bilo lakše pronaći iglu u plastu sijena nego osobu koja se nekada nije suočila sa problemom upale grla.

Izuzetak, naravno, ne mogu biti ni poznate ličnosti. Razlika je jedino u tome što njihove grlobolje dobijaju planetarni odjek, a kada se dogodi da neko od njih bude podvrgnut ljekarskoj intervenciji, priča dobije poseban eho.

Kampanja protiv hirurškog odstranjivanja krajnika stekla je veliki broj pristalica širom svijeta. Danas je postalo jasno da ove žlijezde predstavljaju važnu liniju odbrane organizma, pa stoga ne čudi da kada se ustanovi da oni ipak moraju biti uklonjeni, to ne predstavlja nimalo prijatnu vijest. Kada se ispostavilo da Anđelika Panganiban, mlada glumica sa Filipina, treba da bude podvrgnuta ovakvoj intervenciji, bio je to povod za nekoliko medijskih projekata. Po onome što je javnosti prikazano, izgleda da je uzrok takvoj odluci bio u tome što je glumica imala do te mjere

izražen problem sa tonzilitisom da je to loše uticalo na zdravlje njenog srca. Slično je bilo i sa Leonom Luis i Rupertom Grinom iz Harija Potera.

Inspirativna umjetnička tema Tonzilarne hirirške intervencije su, međutim, u svijetu oneobičavanja odavno dobile određeni publicitet. Tako je, na primjer, cijela jedna tridesetominutna epizoda slavnog Šoua Peti Djuk, imala za temu operaciju krajnika. U toj epizodi iz 1965, Peti je glumila pacijentkinju Troja Donahjua.

Popularisanju ovog zdravstvenog problema na savremenom umjetničkom doživljaju svojstven način doprinijelo je i tvitovanje Roberta Kelija (R. Kelly), autora i izvođača muzičkih tekstova. Odmah nakon izvršenja ove operacije, napisao je: „It’s

Anđelika Panganiban

66

been a long time coming, but i finally feel a lot better about my throat since the surgery, and this is the first song i wrote”. Prvi napisani stihovi, jasno je, bili su posvećeni ovoj ne baš uzvišenoj pjesničkoj temi koju bi antički grčki tragičari vjerovatno prezreli.

Rupert Grin

Bili Rej Sajrus Sve u svemu, koliko god isticali da mediji ugrožavaju njihovu privatnost i djeluju uznemirujuće, izgleda da slavni ipak imaju neku vrste potrebe za konsultovanjem medija, što je u Sajrusovom slučaju posebno uočljivo. Interakcija između njih nesporno je izgrađena.

Robert Keli (R. Kelly) Ne baš prijatnu sliku zdravstvenog stanja svog sina

svijetu je prikazao i Bili Rej Sajrus. On je odlučio da na svom

javnom internet profilu postavi nimalo prijatnu sliku svog

osamnaestogodišnjeg sina Brajsona, koji je doživio komp-

likacije nakon operacije tonzila. Video zapis na kom je jasno

vidljivo krvoliptanje, prikazuje zastrašujuće stanje mladića

Leona Luis

kom je prekinut arterijski protok krvi.

67

Hronika 16.1 - USTANOVLJENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

1. februar - O KVALITETU I BEZBJEDNOSTI U ZDRAVSTVENOM SISTEMU

Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje su postale važeće od 16. januara, po objašnjenju nadležnog ministarstva, odnose se na regulaciju uslova obavljanja dopunskog rada zdravstvenih radnika. Zdravstveni radnici, prema ovome, mogu raditi kod drugog poslodavca, u okviru Mreže zdravstvenih ustanova. Precizirajući proceduru odobrenja obavljanja ovakvog rada, najnovije izmjene i dopune Zakona predviđaju da saglasnost za obavljanje dopunskog rada daje direktor zdravstvene ustanove.

Podsjećajući da je ova mogućnost rada postala zakonski regularna od 2004. godine, u tumačenju se napominje i da zdravstveni radnik koji dopuski radi suprotno zakonu, čini težu povredu radne dužnosti, a to je domen direktora zdravstvene ustanove u kojoj radi puno radno vrijeme. Ovakav rad je, kako se navodi, pod nadzorom Inspekcije rada, tako da zakonitost obavljanja ove vrste rada, kontrolisana sa više nivoa, obezbjeđuje sigurnost pacijenata i smanjuje mogućnost koruptivnih radnji.

Dvodnevna radionica koja je započeta 2. februara u Hotelu „Maestral” u Bečićima imala je za temu „Kvalitet i bezbjednost u zdravstvenom sistemu”. Skup kom su prisustvovali stručnjaci koji su se dokazali u ovoj oblasti kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu, realizovan je uz podršku Ministarstva zdravlja, a u okviru Projekta unapređenja sistema zdravstva u Crnoj Gori. Sam projekat finansirala je Svjetska banka. Program radionice imao je za cilj da učesnicima pruži znanje i vještine potrebne za implementaciju i procjenu sistema za upravljanje kvalitetom usluga u zdravstvu. - Sistem obezbjeđenja kvaliteta je fokusiran na bezbjednost pacijenata i kontinuirano poboljšanje kvaliteta u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti - objašnjeno je u propratnom saopštenju.

10. februar - POTPISAN GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZDRAVSTVENU DJELATNOST

Februar 2012 - OKONČANJE ŠTRAJKA ZDRAVSTVENIH RADNIKA Štrajk zdravstvenih radnika, po ocjeni predstavnika sindikata i Ministarstva, predviđeno je da bude okončan potpisivanjem Granskog kolektivnog ugovora, i Memoranduma o saradnji u rješavanju stambenih pitanja.

Već polovinom januara usaglašene su odrednice ovih dokumenata, a to predstavlja i okončanje štrajka započetog 31. oktobra 2011. Riječ je o izmijenjenim aktima nastalim kao rezultat kompromisa. Zahtjev učesnika štrajka da se njihovi prihodi vrate na nivo iz 2009. godine, nije potvrđen, ali bi zajednička rješenja trebalo donekle da olakšaju materijalni status zaposlenih u ovom sistemu. Kako navodi dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata i predsjednik Sindikata zdravstva Kliničkog centra: - Ono što je postignuto, kroz Fond za stimulacije, jeste linearno povećanje oko 11 eura koje će zajedno sa povećanjem utvrđenim Sporazumom o obračunskoj vrijednosti koeficijenta, iznositi ukupno oko 15 eura. Neke kategorije čiji rad do sada nije vrednovan na pravi način, a to su zdravstveni radnici koji rade pretežno sa nepokretnim pacijentima, imaće nešto veće uvećanje zarada čak i do 40 eura. Međutim, svakako time ne možemo biti zadovoljni. Ono čime možemo biti zadovoljni je to što je po mom mišljenju ovaj štrajk najviše doprinio stvaranju pretpostavki da javne finansije budu transparentne, tj. potpisivanju Sporazuma o politici zarada u javnom sektoru koji će omogućiti Sindikatu da kontroliše budžet javnog sektora a na taj način i javnih zdravstvenih ustanova.

68

Potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kao i Sporazum o realizaciji programa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, realizovani su 10-og februara, u prostorijama Ministarstva zdravlja. Potpisom ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića, predsjednice Sindikata zaposlenih zdravstvene i socijalne zaštite Crne Gore dr Ljiljanom Krivokapić i predsjednikom Sindikata zdravstva Crne Gore dr Vladimirom Pavićevićem uspostavljena je saglasnost o normativi za unapređenja statusa zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, te je to značilo i okončanje višemjesečnog štrajka zdravstvenih radnika.

28. februar - PRVI SIMPOZIJUM O RIJETKIM BOLESTIMA U CRNOJ GORI

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, u amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore 28. 2. 2012. godine organizovan je Prvi simpozijum o rijetkim bolestima u Crnoj Gori. Ministar zdravlja, doc. dr Miodrag Radunović, direktorka Centra za nauku Klinčkog centra Crne Gore, prof. dr Slavica Vujisić, i direktorka Centra za medicinku genetiku i imunologiju, doc. dr Olivera Miljanović, imali su čast da budu prvi govornici. Idući u susret simpolično ustanovljenom prazniku Savjeta Evrope, ovom prilikom je akcentovan značaj donošenja posebne strategije i akcionih planova za tretman rijetkih bolesti. Za organizovanje ovog simpozijuma zaslužni su Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore i farmaceutsko-konsultantska firma „Sopharm” iz Zagreba.

29. mart - ZNAČAJAN FARMACEUTSKI SKUP

29. marta, veledrogerija „Baypharm” i magazin „Medical” uz podršku Farmaceutske komore Crne Gore, u Zelenom salonu Hotela „Crna Gora” u Podgorici organizovali su stručni skup na temu „Važnost kompetencija u apotekarskoj praksi”. Nakon obraćanja predstavnika organizatora, prisutni su bili u prilici da prate stručno predavanje mr ph. Arijane Meštrović, predstavnice zagrebačke firme „Atlantic farmacija”, kao i prezentacije dr Olivere Jovanov, beogradske firme „Kibid”, dr Vladana Kovačevića, predstavnika farmaceutske kompanije „Berlin Chemie” i Andree MužnikTričković, predstavnice „Alphen Pharma” iz Beograda. Budući da je događaj animirao za prisustvo više od 200 učesnika, može se govoriti o visokom stepenu radnog učinka.

Mart 2012 - BROJNE AKTIVNOSTI U MINISTARSTVU Ministarstvo zdravlja je tokom marta bilo stjecište brojnih događaja. Potpisan je sporazum o saradnji sa Regionalnom kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije, u saradnji sa UNICEF-om realizovana je radionica za zdravstvene i socijalne radnike o prevenciji napuštanja beba, sklopljen je ugovor za donaciju Vlade Japana Javnom komunalnom preduzeću - Žabljak, Domu zdravlja Plav i OŠ „Marko Miljanov” u Bijelom Polju, upriličeni su brojni susreti i obavjene posjete predstavnika Ministarstva pojedinim zdravstvenim ustanovama.

Dvogodišnji Sporazum o saradnji između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, za 2012-2013. godinu, plod je dogovora ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića i šefice Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mine Brajović. Akt koji je planiran budžetom vrijednosti 1.188.500 dolara, potpisan je 7. marta. Navedena sredstva predviđena su za jačanje zdravstvenih sistema, posebno primarne zdravstvene zaštite, te za brojne i raznovrsne mehanizme unapređenja javnog zdravlja.

U sklopu saradnje sa Predstavništvom UNICEF-a, pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević otvorila je Radionicu za zdravstvene i socijalne radnike o prevenciji napuštanja beba. Tom prilikom u Hotelu „Maestral” u Miločeru, 12. marta su govorili i Remzija Ademović, vršilac dužnosti pomoćnika ministra rada i socijalnog staranja i Bendžamin Perks, šef Predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru. - Crna Gora ovom radionicom nastavlja realizaciju aktivnosti na podizanju kapaciteta zdravstvenih i socijalnih radnika za pružanje adekvatne podrške roditeljima u riziku od napuštanja ili predaje novorođenčadi na staranje državi - navodi se u obrazloženju ovog događaja. Navedeni projekat dio je programa koji implementiraju Vlada Crne Gore, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja. On podrazumijeva stručnu podršku UNICEF-a i UNDP-a i finansijsku podršku Evropske unije u iznosu od 3 miliona evra.

U okviru projekta unapređenja sistema zdravstva Crne Gore, po drugi put za redom 1-2. marta organizovana je radionica na temu „Kvalitet i bezbjednost u zdravstvenom sistemu”. Stručna manifestacija orgnizovana u Kolašinu bila je mjesto sastanka oko 70 predstavnika Ministarstva, direktora i ljekara domova zdravlja, kao i predstavnika komisija za kontrolu kvaliteta i zaštitnika prava pacijenata. U ime Ministarstva zdravlja prisutnima se obratila prim. dr Jadranka Lakićević. Ona je podsjetila da je početkom februara Crnogorska vlada usvojila Strategiju za obezbjeđivanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, te da je definisanje i primjena indikatora kvaliteta jedan od prioriteta ne samo zato što su oni neophodni u mjerenju i procjenjivnju kvaliteta zdravstvene zaštite. Učešće u događaju uzela je i stručna konsultantinja za izradu strateškog okvira za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i smjernica i protokola u Crnoj Gori, prof. dr Ana StavljenićRukavina.

Ceremonija potpisivanja ugovora za donacije Vlade Japana Javnom komunalnom preduzeću u Žabljaku, Domu zdravlja - Plav i OŠ „Marko Miljanov” u Bijelom Polju, upriličena je 20. marta u multimedijalnoj sali Ministarstva održivog razvoja i turizma. Ovaj dokument predviđa da Vlada Japana donira ukupno 233.590 evra - specijalno vozilo za prikupljanje otpada i čišćenje snijega, opremljeno

69

ambulantno vozilo, laboratorijsku opremu i pomogne zamjenu školskog inventara - kao podršku unaprijeđenju ekoloških usluga u Crnoj Gore i poboljšanju zdravstvenog i obrazovnog sistema.

Prezentacija aktivnosti na sprečavanju zloupotrebe droga održana je u okviru konferencije za novinare u medijskoj sali Vlade Crne Gore, 21. marta. Javnosti Crne Gore ovom prilikom su se obratili dr Jasna Sekulić, predstavnica Ministarstva zdravlja, dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, Tamara Milić, predstavnica Ministarstva prosvjete i sporta, Miodrag Laković, predstavnik Uprave policije i Branka Tanasijević, sociolog.

U Izvještaju o sastanku predstavnika studentske populacije u Crnoj Gori, predsjednika Studentskog parlamenta Petra Golubovića sa pomoćnicima ministra zdravlja dr Nebojšom Todorovićem, prim. dr Mensudom Grbovićem, pomoćnicom ministra prosvjete i sporta Muberom Kurpejović, direktorom Doma zdravlja u Podgorici dr Nebojšom Kavarićem, navodi se da su ustanovljene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju koje predviđaju proširenje zdravstvene zaštite i za studente starosti do 26 godina, tako da one od sada idu na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

Prevencija bolesti usta i zuba, dijagnostika i liječenje bolesti usta i zuba, kao i pregledi, dijagnostika, liječenje, lijekovi, medicinska sredstva i medicinsko-tehnička pomagala, predstavljaju okvir tih usluga. Sastanak je održan 23. marta.

30. marta ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, boravio je sa saradnicima u radnoj posjeti Opštini Herceg Novi.

Ovom prilikom organizovani su sastanci u Domu zdravlja - Herceg Novi i Institutu „Dr Simo Milošević” u Igalu. U Instititu je obavljen razgovor sa svim direktorima zdravstvenih ustanova u ovoj opštini.

14-23. mart - NIZ AKTIVNOSTI U KLINIČKOM CENTRU Klinički centar Crne Gore tokom marta bio je domaćin više donatorskih i radnih sastanaka. Po osnovu poziva za prijavljivanje malih projekata koje podržava Vlada Češke Republike, 14. marta su dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, i Njena ekselencija Hana Hubačkova, ambasadorka Češke Repubike u Crnoj Gori, potpisali Ugovor o donaciji u vrijednosti 10.000 €.

U okviru ovog projekta Vlada Češke Republike donirala je instrumente za endoskopsku hirurgiju sinusa Klinici za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore.

Predstavnica Privatne zdravstvene ustanove Dnevne bolnice „Optimal”, pomoćnica direktora za menadžment i organizaciju rada Anja Zečević, uručila je, direktoru Kliničkog centra, donaciju vrijednu skoro 33.000 €. U okviru programa održanog 23. marta Klinika za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola i Centar za kardiohirurgiju postali su vlasnici dva donirana INVOS monitora namijenjena za hemodinamski monitoring organa.

- INVOS je prvi cerebralno-somatski monitor koji se pojavio na svjetskom tržištu, a KC CG je kroz donaciju dobio aparate koji pripadaju najnovijoj, šestoj generaciji INVOS monitora - objašnjeno je u izvještaju Kliničkog centra.

U sklopu radne posjete ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića, 21. marta je obavljen sastanak sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici dr Milanom Mijovićem. Povod je bila realizacija projekta adaptacije Poliklinike Kliničkog centra.

Tom prilikom izvršen je obilazak Poliklinike a javnost je obaviještena da će za vrijeme adaptacije biti izmještene poliklinike specijalističke i subspecijalističke ambulante, tako da će jedan broj ambulanti biti smješten u zgradama „Stare Medicinske škole” i „Stare Klinike za onkologiju i radioterapiju”.

70

29. mart - RADIONICA O FARMAKOVIGILANCI U organizaciji Crnogorske agencije za lijekove i medicinska sredstva (CALIMS), u Opštoj bolnici „Blažo Orlandić” u Baru, 29. marta upriličen je naučni skup koji je za temu imao farmakovigilancu. U cilju obezbjeđenja stručno verifikovane informisanosti zdravstvenih radnika sa područja Bara i Ulcinja, predavači o ovoj značajnoj farmaceutskoj oblasti bili su mr ph Maja Sanković i mr ph Veselinka Luburić. Nadležnosti CALIMS-a i njegovu ulogu u zaštiti zdravlja stanovništva Crne Gore, prezentovao je direktor ove institucije dr Milorad Drljević. Učešće na skupu bodovano je po propisima novog pravilnika Farmaceutske i Ljekarske komore Crne Gore.

30. mart - BALKANSKI SUSRETI U BEČIĆIMA U Hotelu „Splendid” u Bečićima 30. marta je započet Treći balkanski internacionalni multidisciplinarni medicinski forum, pod nazivom „Tehnološke inovacije u zdravstvenoj zaštiti”.

Za organizaciju dvodnevnog skupa koji je okupio brojne stručnjake, zaslužna je Medicinska asocijacija balkanskih i crnomorskih zemalja.

Na ceremonijalnom otvaranju govorio je doc dr. Miodrag Radunović, ministar zdravlja, a u ovom dijelu programa nastupili su i predsjedavajući Trećeg foruma A. Ametov, I. Goranov, jedan od koordinatora programa, A. Zlatev, direktor Klinike za tuberkulozu i plućne bolesti u Bugarskoj i E. Brun, predstavnik Ruske narkološke lige. - Različite oblasti medicine koje će biti razmatrane na ovom stručnom skupu, počev od otorinolaringologije, endokrinologije, narkologije, intenzivne njege, jasno pokazuju da će ovo biti prava prilika za proširenje znanja i iskustava - naveo je u svom obraćanju dr Radunović.

6. april - SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

U cilju obilježavanja 6. aprila, Dana zdravlja, u svijetu su sprovedene brojne aktivnosti na planu afirmisanja svijesti o zdravim stilovima života. Zdravo starenje, kao osnovna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, bilo je predmet i okruglog stola održanog u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. „Aktivno starenje, dobro zdravlje dodaje život godinama. Uloga i značaj organizacije primarne zdravstvene zaštite”, bio je naziv skupa koji su otvorili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović. Na skupu su govorili i dr Nebojša Kavarić, direktor

Doma zdravlja u Podgorici, dr Senad Begić, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prof. dr Agima Ljaljević, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, prim. dr Jadranka Lakićević, pomoćnica ministra zdravlja u Vladi Crne Gore i Budimirka Đukanović, predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja.

19. april - DJECA KAO ŽRTVE SEKSUALNOG NASILJA U okviru okruglog stola na temu „Prepoznavanje djeteta žrtve seksualnog nasilja i njegov medicinsko-psihološki tretman”, 19. aprila, u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, prezentovan je početak kampanje pod nazivom „Jedno od petoro”. Program koji je pokrenula Parlamentarna skupština Savjeta Evrope biće sprovođen do kraja 2012. godine. Podaci istraživanja ove organizacije ukazuju da je svako peto dijete u Evropi žrtva nekog od oblika seksualnog nasilja, a u 70-85% slučajeva zlostavljač je lice koje dijete poznaje i kome vjeruje. Cilj ove misije je da se umanji i zaustavi seksualno nasilje nad djecom. Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović otvorio je skup, a uz predstavnike Ministarstva zdravlja i Ministarstva rada i socijalnog staranja, govorili su i dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica, predstavnici Uprave policije, nevladinog sektora, te zdravstveni i socijalni radnici koji se bave ovom problematikom - psihijatar dr Zorica Barac-Otašević, i koordinatorka Programa Valentina Radulović- Šćepanović.

23. april - PROJEKTI INSTITUTA JAVNOG ZDRAVLJA ZA PODSTICANJE PREVENCIJE OBOLIJEVANJA 23. aprila u Institutu za javno zdravlje Crne Gore održana su dva značajna programa. Podsticanje imunizacije i revizija nacionalnih programa o prevenciji karcinoma, imali su za cilj da ukažu na mogućnosti preveniranja obolijevanja, veoma značajnog sektora liječenja.

Povodom Evropske nedjelje imunizacije koja se ove godine obilježava po sedmi put, Institut za javno zdravlje organizovao je konferenciju za javnost. Prоmоvisаnjе imunizаciје kао nајznаčајniје mjеrе prеvеnciје i pоvеćаnjе оbuhvаtа imunizаci јоm bili su ovogodišnji rеgiоnаlni cilj manifestacije. Prof. dr Dragan Laušević, epidemiolog u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, govorio je o epidemiološkoj slici i neophodnosti efikasnog sprovođenja ovog programa u praksi.

Cilj radionice „Rano otkrivanje raka - gdje smo danas?”, upriličene u Institutu, bilo je predstavljanje triju nacionalnih programa - za rano otkrivanje raka dojke, debelog crijeva i grlića materice. Otvarajući skup, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović upozorio je na statistiku obolijevanja i pozvao sve aktere društva da se uključe u aktivnu borbu za očuvanje zdravlja.

25. april - SIMPOZIJUM O TUMORIMA GLAVE I VRATA Odbor za medicinska istraživanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti bio je organizator jednodnevnog simpozijuma

„Tumori glave i vrata – aktuelnosti”. 25. aprila u toj instituciji okupljen je značajan broj renomiranih poznavalaca ove problematike koji su ukazali na njene brojne i raznovrsne aspekte. Organizacioni odbor činili su dr sc. med. Elvir Zvrko, predstavnik Centra za mlade naučnike CANU-a, i prof. dr Goran Nikolić, vanredni član CANU-a i predsjednik CANU-ovog Odbora za medicinska istraživanja, koji su nastupili i u nizu stručnih izlagača. Skup je otvorio akademik Momir Ðurović, predsjednik CANU-a.

Gostujući predavači: prof. dr Anton Mikić, iz Kliničkog centra Srbije, i doc. dr Zoran Mirković, sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu, te prof. dr Agima Ljaljević, sa Instituta za javno zdravlje, doc. dr Miroljub Todorović, Opšta bolnica - Cetinje, i predavači sa Kliničkog centra Crne Gore: doc. dr Mileta Golubović, mr sc. med. dr Mirko Popović, dr Milan Mijović i dr sc. med. Aleksandar Filipović, dali su doprinos realizaciji veoma funkcionalnog naučnog skupa.

6, 7. maj - MEĐUNARODNA ŠKOLA ULTRAZVUKA U BUDVI Pod pokroviteljstvom ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića, u Budvanskom hotelu „Mediteran”, 6-7. maja o. g., svečano je otpočeo rad međunarodne škole ultrazvuka „Ian Donald Inter-University”. „Ian Donald Inter-University School of Medical Ultrasound Montenegro branch”, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore u Podgorici i Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore bili su potpisnici organizacije kursa usmjerenog na pitanja fetalne neurosonografije, na kom je gostovao i Erih Sejling, predstavnik Svjetske škole perinatalne medicine. Ovaj dvodnevni kurs okupio je zavidno veliki broj profesionalaca ultrasonografije i predstavnika medicinske struke iz raznih zemalja svijeta. U svojstvu predavača nastupili su prof. dr Asim Kurjak, iz Hrvatske, prof. dr Tošijuki Hata, iz Japana, prof. dr Ulrih Honemejer, iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prof. dr Bernat Sera, iz Španije, prof. dr Marina Degetarjeva, iz Rusije, prof. dr Milan Stanojević, iz Hrvatske, te prof. dr Aleksandra Novakov-Mikić, doc. dr Snežana Rakić, doc. dr Aleksandar Jurišić i prof. dr. Slobodan Obradović, iz raznih zdravstvenih centara Srbije. Od domaćih predavača nastupili su doc. dr Snežana Crnogorac, doc. dr Snežana Raspopović, prim. dr Milanka Raičević, mr sc. dr Vesna Sjekloća-Ivanović prim. dr Danojla Dakić.

10. maj - ODRŽAN KONGRES REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA U Hotelu „Mediteran” u Bečićima, od 10. do 12. maja, svečano je otvoren X kongres mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu. Za organizaciju ovog naučnog skupa sa međunarodnim učešćem bili su zaduženi Mediteransko društvo za reproduktivnu medicinu - MSRM i Društvo za humanu reprodukciju Crne Gore. Na svečanom otvaranju prisutnima se obratio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, a u uvodnom dijelu događaja govorili su i mr sc. dr Tatjana MotrenkoSimić, predsjednica MSRM-a, prof. Pjeraldo Inaudi i počasni predsjednik tog udruženja prof. Hasan Salem. Skup je imao za cilj doedukaciju i usavršavanje postojećih znanja profesionalaca.

71

Maj 2012 - DOMAĆINI MEĐUNARODNIH STRUČNIH SKUPOVA Aktivnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore u maju imale su poseban kvalitet u organizaciji i pružanju podrške naučnim skupovima sa međunarodnim učešćem. Crna Gora je tako bila u mogućnosti da ostane domaćin specijalističkog međunarodnog seminara „Dinamika odnosa ljekar-pacijent prava i dužnosti ljekara i pacijenta“ održanog u saradnji Ministarstva i Evropskog centra za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija. Ovaj trodnevni skup (od 11. do 13. maja) održan je u Hotelu „Cattaro” u Kotoru. Koordinatori programa bili su prof. dr Tobijas Šulte in den Bojmen, generalni sekretar Evropskog pravnog instituta u Beču, i doc. dr Marta Sjeničić, sa Instituta društvenih nauka u Beogradu. Skup su pozdravili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i dr Aleksandar Stjepčević, direktor Kotorskog doma zdravlja, a profesionalna izlaganja imali su prof. dr Tobijas Šulte in den Bojmen, doc. dr Marta Sjeničić, prof. dr Dragana Čukić, sa Medicinskog fakulteta u Podgorici, i Dragana Marčetić, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu.

14. i 15. maja, u Podgoričkom hotelu „Podgorica”, realizovana je u Radionica pod nazivom „Dobra praksa za bezbjednost pacijenata i procjena zdravstvenih tehnologija (HTA)”, u organizaciji Ministarstva zdravlja i Biroa za tehničku pomoć Evropske komisije (TAIEX). Radionicu je otvorila prim. dr Jadranka Lakićević, a prisutnima su se obratili i dr Lucija Gvidoti, savjetnica u Ministarstvu zdravlja Italije, mr Jos Kraus, predstavnik Akademskog medicinskog centra iz Holandije, i mr Antonio Sarija Santamera, jedan od koordinatora događaja.

Prvi crnogorsko-francuski otorinolaringološki dani održani su od 25-28. maja 2012. godine, u Hotelu „Splendid” u Bečićima i u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici. Brojne goste iz inostranstva i zemlje pozdravili su Dominik Gazu, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori, doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, prof. dr Filip Herman, direktor ORL klinike bolnice Laribuazje iz Pariz i dr Milan Mijović, direktora Kliničkog centra Crne Gore. Događaj je rezultat saradnje bolnice Laribuazje iz Pariza i Kliničkog centra Crne Gore a realizovan je pod pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore. Ovom prilikom izvršena je i endoskopska operacija nosa i sinusa, koju je u Kliničkom centru obavio prof. dr Filip Herman, uz asistenciju dr sc. med. Elvira Zvrka i mr sc. dr Ognjena Jovićevića. Zahvat je putem video tehnologije bilo moguće pratiti i u Bečićima. U stručnom dijelu seminara nastupili su doc. dr Miroljub Todorović, dr Mirko Popović, mr sc. med., i dr sc. med. Elvir Zvrko.

12. maj - OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MEDICINSKIH SESTARA/TEHNIČARA Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara koji se obilježava 12. maja, proslavljen je i u Crnoj Gori, po zasluzi Udruženja medicinskih sestara/tehničara Crne Gore. Prigodna manifestacija realizovana je u Hotelu „Crna Gora”, u Podgorici.

Tema skupa bila je „Kvalitet i bezbjednost pacijenata u zdravstvenoj njezi”. Stručna izlaganja na skupu imale su Nada Rondović, predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara/

72

tehničara Crne Gore, i medicinske sestre Rajka Sredanović i Mirjana Kaluđerović.

Maj 2012 - SUSRETI SA KOLEGAMA U INOSTRANSTVU Predstavnici Ministarstva zdravlja tokom maja su obavili jedan broj posjeta zdravstvenim sistemima u Evropi. 17-19. maja delagacija Ministarstva, predvođena ministrom doc. dr Miodragom Radunovićem, boravila je u Padovi. U pitanju je bilo učešće na Kongresu „Susreti medicine bola”, održanom pod okriljem Univerziteta nauke u Padovi. Kongres je, kako je objašnjemno iz ministarstva, održan u cilju predstavljanja savremenih pristupa u oblasti terapije bola i palijativne njege. Predstavnici crnogorskog zdravstva imali su više bilateralnih sastanaka sa ministrom zdravlja Italije, kao i sa direktorima klinika Katoličkog Univerziteta „Sveto srce”, Univerziteta nauke u Padovi i klinika Vatikana, u cilju unapređenja saradnje u oblasti medicine.

Predvođena pomoćnicom ministra zdravlja Mirom Jovanovski-Dašić i savjetnicom Ninom Milović, delegacija minstarstva zdravlja boravuila je i u Ženevi. Riječ je o prisustvu na 65. zasijedanju Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, održanom od 21. do 26. maja 2012. godine.

23. maj - NOVO PORODILIŠTE U KOLAŠINU Dom zdravlja u Kolašinu 23. maja je dobio vanbolničko porodilište sa stacionarom. U svečanosti otvaranja porodilišta učestvovao je ministar zdravlja Miodrag Radunović, za kog je to bila prilika i da obavi sastanak sa predsjednikom Opštine Kolašin Darkom Brajuškovićem i razgovara sa menadžmentom navedene zdravstvene institucije. Stanovnicama kolašina ovim je umnogome olakšan način obavljanja porođaja.

23-27. maj - PO PRVI PUT ORGANIZOVAN KONGRES STOMATOLOGA CRNE GORE U periodu 23-27. maja po prvi put je organizovan Kongres stomatologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Skup je upriličen u Hotelu „Mediteran”, u Bečićima. Društvo ljekara Crne Gore, ljekarska komora Crne Gore i Udruženje privatnih doktora stomatologije Crne Gore, zaslužni su za održavanje ovog značajnog skupa. Za vrijeme Kongresa organizovano je 6 stručnih radionica na kojima su prezentovane inovirane stomatološke metode. Stručni dio Kongresa upotpunjen je brojnim predavanjima.

25. maj - UŠLI U DESETU DECENIJU POSTOJANJA

25. maja ove godine navršeno je tačno 90 godina od osnivanja Stalne bakteriološke stanice na Cetinju - današnji Institut za javno zdravlje. Svečanosti proslave pristustvovao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, a prisutnima su se obratili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša. Ovom prilikom potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Institutom „Superiore di Sanità” iz Rima. Tim povodom govorio je i dr Enriko Garači, direktor imenovane ustanove. Svečanosti upriličenoj u matičnoj ustanovi prisustvovao je veoma veliki broj zvanica.

31. maj - MAJSKI SUSRETI U ULCINJU „Udruženje zdravstvenih radnika Crne Gore” 31. maja, je organizovalo Majske susrete zdravstvenih radnika Crne Gore u Ulcinju. Manifestaciju koja već dobija tradicionalne obrise, svečano je otvorio sekretar Ministarstva zdravlja Zoran Kostić.

Događaj je realizovan u Hotelu „Bellevue”. Istaknutim pojedincima ovom prilikom su uručene povelje za doprinos u Savezu zdravstvenih radnika Crne Gore.

acija bubrega do kraja ove godine. Ministar Radunović je tom prilikom i kazao da sve navedeno predstavlja prirodan slijed razvoja crnogorskog zdravstva posebno imajući u vidu da se u svijetu transplantacije bubrega, jetre i srca već rutinski izvode navodi se u Saopštenju Ministarstva izdatom povodom ovog događaja. Tamo je, takođe, navedeno i da je u okviru ministarskog panela, predstavljajući trenutno stanje u Crnoj Gori, doc. dr Miodrag Radunović kazao da je Crna Gora kompletirala zakonsku regulativu transplantacionih programa sa živog davaoca, te da će se uz podršku hrvatskih eksperata uraditi i prva transplantacija bubrega u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici do kraja ove godine.

U sklopu Konferencije održan je i bilateralni sastanak ministra Radunovića sa ministrom zdravlja Hrvatske Rajkom Ostojićem, a posebni razgovori vođeni su i sa direktorom Eurotransplanta Arieom Osterleom, ministrom zdravlja Republike Srpske Rankom Škribićem, te ministrom zdravlja Slovenije Tomažom Gantarom. Na inicijativu Regionalne direktorke Svjetske zdravstvene organizacije Suzan Jakab, održan je sastanak i sa dr Hansom Klugeom, u okviru koga je dogovorena dalja saradnja i podrška Svjetske zdravstvene organizacije zdravstvenom sistemu Crne Gore, kao i implementaciji IPA projekta „Harmonizacija i implementacija evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori”. Upriličena je i posjeta Kliničkom centru „Rebro”, gdje su ministar Radunović i direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović dogovorili konkretne korake na polju buduće saradnje dvaju kliničkih centara.

31 maj - ODRŽAN VIII ZAJEDNIČKI SASTANAK NEUROLOGA SRBIJE I CRNE GORE VIII zajednički sastanak neurologa Srbije i Crne Gore, koji je 31. maja održan u Hotelu „Belvi” u Bečićima, svečano je otvorio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović. - Riječ je o jako važnom skupu neurologa sa ovih prostora, a pored naših i stručnjaka iz regiona predavači su bili iz Italije, SAD-a, Švajcarske i Kanade - navedeno je u izjavi povodom ovog događaja. Skup je trajao 3 dana, do 2. juna. Za učešće je animiran veliki broj profesionalaca.

Jun 2012 - AKTIVNOSTI U MINISTARSTVU ZDRAVLJA Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, sa saradnicima, prisustvovao je Prvoj regionalnoj ministarskoj konferenciji o donaciji i transplantaciji organa koja je imala naziv „Srce regiji”.

Organizator ovog događaja bilo je Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske, kao predsjedavajući Zdravstvene mreže Jugoistočne Europe (SEEHN), a učešće u njemu imalo je 10 država članica Mreže. - Predstavljajući trenutno stanje u Crnoj Gori kada je riječ o transplataciji i donaciji organa ministar Radunović je u okviru panela ministara kazao da je Crna Gora kompletirala zakonsku regulativu transplantacionih programa sa živog davaoca, te da će se uz podršku hrvatskih eksperata uraditi i prva transplant-

Važan sastanak održan u kancelariji ministra Radunovića bio je organizovan 8. juna. U razgovoru sa prof. dr Feliksom Ungerom, predsjednikom Evropske akademije nauka i umjetnosti i direktora Evropskog instituta za srce i Evropskog instituta medicine, bilo je riječi o usavršavanju menadžera zdravstvenih institucija i sprovođenju njihove obuke kroz dvonedjeljnu praksu koja je planirana za početak jula. - Ističući i potrebu razvoja zdravstvenog turizma, ministar je najavio mogućnost saradnje Evropskog instituta za srce i Evropskog instituta medicine i na tom zdravstvenom polju. Ministarstvo zdravlja, istakao je, u narednom periodu će preduzeti aktivnosti na pripremi izrade Strategije razvoja zdravstvenog turizma - objašnjeno je u Saopštenju Ministarstva izdatom povodom ovog događaja.

7-13. jun - PROGRAM „SMANJENJA ŠTETE” Podgorički dom zdravlja organizovao je tokom juna dvije zapažene stručne manifestacije. 7. juna, u Centru za mentalno

73

zdravlje Podgoričkog doma zdravlja, započeta je dvodnevna radionica o efektima primjene metadonskog programa koji se u ovoj ustanovi sprovodi od 2005. godine. Trening pod nazivom Program „Smanjenja štete”, realizovan je 7. juna u Hotelu Rezidens u Miločeru. Koordinator programa i direktor Podgoričkog doma zdravlja dr Nebojša Kavarić iznio je svojim kolegama ljekarima iz više crnogorskih gradova, psiholozima i predstavnicima nevladinih organizacija, podatke o sedmogodišnjem radu i ukazao na probleme u vezi sa ovim konceptom. - Kroz Centar za mentalno zdravlje prošlo je 5.350 osoba, od čega 1.270 zavisnika od psihoaktivnih supstanci, a od toga su hiljadu njih bili korisnici heroina.

U metadonski program do sada je bilo uključeno 265 osoba, a trenutno se radi sa njih 50. To je veličina grupe koju smo od početka praktikovali, jer je veće grupe nemoguće kontrolisati kazao je dr Kavarić. Izražavajući nadu u uspjeh u prevazilaženju stigme za odlazak psihijatru, on je objasnio da je Dom zdravlja u cilju osvješćenja organizovao brojne seminare i edukaciju za pripadnike javnog državnih službi, policije, kolega iz zdravstva i objavio brojne radne materijale boreći se za uvođenje supstitucione metadonske terapije, ali i za to da se registruje što više zavisnika. Ovom prilikom ukazano je i na statističke podatke o zavisnicima, prema kojim je od ukupnog broja zavisnika bilo 11 odsto žena, od čega osam trudnica. Radionica je realizovana uz podršku UND-a.

Druga značajna manifestacija održana pod logom Doma zdravlja bilo je predavanje o kardiološkim bolestima. Budući da su ciljna populacija bili penzioneri, skup je podržan i od strane fonda PIO i Udruženja penzionera Podgorice. Ovom prilikom govoreno je o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, a predavač je bila specijalistkinja interne medicine u Domu zdravlja Podgorica i magistar medicisnkih nauka dr Vahida Divanović.

Predavanje je upriličeno 13. juna, u Restoranu „Ribnica”. Ovo je bilo petnaesti po redu skup održan u okviru edukativne radionice koju Dom zdravlja radi sa partnerima i zainteresovanim asocijacima. Po najavi dr Nebojše Kavarića, direktora Doma zdravlja, slijede predavanja o plućnom oboljenju, o prevenciji tumora, kanceroma debelog crijeva, kanceroma dojke i prevenciji grlića materice. Prisutnima se ovom prilikom obratila i Olga Rubežić, kordinatorka Komisije za zdravstvena pitanja penzionera Podgorice.

7-20. jun - VRIJEME ZA POPRAVKE 7. juna je započeta adaptacija Porodilišta Kliničkog centra Crne Gore, kojim povodom je održana konferencija za

74

novinare. Prisutnima su se obratili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Kenan Hrapović i direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Milan Mijović. Bila je ovo prilika da se pored ukazivanja na značaj sprovođenja ovakvih projekata prikaže aktuelno stanje i predstave projekcije za naredni period koje su planirane za realizaciju u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

Obilježavajući svoj petnaesti rođendan, Firma „Mil-Pop” uručila je donaciju Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore - Podgorica. U ime ove kompanije, Milica Aleksić, marketing menadžer firme Mil–Pop uručila je ček od 3.000 evra doc. dr Snežani Crnogorac, direktorki Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra. Svečano uručenje obavljeno je 20. juna, u prostorijama donatorske firme u Podgorici.

- Firma Mil-Pop je odlučila da određenu svotu novca pokloni u humanitarne svrhe. Dio donacije u novcu, čija je vrijednost 1.000 €, namijenjen je za adaptaciju Porodilišta, a drugi dio, proizvodi firme u vrijednosti 2.000 €, Akušerskom odjeljenju Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore. Ova donacija pomoći će realizaciju projekta Adaptacije Porodilišta a donacija proizvoda firme Mil-Pop obezbijediti neophodne higijenske proizvode u svakodnevnom radu Akušerskog odjeljenja - objašnjeno je u saopštenju o ovom događaju.

18 jun - RADIONICA IZ OBLASTI OGLAŠAVANJA LJEKOVA 18. juna 2012. se u zgradi stare Vlade, u organizaciji Agencije za ljekove i medicinska sredstva u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, održala Radionica iz oblasti oglašavanja ljekova. Cilj radionice je bio predstavljanje prijedloga Pravilnika o načinu i uslovima oglašavanja ljekova, prijedloga Etičkog kodeksa u promovisanju ljekova i odnosa farmaceutske industrije i zdravstvenih radnika, prijedlog izmjene regulative u dijelu rada Komisije za Pozitivnu listu, kao i saradnja između medicinske profesije i farmaceutske industrije. Radionici je prisustvovalo četrdesetak učesnika, među kojima su pored predstavnika navedenih institucija bili i predstavnici farmaceutske industrije, Ljekarske i Farmaceutske komore, kao i Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, a skup je uveličan prisustvom gošće, dr Ilze Aizsilniece, konsultanta SZO, sa kojom se razgovaralo o važnoj problematici iz oblasti ljekova, a koja se tiče zdravstva u cjelini, odnosno pacijenata i njihovog kvalitetnog liječenja.

Pozdravljajući okupljene, direktor Agencije, dr Milorad

Drljević je istakao oglašavanje ljekova stručnoj i opštoj javnosti kao važan dio u procesu kontrole kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti i ukazao na značaj pružanja tačnih i ažuriranih podataka i informacija za pravilnu i racionalnu primjenu lijeka.

Skup je okončan zaključkom da se samo u partnerskom odnosu može ostvariti da ova oblast bude transparentna i da se promovisanje ljekova odvija na etički i profesionalan način, i u nadi da je tog dana kroz interaktivan dijalog napravljen iskorak u unapredjenju ove problematike.

CALIMS-u’ se praktično sastojao od misija eksperata ALIMS u Podgorici, kao i studijskih posjeta eksperata CALIMS u Beogradu.

Cilj je bio unapređenje kompetencija i procesa rada u Crnogorskoj agenciji i ovaj zadatak je, prema ocjenama korisnika, u potpunosti ispunjen - navedeno je u Saopštenju izdatom povodom ovog skupa od strane Ministarstva zdravlja. Pored pedesetak predstavnika državnih institucija, farmaceutske industrije i drugih predstavnika zdravstvenog sistema Crne Gore, učešće je uzeo i ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović. Ovom prilikom su prezentovani rezultati Projekta kroz predavanja predstavnika CALIMS-a i ALIMS-a, sa akcentom na novoj regulativi, Zakonu o lijekovima (Službeni list CG, br. 56/11) i nacrtima pravilnika u oblasti medicinskih sredstava, kliničkih ispitivanja, prijavljivanja neželjenih reakcija na lijekove (farmakovigilanca), potrošnje lijekova, maksimalnih cijena lijekova i dr. Svi ovi dokumenti su nastali kao rezultat rada na projektu i predstavljaju značajno unapređenje regulative u toj oblasti u svijetlu harmonizacije sa regulativom Evropske unije. Između ostalog, visoko je ocijenjena saradnja crnogorskog zdravstvenog sistema sa institucijama zdravstvanog sistema Srbije. Svoje stavove o projektu iznijeli su i direktori Agencija za lijekove Crne Gore i Srbije - dr Milorad Drljević i mr ph. spec. Tatjana Šipetić.

22-24. jun - PRVI KONGRES UROLOGA Sa namjerom da se još jedanput istaknu činjenice o tome da je karcinom prostate danas ubjedljivo najčešće maligno oboljenje kod muškaraca i najčešći uzrok smrti od malignih oboljenja, da je znatno pomjerena granica obolijevanja - za posljednjih 10 godina sa donje granice 50 na 40 godina - 22. juna je organizovan Prvi kongres urologa. Na ovom značajnom skupu jedan od govornika bio je ministar zdravlja Miodrag Radunović, koji je svečano otvorio skup. On je istakao da je sprovođenjem uspješne kampanje u posljednjih 10 godina u Crnoj Gori dijagnostikovano 30% slučajeva obolijevanja u početnom stadijumu, što podrazumijeva izlječenje.

Prvi kongres urologa Crne Gore održan je u kontinuitetu sa Sedmim crnogorskim urološkim danima i Trećim sastankom Udruženja urologa Crne Gore i Udruženja urologa Srbije. Događaj je realizovan 22-24. juna u Hotelu „Avala” u Budvi. Prisutni su bili u prilici da isprate izlaganja velikog broja eminentnih stručnjaka ove oblasti.

25. jul - PROMOVISAN NACIONALNI VODIČ

2. jul - REALIZOVAN ZAVRŠNI SASTANAK PROJEKTA TEHNIČKE PODRŠKE AGENCIJI ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA CRNE GORE Pod pokroviteljstvom Svjetske banke i u saradnji Ministarstva zdravlja Crne Gore, Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore i Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, u Podgorici je 2. jula realizovan Završni sastanak projekta namijenjenog pružanju tehničke podrške za trening, izgradnju kapaciteta i prenos znanja Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Događaj je organizovan u velikoj kongresnoj sali Hotela „Podgorica”, a njime je i formalno okončan glavni dio projekta izgradnje kapaciteta Agencije za lijekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS). - Projekat pod nazivom ’Program tehničke podrške za trening, izgradnju kapaciteta i prenos znanja

Promocija Nacionalnih vodiča dobre kliničke prakse izvršena je na konferenciji za novinare održanoj 25. jula, u Multimedijalnoj sali Ministarstva ekonomije. Ovaj projekat je urađen u cilju unapređenja sistema zdravstva u Crnoj Gori, a odnosi se

75

na segment kvaliteta zdravstvene zaštite. Na konferenciji su govorili članovi Radne grupe za izradu kliničkih protokola i smjernica: pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević, medicinski direktor Kliničkog centra prof. dr Ljilja Musić i mr Sanja Simović, iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

17. avgust - VEOMA VAŽAN NACIONALNI PROJEKAT

Prve transplantacije bubrega u Crnoj Gori predviđene su za septembar. One će u buduće biti realizovane u Kliničkom centru Crne Gore Na donatorskoj večeri održanoj u podgoričkom Delta sitiju, povodom najave ovog značajnog događaja bilo je riječi kako o planiranim aktivnostima tako i o do sada postignutim rezultatima na ovom planu. Prof. dr Marina Ratković, nacionalni koordinator za transplantaciju, kazala je da je sam projekat pripreman uz podršku kolega iz Kliničko-bolničkog centra „Rebro” u Zagrebu, te da su sa ovom ustanovom potpisani ugovori o saradnji. - Ugovor o saradnji potpisan je 11. aprila ove godine, a 4. jula je potpisan i Ugovor o transplantaciji, na Ministarskoj konferenciji u Zagrebu. Od 2. do 6. jula ove godine 18 ljekara i medicinskih sestara iz našeg Kliničkog centra boravili su u Bolnici ‘Rebro’ na edukaciji. Stručnjaci iz ove bolnice pružaju nam pomoć za planirani program transplantacije bubrega, ali i ostalih organa za kadaverični program transplantacije, čiju realizaciju takođe planiramo. Ona je podsjetila da su aktivnosti vezane za projekat transplantacije počele još 2006, kada su sa studentima treće godine organizovani seminari da bi stručnoj i laičkoj javnosti objasnili šta je to transplantacija. Ovom prlikom prisutnima se obratio i ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović koji je, pored ostalog, najavio osnivanje „Montenegrotransplanta” kao institucije Ministarstva zdravlja koja će imati ulogu centralnog koordinacijskog tijela. Medicinski direktor Kliničkog centra dr Ljilja Musić, istakla je da je ta ustanova potpuno spremna da prihvati program koji za državu Crnu Goru i njeno zdravstvo predstavlja istorijski događaj. Tokom večeri promovisan je video spot o transplantacionom programu, idejno rješenje bilborda kao i donatorska kartica za koju je idejno rješenje uradio akademski slikar Dimitrije Popović.

11. septembar - UČEŠĆE NA 62-OM ZASIJEDANJU REGIONALNOG KOMITETA SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE Delegacija Crne Gore predvođena ministrom zdravlja doc. dr Miodragom Radunovićem, učestvovala je na 62-om zasije-

76

danju Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu. Sastanak koji je od 10. do 13. septembra održan na Malti otvorio je premijer Malte Hon Lorens Gonzi. Ugovor o saradnji Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu sa Evropskim centrom za mir i razvoj, formulisanje novog evropskog političkog okvira za zdravlje i dobrostanje „Zdravlje 2020”, strategija za podršku ovom procesu kao i Evropski akcioni plan za jačanje zdravstvenih kapaciteta i usluga, draft dvanaestog generalnog programa rada 2014-2029, globani programski budžet 2014-2015, zajedno sa Evropskom perspektivom, uticaj reformi SZO-a na rad Regionalne kancelarije za Evropu, bili su najvažnije teme ovog sastanka. Na marginama Regionalnog komiteta, kako se navodi u Saopštenju Ministarstva, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović imao je sastanak sa dr Hansom Klugeom, direktorom Jedinice za zdravstvene sisteme i javno zdravlje, i dr Valerijem Černjavskim, menadžerom Globalnog fonda za borbu protiv SIDE, tuberkuloze i malarije.

13. septembar - ODRŽAN DVODNEVNI SABOR LJEKARA Tradicionalni dvodnevni Sabor ljekara za Sjevernu Crnu Goru i Jugozapadnu Srbiju, koji se održava u Beranama, ove godine je otpočeo 14. septembra. Skup koji organizovan u amfiteatru Doma zdravlja u Beranama svečano je otvorio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović. Na Saboru su učestvovali članovi Društva ljekara Crne Gore i Srpskog lekarskog društva. Teme ovog skupa bile su: zdravstvena zaštita majke i djeteta, dijagnostika i terapija, te aktuelnosti iz ljekarske prakse.

20-23. septembar - ODRŽAN TREĆI BALKANSKI SASTANAK PULMOLOGA

U Budvanskom hotelu „Splendid”, u periodu od 20-og do 23-eg septembra, održan je Treći balkanski sastanak pulmologa.

Za njegovu realizaciju zaslužno je Udruženje YUFEDA. Aktuelni

problemi iz oblasti respiratornih oboljenja sa kojima se pedijatri primarne zdravstvene zaštite susreću u svakodnevnoj praksi bili su tema ovog značajnog regionalnog skupa. Simpozijumu su prisustvovali pedijatri iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

25. septembar - USPJEŠNO OBAVLJENE PRVE TRANSPLANTACIJE BUBREGA

Prva operacija transplantacije bubrega u Crnoj Gori izvršena je 25. septembra, u Kliničkom centru Crne Gore. Prvi pacijent bio je Aleksandar Vujović iz Nikšića, a već sjutradan uspješno je obavljena i druga transplantacija, dvadesettrogodišnjoj Jasmini Osmanović iz Rožaja. Transplantacije je izveo crnogorskohrvatski transplantacioni tim.

Povodom ovog veoma značajnog događaja ministri zdravlja Crne Gore i Hrvatske, Miodrag Radunović i Rajko Ostojić, održali su radni sastanak. - Tokom srdačnog razgovora koji se prvenstveno odnosio na nastavak saradnje i na perspektivu razvoja transplatacionog programa u Crnoj Gori za 2012. i 2013. godinu, ministar Radunović se uvaženom gostu još jednom zahvalio za nesebičnu pomoć pruženu tokom pripreme i realizacije prve operacije transplantacije bubrega sa živog davaoca. Ovo je, kako je kazao, samo početak saradnje, te će stručnost, profesionalizam i nesebična pomoć Crnoj Gori značiti i u realizaciji brojnih aktivnosti koji će crnogorski zdravstveni sistem u narednom periodu sprovoditi - navodi se u saopštenju sa ovog sastanka. Ministar Ostojić je ponudio i pomoć u donošenju pravnih akata koji se odnose i na ostale vidove razvoja zdravstvenog sistema. Nakon razgovora, u amfiteatru Medicinskog fakulteta održan je i Simpozijum na temu transplantacionih programa. Ministar Miodrag Radunović svečano je potpisao i donorsku karticu, a ministri su zajednički obavili posjetu operisanim pacijentima. Izvršni direktor Kompanije „M-tel” Vladimir Lučić ovom prilikom uručio je Kliničkom centru donaciju medicinskih aparata neophodnih za postoperativni monitoring bolesnika u vrijednosti od 15.000 evra.

4-6. oktobar - PRVI SAJAM MEDICINE U CRNOJ GORI Prvi crnogorski sajam medicine organizovan je u Hotelu „Crna Gora”, u Podgorici. U roku od 4-og do 6-og oktobra okupio je predstavnike medicinske struke iz zemlje i inostranstva, farmaceutskih kompanija i veledrogerija, te, naravno, i predstavnike zdravstvenih institucija i ustanova iz Crne Gore. Sajam je prevashodno imao edukativni i promoterski segment rada. Po konstataciji organizatora, predstavnika medicinskog magazina Medikal, na ovom događaju prezentovan je zavidno veliki broj

naučnih radova iz oblasti medicine, što govori u prilog ocjeni da je za njegovu realizaciju vladalo veoma veliko interesovanje stručne i laičke javnosti. Pokrovitelj Sajma bilo je Ministarstvo zdravlja, a generalni sponzor bila je veledrogerija „Glosarij”.

Sajam su svečano otvorili doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja, i dr Nebojša Kavarić, predsjednik Organizacionog odbora Sajma. Na inicijativu organizatora, počasni gosti bili su učenici medicinskih škola, a za one iz udaljenih gradova, Berana, bio je obezbijeđen i prevoz.

5. oktobar - REALIZOVAN KONGRES PSIHIJATARA Prvi nacionalni kongres Udruženja psihijatara Crne Gore sa međunarodnim učešćem, koji je ujedno bio i Prvi kongres Udruženja kognitivno bihejvioralne terapije Crne Gore i Četvrti kongres Srpskog udruženja bihejvioralno kognitivnih terapeuta, započet je 5-og oktobra u Baru. Tema Kongresa glasila je „Psihijatrija danas - principi farmako- i psihoterapije”. - Mentalno zdravlje treba da bude cilj svakog pojedinca, svake zajednice i svakog društva, a ne samo onih ljudi koji trpe od nekog konkretnog psihičkog poremećaja. Problemi mentalnog zdravlja pogađaju društvo u cjelini, a ne samo male i izolovane segmente, te je unapređenje mentalnog zdravlja veliki izazov za svaku državu istakao je prilikom otvaranja ovog skupa ministar zdravlja dr Miodrag Radunović. Procjenjuje se da 450 miliona ljudi pati od neke psihičke bolesti ili poremećaja ponašanja, više od 150 miliona ljudi pati od depresije, 25 miliona boluje od shizofrenije, skoro million ljudi godišnje u svijetu realizuje samoubistvo, 76 miliona ima problem sa alkoholom, a 90 miliona sa bolestima zavisnosti, od kojih između 5 i 10 miliona koriste narkotike intravenski, naveo je on dalje. U tom smislu, na korist borbi protiv ovakvih pojava u Crnoj Gori služi angažman Nacionalne komisije za mentalno zdravlje, urađene su izmjene i dopune postojećeg zakona, nacionalne smjernice dobre kliničke prakse za shizofreniju, a u 2013. godini planirano je osnivanje Nacionalnog centra za mentalno zdravlje čiji će prvenstveni zadatak biti planiranje i organizacija procesa kontinuirane edukacije osoblja zaposlenog u službama koje se bave mentalnim zdravljem. Urađen je nacionalni registar za bolesti zavisnosti, a u toku je proces izrade nacionalnog registra za psihoze - naveo je pored ostalog ministar zdravlja.

12-14. oktobar - DESETI BALKANSKI KONGRES SLUŠNIH IMPLANTA I SLUŠNIH POMAGALA VISOKE TEHNOLOGIJE Sedamdesetak stučnjaka slušne implantologije i tehnologije pomagala iz Turske, Grčke, Rumunije, Litvanije, Austrije,

77

Hrvatske, Federacije BiH i Republike Srpske, Srbije, Makedonije Slovenije i Crne Gore, bili su učesnici Desetog balkanskog kongresa slušnih implanata i slušnih pomagala visoke tehnologije.

Organizator ovog događaja bila je Opšta bolnica „Danilo I” sa Cetinja. Dvodnevni kongres započet 12-og oktobra otvorio je dr Kenan Hrapović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, a u ime organizatora prisutnima se obratio i doc. dr Miroljub Todorović.

25-27. oktobar - PRVI ORTOPEDSKI I TRAUMATOLOŠKI DANI U CRNOJ GORI Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore organizovalo je Prve ortopedske i traumatološke dane u Crnoj Gori.

Skup sa međunarodnim učešćem održan je u Hotelu „Queen of Montenegro”, u Bečićima, a trajao je od 25-og do 27-og oktobra.

Na otvaranju skupa prisutnima se obratio i ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović.

Novembar 2012 - NEKOLIKO PROJEKATA IZ DJELATNOSTI MINISTARSTVA

Novembarska javna dešavanja koja su realizovana uz podršku Ministarstva zdravlja otpočela su Izložbom dječjih radova na temu „Od srca srcu” i „Druže, ruku mi daj”. Manifestcije koje su pokrenute tokom oktobra animirale su za učešće djecu osnovnoškolskog i predškolskog uzrasta, u cilju dosljednijeg promovisanja kampanje za promociju donorstva u svrhe transplantologije, poznate pod naslovom „Daruj, da se život nastavi”. U holu podgoričkog Delta sitija dodijeljene su I nagrade najboljima.

Pobjednica Konkursa bila je Vladana Vemić, iz Vrtića „Naša radost”, iz Herceg Novog. Drugu nagradu osvojio je Gabriel Alivodić, učenik OŠ „Savo Pejanović”, dok je treća nagrada pripala učenici OŠ „Pavle Rovinski” Nastasiji Vujačić. Nagrade Žirija dobili su petogodišnja Marija Vukotić iz Vrtića „Naša radost” i Milan Pejović, učenik OŠ „Vlado Milić”. Nagrade Ministarstva zdravlja uručene su Lauri Marović iz Vrtića „Solidarnost”, iz Ulcinja, i Benjaminu Mehmutoviću, iz OŠ „Dušan Korać”, iz Bijelog Polja. Nagradu za poseban doprinos izložbi dobila je vaspitačica Ivana Dabović-Banović. Ministar zdravlja Miodrag Radunović svečano je uručio nagrade.

U okviru trodnevnog boravka u Sarajevu, 15-17. novembra, ministar Radunović i delegacija Ministarstva zdravlja učestvovali su na Prvom regionalnom kongresu „Suportivna terapija onkoloških bolesnika”. Ministar Radunović bio je ovom

78

prilikom član Počasnog odbora Regionalnog Kongresa, zajedno sa prof. dr Rusmirom Mesihovićem, ministrom zdravlja Federalnog Ministarstva zdravlja Bosne i Hercegovine i prof. dr Rajkom Ostojićem, ministrom zdravlja Republike Hrvatske. - Više od polovine onkoloških bolesnika moguće je izliječiti i sve je manje razloga za još uvijek pretjerani strah od ove bolesti i njezino poistovjećivanje sa smrtnim ishodom. Upravo zbog toga važno je što ranije prepoznati prve znake, nuspojave i komplikacije prouzrokovane terapijskim postupcima i širenjem bolesti, pravovremeno primijeniti adekvatnu suportivnu terapiju - navodi se u Obavještenju Ministarstva zdravlja o ovom skupu.

U susret 18. novembru, Evropskom danu svjesnosti o antibioticima, Ministarstvo zdravlja izdalo je apel javnosti pod nazivom „Šta treba znati o otpornosti bakterija na antibiotike?”

Ističući značaj racionalne upotrebe antibiotika, ovdje su naglašene razmjere problema rezistencije bakterija na antibiotike. - Bez efikasnih antibiotika moderni medicinski tretmani, kao što su operacije, hemoterapija karcinoma, transplantacija, intenzivna njega nisu mogući - navodi se, pored ostalog, u ovom saopštenju.

-Antibiotici su lijekovi za liječenje infekcija uzrokovanih bakterijama (tuberkuloza, sepsa, upala pluća itd.). Antibiotik treba uzimati onako i onoliko dugo kako i koliko je to ljekar odredio, bez obzira što se već nekoliko dana po započinjanju terapije osjećate bolje - istaknuto je dalje.

U okviru aktivnosti na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite Ministarstvo zdravlja organizovalo je skup na kojem su prezentovane Nacionalne smjernice dobre kliničke prakse. 19. novembra, u Hotelu „Crna Gora” u Podgorici, ovaj sastanak je otvorila pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević.

Na skupu su prezentovane medikamentozna terapija hroničnog kancerskog bola i racionalna primjena antibiotika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Podršku su pružili Dom zdravlja - Podgorica i Društvo za kvalitet i bezbjednost zdravstvene zaštite.

Novembar 2012 - INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE ORGANIZOVAO NIZ ZDRAVSTVENIH MANIFESTACIJA

Povodom aktuelne teme racionalne upotrebe antibiotika, Institut za javno zdravlje bio je domaćin Konferencije organizovane zbog promocije značaja Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije na antibiotike. U radu skupa održanog 23. novembra učestvovali su predstavnici najuticajnijih resora zdravstva, veterine, te brojni profesionalci ovih i srodnih oblasti uključenih u multisektorsku borbu protiv ovog globalnog problema. Konferenciju je otvorio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, a

u uvodnom dijelu Konferencije govorili su i Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević, dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, dr Kenan Hrapović, direktor Fonda zdravstva, dr Tatjana Babović, predstavnica Veterinarske uprave.

Na inicijativu studenata IV godine Medicinskog fakulteta u Podgorici i MoMSIC-a, Evropski dan antibiotske svijesti, 18. novembar, obilježen je i u Institutu za javno zdravlje. Studenti Medicinskog fakulteta u Podgorici, Marko Musić, Vanja Popović, Đula Erović i Adisa Babajić potrudili su se da pripreme prezentacije na ovu temu, koje su 15. novembra javnosti prikazane na centralnom platou Tržnog centra „Delta City”. Pozdravne govore imali su pomoćnica ministra zdravlja dr Mira Jovanovski-Dašić, prof. dr Vineta Vuksanović, sa Medicinskog fakulteta, doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, i student Suad Šabanović, predsjednik MoMSIC. Tokom novembra Institut je izdao i Saopštenje povodom 11-og novembra - Nacionalnog dana kontrole duvana. Kao bolest zavisnosti, i to najraširenija u svjetskoj populaciji, pušenje duvanskih proizvoda postalo je svakodnevnica za 1,1 milijardu osoba u svijetu, a očekuje se da će do 2050. godine na svijetu biti 1,6 milijardi ljudi koji puše cigarete. Pored podsjećanja na postojeću pravnu regulativu borbe protiv ove pošasti, u Saopštenju je naglašen značaj rada savjetovališta za mlade koja su oformljena u svim crnogorskim domovima zdravlja.

U susret 1-om decembru - Svjetskom danu borbe protiv HIV/AIDS a, ova ustanova je, u saradnji sa mrežom savjetovališta za HIV u Crnoj Gori, 30-og novembra organizovala akciju noćnog testiranja na HIV. U periodu od 18 do 23h, testiranje je obavljeno u Savjetovalištu Instituta za javno zdravlje u Podgorici i u savjetovalištima za HIV u domovima zdravlja: Bar, Berane, Bijelo Polje, Kotor, Herceg Novi, Kotor, Nikšić i Pljevlja. Rezultati testova izdati su istog dana, poslije 45 min, uz poštovanje principa anonimnosti.

tora Mijovića čine: prof. dr Ljilja Musić, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Danojla Dakić, direktorka Instituta za bolesti djece, i dr Elvir Zvrko, saradnik za međunarodnu saradnju Centra za nauku Kliničkog centra, obišla je klinike za kardiologiju, otorinolaringologiju, grudnu hirurgiju i pedijatriju. Članovi delegacije su se upoznali sa stručnim i organizacionim kapacitetima bolnice u Rimu, pri čemu se razgovaralo o budućoj saradnji koja, pored pružanja zdravstvenih usluga, podrazumijeva i edukaciju kadra - navodi se u Obavještenju Ministarstva o ovom događaju.

Decembar 2012 - AKTIVNOSTI U MINISTARSTVU Završnica 2012. godine u Ministarstvu zdravlja obilježena je nizom radnih aktivnosti. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović i šefica Kancelarije za Svjetsku zdravstvenu organizaciju Mina Brajović, otvorili su, 12. decembra, subregionalnu konferenciju o Međunarodnom zdravstvenom pravilniku. Radionica je imala za cilj da omogući bolje razumijevanje principa Međunarodnog zdravstvenog pravilnika (MZP), kao i upoznavanje sa nacionalnim strategijama i akcionim planovima za njegovu implementaciju u zemljama u regionu. Za organizaciju ove Subregionalne konferencije, održane 13. decembra, bili su zaslužni Ministarstvo zdravlja i Svjetska zdravstvena organizacija.

28. novembar - POSJETA ITALIJI KAO POTVRDA SARADNJE

Delegacija Kliničkog centra Crne Gore boravila je 28-og novembra u zvaničnoj posjeti Bolnici „San Camillo Forlanini” u Rimu. Delegaciju je predvodio dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, koji je, zajedno sa prof. dr Aldom Moroneom, direktorom navedene italijanske bolnice, bio potpisnik Memoranduma o saradnji ovih dviju ustanova. Potpisivanju Memoranduma prisustvovao je i ambasador Crne Gore u Italiji, Njegova ekselencija Vojin Vlahović. - Delegacija koju pored direk-

U skladu sa preuzetim obavezama Vlade Crne Gore o učešću u Regionalnom programu Ujedinjenih nacija, u sjedištu Kancelarije za drogu i kriminal (UNODC), u Beču, održan je konsultativno-edukativni trening na temu „Standardi kvaliteta u oblasti terapije bolesti zavisnosti i brige o korisnicima”. U okviru treninga koji je okupio predstavnike pet država regiona, visoke predstavnike i eksperte UNODC-a, Ministarstvo zdravlja predstavljali su dr Jasna Sekulić, zadužena za implementaciju programskih aktivnosti i dr Aleksandar Tomčuk, direktor Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti. Obaveza da se u narednom periodu standardi kvaliteta prilagode nacionalnim potrebama i mogućnostima, u čemu će UNODC pružiti ekspertsko-tehničku podršku, projekat je koji predstoji u vezi sa sprovođenjem TREATNET standarda kvaliteta - Terapija bolesti zavisnosti i zdravstvene posljedice. Ovo prilikom predočena je procjena Svjetske zdravstvene organizacije u vezi sa tim da obim korišćenja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci na globalnom nivou iznosi dvije milijarde korisnika alkoholnih pića, 1,3 milijarde korisnika duvana i nikotina i 185 miliona korisnika nedozovoljenih droga. - Program

79

Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala - UNODC, TREATNET trenutno se sprovodi u dvadeset i jednoj zemlji, i geografski obuhvata četiri regiona. Cilj programa je smanjenje negativnih socijalnih i zdravstvenih posljedica izazvanih zavisnošću od droga, uključujući i HIV/SIDU, time što će se unaprijediti kvalitet terapije bolesti zavisnosti i brige o korisnicima dok će se u isto vrijeme povećati dostupnost terapije svima kojima je ona potrebna - navodi se u saopštenju o ovom projektu.

U Crnoj Gori je tokom decembra pokrenuta i inicijativa za smanjenje konzumiranja soli. Na Konferenciji za novinare povodom promocije ovog projekta, održanoj 17. decembra, u Institutu za javno zdravlje, prisutnima se obratio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. Na konferenciji su govorili i šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović, predsjednica Nacionalnog savjeta za promociju bezbjednosti hrane dr Ljiljana Žižić, direktorica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje dr Veselinka Beatović i predstavnici pekarske industrije diplomirani inženjeri Mirjana Kavaja i Svetozar Radonjić.

Divanović, medicinska sestra Ranka Anđić, administrativni radnik Ljiljana Spahić, a nagrada za najbolju organizacionu cjelinu ove godine pripala je Centru za laboratorijsku dijagnostiku.

Za poslovnog partnera godine plaketa je uručena firmi DOO „Montemedicom”. - Svi oni su umnogome doprinijeli da se danas ponosimo postignutim i težimo još većem kvalitetu i efikasnosti u pružanju zdravstvenih usluga našim vjernim klijentima - kazao je dr Kavarić.

21. decembar - POLA VIJEKA RADA INSTUTUTA

11. decembar – NIKŠIČKA OPŠTA BOLNICA OBILJEŽILA 125 GODINA RADA Nikšićka Opšta bolnica postoji već 125 godina, a vrijedan jubilej obilježen je 11. decembra prošle godine. Na taj dan 1887. godine počela je da radi prva stalna gradska bolnica, sagrađena od priloga koje je knjaz Nikola, kao domaćin, dobio od crnogorskih zvanica prilikom vjenčanja njegove najstarije kćerke knjeginje Zorke. Bolnica je tada nosila njeno ime.

Danas je Nikšićka opšta bolnica, sa 283 kreveta, po kapacitetima najveća u Crnoj Gori, ali pokriva i najveće područje, jer se u njoj liječe i pacijenti iz Plužina i Šavnika. Direktor ustanove dr Ilija Ašanin kaže da je u Bolnici zaposleno 425 ljudi, od čega je 51 ljekar specijalista, tri subspecijaliste, deset je na specijalizaciji, a u Bolnici radi i 189 sestara.

Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore obilježio je 50 godina postojanja i rada. U okviru stručnog simpozijuma organizovanog ovom prigodom, 21. decembra, u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici, 9 stručnih predavača predstavilo je svoja saznanja iz oblasti neonatologije, infektologije, dijabetologije, komplikacija prematuriteta, defektologije i dječije hirurgije. Pored profesionalaca sa Instituta za bolesti djece, ovom prilikom su govorili i njihove kolege iz srodnih centara u Srbiji. Simpozijum je svečano otvorio prof. dr Miodrag Radunović, a u uvodnom dijelu događaja govorili su i dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore i dr Danojla Dakić, direktorica Instituta za bolesti djece.

21. decembar - PROSLAVILI 85 GODINA POSTOJANJA

25. decembar – OTVOREN NOVOIZGRAĐENI OBJEKAT BJELOPOLJSKOG DOMA ZDRAVLJA

Prigodnom svečanošću upriličenom 21-og decembra, Dom zdravlja - Podgorica obilježio je jubilej od 85 godina postojanja. Prisutnima se ovom prilikom obratio prvi čovjek te ustanove - direktor Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić. Sumirajući rezultate rada, on je istakao da su poštovanje i povjerenje od strane više od 220 hiljada građana, najljepše priznanje i podstrek da se u Domu zdravlja nastavi sa radom na podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite.

Menadžment Doma zdravlja i ove godine je nagradio najuspješnije. Nagrađeni su izabrana doktorka za djecu dr Paša

80

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović otvorio je krajem prošle godine novoizgrađeni objekat Bjelopoljskog doma zdravlja, kao zajednički projekat Vlade, Svjetske banke i Opštine Bijelo Polje, vrijedan više od tri i po miliona evra. Nova zgrada započeta je da se radi prije dvije godine, na postojećem objektu koji je izgrađen 1954, donacijom Unicefa. Novi objekat površine je više od 5.000 metara kvadratnih, opremljen je najsavremenijom medicinskom opremom, a nemedicinski inventar i namještaj obezbijedila je turska vladina agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA, koja je za to obezbijedila 108.000 evra.

Direktor Doma zdravlja dr Rasim Agić kazao je da su građani i Bijelo Polje odavno zasluživali bolji prostor za pružanje zdravstvene zaštite. - Od 157 radnika, 43 su ljekara, među njima 22 specijalista i 7 na specijalizaciji. Dom zdravlja je, po broju zaposlenih i populaciji koju pokriva, treći u Crnoj Gori, iza Podgorice i Nikšića. U objekat će biti useljene sve službe Doma zdravlja, kao i neke službe budućeg Zdravstvenog centra, čije se formiranje planira u 2013 - kazao je dr Agić.

SMIJEH JE LIJEK Starac od 80 godina kaže ljekaru: — Nakon svakog odnosa, oči su mi crvene! Šta to može da znači?

— To znači da ste već na rezervi!

— Gospodine, pa šta vi mislite da je zdravlje?! — pita, pomalo uzbuđeno, ljekar svog neodgovornog pacijenta. — To vam je ono kad vas svakog dana boli nešto drugo... — odgovori ravnodušno ovaj.

U ambulanti, pacijent komentariše: — Ah, sada se znatno bolje osjećam otkako mi je postavljena dijagnoza... Doktor mi je rekao da sa mnom stvarno nešto nije u redu!

Došao čovjek kod ljekara, i kaže mu: — Doktore, uvijek kada se pipnem ovdje, boli me! Ljekar će na to: — Pa kog se vraga onda pipaš ?!

— Doktore, ovo je moja žena — kaže čovjek psihijatru. — Ona ima kompleks da joj neko stalno krade haljine. — Kako ste došli do tog zakjučka?

— Pa ona je čak i iznajmila jednog čoveka da joj ih čuva — stalno ga viđam u ormanu.

Pacijent se žali uglednom sredovječnom psihijatru: — Doktore, moj život više nema smisla. Žena me je napustila, tašta i tast mi više ne dolaze…

Psihijatar ga prekine: — Šalite se?! Kako Vam je to uspjelo!?

Ljekar: — Ne brinite se, nije opasno to što pričate sami sa sobom. Pacijent: — Ali doktore, ja sam tako dosadan!

Dolazi zgodna plavuša kod ljekara i kaže: — Doktore, kada neko zapali cigaretu, ja odmah želim seks, i ne mogu da odolim. — Hmm, težak slučaj... težak slučaj… — kaže ljekar i zapali jednu.

Suprug dovezao bolesnu suprugu kod ljekara. Poslije rutinskog pregleda, ljekar ga pozva u svoju kancelariju i oprezno mu saopšti: — Situacija nije bezazlena. Moraće da ostane u bolnici. — Doktore, recite mi za koliko će ozdraviti? — Za 500 evra...

82

Stari, iskusni apotekar podučava mladog apotekara pripravnika: — U ovim plavim bočicama na velikoj polici nalaze se antibiotici. U crvenim bočicama u fiokama nalaze se tablete protiv bolova… Mladić ga pažljivo sasluša i upita: — Izvinite, a šta se nalazi u ovoj velikoj žutoj posudi? — Ah da, zaboravio sam. Iz te posude uzimamo tablete u slučaju da je recept totalno nečitak.

Dva bolesnika u bolnici užinaju i komentarišu. Prvi kaže: — Ovaj čaj je grozan!

Drugi će na to: — Nije to čaj, to je kafa! Odnekud se začu poslužiteljka: — Ko ’oće još supeeee?

J A R I V I T AK ! ! ! Š I SITN

„AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je Vaša štednja, koju ostvarujete korišćenjem debitnih platnih kartica.

Pri svakoj kupovini karticom, iznos sa računa koji plaćate karticom, zaokružuje se na prvi veći iznos i to na:  0.50 €, 1,00 €, 2.00 € ili 5,00 € - po Vašem izboru.

Razlika između iznosa na računu i zaokruženog iznosa, automatski se uplaćuje na Vaš štedni račun i još se vremenom uvećava za kamatu. „AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je još jedan razlog više da koristite debitne kartice Hipotekarne banke: VISA Electron, Premium ili Premium Plus.

Call Centar 19905 www.hb.co.me

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu