Broj 59 by medical cg

5. MART 2014. GODINA V BROJ 59

1.00

www.medicalcg.me

Fertilitet Kiropraktika Prevencija pušenja

Intervju: Vanja Pantović

SZO – Zdravlje 2020 Dijetoterapija celijakije Pravilno držanje dijete

Predstavljamo: NVO „Nefro“ Pljevlja

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Grbić Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Zdravlje 2020 Zsuzsanna Jakab i Dr Agis D. Tsouros 10 – 12 Efikasnost sistema farmakovigilance Dr pharm. Nemanja Turković 14 – 15 Fertilitet Marković Andrijana, klinički embriolog 20 – 22 Neželjena dejstva ljekova u pedijatriji Prof. dr Branislav Nestorović 24 – 25 Hronika Crne Gore 34 – 37 Pravilno držanje dijete Prim. dr Ljiljana Žižić 42 – 44 Predstavljamo: NVO „Nefro“ Pljevlja 38 - 39 Dijetoterapija celijakije Dr Snežana Barjaktarović-Labović 46 – 47 Kakao – mr sci ph Ivana Gojković 50 – 52 Intervju: Vanja Pantović 54 – 56 Bihejvioralna terapija Olivera Marković spec.klin. psihologije 58 – 59

dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print

Bol (II) – prim. dr Milica Šofranac

Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me

Kiropraktika – dr Savo Radunović

ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

60 – 61 62 – 63 Sportska gonologija Prim dr Vladimir Čarapić 64 – 66 Prevencija pušenja Dr Edita Bašović 70 – 71

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

Bečiči, Hotel Mediteran 29 – 31. maj 2014.

GODIŠNJA KONFERENCIJA SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM

Aktuelnosti u zdravstvu, farmaciji i medicini

Pokrovitelj: Ministarstvo zdravlja Crne Gore Tehnički organizator: Medical d.o.o. Tel./fax: 00382 20 238841 Tel.: 067 395 032 medicalcg@gmail.com www.medicalcg.me Organizator: Časopis MedicalCG

PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

N° 1 l i nij a za n j e g u k ože b u dući h m a j k i i beba

Već 60 godina Mustela iz laboratorije Expanscience razvija inovativne dermatokozmetičke proizvode koji zadovoljavaju

Z a d n ev n u n j eg u Mustela Bebe: Proizvodi za dnevnu njegu, kupanje, nakon mijenjanja pelena i za zaštitu kože sa jedinstvenim Mustela mirisom, posebno su formulisani za osjetljivu kožu novorođenčadi, beba i djece. • Dermatološki gel za pranje novorođenčadi, 500 ml • 2u1 sredstvo za pranje kose i tijela, 200 ml • Šampon u pjeni za tjemenjaču, 150 ml • Nježni zaštitni sapun sa Cold kremom 200 gr • Energetska pjenušava kupka, 200 ml • Dječiji šampon, 200 ml • Extra guste maramice za čišćenje, 70 kom • Maramice za čišćenje lica, 25 kom • Zaštitna vitaminska krema, 50 i 100 ml • Hidratantna krema za lice, 40 ml • Hidratantno mlijeko za tijelo 300 ml • Cold krema, 40 ml • Ulje za masažu, 100 ml • Hidratantni stick sa Cold kremom 10 gr • Zaštitno mlijeko sa Cold kremom 125 ml

Umiruju i balzam olakšava disanje kod prehlada, 40 ml

zahtjeve osjetljive kože novorođenčadi,

UMIRUJE

- pročišćavajući i osvježavajući miris bora i ruzmarina

NJEGUJE I VLAŽI - shea buter - ekstrakti meda

Pomaže vašem djetetu da se OPUSTI i utone u miran san - ekstrakti lipe i kamilice

Bez kamfora, Bez mentola, Bez eukaliptusa

beba, djece i

D er m o p ed i j at r i j a

budućih majki.

Mustela Dermopedijatrija: Proizvodi prilagodjeni posebnim zahtjevima kože novorođenčadi nastali u saradnji sa dermatolozima i pedijatrima.

STELATOPIA

P rilagođeno za atopijski dermatitis i h i p e r osjetljivu kožu. Svakodnevno

U razdobljima pogoršanja Stelatopia ® mliječno uljna kupka:

Stelatopia ® kremasti sindet:

prosječno 6 nedjelja primjene

Stelatopia ® krema:

prosječno 6 nedjelja primjene

Stelatopia ® krema:

prosječno 6 nedjelja primjene

Novo

MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU,

tel: 020 625 016

je kose Za pran la i tije

+ 2 puta dnevno

HIPOALERGENA FORMULA

Kupka u trajanju od 10 minuta 2 do 3 puta nedjeljno (ne ispira se)

2 puta dnevno u kombinaciji sa lijekom

ZANIMLJIVOSTI

Izliječio pacijenta zahvaljujući “Dr Hausu”

Jedan pacijent sa atipičnim simptomima bolesti spašen je zahvaljujući ljekaru čija je omiljena TV serija “Dr Haus”. Kako prenosi AP, 55-godišnji Njemac imao je težak srčani udar i vrlo zbunjujuće simptome - uključujući visoku temperaturu, gubitak vida i sluha i otečene limfne žlijezde, koji su mjesecima bili misterija za ljekare. Pravu dijagnozu dobio je tek nakon što je poslat na pregled kod dr Jirgena Šefera, koji obožava da gleda američku medicinsku TV seriju “Dr Haus”. - Već poslije pet minuta sam znao šta nije u redu s njim - rekao je Šefer koji radi u Centru za nedijagnostikovane bolesti u Marburgu. On je objasnio da su ga simptomi pacijenta odmah podsjetili na slučaj jedne od epizoda popularne serije, u kojoj dr Gregori Haus otkriva da bolesnik ima trovanje kobaltom. Šefer je odmah provjerio nivo kobalta u krvi pacijenta nakon što mu je bolesnik ispričao da su njegovi problemi nastali nakon operacije kojom mu je ugrađen novi vještački kuk. Ispostavilo se da su fragmenti starog pomagala, koji su ostali u tijelu pacijenta, ispuštali otrovnu supstancu koja je dospjela u njegov krvotok. Nakon što je operisan, pacijentu se stanje značajno poboljšalo.

Paprika sprečava razvoj Parkinsonove bolesti

Dugo sjedjenje vodi do oboljenja - Žene u srednjim godinama koje većinu dana provode sjedeći imaju veći rizik od srčanih bolesti, ali i od tumora, bez obzira na to koliko vježbaju - piše “Dejli mejl”. Do tih rezultata se došlo istraživanjem u kome je učestvovalo čak 93.000 osoba. Utvrđeno je da žene koje provode više od 11 sati dnevno sjedeći imaju 12 odsto veći rizik od preuranjene smrti, kao i da se češće suočavaju s bolestima srca, kardiovaskularnim bolestima ili tumorom.

Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu sproveli su istraživanje nad 490 novooboljelih od Parkinsonove bolesti i 644 zdrave osobe, uzevši u obzir njihove prehrambene navike, nakon čega su utvrdili da su se od svog povrća u borbi protiv bolesti kao najefikasnije pokazale paprike. Ako se uzimaju minimalno četiri puta nedjeljno smanjuju rizik od razvoja te bolesti za čak 30 odsto.

IZ MEDICINE Drhtavica zimi topi kalorije

Infarkt češći ponedjeljkom

- Drhtanje od hladnoće je vrlo lagan način sagorijevanja viška kalorija - tvrde naučnici sa australijskog Instituta Garvan. Drhtanje usljed niskih temperatura, kako su naveli, jednako sagorijeva kalorije kao i sat vježbanja. Troši se više energije, ali i podstiču hormoni koji utiču na mršavljenje.

Desetogodišnje istraživanje u Škotskoj pokazalo je da 20 odsto više ljudi umre u ponedjeljak u poređenju sa bilo kojim drugim danom. Smatra se da je to posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola tokom vikenda i stresa povezanog s novom radnom nedjeljom.

Muškarci se brže zaljubljuju - Vrijeme koje je muškarcima potrebno da se zaljube na prvi pogled iznosi 8,2 sekunde - tvrde naučnici. Što se pogled muškarca duže zadržava na ženi prilikom prvog susreta, to je njegovo interesovanje veće. Ako traje svega nekoliko sekundi, onda to znači da nije pretjerano impresioniran. Ali, ako pređe prag od 8,2 sekundi, to bi moglo da znači da je već do "ušiju" zaljubljen. To, međutim, ne važi za suprotni pol. Žene mnogo duže posmatraju muškarce bez obzira da li im se oni dopadaju ili ne. Tokom istraživanja postavljene su skrivene kamere koje su pratile pokrete očiju 115 studenata u razgovoru sa grupom glumica i glumaca. Studenti su, zatim, bili zamoljeni da rangiraju svoje sagovornike po stepenu privlačnosti. - Muškarci su u prosjeku gledali 8,2 sekunde u glumice koje su im se dopale, a svega 4,5 sekundi u one koje su im se činile manje atraktivnim - piše američki naučni časopis “Arhiva seksualnog ponašanja”. Studentkinje su, pak, posmatrale glumce podjednako dugo. Istraživači vjeruju da muškarci koriste očni kontakt u potrazi za odgovarajućom partnerkom, dok žene strahuju da ne privuku neželjenu pažnju koja ih može odvesti i do neželjene trudnoće.

Zdravlje 2020 postizanje zdravlja i razvoja u današnjoj Evropi Autori: Zsuzsanna Jakab, direktorka SZO Regionalne kancelarije za Evropu, Dr Agis D. Tsouros, direktor Odjeljenja za politiku i upravljanje u oblasti zdravstva i opste dobrobiti

Uvod Zdravlje i blagostanje su ciljevi svakog čovjeka. Oni se danas posmatraju kao najvažnija ljudska prava, glavne komponente pravičnog, humanog, ekonomskog i društvenog razvoja, kao i resurs za svakodnevni život. Sve je više prisutno uvjerenje da su ovi ciljevi suštinski važni za humani razvoj i bezbjednost. Na zdravlje se više ne gleda samo kao na stavku u potrošnji za koju treba obezbijediti sredstva, već kao na vrijednost koju treba njegovati i pravično unapređivati. Na zdravlje se gleda i kao na jedan pozitivni koncept, u kojem se naglašavaju društveni i individualni resursi, kao i fizički kapacitet. U centru pažnje je život svakog od 900 miliona stanovnika u 53 zemlje evropskog regiona, a izazov današnjice jeste da te ideale učinimo zaista uticajnim i to na način koji jednako unapređuje zdravlje u svim zemljama evropskog regiona SZO. Uzimajući u obzir sva saznanja, kao i raspoložive tehnologije, možemo i moramo uraditi više. Više nego ikada ranije, zdravlje je danas u centru naše pažnje. Pomenimo dva faktora za to: sile globalizacije i brzo prenošenje zaraznih bolesti, na primjer. Zdravlje je ključna komponenta debata o trgovini, diplomatiji i bezbjednosti. Zdravstveni sektor je svojevrsni ključni ekonomski sektor, značajan poslodavac i pokretač nauke, istraživanja i tehnologije. Dimenzija ljudskih prava u zdravlju izuzetno je značajna, ali često zanemarena: na primjer, kada brinemo zbog mobilnosti i migracija, zaboravljamo na predrasude i stigmu. Ovo su samo neki od razloga zašto je zdravlje toliko važno. Ljudi žele i očekuju da utiču na svoje zdravlje i determinante zdravlja u svom političkom, društvenom, ekonomskom i fizičkom okruženju. Takav uticaj razvija zajednice i unapređuje

zdravlje. Zbog ovako širokog opsega njegovih determinanti, zdravlje ne može biti odgovornost samo zdravstvenog sektora, iako taj sektor i zdravstveni sistemi mogu igrati veoma značajnu ulogu. Neophodni su modeli rada zasnovani na saradnji i prioritetima koji su zajednički različitim sektorima. Djelovanje na determinante zdravlja koje predstavljaju ishode u ovim sektorima pozitivno utiče na cijelo društvo, uključujući i ekonomiju. Faktori koji danas doprinose opterećenju bolestima izuzetno su složeni i međusobno povezani. Među tim faktorima su, na primjer, staranje, migracija, dominantna zastupljenost nezaraznih bolesti, uključujući probleme mentalnog zdravlja; preostali izazovi vezani za zarazne bolesti; učinak i finansijski izazovi koji utiču na zdravstvene sisteme; kao i nedovoljna razvijenost službi javnog zdravlja u mnogim mjestima. Međutim, postoje uvjerljivi dokazi da se mogu kreirati racionalne politike koje direktno unapređuju zdravlje i blagostanje stanovništva i to pristupima koji kombinuju liderstvo vlasti i podršku okruženja, a promovišu osjećaj kontrole i osnaživanja. Neophodan je novi tip upravljanja za zdravlje za 21. vijek koji će se zasnivati na: društvenim determinantama zdravlja, pravičnosti i održivosti; postizanju globalnih i društvenih ciljeva kroz nove i međusobno povezane oblike formalnog i neformalnog upravljanja i kroz nove strateške odnose, u čijem središtu je snažno iskazan glas naroda i njegova uključenost.

Zdravlje 2020. Pedeset i tri zemlje evropskog regiona predstavljaju bogatstvo različitosti u pogledu kulture, istorije, razvoja i resursa.

Sl. 1 Prosječni životni vijek u kvintilima u zemljama evropskog regiona SZO, 2010. (najnoviji raspoloživi podaci)

Uprkos različitostima, ove zemlje okupile su se na godišnjem zasjedanju Regionalnog komiteta SZO za Evropu u septembru 2012. kako bi usvojile novi evropski okvir politike za zdravlje za Evropu, Zdravlje 2020, i obavezale se da će ga sprovoditi. Izradi okvira Zdravlje 2020 prethodile su sveobuhvatne rasprave, kako unutar, tako i izvan Regionalne kancelarije SZO za Evropu, kao i izrada nekoliko novih studija. Izrađen je opsežan pregled stanja društvenih determinanti zdravlja i nejednakosti u zdravlju u evropskom regionu SZO. Njegova svrha je izrada dokumentovanih preporuka za politiku u svrhe smanjenja nejednakost u zdravlju širom regiona i kreiranja okvira za buduće aktivnosti. Pregled stanja rađen je u dvije faze tokom perioda od dvije godine, pod rukovodstvom Michaela Marmota1. Cjeloviti izvještaj objavljen je u septembru 2013. Pregled stanja bavi se stepenom nejednakosti u zdravstvu na nacionalnom i međunacionalnom nivou u evropskom regionu i razmatra različita rješenja o tome kako se ta pitanja mogu rješavati kroz političko djelovanje. Pregled stanja zasniva se na rezultatima 13 radnih grupa i nalazima i preporukama globalne Komisije za društvene determinante zdravlja: najvažniji zaključak jeste taj da do nejednakosti u zdravlju dolazi zbog uslova u kojima se ljudi rađaju, odrastaju, žive, rade i staraju, dok nejednakosti u pogledu moći, novca i resursa, dovode do razlika u uslovima za svakodnevni život. Na osnovu ovih činjenica i analize, pregled

stanja nudi i konkretne i praktične preporuke za intervencije političkim djelovanjem koje se mogu preduzimati tokom cijelog životnog toka i za različite generacije, a kojima se mogu smanjiti najednakosti u zdravstvu. Ilona Kickbusch rukovodila je analizom principa i sprovođenja unaprijeđenog upravljanja za zdravstvo kako bi se rezultati te analize neposredno iskoristili za izradu okvira Zdravlje 20202. U glavnoj studiji se analiziraju novi pristupi upravljanju koje nam nameću promjenljivi i novi izazovi 21. vijeka. Kao osnova za analizu poslužilo je nekoliko dokumenata na ovu temu u kojima se temeljno analiziraju navedena pitanja. U studiji se posebno ukazuje na proces promjene modela upravljanja, pri čemu se upravljanje otvara za saradnju i učešće velikog broja aktera, među kojima su državni (ministarstva, parlamenti, uprave, organi, komisije itd), društveni (preduzeća, građani, grupe organizovane u zajednici, globalni mediji, uključujući društvene mreže, fondacije, itd) i nadnacionalni (Evropska unija, Ujedinjene nacije, itd). Navedene analize takođe su poslužile kao osnov za obradu aspekta upravljanja u evropskoj analizi društvenih determinanti zdravlja i nejednakosti u zdravstvu. U septembru 2012. godine3 objavljena je analiza rezolucija koje je tokom prethodnih deset godina usvojio Regionalni komitet SZO za Evropu, rezolucija Svjetske skupštine za zdravlje,

kao i deklaracija sa ministarskih konferencija. Analiza preuzetih obaveza pokazuje da se Zdravlje 2020 može posmatrati kao okvir koji preoblikuje mnoge takve obaveze kroz koherentan i vizionarski pristup, kojim se prevazilazi fragmentiranost i olakšava sprovođenje. Međutim, sada je potrebno pokloniti više pažnje nekim pitanjima, kao što su zdravlje starijih osoba, upravljanje nekim nezaraznim bolestima i ekonomskim implikacijama zdravlja i bolesti. Uz to, u ovoj studiji sugeriše se da mehanizme i principe na kojima počiva sprovođenje složenih strategija treba bolje definisati i osmisliti. I na kraju, u studiji se predlaže da nove rezolucije Regionalnog komiteta SZO za Evropu treba da obuhvate kratak pregled napretka ostvarenog u sprovođenju ranijih obaveza. Analiza stečenog iskustva u međusektorskom djelovanju objavljena je 20124. Ovom analizom dokumentovano je iskustvo uključivanja zdravlja u sve politike i ocijenjen i upoređen učinak različitih upravljačkih struktura kroz aktivnosti kojima utiču na društvene determinante zdravlja i, u konačnom, na zdravlje naroda. U publikaciji se prezentiraju rezultati istraživanja o tome kako se međusektorske strukture upravljanja mogu uspješno uspostaviti, koristiti i održavati. Takođe se kreatorima politike pružaju pristupačni i relevantni primjeri raspoloživih mehanizama i instrumenata upravljanja. I na kraju, uskoro treba da se objavi analiza ekonomije prevencije bolesti. U njoj se ispituju konkretni dokazi koji služe kao snažan argument u prilog većim ulaganjima u unapređenje zdravlja i mjere za prevenciju bolesti, sa ciljem veće isplativosti i boljih rezultata.

Države članice evropskog regiona SZO usvojile su okvir Zdravlje 2020 u dva oblika. U dokumentu Evropski okvir politike za pružanje podrške vlastima i društvu za postizanje zdravlja i blagostanja5, političarima i ključnim praktičarima u okviru određene politike prezentiraju se osnovne vrijednosti i principi, koji treba da posluže kao strateško usmjerenje u okviru date politike kako bi se Zdravlje 2020 sprovelo u praksi. Duži dokument, pod nazivom Okvir politike i strategija Zdravlje 20206, sadrži mnogo detaljniji opis dokaza i praksi vezanih za zdravlje i blagostanje i namijenjen je onima koji se bave kreiranjem politike i njenim sprovođenjem na operativnom nivou. Okvir politike i strategija Zdravlje 2020 zamišljen je kao “živi” vodič kroz politike i strategije koji predstavlja vezu sa promjenama stanja i prakse. Ovaj dokument nije recept, već jedan praktičan okvir koji treba koristiti i primjenjivati u kontekstu okolnosti, potreba i ambicija svake pojedine zemlje. Razlog za nastanak okvira Zdravlje 2020 jesu razlike u stanju zdravlja širom evropskog regiona SZO. Zdravlje se unapređuje, ali su i dalje prisutne ogromne nejednakosti. Na sl. 1 prikazuje se prosječni životni vijek u evropskim zemljama u kvintilima. Među zemljama su u tom pogledu prisutne ogromne razlike, uglavnom u odnosu na gradijent istok-zapad. Ista slika pokazuje da kod djeteta rođenog u Zajednici nezavisnih država postoji tri puta veća mogućnost da će umrijeti prije navršene pete godine nego kod djeteta rođenog u nekoj od zemalja Evropske unije, dok su stope smrtnosti među majkama do 43 puta veće u nekim zemljama regiona nego u nekim drugim.

1 Marmot Review Team. European review of social determinants of health and the health divide. (prevod naslova publikacije: Evropski pregled stanja društvenih de-

terminanti zdravlja i nejednakost u zdravstvu). Copenhagen, WHO Regional Office for Europe, 2013. 2 Kickbusch I, Gleicher D. Governance for health in the 21st century. (prevod naslova publikacije: Upravljanje za zdravlje u 21. vijeku). Copenhagen, WHO Regional Office for Europe, 2012 (http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0019/171334/RC62BD01-Governance-for-Health-Web.pdf, pristup ostvaren 16. septembra 2013). 3 Bertollini R, Brassart C, Galanaki C. Review of the commitments of WHO European Member States and the WHO Regional Office for Europe between 1990 and 2010. Analysis in the light of the Health 2020 strategy. (prevod naslova publikacije: Analiza obaveza evropskih država članica SZO i Regionalne kancelarije SZO za Evropu od 1990. do 2010. Analiza u svijetlu strategije Zdravlje 2020).Copenhagen, WHO Regional Office for Europe, 2012 (http://www.euro.who.int/__data/ assets/pdf_file/0020/171902/Review-ofthe-commitments-of-WHO-European-Member-States-and-the-WHO-Regional-Officefor-Europe-between-1990-and-2010.pdf, pristup ostvaren: 16 September 2013). 4 McQueen DV, Wismar M, Lin V, Jones CM, Davies M, eds. Intersectoral governance for health in all policies: structures, actions and experiences. (prevod naslova publikacije: Međusektorsko upravljanje za zdravlje u svim politikama: strukture, djelovanje i iskustva). Copenhagen, WHO Regional Office for Europe, 2012 (Observatory Studies Series, No. 26). 5 Zdravlje 2020: Evropski okvir politike i strategija za podršku djelovanju u cijeloj vlasti i društvu u svrhe zdravlja i blagostanja. Kopenhagen, Regionalna kancelarija SZO za Evropu, 2012. 6 Zdravlje 2020: Evropski okvir politike i strategija za 21. vijek. Kopenhagen, Regionalna kancelarija SZO za Evropu, 2013.

Izvor: Baza podataka SZO Evropsko zdravlje za sve.

Nastavak teksta u sljedećem broju

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDĂŚXĂ¨L X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RĂŞXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD ^WLWHĂ¨L SULWRP i jetru. 3RPDĂŚH NRG intoksikacije jetre i KURQLĂŞQLK SRUHPHĂ¨DMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXĂŚL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHĂŞDYDMXĂ¨L UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHĂ¨DYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDĂŚQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHĂ¨DQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRĂŚH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHĂ¨DYD WRQXV perifernih kapilara L SUXĂŚD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHĂŞHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

VigiBase, VigiFlow, VigiLyze Preduslovi za uspostavljanje efikasnog sistema farmakovigilance

Piše: dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Crna Gora je u oktobru 2009. godine postala punopravna članica Programa Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje bezbjednosti ljekova (WHO International Drug Monitoring Programme). Program Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje bezbjednosti ljekova je osnovan 1968. godine, od strane desetak zemalja koje su objedinile podatke iz svojih nacionalnih baza, dobijene spontanim prijavljivanjem neželjenih dejstava ljekova, kako bi bilo omogućeno rano otkrivanje i sprečavanje morbiditeta i mortaliteta izazvanih ljekovima, a sve podstaknuto katastrofom iz ranih 60-ih godina prošlog vijeka, kada je primjena talidomida kod trudnica dovela do rađanja djece sa teškim oblicima fokomelije. 1978. godine Program je premješten iz Ženeve u Kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacije u Upsalu – Švedska (Uppsala Monitoring Centre – UMC) i do oktobra 2013.godine 117 zemalja je pristupilo Programu, dok 30 zemalja predstavljaju “pridružene članice“. Glavni zadaci UMC su: prikupljanjanje i analiziranje prijava neželjenih dejstava ljekova iz zemalja članica Programa i generisanje signala*,aktivno podržavanje i organizovanje treninga i obuka, kako za zemlje članice, tako i za one zemlje koje to žele postati, kako bi formirale nacionalne sisteme za praćenje bezbjednosti ljekova.

UMC daje značajan doprinos razvoju farmakovigilance kao nauke, kako u teoriji, tako i u praksi, metodologiji i istraživanju.U cilju unapređenja farmakovigilance, UMC je dizajnirao par kompjuterskih programa, bez kojih se moderna farmakovigilanca ne može zamisliti. Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS), kao punopravna članica Programa, u cilju zaštite ja-

vnog zdravlja kroz praćenje bezbjedne primjene ljekova, prikuplja, procjenjuje i vodi nacionalnu bazu podataka o svim prijavljenim sumnjama na neželjena dejstva ljekova, iste prosljeđuje u UMC, koristeći se kompjuterskim programima UMC.

VigiBase Sve članice Progama šalju prijave neželjenih dejstava ljekova u zajedničku bazu podataka VigiBase, koja je osnovana od strane UMC.U VigiBase se nalaze prijave još od davne 1968. godine, i trenutno (februar 2014) broj prijava premašuje 8,6 miliona, te stoga, VigiBase predstavlja najveću i najobimniju bazu ove vrste na svijetu. Prijave u VigiBase se smiještaju na osnovu niza pravila i klasifikacija, a kako bi sve ovo bilo moguće, VigiBase sadrži: Rječnik ljekova SZO (WHO Drug Dictionary – WHO DD), SZO terminologiju neželjenih reakcija (WHO Adverse Reaction Terminology – WHO ART), Internacionalnu klasifikaciju bolesti (International Clasification of Desease – ICD), kao i Medicinski rječnik za regulatorne poslove (Medical Dictionary for Regulatory Activities – MedDRA). Pored toga što se sve prijave iz zemalja članica čuvaju u VigiBase, ovaj kompjuterizovani sistem farmakovigilance omogućava laku i brzu pretragu, analizu brojnih podataka pohranjenih u ovoj bazi, kao i detekciju i generisanje signala.

VigiFlow 2004. godine UMC, u saradnji sa švajcarskom agencijom za ljekove -Swissmedic, je razvio web program - VigiFlow, koji je namijenjen nacionalnim centrima članica ProgramaSvjetske zdravstvene organizacije za praćenje bezbjednosti ljekova. Ovaj web program omogućava unošenje, rukovanje i čuvanje prijava u nacionalnim VigiFlow bazama podataka. Kako je ovaj sistem

direktno proslijediti u VigiBase. Prilikom unošenja prijava u VigiFlow, postoje obavezna polja (npr. suspektni lijek, neželjena reakcija…), koja sa ugrađenim sistemom za prepoznavanje grešaka obezbjeđuju tačan unos podataka. Prijave unijete u VigiFlow podložne su promjenama, te se mogu naknadno preuzeti radi unošenja dodatnih i follow up informacija. Veoma korisna alatka, u okviru VigiFlow jeste mogućnost statističke obrade podataka iz unijetih prijava i generisanja Excel ili PDF fajlova koji će sadržati odgovarajuće podatke na osnovu zadatih parametara (npr. sve prijave neželjenih dejstava ljekova u toku prethodne godine, prijave neželjenih dejstava nekog specifičnog lijeka). U pitanju je program koji se neprestano unapređuje i usavršava, a trenutno je dostupna verzija 5.1. Međutim, korisnici određenog nacionalnog centra, koristeći VigiFlow, mogu pristupiti samo prijavama koje pripadaju tom centru, tj.VigiFlow ne omogućava pristup VigiBase, već se za to koristi poseban web program – VigiLyze.

VigiLyze VigiLyze predstavlja program koji omogućava pristup najvećoj bazi prijava neželjenih dejstava ljekova koje vode porijeklo iz više od 100 zemalja širom svijeta. U rad je pušten 21. maja 2013 godine, zamijenivši tako prethodne programe za pretragu i analizu, VigiSearch i VigiMine. Koristeći različite vrste filtera, VigiLyze daje globalni, regionalni, ali i nacionalni pregled prijavljenih neželjenih dejstava ljekova, uz dobar grafički prikaz. Ovo je veoma koristan program za poređenje nacionalnih baza i utvrđivanje međunarodnih trendova u prijavljenim neželjenim dejstvima ljekova. Pretragama se mogu pronaći slučajevi iz drugih zemalja koji će pomoći u procjeni nacionalnih prijava.Takođe, ovaj program daje informacije o neželjenim dejstvima ljekova koji još uvijek nemaju dozvolu za lijek u Crnoj Gori. Kako bi se na adekvatan način koristili ovi web programi, tim UMC konstantno pruža podršku nacionalnim odjeljenjima za farmakovigilancu tako što publikuje uputstva, organizuje kvalitetne edukacije (seminare i webinare), daje odgovore na pitanja korisnika i rješava tekuće tehničke probleme. * Signal predstavlja prijavljenu informaciju o mogućoj uzročno-posljedičnoj

povezanosti lijeka i neželjenog događaja, koja ranije nije bila poznata ili dovoljno dokumentovana.

Prijavite neželjeno dejstvo lijeka!

Ukoliko primijetite neželjeno dejstvo lijeka, čak i da se radi "samo" o Vašoj sumnji da je ispoljeno neželjeno dejstvo u vezi sa lijekom, molimo Vas da prijavu pošaljete putem informacionog sistema zdravstvene zaštite (ukoliko Vam je dostupna aplikacija za prijavu neželjenih dejstava), ili popunite obrazac za prijavu i pošaljete: na adresu: Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Bulevar Ivana Crnojevića 64a 81 000 Podgorica tel: 020 310 280 fax: 020 310 581 e-mail: nezeljenadejstva@calims.me

Edukativni, stručni sastanak na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore

BIOLOŠKA TERAPIJA U LIJEČENJU METASTATSKOG KOLOREKTALNOG KARCINOMA Stručni sastanak posvećen terapiji metastatskog kolorektalnog karcinoma na temu “Koji medicinski dokazi postoje za biološku terapiju metastatskog kolorektalnog karcinoma“, u organizaciji farmaceutske kompanije „Hoffmann-La Roche Ltd“, održan je 17. februara na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore, u Podgorici. Kao moderator sastanka, a na temelju sopstvenog dugogodišnjeg kliničkog iskustva u liječenju pacijenata oboljelih od raka debelog crijeva, prof. dr Vladimir Todorović, načelnik odjeljenja hemioterapije Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore, u svojoj uvodnoj riječi ukazao je na značaj i kompleksnost savremenog liječenja ovih pacijenata, te najavio novine u postojećem terapijskom algoritmu. Na skupu je predstavljen novi terapijski pristup u liječenju raka debelog crijeva, te savremena šema liječenja ovih pacijenata sa naglaskom na koristi koje se postižu kontinuiranom primjenom biološke terapije i nakon progresije bolesti. Prim. dr Jadranka Lakićević, održala je predavanje sa naglaskom na neophodnost primjene bioloških agenasa u prvoj liniji liječenja pacijenata sa kolorektalnim karcinomom. Po riječima prim. dr Lakićević „posebno je važno što smo primjenom bioloških agenasa prvi put postigli ukupno preživljavanje u metastatskoj bolesti od preko 20 mjeseci, bez obzira na vrstu hemioterapijskog režima sa kojim se kombinuje.“ Na osnovu rezultata kliničkih studija, kako je istakla prim. dr Nada Cicmil-Sarić, biološka terapija je pokazala zavidnu efikasnost i sigurnost i u drugoj liniji liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma. „Savremena biološka terapija posjeduje specifičan i vrlo povoljan bezbjednosni profil, i ne doprinosi pojačavanju negativnih efekata hemioterapije“, naglasila je prim. dr Nada Cicmil Sarić, objašnjavajući rezultate najbitnijih kliničkih studija.

Gost predavač na ovom edukativnom sastanku bio je doc. dr Ivan Nikolić, specijalista onkolog sa Instituta za onkologiju Vojvodine. Po riječima doc. dr Nikolića, kolorektalni karcinom je terapijski kompleksan problem koji nužno zahtijeva multidisciplinarni pristup. Podjednaka angažovanost svih specijalista koji učestvuju u liječenju ovih pacijenata neophodna je za donošenje prave odluke u njihovom liječenju. Kao značajan pomak u liječenju pacijenata sa metastatskim karcinomom kolona i rektuma, doc. dr Nikolić je objasnio značaj kontinuirane primjene bioloških agenasa i nakon progresije bolesti kod ovih pacijenata, uz adekvatnu promjenu pratećeg hemioterapijskog režima. Ovakav pristup, potkrijepljen dobrim rezultatima kliničkih studija, doveo je do promjene postojeće terapijske šeme u liječenju metastatskog kolorektalnog karcinoma, ali i dao novu šansu ovim pacijentima za duže preživljavanje. Sastankom održanim na Klinici za onkologiju Kliničkog Centra Crne Gore, dat je još jednom doprinos u inovacijama liječenja pacijenta, koji su u našem sistemu tretirani kao individe koje zahtijevaju specifičan terapijski pristup. R. Grbić

PZU “Dr Kovačević”

Specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti

NA NOVOJ ADRESI U BUDVI: Ul. Žrtava fašizma broj 56, Podkošljun - (Zaobilaznica) Tel/fax: 033 560 189, Mob tel: 069 603 798, 068 357 269

◆ Kabinet za dermatovenerologiju:

pregled ljekara spec. za kožne i polne bolesti

◆ Kabinet ljekara opšte prakse: pregled ljekara opšte prakse obrada rane male hirurške intervencije davanje injekcija davanje infuzija previjanje

◆ Kućne posjete ljekara spec dermatovenerologa i ljekara opšte prakse ◆ Kućne posjete med.sestre-njega, previjanje, davanje injekcija i infuzija

◆ Kabinet za dermatohirurgiju i dermatološku estetiku:

radiotalasno ukljanjanje bradavica, polnih bradavica, moluski, fibroma, seboroičnih veruka, uz HP analizu anti-aging intervencije hijaluronskom kiselinom ( Revanesse) IPL/laser (trajno smanjivanje broja dlačica, uklanjanje proširenih kapilara na licu i tijelu,uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, akni, rejuvenacija) hemijski piling (Neostrata) mikrodermoabrazija ( uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, ožiljaka od akni,površinskih bora) radiotalasni lifting lica, vrata i dekoltea mezoterapija lica i tijela bez igle ("no needle") sa laserom vakuum terapija lica i tijela (ubrzavanje metabolizma, limfna aparatna drenaža, preoblikovanje lica i tijela, vakuum terapija podočnjaka i podbratka) ultrazvučna lipoliza kavitacija PRP-autologna platelet rich plasma rejuvenacija

◆ Kabinet za kozmetologiju (licencirani kozmetolozi) (kozmetički tretmani "Murad", "Ella Bache", "Thalgo", "Klapp") (anticelulit programi!)

◆ Kabinet za masažu- reiki terapeut

(reiki-energetske, relaksacione i terapeutske masaže, anticelulit masaže, masaža biljnim pindama, vrućim kamenjem...)

◆ Stručni saradnici:

1. Spec. plastične i rekonstruktivne hirurgije (botox, hijaluron augmentacije,blepharoplastica, mesobotox, zlatne niti, riblja kost, dermoskopija), 2. nutricionista, 3. endokrinolog, 4. alergolog, 5. internista, 6. infektolog, 7. vaskularni hirurg

Pomozimo Vašoj koži, tijelu i duhu da otkriju zdravlje, ljepotu i harmoniju!

Više je živih organizama u ljudskom tijelu nego ljudi na planeti.

Od tridesete godine ljudi postepeno počinju da se smanjuju.

Srce prilikom pumpanja krvi u organizam koristi istu količinu pritiska koju čovjek koristi kada jako stisne tenisku loptu.

U ljudskom organizmu ima dovoljno željeza da se napravi šiljak dovoljno jak da izdrži težinu tijela.

Količina ugljenika u ljudskom tijelu dovoljna je da se napravi oko 9.000 punjenja za tehničke olovke.

Aorta, najveća arterija u tijelu, ima prečnik baštenskog crijeva.

Ljudsko tijelo ima manje mišića nego gusjenica.

Kad bi čovjek mogao da sačuva sve treptaje koje u životu napravi i iskoristi ih odjednom, žmurio bi godinu i dva mjeseca.

Jedan kvadratni centimet ar ljudske kože sadrži 625 znojnih žlijezda.

Srce ispumpa oko jedan milion barela krvi tokom prosječnog životnog vijeka - to je dovoljno da se popune više od tri tankera.

Kad čovjek pocrveni i stomak mu, takođe, pocrveni.

Kapilari u ljudskom tijelu su toliko mali da je potrebno deset njih da se dostigne debljina ljudske kose.

Ljudska bića su jedini primati koji nemaju pigmentaciju na dlanovima.

Bebe počnu da sanjaju prije nego što se rode.

F E RT I L I T E T STVAR ŽIVOTA Piše: Marković Andrijana, klinički embriolog, Centar za IVF Ars Medica, Podgorica, Specijalna ginekološka bolnica Jevremova, Beograd

“Pored slobode, statusa u društvu i obrazovanja za koje su se izborile, žene treba da na pravi način shvate činjenicu da fertilnost nije nešto što će da traje. Reproduktivni period žene je duplo kraći u odnosu na muškarca. Optimalna plodnost žene traje 15-tak godina, a kod muškarca i do tri decenije”. Knjiga “A metter of life“, koju su napisali pioniri IVF-a i stvaraoci prve “bebe iz epruvete”, Robert Edwards i Patrick Steptoe, iz korijena je promijenila moje shvatanje o poslu koji svakodnevno obavljam već jedanaest godina u embriološkoj laboratoriji za humanu reprodukciju. Shvatila sam koliko je to bio dug i mukotrpan put ovih velikih naučnika i entuzijasta koji su nama, kliničkim embriolozima i ginekolozima, danas omogućili da savladamo i koristimo tehnike asistirane reprodukcije i uživamo u magiji stvaranja novog života. Poseban je osjećaj kada učestvujete u spajanju jajne ćelije i spermatozoida i posmatrate, pomoću mikroskopa, rane faze razvoja embriona. Zato je i velika odgovornost kliničkog embriologa da uz pomoć savremene tehnike i svoje vještine omogući najbolje uslove za pravilnu diobu i razvoj tih malih, mikroskopski vidljivih embriona. To je njihov život van tijela majke. Tehnikom embriotransfera prebacujemo ih u novu sredinu materice u kojoj će se, ako savladaju sve kritične momente dalje diobe i implantacije, konačno ugnijezditi i započeti svoj intrauterini život u tijelu majke.

Nakon deset godina eksperimentisanja i pokušaja, naučnik Robert Edwards je 1969. godine objavio u časopisu “Nature” rad o “ranim stadijumima oplodnje ljudskih oocita dozrelih u in vitro uslovima“. Iste godine njegov kolega, ginekolog Patrick Steptoe, na Drugom kongresu za fertilitet i sterilitet u Dubrovniku je govorio o mogućnostima trudnoće i porođaja žena kojima su začepljeni jajovodi, kao i žena kojima su jajovodi operativno odstranjeni. Patrick Steptoe je do tada usavršio tehniku laparaskopije pomoću koje je uspio da izvadi jajnu ćeliju iz jajnika, a Robert Edwards je uspio da je oplodi spermatozoidima muža van tijela žene. Oni su sedamdesetih godina uspjeli da urade nešto što nikome do tada nije pošlo za rukom. I pored brojnih kontroverznih komentara koji su uslijedili u društvu i među stručnjacima, oni nijesu sumnjali u moralnost i etičnost svog rada. Deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija uključuje i pravo o osnivanju porodice. Obojica su bili roditelji i smatrali su da treba pomoći svim onim parovima koji su patili zbog činjenice da ne mogu prirodnim putem dobiti svoje dijete. Dijelili su sudbine žena koje su više puta morali ispratiti iz bolnice sa teškom presudom: “Bojim se da nikada nećete moći”... Sada je to bilo moguće. Njihovu pomoć je zatražilo puno žena dobrovoljaca koje su imale jaku želju za potomstvom, a koje su vjerovale u ova dva čovjeka i pristale da se podvrgnu do tada neusavršenoj tehnici koja se tek počela primjenjivati. I konačno, istorijski trenutak se desio u maloj bolnici u Oldhamu gdje je 25. jula 1978. godine carskim rezom došla na svijet prva beba začeta u epruveti Louise Brown. Za njene roditelje je to bio dar, a za R. Edwardsa i P. Steptoe uspjeh koji će promijeniti budućnost mnogim parovima sa problemom infertiliteta širom svijeta. Do sada je u svijetu IVF-om začeto i rođeno više od šest miliona djece. Robert Edwards je tek 50 godina nakon svog uspjeha, kada je IVF postao rutinska metoda liječenja steriliteta,

2010. godine dobio Nobelovu nagradu za razvoj in vitro fertilizacije. Kao rezultat primjene IVF-a, iste te godine u svijetu je obavljeno oko milion postupaka vantjelesne oplodnje. Iako su ovi veliki i uspješni naučni koraci na polju humane reprodukcije proširili mogućnosti liječenja, čovjek u današnjem savremenom užurbanom životu zaboravlja da je reprodukcija primarno svojstvo koje nam je priroda dala da bi se produžili kao vrsta i opstali u datim uslovima. Priroda nas je iz nekog razloga i reproduktivno ograničila, pa čovjek kao vrsta, ima smanjenu plodnost. Dva pojma koja se često koriste kada govorimo o plodnosti čovjeka su fertilitet i fekunditet. Fertilnost je prirodna sposobnost za produkciju potomstva. Stopa fertiliteta je prosječan broj žive djece koje žena rodi u svom reprodukcijskom periodu (od 15 do 45 godina starosti). Fertilnost je posljednjih godina u stalnom opadanju, pogotovo u razvijenim zemljama. Ukupna fertilnost manja od 2 umanjuje demografsku ravnotežu. Fekunditet se definiše kao reproduktivni potencijal, odnosno kapacitet parova da ostvare trudnoću i dobiju djecu. Izražava se u jedinici vremena, uglavnom jedan mjesec (ciklus). Zavisi od brojnih bioloških procesa: spermatogeneze, oogeneze, transporta gameta, oplodnje, implantacije i normalnog razvoja zametka i fetusa. Iako ovi procesi zavise od genetskih predispozicija,

reprodukcijsku moć mogu mijenjati uslovi sredine i socijalni uslovi. Nedostatak fertiliteta je infertilitet, dok se nedostatak fekunditeta definiše kao sterilitet. Među brojnim faktorima koji utiču na smanjenu plodnost čovjeka kao vrste postoje oni koji su evoluciono i genetski predodređeni. Osjetljivost procesa stvaranja gameta, vremenski ograničena reprodukciona dob para, veliki reprodukcijski gubitak, trudnoća koja traje najduže od svih sisara (devet mjeseci) i zahtjevna strategija brige o mladima nakon porođaja kod ljudi, kao i kod mnogih sisara koji žive u složenim društvima (majmuni, slonovi), prirodno ograničavaju broj potomaka. Zato se obično stvori jedan, eventualno dva potomka na nekoliko godina. Reprodukcija čovjeka je smanjena i zbog monoovulacije, osjetljivosti sprematogeneze, složenog i nesavršenog mehanizma selekcije gameta, česte aneuploidije gameta i embriona, složenog mehanizma oplodnje i razvoja embriona, osjetljive receptivnosti endometrijuma i implantacije, visoke učestalosti reproduktivnih grešaka i brojnih epigenetskih uticaja. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da jedan mladi zdravi par uz redovne seksualne odnose ima reprodukcijski gubitak od 70 odsto. To znači da od 100 ciklusa ili žena, u 25 odsto neće doći do oplodnje, a samo u 45 procenata će se razviti blastocista. Najviši gubitak - oko 60 odsto je periimplantacijski gubitak. Na kraju, od 26 do 28 potvrđenih kliničkih trudnoća, rodiće se od 23 do 25 djece. Plodnost se smanjuje biološkim starenjem žene i muškarca. Žene su u reproduktivnom smislu ugroženije od muškaraca zbog različite fiziologije gametogeneze. Djevojčica se rađa sa konačnim brojem jajnih ćelija, a muškarac proizvodi spermatozoide do starosti. Poznato je da se svaka žena rađa sa oko sedam miliona primordijalnih folikula koji se razvijaju tokom embriogeneze. Većina tih folikula nestane tokom fetalnog i postnatalnog perioda zbog atrezije, a samo od 400 do 500 folikula ovulira prije prirodne menopauze. Ženski gameti su najrjeđi i veoma vulnerabilni, čiji se broj drastično smanjuje od fetalnog perioda do pretpuberteta, kada ih je oko 300.000, da bi rezerva kod žena starijih od 35 godina iznosila 25.000 oocita. Sa smanjenom rezervom jajnika, izbor optimalnih jajnih ćelija za oplodnju

je manji, pa je i učestalost hromozomski abnormalnih ćelija veća. Kod mlađih žena učestalost aneuploidnih ćelija je oko 22-24 odsto, između 35. i 39. godine života se povećava na 50, a nakon 40 godina 90 odsto jajnih ćelija je aneuploidno. Zato je i šansa za ostvarivanje zdrave trudnoće manja kako žena reproduktivno stari. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je za ženu najviši fekunditet između 20. i 27. godine života, a za muškarca do 40. godine. Danas se u Evropi pomjerila granica za rađanje prvog djeteta, pa se prvo dijete rađa oko 30. godine života žene, odnosno od četiri do pet godina kasnije nego prije dvije decenije. Prvu trudnoću nakon 35. godine života ostvaruje čak 20 odsto žena, a samo 14 procenata žena ima troje ili više djece. Kao posljedica odgađanja rađanja posljednjih godina imamo porast neplodnosti za od pet do sedam odsto, pa je učestalost neplodnosti u razvijenim zemljama 15-17 procenata. Fertilnost čovjeka je smanjena u velikoj mjeri i usljed brojnih socio-ekonomskih faktora, promijenjenim pogledom na svijet u savremenom društvu, pa je samim tim svijest o reprodukciji drugačija nego prije. Iako natalitet predstavlja urođeno svojstvo populacije da se uvećava, odlaganje rađanja i formiranja porodice je u razvijenom svijetu dovela do demografske tranzicije i pada prirodnog priraštaja. Pored slobode, statusa u društvu i obrazovanja za koje su se izborile, žene treba da na pravi način shvate činjenicu da fertilnost nije nešto što će da traje. Reproduktivni period žene je duplo kraći u odnosu na muškarca. Optimalna plodnost žene traje 15-tak godina, a kod muškarca i do 30 godina. Bez obzira što odlaganje materinstva treba da bude slobodan izbor jedne žene, sa potpunim znanjem o mogućim posljedicama, žene u najboljim reproduktivnim godinama često nijesu pravilno upućene u moguće opcije za njihov reproduktivni život. Obaveza naše struke je da se mnogo radi na prevenciji fertiliteta kako žena, tako i muškarca. Zato je i važno na vrijeme upozoriti i upoznati jedan par o njihovim šansama za prirodno začeće u momentu odluke, kao i o metodama asistirane reprodukcije na koje se u posljednje vrijeme sve više oslanjaju, često sa pogrešnim predstavama o mogućnostima i uspješnosti.

Predavanje prof. dr Branislava Nestorovića

NEŽELJENA DEJSTVA LJEKOVA U PEDIJATRIJI „Više antibiotika se daje ako je u pitanju miješana infekcija, koje u pedijatriji nema. Zato je za jednu bolest dovoljan samo jedan antibiotik“. „Neželjena dejstva ljekova u pedijatriji“, naziv je predavanja namijenjenog pedijatrima, koji je u prepunom amfiteatru Dječje bolnice u Podgorici, u organizaciji kompanije “BerlinChemie“, 6. februara održao prof. dr Branislav Nestorović. - Postoji nekoliko grupa pacijenata koji nose rizik od neželjenog dejstva ljekova koje uzimaju. Recimo, sva oboljenja jetre i bubrega, preko kojih se ljekovi izlučuju, uvijek su rizični faktori da pacijenti imaju neku neželjenu reakciju. Mnogo češći rizični faktori su polipragmazije, odnosno istovremena primjena velikog broja ljekova u liječenju bolesti - pojasnio je dr Nestorović. Dodao je da su djeca naročito podložna neželjenim reakcijama na ljekove zbog nezrelih sistema za razgradnju, ali ona su svakako rizična u svakom pogledu. - Kad pogledate prosječan karton djeteta, vidi se da ono u prosjeku u jednoj febrilnoj epizodi dobije od šest do osam ljekova, od čega dva antibiotika. Tri dana koristi jedan, pa četiri dana drugi antibiotik. Uz to mu se prepišu dva-tri antipiretika. Onda zbog povraćanja od antipiretika dobije lijek za sprečavanje

povraćanja, a usput još neki probiotik. Farmakolozi kažu da, ako dajemo više od tri lijeka istovremeno, nemamo predstavu šta se događa u organizmu jer se većina ljekova metaboliše preko istih mahanizama u jetri ili u drugim ćelijama, pa ne možemo znati šta je izazvalo reakciju, ukoliko dođe do nje, čime povećavamo šansu za neko neželjeno dejstvo - ukazao je dr Nestorović. Ljudi, dodao je on, vjeruju da dva antibiotika bolje djeluju nego jedan. - A, više antibiotika se daje ako je u pitanju miješana infekcija, koje u pedijatriji nema. Zato je za jednu bolest dovoljan samo jedan antibiotik – naglasio je dr Nestorović. Kad se daje mnogo antibiotika, dodao je on, onda dolazi do stradanja normalne crijevne flore, a taj problem zahtijeva uključuvanje nove terapije. Najbolja terapija u tom slučaju je, rekao je dr Nestorović, fekalna transplantacija. Riječ je o postupku uzimanja fekalija od donora koji ima dobru crijevnu floru, koje se potom posebnom sondom ubacuju u crijeva oboljelog. - Prvi smrtni slučaj čiji je uzrok pripisan ljekovima

Polovina toksičnih reakcija zbog pogrešne doze Neželjene reakcije na ljekove najčešće se klasiﬁkuju na predvidljive i nepredvidljive. Predvidljive reakcije, kao što su, primjera radi, posljedice usljed predoziranja, mogu se, kako je pojasnio dr Nestorović, predvidjeti iz same farmakologije lijeka. Nepredvidljive neželjene reakcije na ljekove, koje su mnogo opasnije, imaju četiri grupe: - Intolerancija - podrazumijeva neželjenu reakciju na lijek ako se on daje u nešto većoj koncentraciji nego što je uobičajeno. U normalnim koncentracijama se ništa loše ne događa. - Idiosinkrazija - pacijent će reagovati i na minimalne količine lijeka. - Alergijske reakcije su najrjeđe. Procjenjuje se da od svih neželjenih reakcija na ljekove alergije čine 10 odsto. - Psihogene reakcije. - Treba poznavati ljekove koji se koriste, naročito indikacije i kontraindikacije. Rezultati analize pokazuju da je 50 odsto toksičnih reakcija na ljekove zbog pogrešno izračunate doze - kazao je dr Nestorović.

Šlajm štiti ćelije - Mukus ili šlajm predstavlja glavni problem respiratorne patologije. Ima jednu konkretnu ulogu, a to je zaštita, naročito kod prehlade. Kada imate respiratornu infekciju, posebno virusnu, ona potpuno oljušti sluzokožu. A, kako to može da se oporavi - čovjek bi logično rekao da će epitelne ćelije da se razmnožavaju, pa će da popune taj prostor. Međutim, to nije tako lako, riječ je o dugotrajnom procesu. Mukus kao hanzaplast padne i zalijepi se na oštećenu površinu. Kad se zalijepi, peharaste ćelije počnu da se diferenciraju u epitelne ćelije i da ponovo pokrivaju epitel. Prema tome, za oporavak sluzokože peharaste ćelije su osnovne - objasnio je dr Nestorović. Šlajm je, dodao je on, odlična zaštita jer na površini ćelije predstavlja prepreku bakterijama, koje bi da prodru do nje.

opisan je 1897. godine u Americi. Riječ je o ženi koja je uzela lijek za glavobolju, a umrla je od idijasinkrazije. To pokazuje da

je ponekad ono što liječimo beza- zlenije od onoga čime liječimo – rekao je dr Nestorović.

R. Grbić

IGRA I DJECA Priredila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Igra je najizrazitiji oblik dječije aktivnosti, spontana je i dobrovoljna, a njen značaj leži u fizičkom, spoznajnom i socijalno-emocionalnom razvoju djeteta. U igri se izražavaju radoznalost, osjetljivost, fizička aktivnost i potreba za saradnjom i zajedništvom. Dijete se kroz igru afirmiše i vlastitom aktivnošću stiče nove spoznaje o sebi i ljudima. Dijete igru doživljava kao nešto ozbiljno jer u njoj zapravo istražuje, kombinuje, isprobava i koristi različite strategije, a odrasla osoba može da bude poželjan saigrač ako i sama tako doživljava igru, pa uvažava zamisli i ideje djeteta i nenametljivo mu nudi nove mogućnosti. Dijete uči kroz igru, ono od ranog djetinjstva uživa u otkrivanju i istraživanju onog što ga okružuje. Što je dijete veće, njegove radnje postaju osmišljenije, a igra složenija. Njegova znatiželja i interesi postaju sve širi što utiče i na složenost igre.

Značaj igre za djecu predškolskog uzrasta Igra je kamen temeljac u svim svakodnevnim aktivnostima djece. Ona je osnovna ljudska aktivnost u djetinjstvu i izvrsna zabava tokom cijelog života. Kroz igru se razvijamo i fizički i emotivno. Istovremeno održavamo inteligenciju i budimo

reflekse. Osim toga, kroz igru se djeca zabavljaju i uživaju u društvu svojih vršnjaka. Kao svakodnevna i nezaustavna aktivnost djece, igra podstiče:

Velika otkrića

Dijete uči kroz igru, ono od ranog djetinjstva uživa u otkrivanju i istraživanju onog što ga okružuje. Što je dijete veće, njegove radnje postaju osmišljenije, a igra složenija. Njegova znatiželja i interesi postaju sve širi što utiče i na složenost igre.

Tjelesnu aktivnost

Neizostavno je pomenuti fizičku aktivnost kao jedan od elemenata igre. Dijete tokom razvoja postepeno mijenja spoljašnju aktivnost od neusmjerenih neodređenih pokreta ka organizovanim preciznim mišićnim pokretima i reakcijama, a istovremeno konstantno istražuje svoje mogućnosti kroz igru.

Učenje govora

Dijete uči mnogo brže ako se pri tom zabavlja. U ranom djetinjstvu čitanje slikovnica ili pjevanje pjesmica podstiču djetetov govorni razvoj i proširuju njegov rječnik. Kasnije, u igri dijete

)" $ * Ä&#x161; ! ! " " $ !" " " Ä&#x161;Ç? # $ " !" % ! '- ! ! $ * %# " " Ä&#x161;Ç? ! !# #$ %$ ! Ä&#x161;Ç? ! # ! ! # $ " ,#! $ $ $ * " #" ! #$ $ # # $ $ Ä&#x161;Ç? ! * " ! + ) Ä&#x161;Ç? # " ) $ " !" ! ) % $ $ - - !$ * # - $ " ) !" )" ()" $ & !$ " $ " $ Ä&#x161;Ç? " $ # !# !"

stiÄ?e iskustvo komunikacije, ĹĄto je preduslov za nove spoznaje i sticanje socijalnih i drugih vjeĹĄtina.

! % #

Kroz igru moĹžete pomoÄ&#x2021;i djetetu da vidi svjetliju stranu svijeta oko sebe. VeÄ&#x2021;ina beba poÄ?inje da se smije kada ima oko pet mjeseci. DvogodiĹĄnjaci uĹživaju u praktiÄ?nim ĹĄalama s lutkama ili sl., a kasnije dijete poÄ?inje da shvata i govorne ĹĄale. Igra je izvor radosti.

%$ " $ !"

Igra je savrĹĄen naÄ?in na koji dijete moĹže da istraĹžuje i razvija vlastitu maĹĄtu i kreativnost. To se posebno odnosi na aktivnosti crtanja, slikanja, igre plastelinom i drugim materijalima koji djetetu pruĹžaju moguÄ&#x2021;nost stvaralaÄ?kog izraĹžavanja.

%$ " "# $ )"

Igra omoguÄ&#x2021;ava djetetu da rano razvija pamÄ&#x2021;enje, posma-

tranje i produĹžavanje koncentracije kao i usmjeravanje paĹžnje. To se odnosi na razliÄ?ite igre, od slaganja kockica do usvajanja pjesmice. Svaka igra zahtijeva od djeteta odreÄ&#x2018;eni intelektualni napor.

Podsticanje razvoja samopouzdanja u ranom uzrastu kroz igru je moguÄ&#x2021;e na razliÄ?ite naÄ?ine, npr. oblaÄ?enje lutke pomaĹže djetetu da nauÄ?i kako ono samo moĹže da se obuÄ?e. Za razvoj slike o sebi najvaĹžnije je roditeljsko povjerenje i izraĹžavanje povjerenja u djetetove sposobnosti i zalaganja.

Kako se strah od odvajanja od roditelja bude smanjivao, dijete Ä&#x2021;e stupati u socijalne odnose sa sve ĹĄirim krugom. U predĹĄkolskom uzrastu dijete traĹži sve viĹĄe kontakata i interakcija sa svojim vrĹĄnjacima, a druĹženje sa djecom pomaĹže pri uÄ?enju vaĹžnih socijalnih vjeĹĄtina kao ĹĄto su dijeljenje ili Ä?ekanje na red.

( % $ " " $ $ %$ " !# " $ % # " ! # !$ " !" !# & 27

ISTINE I ZABLUDE:

ZNAMO LI ŠTA SU ALERGIJE? Alergije su reakcije organizma osobe s lošijim imunološkim sistemom i oslabljenim, odnosno oštećenim sluznicama respiratornog i probavnog trakta, na strane materije iz okruženja, koje nazivamo alergenima. Alergijska reakcija se može javiti u vidu crvenila kože, crvenih otoka, suznih očiju, curenja nosa, kijanja... Alergiju izazivaju alergeni koji u dodiru sa našim organizmom pobuđuju aktiviranje specifičnih antitijela. Reakciju kože i crvenilo mogu izazvati neke vrste hrane, hemikalije ili čestice. Najčešća je alergija disajnih organa, takozvani alergijski rinitis, koji može biti sezonski ili trajati tokom cijele godine. Na otvorenom prostoru najčešće se javlja sezonska alergija sa alergenima iz prirode - polen, smog, dim… U kućnim uslovima najčešći alergeni su u posteljini i prostorijama - grinje, prašina, perje, vuna… Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, skoro svaki drugi stanovnik na planeti pati od nekog oblika alergije. CVIJEĆE JE NAJČEŠĆI OKIDAČ ALERGIJE ZABLUDA: Neki cvjećari koji su u prevelikom kontaktu sa cvijećem mogu imati simptome alergije, ali veoma rijetko. Vrlo malo ljudi pati od alergijske reakcije na buket cvjetova. Glavni krivac alergije je polen sa drveća, trave i korova koje povjetarac nosi kroz vazduh, a ne cvijeće. KIŠA ISPIRA POLEN ISTINA: Za one koji pate od alergije najbolje je da idu napolje odmah poslije kiše. Na nivo polena u vazduhu mogu da utiču temperatura, doba dana, vlažnost i kiša. Polena ima najmanje kada je kišovito i hladno vrijeme. Najviše ga ima između 10 i 16 časova, posebno kada je toplo, suvo i vjetrovito vrijeme. NEMA ALERGIJE U DJETINJSTVU ZABLUDA: Alergije često počinju u djetinjstvu, ali se mogu razviti i kasnije kod odrasle osobe. Kod nekih ljudi se javlja

alergija kada promijene okruženje i susretnu se sa novim alergenima. Kod nekih odraslih osoba alergija se smiri, ali se poslije nekoliko godina ponovo razvijaju simptomi koje su imali tokom djetinjstva. POLENSKA GROZNICA DOLAZI OD SIJENA ZABLUDA: Polenska groznica nije groznica i ne dolazi od sijena. Polenska groznica ili alergijski rinitis uzrokovana je sitnim česticama drveća, trava, polena i korova, a može doći i od plesni i spora. INJEKCIJE I LJEKOVI MOGU DA OLAKŠAJU ALERGIJE ISTINA: Postoje ljekovi koji mogu da pomognu nekim osobama kod određenih vrsta alergije. Duže liječenje, odnosno imunoterapija, često daju pozitivne rezultate. Često se postižu dobri rezultati kada se osoba drži režima koji joj je preporučio ljekar. ŽIVOTINJSKA DLAKA IZAZIVA ALERGIJU ZABLUDA: Ljudi nijesu alergični na dlaku, već na perut, pljuvačku, urin i fekalije životinje. Na primjer, kada se mačka umiva, ona ostavlja tragove pljuvačke na svojoj dlaci, što kod alergične osobe može da izazove snažan napad ukoliko joj se suviše približi. Nažalost, ovi alergeni se zadržavaju na odjeći vlasnika, namještaju i po stanu, tako da oboljela osoba može da dobije napad i kada nije u neposrednoj blizini životinje na koju je alergična. ALERGO-TESTOVI SE NE PREPORUČUJU DJECI MLAĐOJ OD ŠEST GODINA ZABLUDA: Kada se sumnja da dijete pati od hroničnog bronhitisa, koprivnjače ili ekcema, testove na koži moguće je obaviti i na bebama starim svega nekoliko dana. Čekanje da dijete napuni šest godina zapravo je nepotrebno odlaganje u postavljanju prave dijagnoze i početka odgovarajućeg liječenja. Upravo zahvaljujući ovim testovima, stručnjak je u stanju da od 300 alergena prepozna baš onaj koji najviše smeta pacijentu, bez obzira na to kog je uzrasta. BEBE I MALIŠANI SU ALERGIČNI NA SENF ISTINA: Senf zauzima četvrto mjesto na listi najjačih prehrambenih alergena kod djece, odmah poslije jaja, kravljeg mlijeka i kikirikija. Nažalost, on se često, mada u malim količinama, stavlja kao začin u industrijski pripremljenoj dečijoj hrani i može da izazove napad astme ili pojavu ekcema.

HRONIČNA VENSKA BOLEST Piše: prim. dr Davor Musić, spec. vaskularne kardiohirurgije

Hronična venska bolest je često zanemaren zdravstveni problem. Veliku ulogu u ranom otkrivanju i prevenciji imaju izabrani ljekari koji svojim proaktivnim stavom mogu značajno da preduprijede ili umanje postojeće komplikacije ove bolesti, koja predstavlja, ne samo estetski, već i ozbiljan zdravstveni i ekonomski teret društva u Crnoj Gori. Oboljenje vena ili hronična venska bolest (HVB) je zapravo epidemija na koju, nažalost, pacijenti, ali ni ljekari, ne obraćaju pažnju na vrijeme. Najnovija epidemiološka istraživanja u svijetu pokazuju da čak sedam od 10 pacijenata koji se jave svom porodičnom ljekaru zbog nekog drugog problema zapravo imaju neki stepen HVB. U nekim drugim epidemiološkim podacima javlja se činjenica da oko 15 odsto ukupne odrasle svjetske populacije boluje od HVB. Kada je riječ o stadijumima ili stepenima HVB, oni su postavljeni na osnovu kliničke manifestacije i klasifikuju se od stadijuma C0 do C6. C0 i C1 su početni stadijumi gdje pacijenti imaju blage subjektivne tegobe koje se javljaju najčešće kao oticanje, bol, trnjenje i peckanje u nogama, uglavnom noću ili u proljeće i ljeto kada su visoke temperature. C2 i C3 su stadijumi gdje već postoje izražene tegobe, ali istovremeno se javljaju problemi estetske prirode - to su izražene proširene vene i ispucali kapilari, ali nažalost, pacijenti se ni tada ne obraćaju svojim ljekarima za pomoć. Finalni stadijumi C4, C5 i C6 se karakterišu značajnim promjenama na koži - tamna, tvrda i ispucala koža oko članaka na nogama (C4), a C5 i C6 označavaju da je bolest došla do kraja i da su se već stvorili i ulkusi, odnosno otvorene

rane na nogama. Često se bolesnici tek tada javljaju ljekaru, ali tada je već kasno za bilo kakvu prevenciju ili popravljanje estetike, i možemo samo hirurškim putem da liječimo, ali ne i da djelujemo na uzrok. Najčešće se pacijenti, ali i ljekari odlučuju za neki vid topikalne terapije. Nažalost, kreme i gelovi samo djelimično ublažavaju tegobe, i djeluju simptomatski. Pacijent ima privid da mu je lakše, ali inflamacija, koja je ključ bolesti, i dalje tinja u dubokim venama i propadanje zalistaka progredira. Razvijeniji stadijumi bolesti svakako su u domenu hirurgije. Međutim, ono što je svakako uspješno kao terapija u svakom stadijumu jeste jedan relativno nov lijek, koji je jedinstven po svom sastavu i po tome što je mikronizovan i zbog toga djeluje upravo tamo gdje je najpotrebnije - na samim venskim zaliscima, a ne na površini kože kao svi drugi. Riječ je o lijeku Detralex, koji se već dugi niz godina uspješno primjenjuje u cijelom svijetu i jedini je venotonik koji zaustavlja bolest i može čak da dovede do reverzije stadijuma, a značajan je i podatak da je riječ o lijeku za koji je data najveća preporuka od svjetskih flebologa na posljednjem svjetskom kongresu u Bostonu.

Ordinacija za opštu hirurgiju, rentgen i ultrazvučnu dijagnostiku Tel: +382 20 219 880, Mob: +382 69 381 297, Ul. Dalmatinska 36a, Podgorica

Centar za štitastu žlijezdu

Centar za lasersko liječenje vena

~ Sve na jednom mjestu ~ Ispitivanje funkcije ~ Ultrazvučni pregledi ~ Biopsija, liječenje, konsultacije ~ Preoperativna priprema ~ Postoperativni tretman ~ Kontakti sa centrom Čigota na Zlatiboru

~ U svijetu trenutno najmodernija metoda ~ Potpuno bezbolno bez ožiljaka ~ Ambulantno, vraćanje svakodnevnim aktivnostima odmah poslije zahvata ~ dobar kozmetski efekat

Pronađite pravi put do zdravlja, jer zdravlje je najveće blago. Naš tim stručnjaka će Vam u tome pomoći. „Medical centar"je specijalizovana poliklinika u oblastima opšte hirurgije i usko specijalističkih grana: ~ vaskularna hirurgija, ~ endokrina hirurgija, ~ ortopedija, ~ kardiologija, ~ endokrinologija, ~ neurologija, ~ pulmologija, ~ plastična hirurgija, ~ sportska medicina, ~ laboratorijska dijagnostika, ~ Rtg kabinet, ~ ultrazvučna dijagnostika, ~ anti age medicina.

Rad poliklinike se bazira na savremenoj opremi, prostoru i kadru. U okviru poliklinike pomoć možete potražiti u tri specijalizovana centra: ~ Centar za lasersko liječenje vena, ~ Centar za Štitastu zlijezdu, ~ Regionalni Centar za rane. Iskustvo specijalista od preko 20 godina, će Vam, u svakom trenutku, obezbijediti liječenja po savremenim Evropskim standardima.

Mi smo garancija vašeg zdravlja!

Medicinski fakultet i Udruženje nefrologa Crne Gore, uz pomoć farmaceutske kompanije „Sanoﬁ“, organizovali skup u Institutu za javno zdravlje

BOLEST BUBREGA I POREMEĆAJI MINERALNO-KOŠTANOG METABOLIZMA Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Udruženje nefrologa Crne Gore, uz pomoć farmaceutske kompanije „Sanofi“, organizovali su 15. februara u Institutu za javno zdravlje u Podgorici tečaj pod nazivom „Hronična bubrežna insuficijencija - poremećaji mineralno-koštanog metabolizma (CKD-MBD)“. Moderator skupa je bila prof. dr Marina Ratković, internista-nefrolog sa Klinike za urologiju i nefrologiju, Odjeljenja za nefrologiju sa hemodijalizom Kliničkog centra Crne Gore. Osim nje, predavači su bili prof. dr Nikolina Bašić-Jukić, internista-nefrolog iz KBC Zagreb, prof. dr Sanjin Rački, internista-nefrolog iz KBC Rijeka, te predavači iz KCCG doc. dr Snežana Vujošević, internista-endokrinolog, doc. dr Aleksandar Filipović, endokrini hirurg, dr Sreten Kavarić, mr sci. internista-endokrinolog, dr Olivera Bošković, internistaendokrinolog, dr Aleksandar Đogo, internista-endokrinolog, dr Svetlana Aligrudić, internista-reumatolog, dr Nebojša Bulatović, mr sci. internista-kardiolog, mr ph Najdana Gligorović-Bahranović, medicinski biohemičar, dr Emir Muzurović, internista, dr Danilo Radunović, klinički ljekar i dr Dragana Pravilović-Lutovac, klinički ljekar. Bubrezi, kako je navedeno, imaju ključnu ulogu u regulaciji mineralno-koštanog metabolizma sa svojom egzokrinom i endokrinom funkcijom. Kod hronične renalne insuficijencije (HRI), napredovanjem bolesti postepeno dolazi do promjena u egzokrinoj i endokrinoj funkciji bubrega. Promjene u mineralno- koštanom metabolizmu javljaju se vrlo rano, već u stadijumu renalne insuficijencije kada je jačina glomerulane filtracije (GFR) manja od 60 ml/min. Liječenje mineralno-koštanih poremećaja kod pacijenata sa HRI, kako je objašnjeno, predstavlja dijagnostički i terapijski izazov. Zahtijeva multidisciplinarni pristup, s obzirom na dijapazon različitih poremećaja na velikom broju organa i organskih sistema. Savremni pristup u liječenju tih poremećaja obuhvata timski rad različitih specijalnosti i primjenu savremenih medika-

mentoznih i hirurških modaliteta o kojima se govorilo tokom skupa. Prvo predavanje na temu „Kalcijum i krvožilne kalcifikacije, značaj u praksi“ održao je prof. dr Sanjin Rački. Kalcijum je, podsjetio je on, jedan od osnovnih minerala u ljudskom tijelu koji ima nekoliko osnovnih funkcija. - Međutim, ono što je vrlo važno je to da je kalcijum jedan od bitnih rizičnih faktora za smrtnost bolesnika - ukazao je dr Rački, koji je na skupu govorio o uzocima poremećaja koštanog metabolizma i šta se može učiniti, ne samo u cilju liječenja bolesnika na dijalizi, nego i kako bi ga uspješno pripremili za transplantaciju bubrega. Uspješno liječenje krvožilnih kalcifikacija je, pojasnio je on, preduslov za obavljanje transplantacije. Prof. dr Nikolina Bašić-Jukić izlagala je na temu „Fosfor i uhranjenost kod pacijenata na dijalizi - što je važnije“. Ona je, pored ostalog, govorila o ishrani bolesnika i preporukama. Kao uzroke anoreksije kod bolesnika na dijalizi navela je česte hospitalizacije, komobirditete, depresiju, nizak socioekonomski status, nekontrolisanu anemiju... Dr Marina Ratković je izlagala na temu „Komplikacije mineralno-koštanog metabolizma u hroničnoj renalnoj insuficijenciji“, koje su, kako je navela, odavno poznate. Ona je govorila o vezi kalcijum i fosfor metabolizma i uticaju na porast parathormona. - Ciljni organi parathormona su kosti, osteoklasti, tanko crijevo i distalni kanalići nefrona - navela je dr Ratković i dodala da brzom osteoklastičnom aktivnošću PTH oslobađa kalcijum u kostima, kalcijum onda prelazi u krv i dolazi do hiperkalcemije. U sklopu predavanja o laboratorijskom monitoringu metabolizma kostiju, mr ph Najdana Gligorović-Barhanović je predstavila algoritme testiranja hipokalcemije i hiperkalcemije, kao i preporuke, pored ostalog da kliničke odluke ne treba donositi na osnovu jedne vrijednosti, te da treba uzeti u obzir

da se svi poremećaji metabolizma kostiju mogu naći u širokom opsegu PTH vrijednosti, uz monitoring ostalih laboratorijskih markera. Dr Danilo Radunović je na predavanju predstavio slučaj pacijenta na hemodijaliznom programu - počev od 2005. godine kada je osjetio prve tegobe, nakon čega mu je dijagnostikovana HRI, kao i tok njegovog liječenja. „Bubreg u reumatološkim oboljenjima“, naziv je teme na koju je izlagala dr Svetlana Aligrudić. - Reumatološka oboljenja i bolesti bubrega su česta u populaciji - kazala je ona. Pacijentima oboljelim od reumatoloških oboljenja, kako je pojasnila, pored ostalog treba rutinski pratiti analize krvi i urina zbog česte pojave HBI. Nakon izlaganja dr Aligrudić, dr Dragana Pravilović-Lutovac prikazala je slučaj pacijenta. Dr Snežana Vujošević izlagala je na temu „Endokrinološke bolesti i bubreg“, ukazujući na akromegaliju, primarni hiperparatiroidizam, hipertiroidizam, hipotiroidizam, dijabetes mellitus tip 1 i tip 2, Kušingov sindrom, feohromocitom, primarni aldosteronizam, hipogonadizam, oralne kontraceptive i gojaznost. „Vitamin D i hronična renalna insuficijencija“ je bio naziv teme dr Sretena Kavarića, koji je, pored ostalog, predstavio funkcije vitamina D. Uz preporuku sunčanja, on je ukazao na značaj testiranja i provjere vitamina D. Dr Olivera Bošković na skupu je govorila o hiperparatireodizmu. - Karakteriše se povećanom produkcijom paratirodinog hormona i dijeli se na primarni, sekundarni i tercijarni - pojasnila je ona. Dr Aleksandar Đogo je izlagao na temu „Specifičnosti muškog hipogonadizma kod pacijenata na hroničnom programu hemodijalize“. On je govorio o prirodnoj produkciji testosterona, njihovom porijeklu i efektima, kao i uzrocima deficita testosterona kod pacijenata na hroničnom programu hemodijalize. - Znaci deficita testosterona su pad u tjelesnoj težini i gubitak mišićne mase, gubitak maljavosti, pad libida i potencije, vaskularne smetnje, psihičke manifestacije, hematološki efekti i pad koštane gustine, dok je fertilitet najčešće očuvan - rekao je dr Đogo. Izlagajući na temu „FGF-23/Klotho sistem kod pacijenata u hroničnoj renalnoj insuficijenciji“, dr Emir Muzurović je, pored ostalog, kazao da su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika na hroničnom programu hemodijalize.

- Stopa kardiovaskularnog mortaliteta iznosi devet odsto godišnje - kazao je on i dodao da pacijenti na hroničnom programu hemodijalize imaju od 10 do 20 puta veći rizik za kardiovaskularni mortalitet u poređenju sa opštom populacijom. Dr Nebojša Bulatović je govorio o kardiovaskularnom sistemu i sekundarnom hiperparatireoidizmu, a doc. dr Aleksandar Filipović o hirurškom liječenju SHPT i procedurama tog zahvata. Skup je zatvorio dr Rački temom „KDIGO smjernice za koštano-mineralne poremećaje u HBI“.

Radmila Grbić

Hronika 3. februar - KVALITETNIJA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA PENZIONERA

7. februar - NOVI CENTAR ZA RENTGEN I ULTRAZVUČNU DIJAGNOSTIKU

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima razgovarao je sa predsjednicima Saveza udruženja penzionera Crne Gore Brankom Vešovićem i Udruženja penzionera Podgorice Savom Barovićem u cilju obezbjeđivanja dostupnije i kvalitetnije zdravstvene zaštite starije populacije. Zajednička ocjena učesnika sastanka je da je značajno unaprijeđena zdravstvena zaštita populacije treće dobi. Dr Radunović je podsjetio da je u cilju obezbjeđivanja dostupnosti terapije važenje ljekarskog recepta sa 15 produženo na 30 dana i da se intenzivno radi na uvođenju višekratnog uputa, što će biti veliko olakšanje za pacijente, naročito penzionere. Ministar zdravlja je naglasio i da se moraju smanjiti liste čekanja na specijalističke preglede i omogućiti svima, kojima se pregled zakaže za period duži od 30 dana, da se upute u privatnu zdravstvenu ustanovu koja je umrežena u sistem javnog zdravstva. Branko Vešović je izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo zdravlja u potpunosti posvećeno brizi o zdravlju najstarije populacije. On je istakao izuzetno dobru saradnju sa Domom zdravlja Podgorica koja je krunisana potpisivanjem memoranduma o saradnju i sugerisao da takve sporazume treba potpisati sa svih 18 domova zdravlja u Crnoj Gori.

Dom zdravlja Podgorica, u cilju obezbjeđivanja efikasnije i dostupnije zdravstvene zaštite građanima, organizovao je od 7. februara rad Centra za rentgen i ultrazvučnu dijagnostiku. Iako su kapaciteti Doma zdravlja Podgorica, s obzirom na potrebe građana kada je taj vid dijagnostike u pitanju, maksimalno iskorišćeni, vanrednim naporima i angažmanom zaposlenih u toj službi, izašli su u susret građanima da što prije dobiju tu zdravstvenu uslugu. Na taj način, kao i otvaranjem još jednog Kabineta za ultrazvuk u sklopu zdravstvenog objekta Doma zdravlja Podgorica u Bloku pet, smanjiće se vrijeme čekanja na ultrazvučni pregled i omogućiti da svi pacijenti ovaj vid dijagnostike obave u periodu do mjesec.

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić kazao je da ta ustanova, u saradnji sa Udruženjem penzionera Podgorice, uveliko sprovodi preventivne programe i da penzioneri svojim sugestijama i predlozima učestvuju u kreiranju zdravstvene politike na primarnom nivou. On je istakao da je Dom zdravlja Podgorica postigao dogovor sa Kliničkim centrom, tako da će uskoro izabrani doktori pacijentima iz Podgorice informatički zakazivati specijalističke preglede, koji treba da se obave u KCCG. Sastanku su prisustvovali i direktor Fonda PIO Dušan Perović, direktorka Centra za nauku KCCG prof. dr Slavica Vujisić i direktor Urgentnog centra KCCG dr Vladimir Dobričanin. 5. februar - OBJAVLJENE SMJERNICE DOBRE KLINIČKE PRAKSE U skladu sa Zakonom o ljekovima, Ministarstvo zdravlja i Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore CALIMS, objavili su na svojim internet stranicama smjernice dobre kliničke prakse u kliničkom ispitivanju - Smjernice dobre kliničke prakse i Kliničko ispitivanje ljekova u pedijatrijskoj populaciji. Smjernice, u skladu sa kojim treba da postupaju učesnici u kliničkim ispitivanjima u Crnoj Gori, usaglašene su sa odgovarajućim EU smjernicama.

7. februar - OBUKA MEDICINSKIH TEHNIČARA ZA RAD U TRANSFUZIJI KRVI

Obuka medicinskih tehničara bez sertifikata za rad u transfuziji krvi, koja će trajati narednih šest mjeseci, počela je 7. februara u Srednjoj medicinskoj školi u Podgorici. Realizuje se u okviru projekta “Implementacija evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori”, koji finansira EU, a sprovodi SZO. Obuku su otvorili direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prim. dr Gordana Rašović i direktor Srednje medicinske škole Podgorica Branimir Kostić, nakon čega je uslijedilo uvodno predavanje prim. dr Rašović. Predavači tokom obuke biće lokalni eksperti iz te oblasti, ljekari specijalisti transfuzijske medicine Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. Obuka je namijenjena medicinskim tehničarima opšteg i laboratorijskog smjera koji su zaposleni u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore u cilju sticanja specijalizovanog obrazovanja neophodnog za rad u transfuziološkoj službi. Obukom su obuhvaćena 22 polaznika. Predviđeno je da polaznici steknu teorijsko i praktično znanje iz pet stručnih cjelina, nakon čega će biti organizovano polaganje ispita u okviru Ispitnog centra. Tehničari koji uspješno završe obuku dobiće sertifikat petog nivoa stručnog obrazovanja osposobljenosti za rad u transfuzijskoj službi.

8. februar - PRIZNANJE PATRONAŽNOJ SLUŽBI U GOLUBOVCIMA

Jedinica za patronažu u zdravstvenom objektu Doma zdravlja Podgorica u Golubovcima dobitnik je ovogodišnje nagrade “8. februar”, koja se dodjeljuje povodom Dana Gradske opštine Golubovci. U obrazloženju Komisije za dodjelu nagrade, između ostalog, navodi se da od kada je počela sa radom, patronažna služba jedinice Doma zdravlja Podgorica u Zeti, dobija samo pohvale od građana sa ovog područja. - Slavko Vučinić, Svetozarka-Ceca Maraš, Stojanka Klikovac, Dragica Kaluđerović, Radmila Radinović i Rajka Raičević, dio su tima koji po nalozima ljekara ovog zdravstvenog objekta, svoj posao obavlja uz veliku požrtvovanost, predanost i posvećenost svim pacijentima podjednako, danju i noću, kako u dobrim, tako i u lošim vremenskim uslovima. Karakteriše ih i visoka profesionalnost, etičnost i efikasnost u radu. Za svoj predan rad i trud dobijaju priznanje, a mi im želimo da budu sve bolji i istrajniji - poručeno je na svečanosti. U ime nagrađenih, ali i svih zaposlenih u Domu zdravlja, na svečanoj sjednici Skupštine Gradske opštine Golubovci, nagradu je primio direktor dr Nebojša Kavarić, koji je, zahvaljujući se u ime nagrađenih, istakao da je briga o zdravlju građana osnovni zadatak zaposlenih u toj ustanovi. Godišnja priznanja, uz Dom zdravlja Podgorica, uručena su i Ljubici Đuretić za doprinos razvoju obrazovanja na ovom području i mladoj rukometašici Andreji Klikovac za sportske rezultate kojima je proslavila i promovisala svoj kraj. 11. februar - URUČENI SERTIFIKATI LJEKARIMA SPECIJALISTIMA TRANSFUZIOLOGIJE

Predstavnici Ministarstva zdravlja i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) uručili su sertifikate ljekarima specijalistima transfuziologije koji su pohađali obuku pod nazivom “Savremeni

pristupi u transfuziološkom liječenju”. Obuku je uspješno pohađalo 14 ljekara specijalista transfuziologije, koja je realizovana u okviru projekta “Implementacija evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi SZO, kao aktivnost iz komponente projekta namijenjene jačanju kapaciteta. Prilikom svečanog uručivanja sertifikata, ljekarima se obratila generalna direktorka za kvalititet i unapređenje sistema zdravstva u Ministarstvu zdravlja dr Sanja Simović. - Polazeći od činjenica da je dobra transfuziološka služba osnov dobro razvijenog zdravstvenog sistema, želimo da naglasimo značaj uspješno završene prve obuke transfuziologa - ljekara specijalista koja će ubuduće biti kontinuirana i dio kulture unapređenja kvaliteta. Naime, u cilju jačanja ljudskih resursa planirana je edukacija svih profila kadrova u okviru Zavoda za transfuziju krvi, kao i u bolničkom lancu transfuzije krvi, kroz četiri nivoa obuke koji su precizirani Planom razvoja kadrovskih resursa u oblasti transfuziologije u Crnoj Gori za period od 2013. do 2022. godine. Ovim kompleksnim projektom u Zavodu za transfuziju krvi biće uspostavljeni EU standardi kvaliteta i bezbjednosti transfuzije krvi, a time i temelji kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zaštite u Crnoj Gori - kazala je dr Simović. Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović istakla je zadovoljstvo što je SZO u prilici da podrži reformu u oblasti tog važnog segmenta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori i naglasila važnost realizovane obuke za dalje unapređenje prakse i procedura u trasnfuziološkoj djelatnosti širom zemlje. Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prim. dr Gordana Rašović istakla je zadovoljstvo realizovanom obukom i ukazala na njen značaj u budućem radu ljekara transfuziologa. Takođe, izrazila je zahvalnost SZO, a posebno dr Hansu Klugeu na ličnoj podršci u realizaciji ove obuke. U okviru projekta, realizuju se i obuke za medicinske tehničare uključene u kliničkoj primjeni krvi i krvnih komponeneata, kao i šestomjesečna obuka medicinskih tehničara bez sertifikata za rad u transfuziji krvi. 12. februar - VRIJEDNE DONACIJE “NOVARTISA” KLINIČKOM CENTRU Farmaceutska kompanija “NOVARTIS Pharma Services AG” Podgorica donatorskim aktivnostima tokom 2013. godine doprinijela je unapređenju kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u Kliničkom centru Crne Gore. Ova kompanija je tokom protekle godine donirala KCCG aparate, edikaciju kadra i ljekove, čija je vrijednost oko 100.000 eura. Tim povodom dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra, uručio je zahvalnicu Mariji Lopičić, direktorki predstavništva “NOVARTIS Pharma Services AG” Podgorica. - Ovaj vid saradnje dvije institucije je primjer strateškog partnerstva koje će se i u budućnosti njegovati, a sve u cilju unapređenja pružanja zdravstvenih usluga - istakao je dr Mijović. U 2013. godini je, podsjetila je Lopičić, realizovano nekoliko donacija, ali su izuzetno ponosni na dva projekta. - Prvi je donacija PCR aparata Centru za hematologiju i testiranje svih pacijenata iz Crne Gore oboljelih od hronične mijeloidne leukemije, a drugi projekat je unapređenje dijagnostičkih procedura Klinike za očne bolesti. Donacijom OCT

15. februar – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN OBOLJELIH OD DJEČIJEG KANCERA NVO Fenix, Udruženje roditelja djece oboljele od dječijeg kancera, obilježio je 15. februar, Svjetski dan oboljelih od dječijeg kancera u Delta sitiju u Podgorici druženjem sa najmlađim posjetiocima tog trgovačkog centra.

aparata (optički koherentni tomograf) oftamolozi KCCG su dobili mogućnost dijagnostike i praćenja bolesti zadnjeg segmenta oka - kazala je Lopičić. Direktorka Klinike za očne bolesti dr sc. med. Biljana Milojko istakla je da OCT predstavlja novu, neinvazivnu i preciznu dijagnostičku metodu, te da je promijenila istoriju oftalmologije i oftalmolozima dala mogućnost rane dijagnostike glaukoma i patoloških promjena u retini i omogućila njihovo detaljno praćenje. - PCR uređaj omogućava najsenzitivniju metodu kojom se dobijaju informacije o stanju pacijenata oboljelih od hronične mijeloidne leukemije (HML) i kontroli bolesti, kao i odgovori na terapiju koju pacijent dobija. Pored toga što je u pitanju najosjetljivija metoda, za pacijenta je i najkomfornija, s obzirom na to da se testiranje obavlja uzimanjem uzoraka krvi (bez punktiranja/biopsije koštane srži) - kazala je načelnica Centra za hematologiju dr Anka Popović. 15. februar – STRUČNI SKUP U INSTITUTU ZA JAVNO ZDRAVLJE CRNR GORE

17. februar – STRUČNI SKUP NA KLINICI ZA ONKOLOGIJU I RADIOTERAPIJU KCCG Stručni sastanak posvećen terapiji metastatskog kolorektalnog karcinoma na temu “Koji medicinski dokazi postoje za biološku terapiju metastatskog kolorektalnog karcinoma“, u organizaciji farmaceutske kompanije „Hoffmann-La Roche Ltd“, održan je 17. februara na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore, u Podgorici. Moderator sastanka bio je prof. dr Vladimir Todorović, a predavači su bili i prim. dr Jadranka Lakićević, prim. dr Nada Cicmil-Sarić i doc. dr Ivan Nikolić.

19. februar - HUMANOST STUDENATA NA DJELU Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Udruženje nefrologa Crne Gore, uz pomoć farmaceutske kompanije „Sanofi“, organizovali su 15. februara u Institutu za javno zdravlje u Podgorici tečaj pod nazivom „Hronična bubrežna insuficijencija - poremećaji mineralno-koštanog metabolizma (CKD-MBD)“. Moderator skupa bila je prof. dr Marina Ratković-Mugoša.

Pedesetak studenata Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore učestvovalo je u akciji dobrovoljnog davanja krvi. Riječ je o prvoj akciji na toj fakultetskoj jedinici UCG. Studenti su izrazili zadovoljstvo učešćem i obećali su nove akcije. Iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore zahvalili su se studentima i pozvali visokoškolce i drugih fakulteta da organizuju

difterije, tetanusa, morbila, rubele i zauški). Roditelji djece koja se ove godine upisuju u osnovnu školu treba da se odmah jave svojim izabranim pedijatrima, kako bi zakazali pregled, te time izbjegli nepotrebne gužve. 24. februar - ŠESTI SASTANAK NADZORNOG KOMITETA IPA PROJEKTA

slične događaje u cilju podizanja svijesti studentske populacije o značaju dobrovoljnog davanja krvi. 24. februar - POČELI SISTEMATSKI PREGLEDI DJECE PRED UPIS U ŠKOLU Sistematski pregledi djece pred upis u osnovnu školu za školsku 2014/2015. godinu, počeli su 24. februara u Domu zdravlja u Podgorici. Uz sistematski pregled, djeca će biti vakcinisana po redovnom kalendaru vakcinacije (vakcinom protiv dječije paralize,

Šesti redovni sastanak Nadzornog komiteta IPA projekta „Implementacija evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori“ održan je u Podgorici. Sastankom je predsjedavao ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, a prisustvovali su predstavnici ministarstava zdravlja i vanjskih poslova i evropskih integracija, Regionalne kancelarije SZO za Evropu i Kancelarije SZO u Crnoj Gori, delegacije EU u Crnoj Gori, Zavoda za transfuziju krvi, Univerziteta Crne Gore, Crvenog krsta i Ljekarske komore. Predstavljen je redovni izvještaj o statusu implementacije projekta, nakon čega je uslijedila sveobuhvatna diskusija o ostvarenom napretku u realizaciji planiranih aktivnosti, kao o postojećim izazovima za ostvarivanje projektom definisanih ciljeva. Imajući u vidu da određeni broj projektnih zadataka nije realizovan u potpunosti, a prije svega iz dijela koji se odnosi na razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi i uvođenja sistema kvaliteta, ocijenjeno je da postoji potreba produženja projekta, čiji završetak je predviđen za kraj aprila 2014. godine.

Prava Magija Zlata i Kavijara MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Udruženje transplantiranih i pacijenata na dijalizi “Nefro” pet godina aktivno u Pljevljima

PODRŠKA OSNOV KVALITETNOG LIJEČENJA Udruženje transplantiranih i pacijenata na dijalizi “Nefro” osnovano je prije pet godina u Pljevljima, kao prvo i jedino takve vrste u Crnoj Gori. Riječ je o NVO koja okuplja osobe koje su obavile transplantaciju i pacijente koji se nalaze na dijalizi zbog oboljenja bubrega. S obzirom na to da je u Pljevljima jako izražena problematika pacijenata sa bubrežnim oboljenjima, broj onih na hroničnoj dijalizi iz dana u dan raste. Mnogi pacijenti su socijalno i materijalno ugroženi i prepušteni svojim porodicama, a nerijetno i sami sebi, zaboravljeni od najbližih i od društva u cjelini. Upravo u cilju povezivanja ljudi sa istim problemom osnovana je NVO „Nefro“, kako bi posvetila pažnju pacijentima u svakom pogledu. Ta organizacija je, kako kaže jedan od osnivača Milorad Kotlaja, jedina u Crnoj Gori, a djelatnosti su joj i dalje ograničene na Pljevlja, uglavnom zbog finansijskih poteškoća, ali ostaje otvorena mogućnost za proširenje na državni nivo ukoliko se uključe i drugi subjekti iz te oblasti. Udruženje pokriva spektar djelatnosti u oblasti širenja

i unapređivanja znanja o faktorima rizika bubrežnih oboljenja, kao i razvijanja i unapređivanja znanja o bubrežnim bolestima. Iz organizacije navode da im je bitno i razvijanje i unapređenje prakse u oblasti transplantacije i dijalize, kao i održavanje i unapređivanje saradnje sa domaćim i inostranim udruženjima i organizacijama iz oblasti nefrologije i njoj srodnih oblasti. Osnovni cilj udruženja je organizovanje stručnih savjetovanja, javnih rasprava i drugih skupova iz oblasti nefrologije. „Nefro“ se bavi organizovanjem seminara, tribina, skupova, kurseva i drugih oblika rada u cilju unapređivanja prakse primjene dijalize, kao i moguće transplantacije. U skladu sa osnovnim ciljevima i djelatnostima NVO „Nefro“ izdaje stručni časopis i druge oblike informativnih publikacija koje doprinose širenju svijesti o problemima sa kojima se suočavaju pacijenti. „Nefro“, kazao je Kotlaja, kroz svoje aktivnosti podstiče državne službe na blisku saradnju iz oblasti nefrologije, dajući

„Budi donor, spasi život“ Iz NVO „Nefro“ se trude da građane edukuju o transplantaciji organa i navode da je zavještanje organa ljudski čin, a da je savremena medicina omogućila da je vrlo lako postati donor, a samim tim imati priliku spasiti nečiji život. Doniranje organa je, kazao je Kotlaja, još okovano predrasudama. - Ljudi su skeptični po pitanju pristupanja klubu donatora. „Nefro“ se bavi upravo i edukacijom stanovništva u pogledu razbijanja predrasuda o doniraju, pa često radimo ﬂajere i brošure kojima obavještavamo građane o načinu na koji mogu postati donatori - naveo je Kotlaja, koji je i sam transplantirani pacijent, pa svojim iskustvom, kako je naveo, može da doprinese razvoju svijesti o važnosti doniranja organa, ali i da podstiče pacijente da vjeruju u ozdravljenje i ne odustaju od liječenja. Proces transplantiranja organa je u početnoj fazi u Crnoj Gori koja je od skoro u organizaciji Eurotransplant, zahvaljujući Hrvatskoj koja je jedna od vodećih zemalja u Evropi po broju obavljenih transplantacija. - Slogan NVO „Nefro“ je „Budi donor, spasi život“, pa smo organizovali više okruglih stolova na ovu temu, a na jednom od njih više od 80 odsto prisutnih se izjasnilo da bi doniralo svoje organe, što smatramo velikim uspjehom. Imamo odličnu saradnju sa Ministarstvom zdravlja, s tim što se trudimo da olakšamo proces dobijanja donatorskih kartica, mimo procedure koja iziskuje više vremena, a samim tim udaljava građane od pristupanja klubu donatora. Smatramo da je izdavanje donatorskih kartica preko izabranog doktora pogrešan postupak, ali nam je ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović u toku jedne od posjeta udruženju obećao da ćemo dobiti dozvolu da izdajemo kartice. Mislimo da bi to olakšalo postupak i da bi više ljudi pristalo da zavješta svoje organe - smatra Kotlaja. U Crnoj Gori oko 200 građana posjeduje donorsku karticu, dok su konkretni podaci za Pljevlja, kazali su u NVO „Nefro“, nedostupni.

BUDI DONOR, SPASI ŽIVOT! Pozivam ljude da zavještaju organe, to je najveći čin humanosti i dobročinstva, kojim iskazujemo veliku odgovornst prema sebi i najbližima, to je osnova etike života. To treba potencirati i praktikovati, slijedeći primjere zemalja iz okruženja, prateći svoju čovjekoljubivost - zaključuje Kotlaja.

inicijative za sprovođenje raznih projekata. - Za pet godina aktivnosti u Pljevljima naši pacijenti na dijalizi imali su jaku podršku naše organizacije. Imali smo veliki broj okruglih stolova i seminara, na kojima su učestvovali eminentni stručnjaci iz oblasti nefrologije iz Crne Gore i regiona. Naše udruženje posjetio je dr Drago Milutinović, načelnik nefrološke klinike i Centra za transplantaciju bubrega u Kliničkom centru Srbije, a od domaćih ljekara podršku dobijamo od prof. dr Marine RatkovićMugoša, načelnice nefrološkog odjeljenja Kliničkog centra Crne Gore, koja se trudi da svojim stručnim znanjem oplemeni rad našeg udruženja - naveo je Kotlaja. Kroz razne oblike edukacije „Nefro“ uspijeva da pomogne pacijentima u toku hemodijalize, što smatraju osnovnom i kontinuiranom djelatnošću. U cilju prevencije bolesti bubrega, jednom godišnje ta organizacija početkom septembra organizuje mjerenje krvnog pritiska i šećera u Pljevljima, pa tako brinu o građanstvu uopšte, kako bi kontrolisali dva glavna uzročnika oboljenja bubrega. Kroz taj oblik kontrolisanja već je prošlo 2.500 Pljevljaka. Osim edukacije i stručne pomoći, NVO „Nefro“ učestvuje i u humanitarnim akcijama organizovanim za pacijente koji se nalaze na dijalizi, pa je u skladu sa tim više puta dodijeljeno po 100 eura jednokratne pomoći. Organizovan je i koncert pljevaljskih muzičara, koji su skupili 2.500 eura, od kojih su uspjeli da unaprijede rad kabineta za hemodijalizu. Uvedena je kablovska televizija i kupljene su posteljine za kabinet hemodijalize, a sve u cilju prijatnijeg boravka ljudi kojima je hemodijaliza neophodna. U NVO „Nefro“ evidentirana su 22 pacijenta na dijalizi. Draženka Laketić

REGION 04. – 09. februar - NA KOPAONIKU ODRŽAN IV ZIMSKI SIMPOZIJUM OTORINOLARINGOLOGA I HIRURGA GLAVE I VRATA Kopaonik - Zimski simpozijum su organizovali Udruženje otorinolaringologa i hirurga glave i vrata jugoistočne Srbije, ORL Klinika Niš i Klinički centar Niš. Simpozijum je prevashodno bio posvećen pedijatrijskoj otorinolaringologiji, a osim domaćih učestvovali su i svjetski stručnjaci iz ove oblasti. Simpozijum je akreditovan od strane Zdravstvenog savjeta Republike Srbije i adekvatno je bodovan. 10. februar – MARIBOR DOBIJA NOVI URGENTNI CENTAR

11. februar - SAVJETNICI ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA Beograd - U skladu sa Zakonom o pravima pacijenata u Srbiji, jedinice lokalne samouprave - opštine i gradovi, dobile su novu nadležnost - da organizuju i obezbijede zaštitu prava pacijenata u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu određivanjem diplomiranog pravnika, koji će obavljati poslove savjetnika za zaštitu prava pacijenata, kao i obrazovanjem savjeta za zdravlje. 11. februar - U HRVATSKOJ DOMINIRAJU BOLESTI DISAJNIH PUTEVA

Maribor - Ministarstvo zdravlja Slovenije usvojilo je odluku o izboru izvođača radova na novom urgentnom centru u Mariboru. Konzorcijum GH “Holding” je u otvorenom postupku ponudio 18,75 miliona eura, dok je u pregovaračkom postupku dogovorena cijena od 13,29 miliona. Projekat je djelimično finansirala EU preko Evropskog fonda za regionalni razvoj, a dio su obezbijedili Ministarstvo zdravlja i UKC Maribor. Urgentni centar će biti završen sredinom 2015. 10. februar - SEDAMDESET VOZILA ZA PALIJATIVNU NJEGU Zagreb - Na ljestvici oboljenja u Hrvatskoj dominiraju bolesti disajnih puteva. Prema podacima hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo tokom 2012. godine zabilježeno je 1,76 miliona takvih slučajeva, odnosno 15 odsto. Bolesti srca i krvnih žila na drugom su mjestu sa 1,44 miliona slučajeva ili 12 odsto, slijede bolesti mišićno-koštanog sastava i vezivnog tkiva sa 11,5, te bolesti genitouriranog sistema sa šest procenata. Kao posljedica opšteg poboljšanja higijenskih i sanitarnih prilika u Hrvatskoj, niska je učestalost zaraznih bolesti poput trbušnog tifusa, bacilarne dizenterije i hepatitisa A. Polne, odnosno polno prenosive bolesti pokazuju takođe povoljno stanje, s niskom učestalošću sifilisa, gonoreje i AIDS-a. Hrvatska se, kako je ocijenjeno, na području zaraznih bolesti izjednačila s razvijenim zemljama Evrope i svijeta. Beograd - Ministarka zdravlja Srbije prof. dr Slavica Đukić-Dejanović sa državnim sekretarima uručila je ključeve od 70 novih vozila namijenjenih domovima zdravlja za potrebe palijativne njege. Vozila su dobili domovi zdravlja iz onih opština Srbije koje su manje razvijene i kojima su vozila u patronažnim i službama kućnog liječenja stara i dotrajala. Ministarstvo zdravlja je prije šest mjeseci, u saradnji sa delegacijom Evropske unije, obezbijedilo 73 vozila.

13. februar - MALIGNE BOLESTI KOD DJECE U SRBIJI RIJETKE Beograd - U okviru Kalendara javnog zdravlja, Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, uz podršku Ministarstva zdravlja Srbije i Udruženja roditelja djece oboljele od raka, obilježilo je 15. februar - Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti.

- Prema zvaniÄ?nim podacima u okviru redovnih registara, maligne bolesti kod djece su kod nas rijetke i prema posljednjim praÄ&#x2021;enjima sada ima 339 oboljelih, ĹĄto predstavlja 0,9 odsto svih sluÄ?ajeva raka - rekao je na konferenciji za novinare direktor Instituta za javno zdravlje Srbije â&#x20AC;&#x153;Dr Milan JovanoviÄ&#x2021; Batutâ&#x20AC;? prim. dr Dragan IliÄ&#x2021;. Povodom MeÄ&#x2018;unarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, ministarka zdravlja prof. dr Slavica Ä?ukiÄ&#x2021;DejanoviÄ&#x2021; podsjetila je da se ovaj dan u svijetu obiljeĹžava od 2002, a u Srbiji od proĹĄle godine.

Think Green. Live Green. Â&#x2021; SULSUHPD RUJDQL]PD www.erbavita.com ]D SHULRG VH]RQVNLK DOHUJLMD L DVWPH

14. februar - SNAGOM ZAJEDNIĹ TVA DO POBOLJĹ ANJA KVALITETA Ĺ˝IVOTA Zagreb - Povodom Dana djece oboljele od malignih bolesti, koji se obiljeĹžava 15. februara, u Zagrebu je odrĹžan okrugli sto â&#x20AC;&#x17E;Snagom zajedniĹĄtva do poboljĹĄanja kvaliteta Ĺživota djece oboljele i lijeÄ?ene od malignih bolesti i njihovih porodicaâ&#x20AC;&#x153;. Skup, na kojem je uÄ?estvovao zamjenik ministra zdravlja Hrvatske, prim. dr Marijan Cesarik, organizovali su Klub roditelja djece oboljele i lijeÄ?ene od malignih bolesti â&#x20AC;&#x153;SANUSâ&#x20AC;? iz Splita i MreĹža roditelja. Bila je to, kako je navedeno, prilika da se joĹĄ jednom govori o potrebi udruĹživanja i podsticanja svih relevantnih institucija da boljom saradnjom na svim nivoima i kroz partnerstvo s udruĹženjima osiguraju kvalitetniji Ĺživot oboljelih i njihovih porodica za vrijeme lijeÄ?enja, ali i nakon njega.

Â&#x2021; IDYRUL]XMH XUDYQRWHĂĽHQ Âż]LRORĂŁNL RGJRYRU LPXQRJ VLVWHPD Â&#x2021; SRMDĂžDYD VQDJX ORNDOQRJ LPXQLWHWD Â&#x2021; VQDĂĽQR DQWLRNVLGDWLYQR DQWLLQĂ&#x20AC;DPDWRUQR GHMVWYR

27. februar - POSEBAN HUMANITARNI BROJ ZA LIJEÄ&#x152;ENJE GRAÄ?ANA

Â&#x2021; VWYDUD SURWHNWLYQX EDULMHUX QD VOX]RNRĂĽL QRVD Â&#x2021; KLGULUD L XPLUXMH VOX]RNRĂĽX QRVD YUDĂźDMXĂźL MRM QMHQX Âż]LRORĂŁNX RGEUDPEHQX VSRVREQRVW Beograd - Ministarstvo zdravlja Srbije postiglo je dogovor sa operaterima mobilne telefonije da se otvori poseban humanitarni broj za SMS donacije graÄ&#x2018;ana, za lijeÄ?enje oboljelih od rijetkih bolesti. Uz postojeÄ&#x2021;u budĹžetsku liniju od 280 miliona dinara i taj servis, biÄ&#x2021;e omoguÄ&#x2021;eno lijeÄ?enje oboljelih od GoĹĄeove bolesti, Hanterove bolesti i mukopolisaharidoze tip 1. Sva dijagnostika u zemlji ili po potrebi u inostranstvu biÄ&#x2021;e finansirana iz RepubliÄ?kog fonda za zdravstveno osiguranje. Ministarstvo zdravlja uputilo je mobilnim operaterima formalni zahtjev kojim je zatraĹženo koriĹĄÄ&#x2021;enje humanitarnog broja za SMS donacije graÄ&#x2018;ana. Mobilni operateri su se na do sada odrĹžanim sastancima obavezali da Ä&#x2021;e sva prikupljena sredstva dostavljati ministarstvu.

Â&#x2021; RWNODQMD VLPSWRPH SUHKODGH SRPDĂĽH NRG DOHUJLMVNRJ L LQIHNWLYQRJ ULQRVLQX]LWLVD

8YLMHN SUYR SRWUDĂĽLWH UHĂŁHQMH X SULURGL netpharm@t-com.me 020/267-805 069/777-069 FbPage: Erba Vita Crna Gora

KAKO PRAVILNO

DRŽATI DIJETU Piše: prim. dr Ljiljana Žižić

„Prvi efekti redukcione dijete počinju da se pojavljuju već poslije petnaest dana. U početku se gubi više tečnosti, ali je i to dobar motivacioni faktor. Ako neko ima 4-5 kilograma viška, on će to već u prvih mjesec da dovede u normalu, za razliku od onog ko treba da smrša 50 kilograma“. Kada se govori o dijeti obično se misli na dijetu za mršavljenje. Međutim, dijeta u suštini predstavlja način ishrane. Osim redukcione dijete, gdje posebnim režimom ishrane dolazi do smanjenja tjelesne mase, postoje i dijete za povećanje težine kod onih kojima je to neophodno, kao i posebne dijete koje je potrebno sprovoditi zbog nekog oboljenja. Međutim, najčešće - u 80 odsto slučajeva, riječ je o redukcionoj dijeti. Prilikom njenog sprovođenja treba ispoštovati osnovne principe piramide ishrane, kojom je predstavljeno koje namirnice i u kojoj ih količini treba koristiti. Bazu piramide čine žitarice i proizvodi od žita. Slijede mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba i jaja, potom voće i povrće, a na vrhu same piramide su slatkiši i masnoće, što znači da treba da budu najmanje zastupljeni u svakodnevnoj ishrani. Redukciona dijeta podrazumijeva da u ishrani treba da bude zastupljeno sve ovo što je dato u piramidi, ali iz svake od njenih grupa treba birati niskokalorične namirnice, odnosno one koje će da daju manje kalorija, a istovremeno će da zadovolje potrebe organizma za neophodnim materi-

jama.

Kada pravimo dijetetski program za redukciju tjelesne težine, prvo moramo da odradimo niz ispitivanja. Program je individualan, što znači da je svako od nas priča za sebe. Za izradu dobrog programa redukcije tjelesne težine prije svega moramo da uradimo laboratorijske nalaze pacijenta kako bismo vidjeli kakva je krvna slika i ostali biohemijski parametri. Posebno su značajni nivo šećera u krvi, holesterol, trigliceridi, bilirubin, urea... Zatim, moramo da uzmemo osnovne podatke o zdravstvenom stanju pacijenta, odnosno ličnu anamnezu, ali su vrlo bitni podaci i iz porodične anamneze kako bismo vidjeli da li u užoj porodici postoje neka oboljenja koja bi mogla da budu uzrok povećanja tjelesne mase. Vrlo značajna je i anketa o tome šta je pacijent prethodnih dana jeo. Zahvaljujući tome možemo da vidimo kojim ritmom pacijent uzima obroke i kakve su mu navike. U tim slučajevima ne dobijemo uvijek realne podatke. Naime, pacijenti umiju da tvrde da ne jedu ništa ili obično preskoče ili zaborave da kažu da su jeli, primjera radi, čokoladice

i slično. Kada pacijent govori da je za doručak pojeo sendvič, a za ručak picu ili neko lisnato pecivo, te da je večerao oko 23 časa, odmah se shvati da su navike tog pacijenta poremećene. Pored laboratorijskih nalaza i uvida u anamnezu i navike pacijenta, za izradu programa za redukciju tjelesne mase neophodno je da

obavimo i određena mjerenja, pored težine i visine koji su osnovni parametri, mjerimo i obim struka i nadlaktice. Na karakterističnim mjestima mjerimo debljinu masnog tkiva. Na osnovu svih tih podataka možemo da napravimo kvalitetni program ishrane. Program propisuje koje namirnice iz piramide ishrane

Drastične dijete nose rizik U želji da što prije smršaju, žene nerijetko pribjegavaju nekim drastičnim dijetama kojih ima u izobilju i po novinama i po internetu, ne znajući da tako mogu ozbiljno da naruše zdravlje, da ugroze rad bubrega i jetre i da pokrenu niz drugih komplikacija. Takve dijete mogu da budu inicijalna kapsula za neka prikrivena oboljenja. Uz to, i imunitet značajno opada, što je posebno rizično za ovaj period proljeća, kada nam je imuni sistem svakako slabiji. Zato preporučujem da pacijenti prije početka bilo koje dijete uvijek konsultuju ljekare. Problem je i takozvani jo-jo efekat. Naime, nakon drastičnih dijeta, kojima se za kratak period izgube suvišni kilogrami, pacijenti se vraćaju starim navikama, jedu i one namirnice koje su im bile zabranjene, pa se poslije kratkog vremena vrate na prethodnu težinu ili čak dobiju dodatnih nekoliko kilograma. Zato pacijentima objašnjavam da dijeta ne znači gladovati, nego promijeniti način ishrane i da te nove navike treba da ostanu za cio život, odnosno da, i kada dođu do željene težine, treba da nastave da se hrane zdravo. To ne podrazumijeva da ne smiju pojesti kolač ili neku zabranjenu namirnicu. Ali, takođe, ne znači da kad smršaju mogu jesti svaki dan po dva bureka.

Dijetetske suplemente tretirati kao ljekove Na našem tržištu nalaze se različiti preparati za mršavljenje i mislim da bi svi oni trebalo da se tretiraju kao ljekovi, što znači da bi, pored predviđene kontrole da li sadrže pesticide i teške metale, trebalo da prođu i klinička i ﬁziološka ispitivanja kako bismo vidjeli kakvog efekta imaju na zdravlje i kojim mehanizmima tope kilograme i da li je možda riječ samo o placebu. Po zakonu, dijetetski suplementi ne moraju da prolaze sva ta ispitivanja. Zbog sprečavanja eventualnih negativnih posljedica usljed korišćenja tih preparata, prije upotrebe treba konsultovati ljekara kako bi on vidio o čemu je riječ.

treba da budu zastupljene. Riječ je o onim koje su manje kalorične, ali koje imaju veću zapreminu, tako da mogu da napune želudac, kako bi osoba imala osjećaj sitosti. Tako da, kada je riječ o povrću, prednost treba dati paradajzu, kupusu, krastavcu, blitvi, prokelju... i ne treba jesti visokokalorično povrće kao što je krompir, grašak i boranija. Ritam uzimanja hrane smatram jednako važnim kao i način ishrane. Vrlo je bitno da se namirnice rasporede u nekoliko obroka. Pacijenti obično kažu da jedu jednom ili dvaput dnevno. A, to je greška, jer se tada unese velika količina hrane. Namirnice uglavnom raspoređujemo u pet obroka, tri glavna doručak, ručak i večera, kao i dvije užine, obično voćne. To je neophodno zbog toga što varenjem svake namirnice trošimo i određenu količinu energije. Upravo je to cilj redukcione dijete, odnosno da se za varenje obroka potroši više energije od one koja se unese hranom. Što se tiče vremena uzimanja obroka, doručak bi trebalo da bude do otprilike 10 časova, kako bismo imali vremena da u toku prijepodneva imamo voćnu užinu. Razmak između obroka treba da bude oko tri sata. Ručak je tradicionalno oko 14-15 časova. Međutim, mnogima radno vrijeme ne dozvoljava da taj termin ispoštuju, što nije problem. Ručak se može pomjeriti i do 17-18 časova, ali bi u tom slučaju dva-tri sata prije tog glavnog obroka trebalo pojesti laganiji sendvič,

primjera radi sa mladim sirom i salatom. Kada je riječ o večeri, ona bi trebalo da bude do 20 ili najkasnije do 21 čas, a ne oko ponoći. Vrlo je bitno da večera ne bude obilna. Može se jesti mladi sir, salata, integralni hljeb, riba... Nakon večere, preporučljivo je biti budan barem dva sata. Tokom redukcione dijete iz ishrane treba izbaciti gazirane sokove, slatkiše, kao i sve grickalice koje se uz razne serije i ostali televizijski program konzumiraju. Za sve ljude, a posebno za one koji žele da redukuju tjelesnu masu, vrlo je bitna fizička aktivnost, koja treba da bude prilagođena zdravstvenom stanju, jer ne smiju svi da idu, primjera radi, u teretanu. Dovoljna je i brža šetnja od jednog sata u toku dana. Treba imati u vidu da tek nakon pola sata od početka fizičke aktivnosti počinje topljenje masnih naslaga. Što se tiče tečnosti, u zimskom periodu neophodna su oko najmanje dva litra, a tu se, pored vode, računaju i kafa, čaj, supa... Prvi efekti redukcione dijete počinju da se pojavljuju već poslije petnaest dana. U početku se gubi više tečnosti, ali je i to dobar motivacioni faktor. Ako neko ima 4-5 kilograma viška, on će to već u prvih mjesec da dovede u normalu, za razliku od onog ko treba da smrša 50 kilograma.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

DIJETOTERAPIJA

CELIJAKIJE Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, uži specijalista dijetoterapije

Celijakija je jedna od najčešćih hroničnih gastrointestinalnih bolesti. To je autoimuno oboljenje koje primarno zahvata gastrointestinalni trakt kod genetski predodređenih osoba nakon unošenja glutena hranom. Dolazi do hroničnog zapaljenja sluzokože tankog crijeva čiji je rezultat atrofija crijevnih resica i raznolike kliničke manifestacije koje mogu da se ispolje u ranoj životnoj dobi ili kasnije. U klasičnoj kliničkoj slici celijačne bolesti dominiraju gastrointestinalni simptomi kao što su dijareja, digestivne smetnje, bolovi i distenzija trbuha. Kao posljedice malapsorpcije, kod djece dolazi do zaostajanja u tjelesnom rastu i razvoju, i nastaje deficit minerala i vitamina. Mnogo je češća atipična forma bolesti bez gastrointestinalnih simptoma ili sa njihovim rijetkim ispoljavanjima, ili dominiraju ekstraintestinalne manifestacije. Gluten je kompleksna supstanca proteinskog dijela žitarica. Djelovi glutena, glijadini ili pšenični prolamini, odgovorni su za oštećenja sluzokože tankog crijeva kod osoba koje za to imaju genetsku predispoziciju. Međutim, nijesu sve žitarice koje sadrže gluten podjednako toksične. Najintenzivnija oštećenja sluzokože izazivaju glijadini pšenice, nešto manje su toksični sekalini u raži, hordeini u ječmu, a najmanje su toksični avenini ovsa.

DIJETOTERAPIJA CELIJAKIJE Liječenje celijačne bolesti može da se započne samo poslije kompletne dijagnostičke procedure koja uključuje serološke analize i biopsiju sluzokože tankog crijeva. Prvi korak u terapiji je eliminacija uzročnika problema, dakle, eliminacija glutena. Bezglutenska dijeta se sprovodi tokom cijelog života i jedina je efikasna terapija. Kod izvjesnog broja oboljelih javlja se prolazni poremećaj tolerancije mliječnog šećera, pa ga za to vrijeme treba izostaviti iz jelovnika. Osnov dijetoterapije celijačne bolesti je striktna dijeta bez glutena. Dijeta podrazumijeva izostavljanje iz jelovnika proizvoda od pšenice, raži, ječma i ovsa. Dozvoljen je unos kukuruza, heljde, prosa, pirinča i krompira jer ove namirnice prirodno ne sadrže gluten. Moguće je izvjesnim tehnološkim postupcima odstraniti gluten iz onih namirnica koje ga prirodno sadrže. Potpuno uklanjanje glutena iz ishrane oboljelih od celijakije rezultiraće simptomatskom, serološkom i histološkom remisijom kod većine pacijenata. Simptomatsko poboljšanje nastupa unutar nekoliko nedjelja, dok se poboljšanje testova apsorpcione funkcije i histološkog nalaza tankog crijeva može javiti i nakon nekoliko mjeseci.

Prema veoma strogom standardu (Codex Alimentariusa iz 1981, revidiranom u Berlinu 2000. godine), namirnice sa oznakom “bez gluten” ili “gluten-free” su one koje: - Prirodno ne sadrže gluten, odnosno prolamine pšenice, raži, ječma i ovsa. - Količina glutena u njima ne smije prelaziti više od 20mg/kg (što je manje od 0,002%). - Sadrže gluten, ali je on tehnološkim postupkom odstranjen, tako da količina glutena u njima ne prelazi više od 200mg/kg (manje od 0.02%). - Kombinacija namirnica iz obje ove grupe u kojima količina glutena ne smije prelaziti više od 200mg/kg (manje od 0,02%). Posebnu opasnost za pacijente oboljele od celijačne bolesti predstavljaju namirnice sa skrivenim sadržajem glutena u koje spadaju aditivi, konzervansi, arome i različiti stabilizatori koji se dodaju pri proizvodnji hrane, čak se koriste i u nekim ljekovima i sredstvima za higijenu usta. U tehnološkim postupcima i metodama proizvodnje hrane veoma često se, zbog brojnih osobina kao što su popravljanje ukusa i vezivne sposobnosti, koriste žitarice sa glutenom. Dijetoterapija celijakije je danas olakšana dostupnošću velikog broja prehrambenih proizvoda bez glutena (hljeb, tjestenina, keks, tijesto za pice, brašno za slatkiše itd), koji na ambalaži imaju znak koji garantuje odsustvo glutena. Postoji i grupa namirnica koja se može nazvati rizičnom, a takva hrana se može konzumirati tek kad se sa sigurnošću utvrdi da ne sadrži gluten. Takvi proizvodi su instant supe, kobasice, viršle, umak od soje, slatkiši i bombone, neke vrste sladoleda, slad, čips, instant napici (kafa, kakao) i slične namirnice koje mogu da sadrže sakriveni gluten. Zabranjene su sve namirnice koje sadrže pšenicu, ječam, raž i zob ili njihove derivate. Sprovođenjem stroge bezglutenske dijete simptomi bolesti će se ublažiti ili čak i nestati, te će vremenom doći do oporavljanja sluznice tankog crijeva. Stanje organizma se može toliko oporaviti da bude kao kod svake zdrave osobe. Da bi se održavalo dobro opšte stanje organizma, preporuka je da se svakodnevno uzima hrana iz svih grupa (žitarice bez glutena, mlijeko i mliječni proizvodi, povrće, voće, meso), treba piti najmanje osam čaša vode, a so koristi umjereno. Svakodnevno treba biti fizički aktivan. Slatkiše i grickalice treba izbjegavati. Važan je i način pripreme hrane i zato treba maksimalno ograničiti dodatak masnoća. Takođe, treba se posvetiti svakom zalogaju, dakle, jesti polako i za stolom. KAKO PRIPREMITI OBROK BEZ GLUTENA? gluten.

- Birati isključivo namirnice koje sigurno ne sadrže

- Hranu ne dodirivati rukama od brašna ili neopranim kuhinjskim posuđem (činija, kutlača, cjediljka, lonac

itd) koji su bili u dodiru sa zabranjenim proizvodima. - Ne stavljati hranu direktno na kontaminirane površine, kao što su, na primjer, pult, pleh, rešo ili roštilj. Sve treba dobro oprati prije početka rada. - Ne treba koristiti ulje za prženje u kojem su prethodno bili prženi proizvodi od brašna. - Ne koristiti vodu za kuvanje tjestenina, koja je prethodno bila korišćena za kuvanje tjestenina sa glutenom. - Upotrijebiti papir otporan na masnoće (voštani papir) ili aluminijsku foliju na tanjirima i sredstvima koja bi mogla biti kontaminirana. Obično se kaže da jednom dijagnostikovana celijakija nije više bolest, nego samo stanje. Zapravo, nakon početka tretmana, psihofizičko zdravlje se znatno poboljšava, ali je neophodno naučiti, primijeniti i održavati novi način ishrane i života. Ipak, neophodno je kontinuirano edukovati i oboljele i članove njihovih porodica kako o samoj bolesti, tako i o načinu liječenja. Danas je na tržištu prisutan veliki broj bezglutenskih proizvoda što značajno doprinosi podizanju kvaliteta života osoba koje žive sa celijakijom.

Cinnamomi cortex - kora cimeta Cinnamomum zeylanicum Ness., Lauraceae

Piše: dr pharm. Miomir Šoškić Cimet je zimzeleno nisko drvo koje raste samoniklo na Cejlonu. Gaji se u Indiji, Aziji, Africi i Americi. Listovi su eliptičnog oblika, ravnog oboda, kožasti i zašiljeni na vrhu. Cvjetovi su krupni, mirisni i grupisani u rastresite cvasti. Kao droga se koristi oguljena i osušena kora mladih grana cimetovog drveta. U prometu je u obliku dugačkih komada, širine jedan centimetar, sastavljenih od više korica, koje su cjevasto savijene jedna u drugu. Kora je spolja svjetlomrke boje, lako lomljiva, sa tamnijom unutrašnjošću. Aromatičnog, prijatnog i specifičnog je mirisa, koji potiče od cimetaldehida. Droga sadrži od 0,5 do 2,5% etarskog ulja i izvjesnu količinu tanina, sluzi i kumarina. Kvalitet droge se procjenjuje na osnovu sadržaja etarskog ulja. Evropska farmakopeja 6.0 zahtijeva prisustvo minimum 12 ml/kg etarskog ulja u drogi cinnamomi cortex. Etarsko ulje cimeta (cinnamomi zeylanicii corticis aetheroleum) se dobija destilacijom pomoću vodene pare iz prethodno pripremljene droge. Dobijeno ulje je svjetložućkaste boje, slatkog ukusa i prijatnog mirisa na cimetaldehid i eugenol. Etarsko ulje cimeta ispoljava jako antimikrobno i antioksidativno djelovanje. Od galenskih preparata izrađuje se Aqua Cinnamomi, Tinctura Cinnamomi, a nekada se izrađivao i Sirupus Cinnamomi. Sprašena kora cimeta i proizvodi dobijeni od nje se koriste kao stomahici1, karminativi2, antidijarojici3 i spazmolitici4. Istraživanja pokazuju da cimet može da uspostavi normalan odnos HDL/LDL holesterola, kao i da ima aktivnost sličnu

insulinu, ali i da potencira dejstvo insulina, što je značajno kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2. Etarsko ulje se koristi kao korigens ukusa i mirisa nekih farmaceutskih preparata, ali i za izradu aromatičnih voda i parfema u parfimerijskoj industriji. Najveće količine kore i etarskog ulja se upotrijebe u začinske svrhe, odnosno kao korigensi ukusa i mirisa u prehrambenoj ili industriji alkoholnih pića. Prema Evropskoj agenciji za ljekove, kontraindikovana je primjena droge i preparata kod pacijenata koji su hipersenzitivni na neki od sastojaka. Nije preporučena primjena kod djece i adolescenata ispod 18 godina, kao i tokom trudnoće i dojenja zbog nedovoljnih podataka o bezbjednoj primjeni. 1. Stomahik, sredstvo koje se koristi za olakšano varenje hrane. 2. Karminativ, sredstvo koje se koristi protiv nadutosti i olakšanog uklanjanja gasova iz organizma. 3. Antidijatojik, sredstvo koje se koristi za zaustavljanje dijareje. 4. Spazmolitik, sredstvo koje se koristi da ukloni spazam glatke muskulature.

Specijalizirajući se od samog početka u njezi osjetljive, suve i atopiji sklone kože, Dermatološka laboratorija Uriage nastoji zadovoljiti očekivanja zdravstva, ljekara, dermatologa i farmaceuta na području higijene i njege kože. Danas Uriage pokriva osnovne potrebe kože u svim životnim razdobljima i osigurava kompletnu liniju hipoalergenih proizvoda temeljenih na termalnoj vodi Uriage.

Termalna voda URIAGE

Cicactive krema

Pruriced krem Za suva područja kože

Pruriced gel Za dlakava područja Dermatitis povezan sa svrabežom (atopijski dermatitis,keratoza i vodene boginje). Kod alergijskih reakcija na sunce

MEDITAS d.o.o.

--------------------------------

Podstiču obnavljanje kože - za sva površinska oštećenja kože - opekotine - ogrebotine - manji hirurški zahvati - dermoabrazija - tretman tečnim azotom - radioterapija

--------------------------------

Cicactive gel

Cu Zn gel Čisti, dezinfekuje i smanjuje iritacije kože

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

K A K A O I NJEGOVA SVOJSTVA

Piše: Mr sci. ph. Ivana Gojković

U 28 grama kakaa dobijemo 314 procenata dnevne preporučene doze gvožđa. Kako je gvožđe dio hemoglobina, koji učestvuje u transportu kiseonika, onda je sasvim jasno koliko je kakao bitan za regulaciju krvne slike...

Kakaovac (theobroma cacao) je malo (4–8 metara visine) stablo iz porodice malvaceae, rasprostranjeno duboko u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike. Postoje dvije značajnije teorije o podjeli divljeg kakaovca. Jedna grupa poznavalaca vjeruje da su originalne jedinke divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazon, a kasnije bile kultivisane na ravnicama Južne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potiče iz tropskih područja Amazona, a poslije ga je čovjek rasprostranio do Srednje, čak i Sjeverne Amerike. Kakao je prvi u Evropu donio Kristofer Kolumbo iz Amerike, koji je kakao nazvao „lješnicima čudesnog izgleda“. Kakao je u Evropu prvi put doputovao u obliku napitaka 1519. godine. Plod (sjeme) kakaovca se koristi za dobijanje kakaa i čokolade. Stari narodi su nekada kao novac koristili kakaovac. Svako sjeme sadrži i do 50 odsto masti od koje se pravi kakao maslac. U kakau se nalazi i teobromin, sastojak vrlo sličan kofeinu. Plod stabla kakaa je jajolikog oblika, dugačak do 30 centimetara i teži do 500 grama. U plodu unutar bijelog mesa se nalazi 20-60 sjemenki. Pulpa se koristi za izradu sokova, a od ploda

nastaje kakao prah i kakao maslac, a može se jesti i čitav plod. Ova biljka danas uspijeva u ravničarskim područjima ispod Anda na visinama od 200 do 400 metara, te oko rijeka Amazon i Orinoko. Za dobar rast i razvoj zahtijeva vlažnu klimu i redovne padavine. Listovi su cjeloviti, od 10 do 40 centimetara dugi i od pet do 20 centimetara široki. Za kakao kažu da je hrana bogova. Švedski botaničar Linne dao je biljci naziv theobroma cacao L. gdje „theobroma“ upravo znači „hrana bogova“. Prema astečkom kralju Montezumi, ovaj napitak je bio rezervisan za ratnike i društvenu elitu, a imao je sakralne i svečane karakteristike. Sirovi kakao u zrnu, komadićima ili u prahu, zahvaljujući svojim nutritivnim svojstvima, smatra se jednom od najhranjivijih namirnica na svijetu. Zahvaljujući svom jako bogatom sastavu, kakao ima sljedeća zdravstvena svojstva: - štiti organizam od uticaja slobodnih radikala, - smanjuje stres i depresiju, - djeluje preventivno na KVS, - štiti od mnogih vrsta raka, - odličan je izvor gvožđa, - reguliše nivo holesterola i šećera,

- podstiče koncentraciju i pozitivno djeluje na sve kognitivne funkcije, - smatra se da nutritienti kakaa djeluju preventivno na infarkt miokarda. Od nutritienata u kakau su najviše zastupljeni magnezijum, gvožđe, hrom, magnan, cink, vitamin C, endorfin i teobromin. Kakao spada u namirnice koje su broj 1 izvor magnezijuma u poređenju sa bilo kojom drugom namirnicom. Govorimo o alkalnom mineralu koji utiče na rad srca, mišićne i koštane mase, utiče na prenos nervnih impulsa, te je značajan za nervne funkcije. S obzirom na to da je jako slabo zastupljen u svakodnevnoj ishrani, preporučuje se njegova konzumacija u formi suplemenata ili namirnica koje posjeduju visoku koncentraciju ovog minerala. Zapanjujući je podatak koji kaže da u 28 grama kakaa dobijemo 314 procenata dnevne preporučene doze gvožđa. Kako je gvožđe dio hemoglobina, koji učestvuje u transportu kiseonika, onda je sasvim jasno koliko je kakao bitan za regulaciju krvne slike. U kakau se nalazi i mangan koji zajedno sa gvožđem pomaže oksigenaciju. Ono što je interesantno je da se mangan u koncentrovanim tragovima nalazi i u suzama. U kakau se može naći i značajan nivo esencijalnog minerala hrom, koji direktno utiče na regulaciju nivoa glukoze. Nalazi se i izvjesna koncentracija cinka, koji predstavlja značajan mineral za imunološki sistem. Kakao je možda najpoznatiji po prisustvu supstance koja pruža osjećaj zadovoljstva i utiče na dobro raspoloženje. Govorimo o supstanci endorfin, koja se prirodno prizvodi u našem tijelu nakon pojačane fizičke aktivnosti. Kakao sadrži inhibitore enzima koji utiču na razgrađivanje anandamida, odnosno endorfina. Pored endorfina, kakao posjeduje i velike količine teobromina, koji ima izražena antibakterijska svojstva i naročito djeluje na streptococcus mutans, glavnog uzročnika karijesa. Djeluje još i vazodilatatorno, što znači da smanjuje krvni pritisak. U narodu se često kaže da kakao olakšava srcu da radi svoj posao. Kakao je jako bogat i antioksidansima. Smatra se čak da je značajniji izvor antioksidanasa od borovnice, grožđa, acai bobica... koji štite organizam kod kancera i starenja. Sirovi kakao posjeduje visoku koncentraciju vitamina C. Dvadeset osam grama kakaa daje 21 odsto dnevne preporučene doze vitamina C. Kakao sadrži i esencijalne omega-6 masne kiseline. Kuvana i obrađena čokolada sadrži užežene omega-6 masne kiseline (trans-masnoća) koje mogu izazvati upalnu reakciju. U kakau se nalazi i triptofan, serotonin i melatoin, esencijalne aminokiseline koje stvaraju „odbrambeni štit od stresa“. S

obzirom na to da kakao sadrži 300 različitih sastojaka, što ga čini najhranjivijom namirnicom, veoma je teško neizostaviti neku. Svaki od ovih elemenata čini kakao nezaobilaznom namirnicom današnjice. Kakao se, pored prehrambene svrhe, u posljednje vrijeme često koristi i u kozmetičkoj industriji. Popularan je sastojak preparata za njegu tijela i krema za lice. Djeluje kao izvrstan emolijens jer omekšava suvu kožu, a pogotovo je preporučljiv u prevenciji nastanka strija, povećavajući elastičnost kože. Izolovane iz biljke theobroma cacao L, sjemenke pravog kakaovca sadrže oko 40-50 odsto masnog ulja, smjesu glicerida oleinske, palmitinske i stearinske (50-70 %), oleinske i stearinske (22 %), te oleinske i palmitinske (5 %) kiseline. Idealan je za izradu balzama i pločica za masažu. Koristi se u kremama i uljima za sunčanje, ne zato što

Čokolada je vjekovima poznata i kao moćan afrodizijak. Kockica kvalitetne crne čokolade sadrži istu količinu ﬂavonoida koliko se nalazi u jednoj čaši crnog vina. Povoljno utiče na rad srca, a najnovija istraživanja nagovještavaju da može pomoći u liječenju pacijenata oboljelih od ciroze jetre i da suzbija kašalj jer ima slično dejstvo kao i sirup protiv kašlja.

štiti od UV zraka, već zato jer stvara lagani film koji i sprečava isušivanje, ali i koji je blago vodootporan. Kakao maslac, jedan od značajnijih proizvoda kakaa, predstavlja pastoznu masu, polučvrstog stanja. Topi se na temperaturi tijela, brzo se upija, djeluje kao emolijent, hrani kožu, omekšava, štiti od isušivanja i djeluje smirujuće. Najpoznatija namirnica koja se dobija od kakao praha je čokolada. Čokolada, u stvari, predstavlja smjesu kakao praha i šećera. Najčešće na tržište dolazi u obliku pločica. Ime potiče iz vremena kada se čokolada više pila kao napitak iz riječi xocóatl ili chocolatl (xoco što znači gorko i atl voda), od čega se dalje proširila po drugim indoevropskim jezicima, pa je ušla u engleski kao chocolate, njemački schokolade, francuski chocolat... Najznačajniju nutritivnu vrijednost ima kombinacija čokolade i kakaa sa mlijekom, jer kombinacija bjelančevina iz čokolade i kakaa i aminoksielina - lizina i izoleucina iz mlijeka, daju kompletne i biološki vrijedne bjelančevine. Čokolada je vrlo korisna u ishrani, a s obzirom na to da su na tržištu prisutni razni čokoladni proizvodi, kod izbora istih treba izbjegavati one proizvode koji su bogati vještačkim aditivima, emulgatorima i bojama. Najviše se treba usredsrediti na biljne masnoće. U pitanju su jeftine masnoće koje se u industriji dodaju da bi pojeftinile krajni proizvod. Ove biljne masnoće, zahvaljujući svom hemijskom sastavu, jako goje, a ujedno kvare i originalan ukus čokolade. Postoji više vrsta čokolada, u zavisnosti od tehnologije izrade i sastava razlikujemo: - Crnu čokoladu: mora imati minimum 35 odsto kakao djelova, ali što veći procenat kakao djelova sadrži, to je kvalitetnija. Danas se smatra da standard za visokokvalitetnu crnu čokoladu predstavljaju 53 procenta kakao djelova. Luksuzna crna čokolada obično sadrži 72 odsto kakao djelova. U skladu sa tim, crna čokolada sadrži mali procenat šećera. Ova čokolada ne sadrži mlijeko u prahu.

- Mliječnu čokoladu: mora da sadrži minimum 20 odsto kakao djelova. Ovaj procenat, uglavnom, sadrže čokolade masovne industrijske proizvodnje. Visokokvalitetne mliječne čokolade sadrže oko 32 odsto kakao djelova. Za ovu vrstu čokolade se dodaje mlijeko u prahu u toku procesa proizvodnje. - Bijelu čokoladu: ova vrsta čokolade podrazumijeva kakao buter sa dodatkom šećera i mlijeka u prahu. U toku proizvodnje ne dodaje se kakao prah koji je prethodno dobijen obradom kakao zrna. Mnogi tvrde da ova vrsta i nije prava čokolada, ali mišljenja su podijeljena. Ne treba zanemariti činjenicu da ova čokolada ima visoki procenat kakao butera i kvalitetnog mlijeka u prahu. Pobornici sirove prehrane sami prave svoju čokoladu miješanjem (otapanjem na niskoj temperaturi) kakao praha, maslaca i eventualno nekog zdravog zaslađivača, poput agavinog sirupa. Naučna istraživanja pokazuju da crna čokolada podiže nivo dobrog holesterola i smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi, ukoliko se dnevno unosi oko 16 grama ove vrste čokolade. Zatim, crna čokolada utiče na podizanje nivoa hormona sreće što znači da popravlja raspoloženje i ublažava depresiju. Konzumiranjem samo jedne kockice crne čokolade dnevno možemo ojačati mentalne sposobnosti kao što su budnost, koncentracija i pamćenje. S obzirom na visok nivo teobromina, koji je hemijski vrlo sličan kofeinu, svaka pretjerana konzumacija ove poslastice, može prouzrokovati, pored gojaznosti, i nesanicu i razdražljivost, uostalom kao i kafa kada se konzumira prekomjerno. Charles Schultz je rekao: „Sve što vam treba je ljubav, ali ponekad i malo čokolade neće naškoditi“. Birajte, konzmuirajte, ali imajte mjere u svemu. I ne zaboravite da možete ovu namirnicu uvesti u svakodnevicu.

žiro račun kod Crnogorske komercijalne banke (CKB) broj 510 – 72474 – 92 ul. Sava Ilića br. 5, 85347 Igalo +382 67 825 616, e-mail: fizioterapeuti.cg@gmail.com

Datum: subota, 29.mart 2014.g. Mjesto održavanja: Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „dr Simo Milošević“ Igalo Program za radionicu: MENADŽMENT LIMFEDEMA U PRAKSI 10:00 - Registracija prisutnih - kafa, sok, voda 10:15 - Predstavljanje Tamare Košević - zvanje, specijalizacija i trenutna aktivnost u polju limfedema -Power Point prezentacija “Menadžment limfedema u praksi”. - interaktivna diskusija - kratka Power Point prezentacija “Osnovna strategija za osnivanje Limfedem Službi – pravno i zakonsko adaptiranje profesionalnog zvanja na Zdravstveni sistem, kako se legalno zvanje “lymphedema therapist” stiče i vrednuje internacionalno, sticanje prava za kliničko istraživanje, osnivanje grupa za podršku pacijentima, saradnja sa ostalim zdravstvenim kadrom. - interaktivna diskusija 12:00- 12:30 - kratak osvrt na novitete i promjene uvedene u 2013 godini 12:30- 13:00 - ručak ( kafa, sok,voće, slani/slatki međuobrok) 13:00- 16:00 - Praktična radionica: procjena edema/limfedema i donošenje odluke o tretmanu, uvod u manuelnu limfnu drenažu, vrste bandaža i pravilna primjena, različitosti u kompresivnim pomagalima (kako se uzimaju mjere i koju vrstu čarape/rukava preporučiti pacijentu), njega kože, vježbe i kineziterapija. Novine u terapeutskom pristupu limfedemu- uvod u tehnike “Myofascial release” tehniku. Diskusija o ostalim procedurama koje možemo dodati u sklopu prevencije i tretmana limfedema - fizioterapija nakon onkoplastične rekonstrukcije dojke, pristup fizikalnim procedurama, pristup u palijativnoj njezi. 16:00- 16:30- interaktivna diskusija, ispunjavanje feedback formulara. NAPOMENA: U toku praktičnog djela u popodnevnim časovima, u suglasnosti sa grupom može se napraviti kratka pauza radi osvježenja, a takođe i produženje radionice na dodatnih 30-45 minuta. Cijena radionice iznosi 30€ po osobi za prijave od 9.decembra 2013.g. do 1.februara 2014.g.. Mogućnost plaćanja u tri jednake mjesečne rate. Za prijave od 1.februara do 1.marta 2014.g. cijena radionice iznosi 40€ po osobi. Za prijave od 1. do 20.marta 2014.g. cijena radionice iznosi 50€ po osobi. Uplate se vrše na žiro račun broj 510 – 72474 – 92 kod CKB. Voditelj programa: Tamara Košević - Lymphoedema Specialist i Specijalista primijenjene fizioterapije _______________________________________________________________________________________________________________________________________ Strukovna organizacija fizioterapeuta Crne Gore

Intervju: VANJA PANTOVIĆ, direktorica i vlasnica Baletske škole “Princeza Ksenija”

KREATIVNOST JE ORUŽJE U MNOGIM

ŽIVOTNIM BORBAMA Kada je osnovana Baletska škola ”Princeza Ksenija” i šta Vas je za to motivisalo? Baletska škola “Princeza Ksenija” osnovana je 2004. godine, nakon četvorogodišnje vertire rada Baletskog studija, koji je svojim impresivnim rezultatima preporučio kreiranje institucionalnog okvira čitavog projekta. Procedura donošenja plana i programa, kao i sve ostale aktivnosti, jasno su pokazale opravdanost svih koraka u procesu licenciranja ove jedinstvene ustanove. Koliko sada imate polaznika i koji uzrast je u pitanju? Broj učenika premašuje 200 u dvije škole, a uzrast djevojčica je od četiri do 14 godina. Osnovno baletsko obrazovanje dalje implicira srednje baletsko obrazovanje, čime dobijamo prve školovane baletske igrače u našoj zemlji. Nastupali ste na brojnim mjestima i osvojili veliki broj nagrada... Da li biste neku od njih izdvojili? Pored brojnih nagrada koje smo dobili na scenama širom svijeta i veličanstvenih trenutaka tokom uručenja, čitanja imena našeg učenika i zemlje iz koje dolazimo, uvijek ponavljam da sam nagrađena što me je nebo lociralo baš ovdje i dalo mi tako uzvišen i divan zadatak. Nagrada je svaki dan proveden u školi, u toj stvaralačkoj atmosferi. Svaki izlazak mojih princeza na scenu je veličanstven trijumf. Koliko je balet bitan za razvoj djece i ko sve može da se bavi njime?

Baletska umjetnost možda najefektnije doprinosi razvoju djeteta baš zato što uključuje i fizički i kreativni segment jer se vježbe tijela izvode uz muziku, koja direktno podstiče i kreativni proces. Ta komplementarna aktivnost ima jasan cilj - podizanje duha i tijela. Nakon bazičnih vježbi u prvim godinama, slijede prvi koraci na prstima, kada se dešava nova dimenzija - stvaralački put u najuzvišenije prostore postojanja. To je trenutak kada se uzdižemo iz realnosti i stremimo na vertikali, kada se sjedinjujemo sa progresom “ka gore”, naprijed u vis! Baletom se mogu baviti sva djeca, nema limita, jer svakom od njih može donijeti samo napredak. Prateći Vaš rad stiče se utisak da ste potpuno posvećeni baletu, ali, ipak, nijeste napravili nijedan baletski korak do sada? Moja generacija nije imala sreću da zakorači u baletsku salu. Moja posvećenost toj umjetnosti proizlazi iz samo jednog - moja je duša razigrana, spremna za velike zadatke, za nove velike korake našeg društva. Moja odgovornost, disciplina i želja da učestvujem u kreiranju ukupnog kulturnog progresa naše zemlje, svakog dana mi iznova daje novu snagu da izdržim. Jedan od ciljeva je bila scena nacionalnog teatra, koji ste i postigli zahvaljujući ugovoru sa Crnogorskim narodnim pozorištem. Šta on podrazumijeva? To podrazumijeva dostizanje velikog cilja jer će prisustvo na sceni nacionalnog teatra najdirektnije uticati na stvaranje nacionalnog ansambla sa jedne strane, a sa druge pružiti priliku princezama da stasavaju i rastu, da učvrste svoje samopouzdanje, te da unapređuju svoja stečena znanja direktno na sceni. Sa treće strane, svi učesnici u projektu, dakle, roditelji i šira javnost, uživaće u posmatranju tog stvaralačkog puta na kom smo svi na velikom dobitku. Vaš ansambl je izveo i premijeru baleta “Krcko Oraščić” P. I. Čajkovskog... Šta to znači za crnogorsku kulturnu scenu? Jedan od kultnih baleta izazov je za svaki teatar. Za našu školu to je jasan znak zrelosti i profesionalizma. Naša kulturna scena obogaćena je izuzetnim ostvarenjem, koje nas konačno svrstava u red razvijenih sredina, koje na svom repertoaru imaju ovaj balet. Protekla godina je bila i u znaku Riharda Vagnera... Šta Vas je motivisalo da učestvujete u obilježavanju 200. godišnjice njegovog rođenja? Obilježavanje 200 godina od rođenja Riharda Vagnera najviše ima veze sa mojim ličnim opredjeljenjima, profesionalnim i emotivnim. U profesionalnom

smislu, sve svoje akcije za školu sprovodila sam slijedeci svijetle primjere velikog majstora Vagnera. U emotivnom smislu, taj njemački umjetnik otvorio je novu stranicu u mom ličnom životu. Intenzivno sam u društvu sa Vagnerom provela mnogo godina, njegov portret zauzima počasno mjesto iznad mog klavira, a njemačka kultura ključno mjesto u mom ukupnom zvjezdanom nebu.

sa kreativnim savladavanjem. Ne treba dopustiti da vas nešto onemogući da nastavite da koračate u susret svjetlosti, u susret novim prostorima stvaralačkog čina, gdje sa svojim princezama ispisujem nove stranice napretka naše zemlje, koja se približava evropskim vrijednostima.

Koji su planovi Vaše škole za ovu godinu?

Brigu o sebi do sada nijesam imala prilike da sprovedem u djelo. Moj zdravstveni karton je pun dramatičnih momenata - šest rezova. Svaka anestezija donijela mi je novi susret sa saznanjem da briga o zdravlju mora biti na prvom mjestu. Uvijek nalazim opravdanje u riječima velikog Nikolaja Berđajeva: “Zdravo tijelo je produkt zdravog duha”. Nadam se vremenu kada ću moći da pobrinem o sebi ako ne bude kasno…

Ovu godinu provešćemo primarno u realizaciji plana i programa i, naravno, u mjesečnim izvedbama naših predstava na sceni CNP-a. Očekuje nas nekoliko međunarodnih festivala, kao i pripreme za jubilej škole. U januaru će biti 15 godina igre. Da li imate dovoljno slobodnog vremena i kako ga provodite? Slobodnog vremena gotovo da i nemam. Škola odnosi sve moje raspoloživo vrijeme, a kad ugrabim neki trenutak, onda čitam, sviram i hodam na traci učeći njemački jezik. Pokušavam da zapamtim nove lekcije, nove riječi i da “traumen” (sanjam)… Izjavili ste da se trudite da ”plešete” oko svojih problema i da ih kreativno savladavate... Šta pod tim podrazumijevate? Tako je. Sve što dolazi, a predstavlja surovu realnost i borbu za nove velike korake, posmatram kao mogućnost susreta

Posvećujete li pažnju zdravoj ishrani?

Poruka čitaocima Medikala... Dođite u pozorište da vidite naše princeze. Sigurno će vas taj trenutak odvesti u novi svijet, koji pomaže ukupnom zdravlju, harmoniji realnog pragmatičnog života sa ovim drugim magičnim sveprisutnim životom, koji jako pomaže balansu srećne i ispunjene egzistencije.

R.G.

KOGNITIVNO-BIHEJVIORALNA TERAPIJA OPSESIVNO-KOMPULZIVNOG POREMEĆAJA

Piše: Olivera Marković, specijalista kliničke psihologije Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru

Prije uključivanja kognitivno-bihejvioralne terapije opsesivno-kompulzivnog poremećaja postavlja se pitanje: Kako prepoznati opsesivno-kompulzivni poremećaj, odnosno šta podrazumijeva dijagnoza tog poremećaja? Opsesije (lat. obsessio - obuzetost nečim, opsjedanje) su nametnute, ponavljajuće neprijatne misli, impulsi i slike, koje su najčešće u potpunoj suprotnosti od vrednosnog sistema ličnosti, te ih zato individua doživljava kao izrazito neprijatne. Sadržaji opsesija uključuju agresivne, seksualne, religiozne, somatske ili sadržaje kontaminacije. Kompulzije (lat. compulsio - prisila, prisiljavanje) su ponavljajuće radnje ili mentalne aktivnosti koje predstavljaju odgovor na opsesije u cilju smanjenja anksioznosti i napetosti. Najučestalije su kompulzije pranja i čišćenja, provjeravanja, izbjegavanja, dovođenja stvari u red, prisilne sporosti i mentalne kompulzije. Prema ICD-X klasifikaciji mentalnih poremećaja, kriterijumi za postavljanje dijagnoze opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP) su: - Opsesije ili kompulzije (ili oboje) moraju biti prisutne najmanje dvije nedjelje. Opsesiju, impuls i radnju, individua, odnosno pacijent: a) mora da prepozna kao vlastite, b) barem jedna misao/radnja se ponavlja i pored otpora, c) misao/radnja koja se ponavlja ne smije sama po sebi biti prijatna, d) misli/slike moraju se neprijatno ponavljati.

OKP treba razgraničiti od depresije, iako se simptomi često preklapaju. Ako su, pak, oba poremećaja prisutna, a nijedan dominantan, prvo se savjetuje tretman depresije. U diferencijalnoj dijagnostici, pored depresije, treba posebno voditi računa i u razgraničavanju od sljedećih poremećaja: tjelesnog dismorfobičnog poremećaja, generalizovanog anksioznog poremećaja, socijalne fobije i tikova. Što se tiče epidemiologije, oko 2,5 odsto čovječanstva boluje od OKP-a. Podjednako se javlja kod muškaraca i žena, dok se prvi simptomi najčešće javljaju u periodu kasnog djetinjstva ili rane adolescencije. Simptomi OKP-a se izuzetno rijetko javljaju nakon 35. godine života. Kao etiološki faktori navodi se dopaminergična hiperfunkcija u prefontralnom korteksu i serotonergička hipofunkcija u bazalnim ganglijama. Kod većine pacijenata sa OKP-a prisutan je pozitivan hereditet, u više od 70 odsto slučajeva. Takođe, određene crte ličnosti su povezane sa učestalijom pojavom ovog poremećaja. Neki od glavnih fenomena koji se javljaju kod OKP-a su: - MAF (misao-akcija-fusija) je zapravo kognitivni proces u kome pacijent misao, odnosno sliku, izjednačava-stapa sa realnošću (Rachman, 1993). - Provjera i reosiguranje, gdje pacijent više puta provjerava neku misao ili radnju. Iako većina ljudi koristi provjeru, ovdje pacijent ne vjeruje svojim izvršenim mnogobrojnim provjerama (primjera radi, više puta provjerava da li je isključio ringle). Reosiguranje je više individualni stil, nešto kao “plan B”. Tražeći reosiguranje pacijent šalje poruku da ne vjeruje sebi (primjera radi, šalje drugu osobu, najčešće ukućanina, da provjeri ringle i traži usmeno potvrđivanje). - Odgovornost. - Kontrola misli. - Perfekcionizam.

U kognitivno-bihejvioralnoj psihoterapiji polazi se od kognitivno-bihejvioralne analize koja uključuje anamnezu, rano iskustvo, pozadinu problema, odnosno njen istorijat, tok i razvoj. Pored toga, utvrđuje se stepen disfunkcionalnosti na poslu, u

porodici, socijalnoj sferi i slično. Na kognitivnom nivou definišu se opsesije, njihov sadržaj, te kakvo personalno značenje imaju za pacijenta, odnosno šta takve misli o njoj kao osobi govore? Na bihejvioralnom nivou, registruju se tačno određene kompulzije, rituali, kako ih pacijent izvodi, koliko traju, da li se frekvencija mijenja i, ako se mijenja, od čega to zavisi. Na emocionalnom nivou, određenim skalama i na osnovu vođenja dnevnika, izvještava se o aktuelnom nivou napetosti, anksioznosti i bijesa. Nakon toga, terapaut i pacijent zajedno određuju opšti i specifični cilj u terapiji. Cilj tretmana ne treba da bude samo povlačenje simptoma, već održavanje remisije i prevencija brzog relapsa. Koliko je kognitivno-bihejvioralna terapija eﬁkasna u tretmanu OKP-a? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, neophodno je napomenuti bazična pravila koja su nužna za uspješnost tretmana: - Motivacija za tretman je, svakako, neophodan zahtjev da bismo mogli pretpostaviti uspješnost. Česta je razlika između onoga što pacijent očekuje i ono što se zbilja dešava, odnosno kako se dešava u terapiji. - Iskrenost, koja se prvenstveno tiče sadržaja opsesija (često se zbog toga stide), kako izvode kompulzije u okviru ritualnog čina. Iz tog razloga moguća je nepotpuna iskrenost u opisu opsesija i kompulzija. Sramota se često javlja i zbog straha od ludila i gubitka kontrole, a nije rijetka ni pojava fenomena depersonalizacije. Struktura kognitivno-bihejvioralnog tretmana podrazumijeva: 1. Psihoedukaciju - terapeut daje informacije o intruzivnim mislima, kao i da svaki čovjek povremeno ima iskustva sa njima (de Silva and Rachman 1997). Saznanje ovoga omogućava normalizaciju njihovog iskustva. 2. Tehnike disanja - pacijent se obučava pravilnoj primjeni tehnika sporog i dubokog disanja. 3. Kognitivne tehnike - koriste se sa ciljem kognitivne restrukturacije, gdje terapeut postavlja specifična pitanja. Pacijent se uči da na nov, funkcionalniji način sagledava sadržaj i značenja misli. 4. Bihejvioralani nivo - izlaganje i sprečavanje odgovora, koji se izvode uživo ili u imaginaciji, čiji je cilj prevencija motoričkih i mentalnih kompulzija. Terapeut zajedno sa pacijentom kreira hijerarhijsku skalu koja uključuje situacije koje izazivaju strah, od najmanjeg do najvećeg. Izlaganje traje od 45 minuta do dva sata, sve dok anksioznost, napetost ne bude minimalna, odnosno jednaka 0. Tek tada se prelazi na sljedeću stavku hijerarhijske skale. Pri završnim seansama, neophodno je utvrditi moguće buduće “okidajuće” situacije i kako da se pacijent suoči sa njima, ukoliko dođe do relapsa, da primijeni naučene tehnike, a ako se simptomi intenziviraju da se javi terapeutu, što ne mora nužno da znači ponovno početno uključivanje u sam tretman.

BOL (II) Piše: prim. dr Milica Šofranac

Mjerenje intenziteta bola Za određivanje intenziteta bola primjenjuju se jednodimenzionalne skale bola i multidimenzionalni upitnici. Oni zapravo daju subjektivnu procjenu bola, odnosno osjećaj bola, što znači da je to lično iskustvo. Zbog emocionalne komponente, ne postoji instrument kojim bi se jačina bola mogla izmjeriti.

Jednodimenzionalne skale Mjerenje bola se sprovodi numeričkom ljestvicom (engl. numeric rating scale - NRS) s oznakama od 0 - bez bola, do 10 - najjači mogući bol, a između su oznake gradacije bola: slabi, umjeren i jaki bol. Kako je često pacijentima teško brojevima odrediti jačinu bola, danas su u primjeni vizuelno-analogne ljestvice (engl. visual analogue scale - VAS), odnosno kombinacija slikovne s numeričkom ljestvicom. VAS ljestvice su razvijene na osnovu prve ljestvice koju su napravili Wong i Baker za određivanje bola kod djece, gdje izraz lica opisuje stanje bola. 0 - srećno lice jer nema bola, 2 - još uvijek zadovoljno lice, vrlo slabi bol, 4 - ravnodušno lice, slabi do umjereni bol, 6 - tužno lice, umjereni bol, 8 - nezadovoljno lice, jaki bol, 10 - suzno lice, vrlo jaki bol. Pacijent treba svaki dan da mjeri intenzitet svog bola (najbolje u isto vrijeme dana, što zavisi i od termina razvoja najjačeg bola tokom dana), te oznake s brojčane ljestvice potom

da upisuje u tablicu. Korisno je voditi i dnevnik bola: dnevni raspored pojave i raspona intenziteta bola u zavisnosti od dnevnih aktivnosti i dnevnih fizioloških stanja. Time je ljekaru olakšano razumijevanje pacijentovog doživljaja bola, koje svakako treba dopuniti i dodatnim upitnicima, koji se uglavnom odnose na kvalitet života pacijenta. Dobijene podatke bi trebalo redovno pratiti kako bi se mogla prilagođavati doza propisanog lijeka i eventualno mijenjati terapija.

Multidimenzionalni upitnici Osim podataka o intenzitetu i doživljaju bola, eventualnog fizičkog i psihosocijalnog komorbiditeta, postoje različiti multidimenzionalni upitnici za procjenu bola, a najpoznatiji su McGill-Melzack upitnik i Pain Scoping Strategies Questionnaire, a ponekad klinike formiraju interne upitnike. U ovim upitnicima se pitanja, osim na opis samog bola i njegov uticaj na svakodnevni život, odnose na: opštu aktivnost, raspoloženje, sposobnost hodanja, odnose s drugim ljudima, spavanje i uživanje u životu. Jednom postavljena dijagnoza bola treba se stalno pratiti i po potrebi mijenjati kako bi se na vrijeme spriječile moguće pridružene bolesti, te kako bi se odredila što je moguće veća djelotvornost i sigurnost primjene farmakoterapije. Koliko je i sam bol kompleksan toliko je kompleksno i liječenje. Bol se liječi nefarmakološkim postupcima i farmakološkom terapijom. Akutni bol je jednostavniji za liječenje, najčešće se primjenjuju analgetici i neka fizikalna metoda, dok liječenje hroničnog bola zahtijeva saradnju različitih zdravstvenih stručnjaka kako bi se odabrala pravilna kombinacija ljekova, analgetika i koanalgetika, te fizikalne, ali i psihološke metode liječenja.

Farmakološko liječenje bola Cilj terapije je postići podnošenje bola (primjera radi, u mirovanju: na skali <3, u pokretu <5), jer ponekad, a posebno kod liječenja hroničnog bola, nije moguće postići stanje bez bola. Najvažnije je uključiti pacijenta, ponekad i njegovu porodicu, u postupak liječenja, te odrediti individualnu terapiju svakom pacijentu. Nažalost, na temelju mnogih studija, poznato

je da zdravstveni radnici često ne pristupaju dovoljno odgovorno liječenju bola. S jedne strane, zbog nedovoljnog poznavanja ljekova zazire se od opijata i većih doza uopšte svih analgetika, čime pacijenti sa stvarnim i jakim bolovima trpe. Radi lične procjene bola i emotivnog uticaja na osjećaj, pacijentima se ne vjeruje dovoljno i pogrešno se proglašavaju lažnim bolesnicima. Međutim, s druge strane, bez dovoljne kontrole pacijenti samoinicijativno uzimaju ljekove čime omogućavaju nastanak opasne zloupotrebe i po život opasnih nuspojava usljed predoziranja. Procjenjuje se da danas u SAD-u svaki 20. pacijent koji prima opioide umire od posljedica predoziranja lijekom, čak više nego od predoziranja heroinom i kokainom.

Nefarmakološko liječenje bola Zavisno od uzroka i prirode bola ponekad se nefarmakološke metode mogu primjenjivati samostalno, iako se češće kombinuju s farmakološkom terapijom. Psihološka pomoć ima važnu ulogu u liječenju jakog akutnog bola i svakog hroničnog bola. Pravilnim pristupom može se umanjiti anksioznost, depresija, strah, poremećaji spavanja, te poboljšati opšte psihičko stanje bolesnika. Ovo poboljšanje psihičkog stanja ima znatan uticaj i na samoregulaciju organizma u modulaciji bola. Osim psihološke pomoći, mogu se uključiti razne tehnike opuštanja, stres menadžment, kognitivno- bihevioralne terapije, ali i psihijatrijske terapije. Fizikalna terapija se primjenjuje i u modalitetu samog bola i u poboljšanju pokretljivosti, a zavisno od uzroka i vrste bola primjenjuje se grijanje, hlađenje, ultrazvuk, TENS, magnetoterapija i kineziterapija. Grijanjem se postiže vazodilatacija i opuštanje mišića, odnosno bolji dotok kiseonika i hranjivih smaterija u oboljelo tkivo, te odvod ugljen-dioksida i posrednika upale. Koristi se kod mišićnih spazama, mijalgije, fibromijalgije i bursitisa. Kontraindikovano je kod lokalne upale tkiva, dijabetičke polineuropatije i bolesti krvi. Hlađenje usporava metabolizam, smanjuje upalu i usporava živčanu provodljivost, te dovodi do analgezije. Akutne povrede mišićno-koštanog sistema obično se prvih 24-48 sati tretiraju kombinacijom hlađenja, imobilizacije, kompresije i elevacije (u literaturi poznata RICE metoda: rest, ice,compression, elevation), čime se smanjuje otok i upala. Međutim, pojačano i dugotrajno hlađenje nije poželjno jer smanjuje odvod posrednika upale, a kontraindikovano je kod pacijenata s arterijskom insuficijencijom ili alergijom na hladnoću. TENS (transkutana električna stimulacija živaca) djeluje na način da daje mnoštvo signala nociceptivnim putem čime se mozak zasićuje informacijama i djelimično prekida njihovu obradu, čime prestaje i obrada bolnog signala. Primjenjuje se za liječenje nekih mišićno-koštanih bolova. Vježbe istezanja se najviše primjenjuju u metodama vježbanja pri fizikalnoj terapiji, pri čemu dolazi do produženja struktura mekog tkiva, povećanja pokretljivosti i smanjenja kontrakcija. Masažom se opuštaju mišići i povećava cirkulacija i pokretljivost. Alternativne metode koriste tehnike alternativne i komplementarne medicine. Najčešće se primjenjuje akupunktura,

koju je i Svjetska zdravstvena organizacija priznala kao alternativnu metodu koju može koristiti konvencionalna medicina. U savremenim centrima za bol danas se koristi za tretman cijelog spektra bolova. Za neke oblike mišićno-koštanih bolova koriste se tehnike kiropraktike, međutim, važno je da se pacijent povjeri stručnoj osobi, koja će sarađivati s ostalim timom u njegovom liječenju.

Farmakološko liječenje bola Prema ATK (anatomsko-terapijsko-hemijska klasifikacija ljekova) grupama primjenjuju se ljekovi iz grupe N i M: NSAIL (nesteroidni protivupalni ljekovi), analgetici i lokalni anestetici, ali se u liječenju bola primjenjuju i psihotropni ljekovi iz grupe antiepileptika i psihoanaleptika (triciklički antidepresivi), kao koanalgetici. Koanalgetici se ponekad daju sami za neuropatski bol, ali najčešće u kombinaciji s analgetikom, pri čemu pojačavaju učinak analgetika i istovremeno djeluju na psihičke komorbiditete. Cilj terapije ljekovima je odrediti lijek s najboljim učinkom, ispravnom dozom i pravilnim vremenskim razmakom uzimanja. Istovremeno, s obzirom na različite bolove, primjera radi kod malignih bolova i u palijativnoj zaštiti, potrebno je kombinovati različite farmaceutske oblike kako bi se postigla potrebna supresija bola. Preporuke su sljedeće, uvažavajući individualne potrebe: - akutni, blagi bol (<3) - acetilsalicilna kiselina ili NSAIL, - hronični, blagi bol (<3) acetilsalicilna kiselina ili NSAIL + koanalgetik - hronični, akutna umjerena bol (3-6) - NSAIL + blagi opioid + koanalgetik - hronična, akutna jaka bol (>6-10) - jaki opioid + koanalgetik - hronična jaka bol, s epizodama probijajuće boli (>6-10) jaki dugodjelujući opioid + koanalgetik uz dodatak kratko i brzodjelujućeg morfina ili fentanilskih tableta. Izbor analgetika prvenstveno zavisi od vrste bola (nociceptivna i/ili neuropatska). Poznavajući mehanizam nastanka osjećaja bola, te dijagnozu konkretnog bola, može se odrediti djelotvorni lijek. U zavisnosti od jačine bola ljekovi se različito primjenjuju, te je Svjetska zdravstvena organizacija izdala smjernice za liječenje bola kod karcinoma, koji se mogu primijeniti za liječenje bola uopšte. Ova trostepena ljestvica određuje primjenu ljekova zavisno od intenziteta bola. Blagi bol se liječi neopioidnim analgeticima, eventualno uz dodatak koanalgetika, kako se bol pojačava uvode se opioidi i ostali koanalgetici. Međutim, važno je razumjeti da se bol liječi prema intenzitetu, što znači da se neće uvijek započinjati neopioidima, već se ponekad mora odmah primijeniti opioid ili opioid uz koanalgetik.

KIROPRAKTIKA Piše: dr koropraktike Savo Radunović Centar za kiropraktiku i fizioterapiju, Podgorica

“Ono što kiropraktiku posebno izdvaja od drugih zdravstvenih disciplina je činjenica da ima fenomenalne rezultate u prevenciji nastanka problema sa kičmom. Prema tome, kandidat za pregled kod doktora kiropraktike je svako, sa ili bez problema”.

Iako je najpopularnija grana alternativne medicine koja se bavi liječenjem različitih stanja bez upotrebe medikamenata i operacija, kiropraktika je, kao nauka, relativno mlada. Suprotno različitim vjerovanjima, kiropraktika je nastala 1895. godine u SAD-u. Za njenog stvaraoca smatra se dr Daniel David Palmer, koji je prvi počeo da proučava posljedice subluksacija na zdravlje čovjeka i načine na koji te subluksacije mogu da se koriguju. Kiropraktika adresuje sve mišićno-koštano-neurološke probleme, ali njen osnovni fokus je na korelaciji između kičmenih pršljenova i nervnog sistema. Razlog tome je taj što između pršljenova izlazi 31 par nerava koji inervišu većinu organa u ljudskom tijelu. Iz perspektive kiropraktike, problem nastaje onda kada dođe do subluksacija, odnosno izmještanja pršljenova iz svog normalnog položaja. Tada dolazi do pritiska na nerv koji izlazi iz tog nivoa, pa onda on gubi svoju normalnu funkciju i samim tim funkcija se smanjuje i u organu koji taj nerv inerviše. Koliko su osjetljivi nervi na dodir govori i činjenica da se gubi 60 odsto funkcije samo od pritiska težine novčića. Kiropraktičkim namještanjem se otklanjaju subluksacije u cilju smanjenja pritiska na nerve i normalizovanja protoka impulsa. Rezultat namještanja je normalizovanje rada organa, dobijanje veće pokretljivosti, smanjenje bola i osjećaj rasterećenosti. Za obavljanje posla doktora kiropraktike neophodno je

da osoba prvo završi osnovne studije na polju medicine ili biologije usmjerene na ljudsku anatomiju i fiziologiju, a onda stekne i diplomu sa postdiplomskih studija na univerzitetu za kiropraktiku u trajanju od pet godina. Ova informacija je važna kada se traži adekvatan doktor za obavljanje kiropraktike jer se, pogotovo u Crnoj Gori, mnogi predstavljaju lažno. Komplikacije koje mogu da izazovu nadriljekari se kreću od lomljenja kostiju, kidanja ligamenata i istegnuća mišića, pa sve do izazivanja moždanih udara i stvaranja invalidnosti. Kao savremena zdravstvena disciplina, u najrazvijenijim zemljama svijeta, kiropraktika je dio službene medicinske prakse i usluge doktora kiropraktike su pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Inicijalni pregled kod doktora kiropraktike se sastoji od uzimanja anamneze, a u zavisnosti od ishoda iste, pristupa se fizikalnom, te neurološkom i ortopedskom testiranju pacijenta. Dodatno, specijalistički kiropraktički testovi se izvode za dokazivanje postojanja subluksacija. Ono što kiropraktiku posebno izdvaja od drugih zdravstvenih disciplina je činjenica da ima fenomenalne rezultate u prevenciji nastanka problema sa kičmom. Prema tome, kandidat za pregled kod doktora kiropraktike je svako, sa ili bez problema. Najčešće tegobe zbog kojih se pacijenti javljaju doktoru kiropraktike: - Glavobolje - Bolovi u vratu - Smanjena ili bolna pokretljivost u vratnom dijelu kičme - Osjećaj težine u kičmi - Bolovi koji se šire ka ramenima ili rukama - Trnjenje u rukama i nogama - Vrtoglavice - Bolna kičma u grudnom dijelu - Bol u donjem dijelu leđa (lumbago, išijas, spondiloza...) - Diskus hernije, diskopatije - Bolno ustajanje, sijedanje, ležanje - Kriva kičma – skolioza, kifoza... Terapije kiropraktikom su bezbolne i mogu da traju od nekoliko minuta do sat vremena. U zavisnosti od potrebe pacijenta, tehnike kiropraktike se kreću od ručnog namještanja, preko korišćenja specijalnih aparata i pomagala za namještanje, do upotrebe najsavremenijih kompjuterizovanih stolova za dekompresiju i namještanje kičme.

FORENZIČKI ASPEKT S P O RT S K E G O N O LO G I J E Piše: prim. dr Vladimir Čarapić, ortoped Anatomske strukturalne promjene sa posljedičnim funkcionalnim insuficijencijama čine bazične kvalifikative forenzičkog sudsko-medicinskog vještačenja umanjene životne i sportske aktivnosti, posebno u savremenoj gonologiji. Mehanizam nastanka povređivanja, metodologija konzervativnog i hirurškog urgentnog zbrinjavanja, kliničko specijalističko liječenje, funkcionalno osposobljavanje i postignuti stepen anatomsko-funkcionalne restitucije, parametri su forenzičke ekspertize posljedica povreda i oboljenja lokomotornog sastava i kičme. Smanjena životna aktivnost postoji kod gubitka, bitnog oštećenja ili znatnije onesposobljenosti pojedinih organa ili djelova tijela, što sve otežava normalnu životnu aktivnost, iskazujući veće napore u ostvarivanju životnih funkcija i sportskih dometa, što je sve važno za integritet ličnosti i postaje uslov za naknadu materijalne i nematerijalne štete. Sudskom praksom forenzičko-medicinskog vještačenja, direktno na sudskom ročištu, ekspertizom medicinske dokumentacije i neposrednim kliničkim pregledom povrijeđenog lokomotornog segmenta oštećenog sportiste, usaglašeno se određuje stanje umanjenja životne aktivnosti. Ovo se vrši objektivnim stepenovanjem tjelesnog oštećenja i invalidnosti trajnog karaktera, usaglašenih sa duševnim patnjama, fizičkim bolovima, primarnim

i sekundarnim strahom i estetskom naruženošću, kao elementima umanjene opšte životne aktivnosti i kvaliteta života, pri čemu se uključuje i psihološko-sociološki aspekt ličnosti. Brojna su nova saznanja iz oblasti anatomije, kinematike i biomehanike koljena, koja su mnogo kompleksnija od klasične anatomije koljenog zgloba. Dosadašnja medicinska znanja sve se više modifikuju u odnosu na funkciju, pa se terminološki novi medicinski stavovi o koljenu izučavaju u posebnoj disciplini funkcionalne gonologije. U posljednje vrijeme posebno se ističe funkcionalna analiza stabilnosti koljena sa uvođenjem nove nomenklature dinamičke stabilizacije koljena. Za pasivnu stabilnost, najznačajniji je ligamentum crutijatu posterior - LCP (zadnji unakrsni ligament), koji je dva puta jači od prednjeg unakrsnog ligamenta- LCA i unutrašnjeg kolateralnog ligamenta - LCM i LCL. Pivod central određuje osovinu rotacije koljena koja je smještena pored eminencije interkondilice, odnosno tuberculum intercondilare mediale (anteromediale). Zato uopšteno koljeno dijelimo u četiri kvadranta i to: medialni i lateralni dio, koji imaju svoj prednji i zadnji dio (u odnosu na plato tibije). U sredini četiri kvadranta je pivod central. U odnosu na ovo, koljenske nestabilnosti kvalifikuju se u dva nivoa. Za kinematiku koljena najznačajniji su unakrsni ligamenti i zglobni kondili femura i tibije. Problem stabilnosti koljena u ekstenziji je jednostavan, dok je fleksija mnogo složenija. Fenomen pasivne stabilnosti zavisi od ligamentne cjelovitosti, a aktivna stabilizacija od mišićne funkcije i ekstenzije koljena. Pes anserinus i m. semimembranicfus preuzimaju ulogu stabilizatora koljena na 60 stepeni fleksije. Nestabilnost koljenog zgloba predstavlja poseban problem kod progresivnog razvoja degerativnog stanja hrskavica sa negativnim reperkusijama na funkcionalne kapacitete čitave noge. Mogućnosti liječenja akutnih nestabilnosti koljenog zgloba u posljednje vrijeme dobijaju toliki zamah da se upoređuju sa područjem napretka u oblasti ugrađivanja vještačkih zglobova. Kod aloartroplastike, presudan značaj imaju tehnološki pronalasci, dok je za napredak u liječenju nestabilnosti koljena prvenstvena zahvalnost boljem poznavanju topografske anatomije, biomehanike i posebno kinematike koljena. Dobar rezultat operativnog liječenja nestabilnog koljena postiže se samo anatomskom i funkcionalnom zamjenom „pivot centrala“ i postraničnih anatomskih struktura. Paradoksalno koljeno je stabilno pri sportu, jer se radi o neznatnoj prednjoj ili prednje unutrašnjoj nestabil-

nosti. Tu je povreda prednjeg unakrsnog ligamenta uspješno kontrolisana kod aktivnih stabilizatora koljena. Ako je nastupila povreda zadnjeg unakrsnog ligamenta, ona ne može biti nadoknađena od aktivnih supstanci stabilizatora koljena. Kroz zdravstvenu, tjelesnu, psihofiziološku i sociološku procjenu, savremena sportska gonologija naučno valorizuje stepen umanjenja životne i sportske aktivnosti u formi bazične kvalifikovanosti forenzičkog aspekta. Savremeni tehnološki noviteti: artroskopija, vještački klizni implantanti, kompjuterizovana tomografija, elektro stimulacija, laser, hirurgija meniskusa, vještački ligamenti i magnetna rezonanca tomografije (MR), značajni su u ocjeni dijagnostike kliničkog liječenja, medicinske rehabilitacije, sportske redukacije, invaliditeta i ukupnog umanjenja životne aktivnosti. Predstavljaju osnovne postulate procjene definitivnog stanja, vezanog za prirodu i vrstu sportske povrede koljena. CT koljenog zgloba se koristi za dijagnostiku lezija i ligamentu krutiatum (LCA, LCP) hrskavica sastava

koljenske artikulacije. CT uspješno pokazuje lezije hrskavice na femoropatelarnom zglobu. Slike koje nijesu prekrivene sjenkom omogućavaju projekciju, debljinu i gustinu ledirane hrskavice. CT uspješno zamjenjuje sada već manje značajnu artrografsku tomografiju koljena. MR predstavlja najpouzdaniju dijagnostičku metodu objektiviziranja prirode, vrste i kvaliteta stanja svih mekih struktura unutrašnjosti koljenog zgloba. Rade se T1w, T2w, T2fs, SAG, T2Fs, Pdfs, Tran i T2 stirCOR. Tomogrami pokazuju unutrašnje strukture koljenog zgloba i suprapatelarni bursitis, sinovijalnu reakciju, prednje i zadnje rogove unutrašnjeg i spoljašnjeg meniskusa sa rupturama, retrakcijama i inkarceracijama, stanja u poplitealnoj loži i stepen degerativnih promjena. Konstatuje stanje prednjeg (LCA) i zadnjeg (LCP) unakrsnog ligamenta u smislu intaktnosti, svježe rupture i retrakcionog invertiranja drugih anatomskih promjena. Posebno se ocjenjuju anatomske strukture unutrašnjeg i spoljašnjeg kolateralnog ligamenta (LCM, LCL). U poplitealnoj loži konstatuje se eventualno postajanje Baekerove ciste, njene veličine izražene u milimetrima i komunikacije sa zglobnim prostorom. Vodi se računa o prisustvu slobodnih zglobnih tijela, degenerativnim promjenama zglobnih hrskavica, količini i vrsti prisutne zglobne tečnosti i drugim anomalijama u koljenom zglobu. Zaključak sadrži medicinske dijagnoze nađenih svježih ili hroničnih anomatsko-funkcionalnih parametara insuficijentnosti. Dinamičke sportske ortoze su funkcionalne ortopedske novine korišćenja ortotskih pomagala za dinamičnu stabilizaciju i rano funkcionalno liječenje posebnih povreda koljenog zgloba sportista, zbog posljedica sportske ozljede ili oštećenja posebnih struktura koljena. Pomoćna ortotska sredstva za stabilizaciju koljena predstavljaju vidan napredak preventivnog i ranog funkcionalnog liječenja. Primjenom termoplastičnih i aeroplastičnih materijala sa bočnim pojačanjima omogućava se djelotvorno dejstvo mišićnog treninga uz istovremeno mirovanje lediranih unutrašnjih struktura. Tako se koljenskom ortozom uspješno prevenira nepovoljna pokretljivost, poboljšava metabolizam hondrocita i prevenira koštana rarifikacija imobilisane noge. U skladu sa dinamičkim postupkom, umjereno vježbanje i adekvatno funkcionalno anatomsko restrukturiranje sa kinematičkim specifičnostima predstavljaju vid forenzičkog statusa.

Individualnim tehničkim rješenjima, tehnološkim inovacijama i goniometrijskim mjerenjima, omogućava se bolje prilagođavanje za zamjenu muskularno dinamičkih stabilizatora koji jako djeluju i na koljeno, iz razloga što imaju polazne tačke dalje od zgloba. Posebnim rasporedom fiksacijskih traka na natkoljenicu i potkoljenicu, sprečava se klizanje glavice fibule. Ranom aplikacijom, odmah nakon edemske faze, omogućava se usmjereni trening. Izometrijskim i dinamičnim vježbanjem m. quadricepsa samostalno i kontinuirano tokom čitavog dana postepeno se educirani pacijent oslobađa fizioterapeuta i duže trajne fiksne imobilizacije, što omogućava doziranu profesionalnu sportsku aktivnost posebnih lezija koljena. Adekvatnom primjenom koljenskih ortoza postiže se optimalna dinamička stabilnost sa elastično-plastičnim svojstvima u stepenu omogućavanja bržeg postizanja zadovoljavajućeg obima pokretljivosti i nivoa funkcionalnih opštih i lokalnih kapaciteta, za ponovnu uspješnu sportsku aktivnost u domenu mogućnosti trajnog hendikepa. Sudski vještak ortopedske specijalnosti direktno na sudskom ročištu procjenjuje stepen fizičkog hendikepa zbog kontrakture i nestabilnosti, a usaglašavanjem sa psihijatrom određuje se stepen umanjenja životne i sportske aktivnosti, uz ocjenu intenziteta, fizičkih bolova, straha i estetskih naruženosti. Evropske tabele umanjene životne aktivnosti (TRIER, BPPI, EIT, ADL, ICF), važe za zemlje Evropske unije, pa predstavljaju bazu usaglašavanja nacionalnih tabela. Ocjenjivanje se obavlja po završenom medicinskom liječenju i utvrđivanju stepena hendikepa nastalog u uzročno– posljedičnoj vezi sa predmetnom sportskom traumom koljena. Sudsko-medicinski vještači usaglašeno procjenjuju trajno i definitivno stanje umanjenja kvaliteta života u neposrednoj uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetom nezgode sportiste. Hendikepiranost funkcije oštećenog koljena sportiste utvrđuje se u odnosu na hodanje, trčanje i skakanje, savlađivanjem arhitektonskih prepreka i drugih fizičkih napora koji zahtijevaju simetričnu upotrebu donjih ekstremiteta i specifičnu sportsku sposobnost povrijeđene noge u odnosu na dostignuti vrhunski nivo prethodnih sportskih dometa. Kvalifikacija procentualnog umanjenja zavisi od sportske discipline, gdje koljeno predstavlja izvršni organ sportske discipline. Procjena anatomskih promjena, funkcionalne nesposobnosti, umanjene životne aktivnosti i preostale sportske sposobnosti, predstavljaju sudsko- medicinske specifičnosti sportske gonologije, u odnosu na opštu i specifičnu sportsku sposobnost povrijeđenog sportiste.

Strah od stomatologa PiĹĄe: dr Rade Mrdak, ordinacija Apolonia, Podgorica Strah od stomatologa najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e se stvara nakon loĹĄeg i bolnog iskustva, ĹĄto je i razumljivo. Ne dopustiti da se strah stvori je najpoĹželjniji i najlakĹĄi put za rjeĹĄavanje ovog problema. Strah se stvori joĹĄ od djeÄ?ijeg uzrasta. NajveÄ&#x2021;u ulogu u suzbijanju, ali i stvaranju straha, Ä?ine roditelji. Oni Ä?esto plaĹĄe djecu sa odlaskom doktorima, ĹĄto je potpuno pogreĹĄno, jer svi moraju da idu na redovne preglede. Druga greĹĄka je ĹĄto roditelji dovode djecu stomatologu tek kada se javi neki problem (zubobolja, otok, povreda...), a u takvim situacijama je potrebno uraditi neku intervenciju koja je protiv volje djeteta, ĹĄto mu kasnije duboko ostaje u sjeÄ&#x2021;anju. Najbolje je veÄ&#x2021; kod male djece poÄ?eti sa dolaskom u ordinaciju. Prije dolaska, roditelji treba da porazgovaraju sa djetetom,da mu objesne zaĹĄto je vaĹžno Ä?uvati zube i ici kod doktora. Prvi dolazak treba da se bazira na upoznavanju sa doktorom, ordinacijom, stomatoloĹĄkom stolicom, instrumentima... Posebno je vaĹžno da se stvori prijateljski odnos kao i

povjerenje izmeÄ&#x2018;u djeteta i doktora. NajveÄ&#x2021;a i najÄ?eĹĄÄ&#x2021;a greĹĄka, koja ostavlja za sobom strah, je da se poslije neprijatne ili bolne intervencije duĹži period ne dolazi kod stomatologa. Takva neprijatna posjeta ostaje u pamÄ&#x2021;enju djeteta i postaje izvor trajnog straha. Zbog toga je veoma vaĹžno da dijete redovno dolazi u ordinaciju. Tada se, u nekoliko uÄ?estalih posjeta, uopĹĄte ne rade intervencije, veÄ&#x2021; se priÄ?a, igra i sprovode preventivne mere, pa prijatno iskustvo potiskuje neprijatno. Znaci straha kod odraslih su lupanje srca, znojenje dlanova, a ne tako rijetko deĹĄava se i kratkotrajni gubatak svijesti. Zato je i potrebno reÄ&#x2021;i stomatologu za svoj strah i ranija negativna iskustva. PokuĹĄajte da se dogovorite sa doktorom da intervencije u poÄ?etku ne traju duĹže od pola sata, kao i o znaku kada se javi bol, da bi se zastalo sa radom. Tako se gradi povjerenje izmeÄ&#x2018;u pacijenta i ljekara. Nekada je potrebno pola sata prije intervencije popiti tabletu za smirenje. Najbolji lijek za strah od stomatologa je rana i pravilna preventiva, kao i redovni odlasci u ordinaciju, koji Ä&#x2021;e sptijeÄ?iti bolna iskustva.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

Hronika 4. februar - FARMACEUTI ZAJEDNO TRAŽE LIJEK ZA OPAKE BOLESTI Deset najvećih svjetskih proizvođača ljekova udružili su napore da pronađu način liječenja opakih bolesti poput Alchajmera, dijabetesa tipa 2, reumatoidnog artritisa i lupusa. Tih deset svjetskih farmaceutskih kompanija, koje su uglavnom veliki rivali u borbi za tržište, udružili su se sa američkim stručnjacima za zdravstvo, u naporima da se razviju novi načini liječenja najtežih bolesti. Sporazum je najavljen u Vašingtonu, a njime se grupa, koja sebe naziva “Partnerstvo za ubrzanje ljekova”, poziva da uloži 230 miliona dolara u narednih pet godina, kako bi istraživači pokušali da pronađu lijek za Alchajmerovu bolest, dijabetes tipa 2 i dvije autoimune bolesti - reumatoidni artritis i lupus. Farmaceutske kompanije su potrošile milijarde dolara tragajući za novim ljekovima, većim profitom i da bi stekle prednost u odnosu na konkurente. Međutim, direktor američkog Nacionalnog instituta za zdravlje Frensis Kolins kaže da je taj korporativni pristup “uradi sam”, razlog neuspjeha u razvoju revolucionarnih ljekova, dok pacijenti i njihove porodice čekaju. Kolins je istakao da je farmaceutskim kompanijama nekada potrebno i do 14 godina da razviju novi lijek i da na takvo istraživanje potroše milijardu dolara, a da opet 99 odsto tih studija propada. On je ocijenio da je istraživanje novih ljekova posao koji je prevelik za svaku od tih kompanija pojedinačno i da je sada vrijeme da se sarađuje u nadi da će biti postignut naučni prodor u razvoju ljekova za opake bolesti. 6. februar - NAUČNICI U STRAHU OD PANDEMIJE “PTIČJEG GRIPA”

Naučnici su zabrinuti zbog širenja nove vrste virusa “ptičjeg gripa” i strahuju da bi, eventualno, moglo doći do pandemije. Virus je nedavno u Kini ubio jednu ženu. Ona je bila zaražena virusom “H10N8”. Naučnici upozoravaju da će, ako zaista dođe do pandemije, borba sa virusom biti vrlo teška, pošto se radi o potpuno novom virusu. U posljednjih nekoliko mjeseci Kina se bori sa sličnom vrstom virusa “ptičjeg gripa - H7N9”, koji je usmrtio u prosjeku četvrtinu zaraženih. Ljekari tvrde da je novi virus razvio genetičke karakteristike koje mu omogućavaju da se prenosi sa čovjeka na čovjeka. Iako još nije dokazan takav slučaj, oni strahuju da bi se to moglo dogoditi i ranije nego što se očekuje. Kanadski ljekari potvrdili su nedavno prvi smrtni slučaj od zaraze “ptičjim gripom”, odnosno virusom “H5N1”, na sjevernoameričkom kontinentu. Radilo se o stanovniku Alberte, koji je bio u posjeti Pekingu. Prema informacijama Svjetske zdravstvene organizacije, od 2003. do decembra 2013. godine potvrđeno je 648 slučajeva zaraze “ptičjim gripom”, od kojih su 384 rezultirala smrću. “Ptičji grip” se još ne prenosi sa osobe na osobu. 15. februar - RIZIK PRIJETI MLADIMA SA VISOKIM KRVNIM PRITISKOM Studijom Univerziteta Nordvestern ustanovljeno je da visoki krvni pritisak kod mladih osoba povećava njihov rizik od dobijanja srčanih oboljenja. Ustanovljeno je da visoki krvni pritisak kod mladih osoba povećava njihov rizik od dobijanja srčanih oboljenja, čak i ako imaju svega 18 godina. Visoki krvni pritisak povećava rizik kod svake osobe za dobijanje srčanih oboljenja i zato ga ljekari prate veoma pažljivo. Rezultati nove studije pokazali su da osobe u svojim tinejdžerskim i dvadesetim godinama, koje imaju visoki krvni pritisak, imaju veće šanse za srčana oboljenja do vremena kada dostignu srednje godine, 35 do 50, od onih kod kojih je krvni pritisak normalan. Istraživači su proučavali i da li se kalcijum skuplja u srčanim arterijama. Naslage kalcijuma, kako je rečeno, mogu da vode ka srčanom napadu. - Pojedinci koji su imali povišen krvni pritisak ili oni kod kojih je taj pritisak povećan od mladosti do srednjih godina, imali su povećan rizik od kalcifikacije, skoro četiri puta – navela je dr Norina Alen.

Vlada je otvorila bolnice, imenovala ljekare i babice, ali nema nadzora u ruralnim zdravstvenim jedinicama gdje porodilje ne dobijaju njegu koja im je potrebna. 26. februar - ORGANIZATORI IGARA U SOČIJU PROMOVISALI ZDRAVE STILOVE ŽIVOTA

Većina mladih sa visokim krvnim pritiskom imala je nezdrav životni stil. Imali su prekomjernu težinu, uzimali masnu hranu, nijesu vježbali, pušili su ili su imali kombinovane navike.

Organizatori Zimskih olimpijskih igara u Sočiju nadaju se da će one inspirisati zdrav život u Rusiji, zemlji koja ima veliki broj prijevremenih smrtnih slučajeva zbog takozvanih faktora „životnog stila“. Prema vladinim podacima, 400 hiljada osoba umre svake godine od bolesti povezanih sa pušenjem, dok konzumiranje alkohola već dugo predstavlja problem. Soči se trudi da predstavi zdravu sliku - prije četiri godine, vlasti su potpisale povelju o zabrani duvanskog dima. Međutim, šetnja kroz to priobalno odmaralište nagovještava da im predstoji još posla. Širom Rusije 60 odsto muškaraca i oko 25 odsto žena su pušači. Uz to, studije su pokazale da je svaki osmi smrtni slučaj povezan sa prekomjernim konzumiranjem alkohola.

25. februar - U PAKISTANU NAJVEĆA STOPA SMRTNOSTI NOVOROĐENČADI Studija o smrtnosti novorođenčadi u prvom danu života pokazuje da Pakistan ima najveću stopu smrtnosti - 40,7, zatim Nigerija (32,7), Sijera Leone (30,8), Somalija (29,7), Gvineja Bisao (29,4) i Avganistan (29,0). Zvaničnik “Save the Childrena” u Pakistanu rekao je da Pakistan treba još mnogo toga da uradi za spašavanje života novorođenčadi. - Svake godine 200.000 beba umre u Pakistanu u prvih mjesec dana od njihovog rođenja. Ovo ostavlja Pakistan daleko iza u ciljeva UN koji pozivaju na smanjenje smrtnosti odojčadi za dvije trećine do 2015. godine - rekao je Arshad Mehmood. U Pakistanu manje od polovine žena ima kvalifikovane zdravstvene radnike prisutne na rođenju. - Nedostatak znanja i pravilne njege odojčadi je glavni razlog za ovako visoku stopu smrtnosti odojčadi - rekao je pedijatar u Pakistanu dr Abdul Vahab Khan.

U Olimpijskom parku pušenje je zabranjeno osim na nekoliko posebno obilježenih mjesta. U junu bi trebalo da stupi na snagu novi zakon širom Rusije, kojim će biti zabranjeno pušenje u barovima, restoranima i prodavnicama. Vlada je, takođe, povećala cenu votke, kako bi suzbila alkoholizam.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

Savjetovalište za mlade - Dom zdravlja Podgorica

PREVENCIJA

PUŠENJA Piše: dr Edita Bašović

Uticaj pušenja na zdravlje - Od posljedica pušenja svake godine umre više od četiri miliona ljudi u svijetu. - U cilju sprečavanja obolijevanja i umiranja od posljedica pušenja, neophodno je promijeniti ponašanje. - U reformisanom sistemu zdravstva Crne Gore, u kojem promocija zdravlja i prevencije bolesti predstavljaju osnovni koncept djelovanja, prepoznat je značaj prihvatanja nepušenja kao stila života. Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda je objavljen u Službenom listu Crne Gore pod brojem 52/2004 2. avgusta 2004. godine. Od donošenja zakona pristupljeno je Okvirnoj konvenciji Svjetske zdravstvene organizacije 2006. godine, usvojena nacionalna strategija i od 11. do 12. novembra 2009. godine održana III Nacinalna konferencija o kontroli duvana u Crnoj Gori.

Rad Savjetovališta za odvikavanje od pušenja Od juna 2009. godine u Domu zdravlja Podgorica počelo je da radi Savjetovalište za odvikavanje od pušenja. U savjetovalištu je to bila i glavna tema do prošle godine, od kada se savjetovalište bavi zdravim životnim stilovima, polno prenosivim bolestima i

prevencijom širenja HIV infekcije. Obuhvata populaciju od 10 do 25 godina života. Program za odvikavanje od pušenja sprovodi izabrani pedijatar u saradnji sa specijalistom javnog zdravlja i psihologom, po metodi grupnog rada, koristeći McFarlandov program odvikavanja od pušenja. Pacijenti se edukuju o promjeni životnih navika, promjeni načina ishrane (voće, povrće, integralne žitarice, izbjegavanje crvenog mesa, alkohola), uz tuširanje 2-3 puta dnevno, unošenje 6-8 čaša vode, veću fizičku aktivnost i pohvalu za svaku cigaretu koja se ne zapali. Pacijenti se najčešće javljaju zbog brige o sopstvenom zdravlju, poboljšavanja kondicije, zasićenja cigaretama, trudnoće, strahova i uštede novca. Sigurna dobitna kombinacija za odvikavanje od pušenja: - edukacija kao preventiva, - lik pušača (slajd), - šokirati istinom.

Princip 5 „P” - Pitati da li puši? - Posavjetovati da prestane zbog zdravlja. - Procijeniti stav prema ostavljanju duvana. - Pomoći u ostavljanju. - Pratiti uspjeh.

Organizacija rada U saradnji sa menadžmentom Doma zdravlja poslali smo broj telefona i obavještenje svim izabranim timovima za djecu i odrasle da nam upute pacijente zainteresovane za odvikavanje od pušenja. Pored ovog rada, tim je imao i preventivni program u osnovnim i srednjim školama. Djeca eksperimentišu sa cigaretama od ranog uzrasta. Djeca predškolskog uzrasta izrazima lica imitiraju pušenje odraslih, dok manji broj djece tog uzrasta, kao i djeca iz nižih razreda os-

novne škole, istinski eksperimentišu sa pušenjem. Faktori koji utiču da mladi postanu stalni pušači mogu se podijeliti u nekoliko grupa: - faktori ličnosti, - uticaj porodice, - uticaj prijatelja, - pušači iz školske sredine (nastavnici, nenastavno osoblje, stariji đaci).

Pasivno pušenje Ono što bih posebno istakla je pasivno pušenje kome su izloženi nepušači, a posebno najosjetljiviji dio populacije djeca. Kod djece je uticaj dima direktno povezan sa oboljenjima respiratornih organa - astmom, infekcijama srednjeg uha i slično. Dokazano je da boravak u zadimljenim prostorijama ima isti efekat kao da se ispuši jedna cigareta na dan. - Kontrola duvana je civilizacijska tekovina. - Sve ovo je ispunjenje uslova za adekvatno priključenje međunarodnoj zajednici koja je u svemu tome daleko odmakla. - Na svakih osam pušača, koje ubije duvanska industrija, ode i jedan nepušač.

Znanje je snaga - znanje je moć Razumijevanje značaja pasivnog pušenja značajno ugrožava duvanski biznis i manipulaciju. Edukacija i dosljedno sprovođenje na nivou države će značajno unaprijediti kontrolu duvana u Crnoj Gori.

Preporuke

okoline.

- Zdravi stilovi života. - Odvikavanje je vrlo složen proces. - Pobunite se i recite NE samovoljnim trovačima iz svoje

Medicinski rjecnik A C E

ntipiretik je lijek koji služi sa snižavanje povišene tjelesne temperature. Većina antipiretika se koristi i za druge svrhe, kao što je ublažavanje bola. Stariji naziv za antipiretike je febrifugum, nastao od grčke riječi febri što znači groznica, odnosno smanjenje groznice.

afaleja je naziv za bolove u glavi bilo koje vrste ili porijekla. Cefaleje mogu biti difuzne ili lokalizovane, samo na jednoj strani, kao kod migrene. Mogu se javiti u naletima ili biti stalne, bez pojačavanja u zanosima. Vrijeme njihovog pojavljivanja je različito. Mogu biti praćene vazomotornim poremećajima - crvenim ili blijedim licem. molijensi (lat. emolliens - koji omekšava) su kompleksne smješe hemijskih agenasa koje daju spoljašnjim slojevima kože mekoću i savitljivost. Oni povećavaju hidrataciju kože. Emolijensi se najčešće preporučuju u dermatologiji. Redovna primjena emolijenasa je neophodna u svakodnevnoj njezi suve kože, a od izuzetne je važnosti u dermatološkoj terapiji bolesti praćenih suvom kožom kao što su atopijski dermatitis, psorijaza, razni oblici ekcema, te kod bolesti s nasljednim ili stečenim poremećajem orožnjavanja. Emolijensi umiruju svrab, najčešći simptom suve kože i sprečavaju dalje fizičko ostećenje kože, a time smanjuju potrebu za upotrebom ljekova.

G H I S

anglije su centralni nervni organi za vegetativni nervni sistem. Oni su refleksni centri i centri autonomije. Ganglije su građene od malih multipolarnih stanica i niti.

iperbarična oksigenacija je specifična metoda liječenja oboljenja, povreda i trovanja toksičnim gasovima, pri čemu pacijenti u hiperbaričnoj komori (barokomori) udišu 100 odsto kiseonika pod pritiskom većim od jedne atmosfere. diosinkrazija predstavlja alergijsku preosjetljivost na neke vrste hrane (primjera radi ribe i jaja), ljekove, mirise i slično.

ubluksacija se odnosi na blago izmještanje zglobova iz svoje pozicije. Ona može da bude zastupljena u bilo kom zglobu u ljudskom tijelu i da stvara različite vrste problema. Najčešće i najvažnije subluksacije na koje kiropraktika obraća pažnju su one koje se dešavaju u kičmenom stubu, u zglobovima između pršljenova. Kada se dogodi izmještanje pršljenova iz svoje normalne pozicije, smanjuje se otvor između pršljenova iz kog izlazi spinalni nerv, pa dolazi do

pritiska korijena nerva. Dovoljan je pritisak težine malog novčića na korijen nerva da on izgubi 60 odsto svoje funkcije, pa tako normalnu funkciju gubi i organ koji taj nerv inerviše.

L O P T

aktobacilus je vrsta korisne bakterije koja se nalazi u digestivnom traktu. Ove bakterije stvaraju laktičnu kiselinu. bliterisati znači hirurški zatvoriti neki dio u potpunosti.

olipragmazija predstavlja istovremenu primjenu velikog broja raznih ljekova u liječenju neke bolesti.

eratologija je istraživanje abnormalnosti fiziološkog razvoja. Ova nauka obuhvata istraživanje ljudskih malformacija. Teratologija isto tako obuhvata razvojne stadijume koji nijesu vezani za porođaj, poput puberteta. Ona se bavi i drugim životnim formama, uključujući biljke. Noviji termin razvojna toksičnost obuhvata sve manifestacije abnormalnog razvoja, kao što su retardacija rasta ili zaostali mentalni razvoj bez strukturnih malformacija.

U V

remija znači trovanje ureom, jedinjenjem koje sadrži ugljenik i nalazi se u krvi i mokraći. Trovanje se dešava usljed povećanja uree u krvi, najćešće prouzrokovano nesposobnošću bubrega da eliminiše raspadne produkte iz organizma. azodilatacija je proširenje krvnih žila, posebno malih arterija.

BCS® XP System PT, aPTT, fibrinogen, trombinsko vreme, batroksobinsko vreme, faktori koagulacije: II, V, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, lupus antikoagulans, protein C, protein S, APC rezistencija, antitrombin III, heparin, α2-antiplazmin, plazminogen, C1inhibitor, PAI, D-dimer, von Willebrand-ov faktor, aktivnost komplementa, endogeni trombin potencijal

Immulite® 2000 XPI System

Hormoni, tumorski markeri, prenatalni screening, srčani markeri, alergije, parametri metabolizma kostiju, proteini akutne faze, lekovi u krvi, virusi

Dimension®RxLMax™

Opšta biohemija, enzimi, elektroliti, lekovi, toksikologija, hormoni, droge, srčani markeri, tumorski markeri, specifični proteini

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766, Fax: +381 11 3065 60 www. interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća b.b. 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: office@urion.me Tel: +382 20 290 521, Fax: +382 20 290 520 www.urion.me

Subotička 23, 11000 Beograd, Srbija tel: +381 11 2410 620 fax: +381 11 2410 619 email: pharmabeo@beotel.net email: office@pharmabeo.rs www.pharmabeo.rs

SMIJEH JE LIJEK - Ništa ne zarađujemo od najraširenije očne bolesti na svijetu - ljubavi na prvi pogled - žali se jedan oftalmolog drugom. Tri doktora na kafi. Kaže oftalmolog - Idem ja, vidimo se. Kaže otorinolaringolog: - Idem i ja. Čujemo se. Na to će ginekolog: - Ok, pozdravite supruge. Pogledaću ih uskoro. - Doktore, kako mogu dočekati duboku starost pita pacijent. Doktor: - Pušite li? Pacijent - Ne! Doktor - Pijete li? Pacijent: - Ne! Doktor - Jedete li masnu i nezdravu hranu? Pacijent - Ne! Doktor: - Imate li puno žena? Pacijent - Nemam! Doktor - Stvarno ne razumijem zašto onda želite dugo živjeti! Novopečeni otac čeka u porodilištu. Dolazi sestra s trojkama. - Kakav napredak medicine! Sada možemo izabrati dijete - kaže oduševljeni otac. - Doktore, bole me oči kad pijem kafu - žali se pacijent. - Pokušajte izvaditi kašiku iz šoljice - odgovara doktor. - Je li vas strah? - pita zubar pacijenta. - Jeste i to grozno. - Dobro, popijte čašicu rakije. - Još me strah - kaže pacijent i naruči još čašicu. Kad je popio treću rakiju, kaže: - E, sad bih volio da vidim onoga ko će da se usudi da mi takne zube. - Kolega, izvadite li vi uvijek zub bez bola?! - Pa, baš i ne. Juče sam, na primjer, izvrnuo ruku! Hipohondar u ambulanti: - Ah, sada se znatno bolje osjećam otkako mi je doktor rekao da sa mnom stvarno nešto nije u redu!

- Doktore, ja u zadnje vrijeme naglo gubim sluh! Čak i više svoje vlastito kašljanje ne čujem! - Evo vam pilule, tri put po jedna dnevno! - I bolje ću čuti?! - Nećete bolje čuti, nego ćete glasnije kašljati. Priča sin doktor ocu doktoru kako je za mjesec dana izliječio pacijenta kojeg je otac liječio šest godina. Na to će otac sinu: - A, šta misliš od kojih sam ti para šest godina plaćao školovanje? Razbolio se veterinar i otišao doktoru opšte prakse na pregled. Doktor ga pita: - Kaži mi šta ti je?, a veterinar na to: - Eeee, lako ti je tako, pitaš i znaš. - Sada možete da skinete masku, gospodine doktore. Ja sam vas prepoznao - reče pacijent u operacionoj sali.... -

Nema više dvoumljenja - reče doktor pacijentu bili ste otrovani! Čime? - pita pacijent. To će pokazati obdukcija!

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu