Broj 47

5. MART 2013. ■ GODINA IV ■ BROJ 47

Intervju: Ivana Milojko, mis Crne Gore

1.00

Prehrambeni aditivi Značaj sirove hrane Dijabetes i trudnoća Ljekovi i trudnoća

Endokrine disfunkcije

Predstavljamo: Dom zdravlja Ulcinj Udruženje „Zračak nade“ Pljevlja Ski centar „Vučje“

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić

UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Mr ph Ivana Gojković Katarina Janković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Prehrambeni aditivi Veselin Delević i Miljana Pavličić 6–7 Značaj sirove hrane Dr Snežana Tomić 12 – 13 B kompleks – mr ph. Ivana Gojković 14 – 15 Echinacea – mr ph. Aleksandar Jovanov 16 – 17 Tjelesna težina kod djece u Crnoj Gori Dr Lidija Rakoćević 20 – 23 Poremećaj rada hipofize Dr Valentina Kalinić 24 – 25 Šećerna bolest i trudnoća Dr Božidar M. Bojović 26 – 28 Primjena ljekova u trudnoći Mr ph. Elma Dizdarević 30 – 31 Endokrine disfunkcije Dr: Bogdan Pajović, Nemanja Radojević i Marko Vuković 34 – 36 Dom zdravlja Ulcinj Dr Pavle Marniković 42 – 44 Spontani pneumotoraks Dr Gani Karamanaga 48 – 49 Udruženje „Zračak nade“ Pljevlja Milorad Aranitović 50 – 52 Moždani udar – dr Branka Gogić 56 – 57 Kronova bolest – dr Božo Vuković 58 Parodontalna hirurgoija Dr Branko Rašović 59 – 61 Ski- centar „Vučje“ 65 – 67 Intervju: Ivana Milojko 72 – 73 Zdravstveni radnici – vakcinisanje Dr Milica Šofranac 74 – 76 Kvalitet medicinske usluge Dr sc. Rajko Šofranac 77 – 79

Strepsils® pastile - Strepsils pastile su namijenjene ublažavanju simptoma zapaljenja sluzokože usne duplje i ždrijela - Sadrže kombinaciju dva antiseptika - Na tržištu prisutno pet različitih ukusa: Strepsils Cool, Strepsils Plus, Strepsils Mentol i Eukaliptus, Strepsils Med i Limun, Strepsils Pomoradža i Vit C - Prije svake upotrebe pažljivo pročitati uputstvo - Ne preporučuje se za upotrebu kod dijabetičara - Oprez u trudnoći i kod dojenja - O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom - Lijek se izdaje bez ljekarskog recepta

Proizvođač: Reckitt Benckiser Healthcare International Ltd, Nottingham, NG90 2DB, Velika Britanija Uvoznik i distributer: Neregelia doo, Cetinjski put bb-zona Čelebić, Podgorica

PREHRAMBENI ADITIVI - POSTOJE LI RIZICI PO ZDRAVLJE? Autori:

Veselin Delević, dipl. hem. spec. sanitarne hemije

Miljana Pavličić, dipl. biohemičar Institut za javno zdravlje, Podgorica

Potreba za korišćenjem prehrambenih aditiva javila se usljed promjene načina življenja. Moderna prehrambena industrija proizvodi namirnice koje, da bi se oblikovale, održale ili privukle kupce, moraju sadržati prehrambene aditive. Prehrambeni aditivi se namjerno dodaju namirnicama namijenjenim za široku potrošnju, uz tačno odrađena pravila.

Savremeno doba donijelo je revoluciji u pogledu asortimana prehrambenih proizvoda na tržištu. Svi proizvođači, zarad prestiža, bolje konkurentnosti i većeg profita, trude se da postojeće proizvode obogate novim svojstvima, kao i da asortiman prošire novim i za potrošače atraktivnijim proizvodima.

Doslovno značenje riječi aditiv podrazumijeva dodatak.

Pod aditivima se podrazumijevaju supstance koje se normalno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak namirnica, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se namjerno, zbog tehnoloških i senzorskih svojstava. Dodaju se namirnicama u tehnološkom postupku proizvodnje, tokom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i čuvanja. To su nenutritivne supstance koje se namirnicama dodaju namjerno i u malim količinama, kako bi se popravio njihov izgled, aroma, tekstura i održivost. Većina je označena takozvanim E brojem, opšteprihvaćenom oznakom u Evropskoj uniji, ali i u ostatku svijeta. On služi kao potvrda toksikološke evaluacije i klasifikacije pojedinog aditiva. Oni koji nemaju E broj (arome i enzimi)

06

označavaju se na drugi način, dok aditivi bez bilo kakve oznake pripadaju grupi pomoćnih sredstava u procesu proizvodnje.

Neki aditivi su prirodnog porijekla, kao na primjer: vitamin C, beta-karoten, pektin, karagenan i dr., dok su drugi sintetička hemijska jedinjenja tačno poznatog sastava. Često se postavlja pitanje jesu li aditivi iz prirodnih sirovina „sigurniji” od aditiva sintetizovanih hemijskim putem?

U osnovi, ta razlika ne postoji, jer su aditivi koji se nalaze u prirodnim sirovinama kao i aditivi sintetizovani hemijskim putem, podvrgnuti kontrolisanom hemijskom postupku pri njihovom dobijanju, pa se radi samo o različitim izvornim sirovinama.

Aditivima se ne smatraju hemijska onečišćenja (teški metali, nemetali, ostaci pesticida, mikotoksina i sl.) kao ni supstance koje se dodaju radi poboljšanja nutritivne vrijednosti namirnica (vitamini, minerali i sl.) i kuhinjska so.

Mora se napomenuti da propisi kojima se prehrambeni aditivi određuju nijesu identični u svim zemljama svijeta, pa su tako i naši propisi kompilacija propisa Evropske unije i Kodeksa alimentarijusa (WHO/FAO). Različitost propisa proizilazi iz bazičnog zakonodavstva o hrani svake zemlje, koji se oblikovao na sličan, ali ne identičan način. Tek javljanjem trgovačkih udruženja različitih zemalja ta se zakonodavstva nastoje uskladiti, mijenjajući i propise o hrani.

Prema Pravilniku o kvalitetu i drugim zahtjevima, aditivi su razvrstani u 22-ije kategorije: boje, konzervansi, antioksidansi, kisjeline, regulatori kisjelosti, zgušnjivači, stabilizatori, emulgatori, emulgujuće soli, sredstva za želiranje, humektanti, sredstva za dizanje tijesta, učvršćivači, sredstva protiv zgrudvavanja, pojačivači arome, sredstva protiv stvaranja pjene, sredstva za glaziranje, sredstva za tretiranje brašna, propelenti, zaslađivači, sredstva za povećavanje zapremine, modifikovani skrobovi.

Aditivi i njihove mješavine mogu se dodavati namirnicama uz sljedeće uslove:

t %B TV UPLTJLPMPÝLJ JTQJUBOJ

t %B TV VLMKVʊFOJ V QP[JUJWOF MJTUF QSBWJMOJLB P QSFISBNCFOJN BEJUJWJNB

t %B KF OKJIPWB VQPUSFCB UFIOPMPÝLJ PQSBWEBOB

t %B TF OKJIPWJN EPEBWBOKFN OF TNBOKVKF QSFISBNCFOB WSJKFEOPTU OBNJSOJDB

t %B TF OKJIPWJN EPEBWBOKFN OF TUWBSBKV UPLTJʊOJ QSPEVLUJ V OBNJSOJDBNB UPLPN QSFSBEF ʊVWBOKB J VQPUSFCF

t %B TF NPHV JEFOUJĕLPWBUJ J VUWSEJUJ OKJIPWB LPMJʊJOB u namirnicama, osim ako nijesu uklonjeni ili razgrađeni u okviru tehnološkog postupka.

O upotrebi aditiva izjasnili su se i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i donijeli temeljna načela upotrebe aditiva: 1. Aditiv se ne smije koristiti radi prikrivanja nedostataka u procesu proizvodnje, odnosno služiti za falsifikovanje kvaliteta u svrhu obmanjivanja potrošača.

2. Upotreba aditiva u proizvodnji osnovnih namirnica ili namirnica koje se sezonski konzumiranju mora biti ograničena.

3. Aditivi ne smiju nepovoljno uticati na hranljivu vrijednost namirnica i njihovih sastojaka.

4. Aditivi ne smiju nepovoljno uticati na zdravlje potrošača.

%BLMF EPEBWBOKF QSFISBNCFOJI BEJUJWB OVäBO KF tehnološki postupak pri industrijskoj proizvodnji hrane. Takođe, ni novim zakonom o organskoj proizvodnji ne isključuje se upotreba aditiva, čime se priznaje nužnost upotrebe pri industrijskoj proizvodnji. Upravo zbog tog namjernog dodavanja aditiva u hranu, pažnja i briga o onome što se dodaje posebno su izraženi.

Jasno deklarisanje dodatih aditiva, kao i stalna kontrola kako čistih aditiva, tako i njihovih mješavina i aditiva u namirnicama, daje sigurnost da to nije „siva zona”. U Crnoj Gori o tome brine veći broj stručnjaka, kako u industriji, tako i u Ministarstvu zdravlja. Prate se sva zbivanja iz područja aditiva u svijetu i primjenjuju priznate norme. Nikome ko se odgovorno bavi brigom za zdravlje ljudi ili ko proizvodi namirnice nije u interesu da pusti nešto u široku potrošnju sa znanjem da to šteti potrošaču. Takođe, nikome nije u interesu da spriječi da se ljudi hrane na način kako to žele. Isto tako, nikom upućenom nije u interesu da plaši ljude i izaziva nesigurnost na bazi površnih i slobodnih procjena.

07

ZANIMLJIVOSTI

Sa kišobrančićem, voćkicom, pa još dijetalno...

Kokteli, kao egzotična vrsta napitaka, oduvijek su važili kao izazov za avanturiste i, uopšte, osobe nemirnog duha. Bilo da se kombinuju sa prehrambenim proizvodima, sa pićima druge vrste, ili na koji drugi način, mikseri su postali i predmet inventivnosti onih koji ih spravljaju, pa tako i zahtijevaju posebnu ocjenu od konzumenta. Pri tome, naravno, nije dovoljno reći da je „dobar” ili „loš”, važno je iscrpno opisati njegov ukus. Baš kao što to vole da rade probači vina.

Kako god, dogodilo se i da kokteli, bez obzira na multiformnost sadržaja, budu doživljeni kao „manje opasni” od ostalih alkoholnih pića. Tako se i događa da početnici u konzumaciji alkoholnih pića lagodnije krenu za ispijanjem „bambusa” ili „gemišta” nego osnovnih sastojaka tih popularnih miksera. Jedna nedavno završena studija pokazuje neutemeljenost takvog načina razmišljanja.

Studija koju je predvodio dr Sesil Marzinski, sa Univerziteta u Kentakiju, pokazala je na uzorku od 16 osoba da ne samo što je registrovan dokazano veći procenat alkohola u krvi osoba koje su konzumirale miks-pića u odnosu na one koji su bili pod uticajem placebo efekta, već je, što je posebno opasno, dokazana mogućnost „maskiranja” efekta opijenosti alkoholom, tako da ni sami konzumenti zapravo nijesu bili u stanju da procijene pravi stepen sopstvene opijenosti, lagodno se čak odlučujući da su spremni za bezbjednu vožnju automobila.

Ono o čemu je posebno vođeno računa tokom ove studije jeste uticaj pojedinih kombinacija pića. Dokazano je, na primjer, da daleko veći uticaj na opijanje ima kombincija dijetalnog i alkoholnog napitka u odnosu na kombinaciju pića sa zaslađivačima i alkoholnih pića. Naučnici su ustanovili da ta razlika iznosi 18%. Oni, takođe, tvrde da bi se opijajućom kombinacijom moglo smatrati i jedenje prije ispijanja alkoholnog pića, kao i pijenje alkoholnog napitka nakon konzumacije dijetalnog pića.

08

With or Without You

Što je sigurno - sigurno

Ako biste od osoba koje žive u bračnoj zajednici zatražili recept za životnu sreću, velika je vjerovatnoća da bi većina tih odgovora počinjala sa: - Kada sam se udala/oženio... To je i razumljivo, budući da život udvoje predstavlja socijalni milje njihovog života i okvir u kom oni grade važne životne projekte.

Od onih koje je nekako zapalo da kroz život prolaze samostalno, često se pak mogu čuti komentari o neograničenosti slobode kojom raspolažu i sl. Žašto je baš tako? Nije da bi se moglo reći da je u pitanju tek jednostavna odbrana trenutnog statusa i potreba za samoopravdanjem.

Na osnovu rezultata studije dr Kristin Lorin, sa Univerziteta u Stenfordu, u pitanju je tzv. kognitivna disonanca. To je mehanizam odbrane stavova ili napravljenog izbora nakon što su oni realizovani, bez obzira na to da li je osoba koja se time bavi zadovoljna njima.Prije dvije godine, baš na Dan zaljubljenih, 113 studenata davalo je odgovore u vezi sa ovim pitanjem. Budući da im je zadatak bio da u pričama koje su sami osmislili opišu prirodu življenja udvoje ili samostalno, dogodilo se da je, kao što se i moglo očekivati, veći broj priča studenata koji su svoj status označili sa „u vezi” bio afirmišući kada je riječ o junacima koji žive udvoje, sa hepiendom. Kada je riječ o usamljenicima, bile su to uglavnom tužne priče. O obrnuto. Ono što je malo iznenadilo istraživače bila je objektivnost u opisivanju prednosti između dva navedena tipa emotivnog statusa. U ovom slučaju nije bilo idealizovanja ličnog statusa.

Ako u makar kojoj oblasti medicine postoji deficit sredstava za zaštitu zdravlja, u oblasti kontraceptivne medicine o tome skoro da ne može biti riječi. Niti se ovdje može prigovoriti pomanjkanju marketinga, niti nedostatku izbora sredstava ove vrste zaštite seksualnog odnosa. Ono čemu se, takođe, pridaje dosta pažnje i mjesta u medijima, jeste promocija primjene nekog od oblika ove zaštite. Stručnjaci Prinstonskog univerziteta vodili su studiju u vezi sa popularnošću primjene pojedinih oblika kontracepcije.

Rezultati studije koja je tokom februara predstavljena javnosti SAD-a, bazirane na intervjuisanju 12.000 žena u periodu 2006 2010, pokazuju da je u ovoj zemlji i dalje najpopularniji oblik kontracepcije upotreba kondoma. Čak 93% ispitanika potvrdilo je da redovno koristi ovaj vid zaštite. 82% njih navelo je da koristi i kontraceptivne pilule, dok je primjenu hitne kontracepcije potvrdio ne tako veliki broj ispitanih. Iako je od trenutka njihove pojave na tržištu prošlo već 15 godina, svega jedna od 9 mladih žena odlučuje se na primjenu „pilule za jutro poslije”. 11% žena starosti 15-44 godine potvrdilo je da je koristilo ovaj oblik zaštite od trudnoće. Objašnjavajući da ove pilule, koje mogu biti funkcionalno upotrijebljene i do nekoliko dana nakon seksualnog odnosa, ne utiču na prekid trudnoće kao što to vrše abort pilule, stručnjaci koji su vodili ovu studiju navode i podatak da je ovaj vid kontracepcije frekventniji u populaciji bjelkinja i obrazovanijih žena.

IZ MEDICINE Mama, je li nas troje?

Poznato je da postoje brojni faktori koji posredstvom majčinog organizma utiču na rast i razvoj bebe. Pušenju duvanskih proizvoda, stresorima, neadekvatnoj ishrani i nizu drugih specifičnih okolnosti, s tim u vezi je, već odavno objavljen rat od strane ljekara koji vode prenatalne procese. Polovinom februara objavljena su još neka zanimljiva zapažanja istraživača u vezi sa uslovljenošću neuhranjenosti novorođenčadi.

U izvještaju objavljenom u Američkom časopisu Human Biology ilustrovan je zaključak koji govori da niska početna težina novorođenčeta može biti uslovljena odsustvom biološkog oca.

U regijama u kojima je sasvim normalno da postoje nepovoljne demografske situacije, pri kojoj broj žena neuporedivo premašuje broj muškaraca, postalo je sasvim normalno da veliki broj

trudnoća pripada samohranim majkama. Istraživači sa Univerziteta u Mičigenu, bavili su se time u istraživanju koje je vođeno na osnovu popisnih podataka od 2000. god., na nivou 450 država. Danijel Kruger, vođa ove studije, objašnjava da je cijeli proces uslovljen majčinom podsvjesnom reakcijom u odnosu na nedostatak oslonca, što dovodi i do restrikcije u ishrani njenog nerođenog djeteta.

Antropolozi, pak, ukazuju da je ovakav odgojni odnos postojao i u ranijim epohama razvoja čovječanstva, npr. u eposi lovačko-sakupljačke civilizacije. Tada su, takođe, majke bile prinuđene da samostalno brinu o trudnoći i prepuštene same sebi, pa je i procenat prerano rođenih beba i izgubljenih trudnoća bio značajno veći.

Sličnosti se privlače Ljubav, toliko opisivana tema, bila je predmet istraživanja predstavnice sociološke struke dr Elizabet Mek Klintok, sa Univerziteta u Notr Damu, SAD. Baveći se temom uslovljenosti odabira partnera, mogućnosti ostvarenja veze „na prvi pogled”, utemeljenosti tvrdnje o postojanju „hemije” ili čak suprotno - teze o tome da se suprotnosti privlače, ona je došla do nekoliko zaključaka u vezi sa pravilima privlačnosti. Dr Mek Klintok tvrdi da je u odabiru partnera presudna sličnost - u načinu razmišljanja, izgledu, ekonomskom statusu, rasnoj i vjerskoj pripadnosti...

U posebna pravila spadaju npr. ona da fizički veoma atraktivne žene češće formiraju ekskluzivne veze. To je, u stvari, poželjniji tip odnosa u kom je žena u situaciji da zahvaljujući „trgovini svojim fizičkim izgledom” diktira neka pravila. Tako se, na primjer, dešava da one imaju manju vjerovatnoću od realizacije seksualnog odnosa već u prvoj sedmici veze nego što se to obično događa. Što se žena tiče, tvrdi ova naučnica, broj seksualnih partnera smanjuje se u odnosu na veće prisustvo fizičke ljepote, dok je kod muškaraca taj slučaj sasvim obrnutog ishoda. Takođe, primijećeno je i da fizički atraktivnije žene, tj. mršavije, prijavljuju manji broj partnera u odnosu na ostale. Ženina fizička ljepota i muškarčev poslovni status, tvdi ona, u direktnoj su korelaciji.

09

Krajem februara na crnogorskom tržištu pojavilo se mlijeko kontaminirano opasnim mikotoksinima - aflatoksinima. Dozvoljena doza tog toksina je 0,05 mikrograma po kilogramu mlijeka, a svaka koncentracija veća od tog iznosa može dugotrajnom upotrebom da izazove ozbiljne posljedice po ljudski organizam

A F L ATO K S I N Otkrivanje prisutnosti mlijeka sa povišenim sadržajem aflatoksina, prirodnog mikotoksina koji proizvode različite vrste gljiva, na tržištima u Crnoj Gori i okruženju, uzburkalo je krajem februara javnost i stvorilo opravdanu bojazan kod ljudi. Radi se o toksinu koji ako se duže unosi u organizam može štetno da djeluje, uključujući i kancerogeno dejstvo.

Republičke nadležne službe brzo su reagovale povlačeći iz prodaje sve sporne serije uvezenog mlijeka, uvodeći stopostotnu i svakodnevnu kontrolu mlijeka na graničnim prelazima, te kontrolišući mlijeko domaćih proizvođača i hranu koju oni koriste za ishranu stoke. Nekoliko dana crnogorskim proizvođačima bila je zabranjena proizvodnja, a nakon detaljnih analiza saopšteno je da je ono mlijeko koje je u prodaji ispravno i da se može koristiti bez opasnosti od bilo kakvih štetnih posljedica. Svakodnevne kontrole su nastavljene, tako da se situacija na tržištu polako normalizuje.

Običan čovjek ne može izbjeći bojazan i nedoumice jer je mlijeko jedna od osnovnih životnih namirnica, a dodatno je zbunjujuće i to što većina ljudi ne poznaje pravu prirodu i svojstva aflatoksina, te njegov mogući uticaj na organizam. Osim u mlijeku, taj mikotoksin se može naći i u drugim prehrambenim proizvodima.

OTKRIVENI TEK 1960. GODINE Aflatoksini su otkriveni tek 1960. godine i to nakon velikog pomora ćurki u Velikoj Britaniji, zbog bolesti koju su Englezi tada tajnovito nazvali „Turkey Disease X”. Buđ Aspergillus flavus izolovana je u kikirikijevom brašnu, kojim su ćurke hranjene i koje je bilo uzrok pomora. Aspergillus flavus bila je kristalna supstanca plave fluorescencije.

U prošlosti su poznati slučajevi akutne toksičnosti kod ljudi i to u Anonu (1993), Indiji (1974) i Keniji (1982), kada je uzrok kontaminiranog kukuruza aflatoksinom bila obilna nesezonska kiša. U Anonu je primijećena mršavost kod svinja, kao posljedica hroničnih trovanja, a kod krava je došlo do slabog prinosa mlijeka.4

ŠTA JE AFLATOKSIN I KOJE NJEGOVE VRSTE POSTOJE? „Aflatoksini su prirodni mikotoksini koje proizvode mnoge vrste Aspergillus gljiva, od kojih su najznačajnije Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus”1. Te gljive, koje su u stvari buđ koja obično raste na žitaricama, aflatoksin produkuju kao odbrambenu supstancu i to onda kada su izložene nepovoljnim uslovima sredine, a to su visoka temperatura, dugotrajna suša, velike temperaturne razlike između dana i noći, te vlaga i sl. uslovi pri kojima se žitarice skladište. Gljive iz roda Aspergillus su, za razliku od brojnih drugih, aerobni organizmi, koji najbolje uspijevaju u uslovima relativno visoke temperature (25°C do 42°C) i niske vlažnosti vazduha. Zato njihovom širenju direktno pogoduju duga i sušna ljeta, ali visoka temperatura doprinosi i posredno jer usljed pucanja zrna one lako dospijevaju na njegovu površinu.

Spora gljive iz vazduha pada na zrno žitarica, najčešće je to kuku-

10

ruz, ali tek u sadejstvu pomenutih uslova i nakon dugog vremena boravka na zrnu one će produkovati aflatoksin.

Najznačajniji aflatoksini su B1, B2, G1, G2, M1 i M2.

Aflatoksin B1 je najtoksičniji i gotovo je uvijek prisutan gdje i B2, G1 i G2. On se ubraja u grupu kancerogenih supstanci, odnosno spada u grupu 1 prema IARC2 klasifikaciji, što znači da je agens karcinogen i da je to dokazano kod ljudi. Aflatoksin M1 spada u grupu 2A, što znači da je vjerovatno karcinogen kod ljudi, a njegova karcinogenost dokazana je i kod životinja. „Aflatoksini su dobili naziv prema A (Aspergillus) + FLA (Flavus) + TOKSIN, a oznake B i G označavaju pojavu plave (Blue) ili zelene (Green) boje fluorescencije pod UV zracima, dok oznaka M označava prisustvo u mlijeku (Milk)”3.

Osim kukuruza, aflatoksin se može naći u susamu,

kikirikiju, pamuku, pirinču, pistaćima, sjemenkama bundeve, bademu, lješniku, suncokretu, soji, sušenom voću, začinima, mlijeku, mliječnim proizvodima i mesu.

REAKCIJA ŽIVOTINJSKOG ORGANIZMA NA AFLATOKSIN Preko kukuruza, lišća ili sijena, koje takođe može da kolonizuje Aspergillus gljiva, aflatoksin dospijeva u tijelo preživara.

Obrambeni mehanizam životinje počne da luči enzime i na taj način se ona brani. Pod dejstvom enzima aflatoksin se djelimično inaktivira, pa je to razlog zašto se u svježem kravljem mlijeku ne može naći najopasniji, kancerogeni B1, već njegov znatno manje opasan derivat - M1. Tako izmijenjen, a ne prvobitni B1, aflatoksin preko mliječnih žlijezda dospijeva u kravlje mlijeko, a onda i u ljudski organizam. Nakon tri do sedam dana pošto se prekine ishrana kontaminiranom hranom, aflatoksin će nestati iz mlijeka.

Međutim, aflatoksini se nikada u potpunosti ne izlučuju iz tijela životinja, zbog čega se neke od ovih supstanci mogu nalaziti i u mesu koje se koristi za ljudsku ishranu. U životinjskom mesu najviše se zadržava u iznutricama, prije svega jetri ili crnoj džigerici, dok je u veoma maloj količini prisutan i u mišićima („crvenom” i „bijelom” mesu).

UTICAJ NA MLIJEKO M1 aflatoksin ne razgrađuje se pasterizacijom niti procesima koji se primjenjuju u cilju smanjivanja sadržaja masnoća u mlijeku. To znači da se on može naći i u svježem, pasterizovanom ili dugotrajnom mlijeku. Dozvoljene količine u Crnoj Gori su 0,05 mikrograma po kilogramu mlijeka, a njega ne smije biti u dječijoj hrani.

Situacija sa prerađevinama od mlijeka drugačija je, pošto se tokom fermentacije u proizvodnji jogurta aflatoksin ili razgrađuje ili se njegovi molekuli vezuju u vidu neutralnih proteinskih kompleksa. Zato ga u jogurtu i kisjelom mlijeku nema u aktivnom stanju.

Za sada nije razvijen efikasan industrijski postupak kojim bi se u potpunosti spriječilo inficiranje žitarica ovim buđima, kao ni efikasan postupak za uklanjanje njihovih toksina iz zaražene hrane. Neka istraživanja koja su rađena na teritoriji Evropske unije pokazala su da se aflatoksin može naći u čak 80 odsto prehrambenih proizvoda za čije se dobijanje koriste žitarice ili mlijeko i mliječne prerađevine. Te količine aflatoksina nijesu, naravno, štetne po zdravlje.

DEJSTVO UNUTAR LJUDSKOG ORGANIZMA Buđ je široko rasprostranjena u prirodi, a u sastav svakodnevne ljudske ishrane ulaze žitarice i brojni drugi proizvodi koji se od njih dobijaju, kao i mlijeko i mliječne prerađevine.

Zbog toga, kao i zbog relativno dobre hemijske stabilnosti aflatoksina, neminovno je da se čovjek u ishrani susreće sa veoma malim količinama tog toksina. Aflatoksin M1, koji, kako se vidi, najčešće možemo unijeti preko kravljeg mlijeka, oko 10 puta je manje toksičan od aflatoksina B1.

Brojni su faktori koji utiču na djelovanje aflatoksina kod čovjeka. Najvažniji su pol, starost, ishrana, prisustvo zaštitnih faktora u organizmu, infekcija virusom hepatitisa B. Primarne akutne mikotoksikoze manifestuju se kao zapaljenjske promjene na organima gastrointestinalnog trakta. Aflatoksini su hepatotoksični i uzrokuju masnu degeneraciju jetre, krvarenje i rak jetre. Aflatoksin B1 je najjačeg mutagenog djelovanja i smatra se jednim od najjačih humanih mutagena.

Ipak, metabolizam ljudi je u poređenju sa drugim životinjskim vrstama primjetno otporniji na pojavu aflatoksina u hrani. Razlog tome, smatraju stručnjaci, treba tražiti u evolutivnoj prilagođenosti ljudi na ishranu žitaricama. Životinjske vrste poput riba i pasa, koje se prirodno ne hrane žitaricama, nijesu imale potrebu da razvijaju hemijske odbrambene mehanizme protiv ovih supstanci, tako da su one znatno osjetljivije na njih.

Iako aflatoksin pokazuje štetne uticaje na jetru i povećava rizik od pojave raka tog organa, medicinske studije ukazuju da se rak jetre rijetko javlja samo kao posljedica intoksikacije aflatoksinom B1, već je potrebno da ona bude udružena sa drugim faktorima rizika poput hronične infekcije virusom hepatitisa i slično.

Naravno, štetno dejstvo će se ispoljiti ako se taj toksin unosi kontinuirano i u većim količinama.

NAJOSJETLJIVIJA DJECA Na pojavu aflatoksina najosjetljivija su djeca, kod koje se, ako su hronično izložena dejstvu visokih koncentracija, pojavljuju ozbiljne smetnje u fizičkom i psihičkom razvoju. Stručnjaci upozoravaju na primjetnu povećanu vjerovatnoću pojave raka jetre u kasnijoj životnoj dobi. Djeca sa već postojećim imunološkim problemima spadaju u populaciju sa naročito izraženim rizikom od obolijvanja, kao i ona čija je ishrana nedovoljna, odnosno koja gladuju. Zato je uticaj aflatoksina na mlade najizraženiji u određenim oblastima Podsaharske Afrike.

Određene imunološke studije sugerišu da povećanje unosa svježih biljnih namirnica poput šargarepe, celera i peršuna ublažuje štetne uticaje aflatoksina na zdravlje ljudi.

1 Citirano prema Wikipedia, slobodna enciklopedija, www.wikipedia.com 2 International Agency for Research on Cancer - Međunarodna agencija za istraživanje kancera 3 Wikipedia 4 Wikipedia

D. N.

11

PREVENTIVNA MEDICINA - ZNAČAJ SIROVE HRANE Piše: dr Snežana Tomić, homeopat

Koliki je značaj sirove hrane kada je naše zdravlje u pitanju govori podatak da mnoge zdravstvene organizacije kao preventivu protiv bolesti predlažu konzumiranje sirovih namirnica u čak do 13 posluživanja dnevno.

Zašto su voće i povrće u svom sirovom obliku toliko važni?

Svakodnevno, svaka naša ćelija bombardovana je oksidativnim stresom i primi oko 10 hiljada hitaca. Ta oštećenja moraju se popraviti takozvanim antioksidansima, da bi ćelija mogla da nastavi sa svojom normalnom funkcijom. U protivnom, oštećenja ćelija usloviće njenu oslabljenu funkciju, te ako je to ćelija srca, pluća ili jetre, javiće se i oboljenja u ovim organima. Ako se ona ne može regenerisati, onda se mora stvoriti nova, koristeći genetski materijal, telomere kojih u našem tijelu ima u ograničenom broju. Kojom brzinom trošite telomere, tom brzinom ćete stariti.

Nauka kaže da ako bi mogli, teorijski, da zakrpimo svakodnevna oštećenja ćelija, naš genetski materijal i telomeri mogli bi trajati sedamsto godina. Mi u prosjeku živimo deset puta kraće, jer oksidativni stres prevazilazi moć reparacije u tijelu.

12

Odakle organizam dobija antioksidante koji popravljaju kvar ćelija?

Uglavnom iz svježeg voća i povrća. Jedna jabuka ili brokoli sadrže više od 20 hiljada vitamina i minerala, odnosno fitonutrijenata koje ćelije koriste da se regenerišu i obnove. Za razliku od sintetskih vitamina, prirodni fitonutrijenti spakovani su u voćki u svom prirodnom obliku koji se brzo i lako apsorbuje, dok se iz pilula teško apsorbuju jer ih organizam ne prepoznaje kao dio prirode. Njihov odnos u toj voćki i harmonija tog odnosa vitamina i minerala ne može se replicirati u piluli.

Veoma značajan razlog zašto je sirova hrana toliko važna jeste održavanje normalnog PH balansa u ćelijama. Uprošćenim jezikom, zdrava ćelija ima bazni pH koji joj omogućava normalno funkcionisanje. Na primjer, virusi i bakterije se teško razmnožavaju u baznoj ćeliji. Suprotno od bazne, postoji kisjela reakcija u ćeliji. Kisjeli pH dovodi ćeliju u problem. Tako se otvaraju vrata mikrobima i zapaljenjskim procesima. Ćelije raka, koje mi greškom svakodnevno pravimo i koje naš imuni sistem eliminiše, imaju kisjeli pH. Da bi ćelija zadržala svoj bazni pH, potrebno je da u organizam unesemo baznu hranu. Bazna hrana je svježe, sirovo voće i povrće. Praktično sva ostala hrana, kao što su meso, mliječni proizvodi, tjestenine, slatkiši, gazirano,

alkohol, stvara kisjelu reakciju u ćelijama. Tako otpočinje proces poremećaja funkcije ćelije koja se od normalne zdrave pretvara u bolesnu ćeliju ili ćeliju raka.

Dakle, da bismo održali normalan pH balans u tijelu, oko 50% naše ishrane trebalo bi da bude hrana koja podržava baznu reakciju, a to je sirovo voće i povrće. To je važno vršiti svakog dana jer se oksidativni stres dešava svakodnevno, a ćelije raka greškom pravimo svakog minuta, te naš organizam ne može da čeka da ponekad pojedemo neku voćku ili salatu, tj. kad, kao u ovom članku, pročitamo koliki je značaj sirove hrane.

Konzumiranje ovakve hrane mora biti svakodnevno, najbolje uz svaki obrok, u vidu salata, priloga drugoj hrani, za užinu ili kombinovano u blenderu kao povrćni ili voćni šejk.

Pritom u našoj ishrani moraju biti zastupljene sve dugine boje, jer svaka boja u sirovom voću i povrću ima snažan pigment, antioksidant koji regeneriše i hrani ćelije. Raznovrsnost je ključna, jer svako voće i povrće ima specifične fitonutrijente. Na primjer, kako kažu naučne studije, spanać ima sposobnost da štiti oko od makularne degeneracije, a brokoli, ako se tri puta sedmično koristi u ishrani, smanjuje incidencu obolijevanja od raka za oko 60%. Crveni pigment u paradajzu, likopen, štiti kožu od opekotina

pri sunčanju a takođe i prostatu od zapaljenja i tumora. Resveratrol iz crnog grozđa čisti krvne sudove i podmlađuje i štiti naš genetski materijal od oštećenja. Proantocijanidi, plavi pigment iz borovnica, jačaju moždane i umne funkcije, popravljaju pamćenje i koncentraciju.

Voće jedite u prirodnom obliku, a ne u vidu sokova.

Postoji razlog zašto ne možete natočiti sok iz drveta, već sa njega uberete plod. Za razliku od voćnog soka koji uglavnom sadrži šećer koji ubija bijela krvna zrnca, imunitet i crpi insulin, cijela voćka sadrži vlakna i bioflavonoide koji pomažu rad crijeva i iznose toksine iz tijela. Što više Vaša ishrana obiluje namirnicama u prirodnom obliku, onako kako ih je napravila majka priroda, utoliko ćete biti zdraviji i raspoloženiji.

U svježe voće i povrće upakovana je i sunčeva energija i enzimi koji štede našu energiju za varenje hrane. To je jedan od razloga što se poslije takvog obroka osjećamo poletno i lako.

Uloga hrane sastoji se u tome da nam poveća nivo energije, a ne da poslije obroka moramo da odrijemamo, kao što je slučaj kad unesemo prekuvanu, umrtvljenu, procesovanu hranu koja nas energetski orobi.

Unaprijeđena ćelijska terapija za mlađi izgled kože MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

B

KOMPLEKS U ovu grupu spadaju sljedeći vitamini:

PiĹĄe: mr ph. Ivana Gojković ZnaÄ?aj vitamina B grupe ogroman je. Njihovo prisustvo je neophodno u pravilnom funkcionisanju organizma. B kompleks je dobar za: nervni sistem, zdravu koĹžu, muskularni tonus, pomaĹže gastrointestinalnom traktu, daje energiju. PomaĹže: kosi, oÄ?ima, jetri i sluzokoĹži usta. UÄ?estvuje u metabolizmu ugljeni hidrati-masti-proteini.

Svi vitamini B grupe rastvorljivi su u vodi. Stoga se njegove minimalne koliÄ?ine deponuju u organizmu, dok se svaki viĹĄak eliminiĹĄe putem urina.

Vitamini B kompleksa udruĹženi su u hranjenju i funkcionisanju u organizmu. Ako nedostaje jedan Ä?lan ovog kompleksa, uvijek pored većih doza istog treba nadoknaditi i sve ostale Ä?lanove kompleksa. Zato aplikacija velikih doza samo jednog Ä?lana moĹže da izazove nedostatak drugih vitamina iz grupe.

Njihovu apsorpciju u organizmu pomaĹžu: vitamini C, E, kalcijum i fosfor, dok je resorpcija B kompleksa u znaÄ?ajnoj mjeri ugroĹžena u stanjima stresa, konzumacije velikih koliÄ?ina ĹĄećera, kafe, alkohola, nekih lijekova (tableta za spavanje, kontraceptivnih pilula), kod infektivnih stanja.

Vitamini ove grupe meÄ‘usobno se razlikuju po hemijskom sastavu, a podstiÄ?u metabolizam, odrĹžavaju zdravlje koĹže, miĹĄićni tonus, poboljĹĄavaju rad imunog sistema, povoljno utiÄ?u na nervni sistem, podstiÄ?u diobu ćelija i nastanak crvenih krvnih zrnaca.

Vitamin B1 B1 je vitamin koji se u struÄ?noj literaturi naziva tijamin ili aneurin. On je prvi izolovani i identifikovani B vitamin zaduĹžen

14

Æ FLQFK SFQ>JFK FIF SFQ>JFK & Æ )LJ>I>JFK SFQ>JFK Æ ,FG>@FK SFQ>JFK Æ .>KQLQBKPH> HFPGBIFK> SFQ>JFK Æ .FOFALHPFK SFQ>JFK Æ 0F?L�>SFK SFQ>JFK Æ 2FG>JFK SFQ>JFK Æ $LIK> HFPGBIFK> SFQ>JFK

za odrĹžavanje zdravog apetita. Od kljuÄ?ne je vaĹžnosti u procesima kojima tijelo izdvaja energiju iz ugljenih hidrata. Blagi je diuretik, ĹĄto ga Ä?ini Ä?uvarom bubrega i prostate. Svako tkivo u organizmu sadrĹži tijamin, a najviĹĄe ga ima u srcu, jetri i bubrezima. U namirnicama ga najviĹĄe ima u neobraÄ‘enim Ĺžitaricama, mahunastom povrću, jezgrovitim plodovima i sjemenkama. U većini zemalja preporuÄ?ena dnevna doza je 1.4 mg. Neka testiranja na Ĺženama koje su uzimale po 50 mg ovog vitamina na dan pokazala su poboljĹĄanje oĹĄtrine uma.

Vitamin B2 Vitamin B2 je poznat i kao riboflavin i to je drugi identifikovani vitamin iz tzv. kompleksa B. Poput vitamina B1 i B2, i on je koenzim. Bez njega tijelo ne moĹže da vari i koristi proteine i ugljene hidrate. Kao i vitamin A, on ĹĄtiti sluzokoĹžu - vlaĹžna tkiva na povrĹĄini oÄ?iju, zidova usana, nosa, grla, vagine i zavrĹĄnog dijela debelog crijeva -, utiÄ?e na vid, izgradnju ćelija sluzokoĹže i koĹže, te crvenih krvnih zrnaca. Nedostatak utiÄ?e na promjene u sluzokoĹži i uzrokuje zapaljenje jezika, oÄ?iju, oticanje usana, malokrvnost, crijevne poremećaje, miĹĄićnu slabost i zastoj u rastu.

PreporuÄ?ena dnevna doza je 1.4 mg.

Vitamin B3 Vitamin B3, poznat i kao nijacin, neophodan je za normalan rast i kao i drugi vitamini grupe B utiÄ?e na rad enzima.

On je zapravo komponenta enzima koji prenosi kiseonik do tjelesnih tkiva. Stvara zdrav apetit i uÄ?estvuje u varenju ĹĄećera i masti. On postoji kao preformiran hranljivi sastojak a dobija se od amino-kisjeline triptofana. Preformirani nijacin nalazi se u mesu, dok triptofana ima u mlijeku i mlijeÄ?nim poizvodima. I Ĺžitarice sadrĹže neĹĄto nijacina, ali ih je teĹže apsorbovti bez dodatka limete. PreporuÄ?ena dnevna doza izraĹžava se u ekvivalentnim dozama nijacina (eng. Nyacin Equivalent: NE) i iznosi 60 mg triptofana = 1 mg nijacina = 1 NE. Vitamin B5 Vitamin B5, poznat i kao pantotenska kisjelina, neophodan je uÄ?esnik enzimskih reakcija i omogućava koriťćenje ugljenih hidrata i proizvoda steroidne biohemije poput hormona. On, takoÄ‘e, pomaĹže oko stabilizacije ĹĄećera u krvi, odbrane od infekcije, a ĹĄtiti i hemoglobin, nerve, mozak, miĹĄiće. Pantotenska kisjelina nalazi se u mesu, ribi, pasulju, cijelim zrnima Ĺžitarica i obogaćenim ĹžitariÄ?nim proizvodima.

Dnevna doza ovog vitamina nije zvaniÄ?no odreÄ‘ena.

Vitamin B6 Vitamin B6 je joĹĄ jedan hranljivi sastojak koji obuhvata viĹĄe jedinjenja: piridoksin, piridoksal i piridoskamin, poznat i kao adermin. On je komponenta enzima koji razlaĹže proteine i masti i neophodan je za dobijanje energije i hranljivih sastojaka iz hrane. Ima vaĹžnu ulogu u uklanjanju viĹĄka homocisteina iz krvi. Najbolji izvori vitamina B6 jesu dĹžigerica, piletina, riba, svinjetina, jagnjetina, mlijeko, jaja, neobraÄ‘en pirinaÄ?, cijela zrna Ĺžitarica, soja, krompir, pasulj, jezgrasti plodovi, sjemenke i tamnozeleno povrće poput listova repe. Nije otporan na UV zraÄ?enja.

U organizam se unosi u obliku provitamina, da bi u jetri preĹĄao u aktivan oblik. PreporuÄ?ena dnevna doza je 1.2-2 mg. ZnaÄ?ajan je za metabolizam nezasićenih masnih kisjelina i ponekih aminokisjelina. Nedostatak ovog vitamina izaziva oboljenja koĹže i nervne poremećaje.

Vitamin B7 Vitamin B7, poznat i kao biotin, komponenta je enzima koji prenosi atome kiseonika i ugljenika izmeÄ‘u ćelija. B7 vam pomaĹže da stvarate masti i ugljene hidrate i neophodan je za sintezu masnih kisjelina i amino-kisjelina, koje omogućavaju rast. Osim toga, izgleda da spreÄ?ava stvaranje masnih naslaga koje mogu ometati pravilan rad jetre i bubrega. Najbolji izvori ovog vitamina jesu dĹžigerica, kvasac, Ĺžumance, pasulj.

Za biotin, tj. vitamin B7, ne postoji definisana potrebna dnevna koliÄ?ina.

Vitamin B9 Vitamin B9, poznat i kao folna kisjelina, folat ili folacin, osnovni je hranljivi sastojak za ljude i druge kiÄ?menjake. UÄ?estvuje

Vitamini B grupe posebno se preporuÄ?uju: trudnicama, dojiljama, starijim osobama, osobama koje dugo koriste antibiotike, za detoksikaciju organizma od alkohola. Oni se preporuÄ?uju kod indikacija: Æ HKB Æ KBJFG> Æ KHPFLWKLPQ Æ LIBPQF PO@> F HOSKFE PRALS> Æ %I>SL?LIG> Æ "BMOBPFG> Æ #H@BJF Æ 8> OBDBKBO>@FGR QHFS> Æ )LA FJMLQBK@FGB Æ LIBPQF HL²B Æ ,BLMELAKF PR W> O>PQ F O>WSLG Æ )LA KBMILAKLPQF Æ )LA M>A> FJRKFQBQ> Æ .OL?IBJ> P> HL²LJ Æ .OL?IBJ> P> ²BIR@BJ F LOD>KFJ> W> S>OBKGB Æ .OL?IBJ> P> JBQ>?LIFWJLJ Æ )LA PQOBP>

u sintezi DNK, u metabolizmu proteina i za njega vezanoj sintezi amino-kisjelina odgovornih za stvaranje novih tjelesnih ćelija i tkiva. On je od kljuÄ?ne vaĹžnosti za normalan rast i zarastanje rana. Trudnicama je neophodan u većim koliÄ?inama, da bi mogle da formiraju nova tkiva za svoje tijelo i plod koji nose. Osim toga, odgovarajuća doza vitamina B7 znatno smanjuje rizik od defekta kiÄ?mene moĹždine ploda. Namirnice iz kojih apsorbujemo ovaj vitamin jesu pasulj, tamnozeleno povrće, dĹžigerica, kvasac i razliÄ?ito voće. PreporuÄ?ene dnevne doze su:

t ˜H EKFDB

t ˜H PESBTMJ

t ˜H USVEOJDF Vitamin B12 Dvije glavne funkcije vitamina B12 jesu stimulacija rasta i formiranja i sazrijevanja eritrocita. Pravilan metabolizam proteina i amino-kisjelina (metionin, triptofan, tirozin), sinteza nukleinskih kisjelina, spreÄ?ava pojavu perniciozne anemije.

Neophodan je za normalnu funkciju i odrĹžavanje integriteta OFSWOJI J FQJUFMOJI ʉFMJKB 1SFQPSVĘŠFOF EP[F NVĂ?LBSDJ ˜H E äFOF ˜H E USVEOJDF J EPKJMKF ˜H E 1SJNKFOB MJKFĘŠFOKF J profilaksa perniciozne anemije kod mijelocitne i megaloblastne anemije, alkoholizam, gastritis, renalne bolesti, stres.

Vitamin B12 ne treba primjenjivati u lijeÄ?enju akutnog virusnog hepatitisa, alergija, za poboljĹĄanje apetita, u tretmanu dermatoloĹĄkih bolesti, umora, multiple skleroze, steriliteta.

Hipovotaminoza je rijetka pojava, ali se javlja kod vegetarijanaca koji godinama ne konzumiraju meso, jaja ili mlijeÄ?ne proizvode. Poseban rezultat deficita vitamina B12 jeste Ä?esta demijelinizacija velikih nervnih vlakana kiÄ?mene moĹždine, a posljedica toga je znaÄ?ajan gubitak perifernog senzibiliteta, u teĹĄkim sluÄ?ajevima i paraliza.

KaŞu da je izvor naťe sreće u subjektivnim osobinama - plemenitom karakteru, pozitivnom duhu, vedrom umu i zdravom tijelu. UloŞimo zato u naťe zdravlje. Osigurajmo sreću na vrijeme.

15

Fitoterapija

Ec h i n a cea Piše: mr ph. Aleksandar Jovanov

Opis Echinacea je biljka iz familije Asterace koja potiče iz Sjeverne Amerike. Ova biljka ima šuplju stabljiku koja raste u visinu od 50 do 100 cm. Ima uske, duguljaste listove prekrivene sitnim dlačicama. Cvijet je ljubičaste boje. Zato je sasvim logično da naziv ehinacea potiče iz grčke riječi echino, što u prevodu znači morski jež.

Ima nekoliko podvrsta ehinacee od kojih najznačajnije za medicinsku primjenu su Echinacea Angustifolia, Echinacea Pallida i Echinacea Purpurea.

Najznačajne komponente zbog kojih ova biljka ima medicinsku primjenu su polisaharidi, flavonoidi, glikoproteini, alkilamidi, ehinakozidi, cihorična i kaftarična kisjelina. Cihorične i kaftarične kisjelina ima najviše u E. Purpurea, dok ehinakozidi su najviše zastupljeni u E. angustifolia i E. pallida. Imunostimularni efekat ehinacee potiče iz alkilamidima rastvorljivih u mastima, a najviše ih ima u E.angustifolia i E.Purpurea.

16

Alkilamidi djeluju preko vezivanje za CB1, ali najviše za CB2 kanabinoidne receptore i tako djeluju na imuni sistem.

Primjena U tradicionalnoj medicini ehinacea je poznata kao imunostimulator, preciznije aktivator nespecifičnog imunog sistema. Tako je ona našla svoje mjesto kao fitoterapija najrazličitijih stanja koja nastaju kao posljedica poremećaja imunog sistema. Koristi se u različitim kulturama od liječenja infekcija do liječenja opstipacija kao laksativ. U ove svrhe najčešče se koristi korijen ehinaceje, kao i nadzemni dio biljke koji se bere u vrijeme cvjetanja.

Indijanci iz Sjeverne Amerike najviše su koristili Echinacea Angustifolia kao antimikrobno sredstvo. Koristili su je kod upale grla, kašlja, bola u grlu, glavobolja, ali i kao analgetik.

Jedna studija iz 2007. godine na univerzitetu u Konektikatu u Americi je dokazala da korišćenje ehinaceje dovodi do smanjenje mogućnosi prehlade za 50%, a smanjuje se i trajanje već postojeće prehlade za 1.4 dana.

Nekoliko godina ranije, studija na Univerzitetu u Merilendu je pokazala slično dejstvo ehinacee. Naime, ova studija je pokazala da primjena ehinacee kod prvih simptoma prehlade smanjuje njen intenzitet, a skraćuje i vrijeme trajanja simptoma prehlade.

Danas, najviše se koristi kao jak imunostimulans pošto jača odbrambeni sistem organizma tako što se smatra da povećava proizvodnju antitijela i leukocita u krvi. Djeluje i protivupalno blokirajući hijaluronidazu, enzim koji proizvode bakterije, a koji

oštećuje ćelijsku membranu i omogućava pristup bakterijama i virusima u ćeliju. U slučaju virusnih infekcija, ehinacea djeluje povoljno jer stimuliše stvaranje interferona koji su odgovorni za borbu protiv virusa. Stimuliše jetru i bubrege u procesima detoksikacije. Koristi se pri infekciji tako da djeluje sporije od antibiotika ali je vremenski efekat duži. Koristi se kao terapija kod raznih hroničnih infekcija, ali i adjuvantna terapija pri akutnim infekcijama, pri herpesu, gripu, upali sinusa, bronhitisu i ostalim bolestima disajnih puteva, urinarnim infekcijama, upali prostate, vaginalnim infekcijama nastalim od Candida Albicans, infekciji uha, atletskom stopalu, alergiskom rinitisu...

Jedna studija je pokazala i to da extrakt ehinacee ima antivirusno djelovanje i kod rekurentnih čireva izazvanih od herpes simplex virusa.

Aktivni sastojci ehinacee nemaju neželjene efekte i zato se preporučuje primjena eninaceje i kao preventivna terapija, posebno u jesen i u proljeće, ali i u periodima oporavka od bolesti, periodima povećanog fizičkog opterećenja i psihičkog zalaganja.

Danas ehinacea može da se nađe u obliku ekstrakta, tinkture, tableta, kapsula, gelova i sprejeva, sama ili u kombinaciji.

Preporučuje se primjena u kontinuitetu 4 – 6 nedjelja preventivno, i to najbolje u periodima kada se javljaju infekcije, prehlade i alergije. U slučaju postojeće infekcije najbolji učinak se postiže ako se koristi 1-2 nedjelje u visokim dnevnim dozama.

Upotrebljava se prema uputstvu proizvođača u zavisnosti od inten-

ziteta bolesti i imunološkog stanja organizma. Spolja se koristi u vidu gela za liječenje rana, uboda insekata i infekcija, pošto ima protivupalno i antibiotsko dejstvo.

Uncaria Tomentosa (mačja kandža) Ova biljka potiče iz tropskih djelova Južne i Centralne Amerike. Bogata je fitohemikalijama među kojima ima tanina i alkaloida koji djeluju antiinflamatorno i antioksidativno i smatra se da imune snage organizma povećava čak za 50%. Zato je ekstrakt ove biljke našao svoju primjenu kao fitoterapija kod gastritisa, artritisa, kolitisa, reumatizma, dijabetesa, alergija, infekcije herpes virusima, kod hroničnih opstruktivnih bolesti pluća, bola u kostima, a posebno kod virusnih i bakterijskih infekcija disajnih puteva kod pušača.

Extrakt ehinacee, zajedno sa extraktima mačje kandže, taheba, papaje i grejpfruta ima u kapsulama Immunaction, italijanskog proizvođača ErbaVita.

Immunaction se preporučuje za : - jačanje opšteg stanja organizma - kao prevencija virusnih i bakterijskih infekcija - poboljšanju imuniteta u periodu gripa i prehlada - bržeg oporavka nakon preležane bolesti

Đoka Miraševića br. 7, Podgorica, tel.+ 382(0) 20 266 333, tel./fax.+ 382(0) 20 267 805, mob.+ 382(0) 69 777 069, e-mail: netpharm@t-com.me

m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina NetPharm - Tw Cen MT regular

Kada se nalaze u svemiru astronauti ne mogu da plaču jer ne postoji gravitacija koja bi omogućila da njihove suze poteku.

Nekada se vjerovalo da se epilepsija može izliječiti ispijanjem krvi ubijenih gladijatora.

Nakon tridesete godine života ljudi postepeno počinju da se smanjuju u visini.

Prosječno, život crvenih krvnih ćelija traje 120 dana.

Naša pluća svakog dana udahnu više od dva miliona litara vazduha.

Kada pocrvenite, sluzokoža vašeg želuca se, takođe, zacrveni.

Ljudsko tijelo ima manji broj mišića nego tijelo gusjenice.

18

Bebe počinju da sanjaju čak i prije nego što se rode.

Do svoje 60. godine, ženin organizam proizvede toliko novih jajnh ćelija da bi u sličaju njihove oplodnje ona mogla roditi 450 beba.

Nokti i rožnjače su jedina dva tkiva u tijelu koje ne primaju kiseonik iz krvi.

Što smo stariji, mozak godišnje gubi skoro jedan gram težine.

Ako bi Barbi bila prirodne veličine, njene mjere bile bi 39-23-33. Pošto bi bila visoka oko 2 inča, morala bi stajati na 7 stopala i imala bi vrat dvostruko duži u odnosu na prosječan ljudski.

Fetus stiče otiske prstiju već u uzrastu od tri mjeseca.

Djeca brže rastu u toku proljeća.

19

ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE GOJAZNE DJECE U CRNOJ GORI Nastavak teksta iz prošlog broja Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar-endokrinolog, Institut za bolesti djece, Podgorica

.............

Tjelesna težina Tjelesna težina je izuzetno važan indikator razvoja djeteta.

Stoga je u istraživanju kroz antropološku standardizaciju težine i kasniju ocjenu ishranjenosti za uzrasne grupe od 7-15 godina izračunata aritmetička sredina, odgovarajuća standardna devijacija i koeficijent varijacije za težinu.

Statističke značajnosti (t,p) razlika između prosječnih vrijednosti težina dječaka i djevojčica prema uzrastu ispitivane djece Tabela 3 Uzrast

7 8 9 10 11 12 13 14 15

20

Ukupno Podgorici t p 2,765 < 0,01 1,166 > 0,05 3,380 < 0,001 4,304 < 0,001 1,372 > 0,05 3,291ž < 0,001 3,722ž < 0,001 2,961ž < 0,005 1,928 > 0,05

t

p

t

p

t

1,671 0,05 2,057 0,05 1,579 0,05 1,850 0,05 0,338 0,05 1,687ž 0,05 1,284ž 0,05 1,776ž 0,05 0,748 0,05

>

1,305 0,5 1,449 0,05 1,319 0,05 1,396 0,05 0,101 0,05 1,655ž 0,05 2,060ž 0,05 1,606ž 0,05 0,443 0,05

>

1,050 > 0,05 0,426 > 0,05 0,548 > 0,05 0,575 > 0,05 0,034 > 0,05 0,608ž > 0,05 0,705ž > 0.05 0,706ž > 0,05 0,034 > 0,05

< > > > > > > >

> > > > > < > >

p

Ovaj rad obrađuje negativne uticaje gojaznosti na zdravlje djece i adolescenata kvantifikacijom antropometrijskih karakteristika djece školskog uzrasta u Podgorici - Crnoj Gori. Novi trendovi u razvoju civilizacije pored brojnih prednosti pokazali su i svoju negativnu stranu koja, između ostalog, obuhvata i amlifikaciju riziko faktora pogodnih za nastanak i razvoj mnogih bolesti među kojima gojaznost zauzima značajno mjesto.

Evidentno je da danas dominira tzv. moderni način života koji dovodi do permanentnog kršenja prirodnih životnih pravila, što za posledicu ima porast broja gojaznih osoba.

Zdrav način života i zdrava prirodna ishrana zamijenjena je brzom presovanom hranom u kojoj je izraženo prisustvo loših masti, ugljenih hidrata i šećera. Rezultat toga je degradacija ljudskog organizma, uključujući i gojaznost. Stoga se centralni dio rada odnosi na istraživanje nepovoljnih tjelesnih karakteristika djece i adolescenata, sa posebnim osvrtom na tjelesnu težinu i brojne negativne implikacije gojaznosti na zdravlje djece školskog uzrasta.

Cilj rada je proučavanje uticaja antropometrijskih karakteristika na kvalitet života djece. Svrha rada je dokazati da nekompatibilan rast i razvoj osoba mlađe životne dobi, implicira konflikte, regresije i stagnacije na društvenom i profesionalnom planu i izaziva brojne medicinske probleme.

.............

Ocjenjivane su statističke značajnosti razlika u prosječnim težinama između dječaka i djevojčica, svih ispitanika, prema uzrastu.

Kod djece svih uzrasta razlike su ocjenjene beznačajnim u dobi od 8, 11 i 15 godina (t = 1,166; t = 1,372 i t = 1,928) za nivo statističke vjerovatnoće p = 0,05, dok su u svim drugim uzrastima ocijenjene razlike bile statistički značajne na različitim nivoima (p = 0,05 do p = 0,001) .

Ocjenjivane su statističke značajnosti razlika u prosječnim težinama između dječaka i djevojčica svih ispitanika prema uzrastu.

Kod djece svih uzrasta razlike su ocijenjene beznačajnim u dobi od 8, 11 i 15 godina (t = 1,166; t = 1,372 i t = 1,928) , za nivo statističke vjerovatnoće p = 0,05, dok su u svim drugim uzrastima ocijenjene razlike bile statistički značajne na različitim nivoima (p = 0,05 do p = 0,001) .

Odnos težine prema uzrastu kod djece školskog uzrasta u Podgorici Tabela 4

Grafički prikaz linija težine kod djece školskog uzrasta u Podgorici Grafikon 2

Uzr.

M. Težina u kg 7 25,0 8 26,8 9 30,6 10 33,7 11 36,2 12 39,2 13 44,0 14 49,0 15 54,7

SD

4,38 4,41 5,53 6,10 6,96 7,88 8,93 8,99 9,01

KV

14,22 16,33 17,55 18,17 17,13 18,28 18,95 18,16 15,38

Ž.

Težina u kg 24,14 26,4 29,1 31,6 35,6 41,2 46,4 50,8 54,3

S D 4,67 4,93 5,62 6,03, 6,46 8,99 8,70 8,20 8,80

KV

60

50

16,60 16,90 17,95 18,10 18,34 20,18 17,97 16,59 15,33

40

30

20

10

0 7

8

9

10

11

Dječaci

12

13

14

15

Djevojčice

Dječaci imaju prosječnu tjelesnu težinu u uzrastu od 7 godina 25,0, a u uzrastu od 15 godina 54,7 kg. Djevojčice sa sedam godina teške su u prosjeku 24,14 kg,a sa 15 godina 54,3 kg.

Kod dječaka standardna devijacija težine raste sa uzrastom i najmanja je u uzrastu do 7 godina 4,38, a najveća sa 15 godina 9,01. Koeficijent varijacije za težinu kod dječaka najmanji je u uzrastu od 7 godina (14,22) , a najveći u uzrastu od 13 godina (18,95). Kod djevojčica je standardna devijacija u porastu sa uzrastom od sedme(4,67) do 12 godine (8,99), a nakon toga nije upravo proporcionalna uzrastu. Koeficijent varijacije, iako je dosta visok,kreće se tako što je u porastu sa uzrastom od sedme (16,60) do dvanaeste godine (20,18), a potom opada, pa je u uzrastu od 15 godina homogenost grupe za težinu najveća(15,33).

Kod djece školskog uzrasta u Podgorici, pri polasku u školu, u uzrastu od 7 godina, i pri završetku osmogodišnjeg školovanja, dječaci su visočiji od djevojčica. U periodu izmeđusedme i petnaeste godine dolazi do karakterističnih promjena u rastu dječaka i djevojčica, koje dovode do mijenjanja međuodnosa njihovih linija rasta. Praćenjem linije rasta zapaža se da su dječaci visočiji od djevojčica u svim godinama od sedme do desete. U uzrastu od jedanaest godina djevojčice su visočije od dječaka i između desete ijedanaeste godine nastaje prvo ukrštanje linije rasta. U uzrastu od jedanaest do trinaest godina djevojčice su i dalje visočije od svojih vršnjaka, zbog čega je njihova linija rasta iznad linije rasta dječaka. U uzrastu od četrnaest godina dječaci su ponovo visočiji od djevojčica i linije rasta se po drugi put sijeku Statističke značajnosti (t, p) razlika između prosječnih vrijednosti težina između trinaeste i četrnaeste godine, pokadječaka i djevojčica prema uzrastu ispitivane djece zujući u daljem toku divergentan smjer.

Tabela 5 Naznačeni presjeci linija rasta dječaka i djevojčica uslovljeni su pubertetskim ubrzanUzrast Ukupno tp tp tp jem rasta koje kod djevojčica ranije nastaje, Podgor. ali se i ranije završava. Linije rasta u oba tp 7 2,765<0,01 1,671 > 0,05 1,305 > 0,5 1,050> 0,05 presjeka ukrštaju se u različitom uzrastu, 8 1,166>0,05 2,057<0,05 1,449> 0,05 0,426> 0,05 zavisno od različitih uslova kao što su: socio9 3,380<0,001 1,579> 0,05 1,319> 0,05 0,548> 0,05 ekonomski uslovi, podneblje, etničke karakter10 4,304 < 0,001 1,850 > 0,05 1,396> 0,05 0,575> 0,05 11 1,372> 0,05 0,338 >0,05 0,101> 0,05 0,034> 0,05 istike i sl.

12 13 14 15

3,291ž < 0,001 3,722ž < 0,001 2,961ž < 0,005 1,928 > 0,05

1,687ž> 0,05 1,284ž> 0,05 1,776ž> 0,05 0,748> 0,05

1,655ž > 0,05 2,060ž < 0,05 1,606ž > 0,05 0,443 > 0,05

0,608ž> 0,05 0,705ž> 0.05 0,706ž> 0,05 0,034> 0,05

Godišnji prirast u visini kod djece školskog uzrasta u Podgorici pokazuje izvjesne specifičnosti.Iako se izraženije adolescentno

21

ubrzanje rasta naslućuje između desete i trinaeste godine, može se uočiti da godišnji prirast u visini postaje uravnotežen od osme godine života. Adolescentno ubrzanje rasta dječaka nastaje između dvanaeste i petnaeste godine. Kod djevojčica je granica ubrzanijeg prirasta u visini slabije naznačena. Povećanje prirasta najviše je između desete i trinaeste godine. Godišnji prirast u visini kod djece pokazuje izvjesne specifičnosti. Kod dječaka adolescentno ubrzanje rasta započinje od jedanaeste godine.

Razlike postoje u usporavanju rasta koje započinje u četrnaestoj ili petnaestoj godini. Slična je situacija i kod djevojčica.Djevojčice imaju adolescentno ubrzanje rasta između desete i trinaeste godine, dok je različit prirast u visini u četrnaestoj i petnaestoj godini.

Distribucijom visine u odnosu na uzrast kod dječaka iz Podgorice dobijeno je da je njih 7,8% sa visinom većom od +1,5 SD od aritmetičke sredine za odgovarajući pol i uzrast.

Među dječacima 6,1% je veoma niskog rasta, sa visinom ispod - 1,5 SD. Sa veoma niskim rastom je 4,2%, sa potencijalnom patologijom niskog rasta 1,8% i sa patologijom niskog rasta 0,1% dječaka. Sa normalnom visinom, ± 1 SD, nalazi se 70,2% dječaka školskog uzrasta u Podgorici. Kod djevojčica 6,2% je sa visinom iznad + 1,5 SD, a 6,4% sa visinom manjom od - 1,5 SD od

22

aritmetičke sredine. Sa normalnom visinom je 68,7 % djevojčica.

Dječaci uzrasta od 7 do 11 godina teži su od svojih vršnjakinja djevojčica. U uzrastu od 12 do 14 godina djevojčice su prosječno teže od dječaka,kada ponovo dolazi do ukrštanja linija rasta i dječaci bivaju prosječno teži od djevojčica.

.............

Realizovana istraživanja pokazuju da se djeca sa neodgovarajućim antropometrijskim karakteristikama suočavaju sa stigmatizacijom i diskriminacijom u mnogim oblastima života. Nezadovoljavajući rast i razvoj nastaje kao posledica kompleksnih interakcija endogenih i egzogenih

............. faktora.

POREMEÄ&#x2020;AJ RADA HIPOFIZE -

PROLAKTINOMI PiĹĄe: dr Valentina KaliniÄ&#x2021;, spec. endokrinolog, UdruĹženje za borbu protiv dijabetesa â&#x20AC;&#x17E;Plavi krugâ&#x20AC;?, Bar Hipofiza je najznaÄ?ajnija endokrina Ĺžlijezda. Ona proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih Ĺžlijezda.

Nalazi se s donje strane mozga i Ĺžlijezda je s unutraĹĄnjim luÄ?enjem.

GraÄ&#x2018;ena je od 2 dijela, prednjeg i zadnjeg reĹžnja, koji se razlikuju po svom razvoju, graÄ&#x2018;i i funkciji:

t Prednji reĹžanj (adenohipofiza) izvor je hormona rasta, prolaktina, folikul stimulirajuÄ&#x2021;eg hormona, luteinizirajuÄ&#x2021;eg hormona, tirotropina, adrenokortikotropnog hormona (ACTH).

t Zadnji reĹžanj, (neurohipofiza), izluÄ?uje oksitocin i antidiuretski hormon (vazopresin).

Prema svom poloĹžaju, najzaĹĄtiÄ&#x2021;eniji je dio tijela. VeliÄ?ine je oko 1 cm i teĹžine oko 0,5 grama. SmjeĹĄtena je na bazi velikog mozga, koji leĹži u turskom sedlu (med. sella turcica).

Djeluje na rast tijela, krvni pritisak, rad bubrega, promet materija. Hipofiza usklaÄ&#x2018;uje rad drugih Ĺžlijezda sa unutraĹĄnjim luÄ?enjem. TakoÄ&#x2018;e, nazivaju je i glavnom ili centralnom Ĺžlijezdom.

t 4WPKJN IPSNPOJNB VUJĘ&#x160;F OB NOPHF äMJKF[EF V PS ganizmu, pa se moĹže smatrati â&#x20AC;&#x17E;dirigentom u orkestru koji Ä?ine Ĺžlijezde koje luÄ?e hormoneâ&#x20AC;?. To su, prije svega, nadbubreĹžne Ĺžlijezde, jajnici, testisi, ĹĄtitasta Ĺžlijezda, mlijeÄ?ne Ĺžlijezde, ali se uticaj ogleda i na koĹĄtano-zglobnom sistemu, preko hormona rasta, zahvaljuÄ&#x2021;i kome dostiĹžemo odgovarajuÄ&#x2021;u visinu.

ULOGA PROLAKTINA I HIPERPROLAKTINEMIJA Prolaktin je hormon koji proizvodi hipofiza, Ĺžlijezda smjeĹĄtena na bazi mozga. Njegova primarna funkcija sastoji se

24

u tome da ubrza razvoj grudi tokom perioda dojenja, kao i u samom procesu dojenja. Prolaktin se luÄ?i u talasima.

PoveÄ&#x2021;an nivo prolaktina u krvi naziva se hiperprolaktinemija i pod fizioloĹĄkim uslovima nalazi se prilikom procesa dojenja i tokom trudnoÄ&#x2021;e. Nije svako poviĹĄenje prolaktina u krvi patoloĹĄko. Ono je normalno (fizioloĹĄka hiperprolaktinemija) u trudnoÄ&#x2021;i, dojenju, kod Ĺžena koje su se porodile u prethodnih godinu dana i novoroÄ&#x2018;enÄ?adi. Prolaktin je prolazno poviĹĄen tokom stresa, prilikom stimulacije bradavica, u snu, pri fiziÄ?koj aktivnosti i seksualnom odnosu. Ovaj hormon je poviĹĄen prilikom koriĹĄÄ&#x2021;enja ljekova koji antagonistiÄ?ki djeluju na dopaminske receptore (fenotijazidi, butirofenoni, tioksanteni, metoklopamid i sulpirid) i ljekova koji sniĹžavaju koncentraciju dopamina (metildopa, rezerpin, estrogeni i opijati).

Mnoge bolesti i stanja koja oĹĄteÄ&#x2021;uju hipofiznu peteljku i/ili hipotalamus dovode do poviĹĄenja prolaktina. To mogu biti tumori (nefunkcionalni hromofobni adenomi), koji pritiskaju hipofiznu peteljku, zatim sarkoidoza, kraniofaringeomi, zraÄ?enje glave, sindrom prazne sele, aneurizma, hipofizitis, metastaze tumora, primarni hipopituitarizam, hroniÄ?na bubreĹžna insuficijencija, ciroza, povreda grudnog koĹĄa i Kjari-Fromelov sindrom (trajno luÄ?enje mlijeka i izostanak menstruacije nakon poroÄ&#x2018;aja), hipotireoza...

PROLAKTINOM NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;i uzrok poviĹĄenja prolaktina jeste prolaktinom.

Prolaktinom je dobroÄ&#x2021;udni tumor hipofize. Sastavljen je iz Ĺžljezdanog tkiva koje produkuje hormon prolaktin i zato je oznaÄ?en kao adenom. To je najÄ?eĹĄÄ&#x2021;i tumor hipofize. Ä&#x152;eĹĄÄ&#x2021;e se javlja kod Ĺžena (90%). Prolaktinomi (predstavljaju oko 40% svih tumora hipofize). Mikroadenomi su tumori manji od 10 mm, a makroadenomi su tumori veÄ&#x2021;i od 10 mm.

StatistiÄ?ki podaci pokazuju da se hiperprolaktinemija javlja na svakih 100 osoba u opĹĄtoj populaciji. MoĹže se javiti i kod osoba muĹĄkog i kod osoba Ĺženskog pola, ali se prolaktinomi neĹĄto Ä?eĹĄÄ&#x2021;e javljaju kod osoba Ĺženskog pola.

äFOB KBWMKB TF EMBLBWPTU NVĂ?LPH UJQB CSBEB CSLPWJ EMBLBWPTU USCVIB J HSVEJ IJS[VUJ[BN QPWFĘ&#x2030;BOKF LMJUPSJTB BLOF J TFCPSFKB NBTOB LPäB J LPTB LBP QPTMKFEJDB QPWFĘ&#x2030;BOKB OJWPB UFTUPTUFSPOB Kod muĹĄkaraca su prve tegobe pad libida i potencije.

5P TF Ę&#x160;FTUP UVNBĘ&#x160;J QTJIJĘ&#x160;LJN GBLUPSJNB UBLP EB TF EJKBHOP[B postavlja kasno, najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e kada se jave znaci pritiska tumora.

TipiÄ?an simptom prolaktinoma jeste hipogonadizam. Kod makroadenoma, zbog njegove veliÄ?ine, dolazi do pojave kompreTJWOPH TJOESPNB TJNQUPNJ QSJUJTLB LPKJ TF JTQPMKBWB glavoboljom, povraÄ&#x2021;anjem centralnog tipa OBHMP QPWSBĘ&#x2030;BOKF LPN OF QSFUIPEJ NVLB poremeÄ&#x2021;ajima vida JTQBEJ V WJEOPN QPMKV IJQPQJUVJUBSJ[NPN J PĂ?UFĘ&#x2030;FOKJNB NPäEBOJI äJWBDB (JOFLPNBTUJKB J HBMBLUPSFKB su rijetke pojave.

DIJAGNOZA HIPERPROLAKTINEMIJE

SIMPTOMI HIPERPROLAKTINEMIJE Kod Ĺžena se mogu javiti:

t 0MJHPNFOPSFKB OFQSBWJMOB NFOTUSVBMOB LSWBSFOKB

t "NFOPSFKB J[PTUBOBL NFOTUSVBMOJI LSWBSFOKB

t *OGFSUJMJUFU OFQMPEOPTU

t (BMBLUPSFKB MVĘ&#x160;FOKF NMJKFLB J VWFĘ&#x2030;BOKF ULJWB HSVEJ

t ,PE WFMJLJI UVNPSB IJQPÄ&#x2022;[F KBWMKBKV TF TJNQUPNJ J [OBDJ LPNQSFTJKF CJMBUFSBMOB IFNJBOPQTJKB HMBWPCPMKB HVCJUBL WJEB

Kod muĹĄkaraca se mogu pojaviti:

t *NQPUFODJKB

t 4UFSJMJUFU

t É&#x2021;FTUP TF KBWMKBKV QSPCMFNJ TB WJEPN CJMBUFSBMOB IFNJBOPQTJKB J HMBWPCPMKB

t .PäF EPĘ&#x2030;J EP QPKBWF OJTLPH OJWPB UFTUPTUFSPOB

t (BMBLUPSFKB MVĘ&#x160;FOKF NMJKFLB KBWMKB TF SKFĂżF OFHP LPE äFOB

t 1SFLPNKFSOB UKFMFTOB UFäJOB Galaktoreja je luÄ?enje mlijeka kod Ĺžena koje nisu trudne J PE QPSPĂżBKB KF QSPĂ?MP OBKNBOKF HPEJOV EBOB 1PTMKFEJDB KF WJĂ?LB prolaktina, ali i manjka estrogena, koji blokira dejstvo prolaktina.

MlijeÄ?ni sekret se luÄ?i iz jedne ili obje dojke, spontano ili na pritisak bradavica. Kod muĹĄkaraca je galaktoreja izuzetno rijetka pojava i obiÄ?no se sreÄ&#x2021;e ako su mlijeÄ?ne Ĺžlijezde uveÄ&#x2021;ane HJOFLPNBTUJKB ,PE Ĺžena, osim Ä?este pojave galaktoreje, sreÄ&#x2021;e se poremeÄ&#x2021;aj menstruacije V TNJTMV BNFOPSFKF J[PTUBOBL NFOTUSVBDJKF JMJ PMJHPNFOPSFKF LSBĘ&#x2030;J NFOTUSVBMOJ DJLMVT

Nerijetko se prolaktinom otkrije zbog steriliteta i ciklusa bez ovulacije.

Sterilitet postoji kod 90% Ĺžena sa poviĹĄenim prolaktinom. Kod Ĺžena sa ovim tumorom sniĹžen je nivo hormona estrogena i progesterona. Hormonski poremeÄ&#x2021;aji dovode da pojave suvoÄ&#x2021;e vagine, smanjenja libida i osteoporoze. TipiÄ?an gubitak TFLVOEBSOJI TFLTVBMOJI LBSBLUFSJTUJLB HVCJUBL QVCJĘ&#x160;OF J BLTJMBSOF EMBLBWPTUJ J EPKLJ SJKFULP TF LBEB EPHBĂżB ,PE NBOKFH CSPKB

"OBNOF[B TB UJQJĘ&#x160;OPN LMJOJĘ&#x160;LPN TMJLPN EPWPMKOB KF da se posumnja na postojanje hiperprolaktinemije.

Dijagnoza se postavlja nalazom poviĹĄenog prolaktina u serumu. U cilju ranijeg postavljanja dijagnoze kod Ĺžena sa poremeÄ&#x2021;ajem menstruacionog ciklusa treba pregledati dojke i pritiskom na bradavice provjeriti da li ima mlijeka. Kod muĹĄkaraca TB QPSFNFĘ&#x2030;BKFN QPUFODJKF NJTMJUJ J OB QSPMBLUJOPN 1PUSFCOP KF naÄ?initi mjerenje nivoa prolaktina u krvi, a kako se hormon luÄ?i u talasima, potreban je veÄ&#x2021;i broj mjerenja.

BuduÄ&#x2021;i da je ovaj hormon veoma osjetljiv na stres, WBĂżFOKF LSWJ OJLBEB OF USFCB EB TF TQSPWPEJ JHMPN WFĘ&#x2030; KF QPUSFCOP 20 minuta prije vaÄ&#x2018;enja krvi plasirati braunilu u venu, kako pacijent ne bi poveÄ&#x2021;anom sekrecijom prolaktina odgovorio na ubod igle.

1SPMBLUJO LPODFOUSBDJKF J[OBE OH NM KBTOP VLB[VKF na prolaktinom, pri Ä?emu je obiÄ?no u pitanju makroadenom. ,PE QSPMBLUJOB J[NFĂżV J OH NM NPäF CJUJ V QJUBOKV mikroadenom ili makroadenom.

/VLMFBSOB NBHOFUOB SF[POBODB NP[HB UVSTLPH TFEMB

koristi se rutinski kako bi se potvrdilo ili iskljuÄ?ilo postojanje BEFOPNB IJQPÄ&#x2022;[F ,PE PTPCB NVĂ?LPH QPMB QPäFMKOP KF J[NKFSJUJ i nivo testosterona, koji je Ä?esto smanjen.

LIJEÄ&#x152;ENJE LijeÄ?enje prolaktinoma neophodno je radi spreÄ?avanja SB[WPKB PTUFPQPSP[F J WSBĘ&#x2030;BOKB QPMOF GVOLDJKF 7FPNB EPCSJ SF[VMtati postiĹžu se ljekovima koji smanjuju sekreciju hormona i WFMJĘ&#x160;JOV UVNPSTLF NBTF -JKFĘ&#x160;FOKF KF EVHPUSBKOP B SKFĂżF EPMB[J u obzir operativni tretman.

Lijek prvog izbora u lijeÄ?enju hiperprolaktinemije jesu agonisti dopamina koji normalizuju nivo prolaktina i smanjuju WFMJĘ&#x160;JOV UVNPSB IJQPÄ&#x2022;[F Terapija moĹže godinama da se primjenjuje bez neĹželjenih FGFLBUB 6 TMVĘ&#x160;BKV USVEOPĘ&#x2030;F QSJNKFOB MJKFLB TF PCVTUBWMKB B OBTUBWMKB TF OBLPO QPSPĂżBKB 5SFUNBO MKFLPWJNB Ę&#x160;FTUP USBKF PE NKFTFDB B TB OKPN TF QSFTUBKF LBEB TF QPTUJHOV Ä&#x2022;[JPMPĂ?LJ OJWPJ prolaktina u krvi.

Ukoliko odgovor na lijeÄ?enje nije dobar, kao i kod postoKBOKB WJ[VFMOJI EFGFLBUB J QPSFE QSJNKFOF UFSBQJKF LPE LSWBSFOKB unutar tumora, dolazi u obzir hirurĹĄko lijeÄ?enje koje podrazumiKFWB USBOTTGFOPJEBMOV SFTFLDJKV UVNPSB

25

TRUDNOĆA Piše: prof. dr sci. med. Božidar M. Bojović

Kod zdravih žena trudnoća predstavlja dodatno ali prirodno opterećenje koje dovodi do brojnih metaboličkih promjena. U toku trudnoće naročito je poremećen metabolizam ugljenih hidrata i masti. Tako se kod značajnog broja trudnica pojavljuju povišene vrijednosti šećera i masti u krvi, šećer u mokraći, a da to prije trudnoće nijesu imale.

Kod žena oboljelih od šećerne bolesti trudnoća značajno pogoršava metaboličke odnose i dovodi do pogoršanja bolesti.

Posebno treba naglasiti da ona pogoršava eventualno postojeće komplikacije šećerne bolesti.

GESTACIJSKI DIJABETES Šećerna bolest, više nego druga oboljenja, utiče na sudbinu trudnice i njenog budućeg djeteta. Blizu 0,5% žena u reproduktivnom periodu1 ima šećernu bolest. Međutim, treba razlikovati šećernu bolest koja postoji prije trudnoće od šećerne bolesti koja se javlja u trudnoći, kod do tada zdravih žena. Kada se šećerna bolest pojavi u trudnoći, kod do tada zdrave osobe, govorimo o takozvanom gestacijskom dijabetesu.

Dijagnoza gestacijskog dijabetesa postavlja se ako je glikemija našte u venskoj plazmi veća od 5,5 mmol/l a u 2-om času OGTT-a veća od 9 mmol/l. Gestacijski dijabetes dobije oko 5% trudnica, što znači da je ovo relativno česta bolest. On može da se otkrije u bilo kom periodu trudnoće, ali se najčešće ispoljava u drugom i trećem tromjesečju. Ova vrsta šećerne bolesti obično spontano nestaje poslije porođaja ili najkasnije nakon šest nedjelja

26

poslije porođaja, da bi se ponovo pojavila u novoj trudnoći. Kod oko 50% žena koje pate od gestacijskog dijabetesa, razvija se, poslije 5-10 godina, stalni dijabetes, i obično se radi o tipu 2, odnosno insulin nezavisnoj šećernoj bolesti.

Oralni antidijabetici nijesu dozvoljeni u trudnoći zbog teratogenog efekta!

Kod trudnica koje dobiju gestacijski dijabetes, prve terapijske mjere koje se uvode jesu ishrana i fizička aktivnost. Ako se njima ne postigne dobra metabolička kontrola, uvodi se insulinska terapija. Obično se primjenjuju dvije doze insulina (jutarnja i večernja) u kombinaciji srednjeg i brzodjelujućeg humanog insulina. U slučajevima gdje se na ovaj način ne postiže dobra metabolička kontrola bolesti, uvodi se takozvana intenzivirana insulinska terapija, sa davanjem brzodjelujućeg insulina prije tri glavna obroka, i jedne ili dvije doze srednjedjelujućeg ili dugog insulina izjutra, odnosno izjutra i uveče.

TRUDNOĆA KOD ŽENA KOJE IMAJU ŠEĆERNU BOLEST Trudnoća žena koje su prije začeća imale šećernu bolest bila je prije otkrića insulina prava rijetkost. Ako je do nje i dolazilo, neminovno se komplikovala sa nepovoljnim ishodom po majku, plod, a daleko najčešće po oboje. Tako je prije uvođenja insulina u liječenje šećerne bolesti smrtnost novorođenčadi majki koje su imale šećernu bolest, iznosila 67%, a sve su majke umirale tokom trudnoće ili najdalje godinu dana poslije porođaja. Danas, zahvaljujući prvenstveno sve boljem poznavanju prirode šećerne bolesti, boljem liječenju, boljim mogućnostima dijagnostike i terapije ugroženog ploda u trudnoći, u toku porođaja i poslije rođenja, visoka smrtnost novorođenčadi značajno je smanjena, dok je smrtni ishod trudnica i porodilja postao prava rijetkost.

Opšteprihvaćen je stav da se većini mladih žena koje boluju od šećerne bolesti savjetuje potomstvo. Jedino se ne preporučuje da oba roditelja budu bolesnici koji pate od šećerne bolesti jer se tada vjerovatnoća pojave bolesti kod djece jako povećava, čak na 30%.

Odluku o trudnoći najbolje je da zajedno donesu supružnici. Međutim, prije toga se moraju ispuniti neophodni uslovi za dobro zdravlje trudnice i ploda. Prije začeća, svakoj mladoj ženi sa šećernom bolešću savjetuje se pojačan režim kontrole u vremenu od 4 do 6 mjeseci. Tek kada se postigne

dobra metabolička kontrola šećerne bolesti, što se najbolje potvrđuje normalnim vrijednostima glikoziliranog hemoglobina u krvi (HbA1c), može se savjetovati trudnoća. Taj period pripremanja za trudnoću, tzv. prekoncepcijski period, veoma je važan za ishod trudnoće i posebno za sudbinu ploda i trudnice.

Prva tri mjeseca trudnoće kritična su za plod. To je zato što se u toku ovog perioda formiraju osnovne strukture organa.

Ako šećerna bolest u ovom periodu nije dobro regulisana, moguća su strukturalna oštećenja pojedinih organa ploda. Zato su dobra metabolička kontrola i akušersko praćenje trudnice posebno važni u ovom periodu. Amniocenteza, test pri kojem se pomoću brizgalice uzima mala količina plodove vode može se izvesti na početku drugog tromjesečja, kako bi se isključile hromozomske nenormalnosti ploda. godina.

Amniocenteza je obavezna kod trudnica starijih od 35

Za vrijeme prva tri mjeseca trudnoće mora se izvršiti definitivna procjena stanja šećerne bolesti i komplikacija kod

27

trudnice, ako to nije urađeno prije trudnoće. Nedjeljne posjete timu koji čine dijabetolog i akušer potrebne su od samog dijagnostikovanja trudnoće.

Dijetu treba prilagoditi potrebama koje zahtijeva trudnoća. Često je potrebno započeti davanje preparata gvožđa i vitamina. Veoma je važno da se dovoljno često i redovno prate krvni pritisak, tjelesna težina i nalaz očnog dna. Samokontrola i intenzivna zdravstvena zaštita nastavljaju se tokom drugog tromjesečja. Kod većine trudnica dijabetes postaje stabilniji tokom drugog tromjesečja, mada se potreba za insulinom povećava. U ovom vremenu potrebno je posebno pratiti moguću pojavu otoka, povećanja krvnog pritiska ili smanjenje bubrežne funkcije.

Dijagnostikovanjem trudnoće, trudnice sa dijabetesom liječe se intenziviranom insulinskom terapijom (davanje najmanje 4 injekcije insulina dnevno), ili primjenom insulinskih pumpi, uz odgovarajuću ishranu i fizičku aktivnost. U terapiji, doza insulina može na početku biti manja, posebno u stanjima kada postoji „mučnina i povraćanje”, što može da oteža liječenje. Prvih mjesec dana trudnoće, do postavljanja dobre metaboličke kontrole i optimalne doze insulina, preporučuje se bolničko liječenje i praćenje trudnice tokom kojeg se sprovodi dopunska obuka.

Nakon toga, liječenje se nastavlja kod kuće, uz vođenje dnevnika samokontrole, gdje se svakodnevno prate vrijednosti glikemije najmanje tri puta tokom dana. Redovne mjesečne kontrole u savjetovalištu za trudnice i redovne mjesečne kontrole od strane endokrinologa, obaveza su svake trudnice koja ima šećernu bolest.

PRAĆENJE DIJABETESA ZA VRIJEME TRUDNOĆE Vidjeli smo da je osnovni cilj terapije tokom trudnoće žene sa šećernom bolešću da se postigne što bolja metabolička kontrola, da se vrijednosti glikemije kreću u granicama što bliže normalnim. Terapijski ciljevi su sljedeći: * Glikemija našte < 5,3 mmol/l * Glikemija 1 čas poslije jela < 7,8 mmol/l * Glikemija 2 časa poslije jela 6,7 mmol/l * HbA1c 6,0-6,5%.

Da bi se imao uvid u kvalitet metaboličke kontrole, preporučuje se praćenje: * HbA1c na 4-6 sedmica * Profil glikemije: - Pred obroke i pred spavanje, svakoga dana - Poslije obroka i tokom noći (2 časa i 5 časova), 2-3 puta sedmično * TSH, FT4, ATPO (funkcija štitaste žlijezde), prije začeća i tokom prva tri mjeseca trudnoće * Kontrole od strane dijabetologa, 1h mjesečno * Kontrole od strane oftalmologa, svaka tri mjeseca trudnoće.

u težini potrebno je da bi se obezbijedilo dovoljno hranljivih sastojaka za razvoj ploda. Uz to, posebno je važno da se u ishrani obezbijedi dovoljno ugljenih hidrata kako se ne bi morale koristiti masti kao gorivni materijal.

Preporučuje se sljedeći kalorijski unos: * 0-3 mjeseca: 30-32 kilokalorije/kg tt * 4-9 mjeseca 38 kilokalorija/kg tt Sastav hrane: * Proteini 1,5-2 grama/kg tt * Ugljeni hidrati 50-55% (do 30 gr. dijetetskih vlakana) * Masti do 30%.

UPUTSTVO O TOME KADA TRUDNICA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU TREBA DA KONSULTUJE DIJETETIČARA ILI LJEKARA Navešćemo stanja u kojima trudnica treba da zatraži savjet ili pomoć medicinskih radnika koji brinu o njenom zdravlju: 1. Aceton u mokraći - aceton u mokraći može da se pojavi ako je nivo glikemije niži, blizu normalnom ili normalan.

To može da ukazuje da je ishrana nedovoljna i da posebno treba povećati večernji obrok.

2. Gubitak težine najčešće ukazuje da je ishrana nedovoljna.

3. Nedovoljno dobijanje u težini (1 kg ili manje tokom drugog i trećeg tromjesečja, ili ako nema dobijanja u težini tokom 3 sedmice). Najčešće ukazuje da je ishrana nedovoljna.

4. Pretjerano dobijanje u težini (više od 500 grama sedmično u prvom trimestru, a poslije toga 3 ili više kilograma mjesečno, ili više od 1 kg sedmično) - najčešće se radi o pretjeranoj ishrani - povećanom uzimanju hrane, ili o zadržavanju vode.

5. Velike oscilacije glikemije - najčešće se radi o povećanom uzimanju hrane tokom određenih perioda dana. Za ovaj problem posebno je potrebno da se konsultuje ljekar.

ISHRANA TOKOM TRUDNOĆE Očekuje se da će prosječno razvijena trudnica dobiti 10.5-12.5 kg tokom trudnoće. Gojaznim trudnicama savjetuje se da dobijaju manje tokom trudnoće (6.5-10.5 kg), dok mršave i pothranjene trudnice mogu dobijati više (12.5-14.5 kg). Dobijanje

28

1 Period kada su žene sposobne za trudnoću

PRIMJENA LJEKOVA

U TRUDNOĆI Piše: mr ph. Elma Dizdarević Tokom trudnoće mijenjaju se pokretljivost i sekrecija u gastrointestinalnom traktu, u želucu prije svega. Smanjena pokretljivost ima za posljedicu produženo vrijeme prolaza kroz želudac i tanko crijevo, što može da dovede do različitih promjena u apsorpciji, zavisno od osobina lijeka. Fiziološki faktori koji utiču na raspodjelu lijeka, a koji se mijenjaju u trudnoći su: protok krvi, ukupna tjelesna tečnost, sadržaj masti i proteini plazme. a) Protok krvi - hemodinamičke promjene u smislu povećanja i volumena i brzine protoka krvi tokom trudnoće, usljed čega je veći i volumen krvi koja dospijeva u placentu i mišiće uterusa, b) Ukupna tjelesna tečnost povećanje tjelesne tečnosti tokom trudnoće je veliko, u prosjeku 5-8 litara. Od toga ekstracelularna tečnost čini 80%, a intracelularna oko 20%.

Pored povećanja volumena krvi i otoka u tkivima, sadržaj vode se povećava u uterusu, fetusu, placenti i amnionskoj tečnosti. c) Sadržaj masti masno tkivo se u trudnoći povećava oko 3-10 kg i ukoliko je znatnije, može da utiče na preraspodijelu lijeka, odnosno veće preuzimanje visoko lipofilnih lijekova od strane masnog tkiva i pove-

30

Većina ljekova može proći kroz placentu uz mogućnost farmakološkog i teratogenog učinka na embrio i fetus. Danas je poznato najmanje 30 ljekova s dokazanim teratogenim djelovanjem, i zato treba odabrati lijek najmanje toksičnosti, sa najkraćim poluvremenom eliminacije i dati najmanju djelotvornu dozu.

ćanje njihovog volumena distribucije. d) Proteini plazme - koncentracija albumina u plazmi značajno opada tokom trudnoće (od 15 do 30%) i ukazuje da postoji značajno smanjenje interakcije lijek-protein. To dovodi do porasta udjela nevezanog lijeka. Tokom prvih nekoliko sedmica trudnoće glomerularna filtracija povećava se za 50% i ostaje tako povišena sve do kraja trudnoće. Kao posljedica ovoga mijenja se klirens lijekova koji se bubrezima izlučuju nepromijenjeni, zbog čega su potrebne više doze održavanja. U slučaju primjene mnogih lijekova jetreni metabolizam pojačan je tokom trudnoće.

Dejstvo ljekova

ka majci

Ljekovi mogu djelovati štetno na plod u bilo kojem razdoblju trudnoće. Budući da njihova potrošnja u trudnoći raste, racionalna primjena nameće se kao imperativ.

Studije o potrošnji ljekova u trudnoći pokazuju da ih 80-99% trudnica uzima, i to prosječno od 4 do 7 ljekova. Većina ljekova može proći kroz posteljicu, pa tako može imati i štetno djelovanje na embrio i fetus.

Normalna učestalost malformacija u trudnoći iznosi oko 3%. Uzrok malformacija nepoznat je u 70% slučajeva, a lijekovi, hemikalije i zračenje čine 2% uzroka.

Budući da je oko 50% trudnoća neplanirano, postoji mogućnost izloženosti fetusa teratogenom lijeku (lijek koji uzrokuje urođene malformacije djeteta). Tokom prvog tromjesečja treba izbjegavati primjenu bilo kakvog lijeka. Osim smrti fetusa i nepravilnog razvoja organa, može doći do zastoja rasta, povećane učestalosti preranih porođaja.

Placenta predstavlja jedinstveni membranski sistem, koji razdvaja cirkulaciju majke od cirkulacije fetusa. Djeluje u korist ploda, pomažući njegov rast i ograničavajući štetno djelovanje okoline. Glavne funkcije posteljice su: - Razmjena hranljivih materija i kiseonika iz krvi majke ka plodu

Umirujući balzam – hidratantna njega za grudi Vaše bebe kao pomoć u olakšavanju disanja kod prehlada Aplikovati i lagano masirati.

Ovaj balzam pomaže Vašoj bebi da se osjeća bolje i da mirnije spava Mirisi bora i ruzmarina pročišćavaju i osvježavaju, pružajuci komfor Vašoj bebi Shea buter i ekstrakt meda njeguju i vlaže kožu, i pružaju ugodan miris Ekstrakti lipe i kamilice, biljaka sa umirujućim efektom, pomažu da se Vaša beba prirodno opusti i utone u miran san

- Vraćanje otpadnih supstanci i ugljen-dioksida od ploda

- Ima i endokrinu funkciju - na samom početku luči se hcg, čija je uloga održavanje žutog tijela i stvaranje estrogena i progesterona - Predstavlja barijeru za prodiranje štetnih materija od majke ka plodu - Brana nije savršena, do ploda prolaze droga, alkohol, nikotin i većina ljekova - Prolaze i majčina antitijela koja pružaju bebi zaštitu protiv određenih bolesti sve do otprilike 6 mjeseci nakon porođaja.

Ljekovi prolaze pasivnom difuzijom u pravcu koncentracijskog gradijenta. Ovim procesom prolaze nejonizirani liposolubilni lijekovi nevezani za proteine plazme.

U trudnoći, takođe, treba izbjegavati upotrebu biljnih preparata koji se mogu naći u slobodnoj prodaji, naročito laksative, stimulanse muskulature materice i bilje koje izaziva vaginalna krvarenja. Najčešće su zabranjeni zbog potencijalnog uterotoničnog, mutagenog, kancerogenog, hormonskog ili hepatotoksičnog djelovanja. Za samo mali broj njih navodi se da nije zabilježeno štetno djelovanje u trudnoći, a to su: cvijet kamilice, sjeme lana, sjeme indijske bokvice, kao i preparati za spoljašnju upotrebu na bazi cvijeta nevena i cvijeta arnike.

PROGRAM ZA ZIMU Umirujući balzam

+

Cold krema

Cold krema – hrani i štiti kožu Intenzivna hidratacija lica, ultra hranjiva Bogata shea buterom, krema pruža pravu zaštitu licu Vaše bebe, naročito onih dijelova izloženih spoljašnjim agresivnim uticajima.

OD ROĐENJA, HIPOALERGENO… Prioritet prirodni sastojci Bez parabena – Bez ftalata – Bez fenoksietanola

Vosak i bademovo ulje jačaju i štite barijeru kože. Ceramidi - lipidi koji su prirodno prisutni u epidermu, pojačavaju zaštitnu funkciju kože.

MIRNA ZIMA ZA VAŠU BEBU Garancija visoke tolerancije – bazirano na organskim prirodnim sastojcima – hipoalergeno Bez parabena – bez ftalata – bez fenoksietanola Bez terpena ( kamfor, menta, eukaliptus, koji su potencijalno neurotoksični i izbjegavati ih kod djece do 3 godine starosti )

Uvoznik i distributer: MEDITAS d.o.o., Oktobarske Revolucije 44-81000, Podgorica tel: 020 625 016, 069 32 72 14, e-mail: kcmeditas@t-com.me

ISTINE I ZABLUDE:

TRUDNOĆA Blagosloveni osjećaj nošenja trudnoće po mnogo čemu je privilegovao ženu. To „drugo stanje” ne samo da zahtijeva poštovanje niza iskustvom utvrđenih pravila u vezi sa trudnoćom već utiče i na samu ličnost majke budeći kod nje nova emocionalna stanja i druge oblike privikavanja na devetomjesečni boravak novog mladog bića u njenom tijelu. U potrazi za odgovorom na nepoznanice koje im trudnoća nameće, majke se suočavaju sa brojnim pravilnim ili nepravilnim rješenjima, pa je jedini siguran put poštovanje naloga stručne osobe koja vodi trudnoću. Okruženje, međutim, nekada može ponuditi sasvim pogrešne preporuke na dileme trudnica, namećući im i niz neutemeljenih načina ponašanja.

BOJENJE MAJČINE KOSE TOKOM TRUDNOĆE MOŽE DA ŠTETI ZDRAVLJU BEBE ZABLUDA: Iako i danas po mišljenju nekih ljekara trudnice iz predostrožnosti ne bi trebalo da boje kosu u prvom trimestru trudnoće, preovlađujuće je mišljenje da tzv. farbanje nema dalekosežan uticaj na razvoj ploda. Urađene su brojne studije koje pokazuju da kroz kožu može biti apsorbovan toliki procenat sredstva za bojenje kose da on nema uticaja na razvoj ploda. Istraživanja koja su vršena na životinjama nijesu pokazala nikakve abnormalnosti u razvoju fetusa čak ni kada su dlaka/krzno njihovih majki bojeni dozama koje su bile čak 100 puta veće nego što je to slučaj sa bojenjem kose žene.

Makar ova okolnost i smatrana osnovanom, postoji i niz onih koje stoje u vezi sa nemijenjanjem izgleda majčine kose. Jedna od tih primitivnijih, svakako neosnovanih preporuka majkama jeste i nemijenjanje izgleda frizure. Ovo je pogotovu otežavajuća okolnost za buduće mame koje bi željele da povodom neke svečanosti porade malo na promjeni imidža.

TRUDNICE NE MOGU DA KORISTE AVIO PREVOZ ZABLUDA: Što se tiče fizičkih karakteristika i spremnosti trudnice na podnošenje letenja, ovdje nema nikakvih ograničenja. Reakcija trudnica strahom ono je čega se pribojavaju neki vlasnici avio kompanija pa im u posljednjem trimestru trudnoće ne dozvoljavaju ovakva putovanja.

Međutim, takvo mišljenje nije preovlađujuće jer je jasno da bi na taj način mogla reagovati i bilo koja druga osoba. Pogotovu u prvom trimestru trudnoće nije zabranjeno koristiti prevoz avionom.

32

TRUDNOĆA ZNAČI PREKID SEKSUALNIH ODNOSA ZABLUDA: Ovo je jedna od možda najrasprostranjenijih zabluda. Medicina danas jasno potvrđuje da regularnom toku trudnoće ne može da šteti seksualni odnos, te da je ovo važan oblik održavanja emotivne veze koji ne bi trebalo remetiti ni tokom trudnoće. U slučaju da žena ima rizičnu trudnoću, ljekar će razmisliti o mogućnosti privremenog prekida održavanja seksualnog odnosa među partnerima.

IZBJEGAVATI TOPLE KUPKE ISTINA: Tople kupke, pogotovu veoma termične saune i slični tretmani, utiču na podizanje tjelesne temperature. To, kada su u pitanju trudnice, nije poželjno sprovoditi jer plodu treba obezbijediti optimalne uslove za život od kojih je temperatura, takođe, važna. Stoga, buduće mame, ne pretjerujte.

OBLIK MAJČINOG STOMAKA OTKRIVA POL DJETETA ZABLUDA: Ukoliko je stomak okrugao, u pitanju je dječak, a ako je zašiljen - djevojčica. Ovu veoma raširenu zabludu zapravo je veoma lako razjasniti. Oblik stomaka uslovljen je stanjem majčinog tijela - starošću i gojaznošću prije svega. Takođe, on može da mijenja svoj oblik u zavisnosti od distribucije tečnosti koja ga ispunjava, tako da, pogotovu kako se mijenja položaj bebe u stomaku, on može imati različit oblik u pojedinim periodima trudnoće.

TRUDNICE TREBA DA JEDU ZA DVOJE ZABLUDA: Nošenje bebe zapravo zahtijeva unošenje svega 300 kalorija dnevno. Dakle, majka bi, matematičkim jezikom govoreno, trebalo da jede tek za jednu petinu više nego što je to uobičajeno. Ako jede za dvoje, majka je u riziku da povećanjem svoje težine oteža trudnički i porođajni tok, kao i da bebu nepotrebno optereti gojaznošću.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

ENDOKRINE DISFUNKCIJE I INFERTILITET MUŠKARCA Pripremili: prof. dr Bogdan Pajović, dr Nemanja Radojević i dr Marko Vuković

Hipogonadizam Kada su testisi nefunkcionalni kod muškog fetusa se ne razvija ni jedna muška polna karakteristika. Umjesto njih razvijaju se ženski polni organi. Razlog za to su osnovne genetske karakteristike fetusa, bilo muškog, ili ženskog, da formira ženske polne organe u odsustvu polnih hormona. Međutim, u prisustvu testosterona, formiranje ženskih polnih organa je spriječeno, a umjesto toga podstaknuto je stvaranje muških polnih organa.

Kada dječak izgubi testise prije puberteta, razvija se evnuhizam, i takva osoba će cijelog života imati dječije polne organe i druge polne karakteristike. Odrasli evnuh umjereno je veće visine nego što bi bio da je normalan, polno zreo muškarac, jer se epifize kostiju sporije vežu za metafize, a kosti su tanje i mišići slabiji nego kod normalnog muškarca. Glas je sličan dječijem, on ne ćelavi i izostaje normalna muška distribucija dlaka na licu i po tijelu.

Kada je muškarac kastriran nakon puberteta, neke od njegovih muških polnih karakteristika dobijaju osobine kao kod djeteta, a neke ostaju kao kod odraslog muškarca. Muški polni organi malo gube na veličini, ali nijesu kao dječiji i glas je manje dubok nego ranije. Međutim, gubi se muška dlakavost, smanjuje se debljina kostiju, slabi muskulatura u odnosu na plodnog muškarca.

Kod kastriranih, odraslih muškaraca smanjuje se polni nagon, ali ako je muškarac bio polno aktivan prije kastracije on se ne gubi u potpunosti. Erekcija može nastati, ali ne tako lako kao prije, ali ejakulacija se javlja rijetko, prije svega zbog degeneracije organa koji stvaraju spermu i zbog gubitka testosteronom pokrenute psihičke želje. U nekim slučajevima hipogonadizam može biti prouzrokovan genetski uzrokovanom nesposobnošću hipotalamusa da luči GnRH. To se naziva hipogonadotropnim hipogonadizmom i često je udruženo sa poremećajem centra za

34

Slika. Prikaz hipogonadotropnog hipogonadizma i hipergonadotropnog hipogonadizma

uzimanje hrane u hipotalamusu, uslovljavajući prekomjerno uzimanje hrane. Zbog toga se pretjerana gojaznost javlja zajedno sa evnuhizmom.

Klasifikacija hipogonadizama Hipergonadotropni hipogonadizam Hromozomske anomalije

Hipogonadotropni hipogonadizam Hipogonadotropni evnuh

Miotična distrofija Bilateralna anorhija

Izolovani LH nedostatak Izolovani FSH nedostatak Oboljenje hipofize Hiperprolaktinemija Hemohromatoza

Orhitis Gonadalni toksini Poremećaji sinteze ili djelovanja androgena Sistemska oboljenja (jetra, bubreg)

Hipotireoidizam i hipertireoidizam

Kalmanov sindrom

Slika. Kalmanov sindrom

Eugonadotropni hipogonadizam Slabost sjemenog epitela kod odraslog muškarca

Ovaj oblik nedostatka gonadotropina i drugih hormona po učestalosti uzrokovanja hipogonadizma nalazi se iza Klinefelterovog sindroma. Udružen je sa drugim kongenitalnim anomalijama (urođena gluvoća, sljepilo za boje, bubrežne anomalije). Kao takav nosi naziv Kalmanov sindrom. Karakteriše se deficitom LHRH-a, što predstavlja tercijarni ili hipotalamički hipogonadizam. Najčešće je uzrokovan destrukcijom hipotalamusa tumorom. Odlikuje se nedostatkom libida, impotencijom, sterilitetom a kod djece i zakašnjelim pubertetom. Pojavljuje se familijarno, a nasljeđuje autosomno dominantno. U spermogramu postoji azospermija.

Izolovani nedostatak FSH-a Pacijenti su ovdje normalno virilizovani, imaju testise normalne veličine a vrijednosti LH i testosterona su normalne.

Vrijednosti njihovog spermograma kreću se od azoospermije do teške oligospermije. Serumski FSH je nizak i ne reaguje na davanje GnRH, dok primjena gonadotropina može popraviti spermatogenezu i fertilnost.

Liječenje hipogonadizma Stimulacija virilizacije u vrijeme puberteta postiže se primjenom androgena. Infertilitet muškarca sa hipogonadotropnim hipogonadizmom liječi se gonadotropnom terapijom.

Spermatogeneza se inicijalno podstiče davanjem LH koji stimuliše Lejdigove ćelije da proizvedu visoku koncentraciju testosterona u testisu. Humani horiogonadotropin (HCG) daje se intramuskularno, tri puta sedmično. Obično je efikasan u stimulisanju stvaranja testosterona, da bi se postigla potpuna androgenizacija.

Ako poslije 8 do 12 mjeseci terapije HCG-om ne dođe do produkcije spermatozoida, potrebno je započeti terapiju FSH-om.

Potrebna je višemjesečna terapija da bi se spermatozoidi pojavili u ejakulatu. Poslije nekoliko mjeseci od primjene oba hormona, može doći do trudnoće, pogotovu ukoliko se radi asistirana

35

reprodukcija. Ako se trudnoća desi, prekida se sa primjenom FSH-a i spermatogeneza se održava samo HCG-om.

Drugi način liječenja hipogonadotropnog hipogonadizma jeste primjena GnRH-a. Ona treba da bude pulsativna, tj. da stimuliše fiziološko oslobađanje ovog hormona. Efekat terapije prati se mjerenjem FSH-a, LH-a, testosterona i pregledom sperme.

Hiperprolaktinemija Trajno povećanje nivoa serumskog prolaktina uzrokuje seksualnu i reproduktivnu disfunkciju muškarca. Uzroci hiperprolaktinemije različiti su i mogu se podijeliti u tri grupe. U prvoj grupi su stanja u kojima dolazi do porasta nivoa prolaktina u serumu a nijesu izazvana bolešću, kao što su: fizička aktivnost, stanje stresa, spavanje. Drugu grupu uzroka čine ljekovi koji najčešće antagonističkim djelovanjem dovode do hiperprolaktinemije i njene kliničke prezentacije. Treću, i najveću grupu čine bolesti, odnosno sva ona patološka stanja koja mnogobrojnim različitim mehanizmima uslovljavaju razvoj ovog poremećaja.

Iz ove posljednje grupe posebno su značajne bolesti hipofize i hipotalamusa koje do hiperprolaktinemije dovode bilo autonomnom produkcijom PRL-a (prolaktinomi), bilo direktnom kompresijom i destrukcijom hipofizne peteljke i/ili hipotalamusa (veliki tumori, granulomatozne bolesti, povrede, zračenja...). Time se uslovljava gubitak inflamatornog djelovanja dopamina na sekreciju prolaktina. Od svih pobrojanih uzroka kao najčešći razlog za hipersekreciju prolaktina izdvaja se postojanje sekretornog adenoma laktotropnih ćelija hipofize, poznatih kao prolaktinom.

Tipična manifestacija PRL ekscesa kod muškaraca jeste hipogonadizam, rijetko praćen pojavom galaktoreje. Inicijalno obično dolazi do pada libida i potencije, što nerijetko biva tumačeno kao posljedica uticaja psiholoških faktora, usljed čega se dijagnoza bolesti postavlja kasno, najčešće kada dođe do ispoljavanja znakova kompresivnog sindroma (u slučaju prolaktinoma).

Vrijednosti serumskog testosterona niske su, uz normalan ili subnormalan nivo gonadotropina. U slučaju postojanja makroadenoma, pored opisanih mogu se javiti simptomi i znaci kompresivnog sindroma, kao što su glavobolja, povraćanje centralnog tipa, poremećaji vida sa ispadima u vidnom polju, lezije kranijalnih živaca, znaci hipopituitarizma.

Slika. Prikaz pacijenta sa ginekomastijom usljed prolaktioma, prije i nakon terapije

36

Hipertireoidizam i hipotireoidizam Promjene u vrijednostima tireoidnih hormona u krvi (T3 i T4) oštećuju spermatogenezu. Već smo ranije naglasili da su one potencijalni faktori rizika za nastanak hipogonadizma, jer hipertireoidizam djeluje i na hipofiznom i na testikularnom nivou, remeteći sekreciju GnRH-a i povećavajući pretvaranje androgena u estrogene. Na taj način se smanjuje libido, remeti normalna ejakulatorna funkcija a promjene su direktno prisutne i u samom spermogramu, najčešće u obliku oligospermije.

Hipotireoidizam djeluje slično, smanjujući lučenje GnRH-a a samim tim i gonadotropina, FSH-a i LH-a. On, takođe, dovodi do njihove neravnoteže, što se manifestuje smanjenim lučenjem androgena.

Cilj liječenja je postizanje normalne vrijednosti tireotropnog hormona. Liječenje normalizuje rad tireoidne žlijezde, poboljšava opšti metabolički status i doprinosi poboljšanju spermatogeneze.

Dijabetes Uticaj dijabetesa na fertilnost muškaraca vezana je, prije svega, za njegove erektilne i ejakulatorne sposobnosti. S obzirom na to da hiperglikemija ima intenzivan uticaj na vaskularizaciju i ishranu živaca, vlakna simpatikusa i parasimpatikusa bivaju značajno oštećena usljed dijabetesa koji traje duže od 10 godina.

Takvi pacijenti u početku pate od impotencije, a zatim se pogoršava i testikularna funkcija, sa promjenama u spermogramu u vidu oligospermije i u krajnjem slučaju azoospermije. Ovakve posljedice rezultat su slabljenja funkcije Lajdigovih ali i Sertoli ćelija, usljed oslabljene testikularne vaskularizacije. Korekcija dijabetesa i održavanje glikemije u normalnim vrijednostima značajno popravlja stanje spermatogeneze i čini ove promjene reverzibilnim. Tek u krajnjim stadijumima dijabetesa tipa I, koji traje duže od 20 godina, uz lošu regulisanost, promjene postaju ireverzibilne.

Disfunkcija nadbubrega Poremećaj nadbubrežne žlijezde rijetko je uzrok muške neplodnosti. Pacijenti koji u djetinjstvu razvijaju simptomatologiju prijevremenog puberteta (med. pubertas precox) niskog su rasta ili daju podatke o kongenitalnoj adrenalnoj hiperplaziji nadbubrega u porodici, treba da ispitaju funkciju nadbubrežne žlijezde.

Za postavljanje dijagnoze određuju se 17-hidroksiprogesteron i androstendion, koji ne moraju uvijek pokazivati patološke vrijednosti (diskretna kongenitalna hiperplazija bubrega). Zato se u tom slučaju koristimo testom stimulacije adrenokortikotropnim hormonom (ACTH). U analizi pacijenata sa kongenitalnom bubrežnom hiperplazijom, onih koji su liječeni i onih koji nijesu liječeni, 90% je imalo normalne parametre ejakulata, a ostvarena je i trudnoća.

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje.

3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDÌXèL X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija.

Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ÌXêQLK SXWHYD ^WLWHèL SULWRP i jetru.

3RPDÌH NRG intoksikacije jetre i KURQLêQLK SRUHPHèDMD ÌXêQLK SXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèL UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHèDQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYD WRQXV perifernih kapilara L SUXÌD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Hronika 2. februar - USPJEŠNO IZVEDENA UGRADNJA SLUŠNOG IMPLANTA U Institutu za bolesti djece početkom februara uspješno je izvedena ugradnja implanta srednjeg uva, tzv. „koštanog mosta”.

31. januara i 1. februara 2013. godine urađene su tri operacije ugradnje kohleranog implanta kod djece sa teškim senzorineuralnim oštećenjem sluha. Ekipa ljekara Instituta za bolesti djece, na čelu sa mr sc. dr Lejlom Rovčanin, specijalistom otorinolaringologije, izvela je prvu operaciju ovakve vrste ne samo u Crnoj Gori nego i u regionu. Operacija je, kako je objašnjeno, obavljena kod djeteta koje pati od Tričers-Kolinsovog sindroma, i kod kog praktično nema strukture spoljnjeg i srednjeg uva. - Ljekari su se mjesecima spremali za ovu operaciju i u stručnom radu su imali podršku prof. dr Klausa Boheima iz Univerzitetske Klinike u St. Peltnu, Austrija - navodi se u obavještenju o ovom događaju.

Planirano je da implanti budu uključeni u roku od mjesec dana nakon operacije.

istakne dalje ciljeve reforme zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

Najavljena je i dalja saradnja kroz program kooperacije između međunarodne asocijacije „Angioplastičari bez granica” i kardiovaskularnih centara u Crnoj Gori, kroz mogućnost organizovanja predavanja internacionalnih stručnjaka iz Francuske, kao i odlazak naših ljekara na usavršavanja u francuske zdravstvene ustanove, te kroz saradnju sa ekspertskim timom za rano otkrivanje raka dojke u Monpeljeu, u vezi sa skrininzima za rano otkrivanje malignih oboljenja.

4. februar - RELAKSIRATI RODNU RAVNOPRAVNOST Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, foruma Progres LGBT i Britanske ambasade, u Institutu za javno zdravlje upriličena je radionica čija je tema glasila: Promjena pola, dijagnostika i tretman transseksualnosti. Podsjećajući na činjenicu da je nakon usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenom osiguranju u prošloj godini ostvaren i neposredan kontakt zdrastvenih vlasti sa transrodnim osobama koje su zainteresovane za prilagođavanje pola svom rodu, u saopštenju o ovom događaju istaknuta je i odluka da 80 % od cijene zdravstvene usluge za promjenu pola pada na teret države. - S obzirom na to da je promjena pola kod transrodnih osoba jako komplikovana i dugotrajna procedura koja podrazumijeva i edukaciju, Ministarstvo zdravlja organizovanjem ove obuke zdravstvenih radnika još jednom dokazuje svoju odlučnost da kontinuirano poboljša pristup zdravstvenom sistemu i tretman svih građana bez obzira na njihovu seksualnu orjentaciju i rodni identitet - kaže se u Saopštenju o događaju.

5. februar - SASTANAK POVODOM DONACIJE Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima primio je 5-og februara delegaciju predstavnika princa Fondacije Petrović Njegoš, princa Nikolu Petrovića Njegoša, člana Stručnog savjeta za oblast zdravstva, dr Aleksandra Čelebića, i sekretara Fondacije Milicu Perišić. Povod ovom događaju bila je donacija Specijalnoj bolnici u Dobroti, kojoj su kroz nabavku novih prozora i vrata unaprijeđeni uslovi boravka i liječenja pacijenata. Ministar Radunović iskoristio je priliku da se srdačno zahvali na dosadašnjem dobrotvornom radu ove fondacije, te da

38

7. februar - AKCIJA CRVENOG KRSTA Crveni krst Crne Gore donirao je Kliničkom centru Crne Gore pomoć u vrijednosti 4.000.00 €, koja podrazumijeva 300 kompleta posteljine, 300 sapuna, 100 pakovanja deterdženta i jedna invalidska kolica. U ime Kliničkog centra donaciju je preuzela prof. dr Slavica Vujisić, a Crveni krst je zastupala generalna sekretarka Jelena Dubak. Uručenje donacije obavljeno je 8-og februara, u Kliničkom centru.

11. februar - SLUŽBENICI CKB DONIRALI KLINIČKOM CENTRU

Humanom akcijom zaposlenih Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica Dječijoj hirurškoj klinici Kliničkog centra Crne Gore donirana je nova medicinska oprema. Vrijednost donacije procijenjena je na 3.000.00€. Donirana je binokularna lupa koja omogućava izvođenje preciznijih hirurških zahvata i dermatom za transplantaciju kože kod opekotina.

U ime Sektora za poslovanje sa stanovništvom Crnogorske komercijalne banke, sredstva je donirao izvršni direktor dr Zoran Mihailović, a prof. dr Ljilja Musić, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, zahvalila se na pomoći. Svečanost je ovim povodom održana 12-og februara, u amfiteatru Instituta za bolesti djece.

12. februar - OLAKŠAN PUT DO STOMATOLOGA Licima sa posebnim potrebama od 12-og februara pojednostavljena je procedura dolaska do stomatologa. U saradnji sa Stomatološkom poliklinikom, Ministarstvo zdravlja obezbijedilo je da ova lica ubuduće bez uputa od izabranog stomatologa svoje pravo ostvaruju u svim ambulantama koje rade u okviru te poliklinike.

Pacijentima je na raspolaganju izbor jednog od tri specijaliste za dječiju i preventivnu stomatologiju, kao i jednog od tri specijaliste oralne hirurgije.

13. februar - PODRŽKA ZA IZRADU NACRTA ZAKONSKIH AKATA U skladu sa aktuelnim strateškim okvirom Evropske unije u oblasti sprečavanja zloupotrebe droga Ministarstvo zdravlja je kroz intenzivnu međunarodnu saradnju dobilo podršku Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija (UNODC).

Riječ je o izradi nacrta dokumenata „Strategija Crne Gore za sprečavanje zloupotrebe droga 2013-2020” i Akcionog plana 2013-2016. Projekat koji se obavlja uz učešće eksternog evaluatora i konsultanta EU, sadrži sve iskazane sugestije i prijedloge od strane institucija, ustanova i nevladinih organizacija, koji su bili konsultovani tokom procesa evaluacije primjene prethodne četvorogodišnje strategije. Ministarstvo zdravlja je uputilo poziv zainteresovanim subjektima da na e-mail adresu mzdravlja

@gov.me dostave eventualne dodatne sugestije na aktivnosti iz Nacrta Akcionog plana.

13. februar - SPRIJEČITI NASILJE Plesom se pridružujući svjetskoj kampanji „Jedna milijarda ustaje”, stotine građanki i građana protestovalo je protiv nasilja u porodici 14-og februara na Trgu Republike u Podgorici.

U organizaciji Sigurne ženske kuće, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstva za ljudska i manjinska prava i Programa UNDP-a, Podgorčani su se pridružili aktivistima borbe za rodnu ravnopravnost iz više od 200 ostalih svjetskih gradova.

U kampanji je učestvovala Sekcija žena Sindikata prosvjete Crne Gore, kao i poznate ličnosti iz javnog i političkog života Crne Gore. Dan prije akcija je na isti način podržana i na najvišem nivou - u Parlamentu Crne Gore.

Jedna od tri žene u svijetu bude silovana ili pretučena tokom svog života, što čini cifru od jedne milijarde žena koje trpe nasilje, upozoreno je ovom prilikom.

13. februar - SASTANAK SA PRIVREDNOM KOMOROM Sastanak tima ministra zdravlja prof. dr Miodraga Radunovića i direktora Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenana Hrapovića sa predstavnicima Privredne komore Crne Gore na čelu sa direktorom Velimirom Mijuškovićem imao je za temu razmatranje mogućnosti unapređenja saradnje Ministarstva zdravlja i Privredne komore, posebno unapređenja normativnog okvira u dijelu koji se odnosi na promet ljekova i drugog medicinskog materijala, organizovanje okruglih stolova i seminara u cilju upoznavanja sa regulativom i njenom primjenom u oblasti zdravstvene i farmaceutske industrije, te sprovođenje analize postupaka i uticaja na poslovanje korišćenja odsustva sa rada po osnovu bolovanja. 13. februara, još jednom je akcentovan značaj formiranja regionalnih zdravstvenih centara, analizurani su efekti izmjene odredaba Fonda zdravstva o naknadi zarada za vrijeme privremene spriječenosti za rad, te istaknuta i važnost učešća predstavnika Privredne komore u Upravnom odboru Fonda za zdravstveno osiguranje. Komora ove godine proslavlja 85 godina od

International Health d.o.o.

Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

postojanja, sa više od 600 čanova i uz saradnju sa više od 60 svjetskih komora.

15. februar - DONIRALI ORTOPEDSKA POMAGALA

molu Delta City, realizovano je i ovog februara. 16-og februara, u organizaciji Marketing agencije Incognito, 72-ije bebe imale su priliku da se okušaju u 12 takmičarskih grupa iz različitih sportsko-zabavnih disciplina Sunčanih igrarija kao i da učestvuju u Puzijadi. Najbrža beba, Aleksa Mrdak stazu je prepuzao za 5 sekundi i 49 stotinki. Učesnici ovog događaja bile su i farmaceutske kompanije Sanofi i Salveo.

19. februar - JUGOPETROL DONIRAO KLINIČKOM CENTRU Odjeljenju za patologiju Kliničkog centra Kompanija Jugopetrol AD Kotor donirala je mikroskop marke Leica DM2000, vrijednosti 6,000 €. Prof. dr Slavica Vujisić, direktorka Centra za nauku Kliničkog centra, Joanis Gerulanos, izvršni direktor Jugopetrola, Natalija Panurgija, otpravnica poslova Grčke ambasade i doc. dr Filip Vukmirović, načelnik Odjeljenja za patologiju, ovim povodom su se obratili prisutnima na konferenciji.

15-og februara, u Hotelu „Podgorica”, obavjen je svečani dio donacije Kompanije „Rudo Montenegro” iz Podgorice, koja je zdravstvenim ustanovama sa područja Podgorice, Nikšića, Pljevalja, Bijelog Polja, Berana, Risna i Bara donirala ortopedska pomagala ukupne vrijednosti 30.000€.

Obraćajući se predstavnicima Kliničkog centra Crne Gore, opštih bolnica Nikšića, Berana, Bijelog Polja, Pljevalja, Bara, Specijalne bolnice u Risnu, Zavoda „Komanski most”, Udruženja djece sa posebnim potrebama „Rastimo zajedno” i Nevladine organizacije „Karitas”, direktor kompanije „Rudo Montenegro” Aleksandar Miranović objasnio je da je pomoć plod saradnje sa njemačkim strateškim partnerom „Ottobock Adria”.

- I ovog puta smo u cilju realizacije ciljeva i smisla postojanja našeg kolektiva, a prepoznajući napore i nastojanja menadžmenta javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori da svojim pacijentima pruže što veći nivo zdravstvene zaštite, te poboljšaju kvalitet svojih usluga, odlučili da ovom našom donacijom doprinesemo ostvarenju tog cilja - rekao je on.

16. februar - DAN SUNCA

20. februar - USPJEŠNO OBAVLJENE JOŠ DVIJE TRANSPLATACIJE BUBREGA

20-og februara uspješno je obavljena četvrta transplantacija bubrega u Kliničkom centru. Ovim je omogućeno da dvadesetdevetogodišnji pacijent iz Podgorice dobije bubreg od svoje majke. Intervencija je uspješno obavljena zahvaljujući saradnji Transplantacionog tima Kliničko–bolničkog centra Zagreba, na čelu sa dr Jasnom Stoić-Brezak, i Tima Kliničkog centra Crne Gore, predvođenog od strane prof. dr Marine Ratković.

21. februar - POSJETE ULCINJU I BARU

Zimsko izdanje popularne dječije manifestacije Dan sunca, koja se već godinama održava u podgoričkom šoping

40

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović obavio je 22-og radne posjete opštinama i zdravstvenim institucijama u Ulcinju i Baru. U okviru sastanaka sa predsjednicima ovih opština Nazifom Cunguom i Žarkom Pavićevićem i predstavnicima njihovih radnih timova, posebno je naglašena tema unapređenja započetih reformskih procesa. U okviru ovog događaja realizovana je radionica na temu „Nacionalni program za rak - skrining programi”, čiji su organizatori Ministarstvo zdravlja i Dom zdravlja u Baru. Radionica je realizovana u Hotelu „Princes”.

21. februar - PODSTICATI DUBLJU SARADNJU Sa namjerom da razgovaraju o mogućnostima unapređenja saradnje Ministarstva zdravlja i Unije poslodavaca Crne Gore, ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima i predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje sastali su se 21. sa predsjednikom Unije poslodavaca Crne Gore Predragom Mitrovićem i njegovim saradnicima. - Posebno u dijelu sprovođenja analize postupaka i uticaja na poslovanje korišćenja odsustva sa rada po osnovu bolovanja, učesnici sastanka su se složili da treba unaprijediti ambijent u smislu preventivnog djelovanja za smanjenje korišćenja neopravdane privremene spriječenosti na rad - navodi se u saopštenju sa ovog događaja. Ovom prilikom inicirano je formiranje radnog tijela koje će se baviti praćenjem ostvarivanja prava na privremenu spriječenost na rad, u čiji sastav bi ušli predstavnici Vlade, Unije poslodavaca, reprezentativnih sindikata i Privredne komore.

23. februar - SKUP OFTALMOLOGA U okviru Alcon Daya organizovanog 23-eg februara u Hotelu „Podgorica”, veledrogerija Osmi red- D upriličila je nekoliko stručnih predavanja. O novom pristupu u terapiji glaukoma ovom prilikom je govorio prof. dr Katia Novak-Lauš, sa KBC

„Sestre milosnice” u Zagrebu. Izazove liječenja suvog oka i alergija u vezi sa crvenilom oka opisao je doc. dr Milenko Stojković, sa KC Srbije. Prof. dr Miroslav Vukosavljević, sa Vojno-medicinske akademije Srbije, govorio je o mogućnostima postizanja dobrog vida nakon operacije katarakte, a iskustva sa primjenom pojedinih vrsta sočiva opisao je dr Zamirova Aleksej, sa Očne bolnice u Kirovu. Farmaceutska kompanija „Alcon Pharmaceuticals” ovom prilikom imala je prezentaciju svojih proizvoda.

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani: • Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu!

Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214

DOM ZDRAVLJA - ULCINJ

Istorijat Počeci organizovanog rada zdravstvene službe Ulcinja datiraju od kraja I svjetskog rata. Za bolju zdravstvenu zaštitu stanovništvo je tada bilo upućeno nešto prema Baru, ali i prema drugim centrima kao što su Cetinje, Dubrovnik ili Skadar. Prvi ljekar bio je Rus, ali se njegovo ime tačno ne zna. Prema nekim saznanjima, zvao se Crnobori. Do tada su bili prisutni „narodni ljekari”, ili je pomoć tražena u drugim centrima.

Prva ambulanta nalazila se u Vladičinoj kući na Pristanu,

42

od početka 1920. godine. Pojedini ljekari ostajali su duže ili kraće vrijeme i pružali građanima osnovnu zdravstvenu zaštitu.

1923. godine organizuje se Antimalarična ambulanta, kada se stvaraju neki uslovi za bolju zdravstvenu zaštitu tadašnjeg stanovništva. Preduzimaju se određene preventivne aktivnosti koje su davale djelimičan uspjeh, ali oni nisu bili dovoljni da se malarija kao najmasovnija bolest toga vremena i druge bolesti drže pod kontrolom.

Prva zdravstvena stanica izgrađena je na Pristanu, 1929. godine, ispod tadašnjih hotela „Galeb” i „Jadran”, gdje je preseljena Antimalarična ambulanta. U tom objektu - Zdravstvenoj stanici sa Narodnim kupatilom, bilo je zastupljeno više sadržaja zdravstvene zaštite kurativne i preventivne medicine.

ustanova.

Zemljotres koji je 14. aprila 1979. godine zadesio cijelo crnogorsko primorje porušio je sve zdravstvene objekte Ulcinja (Dom zdravlja, Zdravstvenu stanicu u Vladimiru, Objekat - Kuću zadužbinu pok. Joka Zeca).

Kao donacija, odnosna recipročna pomoć od strane Vlade NR Rumunije, na sadašnjoj lokaciji izgrađen je novi Dom zdravlja, površine 3.700 m2.

Porodilište

Zdravstvena stanica od 1929. godine

U periodu od 1963. do 1979. godine Zdravstvena stanica - Ulcinj integrisana je u Medicinski centar - Bar, a 1965. godine izgrađena je nova zdravstvena stanica na mjestu gdje se sada nalazi Odmaralište penzionera na Pristanu.

Godine 1975. izgrađen je moderni objekat u naselju „Meraja”. Tada se Organizaciono-zdravstvena služba Ulcinja ustanovljava na nivou DOMA ZDRAVLJA. Direktor Doma zdravlja - Ulcinj tada je bio dr Mihailo Aleksić, pedijatar.

1979. godine dolazi do reorganizacije zdravstene službe Ulcinja i Dom zdravlja postaje samostalna javna zdravstvena

Načelnici Zdravstvene stanice - Ulcinj Dr Dr Dr Dr Dr Dr Dr

Georgije Abramov. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1921-1932.

Sava Šaulić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1932-1940.

Marko Popović. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1940-1945.

Marko Popović. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1947-1958.

Vladimir Anagnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . .1958-1960.

Eva Hrastnik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1960-1964.

Roman Hošovski. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1964-1973.

Direktori Doma zdravlja - Ulcinj Mr sc. dr Mihailo Aleksić. . . . . . . . . . . . . . . . .1973-1978.

Dr Gani Karamanaga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1978-1982.

Prim. dr Pavle Ban. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1982-1998.

Dr Željana Karanikić. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .1998.

Dr Selim Ismaili. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1998-2003.

Prim. dr Gani Karamanaga. . . . . . . . . . . . . .....2003-2011.

Dr Pavle Marniković. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .2011.

Blizanci rođeni u Ulcinjskom porodilištu

Porodilište je bila davnašnja želja mnogih generacija zdravstvenih radnika Ulcinja. Odlukom Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore odobrena je izgradnja Vanbolničkog porodilišta, površine 500 m2. Početak rada na Porodilištu bio je 5. 2. 2005. godine. Prvi porođaj obavljen je 6.

2. 2005. godine. Do sada je ovdje rođeno više od 1.200 zdrave djece.

Kada za to budu stvoreni uslovi, biće realizovana i potreba otvaranja Transfuzione stanice u parteru Porodilišta.

Sredstvima iz donacije nabavljen je dio opreme za ovu službu.

Dom zdravlja - Ulcinj danas Aktuelni direktor ove ustanove je dr Pavle Marniković, pedijatar, a glavna medicinska sestra Olga Vukčević.

U donjoj tabeli data je organizaciona struktura. Kao sastavni dio Doma zdravlja postoji i Zdravstvena stanica u Vladimiru, površine 400 m2, a kojoj je obezbijeđena zdravstvena zaštita na nivou izabranih doktora za odrasle, izabranog stomatologa, Biohemijsko-kliničke laboratorije, Apoteke, Patronažne službe i Transporta bolesnika.

Inače, Dom zdravlja - Ulcinj u cjelosti je prihvatio i sproveo Reformu zdravstva na primarnom nivou. Obezbjeđuje kompletnu vanbolničku zdravstvenu zaštitu koju realizuju izabrani doktori za djecu, za odrasle i za žene. Takođe, funkcionišu i centri za dijagnostiku (rendgenska i ultrazvučna dijagnostika, Biohemijsko-hematološka laboratorija, Mikrobiološka dijagnostika, Fizikalna terapija na vanbolničkom nivou, Patronažna

43

Porodilište

Radnice hgijeničarke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

Radnici Doma zdravlja - Ulcinj

Žene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Muškarci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

1. Medicinski radnici

Ukupno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..90

Ljekari opšte medicine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . 6 Ljekari na specijalizaciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 Ljekari na stažu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 Ljekara specijalista. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14 Medicinske sestre/tehničari. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Laboranti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8 Rendgenski tehničari. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2

služba, Transport bolesnika prema regionalnoj bolnici u Baru, kao i prema drugim javnim zdravstvenim institucijama (Podgorica, Risan, Nikšić - Brezovik).

Pored stanovništva Ulcinja, Dom zdravlja obezbjeđuje i zdravstvenu zaštitu svim posjetiocima i turistima tokom turističke sezone, znajući da broj ovih pacijenata u jednome danu može da pređe i više od 100.000 (sto hiljada).

Planovi, želje 2. Nemedicinski radnici Visoka stručna sprema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 Srednja stručna sprema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Vozači. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Radnici na održavanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

S obzirom na prirodne resurse ulcinjske regije (pijesak, ljekovito mineralno blato - peloid, ljekovita sumporovita voda, blago nadražajna mediteranska klima, čisto plavo more, karakteristična mediteranska vegetacija), pružaju se skoro idealni uslovi za razvoj zdravstvenog turizma. Naravno, pretpostavka za ovakav razvoj pripada Ministarstvu zdravlja Vlade Crne Gore i odgovarajućim institucijama.

Dr Pavle Marniković

44

Povodom 4-og februara, Svjetskog dana borbe protiv kancera & 50 godina kompanije Hoffmann-La Roche u onkologiji

BORBA SE NASTAVLJA Proteklih 50 godina bile su od ogromnog značaja u borbi protiv kancera. Velika ulaganja u naučna istraživanja i razvoj novih molekula dovela su do razumijevanja kancerogeneze i patofizioloških mehanizama razvoja bolesti, te do značajnog (oni entuzijastični među nama rekli bi - dramatičnog) smanjenja mortaliteta uzrokovanog onkološkim obolijevanjem.

Za većinu ljudi riječ kancer (rak) sinonim je za smrt.

Ispravno ili pogrešno, strah determinisan dijagnozom kancera bez sumnje je veći nego kod bilo kog drugog oblika obolijevanja.

Brojeve ne bi trebalo navoditi samo kao kuriozitet, već posmatrati kao značajne indikatore. Pa, šta kažu brojevi? Kod 12 miliona ljudi svake godine se novodijagnostikuje kancer. To bi značilo da se ustanovi oko 32 hiljade takvih slučajeva dnevno.

Nadalje, oko 8 miliona ljudi svake godine umre od kancera, što čini oko 20 hiljada smrtnih slučajeva dnevno, ili 14 u svakoj minuti. Procjene govore da će do 2030. godine od kancera umirati oko 13 miliona ljudi godišnje.

Pitanje koje logično slijedi jeste: da li je ovakav strah relevantan? Da li se kroz ovu statistiku može vidjeti napredak koji je napravljen značajnim inovacijama, naročito u posljednjih 10 do 15 godina? Predvođeni inovativnim kompanijama, kakva je Roche, kroz patentiranje lijekova i ciljane antikancerske terapije, i najveći skeptici među nama postali su svjesni progresa koji je napravljen na frontu borbe protiv raka.

Da velika ulaganja i napori, te posljedično nastala revolucionarna naučna otkrića, zaista opravdavaju „buzz”1, te da nije sve besciljno tumaranje u mraku ili „veliki korak za nauku, a mali za pacijenta”, ukazuje statistika koja je ipak pokazala značajan pad kancerima uzrokovane smrtnosti u posljednjoj deceniji, te trend pada novooboljelih u nekim zemljama. Sa jedne strane, to je uzrokovano napretkom u liječenju i dijagnostici, a sa druge, uspješnošću brojnih preventivnih, često nacionalnih, ali i globalnih programa koji su rezultirali istinskom sinergijom i ultimativno - ohrabrujućim statističkim podacima, naročito u razvijenim zemljama.

Jedna od najvažnijih prekretnica u istoriji antikancerskog liječenja, a sukcesivno posljednja, iako je svaka pojedinačno značajno trasirala put savremene medicine i onkologije, svakako

46

je otkrivanje ciljanih terapija. One su determinisane individualnom genetikom svakog kancera, što je, bez pretjerivanja, revolucionarizovalo tretman pojedinih tipova obolijevanja.

Razvoj ciljane terapije doveo je do kreiranja sintagme personalizovana zdravstvena strategija, u kojoj je Roche šampion godinama, a koja zapravo predstavlja novu paradigmu liječenja kancera. Ovako prilagođen tretman, dizajniran je za liječenje posebne vrste kancera na bazi molekularne dijagnoze, genetskom

- - - - - - - - - - - - - „Kancer nije jedna bolest. Kancer je mnogo bolesti.” Sidarta Mukerjee (Siddhartha Mukherjee) Sidarta Mukerjee je američki ljekar, onkolog, naučnik i autor knjige Car svih bolesti: biografija kancera, koja je 2011. godine dobila Pulicerovu nagradu i koju je magazin „TIME” proglasio jednom od 100 najuticajnijih knjiga posljednjeg vijeka.

- - - - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - - - Najznačajniji:

1. Karcinom dojke je najčešće dijagnostikovani karcinom kod žena, širom svijeta. Globalna godišnja incidenca obolijevanja iznosi oko 1.4 miliona i predstavlja vodeći uzrok kancerske smrti kod ženskog pola, sa oko 458,000 slučajeva godišnje.

2. Karcinom pluća ima globalnu incidencu oko 1.6 miliona slučajeva. Vodeći je uzrok smrti kod muškaraca, sa oko 951,000 slučajeva godišnje, i drugi kod žena, sa oko 427,000 slučajeva godišnje.

3. Globalna incidenca karcinoma prostate iznosi oko 903,000 slučajeva godišnje, sa oko 250,000 smrtnih slučajeva.

4. Kolorektalni karcinom je treći najčešći karcinom kod muškaraca i drugi kod žena, sa ukupnom globalnom godišnjom incidencom od oko 1.2 miliona slučajeva i oko 608,000 smrtnih slučajeva.

- - - - - - - - - - - - - subklasifikacijom koja selektuje grupu pacijenata kod koje taj lijek/tretman može rezultirati najboljim ishodom.

Dozvolite da zaključim ono što činjenice, čini se, nedvosmisleno govore - u proteklih 50 godina riješeno je mnogo izazova u borbi protiv raka. Međutim, prava borba tek predstoji.

Ono što relevantni naučnici smatraju, može se sumirati sljedećom rečenicom: narednih 50 godina pokazaće ko će pobijediti u ovoj borbi: čovjek i njegov saveznik - nauka, ili kancerske ćelije.

- - - - - - - - - - - - - 4. februar, Svjetski dan borbe protiv kancera ima za cilj da podigne svijest o ovom obolijevanju i ohrabri prevenciju, ranu detekciju i pravovremeni tretman.

Fokus globalne kampanje u 2013. godini, pod sloganom „Kancer - da li ste znali?”, bazira se na Svjetskoj deklaraciji protiv kancera i ima za cilj da odagna štetne mitove i zablude u vezi sa kancerom.

1. Kancer predstavlja najveći izazov za razvoj, jer ugrožava socijalni i ekonomski napredak u čitavom svijetu.

2. Radi efikasne prevencije i kontrole kancera, neophodno je uspostaviti pristup koji uključuje sve državne resore.

3. Ulaganje u prevenciju i rano otkrivanje kancera, jeftinije je od rješavanja njegovih posljedica.

INTERNET: http://www.worldcancerday.org/

- - - - - - - - - - - - - -

Ukoliko koristimo posljednju deceniju kao indikator, onda bi svi trebalo da budu entuzijasti u vezi sa konačnim odgovorom.

ISTORIJA NAUKE I INOVACIJA 1970.

1980.

- Roche patentirao prvi hemioterapijski agens - Opšta anestezija - Radikalna mastektomija - Radioterapija - Pušenje prepoznato kao faktor rizika u kancerogenezi - Roche patentirao prvi biotehnološki antikancerski lijek - Sintetisani eritropoetini - Adjuvantna terapija za karcinom kolorektuma - PSA test - Globalne smjernice za menadžment bola

1990.

- Roche patentirao prvu ciljanu biološku terapiju ikada - Mortalitet uzrokovan kancerom počinje da opada - Prekomjerno izlaganje suncu i gojaznost prepoznati kao faktori rizika u kancerogenezi 2000.

- Roche patentirao prvi antiangiogenetski terapijski agens - Povećava se broj ciljanih antikancerskih tretmana - Dekodiran ljudski genom

2010.

- Stopa preživljavanja od kancera rekordna - Roche je globalni lider u onkologiji - Roche predstavlja inovacije u oblasti tretmana ovarijalnog karcinoma, malignog melanoma i bazocelularnog karcinoma

- - - - - - - - - - - - - Poruka globalne podrške Prevencija i kontrola kancera moraju da postanu dio novog seta globalnih ciljeva razvoja u Agendi za period nakon 2015. godine.

Proširenje budućih globalnih razvojnih ciljeva, radi uključivanja dokazanih i ekonomski opravdanih intervencija, koje proširuju kompletan kontinuum kontrole kancera i zdravstvene njege, može da osnaži zdravstvene sisteme i poveća njihovu sposobnost da odgovore na sve zdravstvene izazove s kojima se suočavaju pojedinci, porodice i zajednice.

- - - - - - - - - - - - - 1 Engl. buka, a metaforično euforija koja nastaje u vezi sa istim Dr Miloš Ičević

47

SPONTANI PNEUMOTORAKS Piše: prim. dr Gani Karamanaga, spec. pulmolog

Spontani pneumotoraks (med. pneumothorax spontaneus) predstavlja prisustvo vazduha u pleuralnom prostoru, tj. kolaps pluća koji nije posljedica povrede grudnog koša. Obično nastaje kod osoba starosti 20-40 godina i znatno se češće javlja kod muškaraca.

Pneumotoraks je u 20% slučajeva praćen pleuralnim izlivom. Kod jedne četvrtine bolesnika na rendgenskoj slici hidropneumotoraksa postojeća tečna kolekcija je krv, tj. postoji spontani hemopneumotoraks. Ponovna pojava pneumotoraksa sa iste strane - recidiv, nastaje kod 20-50 % slučajeva.

Spontani pneumotoraks može biti: - Primarni - idiopatski - Sekundarni.

Ukoliko se po postizanju reekspanzije pluća radiografskom obradom ne uočavaju patološke promjene u plućima (tomografija, CT), radi se o primarnom spontanom pneumotoraksu: ova vrsta poremećaja nastaje prskanjem malih subpleuralno lokalizovanih bula nazvanih „blebs”.

Za razliku od primarnog, kod bolesnika sa sekundarnim spontanim pneumotoraksom, radiografskim i/ili bioptičkim metodama moguće je utvrditi etiološki faktor.

Patogneza: da bi nastao pneumotoraks, neophodno je da pleura prije rupture bude na neki način oslabljena. Jedan od mogućih mehanizama je i ponavljano izlaganje vazduhom ispunjenih struktura. Ponavljane značajne promjene atmosferskog pritiska mogu oslabiti zid bule („blebs”), te dovesti do njihove rupture (Boyle-Mariotov zakon). Sigurno je da tome mogu

48

doprinijeti i česte infekcije na nivou bronhiola.

Pneumotoraks kod visokih osoba astenične konstitucije objašnjava se slabijom vaskularizacijom visceralne pleure u gornjim djelovima pluća kao i njihovom povećanom osjetljivošću na promjenu uslova spoljne sredine.

Zbog navedenih patofizioloških činjenica, pneumotoraks je najčešće praćen restriktivnim smetnjama ventilacije uz smanjenje vitalnog, totalnog i funkcionalnog rezidualnog kapaciteta.

Sekundarni pneumotoraks: a) Bule u plućima oboljelih od HOBP-a b) Infekcije pluća - pneumonija - tuberkuloza - gljivične infekcije - apsces pluća. c) Tumori pluća - Primarni - Metastatski. d) Ostali uzroci - Eozinofilni granulom - Cistična fibroza - Urođene parazitarne ciste - Sarkoidoza - Plućna limfangioleiomiomatoza - Neurofibormatoza pluća.

Klinička slika: kod mladih, obično zdravih osoba sa pneumotoraksom, opšte stanje nije narušeno. Oštar, probadajući bol u grudima na strani pneumotoraksa (rjeđe u sredogruđu ili ispod rebarnog luka), otežano disanje (postoji u 90% slučajeva).

Ponekada postoji nadražajni kašalj.

Kod oboljelih od HOBP-a, čak i mali kolaps pluća može biti praćen izraženim otežanim disanjem, pa i cijanozom, što zahtijeva urgentno liječenje.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i anamneze. Fizički nalaz: perkutorno hipersonoran zvuk, auskultatorno oslabljen do skoro nečujan disajni šum na oboljeloj strani grudnog koša. Problemi postoje kod HOBP-a kod kojih inače postoje poremećaji disajne funkcije i oslabljeno disanje (emfizem), a i kolaps pluća obično nije veliki. Sigurna dijagnoza postavlja se na osnovu rendgenografije i skopije pluća.

Liječenje: Može biti konzervativno i operativno.

Konzervativno liječenje obuhvata opservaciju, pleuralnu punkciju - eksuflaciju i drenažu grudnog koša. Operativno liječenje podrazumijeva torakotomiju.

Uloga centara za plućne bolesti i tuberkulozu pri domovima zdravlja sastoji se u tome da na osnovu anamnestičkih podataka i kliničke slike, te pravovremene radiografije pluća, prepoznaju i postave brzu dijagnozu pneumotoraksa i bolesnika upute u odgovarajuće institucije radi definitivnog i urgentnog zbrinjavanja.

Naše iskustvo potvrđuje stavove koji su dati u uvodnom izlaganju. Bolesnici su uglavnom mlađe osobe muškog pola, a imali smo i slučaj tuberkuloze kod osobe ženskog pola.

49

Predstavljamo Vam Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade” i Dnevni centar - Pljevlja

POSTOJI ZRAČAK NADE Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade”, registrovano je 1. februara 2002. godine, a počelo je sa radom 8. maja iste godine. Rad Udruženja bio je zamišljen kao Biblioteka igračaka koju je u saradnji sa Opštinom Pljevlja opremila Organizacija „Save The Children”. Centar je u početku radio tri puta sedmično, po dva časa. U tom prostoru djeca sa teškoćama u razvoju imala su svoj kutak za socijalizaciju.

Broj članova Udruženja na početku je bio 24, a danas, poslije 11 godina postojanja, taj broj iznosi 130. Entuzijazam roditelja osnivača, zajedno sa nekoliko stručnjaka koji su tada radili u Udruženju, iz dana u dan bivao je sve veći.

Problem sa kojim su se roditelji u startu sreli bio je u neinformisanosti građana o postojanju djece sa teškoćama u razvoju, te nedostatku edukovanog osoblja koje bi radilo sa djecom. Zdravstvena zaštita u tom periodu takođe je bila nezadovoljavajuća, ali upornim radom i trudom Zračak pronalazi rješenja.

Finansiranje Udruženja počinje preko projekata kojih je do današnjeg dana realizovano 65. Nedostatak fizioterapeuta u gradu nadoknađuje se dolaskom stručnjaka iz Rehabilitacionog centra Igalo, angažuje se logoped koji dolazi tokom raspusta, a u gradu skoro da ni jedna manifestacija ne prolazi bez prisustva djece iz Udruženja. Vremenom Zračak nade postaje mjesto gdje osim roditelja djece sa teškoćama u razvoju dolaze i ostali roditelji koji shvataju da se i njima može desiti sličan problem.

2007. godine Udruženje se preseljava iz dotadašnjeg prostora površine 40 m2, u kuću od 150 m2, koja uz pomoć donacija postaje vlasništvo Udruženja.

Kako se povećavao broj članova Udruženja stasavao je i kadar, pa Zračak sada već ima svog defektologa, fizioterapeuta, radnog terapeuta, psihologa i logopeda iz Pljevalja.

Danas u Udruženju funkcioniše veliki broj socijalnih servisa, poludnevni boravak, asistenti u nastavi, personalni asistenti za pomoć u kući, prilagođeni prevoz, volonterski servis, kreativne radionice za omladince sa smetnjama u razvoju.

Realizacijom projekata počinju se poboljšavati uslovi za sve veći broj aktivnosti, a istovremeno Zračak posjećuju mladi ljudi - volonteri, koji žele da, umjesto boravka u diskotekama

50

Svetlana Dujović

i izlazaka, svoje vrijeme provedu sa djecom kojima jedan dodir, jedan osmijeh i topla riječ znače mnogo. Oni više nisu samo u kućama, već dolaze u svoj Zračak, gdje imaju sve što im je potrebno, maksimalnu brigu i pažnju, a ne zaobilazi ih ni jedna osoba iz inostranstva koja je slučajno ili namjerno posjetila naš grad.

Zračak nade na taj način postaje mjesto gdje umjesto tužnih lica sada svi sa osmijehom govore o djeci sa teškoćama u razvoju jer su oni zajedno sa svojim roditeljima i stručnjacima uspjeli da se izdignu iznad svih predrasuda, otkrili su i maksimalno iskoristili svoje sposobnosti i sada postaju ravnopravni članovi društva.

OTVOREN I DNEVNI CENTAR Vodeći ljudi, analizirajući rad Udruženja sa stručnjacima, shvatili su da postoji problem pružanja usluga djeci sa najtežim smetnjama. Rješenje problema jeste otvaranje Dnevnog centra gdje bi svi zahtjevi djece sa najtežim smetnjama bili ispunjeni i zadovoljeni na kvalitetan način. Osnivači Dnevnog centra su Opština Pljevlja i Zračak nade, a partner je MRSS. 2011. godine otvara se Dnevni centar gdje su korisnici djeca sa najtežim smetnjama u razvoju, formira se stručni tim koji sačinjavaju defektolog, psiholog, fizioterapeut, medicinska sestra, radni terapeut i vaspitačica. Oprema u Dnevnom centru jedna je od najboljih u regionu. Posjeduje prvu senzornu sobu u Crnoj Gori i Beringerov digitalni set.

Omladina sa smetnjama u razvoju, zahvaljujući Dnevnom centru i Zračku, dobija svoje mjesto i zaposlenje, organizuju se radionice, javni radovi, a u decembru 2012. godine nabavljena je oprema za rad digitalne štamparije u kojoj će biti zaposleni omladinci sa smetnjama u razvoju.

Sve dosadašnje aktivnosti i realizovane projekte osmislila je Svetlana Dujović, predsjednica Udruženja, koja je uspjela da na pravi način prepozna potrebe djece i omladine sa smetnjama u razvoju, pa je zbog toga Nagrada za filantropiju ISKRA 2012. godine pripala upravo njoj.

NISTE SAMI U Udruženju ste 11 godina, recite nam nešto o Vašem radu.

Koji su to problemi sa kojima ste se suočavali na samom početku?

Svaki početak je sam po sebi težak, jer skoro uvijek nosi sa sobom mnoštvo nepoznanica, strahova i nesigurnosti. Jako je bilo teško prije 11 godina podići glas i krenuti u borbu za prava djece sa smetnjama u razvoju. Nailazili smo na probleme svuda oko nas, u lokalnoj zajednici, državi. Kada smo počinjali, djeca i njihovi roditelji bili su izgubljeni. Djeca nisu imala adekvatan pristup obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, neka su odlazila u institucije i odvajala se od svojih porodica, a okolina ih je gledala sa sažaljenjem. Naši prvi nastupi bili su obilježeni plačom prisutnih, a danas je svaki naš nastup propraćen aplauzima i osmjesima. Za 11 godina uspjeli smo da promijenimo svijest ljudi, da stvorimo inkluzivnu sredinu. Uspjeh koji smo postigli, po riječima ljudi koji nas posjećuju, najveći je u regionu.

Koliko je potrebno rada i truda, vremena da bi ste postigli ovo što su „Zračak nade” i Dnevni centar „Pljevlja” sada?

Za sve što želite da radite na pravi način, u smislu kvaliteta i odgovornosti, zaista treba mnogo, rada, truda i vremena.

Posebnost ovoga posla je u tome što nemate radno vrijeme. Kada odete kući ne isključujete telefon. Vi ste 24 časa usmjereni na to što radite, uvijek vam je negdje prisutno to što je aktuelno, što treba uraditi, isplanirati. Posao u ovoj oblasti zahtijeva maksimalnu posvećenost, profesionalizam i nešto što je zaista neophodno, a to je da morate biti maksimalno informisani o svim aktuelnim događajima koji mogu imati direktni ili indirektni uticaj na rad. Morate pratiti rad sličnih udruženja, graditi i

51

razvijati partnerstva, jer ovo su aktivnosti koje jesu imperativne za uspjeh Udruženja. Prisustvom i potpunom informisanošću gradite svoj uspjeh i kredibilitet.

Rad Udruženja pohvalili su gotovo svi stručnjaci koji su ga posjetili. Smatrate li da ima još nešto što je potrebno uraditi kada je riječ o edukaciji i osposobljavanju kadra zaposlenog u „Zračku nade”?

Možemo se zaista pohvaliti velikim brojem stručnjaka koji su nas posjetili, a koji su profesionalno vezani za ovu oblast.

Svi su sa iskrenim poštovanjem i oduševljenjem pohvalili naš rad, dali izvjesne sugestije i komentare. Koristimo svaku njihovu posjetu kao dobru priliku da i tada nešto saznamo i naučimo od njih. Kako je i sam život jedna beskrajna škola i učenje, svakako, smatram da je edukacija svih stručnjaka jako bitan faktor u napretku u njihovom radu i u poboljšanju kvaliteta u radu sa djecom sa smetnjama u razvoju. Poboljšavanje znanja i organizaciono jačanje kadra nešto je na čemu mi unutar Udruženja stalno radimo. Pred svima nama je još mnogo učenja. Stvorili smo odnos uzajamnog učenja, kombinujemo prednosti i snage timskog rada i korišćenja svih usvojenih znanja u praksi.

Do sada je realizovano 65 projekata koje ste Vi napisali. Imate li vremena za odmor i relaksaciju?

Da, dosta projekata je do sada realizovano, sa različitim aktivnostima. Svakako da sve to zahtijeva dosta vremena. A vrijeme je nešto što nam u ovako brzom načinu života svima nedostaje. Vrlo često se desi nešto neplanirano, neka nova aktivnost, posjeta i tome slično i obično to bude na uštrb mog slobodnog vremena, koje bih rado provela sa svojom porodicom.

Ako nađem malo slobodnog vremena rado čitam knjige.

Zagovornik ste inkluzivnog obrazovanja. Da li ste zadovoljni kako se odvija taj proces?

Da, sa jedne strane jesam, jer je obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju na višem nivou nego prije par godina. Više djece je uključeno u redovni vaspitno-obrazovni sistem, ali je,

52

sa druge strane, potrebno još mnogo rada da bi kvalitet tog obrazovanja bio na zavidnom nivou. Potrebno je sistemski riješiti podršku djeci sa smetnjama u razvoju preko asistenata u nastavi.

Inkluzija je društveni proces, što znači da se ne može izuzeti iz opštih društvenih uslova, uključujući tu i ekonomsku situaciju u državi, stanje u sistemu obrazovanja i samu društvenu svijest.

Ovi procesi ne dešavaju se preko noći. Potrebno je vremena, kvalitetnih ljudi i mnogo dobre volje i strpljenja, entuzijazam ljudi koji su uključeni u ovaj proces i vrijeme će svakako dovesti do uspjeha, inkluzivnog obrazovanja i društva u kojem će biti u potpunosti razvijena socijalna inkluzija.

Volonteri „Zračka nade” dobitnici su Nagrade za volonterizam.

Kako ste zadovoljni njihovim radom i šta bi ste poručili svim mladim ljudima?

Volonteri „Zračka nade” prepoznati su po svom radu na nivou države, pa čak i regiona. Nagrada za volonterizam samo je potvrda njihovog rada. To su mladi ljudi koji su puni entuzijazma, ideja i snage, i koji su zaista neiscrpan pokretački izvor.

Svim mladim ljudima poručujem da ukoliko imaju slobodnog vremena dođu u naše udruženje, pokušaju da pronađu u sebi snagu i duh kojim će doprinijeti da se naša djeca osjete uključenim u društveni život. Vršnjačka podrška je bitna isto toliko koliko i podrška stručnjaka. Budite dio nas, dajte nam svoju ljubav, a mi ćemo vratiti drugarstvom, osmijehom i sa isto toliko ljubavi.

Vaša poruka roditeljima djece sa smetnjama u razvoju, kao i čitaocima našeg lista.

Pa, teško je poručiti bilo šta ljudima koji imaju ogromno životno iskustvo i mudrost, ljudima koji zaslužuju poštovanje.

Poručujem im da je ljudski plašiti se i griješiti, ali nemojte nikada da zaboravite da niste ni u jednoj situaciji sami i da kada padnete morate se podići i krenuti naprijed.

Nemojte čuvati u sebi emocije, slobodno ih pokažite svom prijatelju i podijelite svoje snove sa drugima, jer se tako mnogo lakše ostvaruju.

Milorad Aranitović

DUVANSKI DIM U RADNIM OKRUŽENJIMA POTEŠKOĆE I PRIJEDLOZI ZA ISPRAVNU POLITIKU KUĆE U PREDUZETNIČKIM ORGANIZACIJAMA Carmine Ciro Lombardi* Giuliana Di Cicco** Giacomo Mangiaracina*** * ENEA, Unità Tecnica Biologia delle Radiazioni e Salute dell’Uomo ** ENEA, Centro Ricerche Casaccia *** Università di Roma La Sapienza,Dipartimento di Scienze di Sanità Pubblica e Società Italiana di Tabaccologia (SITAB) Sa italijanskog jezika prevela Valentina Kolman Duvanski dim u industrijalizovanim zemljama predstavlja kako najvažniji izvor zagađenja vazduha u zatvorenom prostoru, tako i glavni uzrok oboljevanja i smrtnog ishoda, koji se može preduprijediti. Program „Evropa bez dima” predstavlja prioritet u politici Komisije Evropske zajednice u oblastima zdravstva, rada, istraživanja(1).

Plan ima za cilj da poboljša kvalitet vazduha u unutrašnjim prostorima i posebno u radnim okruženjima, posegnuvši za pravnim instrumentima i predlozima za unapređenje zdravlja.

Pojava tabadžizma (navike uživanja u duvanskim proizvodima, op. prev.) izaziva svakog dana, u Italiji, više smrtnih slučajeva nego alkohol, narkotici, saobraćajne nezgode, nesreće na radu, ubistva i samoubistva zajedno; u stvari, sa aktivnim pušenjem povezano je više od 90.000 smrtniih slučajeva godišnje, 250 na dan, 10 na svaki čas (Italija je zemlja sa 60.9 miliona

Pasivni dio duvanskog dima sadrži veći stepen prisustva onečišćenja, što je posljedica sagorijevanja na nižoj temperaturi. Uprkos zabrani uvedenoj Zakonom od 10-og januara 2005. godine, na mnogim radnim mjestima nastavlja se sa navikom pušenja. U ovom članku opisane su osnove koje su dovele do zabrane pušenja u radnim okruženjima, kao i prednosti koje stiče preduzeće sprovođenjem politike kuće o duvanskom dimu.

stanovnika - izvor Wikipedia, op. prev.)(1). Na osnovu procjena koje je razradilo Evropsko udruženje pneumologa i Britanska fondacija za istraživanje raka, pasivni duvanski dim u radnim okruženjima u 25 zemalja EU uzrokuje preko 7.000 smrtnih slučajeva godišnje, dok izlaganje u domaćinstvu dovodi do broja od više od 72.000 preminulih osoba na godinu. U Italiji, po nedavnim procjenama, imamo više od 10.000 smrtih ishoda

53

godišnje usljed pasivnog pušenja(1).

Pušač, ne brinući se za opasnost i za zdravstvene dokaze, svakog dana odlazi u prodavnicu duvanskih proizvoda da nabavi proizvod opasan po sopstveno zdravlje, zdravlje bliskih mu osoba i po životnu sredinu. Opasnost od duvana potvrđena je jednom nedavnom presudom Vrhovnog suda: „Proizvodnja i prodaja prerađenog duvana predstavlja se kao opasna radnja”, utoliko što duvan ima u sebi sadržaj koji može štetiti zdravlju. Duvanski dim oslobađa više od 4.000 različitih hemijskih supstanci u obliku gasa, para i čestica. Jedan dio ovih materija udiše pušač, dio zadržava u sebi filter, dok se ostatak ispušta u okolnu sredinu i predstavlja, zajedno sa sadržajem koji izdahne pušač, ono što se obično naziva pasivno pušenje(2¯3). Izraz "pasivno pušenje" podrazumjeva dim koji udahne nepušač kada se nađe u prisustvu osoba koje puše, ili ukoliko dijeli sa njima isti prostor. Aktivni i pasivni duvanski dim sadrže iste hemijske proizvode, ali u nešto različitim odnosima. Pasivni dim sadrži veću koncentraciju zagađivača, čemu je uzrok sagorjevanje na nižoj temperaturi(4).

Pasivno udisanje duvaskog dima od strane nepušača povezano je sa štetnim dejstvom, upravo koliko i aktivno pušenje, iako sa nižim stenom rizika. Uzrokuje tumor na plućima na isti način kao i aktivno pušenje, povećava rizik od disajnih smetnji i od srčanog udara(5).

Duvanski dim u radnim okruženjima postavlja niz pitanja koja se tiču zdravlja i zaštite na radu zaposlenih. Dugo vremena, uprkos postojanja propisa i ograničenja (Član 32 Ustava, Predsjednička uredba 303/56, Zakon br. 584/75, presuda Ustavnog suda br. 399/96) zaposleni nepušači trpjeli su izlaganje proizvodima sagorjevanja duvana. Na slici 1 prikazana je pojava koja se uobičajeno mogla vidjeti u restoranima, barovima i radnim okruženjima prije uvođenja zakona Sirkja (Girolamo Sirchia, ljekar i političar, pokrenuo je uvođenje Zakona br. 3 od 16 januara 2003. kojim se brani pušenje u ugostiteljskim objektima i radnim okruženjima, u Italiji na zvaničnom nivou u toku je obilježavanje 10 godina postojanja, op. prev.)

Sa tačke gledišta propisa sve do 2005. (stupanje na snagu takozvanog Sirkja zakona) štitilo se zdravlje samo osoba koje su povremeno ulazile u prostorije javnih službi, ostajući tamo kratak vremenski period, dok nije postojala jednaka zaštita za zaposlene prinuđene da ostanu tokom čitavog radnog dana u tim prostorima.

Izlaskom Zakona 3/2003 (Naredbodavne odredbe koje se tiču javne uprave) Član 51 (staranje o zdravlju nepušača) na nivou propisa konačno se stvari počinju mijenjati. Sa zakonom protiv pušenja na snazi od januara 2005., potom, zabranom pušenja u objektima zatvorenog tipa predviđenom Zakonom 3/2003 stupa na snagu: zabranjeno je pušenje u svim zatvorenim prostorima bez izuzetka; moguće je pušiti jedino unutar sopstvenog stambenog prostora i u za to posebno pripremljenim i označenim prostorijama(6).

Uprkos zabrani, na mnogim radnim mjestima nastavlja se sa pušenjem, na osnovu umišljenog prava na tu slobodu ulogorenog od strane pušača sklonih da istrajavaju u svojoj navici.

Važno je istaći da pušenje nije pravo, udisati čist vazduh naprotiv jeste pravo zajamčeno Ustavom i zakonima koji uobličavaju pitanja zaštite i higijene rada(6¯7). Član 32 Ustava glasi: Italijanska Republika štiti zdravlje kao osnovno pravo pojedinca. Italijanski pravni sistem izgrađen

54

je u obliku piramide, to jest ističe se jednom jasnom hijerarhijom izvora, pod čijim uticajem se Ustav i ustavni zakoni nalaze u nadmoćnom položaju u odnosu na sve ostale pravne propise.

Na osnovu Ustava poslodavci, odgovorni za zdravlje zaposlenih, još od 1948. imali su obavezu da osiguraju zaposlenima kako pravo na zdravlje, tako i da udišu nezagađen vazduh.

Budući su oko 23% stanovništva pušači, kada se govori o pravu primjereno je uzeti u obzir da raspolaganje sa čistim vazduhom oslobođenim zagađivača ima prednost u odnosu na navodno pravo pušača da onečišćuju sredine koje koriste i druge osobe(3¯6).

Ne činiti da duvanski dim udišu saradnici, prijatelji, vlastita porodica, trebalo bi biti posmatrano kao čin civilizovanosti, prje nego što je obaveza nametnuta zakonima u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti. Preduzetnička organizacija ima dužnost da učini sve što je na raspolaganju kako bi poboljšala vlastito radno okruženje i zaštitila zdravlje i sigurnost svojih zaposlenih.

U ovom radu opisuju se osnove koje su dovele do propisane zabrane pušenja u radnim sredinama i prednosti koje organizacija stiče primjenom politike o duvanskom dimu.

PRAVNE I ZDRAVSTVENE OSNOVE ZABRANE PUŠENJA U RADNIM OKRUŽENJIMA Postoje neoborivi dokazi za činjenicu da se pušač izlaže manje-više "svjesno" riziku prerane smrti od raka pluća, poremećaja rada srca i krvnih sudova, disajnih problema itd.

U Sjedinjenim Državama biolog Rejmond Perl (Raymond Pearl, op. prev.) je već 1938. dokazao negativan uticaj duvana.

Po ovom istraživaču, pušenje duvana skraćivalo je život srazmjerno broju dnevno popušenih cigareta. Pušači su imali 60% više vjerovatnoće umiranja od prerane smrti u odnosu na nepušače (8¯9).

Različita svjedočenja slažu se u tvrdnji da ovi rizici pogađaju i nepušače, to jest osobe koje su prinuđene da udišu ne na dobrovoljnoj osnovi duvanski dim koji drugi troše.

Godine 1981 jedan rad iz Japana, objavljen u britanskom medicinskom časopisu (British Medical Journal, op. prev), zasnovan na poređenju dvije grupe žena, prve vjenčane za pušače i druge za nepušače, pokazao se da je pasivno pušenje povlačilo za sobom porast tumora pluća od 26% u grupi žena čiji životni partner je bio pušač(10).

Tokom 80-ih godina prošlog vijeka objavljeni su različiti naučni radovi o uticaju pasivnog pušenja, među kojima i Izvještaj Nacionalnog istraživačkog savjeta SAD (US National Research Council, op. prev.) i US Surgeon General (portparol javnih zdravstvenih problema unutar federalne vlade, op. prev.). Svi su ukazali na očiglednu opasnost od pasivnog pušenja, podvlačeći da su pojedinci koji nikad nisu bili pušači pokazali povećan rizik na oboljevanje od tumora pluća ukoliko su živjeli u dodiru sa pušačem(11¯12).

Kancerogene supstance svojstvene duvanu pronađene su u krvi i urinu nepušača izloženih pasivnom pušenju. Postoji sem toga odnos doza/odgovor između rizika po nepušače i obima izlaganja (godine izlaganja, broj popušenih cigareta od strane životnog partnera).

Američki koledž za medicinu rada i životne sredine

(ACOEM - American College of Occupational and Environmental Medicine, međunarodna NVO sa oko 5.000 ljekara, op. prev) još od 1993. je potvrdio postojanje pozitivne veze izlaganja pasivnom pušenju i razvoja poremećaja zdravlja kao što su rak pluća i leukemija(13).

Primjera radi benzen, poznati kancerogen (izaziva leukemiju) jedan je od 4000 hemijskih supstanci pronađenih u duvanskom dimu. Život u zajednici sa pušačima značajno povećava izlaganje ovom zagađivaču.

Godine 1985 jedan američki istraživač proučavao je načine na koji su više stotina njegovih sunarodnika u pet različitih država bili izloženi benzenu. Istraživanja su pokazala da je prosječna koncentracija benzena koju su udisali bila trostruka u odnosu na uobičajene nivoe za spoljašnu sredinu. Po istraživaču, 45% cjelokupnog izlaganja američkog stanovništva benzenu duguje se duvanskom dimu (ili pasivnom pušenju), 36% udisanju benziskih isparenja i/ili upotrebom proizvoda široke potrošnje (ljepila), te 16% drugim izvorima u domaćinstvu (razređivači, farbe itd.) Samo 3% srednje vrijednosti pojedinačnog izlaganja moglo se pripisati industrijskom zagađenju(13).

Uvelike svesti sva industrijska ispuštanja gasova snizilo bi opasnost po zdravlje za udio od malog značaja. Umjesto toga, čak i jedno skromno smanjenje količine duvanskog dima između četri zida umanjilo bi uvelike vjerovatnoću pojave benzenom izazvanih oboljenja.

Ovim problemom se bavila čak i Međunarodna agencija za istraživanja o raku (IARC) procjenjujući veliki broj studija obavljenih u različitim zemljama. Po istraživačima IARC-a podaci na raspolaganju dovoljni su da se potvrdi kako je pasivno pušenje uzrok raka na plućima kod osoba koje nikad nisu bili pušači. Na osnovu tih podataka 2004-e godine IARC je izvršio svrstavanje pasivnog pušenja u karcenogenog agensa grupe 1 za čovjeka i uključio je taj faktor rizika u grupu agenasa za koje postoji sigurnost kancerogenih dejstva(14).

U dejstva pasivnog pušenja uključena je promjena učestalosti srčanog ritma, porast arterijskog krvnog pritiska i stepen prisustva ugljen dioksida u krvi, smanjena sposobnost upotrebe kiseonika i smanjena sposobnost kretanja osobe. Čak i kratkotrajno izlaganje duvanskom dimu, posebno mikročesticama ("sitna pršina"), dovodi do važnih izmjena ćelija endotelijuma (tanki sloj koji iznutra oblaže krvne i linfne sudove i u dodiru je sa protokom, op. prev.) srčanih arterija, izmjene sposobnosti vezivanja trombocita i povećanje trenja krvi, doprinoseći pojavi ateroskleroze (oboljenje velikih i srednjih mišićnih arterija, op. prev) i kliničkoj slici smanjenog protoka u različitim oblastima krvotoka. Po novijim procjenama, uzrokovano pasivnim pušenjem, u Italiji se među nepušačima svake godine zabilježi 500 umrlih usled tumora na plućima i preko 2000 smrtnih slučajeva od oboljenja srca i disajnih puteva(15).

Dokazano je da u zatvorenom prostoru gdje su prisutni pušači, bude očitan nivo onečišćenja finim i ultrafinim česticama (PM10, PM1) daleko iznad vrijednosti u vazduhu spoljne sredine.

Istraživanje koje je sproveo Institut za tumore iz Milana pokazalo je kako, kada se zapali jedna cigareta u zatvorenom prostoru (npr. kancelarija, restoran, vozilo) stepen prisustva različitih zagađivača značajno raste. Ultrafine čestice (PM2.5, PM1) dostižu visok nivo, povećan za nekoliko redova veličina u

odnosu na zakonom određene granične vrijednosti za spoljnu sredinu(16).

Gradonačelnici različitih gradova u Italiji preduzimaju drastične mjere (zabrana saobraćanja motornih vozila, ograničenja grijanja u domaćinstvima itd.) kada koncentracija praškastih čestica (PM10) prelazi 50 μg/m3. U zatvorenom prostoru za koji je rađeno istraživanje (kancelarija i restoran) koncentracija fine prašine, u odnosu na broj popušenih cigareta i na izmjene vazduha, može dostići prosječne vrijednosti od 500 do 1000 μ g/m3(16).

Uređaji za provjetravanje i filtriranje vazduha, čak i kada su dobrog kvaliteta nisu u stanju da pročiste finu i ultrafinu prašinu proizvedenu dimom cigarete. Fizičko odvajanje prostora za nepušače uz nezavisni uređaj za provjetravanje, naprotiv, izgleda dovoljno uspješan u očuvanju prostora dodjeljenog nepušačima od onečišćenja pasivnim pušenjem.

Istraživanja koja je sprovela Epidemiloška služba Regiona Lacio ("Osservatorio Epidemiologico della Regione Lazio", kasnije preimenovan u "Dipartimento di Epidemiologia", op. prev.) istakla su kako, osim što predstavlja povećan rizik na tumor pluća i akutne poremećaje u radu srca i krvnih sudova, zaposleni izloženi pasivnom pušenju su podložni sa većom učestalošću kašlju i bronhitisima, u većoj mjeri odsustvuju sa posla i uzimaju više ljekova od svojih saradnika koji nisu izloženi(17¯18).

U jednoj studiji bolničkih prijema zbog srčanog udara sprovedenoj u Sjedinjenim Državama, upoređena je učestalost prijema prije primjene mjesnog zakona koji je zabranio pušenje u barovima i restoranima, sa učestalošću prijema za vrijeme trajanja zabrane i, na kraju, sa učestalošću nakon što je uklonjena zabrana(19). Pokazalo se kako je tokom vremena primjene zabrane pušenja postojala smanjena učestalost prijema zbog srčanog udara u odnosu na vrijeme prije, kao i da je nakon skidanja zabrane učestalost prijema nanovo porasla(20¯21).

Jedno nedavno istraživanje, koje je sproveo Nacionalni institut za istraživanje raka iz Đenove (IST- Istituto Nazionale per la Ricerca sul Cancro-Genova, op. prev.) pokazalo je kako zakon Sirkja štiti ne samo nepušače, već i pušače.

Analizirajući kakvoću vazduha i količinu kancerogenih materija prisutnih u prostoru između četri zida istraživanje je pokazalo da osoba koja popuši 14 cigareta dnevno u zatvorenom prostoru, kao da popuši barem 2,6 više usled izlaganja pasivnom pušenju koje je sama proizvela(22).

U narednom broju: poteškoće koje stvara duvanski dim u radnim okruženjima & ciljevi i svrha politike kuće u preduzetničkim organizacijama Zahvaljujemo se autorima ove studije na odobrenju da objavimo prevod.

(Il fumo nei luoghi di lavoro: problemi e proposte per una corretta politica aziendale http://old.enea.it/produzione_scientifica/pdf_EAI/2010/4/Fumo Lavoro. pdf)

55

PREHOSPITALNO ZBRINJAVANJE BOLESNIKA

Piše: dr Branka Gogić

Akutni ishemijski moždani udar (AIMU) definiše se kao fokalni ili globalni poremećaj moždane funkcije koji naglo nastaje, a posljedica je poremećaja moždane cirkulacije ili stanja u kome protok krvi nije dovoljan da zadovolji metaboličke potrebe neurona za kiseonikom i glukozom.

Tranzitorni ishemijski atak (TIA) prolazna je epizoda neurološke disfunkcije, uzrokovana fokalnom ishemijom mozga, kičmene moždine ili retine, bez akutnog infarkta u trajanju do 60 min.

Osnovni cilj u liječenju AIMU-a jeste da se smanji akutno (ishemijsko) oštećenje mozga i da se obezbijedi maksimalni oporavak bolesnika. Ovakav pristup podrazumijeva da se AIMU liječi po prvom stepenu hitnosti, a faktor vrijeme je najvažniji element uspješnosti tretmana. Efikasnost liječenja AIMU-a zavisi od prepoznavanja moždanog udara kao urgentnog stanja, istog stepena hitnosti kao i infarkt miokarda ili trauma. Svijest o hitnosti u liječenju AIMU-a treba da postoji kako u populaciji tako i kod medicinskog osoblja.

Lanac hitnog zbrinjavanja bolesnika sa AIMU-om obuhvata sljedeće korake: 1. Brzo prepoznavanje i reakcije na pojavu simptoma AIMU i TIA

56

2. Hitno kontaktiranje službe hitne medicinske pomoći 3. Prioritet transporta bolesnika sa obavještavanjem bolnice u koju se bolesnik transportuje o dolasku potencijalnog kandidata za primjenu trombolitičke terapije 4. Adekvatna hitna trijaža ovakvih bolesnika pri pristizanju u bolnicu.

Prehospitalna faza liječenja AIMU-a definisana je kao interval između pojave prvih simptoma i znakova moždanog udara i prijema u bolnicu

Preporuke za transport i prijem bolesnika sa AIMU-om: 1. Preporučuje se hitno obraćanje službi hitne pomoći.

2. Preporučuje se prioritet transporta sa najavom dolaska

Jedan od uslova za uspješan ishod jeste postojanje dobro organizovane prehospitalne faze liječenja. Glavni cilj je da organizacija službe hitne medicinske pomoći bude takva da se period vremena između nastanka moždanog udara i primjene trombolitičke terapije svede na minimum.

bolesnika u odgovarajuću bolnicu.

3. Preporučuje se da bolesnici za koje se sumnja da su doživjeli AIMU budu prevezeni u zdravstvenu ustanovu koja treba da obezbijedi rano liječenje.

4. Preporučuje se da dispečeri i osoblje hitne pomoći budu obučeni da prepoznaju AIMU. 5. Preporučuje se hitna trijaža, klinička, laboratorijska i neurovizuelizaciona procjena, tačna dijagnoza i terapijska odluka, kao i primjena odgovarajućeg liječenja u bolnici koja prima bolesnika.

6. Preporučuje se da bolesnici sa mogućim TIA budu hospitalizovani u jedinicama za moždani udar (JMU) ili medicinskim centrima koji mogu da obezbijede evaluaciju i dalje liječenje. Služba hitne medicinske pomoći trebalo bi da posjeduje validni algoritam za prepoznavanje simptoma AIMU-a kod bolesnika, i to još tokom primljenog telefonskog poziva.

Da li ima smetnje u polovini vidnog polja?) Da li je nestabilan pri hodu, da li se tetura, zanosi pri hodu? Da li ima vrtoglavicu? Da li ima smetnje gutanja? Kada su tegobe nastale? Da li su nastale naglo ili postepeno? Da li je ranije imao ovakve tegobe? U kojoj mjeri je bio pokretan i obavljao dnevne aktivnosti do pojave sadašnjih simptoma?

Sumnja na AIMU postoji kada se dobiju podaci o naglom nastanku jednog od simptoma i znakova: - Paraliza (hemiplegija/pareza, atraumatska tetrapareza, pareza mimične muskulature, podatak da su se „iskrivila usta”) - Smetnje vida (duple slike, smetnje u jednoj polovini vidnog polja) - Otežan govor - Otežan hod - Nagla pojava izraženo jake glavobolje po prvi put u životu - Utrnulost jedne polovine tijela - Naglo nastala vrtoglavica - Pojava poremećaja stanja svijesti.

Ključna pitanja koja ljekar hitne pomoći treba da postavi u slučaju sumnje na AIMU su: Da li je bolesnik budan? Da li je utrnula/oslabila/oduzela se jedna polovina tijela? Da li postoji poremećaj govora? (Da li nerazgovjetno priča? Da li je u potpunosti prestao da govori? Da li ne razumije šta mu ljudi govore? Da li ima poteškoća u pronalaženju riječi?)

Da li ima smetnje vida? (Da li ima duple slike?

57

Mjestimična upala tankog i debelog crijeva

KRONOVA BOLEST Piše: doc. dr Božo Vuković

Mjestimična upala tankog ili debelog crijeva, ili jednog i drugog dijela crijeva, nazvana je Kronova bolest, po američkom ljekaru Burilu Kronu (Burrill H. Chron). On ju je prvi opisao 1932. godine. Za ovu bolest je karakteristično da se mjestimična upala odvija na čitavoj stijenci, a ne samo na sluznici debelog crijeva, kao što se dešava kod upale poznate kao kolitis. Kronova bolest je rijetko, ali po uzroku, postavljanju dijagnoze i liječenju, veoma zagonetno i često teško oboljenje.

Mjestimična upala crijeva dugotrajno je hronično oboljenje koje može zahvatiti probavni trakt na bilo kojem mjestu od usta do čmara. Najčešće obolijeva završni dio tankog crijeva i po njegovom nazivu - ileum, upala tog dijela crijeva označava se kao ileitis. Kod Kronove bolesti, samo ileum je zahvaćen u 35% slučajeva, dok je u 45% slučajeva zahvaćeno i tanko i debelo crijevo.

Završni dio tankog crijeva, ileum, nalazi se na desnoj strani donjeg dijela stomaka, a to je upravo i mjesto gdje se nalazi slijepo crijevo, crvuljak dužine 7-8 cm. Ovaj položaj slijepog crijeva predstavlja problem za ljekara da ustanovi da li se u pojedinačnim slučajevima radi o upali slijepog crijeva, apendicitisu, ili se radi o ileitisu. Često se događa da mlada osoba dođe na operaciju sa karakterističnim simptomima zapaljenja slijepog crijeva, a kada se pri operaciji izvrši uvid, naiđe se na upalu crijeva. Ljekar će za svaki slučaj pri tome odstraniti i slijepo crijevo, da bi se u budućnosti otklonio mogući izvor zabune.

Prije pojave simptoma Kronove bolesti mogu se pojaviti simptomi autoimunog oboljenja u vidu upale zglobova, kičmenih pršljenova, upala beonjače, promjena na ustima i po koži u vidu upalnih čvorića na rukama i nogama.

KLINIČKA SLIKA KRONOVE BOLESTI Ponekad je na osnovu kliničkih manifestacija vrlo teško ili nemoguće razlikovati da li se radi o upali čitave stijenke crijeva ili se upala odigrava samo na sluznci debelog crijeva. Za Kronovu bolest karakterističan je lagani, podmukao početak sa povremenim grčevitim bolovima, obično u donjem desnom kvadratu stomaka sa epizodama proliva, za razliku od upale slijepog crijeva koju prati zatvor. Bol koji se javlja u 80 do 95% slučajeva pripisuje se ranoj fazi, funkcionalnoj opstrukciji crijeva, a kasnije nastaje zbog organskih promjena na stijenci crijeva. Proliv je učestan, sa tečnim ili kašastim stolicama, ponekad krvavo sluzav ili sa krvarenjem. Tjelesna temperatura je lako povišena, a rijetko kada dolazi do njenih naglih skokova, praćenih drhtavicom.

Za kliničku sliku Kronove bolesti karakterističan je

58

Tanko crijevo je dužine oko 6 metara. Na njemu se razlikuje početni dio, nešto većeg obima, jejunum, dug oko 2,4 metra, i drugi dio, tanji, završni dio tankog crijeva, ileum, dug oko 3,6 m. Debelo crijevo je dugo oko 1,5 m. Od ukupne dužine tankog crijeva može se odstraniti oko 3 metra, bez opasnosti po život.

uporan tok bolesti sa povremenim pogoršanjima i ublažavanjima simptoma. Kad postoji trijas: bolovi u stomaku, naročito ako se oni lokalizuju u desnom donjem kvadrantu stomaka, uz povišenu temperaturu i proliv sa krvlju i sluzi, treba pomisliti na ovo oboljenje.

Budući da upalni proces u Kronovoj bolesti zahvata čitavu stijenku oboljelog crijeva, zbog takve vrste upale nastaju komplikacije u vidu skvrčavanja, sužavanja, opstrukcija dijela crijeva ili se stvaraju gnojni apcesi sa prodorom upale okolo crijeva i stvaranjem kanalića, fistula u mokraćnu bešiku i ženske polne organe. Nekad se fistula pojavi i na zidu trbušne šupljine.

Da bi se postavila dijagnoza Kronove bolesti, ne postoji nijedna specifična laboratorijska pretraga. U krvi ovih bolesnika postoje neki nespecifični pokazatelji kao što su: ubrzana sedimentacija, povećan broj leukocita, povišena vrijednost CRP-a (C-reaktivnog proteina). Kod postojanja sumnje da se radi o Kronovoj bolesti, najpreciznija metoda za potvrdu dijagnoze je kolonoskopija sa biopsijom crijeva. Osim ove pretrage, radi se i rendgensko snimanje sa barijem i irigografija. U novije vrijeme sve je više objavljenjih radova koji ukazuju da se savršenijim dopler kolor aparatima mogu otkriti promjene na crijevima koje ukazuju na Kronovu bolest.

Kronova bolest se liječi ljekovima koji smiruju upalu stijenke crijeva, smanjuju prolive, malokrvnost i gubitak težine. Često se koriste antibiotici širokog spektra koji djeluju na mnoge bakterije koje razbuktavaju oboljenje. Za stišavanje upale koristi se sulfosalazni metronidazol. Kortikosteroidi sa sulfosalazinom i metotreksatom ublažuju simptome. Cilj medikamentozne terapije jeste da se odloži hirurško uklanjanje zahvaćenog dijela crijeva, jer kod rane operacije može da dođe do novog oboljenja na zdravom crijevu, a crijeva se moraju čuvati i zbog ishrane.

NOVI KONCEPT PARODONTALNE HIRURGIJE Piše: dr Branko Rašović, specijalista oralne hirurgije

O parodontopatijama je do sada bezbroj puta pisano i zastupani su različiti koncepti terapije. Ipak, ako se zna da je to oboljenje jedno od najrasprostranjenijih kod ljudi, onda to znači da problemi nijesu riješeni i da će nauka još dugo tražiti rješenja prihvatljiva za uredan i zdrav status potpornog aparata zuba.

Međutim, ono što je veoma važno i što je u posljednje vrijeme dobilo na značaju, jesu estetski učinak u parodontalnoj regiji poslije primjene nekog od načina liječenja ovog oboljenja.

Sami zahtjevi pacijenata da se procedure terapije usredsrijede na maksimalnu estetsku satisfakciju, čine ovaj proces liječenja znatno komplikovanijim. To znači da više odavno nije dovoljno ozdraviti oboljeli parodoncijum, sačuvati zube i omogućiti kvalitetnu funkciju zuba, već je neophodno imati i dobar koncept izgleda desni u odnosu na zube i vilicu i, uopšte, stvaranje povoljnog utiska o izgledu u ovom području.

Savremena (moderna) parodontologija u suštini se sastoji od dva velika glavna područja: tradicionalne terapije parodontitisa i područja plastične parodontalne hirurgije. Cilj tradicionalne parodontalne hirurgije bilo je liječenje parodontalnog oboljenja koje uključuje, kada je to potrebno, čak i radikalno uklanjanje tkivne upale. Međutim, tako postignuto parodontalno zdravlje često je išlo na štetu estetike. Hirurški resektivni zahvati imali su za posljedicu izražene gubitke tvrdog i mekog tkiva i nisu doprinijeli očuvanju oralne estetike. Tek je uvođenjem membranske tehnike1 nastala prekretnica koja je dokazala da je

parodontalna regeneracija moguća.

Takođe, u području terapije parodontitisa jako su se poboljšale tehnike i materijali. Tako je antiinfektivna terapija došla u žarište interesovanja jer postoji bolje razumijevanje mikrobioloških odnosa i sastava biofilmova, kao i o njihovog uništavanja (npr. uređajima za pjeskarenje - prahom/vodom i pomoću hemijskih metoda - lokalnom primjenom antibiotika).

Takva antiinfektivna terapija doprinijela je znatnom smanjenju dubine parodontalnih džepova i dovela do značajne redukcije potrebe za hirurškim korekcijama.

Zbog rastućih zahtjeva pacijenata plastična estetska parodontalna hirurgija zauzela je važno mjesto. Pod plastičnom parodontalnom hirurgijom podrazumijevaju se svi zahtjevi pomoću kojih se postiže funkcionalno i estetsko poboljšanje gingive. To se najbolje ogleda u prekrivanju gingivalnih recesija i rješavanju i estetskog produžavanja krune zuba.

Rješavanje gingivalnih recesija nekada je indikovano i iz funkcionalnih razloga jer su one povezane sa preosjetljivošću ili povećanim rizikom od karijesa. Ovo je veoma važno prije svega u području gornjih prednjih zuba. Tehnike hirurškog rada, instrumenti i vrste hirurškog konca, značajno doprinose uspješnosti terapije.

Primarni cilj parodontološke terapije jeste, po mogućnosti, što potpunije uklanjanje tvrdih i mekih bakterijskih naslaga na površini korijena, kao i sprečavanje ponovne kolonizacije

59

struktura obrađenih patogenim bakterijama. Međutim, veoma je teško ukloniti sve naslage. Nekada je neophodna instrumentalizacija rada, tj. mehaničko čišćenje ogoljenog vrata, uz korišćenje različitih metoda kao što su: antimikrobna fotodinamička terapija

gingivitis

paradentopatija

60

(čiji je cilj netermička eliminacija ćelija i mikroorganizama laserom niske energije), lokalno korišćenje antibiotika koje može imati potporni učinak (iako nekada može doći do rezistencije na antibiotike, pa ih treba koristiti samo ako se procijeni da je to nephodno). Iako ima limitirane mogućnosti, laserska tehnika pacijentu pruža osjećaj komfora zbog bezbolnosti procesa.

Cilj terapije parodontitisa jeste održavanje prirodnih zuba u zdravom, funkcionalnom, estetski prihvatljivom i bezbolnom stanju. To znači: - Eliminisanje infekcije - Zaustavljanje parodontalne destrukcije - Regeneraciju uništenog parodontalnog tkiva.

U najvećem broju slučajeva dovoljno je mehaničko odstranjivanje bakterijskih zubnih naslaga (individualna higijena pacijenta), i profesionalno čišćenje zuba (stomatolog).

Kako se kod terapije parodontitisa primarno pokušava postići eliminisanje subgingivalnog biofilma, bilo bi povoljno raspolagati antisepticima, odnosno antibioticima koji djeluju samo lokalno. Nepovoljan ambijent gingivalnog džepa uslovio je razvoj medikamenata koji se mogu duže zadržati u sulkusu.

Tu su prije svega prepoznati razni preparati, konci, gelovi, kojima se pakuje oboljeli prostor oko zuba. Primjena lokalne antibiotske terapije prikladna je nakon tretmana tvrdih naslaga sa korjenova, kao i nakon hirurških intervencija, kada dolazi do recidiva. U slučaju agresivnog parodontitisa, postavlja se pitanje da li je prikladnije antibiotike koristiti lokalno ili sistemski, sa dodatnom mehaničkom terapijom.

Takođe, terapija periimplantantnih infekcija jedan je dalji neriješen problem. Hrapave implantantne površine omogućavaju oseointegraciju, ali i nakupljanje biofilma. Ako se ukloni biofilm, postoji opasnost od ireverzibilnog oštećenja osjetljive implantantne površine, tako da dekontaminacija laserskim svijetlom ili korišćenjem pjeskarenja i lokalna primjena antibiotika, mogu biti značajno terapijsko sredstvo.

Kao novost u terapiji koštanih defekata uvodi se membranska tehnika i ona je u kombinaciji sa korišćenjem koštanih zamjenika (partikula) postala međunarodni standard. Metoda zamjene koštanim tkivom bez korišćenja membrane nije dala zadovoljavajuće rezultate. Membrana omogućava stvaranje dodatnog prostora ispod membrane i nepropusno primarno zatvaranje mekog tkiva iznad membrane. Ujedno, ona je i zaštita dodate kosti sa kontaktima iz usne duplje. Kvalitet membrana vremenom se razvijao i došlo se do toga da su one tkivno kompatibilne, biokompatibilne i mikrobiološki kompatibilne.

Resektivna hirurgija podrazumijeva gingivektomiju, hirurško produžavanje zuba, resektivnu terapiju furkacijskih defekata i parodontalnu hirurgiju, radi eliminacije džepova.

Pod eliminacijom džepova podrazumijevaju se zahvati kojima se ponovo uspostavlja fiziološka koštana struktura, nakon što je bila promijenjena parodontalnim upalnim procesima.

Hirurška promjena oblika parodontalne kosti pri tome se može postići pomoću osteoplastike, osteotomije ili kombinacijom ovih postupaka.

Destrukcija parodontalnog tkiva upalnim procesima može dovesti do preoblikovanja arhitekture i samim tim do nepovoljnog odnosa između kosti, desni i zuba. Cilj resektivne parodontne terapije jeste smanjenje parodontalnih džepova kako bi

se postigla manje patogena bakterijska flora i lakĹĄe pristupna anatomija za higijenu. Ĺ˝rtvovanje parodontalne kosti radi izgradnje fizioloĹĄkih odnosa (tkivne arhitekture) pravdano je sa aspekta oÄ?uvanja parodontnog zdravlja. Mana ove terapije jeste ogoljenje zubnih vratova i moguÄ&#x2021;e poveÄ&#x2021;anje senzibilnosti u tom podruÄ?ju. Iako se u modernoj hirurĹĄkoj terapiji preporuÄ?uje regenerativna terapija, nekada je (pogotovo u boÄ?noj regiji) njen uÄ?inak sasvim opravdan.

Uspjeh ove terapije zavisi i od Ĺživotnih navika, kao ĹĄto su puĹĄenje ili loĹĄa higijena. TakoÄ&#x2018;e, sam uspjeh hirurgije zavisi i od anatomije postojeÄ&#x2021;eg koĹĄtanog defekta. Ĺ to je defekt uĹži i bolje okruĹžen kosti, to je viĹĄe ĹĄansi za bolju regeneraciju. Samim tim, odluka o tome koju vrstu hirurĹĄke terapije koristiti zavisi od toga da li su u pitanju jednozidni, dvozidni ili trozidni defekti, a u nekim sluÄ?ajevima tehnike se mogu kombinovati.

Poseban problem predstavljaju zubi u boÄ?noj regiji, kada su furkacijski ulazi vidljivi, pa bi najbolje bilo preventivno djelovanje od strane stomatologa da ne bi doĹĄlo do tog nivoa razgradnje (iako i tada neki hirurzi aplikuju materijale i procedure kojima pokazuju uspjehe, npr. primjena preparata Emdogain).

NaĹžalost, resektivna koĹĄtana terapija u veÄ&#x2021;ini sluÄ?ajeva je kontraindikovana u estetskom podruÄ?ju (prednji zubi). Izuzetak Ä?ine sluÄ?ajevi kod kojih se kasnije planira terapija krunicama, proĹĄirenje kompozitnim ispunima ili ljuspicama (vinir). U estetskom podruÄ?ju treba odabrati modificirane hirurĹĄke tehnike koje za cilj imaju maksimalno oÄ?uvanje facijalnog tkiva.

PoveÄ&#x2021;anje uspjeha regenerativnih metoda i estetski zahtjevi pacijenata u ovoj regiji limitiraju resektivnu hirurgiju.

Resektivna parodontalna terapija i danas je indicirana kod plitkih jednozidnih i dvozidnih parodontalnih defekata, kod stvaranja dĹžepova horizontalnom razgradnjom kosti dok se ne otvore ulazi u furkacije i dok ne postoje estetska ograniÄ?enja.

U domenu parodontalne platiÄ?ne hirurgije jedan od najveÄ&#x2021;ih izazova jeste rekonstrukcija interdentalnih papila. To se rjeĹĄava slobodnim mukoznim transplantatom iz donatorske regije (tuber) koristeÄ&#x2021;i paradontno-hirurĹĄke metode.

Jedna od terapijskih moguÄ&#x2021;nosti nepovoljnih estetskih situacija jeste i segmentirani pomak pomoÄ&#x2021;u distrakcijske osteogeneze. On zahtijeva veliko iskustvo kako bi se segment pravilno odvojio i pomjerio u savrĹĄenom smjeru. Zbog anatomskih odnosa, moguÄ&#x2021;e su komplikacije.

Kao zamjenici za kost koriste se autologna kost, vjeĹĄtaÄ?ka kost sa membranom, kolagena membrana, membrane izdvojene iz trombocitnih faktora rasta (CGF), a za popunjavanje defekata u mekom tkivu i slobodni vezivni transplantati.

NajveÄ&#x2021;a oÄ?ekivanja pacijenata, a najmanje moguÄ&#x2021;nosti uspjeha i zadovoljenja imale su intervencije ugradnje implantata u estetskoj zoni, pogotovo u periodu Ĺživotne dobi do dvadeset godina. Na sreÄ&#x2021;u, kombinacijom estetskih protetskih radova, nedostaci se kompenzuju.

1 VoÄ&#x2018;ena tkivna regeneracija, engl. Guided Tissue Regeneration, GTR

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:

t Ubrzava zarastanje tkiva

t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola

t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL

% MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

M R Ž N JA Priredila: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja Svako razmišljanje o mržnji nužno je opterećeno bremenom nepotpunosti i pristrasnosti. Naime, bilo kakvo pristupanje ovoj problematici iz određenog ugla posmatranja (psihološkog, psihopatološkog, sociološkog, antropološkokulturološkog, političkog, metafizičko-religijskog), po sili inercije, vodi uopštavanju kojim se odražava samo jedan segment stvarnosti, a nikako čitava realnost, u svoj njenoj složenosti. Iz tog će se razloga dalje razmatranje baviti samo izvjesnim elementnima pojave, u mjeri u kojoj to ova prilika dopušta.

Još pri pokušaju određenja samog pojma, opredijelila sam se za shvatanje koje potencira biološku i psihosocijalnu svrsishodnost ljudske agresivnosti. Sve se češće, u radovima mnogih autora, nalazi stav da svaka agresija nužno ne mora imati destruktivno značenje (Milenković, S., 1993). Naprotiv: „Na agresiju u spoljnoj sredini subjekat odgovara sopstvenom benignom agresijom. Zavisno od stepena tolerancije agresivnih pulzija subjekta i mogućnosti njihove kontrole, agresija se usmerava, ona štiti, ona ga jača i uklapa u socijum, dajući istovremeno energiju da se živi i preživi taj stalni kompetitivni odnos među ljudima [...] U borbi za identitet agresija je varijacija Ego-funkcije, povezana sa samopotvrđivanjem, Self-aktualizacijom kroz inicijativu.” (Vukov, M., 1979). Prihvatimo li ovo, onda imamo razloga da vjerujemo da je agresivnost nezaobilazni dio psihodinamike svake, a ne samo devijantne ličnosti, i da se bez nje teško može zamisliti proces personalizacije i individualizacije. Pa ipak, time nismo još dotakli pitanje porijekla ogromnog destruktivnog potencijala u čovjeku, koji uporno izmiče svakoj svrsishodnosti, kako sa aspekta pojedinca, tako i u kolektivnom smislu. Da bismo to, u pojednostavljenoj formi, učinili, smatraćemo patološku mržnju (prema drugom ili sebi) devijantnim oblikom zdrave, adaptibilne agresivnosti.

62

Šta je, zapravo, mržnja? Prema Kreču i Kračfildu (1980), mržnja, kao uostalom i ljubav, podrazumijeva dvije karakteristike: jednu trajnu dispoziciju i intenzivno emocionalno stanje koje se periodično izaziva. Suština ove emocije jeste težnja za uništenjem objekta mržnje.

Prema tome, da bi se uopšte mrzjelo, neophodno je prisustvo omrznute osobe ili predmeta. I dok u slučaju antipatije imamo jednostavno osjećanje nenaklonosti, averzije ili odvratnosti prema nekom predmetu (osobi), što vodi reakciji izbjegavanja, mržnja se karakteriše aktivnim pristupanjem objektu mržnje, sa namjerom njegove djelimične ili potpune destrukcije. Mnogi teoretičari vjeruju da se najintenzivnije mrze psihološki slične osobe.

Ono što nam ne dotiče lični domen, teško da ikada može postati metom naših destruktivnih osjećanja.

Mrzjeti možemo i sami sebe, i to onda kada shvatimo da razlozi personalnog neuspjeha leže u sopstvenim nedostacima, tj. kada smo sami sebi postali prijetnja u odnosu na domen vlastitosti. U tom slučaju, možemo se, jednostavno, gnušati sebe (samoprezir), ali i autodestruktivno odreagovati, kažnjavajući se mentalno ili fizički, sve do suicida.

Različiti su pojavni oblici mržnje. Pejović (1993) govori o autopersonalnoj, interpersonalnoj, partnerskoj ili bračnoj, intraporodičnoj, interporodičnoj, intragrupnoj, nacionalističkoj, međupartnerskoj, rasnoj i religijskoj (vjerskoj) mržnji. Važno je istaknuti, međutim, da u svakom od ovih slučajeva, mržnja psihički (psihotično ili psihopatski) i moralno izmijenjene ličnosti ne samo kvantitativno, već i kvalitativno, odstupa od pretežno reaktivne mržnje duševno normalnog i etički izgrađenog čovjeka.

Naime, patološka mržnja je često za većinu nerazumljiva, sumanuta, ostrašćena, bizarna, maliciozna i pretjerana. Ona je u funkciji očuvanja jednog patološki uspostavljenog ekvilibrijuma između pojedinca i njegovog okruženja. Za razliku od mržnje normalnih i moralnih, ona nema samo reaktivni karakter, tj. ne zadovoljava se odbranom ličnog domena, već je, po pravilu, autonomna i nekontrolisana, ili loše kontrolisana. Njena je funkcionalnost samo prividna, jer ovakvo osjećanje, prije ili kasnije, dovodi do sloma adaptacionih mehanizama (psihičkih i socijalnih), pa su njene posljedice gotovo uvijek negativne, kako za pojedinca, tako i za sredinu u kojoj ovaj djeluje. Specifičnosti psihodinamike mržnje u paranoidnim procesima, (Ignjatović, M., 1993; Vukov, M., 1979), shizofrenije (Jašović-Gašić, M., Kunovac, J., Kuzmanović, V., 1993), depresiji (Bogićević, Đ., 1979), poremećajima ličnosti (Lečić-Toševski, D., Stojanović, D., 1993), psihosomatskim oboljenjima (Adamović, V., 1979), seksualnim poremećajima (Rakić, Z., 1979), porodičnim relacijama (Jovanović, A., 1993 ), kriznim stanjima (Cvetković, M., Baković, T., Radaković, J., 1993), posttraumatskom stres-poremećaju (Đurđić, S., 1993), adolescenciji (Kastratović, Ž., 1993), i transferu u dinamskoj psihoterapiji (Despotović, T., Žilić, M., 1993; Jerotić, V., 1979; Popović, M., 1979), našle su svoje mjesto i u radovima autora beogradske psihijatrijske škole.

O samom porijeklu mržnje postoje mnoge teorije. Prema jednoj od njih (Janet, P., 1968), mržnja proizilazi iz osjećaja tjeskobe vezanog za suočavanje sa neuspjehom po pitanju

izvršavanja neke društvene radnje. Mržnju upućujemo svakome za koga procijenimo da nas ograničava ili ometa u obavljanju nekog za nas značajnog društvenog postupka.

Ukoliko sebi pripišemo krivicu za to, mržnja će imati autodestruktivni karakter. Poput drugih osjećanja, mržnja kod čovjeka ima, dakle, funkciju regulisanja društvenog ponašanja. Međutim, samu emociju mržnje ne možemo razumjeti bez ideacionog okvira, zahvaljujući kome se ovo osjećanje, u ljudskoj kulturi, iskazuje u bezbroj pojavnih oblika. S tim u vezi, ne možemo a da se ne složimo sa Beckom (1979) da su za to odgovorni subjektivnost u procjeni „pravednosti” ataka na lični domen, kao i definisanje samog domena. Bez razumijevanja specifičnosti odgovarajućih kognitivnih obrazaca subjekta ne mogu se razumjeti emocionalno-nagonski i ponašajni mehanizmi kojima se iskazuje mržnja. Upravo zbog nedostatka ideacionog okvira, životinje su neuporedivo stereotipnije od čovjeka u domenu ispoljavanja agresije, i njihova se agresivnost može u potpunosti objasniti biologijom vrste. Kontrola ljudske mržnje i agresije, takođe je pod uplivom kognitivnih mehanizama, što je još jedna differentia specifica u odnosu na animalni svijet. Funkcionalni karakter mržnje i agresije čovjeka ogleda se upravo u tome što ove u normalnim okolnostima nisu perzistentne, niti nesrazmjerne povodu.

Patologija mržnje leži u poremećaju kognitivnih mehanizama kontrole ovih emocija. U najtežim slučajevima, posljedice ovoga nose obilježja destrukcije, kako za pojedinca, tako i za njegovo okruženje. Analiza narcisoidnog karaktera (Rašković, J., 1979) implicira šire socijalne i političke konsekvence jedne ovakve pojave. U ovom slučaju, doživljavanje sebe u prekomjernoj ocjeni vlastite ličnosti (hipertrofija ličnog domena) uslovljava potrebu za stalnim podsticajima od strane drugih, a kada ovi izostanu, narcistička povreda selfa promoviše mržnju prema svima koji su se usudili da Narcisu ospore gratifikaciju koja mu, po prirodi pogrešne predstave o sebi, pripada. „Naduvavanje” ličnog domena,

63

„polaganje prava” na valorizaciju nepostojećih osobina selfa od strane okoline i tumačenje izostanka očekivanog kao tendenciozne uskraćenosti i ataka na vlastitost, tipične su kognitivne greške koje pokreću nekontrolisanu mržnju. Udružena sa sredstvima moći, ona često može ići čak do potpune fizičke ili psihosocijalne destrukcije neistomišljenika (u kategorijama dihotomnog rezonovanja radi se o neprijateljima i izdajnicima)1. Postoji li bolji medijum od totalitarnih i nedemokratskih društava za njegovanje i afirmaciju ovako moralno devijantnih ličnosti, koje su, nažalost, često u prilici da sudbine drugih ljudi uzmu u svoje ruke?

I na kraju, čovjek suočen sa fenomenom mržnje ostaje u dilemi: da li je antropološki pesimizam prof. Raškovića opravdan, jer: „Čovjeku pripada strast. Razum je samoobmanjivač.

Jedna generacija bolje razumije drugu po strastima, grubostima, smrti, patnji i krivnji. Zadatak svakog pokoljenja bio bi u traganju prave istine o čovjeku. Ni jedno pokoljenje to nije naučilo. Svako pokoljenje počinje u točki početka. Nema generacije sa lakšim ili težim zadacima. Postoje generacije sa većim ili manjim lažima o sebi. Sve se završava većim ili besmislenijim gomilanjem stvari materijalnog svijeta i golemom inflacijom riječi. Čovjek je ontološki nabijen agresijom. Dobro je naučio principe podčinjavanja i uništavanja. Ostaje [...] da se utvrdi što je to čovjek bez pobjeda, bez narcizma, bez vlasti i mržnje. Ako je agresija njegov biološki uvjet i njegova ontologija, naše su nade vrlo male.” (Rašković, J., op. cit.). Nije li, možda, bolje prikloniti se vjeri u trijumf razuma, koju tako optimistički gaji Pjer Žane: „Kad prelazimo u racionalni stadij, u stadij naučnog iskustva, tada konstatiramo da u tom stadiju čovjek nije toliko podložan okrutnim mržnjama ni neobuzdanim ljubavima [...] Razumijevanjem pojedinih fenomena proširuju se motivi naših radnji [...]

mi nastojimo da se one poistovjete sa radnjama drugih ljudi [...]

Vjerojatno će na krajnjem stupnju evolucije sve naše radnje postati besprijekorne [...] Ni sam osjećaj nije vječan, jer ništa na svjetu nije vječno: sve evoluira i sve se mijenja.” (Janet, P., op. cit.). Jedno je, ipak, sigurno - kako god riješili ovu dilemu, treba se često prisjetiti mudrih riječi Entoni Stora: „Nama kao vrsti preti opasnost od samouništenja i nikada nećemo steći moć nad destruktivnošću ako sebe bolje ne razumemo [...] Mnogo je toga što ne znamo a mogli bismo da saznamo. Da bi čovek opstao, neophodno je da sazna sve što može o sebi, o svom razvoju, potrebama, institucijama, o svojim dobrim i lošim stranama. Iako je čovek u biološkom pogledu uspešan, on po mnogo čemu predstavlja nesavršenu vrstu; ali kakav god on bio, moramo sa njim živeti.”

(Stor, E., 1989).

1 Autokrata se sa nepokornima obračunava njemu svojstvenom metodologijom:

ignorisanjem (najblaže), ostracizmom, difamacijom, hapšenjem, a u najekstremnijim slučajevima - čak i fizičkom likvidacijom. Analizirajući sa psihološkog aspekta fenomen cezarizma, M. Zvonarević je, u svom udžbeniku socijalne psihologije (1985), na izvrstan način opisao tehnologiju diktatorske vlasti.

Konsultujući pomenutu referencu, zainteresovani čitalac može saznati mnogo zanimljivih detalja, kojima ovdje, iz razumljivih razloga, nije mogla biti posvećena pažnja u mjeri u kojoj to ova problematika, po svom značaju, svakako zaslužuje.

Psihološko savjetovalište “ Minja “ • • • • •

fobije, anksioznost, napadi panike problemi ishrane problemi djece i mladih tepanje i mucanje, teškoće u učenju stres i post-traumatski stresni poremećaj Nudi usluge kućne posjete na teritorijie grada Podgorice tel: 067 508 993, e-mail: savjetovalistepodgorica@gmail.com

Skijanje je izuzetan sport, koji na poseban način sjedinjuje čovjeka sa prirodom, a uživanje na sniježnim padinama svakako doprinosi i unapređenju zdravlja. Ski-centar „ ”, nedaleko od Nikšića, i ove zime prepun je zaljubljenika u zimske čarolije. Uređene i dobro opremljene staze dužine 1.250 metara idealne su za rekreativno skijanje, postoje i staze za najmlađe, a novina je Snowboard park za ljubitelje ekstremnijih aktivnosti na snijegu.

SKIJANJE

ZDRAVO SJEDINJENJE S PRIRODOM

Kaže se da kada se osoba jednom zarazi virusom skijanja, obično se nikada ne može riješiti snažne želje za ponovnim uživanjem na sniježnim padinama. Moglo bi se reći da se radi o

svojevrsnoj zavisnosti, koja je, kako objašnjavaju strastveni skijaši, proistekla iz sasvim specifičnog i autentičnog načina sjedinjenja čovjeka sa prirodom. Danas je kod jednog broja ljudi skijanje

65

PAZITI SE POVREDA Pri skijanju, kao i kod vožnje snouborda, pojavljuju se specifična opterećenja koja su vrlo kompleksna i razlikuju se od opterećenja kod ostalih vrsta sportova. Skijanje obuhvata dinamične pokrete čitavog tijela. Dolazi do izlaganja organizma uticaju velikih sila zbog promjena smjera i prilikom kočenja.

Jedna od najčešćih povreda na skijanju može da bude povreda meniskusa, koji ublažavaju taj jaki pritisak usljed naglih pokreta i kontrolišu trenje između kostiju u koljenu. Povrede meniskusa manje su fatalne od ostalih mogućih povreda na skijanju, ali su bolne i neugodne.

Meniskusi su građeni u obliku slova C i nalaze se sa spoljašnje (kolateralni) i unutrašnje strane koljena (medijalni).

Funkcije meniskusa su da obezbijede stabilnost, podmazivanje i čuvanje kostiju, budući da djeluju kao svojevrsni odjeljivači između femora i tibie, sprečavaju trenje i oštećenja između te dvije kosti tako što omogućuju difuziju zglobne tečnosti.

Funkcija im je i da apsorbuju i amortizuju udarce, jer sprečavaju djelovanje jakih sila direktno na zglobnu hrskavicu.

Povrede meniskusa najčešće nastupaju pri jakom i naglom zavrtanju koljena, posebno kad je težina cijelog tijela baš na jednoj nozi, odnosno na koljenu koje se okreće ili savija. Tada se tibija i femor zakreću po vertikalnoj osi, u suprotnim smjerovima, pa se meniskus može naći između te dvije kosti, a to dovodi do njegovog oštećenja ili pucanja.

Ukratko skiciran primjer jedne od mogućih povreda na skijanju pokazuje da se na stazu mora otići tek nakon dobre pripreme, a ukoliko nijeste vični skijanju, neophodno je potražiti pomoć kvalifikovanih instruktora. Zato je najbolje ići na uređene staze, odnosno skijališta gdje su organizovane sve vrste usluga i nadzor od strane stručnih lica. Takvo je Vučje - uređeno skijalište u sred netaknute prirode !

stvar pomodarstva, ali velika većina ipak odlazi na staze zbog opuštanja i uživanja koje taj sport donosi.

Priroda je ovdje bila darežljiva, pa je Crna Gora prepuna izuzetnih terena za skijanje i rekreaciju na snijegu. Jedno od takvih mjesta je i Vučje, nadomak Nikšića, koje je ove zime prepuno skijaša i rekreativaca, ne samo iz grada pod Trebjesom i Crne Gore, već i iz gradova okruženja - poput Dubrovnika.

66

VUČJE - JEDNA OD NAJATRAKTIVNIJIH DESTINACIJA Vučje je udaljeno od Nikšića svega 20 km i nalazi se na planinama visoravni Krnovo, na nadmorskoj visini od 1300 m.

Sa gradom je povezano odličnim asfaltnim putem koji je potpuno rekonstruisan i redovno se održava u zimskom periodu.

Veliki broj posjetilaca redovni su gosti ovog ski-centra

dugi niz godina, što je dovoljna potvrda popularnosti i kvaliteta u pružanju usluga.

U zimskom periodu centar je spreman da dočeka sve ljubitelje zimskih sportova.

Kad god stignete na planinu uvijek ćete pronaći dobro pripremljene staze i kvalitetnu ski-opremu. Rekreativna staza dugačka je 1.250 metara, postoje dvije takmičarske staze od 400 metara i staza Ciciban, 120 metara dužine, namijenjena najmlađim posjetiocima. Rekonstruisani ski-liftovi mogu da prenose do 900 skijaša dnevno.

Vučje je mjesto gdje možete naučiti skijanje za samo pet dana, uz pomoć profesionalnih instruktora, i u potpunosti uživati u zimskim čarolijama.

Dio rekreativnog ski-centra čini i Planinski dom, koji nudi potpuno novu atmosferu i prijatan boravak.

Već dvije godine na Vučju se krajem februara i početkom marta održava i Snowboard festival, sa atraktivnim trkama, a uz njega i skup hip-hop muzičara, tako da program uključuje raznovrsne sadržaje uz koje se posjetioci mogu dobro zabaviti i rekreirati na snijegu.

SKIJANJE KAO ZAHTJEVAN SPORT Skijanje je veoma zahtjevan sport. Nije ni lagan ni bezopasan kao što možda izgleda, te bi zato rekreativci prije izlaska na snijeg trebalo da se fizički dobro pripreme. Najbolje je redovno se baviti rekreacijom, jer će se tako steći potrebna fizička spremnost za skijanje u zimskim mjesecima. Ipak, ukoliko je to nemoguće, onda pripreme, kako savjetuju stručnjaci, treba započeti mjesec dana prije početka skijaške sezone. Treba krenuti sa laganim trčanjem, koje u početku može biti isprekidano, desetak minuta trčanja pa minut-dva brzog hoda. Tijelo se na taj način neće preforsirati na samom početku priprema. Prije i poslije treninga obavezno treba raditi vježbe istezanja.

Trčanje treba da bude skladno i najbolje je da se trči po mekšem terenu (dvorana, tartan, zemlja), radi očuvanja zglobova, a posebno kičme. Dužinu treninga treba lagano povećavati, a kasnije i tempo trčanja, te smanjivati periode odmora (rada pri nižem pulsu srca).

Jednom sedmično sa trčanjem je potrebno kombinovati i trening snage, poput čučnjeva povezanih sa skokovima unaprijed.

Na taj način stičemo snagu nogu, izdržljivost i eksplozivnost.

Mogu se raditi i statične vježbe, kao stav u polučučnju, izuzetno važna vježba za skijanje. Naravno, treba jačati trbušnu i muskulaturu gornjeg dijela kvadricepsa, a jedna od vježbi je ležanje na leđima i podizanje ispruženih nogu prema okomici. Najbolje je raditi je u tri-četiri serije, po 7-8 ponavljanja.

Listovi i unutrašnji dio bedara takođe se moraju ojačati, jednostavnim podizanjem na vrhove prstiju ili tako što ćete leći na leđa, nasloniti se na laktove i ispružiti noge, onda ih podići uvis, pa ih razdvajati i skupljati (za jačanje bedara).

Takva jednomjesečna priprema omogućiće da se tijelo uspješno i kvalitetno privikne na povećane napore, osigura dobra

CIJENE PROŠLOGODIŠNJE, USLOVI VRHUNSKI U sastavu Ski-centraVučje nalazi se hotel sa tri zvjezdice koji raspolaže sa 60 ležajeva, 7 apartmana opremljenih total TV-om i Wireless internetom, kao i devet dvokrevetnih, četvorokrevetnih i petokrevetnih soba. U hotelskom restoranu sprema se zdrava hrana crnogorske nacionalne kuhinje a najmlađima je na raspolaganju igraonica.

Na Vučju su zadržali prošlogodišnje cijene - za dnevni ski-pas na rekreativnoj stazi 10 €, na Ciciban stazi 5 €, skije i bord se mogu iznajmiti za 8 € a sanke po cijeni od 5 €. Cijene smještaja su 19 € za noćenje sa doručkom u sobi, 24 € je polupansion u sobi, 31 € košta noćenje sa doručkom u apartmanima i 35 € noćenje na bazi polupansiona u apartmanima. Za potrebe gostiju obezbijeđen je besplatan parking.

kondicija, a spriječiće se upale mišića nakon skijanja. Aerobne vježbe, odnosno trčanje, dobre su kao trening disajnog i kardiovaskularnog sistema, a omogućuju i lakše adaptiranje na veće nadmorske visine. Idealna dinamika treninga bila bi pet puta sedmično, ali ako je to nemoguće, dovoljno će biti i tri puta po jedan čas aktivne rekreacije.

D. Novčić

67

Hronika 4. februar - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV KARCINOMA Svaka druga zemlja svijeta nespremna je da se suoči sa problemom sprečavanja i upravljanja borbom protiv karcinoma, pokazuju najnoviji podaci istraživanja sprovedenog od strane eksperata Svjetske zdravstvene organizacije. Prema podacima objavljenim 1-og februara, mnoge države uopšte ne posjeduju funkcionalan plan kontrole karcinoma, što uključuje prevenciju, rano otkrivanje, liječenje i njegu oboljelih. Upozoravajući da od ove vrste oboljenja u svijetu svake godine umre više od 13 miliona osoba, te da stopa obolijevanja alarmantno raste, ovim izvještajem se podvlači da čak 1/3 patoloških slučajava nastaje zbog uzroka na čiju se eliminaciju i te kako može uticati. Vlade država stoga treba da odrede jasan kurs koji bi vodio suzbijanju upotrebe duvanskih proizvoda, gojaznosti, prekomjerne upotrebe alkohola i sprečavanju pojave infekcija.

Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je o do sada najobuhvatnijem dokumentu koji tretira ovo pitanje.

Mnoge sintetičke hemikalije uzročnici su hormonskih poremećaja i mogu imati značajne implikacije po zdravlje, što, kako je akcentovano u Izvještaju, obavezuje na preciziranje tih uticaja i osmišljavanje strategije za borbu protiv njih.

Hemikalije koje imaju takvo dejstvo uočene su u sredstvima za higijenu, kozmetičkim proizvodima, elektronici, ali se pojavljuju i kao aditivi u hrani i sl. Upozoravajući na to da je registrovanje ovih štetnih materija samo vrh ledenog brijega, ovaj dokument nudi jasnu i obuhvatnu strategiju koja pored vremena i novca zahtijeva i angažman širokog spektra kadrova.

26. februar - GOJAZNOST KAO ULAZNICA ZA KARCINOM KOLOREKTUMA

Ova analiza obuhvatila je anketno istraživanje sprovedeno u čak 185 država svijeta. Jedan od načina borbe jeste i formiranje registara, a od 2012. aktuelna je i Globalna inicijativa za razvoj registara u zemljama niske i srednje ekonomske razvijenosti. Prvi takav regionalni centar formiran je u Mumbaiju.

Ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana borbe protiv karcinoma, koji se obilježava 4-og februara, podrazumijevala je poboljšanje opšteg znanja o ovoj bolesti o načinima borbe protiv nje.

19. februar - HEMIKALIJE KAO UZROČNICI HORMONSKIH POREMEĆAJA Efekti izloženosti hemikalijama odražavaju se na zdravlje endokrinog sistema, upozoreno je u novom izvještaju stručnjaka

68

Analizirajući podatke studije Američkog instituta za rak Dejna Farber, tim harvardskih stručnjaka precizirao je činjenice zbog kojih gojaznost povećava rizik za obolijevanje od karcinoma. Ovo je pogotovu indikativan podatak kada se radi o karcinomu debelog crijeva. Posmatrajući reakciju molekula čije je pojačano prisustvo registrovano i u prekomjernoj gojaznosti i u karcinomu kolorektuma, tzv. PTNNB1, naučnici su ustanovili da tek fizičko vježbanje suzbija pojavu ovog negativnog faktora.

- Naši rezultati pružaju dodatne dokaze za uzročnu ulogu gojaznosti i fizički neaktivnog načina života u formiranju određenog molekularnog podtipa kolorektalnog karcinoma kaže dr Šui Ogino, vanredni profesor patologije i epidemiologije sa Harvarda.

Upravljanje molekulom PTNNB1 moglo bi biti dobar reper za suzbijanje obolijevanja. Važnu preporuku ovog istraživanja ipak predstavlja bavljenje fizičkom aktivnošću.

27. februar - ZAŠTITI PRAVO NA DOBAR SLUH Nove globalne procjene prezentovane 27-og februara od strane Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je više od 360 miliona osoba u svijetu onemogućeno da koristi čulo sluha. Idući u susret Međunarodnom danu zaštite sluha, 3-em martu, ova organizacija je upozorila na činjenicu da ovaj negativni trend bilježi porast. Jedna od tri osobe starije od 65 godina ima oštećen sluh. - Aktuelna proizvodnja slušnih aparata ispunjava manje od 10% svjetskih potreba. U zemljama u razvoju ovu mogućnost dobija tek jedna od 40 osoba kojima je aparat potreban - objasnila je za Šeli Čeda, predstavnica Odjeljenja za prevenciju sljepila i gluvoće SZO-a. najviše kontaminiranom području Fukušime procjenjuje se da rizik za obolijevanje od karcinoma ima svaka druga osoba. Kada su zdravstveni radnici u pitanju, taj procenat je čak i veći i odnosi se na čak 2/3 njih.

Ono na čemu predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije insistiraju jeste stalni monitoring tokom narednih deceniju-dvije.

28. februar - DOBAR, LOŠ, AKNOZAN

Vodeći uzrok oštećenja su infekcije, navodi se u objašnjenju Svjetske zdravstvene organizacije. Čak 32 miliona djece mlađe od 15 godina suočava se sa ovim problemom. Ipak, polovinu ovih slučajeva lako je spriječiti, naglašeno je na sajtu SZO-a. Jedan od metoda je redovna vakcinacija protiv infektivnih bolesti.

28. februar - PRVA SVEOBUHVATNA PROCJENA ZDRAVSTVENIH RIZIKA U VEZI SA NUKLEARNOM KATASTROFOM U FUKUŠIMI U Ženevi je, u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije, 28-og februara objavljena prva sveobuhvatna procjena zdravstvenih rizika u vezi sa nuklearnom katastrofom u Fukušimi. U okviru opšte populacije, kako je naglašeno u interpretaciji procjene, nema vidljivih povećanja stope učestalosti obolijevanja od raka. Do sada je njihov broj u domenu očekivanog. Ipak, u užoj regiji Fukušime, primijećeno je učestalije obolijevanje u određenim rizičnim grupama, pa je tim povodom ova organizacija pozvala na monitoring. S tim u vezi, procijenjena stopa rasta incidence obolijevanja iznosi oko 4% za nastanak solidnih tumora kod ženskih osoba izloženih uticaju eksplozije iz 2011. Oko 6% će porasti stepen rizičnosti za dobijanje karcinoma dojke kod ženskih osoba koje su u vrijeme eksplozije bile bebe, oko 7% će rasti stopa obolijevanja od leukemije kod muškaraca koji su radijaciji bili izloženi kao bebe, a žene koje su kao bebe bile izložene ovom uticaju imaju najveći procenat rizika - oko 70% - za dobijanje karcinoma tiroidne žlijezde. Za osobe koje žive u

Proučavajući nastanak akni na koži lica, stručnjaci Univerziteta u Kaliforniji došli su do zaključka da nimalo popularne Propionibacterium acnes (P. acnes, lat.) imaju nešto složeniji način funkcionisanja nego što se to do sada mislilo. U zavisnosti od toga koji je soj ovih bakterija prisutan na vašoj koži, objašnjava Hjuijing Li, profesorka molekularne farmakologije, imaćete kožu sa ili bez akni.

U tekstu objavljenom u Helt dej njuzu, ona objašnjava da postoje tri različita soja ovih bakterija od kojih su dva uzročnici nastanka akni a treći pripada grupi „dobrih bakterija”. Dovodeći u vezu način njihovog funkcionisanja sa probiotskim, ona čak razmatra i ideju preventivne primjene probiotskih bakterija na kožu lica kako bi se spriječio nastanak ove ružne i neprijatne pojave. U tom smislu, praktično bi bila omogućena i transplantacija dobrih sojeva bakterija sa kože lica osoba koje nemaju akne na kožu onih sa izraženim problemom.

Problem se nešto komplikuje kod osoba koje imaju kombinovan tip bakterija na koži. Tada je važno uspostaviti dobar balans.

U osnovi svega je genomska predispozicija. Procjenjuje se da se sa problemom aknozne kože suočava čak 40-50 miliona osoba samo u SAD-u.

69

SL AVNE MAME I NJIHOVE BEBE Iako možda svi ne dijelimo isto mišljenje da najljepšu potvrdu ženstvenosti treba tražiti u materinstvu, činjenica je da žena majka predstavlja poseban entitet. Tako je i kada je riječ o svijetu slavnih. Novinari ne samo da se utrkuju u plasiranju vijesti u vezi sa objavljivanjem trudnoće, već to značajno utiče na porast interesovanja za pojedine ličnosti. Bebama koje pod takvom medijskom lupom proživljavaju dolazak na svijet to ipak predstavlja samo uvod u svijet slave njihovih roditelja.

najprivlačnijim imenom spada i golman Iker Kasiljas, britanska pjevačica Amelija Lili Olivera, ali i slavna Francuskinja Adel.

Iako možda ne toliko prihvatljivo kao sugestija roditeljima iz našeg okruženja, nije na odmet zaviriti u svijet najpopularnijih. Što se tiče kućnih ljubimaca, možda je ovo idealna prilika da dobiju svoje fensi ime.

Nomen est omen

U red preporuka tipa Must have za bebe, poznate ličnosti daju veoma raznovrsne preporuke. Nikol Riči i Kejt Hadson, po objavi sajta Babyzone, naglašavaju potrebu za posebnom vrstom grickalice, Kurtni Kardašijan najvažnijim dijelom bebi asesoara smatra dubak, Anđelina Džoli i Hajdi Klum promovišu plišane igračke, a Kristi Tarlington i Ed Berns preferiraju drvene igračke.

Neki od njih se, ipak, već od malih nogu navikavaju na edukaciju. Elizabet Hazelbek tako preporučuje interaktivne knjižice koje bebi obezbjeđuju adaptiran dodir sa umjetnošću.

Poznate ličnosti predstavljaju nepresušan izvor inspiracije kada je riječ o ugledanju na njih u bilo kom smislu.

U nepregledu raznih top lista u koje se oni svrstavaju svoje mjesto imaju i liste naj imena. Eto prilike da vođeni imenom neke od ovih slavnih ličnosti roditelji odluče o budućem imenu svoje bebe. Na jednoj od tih listi objavljenoj na sajtu Babyzone vodeću preporuku predstavlja ime Mila. Najuticajnije selebriti ime u stvari ima Ukrajinka Mila (Milena) Kunis. U red ličnosti sa

Must have za bebe

Lagani povratak unazad Bez obzira na bezuslovnu ljubav i privrženost porodici, slavne mame imaju obavezu odanosti svom lijepom fizičkom izgledu. Nimalo ne olakšavajući stanje u kom se nađu tokom trudnoće i poslije porođaja, ovaj zahtjev mora biti ispoštovan i to u što je moguće kraćem roku. U nizu nekih njihovih trikova posebno mjesto zauzima onaj koji većina majki takođe primjenjuje

70

Džesika Simpson

Top lista najprivlačnijih imena slavnih 1. Mila (Kunis) 2. Hari (Stajls) 3. Bristol (Pejlin) 4. Iker (Kasiljas) 5. Amelija (Lili Olivera) 6. Kelan (Luc) 7. Odrina (Partridž) 8. Dženson (Baton) 9. Adel 10. Logan (Lerman) 11. El (Fening) 12. Nil (Horan)

- „bondiranje” sa bebom. To u stvari znači da redovne posjete teretani i sl. bivaju zamijenjene aktivnostima koje se svakodnevno nameću mamama Bondovima u vezi sa hranjenjem, održavanjem higijene bebe i zadovoljavanjem ostalih njenih potreba.

Trener Džesi Brun tvrdi da tijelu porodilje ipak treba dati vremena za povratak u raniji tempo - čak do pola godine.

- Dosta naših toksina čuvamo uskladišteno. Ako puno vršenje obaveza počnete odmah nakon trudnoće, ti toksini će ući u vaš krvotok i majčino mlijeko. Dojenje je dovoljno da vam pomogne da počnete gubiti težinu u prvih nekoliko mjeseci - kaže ona1.

Dakle, strpljenje prije svega.

Bjons

Najpopularnije mame iz 2012.²

Dok su domaće estradno nebo obasjavale vijesti o slavnom porođaju Severine, te crnogorske manekenke Marije Vujović, pop umjetnice Marijane Zlopaše itd., negdje na drugom kraju svijeta jedna umjetnica performansa uživo se porađala pred publikom - Amerikanka Merni Kotak. Oni koji se bave rangiranjem popularnosti uspjeli su da naprave i listu najpopularnijih mama iz 2012.

1. Džesika Simpson, mama djevojčice Maksvel Dru, 2. Bjons, mama djevojčice Blu Ajv, 3. Dženifer Garner, mama dječaka Semjuela, 4. Hilari Daf, mama dječaka Luke Kruza, 5. Kurtni Kardašijan, mama djevojčice Penelope, 6. Kim Zolkjak, mama dječaka Keša Kejda, 7. Ris Viderspun, mama dječaka Tenesi Džejmsa, 8. Megan Foks, mama dječaka Noja Šenona, 9. Tamera Movri, mama dječaka Adena Džona Tanera, 10. Sara Mišel Želar, mama dječaka Rokija Džejmsa, 11. Dru Barimor, 12. Žizel Bundšen, mama djevojčice Vivijen, 13. Adel.

Dženifer Garner

Hilari Daf

1 The Mommy Diet: Tips and Tricks for After Baby, http://www.babyzone.com/ 2 Most popular pregnant celebrities of 2012, Zondra Hughes, http://bidder.tlvmedia.com/newbidder/click.

71

Poznati i zdravlje: IVANA MILOJKO, mis Crne Gore

LJEPOTA ZRAČI IZNUTRA Odlukom trinaestočlanog žirija manifestacije Miss Crne Gore, koja je krajem januara održana u Bečićkom hotelu Mediteran, kotorska gimnazijalka Ivana Milojko postala je vlasnica ove prestižne lente. Ne krijući veliku radost zbog ovakvog izbora, ova mlada Grbljanka obećala je da će se kao odgovorna osoba truditi da Crnu Goru predstavi u najboljem svijetlu. Nalazeći se na tom putu, ona poručuje i da ljepota može biti ono što zrači, svjetlost unutrašnjeg sklada i duhovnog mira. Upravo radeći na usavršavanju duhovnog i intelektualnog, kaže ona, postiže se ideal dobrog življenja.

Ivana je izvor svog duhovnog napajanja pronašla u poeziji. Već sada, kao maturantkinja, ona je vlasnica druge nagrade Limskih večeri poezije 2012, a s uzbuđenjem očekuje i objavljivanje svoje knjige poezije.

Kakav je osjećaj nositi titulu najljepše žene u Crnoj Gori?

Počastvovana sam zbog titule koju nosim, ne samo zbog toga što ona slavi crnogorsku ljepotu, već i čitav splet kvaliteta koji ženu čine izuzetnim bićem, poput intelekta, talenta i urođene prefinjenosti.

Kakva su Vaša očekivanja u vezi sa dobijanjem ove titule?

Dobijanje ove titule otvara mi mnoga vrata. Prije svega, sigurna sam da ću steći mnoga poznanstva i iskustva, upoznati različite kulture putujući, te da ću proširiti svoje vidike. Kruna mi omogućava i da svoju pjesničku zbirku, koja bi trebalo da bude objavljena početkom marta, predstavim široj publici i pokažem da je važno kako održavati crnogorsku tradiciju, tako

72

i bogatiti njenu kulturu svojim djelima. Pored toga, željela bih se okušati u medijima…

Jeste li se možda već prijavili za učešće na još nekom od drugih takmičenja ove vrste?

Ranije nisam imala priliku da se oprobam na takmičenju ove vrste. Čime se bavi aktuelna mis Crne Gore?

Aktuelna mis Crne Gore odlična je učenica četvrtog razreda Kotorske gimnazije. Istančan senzibilitet i talenat koji u sebi nosi od djetinjstva učinili su da je pisanje kako njen odušak, tako i najvredniji način bitisanja. Za sada se opredijelila za pisanje poezije, međutim, nije isključeno da će se nekada javnosti predstaviti i u domenu proze. Uzgred, odmalena se bavi manekenstvom. Nastojanje roditelja da je na taj način oslobode stidljivosti preraslo je u ozbiljniji hobi, te je do sada sarađivala sa poznatijim domaćim i stranim kreatorima. To je za nju način da se, kako drugima, tako i sebi, predstavi u potpuno drugačijem svijetlu.

Koliko polažete na brigu o zdravlju? Šta Vam je u vezi sa tim najvažnije?

Zdravlje, poput mnogih mojih vršnjaka, ne shvatam preozbiljno sve dok ga ima. Ipak, pod nadzorom moje mame i uz njene savjete, naučila sam da se briga o zdravlju ne treba zapostavljati, jer čovjek može nadoknaditi sve sem toga. Za mene je najvažniji duhovni mir, jer stres je najbolji saveznik bolesti.

Šta za Vas znači pojam zdravog življenja? Živjeti zdravo za mene znači živjeti u skladu sa svojim tijelom i psihom, slušati svoj fiziološki kompas i crpiti unutrašnji mir iz svakodnevno proživljenih lijepih momenata sa dragim ljudima.

Njegovanje fizičke ljepote zahtijeva poseban angažman?

Kakav je slučaj kod vas?

Njegujem se koliko i svaka druga djevojka. Važno je brinuti se o sebi, jer na taj način radimo kako na svom izgledu, tako i na samopouzdanju.

Kako se rekreirate?

Šta biste poručili vašim koleginicama manekenkama?

Najčešće se rekreiram u prirodi, šetajući psa ili vozeći rolere. Imam tu sreću da živim u Grblju, te često mogu boraviti u prirodi. To je, po meni, neophodno svakom čovjeku.

Svojim koleginicama poručila bih da uživaju u svemu što manekenstvo nudi, ali i da ga posmatraju isključivo kao hobi i ne zapostavljaju obrazovanje zbog istog. Najvažnije je da se čovjek duhovno izgradi, jer to je jedino što ne prolazi.

Budući da ste Kotoranka, preferirate mediteranski tip ishrane? Imate li neki poseban kulinarski recept za nas?

Poruka čitaocima Medicala.

Kao primorka, obožavam mediteransku kuhinju. Najviše volim rizoto sa morskim plodovima, koji, štaviše, nije nimalo komplikovan za spremanje.

Čitaocima Medicala poručila bih da srce nema ni bebinu kožu, ni staračke bore, da, bez obzira na godine, vole i budu humani, jer to je put za prevazilaženje svih životnih prepreka.

Šta je najvažnije za tako privlačan fizički izgled?

Za vitku građu moram se zahvaliti genetici. Međutim, najvažnije je biti umjeren u svemu, pa i u ishrani.

A. Radanović

73

ZDRAVSTVENI RADNICI I VAKCINISANJE PROTIV INFLUENCE

Piše: dr Milica Šofranac Sredinom maja 2009. godine Američki centri za nadzor i sprečavanje bolesti (CDC, engl. Centers for Disease Control and Prevention) zabilježili su pojavu novog A(H1N1) virusa influence, koji do tada nije bio zabilježen kao karakterističan za obolijevanje ljudi. Ovaj se virus brzo proširio po svijetu te je nakon tri mjeseca zabilježen veliki broj oboljelih, uz smrtne slučajeve i kod osoba koje do tada nisu smatrane visokorizičnim za aktiviranje bolesti i razvoj teških komplikacija. Zbog visokog pandemijskog potencijala Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je, nakon 41-e godine, novu pandemiju influence, prvu u 21. vijeku.

Veliki dio bolesnika dolazi da traži ljekarsku pomoć iz drugog razloga, a boravkom u zdravstvenoj ustanovi zbog pregleda, dijagnostičkih ili terapijskih poduhvata biva izložen virusu influence kojeg u okolinu šire drugi bolesnici, ali i zaraženi zdravstveni radnici i drugo bolničko osoblje. Kako tokom epidemije influence zdravstveni radnici mogu prenositi virus na druge osobe, svoje ukućane i/ili bolesnike sa kojima dolaze u kontakt, dio odgovornosti za širenje influence u zdravstvenim ustanovama leži i na zdravstvenim radnicima koji svoj udio u širenju epidemije mogu spriječiti i vakcinisanjem. Kako dobrovoljnim vakcinisanjem nijesu postignute zadovoljavajuće stope vakcinacije zdravstvenih radnika, u svijetu se uvodi obavezno vakcinisanje protiv influence, poput onoga za druge zarazne bolesti. Visoke stope vakcinisanosti zdravstvenog osoblja protiv influence posredno pružaju zaštitu i onim bolesnicima koji iz bilo kojeg razloga nisu vakcinisani, a ujedno smanjuje stopu

74

Vakcinisanje je najbolji način sprečavanja zaraze virusom influence, kao i razvoja bolesti i njenih komplikacija. Do prošle pandemije vakcinisanje protiv influence bilo je indikovano samo osobama sa povećanim rizikom od komplikacija kao i osobama iz bliske familije i onima koje se za njih brinu, kao i zdravstvenim radnicima. Nakon toga vakcinisanje se preporučuje svim osobama starijim od 6 mjeseci, ako ne postoje kontraindikacije za vakcinaciju.

bolovanja i izostanak bolničkog osoblja sa posla tokom vrlo osjetljivog razdoblja epidemije sezonske influence. Kako bi se spriječilo širenje influence u zdravstvenim ustanovama, potrebno je postići vakcinisanost zdravstvenih radnika veću od 80%. Pojava pandemije iz 2009. god. dovela je do porasta broja vakcinisanja.

Za postizanje veće stope vakcinisanosti potrebno je sprovoditi javne kampanje te donijeti jasne stručne preporuke nadležnih javnozdravstvenih institucija o potrebi vakcinisanja. Odbijanje zdravstvenih radnika da se vakcinišu stvara nepovjerenje lokalnog stanovništva u zdravstveni sistem, a daje i loš primjer javnosti.

Budu li zdravstveni radnici i ubuduće odbijali i izbjegavali vakcinisanje, ne moramo se čuditi ako javnost izgubi povjerenje u vakcinisanje kao djelotvornu mjeru sprečavanja infektivnih bolesti.

DJELOTVORNOST I SIGURNOST VAKCINE PROTIV INFLUENCE Influenca je i česta bolnička infekcija. Učestalost bolničkih epidemija i sporadičnih slučajeva povezanih sa zdravstvenom

zaštitom znatno je veća u sredinama sa nižom stopom vakcinisanog bolničkog osoblja. Vakcinisanjem zdravstvenog osoblja i ukućana može se smanjiti prenos infekcije na bolesnike koji boluju od hroničnih bolesti koje nose visok rizik od razvoja komplikacija i smrtnih slučajeva povezanih sa influencom.

Za vakcinisanje protiv influence koristi se trovalentna inaktivirana vakcina (TIV, engl. Trivalent Inactivated Influenza Vaccine) i živa atenuirana (LAIV, engl. Live Attenuated Influenza Vaccine). Obije vakcine sadrže sva tri soja virusa antigeno istovrsna sojevima preporučenim za tu sezonu: jedan virus influence A(H3N2), jedan virus influence A(H1N1) i jedan virus influence B. Sve danas dostupne vakcine smatraju se djelotvornim jer sprečavaju pojavu bolesti kod vakcinisanih osoba.

Djelotvornost, pored ostalog, zavisi i od životne dobi (osobe starije od 65 godina života imaju slabiji imunosni odgovor), od imunokompetentnosti vakcinisane osobe, stepena srodnosti cirkulirajućeg virusa i onog upotrijebljenog za pripremu vakcine, kao i drugih činilaca. Zaštita protiv virusa koji su antigeno slični onima sadržanim u vakcini traje najmanje 6-8 mjeseci, dok je duže trajanje individualno i zavisi od mnogih činilaca (10). Kada su cirkulišući i vakcinalni soj antigeno slični, TIV sprečava pojavu influence kod 70-90% vakcinisanih prethodno zdravih odraslih osoba. Ono rezultira i smanjenjem stope bolovanja, manjim korišćenjem zdravstvene službe, manjom potrošnjom antibiotika, kao i manjom stopom komplikacija, hospitalizacija i smrtnih slučajeva povezanih sa influencom.

VAKCINISANJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA PROTIV INFLUENCE Potvrđeno je da visoka stopa zdravstvenog osoblja vakcinisanog protiv influence posredno pruža zaštitu i onim bolesnicima koji iz bilo kojeg razloga nijesu vakcinisani, a ujedno smanjuje stopu bolovanja i izostanak bolničkog osoblja sa posla tokom vrlo osjetljivog razdoblja epidemije kada su zahtjevi za zdravstvenom zaštitom povećani na svim radnim mjestima. Kako bi se spriječilo širenje influence u zdravstvenim ustanovama, potrebno je postići stepen vakcinacije zdravstvenih radnika veći od 80%. Iako postoje brojni dokazi o djelotvornosti i sigurnosti vakcine protiv influence, stepen vakcinacije stanovništva u svijetu još uvijek je vrlo mali. Kako bi se smanjio broj oboljelih radnika i stopa bolovanja tokom epidemije influence, i zdravstvene ustanove trebalo bi da podstiču vakcinisanje među svojim zaposlenima, što treba obaviti tokom oktobra i novembra svake godine.

Iz sveg kazanog očigledno je da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se što veći broj zdravstvenih radnika svake godine imunizovao protiv influence.

VAKCINISANJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA: IZBOR ILI OBAVEZA? Zdravstveni radnici imaju veći rizik od profesionalne izloženosti i obolijevanja od influence jer u većoj mjeri dolaze u kontakt sa bolesnicima koji mogu biti zaraženi ovim virusom.

Stoga i oni sami mogu djelovati kao potencijalni prenosioci virusa na druge osobe koje borave u zdravstvenim ustanovama.

Zato su svrstani u prioritetne grupe, kojima se svake godine preporučuje vakcinisanje. U mnogim zemljama, naročito u onima u kojima zdravstvenu zaštitu finansira država, vakcinisanje

zdravstvenih radnika preporučuju brojne nacionalne stručne i javnozdravstvene institucije i organizacije, ali se ono sprovodi dobrovoljno. Uprkos tome, dobrovoljnim vakcinisanjem nijesu postignute zadovoljavajuće stope vakcinisanosti zdravstvenih radnika, naročito među medicinskim sestrama koje su i najčešće u bliskom kontaktu s bolesnicima. Kao česte razloge nevakcinisanosti zdravstveni radnici navode predrasude o vakcinisanju, kao npr. da ono može izazvati bolest, potom strah od nuspojava ili uvjerenje da je mala šansa da i sami obole. Stoga se počelo razmišljati o uvođenju obaveznog vakcinisanja. Obavezu vakcinisanja za sve zdravstvene radnike koji rade u bolnicama, van zdravstvenih ustanova i u kućnoj njezi (osim ako ne postoji medicinska kontraindikacija) prva je krajem 2009. godine uvela Služba zdravstvene zaštite Njujorka, što su ubrzo prihvatile i druge stručne organizacije i zdravstvene institucije. Ova odluka opravdana je činjenicom da se maksimalna zaštita bolesnika u zdravstvenom sistemu može postići samo uz visok nivo imunosti zdravstvenog osoblja. Kako je primarni zadatak zdravstvenog osoblja da zaštiti svoje bolesnike, to oni svoju dobrobit treba da podrede blagostanju pacijenata pa nema opravdanog razloga da se ova obaveza i ne sprovede. Korak dalje otišlo je Američko društvo za infektivne bolesti (IDSA, engl. Infectious Diseases Society of America), koje je čak i vjerske razloge izbacilo kao opravdanje za nesprovođenje vakcinacije.

IDSA predlaže da vakcinacija protiv influence bude preduslov za prijem u radni odnos, kao i preduslov za sticanje određenih privilegija koje imaju zdravstveni radnici.

Sa druge strane, mnogi zdravstveni radnici smatraju da nametanje obaveze vakcinisanja protiv influence zadire u njihova osnovna ljudska prava. Iz tog razloga u nekim zemljama i zdravstvenim ustanovama nije se insistiralo na sprovođenju ove obaveze pa su traženi drugi načini kojima bi se zdravstveni radnici privoljeli na vakcinisanje. Jedan od njih je obaveza nošenja maski.

Naime, IDSA predlaže da svi zdravstveni radnici koji nijesu vakcinisani moraju sve vrijeme u sezoni influence nositi masku ili biti premješteni na drugo radno mjesto na kom neće dolaziti u dodir sa bolesnicima. Neke su bolnice uspjele da sprovedu ovakve mjere i postigle znatan porast u vakcinisanju svog osoblja.

Osim toga, dovođenje bolesnika u nepotreban rizik da aktiviraju zaraznu bolest koja se vakcinisanjem može spriječiti ne bi se smjelo tolerisati.

I poslednja pandemija influence tokom sezone 2009/2010 pokazala nam je da se još mnogo mora ulagati u javne zdravstvene kampanje kojima bi se podsticao pozitivan stav i zdravstvenih radnika i javnosti prema vakcinisanju i društveno korisnim

75

javnozdravstvenim mjerama. Američko nacionalno istraživanje sprovedeno tokom ove pandemije pokazalo je da su se osobe koje su se i ranijih godina redovno vakcinisale protiv sezonske influence, četiri puta češće vakcinisale i protiv pandemijske influence. Glavni činioci koji su na to uticali bili su ispravni stavovi o tome da je pandemijska influenca ozbiljna i teška bolest, te pozitivan stav prema vakcini kao djelotvornoj i sigurnoj preventivnoj metodi.

Za postizanje veće stope vakcinacije stanovništva protiv influence potrebno je sprovoditi vrlo agresivne i društveno prihvatljive javne kampanje i ispoštovati jasne stručne preporuke nadležnih javnozdravstvenih institucija o potrebi vakcinisanja.

Ove aktivnosti treba da budu najprije usmjerene prema onim grupama stanovništva koje se do sada nisu vakcinisale protiv influence. Tome pridonose i novi stavovi nadležnih institucija koji odnedavno upozoravaju na potrebu imunizacije svih starosnih grupa protiv influence (osim dojenčadi mlađe od šest mjeseci), a ne samo starih i imunokompromitovanih bolesnika, kako se donedavno preporučivalo.

ZAŠTO JE DOBRO VAKCINISATI SE PROTIV INFLUENCE? Influenca je virusna bolest disajnog sistema koja se lako prenosi, pojavljuje se svake godine u obliku manjih ili većih epidemija, a praćena je brojnim komplikacijama i povećanom stopom smrtnosti. Posebno je korisna vakcinacija medicinskog i njegovateljskog osoblja. Zdravstveni radnici treba da preuzmu obavezu za zaštitu svojih bolesnika jer se vakcinisanjem, osim vlastite zaštite, smanjuje mogućnost prenosa bolesti na njih.

Primjena vakcina jednako je važna za zaštitu zdravlja pojedinaca i ukupnu zajednicu, koja štiteći pojedince zbrinjava i opštu korist smanjenjem troškova za liječenje influence. Najvažnije je da se ovim smanjuje broj ozbiljnih komplikacija i stopa smrtnosti.

Brojnim prospektivnim i retrospektivnim uporednim istraživanjima u odnosu na nevakcinisanu populaciju, nedvosmisleno je dokazano da se vakcinisanjem smanjuje broj oboljelih, broj i težina komplikacija, broj hospitalizacija i smrtnih ishoda, uz smanjenje ukupne zdravstvene potrošnje i potrošnje antibiotika. Smanjuje se i ukupna stopa smrtnosti, a istraživanja su pokazala da vakcinisane osobe imaju znatno manju stopu smrtnosti od akutne koronarne bolesti i cerebrovaskularnog inzulta.

Kod djece i odraslih sa hroničnim bolestima vakcinisanjem se znatno redukuju komplikacije, odnosno broj hospitalizacija i stopa smrtnosti. Preporučljivo je i sigurno vakcinisanje trudnica protiv influence, koje, svakako, čine rizičnu grupu. Vakcinisanjem se štiti majka, a prenosom antitijela postiže se zaštita novorođenog djeteta koje takođe pripada rizičnoj grupi. U jednom istraživanju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) utvrđeno je smanjenje broja hospitalizacija zbog influence dojenčadi rođene od majki vakcinisanih u trudnoći, i to za 91,5%, u odnosu na djecu nevakcinisanih trudnica. U SAD-u je u posljednje dvije sezone vakcinisano 50% trudnica. Vakcina protiv influence spada u red najsigurnijih vakcina uopšte. Vakcina sadrži samo dijelove virusa, odnosno antigene hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N). U suštini, vakcina protiv influence djelotvornija je u sprečavanju težih oblika bolesti, odnosno komplikacija, a djelotvornost je slabija kod starijih od 65 godina nego kod mlađih. U prosjeku, vakcina je djelotvorna u sprečavanju bolesti kod 70-90%

76

Uspješni programi vakcinacije sastoje se od: kombinacije javne promocije i stručne edukacije ne samo zdravstvenih radnika već i drugih potencijalnih primalaca vakcine; primjene različitih podsjetnika za vakcinisanje; obaveze prijavljivanja i utvrđivanja stope vakcinisanosti na različitim nivoima, sa distribucijom povratnih informacija zdravstvenim radnicima; uklanjanja administrativnih i finansijskih prepreka vakcinisanju, uz širu dostupnost vakcina zdravstvenim radnicima (što kod nas veoma ažurno sprovodi Institut za javno zdravlje).

Vakcinisanje zdravstvenih radnika protiv influence vrlo je djelotvorna mjera zaštite od influence samih zdravstvenih radnika, ali i njihovih ukućana, drugih članova familije kao i bolesnika koje zbrinjavaju.

Stoga je obaveza zdravstvenih radnika da se u interesu cijele javnosti svake godine vakcinišu protiv influence. Najvažnije sjedište sprovođenja svih zdravstvenih preventivnih aktivnosti, uključujući i imunizaciju protiv influence, jesu zdravstvene ustanove. Brojne su studije dokazale da je pozitivan stav samih zdravstvenih radnika prema vakcinaciji najveći prediktor dobrog vakcinalnog obuhvata. Stoga, ako jednu preventivnu aktivnost, kao što je vakcinacija, prihvate zdravstveni radnici, valja očekivati da će je u budućnosti prihvatiti sveukupna javnost.

Zdravstvene ustanove u sklopu programa zaštite na radu treba da omoguće besplatno vakcinisanje svim svojim zaposlenim, ne samo zdravstvenim radnicima i stalno zaposlenom osoblju već i nezdravstvenom i administrativnom osoblju, kao i učenicima i volonterima. Posebno treba posvetiti pažnju kako bi se vakcinisalo osoblje koje pruža zaštitu bolesnicima koji boluju od bolesti i stanja koja su rizični činioci za veći razvoj komplikacija i smrtnosti od gripe.

vakcinisanih zdravih osoba srednje životne dobi, te u 50-70% bolesnika sa rizičnim činiocima. Kao i sve druge vakcine i ljekovi, vakcine protiv influence ne pružaju 100% zaštitu svim vakcinisanim osobama, a mogu izazvati i neke neželjene reakcije.

Očekivani učinak i korist od vakcine višestruko nadmašuje potencijalni rizik. Dugogodišnje iskustvo sa brojnim dokazima o djelotvornosti i sigurnosti primjene najvažnije su oružje.

PRIKLADNOST VAŽNA DIMENZIJA KVALITETA MEDICINSKE USLUGE

PiĹĄe: prof. dr sc Rajko Ĺ ofranac

Prikladnost je zasnovana na procjeni potreba pacijenta utvrÄ&#x2018;enim i prihvaÄ&#x2021;enim standardima i praktiÄ?nim smjernicama.

Pretpostavlja se da osoblje ima relevantne kvalifikacije, vjeĹĄtine i iskustva a objekti i oprema odgovaraju uslugama koje se pruĹžaju.

Analizom zahtjeva standarda i principa iz ove oblasti, prikladnost usluzi moĹže se dekomponovati na sljedeÄ&#x2021;e elemente: t 1SPDKFOB QPUSFCB QBDJKFOUB LMJKFOUB

t 6TQPTUBWMKFOJ TUBOEBSEJ LMJOJĘŹLJ WPEJĘŹJ QSPUPLPMJ

J NFEJDJOB [BTOPWBOB OB EPLB[JNB

t 4MPCPEB J[CPSB PE TUSBOF QBDJKFOUB

t 4QFDJÄ&#x2022;LBDJKB LMKVĘŹOJI QPMJUJLB QSPDFEVSB JMJ QSPDFTB Svaki od ovih elemenata sadrĹži odreÄ&#x2018;eni broj indikatora.

Dekompozicija prikladnosti na elemente prikazana je na Sl. 1.

Prikladnost se moĹže predstaviti sljedeÄ&#x2021;om jednaÄ?inom: 1 Q t1F Q t1F Q t1F Q t1F

(EKF TV

Q Q Q Q QPOEFSJ [OBĘŹBKOPTUJ

1F 1F 1F 1F FMFNFOUJ QSJLMBEOPTUJ PTPCJOF LWBMJUFUB

Pretpostavimo da je sprovedena analiza stanja u tri zdravstvene organizacije kako bi se pribliĹžno odredila prikladnost

usluge i identifikovala disproporcija izmeÄ&#x2018;u postojeÄ&#x2021;eg i nekog Ĺželjenog stanja koje bi dovelo do poboljĹĄanja kvaliteta zdravstvene usluge preko dimenzije prikladnosti. VaĹžno je naglasiti da testirane zdravstvene organizacije nijesu poÄ?ele sa implementacijom standarda kvaliteta.

Na osnovu iskustva u dosadaĹĄnjem radu odreÄ&#x2018;uje se vrijednost pondera, dok se na osnovu pretpostavljene analize postojeÄ&#x2021;eg stanja prikladnosti usluga ocjenjuju osobine elemenata V SBTQPOV PE 6OPTFĘ&#x2030;J PWF WSJKFEOPTUJ V KFEOBĘ&#x160;JOV EPCJKB se brojÄ?ana vrijednost za prikladnost zdravstvene usluge.

PRIKLADNOST USLUGA 1

PROCJENA POTREBA PACIJ.

4 SPECIFIKACIJA POLITIKA I PROCEDURA

2 USPOSTAVLJENI STANDARDI

3 SLOBODA IZBORA PACIJENTA

4MJLB Iz 5BCFMF uoÄ?ava se da dobijene vrijednosti nijesu na zadovoljavajuÄ&#x2021;em nivou. Da bi se poveÄ&#x2021;ale vrijednosti, kako pojedinaÄ?no, tako i zbirno, neophodno je sprovesti sljedeÄ&#x2021;e aktivnosti u elementima pristupaÄ?nosti usluga:

1SPDKFOPN QPUSFCB QBDJKFOUB LMJKFOUB OFPQIPEOP KF

t *EFOUJÄ&#x2022;LPWBUJ QPUSFCF QBDJKFOBUB

t %FÄ&#x2022;OJTBUJ QPESVĘ&#x160;KB LPKJN HSBWJUJSB [ESBWTUWFOB

77

Tabela 1. 7SJKFEOPTUJ elemenata â&#x20AC;&#x17E;Prikladnostiâ&#x20AC;? za analizirane organizacije

0. 3

5

1. 5

6

1. 8

6

1. 8

0. 3

4

1, 2

4

1, 2

5

1. 5

0. 2

6

1, 2

7

1. 4

7

0. 2

6

1, 2

6

1, 2

7

1, 0

5, 1

5, 7

VTUBOPWB

t 1SPNJKFOJUJ PEOPTOP QSJMBHPEJUJ SFEPTMKFE V QSVäBOKV VTMVHB

t *UE Neophodno je implementirati standarde, kliniÄ?ke vodiÄ?e i koristiti prednosti medicine zasnovane na dokazima.

/B UBK OBĘ&#x160;JO

t 1PTUPKJ QSJTUVQ BLUVFMOJN JOGPSNBDJKBNB P LMJOJĘ&#x160;LPK QSBLTJ LPKB TF [BTOJWB OB EPLB[JNB

t 1PTUPKJ LPPSEJOBDJKB [B SB[WPK WPEJĘ&#x160;B

t *NQMFNFOUBDJKB J FWBMVBDJKB WPEJĘ&#x160;B [B LMJOJĘ&#x160;LV QSBLTV UFNFMKF TF OB WJĂ?FN [ESBWTUWFOPN OJWPV

t 1PTUPKF SFGFSFOUOJ WPEJĘ&#x160;J

t ,PSJTUJ TF NFEJDJOB [BTOPWBOB OB EPLB[JNB

t %JKBHOPTUJLB J USFUNBO TQSPWPEF TF V TLMBEV T WPEJĘ&#x160;JNB

t *UE Efekti poboljĹĄanja kroz implementaciju standarda su: t *TQVOKFOKF [BIUKFWB LPSJTOJLB VTMVHB QBDJKFOUB J PTPCMKB LPKF SBEJ V [ESBWTUWFOPK PSHBOJ[BDJKJ

t 6TQPTUBWMKBOKF DJMKFWB J WPĂżFOKB [ESBWTUWFOF PSHB OJ[BDJKF PE TUSBOF SVLPWPETUWB

t .BLTJNBMOB VLMKVĘ&#x160;FOPTU DKFMPLVQOPH PTPCMKB PSHB OJ[BDJKF

t .FOBEäNFOU TF LSP[ PEHPWBSBKVĘ&#x2030;F BLUJWOPTUJ PTUWBSVKF LBP KFEJOTUWFO QSPDFT

t 4UBMOB QPCPMKĂ?BOKB

t 4UBMOP PESäBWBOKF NPUJWBDJKF TWJI [BQPTMFOJI

t 4UWBSBMBĘ&#x160;LB TBSBEOKB TWJI [BQPTMFOJI TB SB[MJĘ&#x160;JUJN JTLVTUWJNB [OBOKFN J PCSB[PWBOKFN

t 6TQPTUBWMKBOKF UJNTLPH SBEB JEFOUJÄ&#x2022;LVKV TF QSPDFTJ TJTUFNB NFOBEäNFOUB LWBMJUFUPN LPKJ TF QSJNKFOKVKV V DJKFMPK PSHBOJ[BDJKJ

t 0ESFĂżJWBOKF SBTQPSFEB J NFĂżVTPCOPH EKFMPWBOKB PWJI QSPDFTB

t 0ESFĂżJWBOKF LSJUFSJKVNB J NFUPEB QPUSFCOJI EB TF PCF[ CJKFEJ EB J[WPĂżFOKF PWJI QSPDFTB J VQSBWMKBOKF OKJNB CVEF FGFLUJWOP

t 1SJNKFOB NKFSB QPUSFCOJI [B PTUWBSJWBOKF QMBOJSBOJI SF[VMUBUB

78

ZO-C

Vrijednost

ZO-B

Vrijednost

ZO-A

Vrijednost

Procjena potreba pacijenta / klijenta Uspostavljeni standardi i KliniÄ?ki vodiÄ?i â&#x20AC;&#x201D; protokoli, medicina na osnovu dokaza Sloboda izbora od strane pacijenta Specifikacija kljuÄ?nih politika, procedura ili procesa UKUPNO

Ponder

PRIKLADNOST USLUGA

t &MJNJOJTBOKF JMJ NJOJNJ[JSBOKF U[W vNFĂżVLPSBLBw V UPLV VTMVHF

t 3BE V [ESBWTUWFOPK VTUBOPWJ PSJ KFOUJĂ?F TF OB QSFWFOUJWV B OF OB PULSJWBOKF HSBĂ?BLB

t 7PEJ TF PCKFLUJWOB LBLP LWBOUJUB UJWOB UBLP J LWBMJUBUJWOB NFUSJLB V UBĘ&#x160;LBNB PEMVĘ&#x160;JWBOKB OQS EPOPĂ?FOKF EJKBHOP[B J [BLMKV Ę&#x160;BLB

VodiÄ?i su vTJTUFNBUTLJ SB[WJKFOF J[KBWF Ę&#x160;JKJ KF DJMK EB QPNPHOV MKFLBSV J QBDJKFOUV QSJ 1, 4 EPOPĂ?FOKV PEMVLB P PEHPWBSBKVĘ&#x2030;PK [ESBWTUWFOPK [BĂ?UJUJ V TQFDJÄ&#x2022;Ę&#x160;OJN PLPMOPTUJNBw 6. 1

+FEOP PE FÄ&#x2022;LBTOJI QPCPMKĂ?BOKB TQSP WPEJ TF QSJNKFOPN medicine na bazi dokaza.

0WEKF TF SBEJ P WFPNB WBäOPN QPKNV LPKJ KF LPNQBUJCJMBO TB TFENJN QSJODJQPN 2.4 B vOdluÄ?ivanje na osnovu Ä?injenicaâ&#x20AC;?

HEKF TV PEMVLF [BTOPWBOF OB BOBMJ[J QPEBUBLB J JOGPSNBDJKB Ă&#x20AC;UB QPESB[VNJKFWBNP QPE PWJN QPKNPN 1, 4

â&#x20AC;&#x17E;Medicina zasnovana na dokazima pristup je u bavljenju medicinom u kojem je ljekar svjestan znaÄ?aja i snage dokaza kao podrĹĄke procesu donoĹĄenja odluka u svakodnevnoj praksiâ&#x20AC;?.

(Evidence-Based Medicine Informatics Project McMaster University, 1996).

*MJ â&#x20AC;&#x17E;medicina zasnovana na dokazima predstavlja savjesno, eksplicitno i razumno koriĹĄÄ&#x2021;enje sadaĹĄnjih najboljih dokaza u donoĹĄenju odluka o terapiji i lijeÄ?enju pacijenata. Njena primjena u praksi podrazumijeva integraciju kliniÄ?ke ekspertize sa najboljim dostupnim dokazima. â&#x20AC;? (Centre for Evidence-Based Medicine, NHS Research and Development, Oxford, 1997).

%B CJ TF QSJIWBUJP LPODFQU [ESBWTUWFOF [BĂ?UJUF [BTOPWBOF OB EPLB[JNB QPUSFCOP KF JNBUJ V WJEV TMKFEFĘ&#x2030;F LSJUFSJKVNF

t %B QPTUPKJ PTOPWOJ EPLB[

t %B KF PO EPTUVQBO V NPNFOUV EPOPĂ?FOKB PEMVLF

t %FÄ&#x2022;OJTBOKF TUSBUFHJKF EB CJ EPLB[J CJMJ QSJIWBĘ&#x2030;FOJ

t %B EPLB[J CVEV VTWPKFOJ J QSJNJKFOKFOJ V QSBLTJ

t %B EPLB[J CVEV OB LSBKV FWBMVJSBOJ V TNJTMV UPHB EB MJ EPWPEF EP äFMKFOPH JTIPEB SF[VMUBUB QP [ESBWMKF JMJ OF Sloboda izbora od strane pacijenta sljedeÄ&#x2021;i je element prikladnosti.

4OBäBO QPLSFU LB QSBWJNB QBDJKFOBUB LBP KFEBO PE OBKWBäOJKJI DJMKFWB [OBĘ&#x160;BKOP KF VUJDBP OB QSPNKFOV SFMBDJKF [ESBWTU WFOJ SBEOJL QBDJKFOU [ESBWTUWFOB VTUBOPWB LPSJTOJL

0Ę&#x160;FLJWBOKB LPSJTOJLB QBDJKFOUB [OBĘ&#x160;BKOP TV TF J[NJKFOJMB UPLPN QPTMKFEOKJI HPEJOB 5SBEJDJPOBMOJ PEOPTJ V LPKJNB MKFLBS VWJKFL [OB Ă?UB KF OBKCPMKF [B QBDJKFOUB J V UPN TNJTMV TBNPTUBMOP EPOPTJ PEMVLF [BNJKFOKFOJ TV NPHVĘ&#x2030;OPTUJNB izbora za pacijenta da prihvati ili ne prihvati ponuÄ&#x2018;eni tretman, EB [BIUJKFWB EPEBUOF QSFHMFEF J TMJĘ&#x160;OP Zadovoljstvo (satisfakcija) pacijenata pruĹženom zdravstvenom zaĹĄtitom osnovna je dimenzija u evaluaciji kvaliteta zdravstvene zaĹĄtite. ViĹĄe autora je definisalo zadovoljstvo pacijenta pruĹženom uslugom:

â&#x20AC;&#x17E;Zadovoljstvo predstavlja sloĹženi odnos izmeÄ&#x2018;u pacijentovih opaĹženih potreba, njegovih oÄ?ekivanja od zdravstvene sluĹžbe i iskustva sa dobijenim uslugamaâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x17E;odraz bolesnikove procjene svih aspekata zdravstvene zaĹĄtite, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i tu i tehniÄ?ki aspekt, interpersonalne odnose i organizaciju zdravstvene zaĹĄtiteâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x17E;stepen do koga je zdravstveni sistem ispunio oÄ?ekivanja bolesnikaâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x17E;mjera stava bolesnika prema ljekaru, sistemu zdravstvene zaĹĄtite i medicinskoj njezi koju dobijaâ&#x20AC;?. Ä&#x152;etiri vaĹžna razloga za procjenu zadovoljstva pacijenata su:

t %BWBPDJ VTMVHB V [ESBWTUWV äFMF EB [BEPWPMKF PĘ&#x160;FLJWBOKB QBDJKFOBUB QB KF [BEPWPMKTUWP QBDJKFOBUB DJMK DKFMPLVQOPH TJTUFNB zdravstvene zaĹĄtite,

t ;BEPWPMKTUWP LPSJTOJLB KF QPTMKFEJDB QSVäFOF [ESBWTUWFOF [BĂ?UJUF QB KF J KFEBO PE SF[VMUBUB OKFHF J MJKFĘ&#x160;FOKB

t ;BEPWPMKTUWP QBDJKFOBUB EPQSJOPTJ QP[JUJWOJN FGFLUJNB zdravstvene zaĹĄtite - zadovoljan pacijent viĹĄe sluĹĄa i slijedi savjete TWPH MKFLBSB

t ;BEPWPMKTUWP KF WBäBO TVE P QSVäFOPK [ESBWTUWFOPK [BĂ?UJUJ QB QSFNB UPNF J FMFNFOU OKFOPH LWBMJUFUB SBEB Specifikacija kljuÄ?nih politika, procedura ili procesa KljuÄ?ne politike J QSPDFTF LPKJ TF PQJTVKV QSPDFEVSBNB USFCB OBQJTBUJ V TLMBEV TB TUBOEBSEJNB J TQFDJÄ&#x2022;DJSBUJ 1SJKF QSJTUVpanja pisanju procedure potrebno je standardizovati sastavne

EJKFMPWF EPLVNFOUB LPKJ TF V [BWJTOPTUJ PE UPHB EB MJ PCVIWBUBKV J QPMJUJLV J PQJT QSPDFTB JMJ TBNP PQJT QSPDFTB OB[JWBKV QPMJUJLB J QSPDFEVSB JMJ TBNP QSPDFEVSB

1SJNKFSJ OB[JWB OFLJI QSPDFEVSB

1SPDFEVSB P QSVäBOKV IJUOF NFEJDJOTLF QPNPĘ&#x2030;J QBDJKFOUJNB VTUBOPWF

1SPDFEVSB P LVĘ&#x2030;OJN QPTKFUBNB 1SPDFEVSB P USFUNBOV QBDJKFOUB LPKJ PECJKF OFLJ USFUNBO

1SPDFEVSB P QPTUVQLV TB QBDJKFOUPN LPKJ äFMJ NJ�MKFOKF ESVHPH MKFLBSB

1SPDFEVSB P QSJIWBUBOKV J SKF�BWBOKV äBMCJ QBDJKFOBUB

1SPDFEVSB P USFUJSBOKV MJĘ&#x160;OJI [ESBWTUWFOJI JOGPSNBDJKB pacijenta,

1SPDFEVSB P Ę&#x160;JĂ?Ę&#x2030;FOKV EF[JOGFLDJKJ J EFLPOUBNJOBDJKJ povrĹĄina,

1SPDFEVSB P LPOUSPMJ JOGFLDJKB 1SPDFEVSB P QSBWJMOPK VQPUSFCJ J USBOTQPSUV JOTUSVNFOBUB

1SPDFEVSB P Ę&#x160;JĂ?Ę&#x2030;FOKV JOTUSVNFOBUB

1SPDFEVSB P VTWBKBOKV WPEJĘ&#x160;B JUE Napomena: 0TOPWB [B PWBK UFLTU KF SBE ES 3BKLP Ă&#x20AC;PGSBOBD ES .JMJDB Ă&#x20AC;PGSBOBD PRIKLADNOST - VAĹ˝NA DIMENZIJA KVALITETA MEDICINSKE USLUGE, prezentiran na 6. nauÄ?no-struÄ?nom skupu sa meÄ&#x2018;unarodnim uÄ?eĹĄÄ&#x2021;em, Neum, BiH, 4-7. jun 2009.

020 / 237-383

mob.tel.

069 - 517 - 727

Nudi usluge za implementaciju Evropskih standarda: ISO 9000, dobre apotekarske (DAP) i proizvoÄ&#x2018;aÄ?ke (GMP) prakse za:

t BQPUFLF LPKF TF CBWF QSPEBKPN J WFMFQSPEBKPN MKFLPWB

t BQPUFLF LPKF TF QPSFE QSPEBKF CBWF J QSPJ[WPEOKPN HBMFOTLJI J NBHJTUSBMOJI MKFLPWB

t VWP[ J QSPEBKV NFEJDJOTLF PQSFNF *40 *40

t NFEJDJOTLF MBCPSBUPSJKF *40 *40 *40

UsaglaĹĄenost VaĹĄeg poslovanja sa ovim standardima omoguÄ&#x2021;ava:

t JOUFHSBUJWOF QSPDFTF VOVUBS VTUBOPWF t BĂśSNBDJKV EPCSF BQPUFLBSTLF QSBLTF %"1

t BĂśSNBDJKV EPCSF QSPJ[WPĂŞBÇ?LF QSBLTF (.1 (PPE NBOVGBDUVSJOH QSBDUJDF

t VTQPTUBWMKFO NFIBOJ[BN [B EFÜOJTBOKF LPSJTOJLPWJI JTLB[BOJI QPUSFCB V DJMKV OKFHPWPH QPUQVOPH [BEPWPMKTUWB kvalitetom usluge - proizvoda t QPCPMK�BOKF LPMFLUJWOF äFMKB [B VOBQSFêFOKF LWBMJUFUB V TWJN TFHNFOUJNB QPTMPWBOKB t JNQFSBUJW EB QMBOJSBOKF J TUBMOP QPCPMK�BOKF LWBMJUFUB NPSBKV QPTUBUJ KP� WJ�F EJP QPTMPWOPH TUJMB VTUBOPWF

Uspjeťno realizovani projekti u proteklom periodu, prve knjige i reťenja iz ove oblasti u Crnoj (PSJ J �JSF EBKV OBN [B QSBWP EB LBäFNP

POKLONITE NAM VAĹ E POVJERENJE, JER MI SMO AGENCIJA KOJOJ SE VJERUJE

Medicinski rječnik A E F

R

G

K

I G H

S T

ntitijelo, bjelančevina koju proizvode plazma-ćelije limfnih tkiva ili kostne srži. Proces nastaje usljed stimulisanja imunološkog sistema određenim antigenom. Antitijelo se vezuje za antigen, te na taj način on može biti uništen od strane drugih ćelija imunološkog sistema.

Nekontrolisan nastanak antitijela može ozbiljno ugroziti stabilnost organizma i njegove izglede za dobrostanje.

klampsija, jedna od komplikacija trudnoće. Obično joj prethodi preeklampsija, stanje sa jasnim kliničkim znacima. Veoma visoko povišenje krvnog pritiska, oticanje nogu i ruku, i izlučivanje bjelančevina putem mokraće, osnovni su alarmi za uzbunu u vezi sa ovim stanjem.

Ukoliko ono potraje, dolazi do eklampsije. legmona, sin. celulitis, difuzna je upala potkožnog vezivnog tkiva. Riječ je o zapaljenjskom procesu čiji su uzročnici mikroorganizmi: streptokokni (najčešće hemolitički), stafilokokni i drugi piogeni. Na početku reakcije koža je topla, tamnocrvena, edematozna i vrlo bolna.

Poslije 3-4 dana mogu nastati mjehuri i nekrotična žarišta.

Liječenje obuhvata mirovanje, imobilisanje i antibiotsku terapiju. olferski lakat, medijalni epikondilitis nadlakatne kosti. Riječ je o upalnom zahvatanju hvatišta tetiva mišića koji pregibaju podlakticu i okreću dlan prema dolje. Izrazit bol i ograničenost pokreta u području lakta na unutrašnjoj strani, predstavljaju glavne pokazatelje ovog defekta. Terapija podrazumijeva mirovanje, ponekad i lokalno ubrizgavanje mješavine lokalnog anestetika i glukokortikoida.

Naziv je posljedica činjenice da se takve promjene nerijetko nalaze kod igrača golfa, što je pak posljedica tipičnih ponavljanih pokreta koje oni izvode prilikom igre. lijačni, -a, -o, lat. iliaca, predstavlja pridjev kojim se označava da nešto pripada bedrenoj kosti.

astrektomija, hirurško odstranjenje želuca. U zavisnosti od kliničke slike ozbiljnosti stanja pacijenta, sprovodi se parcijalna ili totalna procedura. Osnovnu indikaciju za njenu primjenu predstavlja karcinom želuca.

umani papiloma virus (HPV), jedan od najbolje poznatih izazivača polno prenosivih bolesti. Iako je široko rasprostranjen i čak prisutan kod oko 60% žena starosti 18-25 godina, postoji mogućnost njegove spontane eliminacije, tako da u periodu od godinu dana od trenutka zaraze on obično biva eliminisan.

80

Ipak, ne treba biti ni previše slobodan u odnosu na ovu infekciju. Poznato je da je prisustvo HPV-a registrovano i u nalazima kancerogenih stanja genitalnog sistema žene.

Muškarci su, takođe, izloženi ovom vidu infekcije, ali su oni mnogo manje senzitivni u odnosu na žene kada se radi o prisustvu ovog virusa. andomizovana klinička studija (trajal), studija pri kojoj se ispitanicima ne ostavlja previše prostora za izbor. Naravno, podrazumijeva se da oni ipak odlučuju o učešću, ali ostale odluke, izbor grupe, načina intervencije i sl., ostaju u domenu istraživača. Pacijenti sa sličnim oboljenjem biraju se na osnovu slučajnog izbora, da bi potom bili svrstani u različite grupe, u cilju primjene različitih vrsta liječenja. etoacidoza, teško akutno stanje koje nastaje usljed hiperglikemije (povećane koncentracije glukoze u krvi). Zbog nedovoljnog nivoa insulina u krvi i nemogućnosti iskorišćavanja glukoze, dolazi do razgradnje masti, čemu je posljedica i stvaranje ketona (otrovnog hemijskog jedinjenja). Ketoacidoza se prepoznaje po: mučnini i povraćanju, zadahu koji se doima kao aceton, bolovima u trbuhu, ubrzanom disanju, poremećajima svijesti i dehidraciji. plenektomija, hirurški zahvat odstranjenja slezine.

Poznato je da ova, glavna limfna žlijezda u organizmu, ima najviše prostora za toleranciju uklanjanja. Indikacije za splenektomiju su: tumorska stanja, ozljeda, primarni hipersplenizam, apsces slezine, tromboza lijenalne vene ili sl. rodnevna groznica, nlat. exanthema subitum, predstavlja jedno od šest tradicionalnih osipnih dječjih bolesti. Uzrokuje je humani herpes virus tipa 6.

Ovo stanje je akutna bezopasna bolest dojenčadi i mlađe djece. Bolest je zarazna i traje 3-5 dana. Simptomi su povećana tjelesna temperatura koja se nastavlja u pojavu tamnoružičastog pjegavog osipa. On nestaje u roku od najduže 2 dana.

Bolest može biti praćena dijarejom. U rjeđe prisutne komplikacije spadaju uvećanost slezine, encefalopatija, meningitis, hepatitis i eritem konjunktive. Sinonim: šesta bolest.

SMIJEH JE LIJEK Ulazi čovjek u psihijatrijsku ordinaciju i kaže da je njegov brat, koji je ostao u čekaonici, uobrazio da je irski hrt.

Ljekar: — Uvedite ga da ga pregledam.

Pacijent izlazi, i vraća se sa irskim hrtom na uzici.

Ljekar: — Pa to i jeste irski hrt! Čovjek će: — Eto vidite! I vas je uspio da ubijedi.

Ulaze dvije plavuše u apoteku i jedna naglo spusti ton u toku razgovora. — Zašto šapućeš? — upita je druga. — Šššššššš... Ima tu ljekova za spavanje. Šta ako se probude?

Poslao Mujo sina u apoteku. Sretne Haso Mujicu na ulici, pa svrati do Muje i kaže mu: — Joooj, Mujo, izgleda da ti Muj’ca ulazi u pubertet. — Ubiću ga, matere mi! A ja ga poslo u apoteku!

Išao čovjek svakog dana u apoteku i tražio burek.

Apotekar mu kaže: — Šta vam je, bre, ovdje se ne prodaje burek, samo ljekovi. Međutim, čovjek uporan, svakog dana traži burek.

Apotekaru jedanput dosadilo i kaže: — Ako još jednom dođeš i tražiš burek, zaklaću te sjekirom. Čovjek će drugog dana s vrata: — Je l’ imate sjekiru? Apotekar kaže: — Nemam. — Onda mi dajte burek.

Dolazi tip u apoteku i staje u red. Kada je došao na red, počne se žaliti: — Molim vas ja lijepo, kakve to prezervative prodajete?!! Stalno pucaju! — Oprostite, molim vas. Do sada nam se niko nije žalio na takve probleme.

Na to se jedan starčić iza njega javi: — Jeste, jeste.

Ne samo da pucaju, nego i spadaju.

82

Dobio Mujo šećernu bolest pa se tuži Hasi: — Eto ne smijem ni baklavu, ni hurmašicu jesti i ništa tako... Što je najgore, Fati ne smijem ni na puškomet prići... — Ma daaaj — kaže Haso — jasno mi je za baklavu i ostalo, ali seks? — E moj jarane, pa to mi je bilo najslađe...

Pita Haso Muja: — Mujo, pomozi mi istovariti drva iz kamiona. Mujo će: — Ne mogu, Haso, imam rijetku polnu bolest!

Haso: — Pa kakvu bolest, crni Mujo?

Mujo: — E, pa, Haso, zabolje me za tvoja drva!

Ljekar dolazi zabrinut do pacijenta. Ovaj ga upita: — Doktore, šta mi je? Ljekar će: — Ne znam, ne znam... — A kad ćete znati? — Mislim, nakon obdukcije.

Plavušu zabolio zub i ona ode kod zubara. Kroz prepunu čekaonicu prođe do prijemnog šaltera i požali se sestri da je jako boli zub. Sestra joj odgovori: — Budite malo strpljivi, danas je gužva. Evo vam redni broj i sačekajte oko pola sata!

Poslije pola sata plavuša se obrati sestri: — Izvinite, prošlo je pola sata a mene i dalje boli zub!

J A R I V I T AK ! ! ! Š I SITN

„AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je Vaša štednja, koju ostvarujete korišćenjem debitnih platnih kartica.

Pri svakoj kupovini karticom, iznos sa računa koji plaćate karticom, zaokružuje se na prvi veći iznos i to na:  0.50 €, 1,00 €, 2.00 € ili 5,00 € - po Vašem izboru.

Razlika između iznosa na računu i zaokruženog iznosa, automatski se uplaćuje na Vaš štedni račun i još se vremenom uvećava za kamatu. „AKTIVIRAJ SITNIŠ“ je još jedan razlog više da koristite debitne kartice Hipotekarne banke: VISA Electron, Premium ili Premium Plus.

Call Centar 19905 www.hb.co.me

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu