Broj 61 by medical cg

5. MAJ 2014. GODINA VI BROJ 61

1.00

www.medicalcg.me

Intervjui: Doc. dr Aleksandar Filipović Željko Darmanović Žana Gardašević-Bulatović Benigna hipertroﬁja prostate Oralni implantati Gastritis

II Medical konferencija 29. – 31. maj 2014.g. Bečići, hotel „Mediteran“ Predstavljamo: Odjeljenje gastroenterologije, KCCG NVO „CEPROG“, Podgorica

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

MedDRA –dr pharm. Nemanja Turković 10 – 12 Svjetski dan zdravlja 14 – 16 Benigna hipertrofija prostate Doc. dr Petar Kavarić 22 -23 Intervju: doc. dr Aleksandar Filipović 24 – 25 Krvni pritisak Dr Kiril Gorokov-Mekh 30 Oralni implantati Dr Aleksandra Šćepanović-Đurović 32 – 33 Hronika Crne Gore 34 – 37 Predstavljamo: Odjeljenje gastroenterologije, KCCG 38 – 39 Gastritis – dr Snežana Tomić 42 – 42 NVO CEPROG 44 – 45 Prirodom protiv celulita Mr sci ph Ivana Gojković 46 – 48 Acne vulgaris Olivera Simić-Kovačević 50 – 51 Intervju: Žana Gardašević-Bulatović 54 – 55 Bolesti zavisnosti Dr Marina Roganović 56 – 58 Mentalne pomoći Svetlana Tanya-Friche, psihološkinja 59 – 60 Intervju: Željko Darmanović 62- 64 „Smijte se ljudi“ Prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić 72 - 73

BCS® XP System PT, aPTT, fibrinogen, trombinsko vreme, batroksobinsko vreme, faktori koagulacije: II, V, VII, VIII, IX, X, XI, XII, XIII, lupus antikoagulans, protein C, protein S, APC rezistencija, antitrombin III, heparin, α2-antiplazmin, plazminogen, C1inhibitor, PAI, D-dimer, von Willebrand-ov faktor, aktivnost komplementa, endogeni trombin potencijal

Immulite® 2000 XPI System

Hormoni, tumorski markeri, prenatalni screening, srčani markeri, alergije, parametri metabolizma kostiju, proteini akutne faze, lekovi u krvi, virusi

Dimension®RxLMax™

Opšta biohemija, enzimi, elektroliti, lekovi, toksikologija, hormoni, droge, srčani markeri, tumorski markeri, specifični proteini

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766, Fax: +381 11 3065 60 www. interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća b.b. 81000 Podgorica Crna Gora E-mail: office@urion.me Tel: +382 20 290 521, Fax: +382 20 290 520 www.urion.me

Subotička 23, 11000 Beograd, Srbija tel: +381 11 2410 620 fax: +381 11 2410 619 email: pharmabeo@beotel.net email: office@pharmabeo.rs www.pharmabeo.rs

Konferencija

29. – 31. maj, Bečići, hotel „Mediteran“ Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji - Biološka terapija - Biosimilari - Klinička ispitivanja - Oglašavanje ljekova - Dermatologija - Imunizacija - Ginekologija - Novi skrininzi (grlić materice i dojka) - Skrining kolorektalnog karcinoma - Endoskopija - Gastroenterologija - Urologija

Po k r o v i t e lj :

FZCG

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Generalni sponzor:

KCCG

www.medicalcg.me

MONTEFARM

ZANIMLJIVOSTI

SKAKANJE POVEĆAVA GUSTINU KOSTIJU KOD ŽENA

Tokom četvoromjesečnog istraživanja, 60 žena starih od 25 do 50 godina, povećale su gustinu kostiju za 0.5 odsto tako što su svakodnevno u dva navrata skočile najviše što su mogle deset puta, uzimajući kratki predah (30 sekundi) između svakog skoka, objavljeno je listu "American Journal of Health Promotion". Iako se gustina kostiju najbrže povećava za vrijeme adolescencije, proces usporava tokom godina, a vrhunac se događa oko 25. godine i potom opada. Pet do sedam godina poslije menopauze žene mogu da izgube i više od 20 odsto gustine kostiju, a da bi stvar bila gora, što je osoba starija, manja je vjerovatnoća da će baviti aktivnostima koje utiču na jačanje kostiju. "Naša studija pokazala je značajne prednosti, pri čemu žene moraju svakodnevno da skaču da bi bilo rezultata, pri čemu treba imati na umu da je ženama s godinama sve teže da poprave gustinu kostiju", kaže vođa studije dr Lari Taker. "U studiji nisu učestvovale žene sa osteoporozom, jer se skakanje u tom slučaju ne preporučuje", dodaje Taker.

LJUTE PAPRIČICE SNIŽAVAJU HOLESTEROL

PUŠENJE ŠTETI ČULU UKUSA Hemikalije prisutne u duvanu mogu da otežaju regeneraciju čula, takozvanih čulnih pupoljaka na jeziku, pokazalo je istraživanje sprovedeno u pariskoj bolnici Piti Salpetrie. Prema mišljenju stručnjaka, posljedica je smanjena sposobnost razlikovanja gorkih ukusa, piše portal Pliva. Za potrebe studije su, na uzorku od 450 ispitanika, sprovedeni eksperimenti sposobnosti razlikovanja slatkih, kiselih, gorkih i slanih ukusa. Utvrđeno je da je pušenje imalo najizraženiji negativan efekat na razlikovanje gorkih ukusa koje su nepušači mogli da razlikuju i u vrlo niskim koncentracijama. Takođe, smanjena sposobnost razlikovanja gorkih ukusa je uočena i kod bivših pušača.

Ljute papričice štite od raznih bolesti kardiovaskularnog sistema, smanjuju rizik od infarkta, a posebno su efikasne u smanjenju štetnog uticaja lošeg holesterola. Stručnjaci predlažu da se ljuto jede naveče kako bi organizam i tokom noći potrošio više kalorija nego inače i pomogao u rješavanju viška kilograma, piše Narodni lijek. Uz to, pomaže u prevenciji moždanog udara i prehlade. S obzirom da opuštaju krvne žile i snižavaju krvni pritisak, a potiču proizvodnju serotonina, hormona sreće, nema razloga da svoju hranu ubuduće ne začinite barem malo jače nečim ljutim.

IZ MEDICINE KOSTI TEŽE ZARASTAJU KOD PUŠAČA

LONDON - Nalazi novog istraživanja sprovedenog u Velikoj Britaniji ukazuju na sporije zacjeljivanje fraktura kod pušača. Naučnici Univerziteta Linkoln analizirali su uzorke matičnih ćelija zaduženih za zacjeljivanje kostiju, a uzorci su prikupljeni od 50 pušača i nepušača koji su imali prelome kostiju noge. Pokazalo se da su matične ćelije prikupljene od nepušača znatno kvalitetnije i one su bile aktivnije, a njihova dioba bila znatno brža. Nasuprot tome, toksičan efekat duvanskog dima je podsticao aktivnost molekula koje imaju negativan uticaj na ključne procese unutar proučavanih matičnih ćelija.

KIJANJE REGENERIŠE NOS Stručnjaci ukazuju da se kijanjem ispušta vazduh i to brzinom od oko 150 kilometara na sat, a mikrobi koji se šire prilikom kijanja mogu se raspršiti u radijusu i do 10 metara. Istraživanje koje je sprovedeno prije nekoliko godina pokazalo je da se nos regeneriše kada osoba kine zbog pritiska koji kroz njega u tom trenutku prođe. Takođe, tom prilikom se obnavljaja nos jer izbacuju "loše" čestice koje se unose tokom disanja. Stručnjaci objašnjavaju da mnoge ljude na kijanje navodi svijetlost sunca, papir, hladan vazduh, alergije, biber... Rezultati pojedinih istraživanja su pokazali da jedna od četiri osobe kija kada pogleda u sunce. Tokom istraživanja je utvrđeno da, kada osoba kine, refleksno zatvara oči, što je dio poruke koju mozak prima trenutak pre kijanja. Takođe, kada osoba kine srce nekoliko sekundi sporije radi, a to se događa zbog dubokog udaha prije kijanja i stimulacije živaca. Ako pak osoba ne želi da kine, stručnjaci savjetuju da protrlja nos ili kroz njega snažno ispusti vazduh.

LUBENICA SNIŽAVA KRVNI PRITISAK Lubenica smanjuje visoki krvni pritisak kod gojaznih ljudi i mogla bi smanjiti rizik od srčanog udara, pokazalo je novo istraživanje obavljeno na univerzitetu na Floridi (SAD). Naučnici su otkrili kako lubenica značajno smanjuje krvni pritisak kod gojaznih ljudi, čak i kada su izloženi hladnom vremenu. Više ljudi umire od srčanog udara u hladnim uslovima jer je njihovo tijelo izloženije stresu pokušavajući zadržati toplinu, što dovodi do povećanja krvnog pritiska. To prisiljava srce da radi više, što znači da su ljudi suočeni sa većim rizikom od srčanog napada. "Pritisak na aorte i na srce smanjuje se nakon konzumiranja ekstrakata lubenice", zaključili su stručnjaci, koji su proveli studiju na 13 ljudi koji su imali probleme sa krvnim pritiskom duže od 12 sedmica, prenio je Daily Mail.

MedDRA Piše: dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Medicinski rječnik za regulatorne poslove (Medical Dictionary for Regulatory Activities – MedDRA) je sistematični rječnik standardizovane medicinske terminologije, koji je razvijen od strane Međunarodne konferencije za harmonizaciju (International Conference on Harmonisation - ICH), a namijenjen je regulatornim autoritetima, industriji, istraživačkim organizacijama, kao i zdravstvenim radnicima.

Razvoj MedDRA Prije razvoja MedDRA, nije postojala međunarodno priznata, standardizovana medicinska terminologija za regulatorne poslove. Većina organizacija koja se bavi regulatornim poslovima, koristila je neku od međunarodnih terminologija neželjenih dejstava ljekova u kombinaciji sa terminologijama morbiditeta. Tako je, npr. u Evropi, korišćena kombinacija WHO terminologije neželjenih dejstava (World Health Organization’s Adverse Reaction Terminology - WHO-ART) i deveta revizija Međunarodne klasifikacije bolesti (International Classification of Diseases Ninth Revision - ICD-9). U SAD je korišćen COSTART (Coding Symbols for a Thesaurus of Adverse Reaction Terms) u kombinaciji sa modifikovanom ICD-9, dok je u Japanu razvijena Japanska terminologija neželjenih dejstava (Japanese Adverse Reaction Terminology - J-ART). Dodatno, brojne organizacije su modifikovale ove terminologije, kako bi ih prilagodile sopstvenim potrebama.

Korišćenje različitih terminologija u različitim stadijumima životnog ciklusa lijeka komplikovalo je analizu podataka. Npr., podaci koji se odnose na bezbjednost su najčešće u kliničkim ispitivanjima klasifikovani pomoću ICD terminologije, a tokom postmarketinškog praćenja korišćene su J-ART, WHO-ART ili COSTART. Dodatno, korišćenje različitih terminologija u različitim geografskim područjima otežavalo je međunarodnu komunikaciju i zahtijevalo je prevođenje podataka. Sve navedeno je nosilo veliki rizik od mogućeg gubitka značajnih podataka o bezbjednosti ljekova, s jedne strane, uz trošenje dragocjenog vremena, s druge strane. Ovi problemi su naročito pogađali velike multinacionalne kompanije, koje su, da bi zadovoljile zahtjeve različitih regulatornih organa, morale da se služe sa više različitih terminologija. Potreba za standardizovanom medicinskom terminologijom prepoznata je od strane ICH devedesetih godina prošlog vijeka, kako bi se prevazišli nedostaci postojećih. Cilj je bio da se razvije jedinstvena terminologija za regulatorne poslove, koja će biti međunarodno priznata i koja će omogućiti obezbjeđivanje kvalitetnih podataka za analizu. Osnova za razvoj MedDRA je bila terminologija korišćena od strane britanske agencije za ljekove (Medicines and Healthcare products Regulatory Agency - MHRA). U oktobru 1994. godine, ICH je formirala ekspertsku grupu koja će raditi na razvoju prve verzije, koja je već u februaru 1996. godine puštena u probni rad, kao verzija 1.0 (pod akronimom MEDDRA). U julu 1997. godine, ICH je pustila u upotrebu

MedDRA verziju 2.0, koja predstavlja prethodnicu svih sljedećih verzija.

MSSO MedDRA se koristi u preko 60 zemalja svijeta, među kojima je i Crna Gora. Globalni uspjeh MedDRA ogleda se u konstantnom razvoju, kako bi se prilagodila novim naučnim saznanjima i zahtjevima regulatora. MSSO (Maintenance and Support Services Organization) je organizacija koja daje podršku MedDRA, tako što održava, distribuira i razvija MedDRA u skladu sa zahtjevima korisnika. Dva puta godišnje (u martu i septembru), MSSO izdaje dopunjene MedDRA verzije. Trenutno je aktuelna verzija 17.0, iz marta 2014. godine.

Pod Lowest Level Term nalazi se 72637 termina, i na ovom nivou se zapravo vrši kodiranje u MedDRA. Oni su grupisani u 20559 Preferred Terms. Dalje, Preferred Terms uobličavaju 1720 High Level Terms grupisanih na osnovu anatomije, patologije, fiziologije, etiologije ili funkcije. High Level Terms su povezani u 334 High Level Group Terms. Najzad, High Level Group Terms su grupisani u 26 System Organ Class na osnovu etiologije (npr. Infekcije i infestacije), mjesta nastanka (npr. Gastrointestinalni poremećaji) ili namjene, odnosno svrhe (npr. Hirurške ili medicinske procedure). Takođe, postoji i SOC koji se odnosi na socijalne prilike, odnosno okolnosti.

MedDRA termini MedDRA obuhvata standardizovane termine za: t TJNQUPNF [OBLF CPMFTUJ TJOESPNF J EJKBHOP[F t JOEJLBDJKF t MBCPSBUPSJKTLB JTUSBäJWBOKB t NFEJDJOTLF HSFÝLF t IJSVSÝLF J NFEJDJOTLF QSPDFEVSF t PQÝUF BOBNOFTUJʊLF QPEBULF NFEJDJOTLB TPDJKBMOB porodična istorija)

Struktura MedDRA Postoji 5 hijerarhijskih nivoa u stukturi MedDRA, od kojih je najviši nivo System Organ Class (SOC), a zatim slijede High Level Group Term (HLGT), High Level Term (HLT), Preferred Term (PT) i Lowest Level Term (LLT).

Multiaksijalnost Karakteristika MedDRA je multiaksijalnost, koju karakteriše koncept više sistema organa. To znači da jedan PT može

biti u vezi sa jednim ili viĹĄe sistema organa. Npr. PT Influenca predstavlja poremeÄ&#x2021;aj na nivou respiratornog trakta, ali istovremeno predstavlja i infekciju. Zbog toga ovaj PT spada u SOC Infekcije i infestacije, ali spada i u SOC Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremeÄ&#x2021;aji.

11 jezika Pored originalne engleske verzije, MedDRA je dostupna na sljedeÄ&#x2021;im jezicima: kineskom, Ä?eĹĄkom, holandskom, francuskom, njemaÄ?kom, maÄ&#x2018;arskom, italijanskom, japanskom, portugalskom i ĹĄpanskom. Svakom MedDRA terminu odgovara jedinstvena ĹĄifra od osam cifara (svaka ĹĄifra poÄ?inje cifrom 1), koja je ista, bez obzira na to na kojem se od raspoloĹživih jezika MedDRA koristi. Tako, npr., korisnik njemaÄ?ke verzije moĹže da razumije rezultate kodiranja korisnika iz Kine. Ovo omoguÄ&#x2021;ava da ĹĄto veÄ&#x2021;i broj korisnika na svom maternjem jeziku vrĹĄi kodiranje u MedDRA, Ä?ime se obezbjeÄ&#x2018;uje veÄ&#x2021;a preciznost i taÄ?nost. U neprekidnom razvoju MedDRA, ICH nastoji da obezbijedi jednu standardizovanu meÄ&#x2018;unarodnu medicinsku terminologiju koja se moĹže koristiti u komunikaciji sa regulatorom i evaluaciji podataka koji se odnose na ljekove za humanu upotrebu. Usvajanje jedinstvene standardizovane terminologije

GLAVOBOLJA omoguÄ&#x2021;ava brojne prednosti za regulatore, industriju, istraĹživaÄ?ke organizacije kao i zdravstvene radnike: t OJKF QPUSFCOP QSFWPEJUJ QPEBULF J[ KFEOF UFSNJOPMPHJKF u drugu, Ä?ime se smanjuje vjerovatnoÄ&#x2021;a gubitka ili izmjene raspoloĹživih podataka, a istovremeno se ĹĄtede vrijeme i sredstva t LPO[JTUFOUOPTU UFSNJOPMPHJKF LPSJĂ?Ę&#x2030;FOF LSP[ SB[MJĘ&#x160;JUF stadijume razvoja lijeka omoguÄ&#x2021;ava efikasnu analizu podataka t PMBLĂ?BO KF FMFLUSPOTLJ USBOTGFS QPEBUBLB

Ukoliko primijetite neĹželjeno dejstvo lijeka, Ä?ak i da se radi "samo" o VaĹĄoj sumnji da je ispoljeno neĹželjeno dejstvo u vezi sa lijekom, molimo Vas da prijavu poĹĄaljete putem informacionog sistema zdravstvene zaĹĄtite (ukoliko Vam je dostupna aplikacija za prijavu neĹželjenih dejstava), ili popunite obrazac za prijavu i poĹĄaljete na adresu: Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Bulevar Ivana CrnojeviÄ&#x2021;a 64a 81 000 Podgorica tel: 020 310 280 fax: 020 310 581 e-mail: nezeljenadejstva@calims.me

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDĂŚXĂ¨L X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RĂŞXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD ^WLWHĂ¨L SULWRP i jetru. 3RPDĂŚH NRG intoksikacije jetre i KURQLĂŞQLK SRUHPHĂ¨DMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXĂŚL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHĂŞDYDMXĂ¨L UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHĂ¨DYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDĂŚQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHĂ¨DQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRĂŚH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHĂ¨DYD WRQXV perifernih kapilara L SUXĂŚD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHĂŞHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Ovogodišnja tema vektori kao prenosioci zaraznih bolesti

Obilježen Svjetski dan zdravlja Pod sloganom “Mali ugriz, velika prijetnja” obilježen je Svjetski dan zdravlja 7. april. Tim povodom održana je konferencija za novinare u prostorijama Vlade Crne Gore na kojoj su govorili dr Mira Jovanovski - Dašić iz Ministarstva zdravlja, Mina Brajović, šeﬁca kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, i dr Senad Begić iz Instituta za javno zdravlje. Ovogodišnji SDZ tematski je posvećen grupi oboljenja čiji su prenosioci komarci, muve, krpelji i ostali vektori. Od osnivanja Svjetske zdravstvene organizacije 1948. svake godine posebna pažnja posvećena je jednoj od tema, kako bi se na Dan zdravlja posebno naglasila neka od prioritetnih oblasti javnog zdravlja. Globalni praznik koji je obilježen 7. aprila predstavlja priliku za brojne stanovnike iz cijelog svijeta da učestvuju u raznim aktivnostima koje mogu doprinijeti boljem zdravlju. Vektori predstavljaju organizme koji ne uzrokuju bolest već samo prenose uzročnika sa jednog na drugog domaćina. Bolesti koje se prenose ovim putem su brojne, a među njima su: malarija, denga, lajšmarijaza, krpeljni meningocefalitis, borelioza, groznica Zapadnog Nila, bjesnilo itd. Generalna direktorka Direktorata za bioetiku i međunarodnu saradnju dr Mira Jovanovski – Dašić, naglasila je da

rasprostranjenju ove bolesti ozbiljno doprinose i određene nesavjesne radnje koje čovjek obavlja u cilju unapređenja života, ali da je u posljednje vrijeme, zahvaljujući naporima regionalnih i globalnih zdravstvenih inicijativa, postignut veliku uspjeh u smanjivanju ovakvog trenda. - U Crnoj Gori udio oboljelih od vektorskih zaraznih bolesti u 2013. godini iznosio je 0,2% od ukupnog broja oboljelih – rekla je dr Jovanovski-Dašić i dodala da veliki problem predstavljaju klimatske promjene kao posljedica čovjekovih aktivnosti tokom posljednjeg vijeka, a koje uslovljavaju promjene u životnoj sredini. To utiče na životnu sredinu i posljedice se, prije svega. ogledaju i u povećanju prosječnih vrijednosti temperature i smanjenju količine padavina. - Globalizacija trgovine i putovanja, uz izazove koje nam

postavljaju klimatske promjene i urbanizacija, snažno utiču na bolesti koje prenose vektori, što često rezultira njihovom pojavom na mjestima na kojima su prije bile gotovo nepoznate. Rasprostranjenost vektora, organizama koji prenose bolest, zavisi od spoljašnje sredine i klimatskih faktora, tako da mnoge vektorske bolesti nisu tipične i ograničene isključivo na tropska područja - pojasnila je dr Jovanovski- Dašić, i naglasila da bolest postaje sve rasporostranjenija, a nepostojanje efikasnih ljekova i njeno brzo širenje naglašava vitalni značaj društvene mobilizacije, međusektorske saradnje, integrisanog pristupa, ali i individualne odgovornosti bilo kog pojedinca u sprečavanju daljeg širenja bolesti. - Ono što je od ključnog značaja za prevenciju vektorskih oboljenja jeste nadzor i kontrola vektora, kao i rano otkrivanje slučajeva oboljenja, ali najlakši i najefikasniji način prevencije vektorskih bolesti predstavlja sprečavanje uboda komarca i drugih insekata – zaključila je dr Jovanovski- Dašič. Na dan obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, SZO slavila je 66. godinu postojanja. Kao specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija, odgovorna je za unapređenje ljudskog zdravlja u svijetu. Djeluje posredstvom šest regionalnih kancelarija, uključujući Regionalnu kancelariju za Evropu u Kopenhagenu, koja radi u službi skoro 900 miliona građana iz 53 države od Atlantika do Pacifika, a kojoj pripada i Crna Gora. U ime Svjetske zdravstvene organizacije na konferenciji je govorila Mina Brajović, šefica kancelarije ove organizacije za Crnu Goru. Predstavljajući podatke koji su prikupljeni, istakla je koliko je neophodno skretanje pažnje stručne i opšte javnosti na zdravstvene i ekonomske implikacije ovih oboljenja, koja predstavljaju prepreku održivom razvoju i naporima na planu smanji-

vanja siromaštva. Prema podacima SZO, koje je predstavila Brajović, svake godine više od milion ljudi umre od oboljenja koje prenose komarci, krpelji i muve. Oni prenose uzroke bolesti koji izazivaju hronična oboljenja i patnju kod stotina miliona stanovnika. Osim toga, prema podacima SZO, bolesti koje prenose vektori javljaju se u preko 100 zemalja svijeta, što ih čini globalnim zdravstvenim problemom. Samo u EURO zoni za period od 1990-2010. godine, usljed ujeda komaraca, muva i krpelja oboljelo je više od 1,5 miliona građana. - Klimatske promjene mogu u budućosti značajno da pogoršaju postojeće zdravstvene probleme, a time i da dovedu do promjena u pogledu vremenske i prostorne distribucije oboljenja koja se prenose vodom, hranom i vektorima. Sa povećanjem temperature skraćuje se period inkubacije patogena u vektorima, pa se može očekivati veća rasprostranjenost komaraca i drugih vektora. Sve ovo posebno utiče na vulnerabilne kategorije stanovništva: djecu, trudnice, starije osobe, siromašno stanovništvo u gradovima, izbjeglice i raseljena lica i lica sa generalno lošim uslovima života – dodala je Mina Brajović. Ona je, govoreći o rasprostranjenosti ovih bolesti u Evropi predstavila i podatke koji pokazuju da su neke bolesti, nekad specifične za udaljenije predjele, postale učestale i kod nas. Iako je denga groznica bila apstraktna pojava u Evropi više od 60 godina, u toku 2010. godine prijavljeni su slučajevi lokalne transmisije denga groznice po prvi put u Francuskoj, Hrvatskoj i u još tri zemlje Evrope. U 2012. godini oboljenje se javilo na Madeira ostrvima u Portugalu, i to u preko 200 slučajeva. Epidemija oboljenja poput čikungunja groznice više nije bolest nekih nama egzotičnih predjela, već je potvrđena

njihova prisutnost i u EURO regionu. Vrsta komaraca koja prenosi čikungunja groznicu izazvala je ovo oboljenje u Italiji u preko 200 slučajeva 2007. Godine, i to su bili prvi zabilježeni slučajevi u Evropi. Uprkos relativno brzom napretku u eliminisanju lokalne transmisije malarije, potvrđeni su slučajevi lokalizovanih epidemija u proteklih nekoliko godina u Evropi, a osim toga veći broj importovanih slučajeva je još uvijek visok. Iako Evropljani i dalje smatraju da malarija nije bolest rasprostranjena na našem kontinentu, samo u toku prošle godine zabilježeno je 5000 importovanih slučajeva malarije u Evropu. Ohrabrujuća je činjenica da je broj slučajeva lokalnog obolijevanja od malarije značajno opao sa 90 712 u toku 1995. godine, na samo 37 slučajeva u toku 2013. godine. - Svi ovi podaci potvrđuju potencijal ovog oboljenja da se ponovo nastani u oblastima u kojima je nekada bila u potpunosti eliminisana i da ugrozi ostvarivanje strateškog cilja za region Evrope, a to je potpuna eliminacija malarije do 2015. godine. Kao smjernice za prevenciju u borbi protiv oboljenja koje prenose vektori, Brajović je navela više oblika nadzora i kontrole vektora, kao i ranog otkrivanja obolijevanja. Kontrola vektora, kako ona navodi, podrazumijeva sprečavanje dolaska, uspostavljanja i širenja vektora, kao i njihovo rano otkrivanje i ograničavanje širenja. Komunikacija o rizicima i mobilizacija zajednice posebno su značajne. - U cilju ograničavanja širenja i izbjegavanja epidemije naročito u novoinficiranim oblastima, potrebno je sporovoditi mjere zdravstvene edukacije u opštoj populaciji i raditi na podizanju nivoa svijesti kod zdravstvenih radnika. Jačanje laboratorijskih kapaciteta jednako je važno za rano dijagnostifikovanje i efektivno liječenje vektorskih oboljenja- kazala je Brajović i dodala da su loše osmišljene razvojne inicijative poput sječe šuma, izgradnje brana i sličnih, uticale na povećanje opterećenja bolestima. U cilju rješavanja ovog problema, kako ona navodi, potrebno je integrisano, koherentno i združeno djelovanje na nivou cijele Vlade i u svim sektorima, uključujući životnu sredinu, i urbanističko planiranje, poljoprivredu, zdravstvo i obrazovanje. - Krajem prošle godine SZO za Evropu usvojila je sedmogodišnji strateški okvir za unapređenje nadzora i kontrole nad invazivnim komarcima, kao i prevencije i kontrole oboljenja koja su ranije bila iskorijenjena, u saradnji sa Evropskom komisijom, Evropskim udruženjem za kontrolu migracije komaraca i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu oboljenja. Cilj ovog

strateškog plana je da pruži smjernice zemljama u razvijanju nacionalnih operativnih planova, usklađivanju pristupa i boljoj koordinaciji prekogranične saradnje u borbi protiv vektoriskih oboljenja. - napomenula je Brajović. SZO i druge UN agencije, zajedno sa Vladama zemalja članica UN-a, rade na ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva, i definisanju novog seta ciljeva razvojne agende nakon 2015. godine. -Važno je da prepoznamo značaj kontrole vektora i prevencije povezanih oboljenja, kao i neophodno ulaganje. Saradnja svih ključna je i za prevazilaženje ove ozbiljne, ali očigledno preventabilne prijetnje po ljudsko zdravlje i razvoj društva, jer vektori jesu mala „bića“, ali ipak velika prijetnja - zaključila je Mina Brajović Dr Senad Begić iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje, osim promjena na globalnom nivou, istakao je i značaj lokalnog djelovanja i načina suzbijanja i potpunog eliminisanja prenosnika zaraznih bolesti. - U Crnoj Gori se registruju: lajmska bolest, lajšmanijaza, groznica Zapadnog Nila i pojedinačni importovani slučajevi malarije, koji svi zajedno učestvuju u ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti u udijelu koji je manji od 1%.- rekao je dr Begić. Godišnji izvještaj Instituta za javno zdravlje Crne Gore za 2013. godinu je u izradi, ali na osnovnu preliminarnih rezultata podataka za prethodnu godinu registrovano je 13 oboljelih od vektorskih zaraznih bolesti (jedan slučaj importovane malarije, četiri slučaja lajmske bolesti, četiri slučaja lajšmanijaze i četiri slučaja groznice Zapadnog Nila) što iznosi 0,2% od ukupnog broja oboljelih od zaraznih bolesti (8179). Dr Begić predstavio je niz preporuka za suzbijanje ovih oboljenja, kao što su izbjegavanje područja koja su pogodna za boravak vektora, smanjenje broja komaraca u radnom i životnom okruženju, korišćenje mreža i sredstava koja služe za uništvanje insekata, prenosioca zaraznih bolesti i dr. Svjetski dan zdravlja posvećen suzbijanju oboljenja koje šire vektori podstakao je zdravstvenu javnost na širenje svijesti o važnosti prevencije i u skladu sa tim nadležni su skrenuli pažnju na potrebu udruživanja svih sfera društvenog djelovanja u cilju očuvanja zdravlja.

Draženka Laketić

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Bol možete ublažiti ako prekrstite ruke jer tako zbunjujete mozak.

Ljudi čitaju sa papira 25% brže nego sa kompjuterskog monitora.

Mozak predstavlja oko 2% ukupne tjelesne mase, ali koristi oko 20% količine kiseonika i kalorija iz organizma.

Ljudsko srce teži manje od 454 grama.

Jedina kost koja je u potpunosti formirana na rođenju nalazi se u uhu.

Čovjek koristi oko 200 mišića da bi napravio korak.

Žene duplo više trepću od muškaraca

U toku trudnoće materica se može povećati i do 500 puta. Mozak mijenja oblik tokom puberteta.

Muškarci imaju oko 6.8 litara krvi u organizmu, dok žene oko 5 litara.

Oči kod beba ne proizvode suze sve dok ne dostignu starost između šest do osam nedjelja.

Svaka tri minuta jednoj ženi je dijagnostifikovan rak dojke negdje u svijetu.

Ljudi sa većim IQ više sanjaju.

Ljudi su tek kad ustanu viši za oko centimetar nego pred spavanje.

Karcinom pluća je najčešći oblik malignih tumora od kojih mnogo češće obolijevaju muškarci nego žene. Odnos je tri naprema jedan, a od tumora najviše obolijevaju aktivni pušači, istaknuto je na simpozijumu o karcinomu pluća koji je 27. marta u Podgorici organizovala farmaceutska kuća "Hoffmann La Roche".

LIJEČENJE

NAJUSPJEŠNIJE KADA SE TUMOR RANO OTKRIJE Simpozijum o najnovijim trendovima u hirurškoj, biološkoj i radiološkoj terapiji karcinoma pluća, koji je organizovala farmaceutska kompanija "Hoffmann La Roche", održan je 27. marta u hotelu „Podgorica“. Na skupu su održana tri predavanja. Predavanje o hiruškom liječenju karcinoma pluća, održao je dr Milan Mijović, grudni hirurg i direktor Kliničkog centra Crne Gore. Onkolog prim. dr Nada Cicmil Sarić, sa Onkološke klinike, govorila je o biološkoj terapiji nesitnoćelijskog karcinoma pluća, dok je dr Vanja Karađinović (radioterapeut na Klinici za onkologiju i radioterapiju Kliničkog Centra Crne Gore) govorila o standardnoj radio terapiji ovog tipa karcinoma. Hirurgija neefikasna za poodmakle tumore Po riječima dr Mijovića, kada se govori o karcinomu pluća, ljekari često osjete depresivno zbog niskog procenta petogodišnjeg preživljavanja koje je sredinom 20. vijeka bilo oko 12,5%, na kraju vijeka oko 14, a sada oko 16%. Pokušavajući da ukaže na probleme, a oslanjajući se na podatke istraživanja, dr Mijović je ukazao na brojke koje govore da je danas operabilnost pacijenata sa karcinomom pluća 20 i 25%, dok je u sredinama sa strožijom selekcijom, i u centrima u kojima se operišu samo manji tumori taj procenat 18%. U većim svjetskim centrima prelazi 25%, što znači da je na 100 novotkrivenih samo 25 operativno. Karcinom pluća se najčešće javlja u dobi od 65. do 74. godine, a smrt nastupa sa prosječnih 72 godine. Primjećen je porast učestalosti obolijevanja kod mladih ljudi. Tendencija svakog savremenog ljekara je, otkrivanje ove bolesti u najranijoj mogućoj fazi. Simptomi su uglavnom nespecifični, te im ljekari moraju prići ozbiljno. Česte upale pluća su teren na kojem se po riječima dr Mijovića najčešćedesi propust. Po njegovim riječima, najvažniji segment dijagnostike je bronhoskopija i patološki nalaz, jer od njega zavisi dalje liječenje. “Na grudnoj hirurgiji smo se oslonili na rad čuvenog britanskog grudnog hirurga

Pitera Golstrova, koji kaže da su elementi utvrđivanja dijagnoze prvo klinički, pa operativni i na kraju patološki. Ako je tumor u prvom stadijumu uvjereni smo da ćemo postići dobre rezultate, ali na žalost, broj otkrivenih tumora na tom nivou je svuda u svijetu mali”. - kazao je dr Mijović, ističući da je za 85% tumora odgovorno pušenje. Karcinom pluća u prvom i drugom stadijumu, je moguće hirurški liječiti. Danas su pacijentima sa karcinomom pluća dostupne sve savremene dijagnostičke i terapijske procedure, koje se koriste u svim razvijenim zemljama svijeta. Moć hirurgije je ograničena kod pacijenata sa stadijumom III ove bolesti. Na žalost, najveći broj pacijenat biva dijagnostifikovan u IV uznapredovalom stadijumu bolesti. U ovoj fazi, mogućnost da se hirurškim liječenjem postigne dobar ezultat je mala. “Faktor koji je u negativnoj korelaciji sa uspjehom liječenja je loš nalaz u limfnim čvorovima”, kazao je dr Mijović. Metastaze su jako česte kod karcinoma pluća i u trenutku javljanja ljekaru već ih ima dosta. “Pokazalo se da danas primjena citostatika pomaže da određene stadijume prevedemo u respektabilne”, kazao je dr Mijović, podsjećajući da je u Crnoj Gori prije deset godina prvi put urađena video asistirana anatomska resekcija pluća. Sa video asistiranim resekcijama, uz mali broj sitnih incizija, može se uraditi anatomska resekcija nakon koje je mnogo brži oporavak.

Biološka terapija nesitnoćelijskog karcinoma pluća Prema riječima prim dr Nade Cicmil Sarić, 80% karcinoma pluća čini nemikrocelularni karcinom, koji se javlja u dvije forme - adeno i planocelularnoj. Muškarci obolijevaju češće i odnos je 3 : 1, a bolest se javlja najčešće posle 40-te godine. Istraživanja pokazuju da se kod nepušača javlja samo 15%, dok su ostalo pušači. Karcinom dojke i mokraćne bešike, izvjesno su

povezani sa pušenjem. U svijetu od ove bolesti godišnje umre 1,350 000 ljudi, od čega je 970 000 muškaraca. Petogodišnja stopa preživljavanja u Evropi je 8 odsto, navela je dr Cicmil Sarić, ističući da je primjena biološke terapije počela 1961. godine pronalaskom nekih citostatika, te da su otprilike na svakih deset godina otkrivani novi ljekovi, činjenice i faktori rasta tumora. Još je Juder Fokman 1971. godine objavio činjenicu da tumorski rast zavisi od neoangiogeneze, a 1980. godine se desio još jedan značajan momenat u biološkoj terapiji, kada je identifikovan vazotoendotelni faktor rasta. Deset godina kasnije potvrđeni su benefiti u preživljavanju liječenih hemioterapijom. Poslije 2000. godine došlo je do pomjeranja granica u liječenju karcinoma pluća, čak i onih odmaklog stadijuma. “Razvojem novih terapijskih agenasa koji mehanizmom inhibicije unutarćelijske fosforilizacije suprimiraju tumorski rast i napredovanje, stvorene su terapijskih mogućnosti, postavljeni novi ciljevi i postignut novi ishod u liječenju pacijenata sa karcinomom pluća. “ - kazala je dr Cicmil Sarić. Ciljevi savremene terapije su po njenim riječima: odlaganje napredovanja bolesti, produžavanje preživljavanja, odlaganje pogoršanja simptoma i poboljšanje kvaliteta života. Tradicionalni pristup u liječenju karcinoma pluća bio je zasnovan na primjeni sistemske hemioterapije, koja se obustavljala nakon 4-6 ciklusa. Nakon pauze od četiri nedjelje, kako kaže dr Cicmil Sarić, interveniše se sekundarnom hemioterapijskom linijom. Progresija bolesti nakon prve linije hemioterapije, i šta dalje činiti je vrlo teško pitanje. Polovina pacijenata nije do nazad nekoliko godina ni primala drugu liniju terapije, već samo simptomatsku terapiju. Glavni razlozi bili su loše opšte stanje, slab odgovor na primarnu terapiju, pridruženje bolesti i brzo napredovanje bolesti koja se otme kontroli. Ciljevi sekundarne ili terapije održavanja kod uznapredovalih tumora su: odlaganje napredovanja, prevencija pogoršavanja simptoma, održavanje opšteg stanja i mogućnosti za dalje vrste liječenja i produžavanje života - kazala je dr Cicmil Sarić. Ona ističe da postoje različiti oblici terapije, jednoj je cilj redukcija tumorske mase, drugoj redukcija mikro metastaza. Postoperativna terapija je potporna, a terapija održavanja daje se nakon ustanovljavanja određenog terapijskog cilja, odnosno postignute kompletne ili parcijalne remisije.

“Našim pacijentima svaki dan, svaka nedelja znači svekoliko. Primjenom terapije održavanja značajno je bolje preživljavanje, a benefiti su dobijeni bez obzira na vrstu tumora. Postoji druga i treća linija terapije, a i tu je postignut određeni učinak, tako da mi ne prekidamo terapiju. Evidentne su prednosti primjenom novih ljekova u odnosu na klasičnu hemioterapiju. Pacijentima je najvažnije da žive što duže i kvalitetnije, da nemaju bolove i tegobe, a doktorima hematološki status, odnosno dobra krvna slika obolljelog.” - zaključila je dr Cicmil Sarić.

Radio-terapijski pristup Da bi se tumor radiološki liječio mora se, prema riječima dr Vanje Karađinović, znati njegova veličina i stadijum bolesti. Najveći dio tumora koji se liječe radiološkom metodom su, na žalost, uznapredovali i već su u trećem ili četvrtom stadijumu. Ovaj metod se najčešće kombinuje sa hemioterapijom. Konvencionalna radio terapija podrazumijeva određivanje volumena zračenja i radio terapijske doze. U radioterapiji nemikrocelularnog karcinoma postoje dvije faze: prva je radikalan tretman primarnog tumora, I druga čiji je cilj ostatak tumorske mase. Preporuke za savremeni radioterapijski tretmansu brojne, poput toga da se zrači makroskopski tumor i makroskopski zahvaćeni limfni čvorovi, te region u koji očekujemo da će se tumor širiti - kazala je dr Karađinović. Imobilizacija pri zračenju je jako bitna jer je to pozicija u kojoj pacijent treba da leži najmanje mjesec i po do dva. Zbog promjena težine i i mijenjanja ljudi koji rade na zračenju, to je proces koji zahtijeva cjelokupni monitoring, pa stalno moraju da se kontrolišu pozicije i kalibracija naših mašina - kazala je dr Karađinović, ocjenjujući da bi kombinacija hemioteraije i zračenja trebalo da se predlaže svim pacijentima u stadijumima 2 i 3, koji nijesu operabilni ali su dobrog performans statusa. Najčešći problemi sa komponentnom hemioterapijom su vezani za gutanje, pneumonitis, septične temperature i perikarditis. Ne koriste se više veliki volumeni, što je dovelo do razumne srednje stope preživljavanja od 21,5%. Dragan Novčić

BENIGNA HIPERTROFIJA

PROSTATE (BHP) Piše: doc. dr Petar Kavarić, spec. urolog Klinički centar Crne Gore

O prostati je uvijek interesantno pričati zbog toga što je to žlijezda koja je potpuno nepredvidiva, jer nikad ne znate kako će da se ponaša i reaguje kod određenog pojedinca. Nekada očekujemo da će pacijent imati velike probleme ali ih nema, a ponekad, kada smo skoro sigurni da ih neće biti, javljaju se velike tegobe. Ona je karakteristična i po tome što je najskriveniji organ u organizmu muškarca, pa je to čini praktično nedostupnom za pregled, naročito ako se radi o krupnim ili gojaznim pacijentima. Prostata se nalazi na samom izlazu iz mokraćne bešike u početnom dijelu mokraćnog kanala kojeg okružuje. Ispod nje je završni dio debelog crijeva, sa njene prednje ili gornje strane je stidna kost simfiza, a sa zadnje mokraćna bešika. Prema zadnjoj strani na prostatu se nadovezuju sjemene vezikule, koje spadaju u grupu sekundarnih polnih organa. Obrisi prostate mogu se zapaziti još u embrionu a početkom puberteta započinje njen rast, da bi na kraju tog perioda

bili formirani svi njeni lobusi. Tako razvijena miruje do četrdesetih godina, mada se ponekad u međuvremenu mogu javiti infekcije i u mlađoj populaciji, vrlo često izavnane seksualno transmitovanim urzročnicima. Da bi došlo do pojave benignog uvećanja potrebno je da se ispune dva uslova – da muškarac ima 50 godina i da mu je očuvana funkcija testisa. Sama pojava uvećanja ne znači da se istovremeno javlja i simptomatologija. Postoji nekoliko teorija o etiologiji BHP, jedna je hormonalna, po kojoj je rast zavisan od androgine stimulacije. Rast se nalazi pod kontrolom osovine hipofiza-testis, odnosno hipotalamus-testis. U hipotalamusu se luče hormoni koji podstiču lučenje hormona hipofize, a ovi povećavaju prisustvo testosterona u krvi, što će uticati na rast prostate. Danas sigurno znamo da testosteron iz krvi mora ući u ćelije prostate u kojima se preobražava u njegovu aktivnu formu – dihidrotestosteron. On se veže za određeni proteinski kompleks

Kastracija uklanja probleme Kod muškaraca starijih od 80 godina bez izuzetka postoji BHP i to u makroskopskom obliku, a polovina oboljelih ima simptome. Probleme s prostatom nemaju oni kojima su, iz različitih razloga, u mladosti uklonjeni testisi. Do tog saznanja došlo se tako što je uočeno da muškarci jedne sekte iz Rusije, koji su sebe kastrirali, nijesu imali oboljenja prostate. Jedna od prvih Nobelovih nagrada (1961. godine) dodijeljena je onima koji su se problemima prostate bavili na bazi teorije o androgenoj zavisnosti žlijezde od uticaja testosterona. Danas se kao metoda liječenja karcinoma prostate preporučuje ili hirurska ili medikamentna kastracija. 22

Komplikacije s mokraćnom bešikom Rast i ponašanje uvećane prostate utiče na mokraćnu bešiku, koja pokušava da prevaziđe prepreku koja se zove prostata. Čim mišić pojačava svoju snagu dolazi do njegove hipertroﬁje, uvećanja. Povećanjem mase mišića mokraćne bešike, tj. detruzora, smanjuje se kapacitet mokraćne bešike, smanjuje se njena komplajansa. U jednom trenutku će se mokraćna bešika dekompenzovati i pacijent će ući u akutnu retenciju urina, što izaziva potrebu za stalnim kateterom. Zahvaljujući novim ljekovima, alfa blokatorima, sve je manji broj pacijenata koji dolaze ljekaru, pa čak i među onima koji bivaju operisani mali je broj sa akutnom retencijom.

koji će ući u ćelijsko jedro i tamo djelovati enzimski, što će usloviti porast broja prostatičnih ćelija, čime će se žlijezda uvećati. Postoje još uvijek dileme oko toga da li estrogeni mogu da imaju uticaj na rast prostate. Sigurno je samo da se estrogeno-androgena ravnoteža kod starijih muškaraca mijenja i da estrogeni mogu možda imati ulogu kofaktora, odnosno da stimulišu rast prostate tako što djeluju na strukturu testosterona. Postoji još jedna teorija koja nije zaživjela u praksi, a koja se odnosi na interakciju između strome i epitela. Po njoj se faktori rasta mogu izdvojiti unutar same strome prostatičnog tkiva, pa oni stimulišu rast prostatičnih ćelija. Ponekad u kliničkoj praksi iznenađuje to što se ne može naći korelacija između veličine prostate i simptoma koje pacijent ispoljava. Nekada prostata može da bude veličine jabuke, ali da nema nikakvih simptoma, a nekada mala prostata izaziva velike problem. Benigna hipertrofija prostate je jedno od najčešćih benignih oboljenja, a operacije prostate su druge po učestalosti među starijim muškarcima, od deset operacija tri su zbog problema sa prostatom. Najvažniji simptomi BHP-a su učestalo i otežano mokrenje, slabije pražnjenje bešike, urgentne mikcije, noćno mokrenje, urinarne infekcije, česte hematurije ili mokrenje krvi, te na kraju dolazi i do zastoja u mokrenju, tj retencije urina. Početni simptomi ili LUTS simptomi su iritativni i vezani su za frekvenciju mokrenja, noćno mokrenje, urgentne mikcije, čest nagon, jako otežano mokrenje i čekanje na mlaz, te postmikcioni dribling ili kapanje. BHP prolazi kroz nekoliko stadijuma, a prvi je inicijalni stadijum i odnosi se na pomenute iritativne simptome. U drugom stadijumu je teža simptomatologija, pacijent ima osjećaj rezidualnog urina. Ako rezidualni urin prelazi 100 mililitara, ulazi se u ozbiljnu fazu kada je u pitanju oboljenje, pa je potrebno često mjeriti rezidualni urin, da bi se vidio efekat same terapije i indukovala hirurška intervencija. Veliki je rizik od pojave infekcija i kamenaca, jer dolazi do taloženja kristala. Kamenac može da izaziva dodatne tegobe, jer se može zaglaviti u početnom dijelu uretre i dovesti do akutne retencije urina. U trećem stadijumu dolazi do hronične retencije urina, bešika je stalno puna, javlja se fenomen prelivanja, tzv ischiuria paradoxa. Pojavljuju se i komplikacije na zidu mokraćne bešike u vidu divertikuluma. Hronični zastoj mokraće često izaziva dilataciju mokraćnih kanala, a dolazi i do hronične bubrežne insuficijencije. Apsolutne indikacije za hiruršku intervenciju su akutna retencija, rekurentne i perzistirajuće urinarne infekcije i hematurije, diverti-

kuloza mokraćne bešike, kalkuloza mokraćne bešike i slabljenje bubrežne funkcije. Prvi pregled pacijenta mora da bude veoma iscrpan, da se od pacijenta uzmu svi podaci i obuhvati sve što bi nam omogućilo da procijenimo da li se radi o komplikovanoj ili nekomplikovanoj BHP. Rektalni tuše daje mnogo podataka, naročito o veličini prostate, i ukazuje na to da li unutar nje postoji neki ozbiljniji problem, tj. sumnja na karcinom prostate. Simptomatologija može biti praktično identična i kod karcinoma prostate, pa se moraju raditi i biohemijske pretrage (PSA), rentgen, IVP, MSCT, te ultrazvuk kojim se mjeri volumen, procjenjuje stanje bešike i otkrivaju moguće komplikacije. Sve ove procedure služe da izdvojimo pacijente kod kojih postoji sumnja na karcinom. Ako se radi o nekomplikovanoj BHP onda time može da se bavi ljekar opšte prakse, dok komplikovanija stanja zahtijevaju uključenje urologa. Vrlo je korisna IPSS metoda ili scor, a to je zbir svih simptoma, prema kome se može odmah utvrditi težina bolesti i odrediti način liječenja. Ako je skor preko 12, radi se o ozbiljnom problemu i potrebna je hirurška intervencija. PSA je važan za dijagnostikovanje a njegovo uvećanje može ukazati da se radi o karcinomu ili o nekim drugim oboljenjima prostate. Liječenje BHP može biti medikamentozno, a u težim slučajevima hirurško. Od hirurških metoda najčešća je transuretralna resekcija, a medikamenta terapija usmjerena je u dva pravca. Djeluje se sa dvije komponentne na subvezikalnu opstrukciju. Prva komponenta je statička i utiče na smanjenje volumena, s drugoj je cilj da se smanji tonus u dijelu mokraćnog kanala, prostatične uretre i na zidu mokraćne bešike.

Intervju: docent dr Aleksandar Filipović, predsjednik Udruženja hirurga Crne Gore

TEHNIČKI USLOVI DOBRI, ALI NEDOSTAJE OPERACIONIH SALA Redovne aktivnosti Udruženja hirurga Crne Gore uglavnom se odnose na orgnizovanje stručnih sastanaka, na kojima se prezentiraju najsavremenije procedure i rezultati koji se postižu u crnogorskim bolnicama Kako funkcioniše Udruženje hirurga i koje su aktuelne aktivnosti? Udruženje hirurga postoji u okviru Društva ljekara Crne Gore i ono funkcioniše kao nevladina organizacija, kao i sva ostala ljekarska udruženja. Naše redovne aktivnosti se svode na najmanje četiri stručna sastanka godišnje, raspoređena na svaka tri mjeseca. Svaki je sastanak posvećen trima stručnim temama i, naravno, onim tekućim. Prošle godinu u junu mjesecu prezentirani su rezultati hirurga na Cetinju u operacijama preponskih i ventralnih hernija (kila). Naredni sastanak imaćemo zadnjeg vikenda u aprilu u Kotoru, pod pokroviteljstvom Opšte bolnice. Organizovaće ga dr Ivan Ilić, kotorski hirurg. To će biti, ustvari, simpozijum na temu laparoskopskog liječenja hernija. Tokom dva dana biće prikazane sve najnovije metode laparoskopskog, minimalno invazivnog liječenja hernija. Predviđena su predavanja sa lajv (živom) hiruškom prezentacijom. Biće napravljen video link između operacione i konferencijske sale, gdje će svi prisutni, uglavnom hirurzi, imati priliku da uživo gledaju i komuniciraju sa operatorima tokom zahvata. Na taj način će se izbjeći gužva

u operacionoj sali, koja ne može ni da primi veći broj ljudi. Što se tiče predavanja, ona će biti iz svih oblasti laparoskopskog liječenja hernija, a predavači su eminentni stručnjaci iz naše zemlje i regiona. Imaćemo goste iz Kliničkog centra Srbije, Kliničkog centra u Nišu, kao i iz Hrvatske. Da li su gostovanja stranih eksperata redovna praksa? Nemamo materijalnih uslova za to. Naše sastanke finansiraju sponzori, tako što pokrivaju najosnovnije potrebe za njihovo održavanje. Udruženje funkcioniše na dobrovoljnoj osnovi i komuniciramo mejlom, a suština našeg djelovanja je razmjena iskustava. Na sastancima prezentujemo aktuelne novine u hirurgiji, dostignuća hirurških odjeljenja u Crnoj Gori, promovišemo nove procedure i rezultate liječenja. Za ovih nekoliko godina, od kada sam ja na čelu Udruženja, imali smo sve teme iz oblasti hirurgije – jetre, transplantacione, kardiovaskularne, abdominalne, vaskularne hirurgije, pravna pitanja, rijetke tumore i slično. Prije nekoliko godina u Baru je bio sastanak na kom nam je gost bio eminentni predavač iz Japana, koji je predstavio

U Crnoj Gori postoji oko 60 hirurga, a našim aktivnostima uvijek se odazove njih četrdesetak. Jedan od narednih skupova će biti u Baru, na kome će kolege sa kardiohirurgije prezentirati rezultate kardiohirurških procedura koje se rade u Kliničkom centru. Moram da podsjetim na jedan veoma uspješan sastanak u Podgorici prošle godine, na kom su prezentirani svi bitni aspekti u prevenciji i liječenju rijetkih, ali danas sve češćih neuroendokrinih tumora. Veliki je broj tema i uvijek se razvije plodna diskusija. 24

Praksa je da kolegama koji su otišli u penziju i koji su značajno obilježili rad Udruženja hirurga i uopšte hiruršku službu u Crnoj Gori, dodijelimo počasnu plaketu Udruženja. U Kotoru ćemo zahvalnicu uručiti primarijusu dr Momčilu Jovoviću, koji odlazi u penziju. On se takođe bavio laparoskopijom i vrlo je uspješan hirurg, a bio je prethodni predsjednik udruženja hirurga u Crnoj Gori. To je naš skroman doprinos ljekarima koji sun svoj životni put posvetili ovom teškom i odgovornom poslu.

liječenje radikalnom hirurškom metodom uznapredovalih karcinoma pankreasa. Mi se na svakom sastanku dogovaramo oko interesantne teme za naredni skup, a nastojimo da se ti sastanci održavaju u različitim gradovima. Kakvi su tehnički uslovi u kojima rade crnogorski hirurzi? Na jednom od ranijih sastanaka u Opštoj bolnici u Meljinama prezentiran je rad naših stručnjaka, kao i nove procedure u barijatičnoj hirurgiji kolega iz KC Srbije. Oni su tada pokazali novu proceduru u laparoskopskom liječenju patološke gojaznosti. Mi imamo tehničke uslove za obavljannje tih vrsta procedura u KCCG-e, ali nemamo pacijente koji su spremni za tu vrstu operacije, a nemamo ni kompletni tim koji bi bio obučen i posvećen psihološkoj i endokrinološkoj pripremi, kao i praćenju tih bolesnika nakon operacije gojznosti. To su osnovni razlozi zbog kojih ne ulazimo u takve procedure, tako da se ne radi o tehničkoj neopremljenosti. Moram reći da, što se tiče Kliničkog centra Crne Gore i Opštih bolnica, one su opremljene nivoom kojim je to zakonom predviđeno. Za intervencije koje ovdje ne mogu da se rade pacijenti se upućuju u druge zemlje, ali broj tih bolesnika je relativno mali pa su ti troškovi značajno smanjeni. Nijedna zemlja na svijetu nema sve procedure, pa ni najrazvijenije, poput Amerike. I kod njih se neki bolesnici upućuju na liječenje, recimo, u Japan i obrnuto, iz Japana u SAD.

Ono što definitivno nedostaje u svakodnevnom hirurškom radu, to je dovoljan broj hirurških sala i intenzivna njega. Što se tiče smještajnih kapaciteta na samim odjeljenjima oni su granično upotrebljivi, odnosno trenutno zadovoljavaju potrebe. To ne znači da ne treba planirati proširenje, naročito u Podgorici. Ova bolnica je za Podgoricu mala, barem što se hirurgije tiče. Kadra ima dovoljno, dobro je edukovan i ima dovoljno podmlatka. Ono što bi bilo značajno za bezbjedan rad to je više dobro opremljenih hirurških sala i više specijalizovanih intenzivnih jedinica. U Kliničkom centru sve češće se bavimo zahtjevnim procedurama koje traže specijalno opremljene operacione sale, koje mi zovemo čiste hirurške sale. U nijma se rade zahvati iz kardio hirurgije, endokrine, vaskularne, grudne i transplantacione hirurgije. Mi imamo samo jednu takvu salu u kojoj radi svih ovih pet uskostručnih grana hirurgije. To je nedovoljno. Imamo i jednu intenzivnu njegu za sve zahvate, što je takođe nedovoljno. To je usko grlo u svakodnevnom hirurškom radu za veoma zahtjevne procedure, kakvim se bavimo. To pitanje je odavno pokrenuto, ali što se tiče samog KC-a dobili smo odgovore da u okviru postojećeg prostora ne postoji mogućnost adaptacije, novog rasporeda ili proširenja kapaciteta operacionih sala iz više razloga. Prvi razlog je tehnički, odnosno građevinski, a drugi što je ovaj objekat autorsko djelo arhitekte i pod apsolutnom autorskom zaštitom. Prava stvar bi bila izgradnja nove hirurške klinike ili opšte bolnice. Zaostajemo li za zemljama s kojima smo nekada bili u jednoj državi, a one su sada članice Evopske unije, Hrvatskom i Slovenijom? Te zemlje i njihovi zdravstveni sistemi morali su da se prilagode evropskom zdravstvu i zakonima. U organizacionom smislu su značajno napredovali, u organizaciji hirurške službe, normama, racionalizaciji, postojanju preciznih normi i protokola. U tom smislu su napredniji, ali tehnički mi ne zaostajemo za njima. I mi smo, kao zemlja koja je na putu ka Evropskoj uniji, počeli da radimo protokole. To su protokoli slični onim u Sloveniji, jer je to relativno mala zemlja čiji je sistem najpribližniji crnogorskom. Dragan Novčić

Održan stručni skup na temu :

ULOGA IZABRANIH DOKTORA U LIJEČENJU HRONIČNIH VENSKIH OBOLJENJA Udruženje domova zdravlja Crne Gore i farmaceutska kompanija Servier organizovali su u srijedu, 16. aprila 2014. godine edukativno stručno predavanja za izabrane doktore, na temu: “Hronična venska bolest i uloga izabranog doktora u liječenju”. Moderator predavanja bio je dr Nebojša Kavarić, koji je skrenuo pažnju na sve veći broj oboljelih od hronične venske bolesti u svijetu, a i u Crnoj Gori, pa shodno tome i na potrebu sve većeg uključivanja izabranih doktora u liječenju ovog oboljenja. - Hronična venska oboljenja su sve učestalija pojava u Crnoj Gori, i apelujem na svakog pojedinca, prije svega na izabrane doktore, da u liječenju takvih pacijenata udružimo snage kako bi nadomjestili to što nemamo dovoljan broj specijalista u ovoj oblasti – rekao je dr Kavarić. Dr Kavarić predstavio je način klasifikovanja HVB na osnovu kliničkih znaka kod pacijenata – CEAP klasifikaciju. Klasifikacija stadijuma kreće se od C0 do C6 stadijuma koji je najteži oblik hroničnih venskih oboljenja. Početni stadijumi C0 i C1 predstavljaju one tegobe koje su često zanemarene ili daju širu dijagnostičku sliku, pa se pregledanom pacijenta samo može posumnjati na ovo oboljenje. Takve tegobe najčešće se manifestuju kao otoci, trnjenje i peckanje u nogama, a češće noću ili kad su visoke temperature. Ozbiljniji stadijumi C2 i C3 su vidljivi i osim bolova mogu predstavljati estetski problem. Iako postoje vidljivo proširene vene, ispucali kapilari ili edemi, često se dešava da i ove simptome pacijenti zanemare pa se ne javljaju svom ljekaru. Stadijumi C4, C5 i C6 su krajnji stadijumi bolesti u kojima je kasno djelovati preventivno, pa se ovi stadijumi najčešće liječe hiruškim putem. Vaskularni hirurg dr Goran Batrićević, naglašava da je potrebno da pacijenti budu svjesni svojih tegoba, i što ranije se obrate svom izabranom ljekaru. On je sa aspekta hirurgije predstavio proces nastanka i liječenja bolesti, a takođe je i detaljno objasnio svaki stadijum hronične venske bolesti i uputio izabrane ljekare kako da svaki pojedinačni stadijum dijagnostifikuju i

liječe, a kada da pacijenta upute vaskularnom hirurgu. - Vene zahvećene hroničnom venskom bolešću dovode do edema i poremećaja mikrocirkulacije, poremećaja limfne drenaže, migracije leukocita, eritrocita, do stvaranja pigmentacija, te do venske ulcercije koja može da bude veoma otporna na liječenje, pa je potrebno mnogo vremena i napornog rada kako bi se riješio problem i sanirala venska ulceracija. - objasnio je dr Batrićević. Ulkus, kao krajnji stadijum bolesti vena, može bito tretiran primjenom hiperbarične medicine. Doprinos prevenciji i liječenju daje i aktiviranje venske pumpe, fizička aktivnost i odvikavanje od pušenja, kao i upotreba sistemske terapije venotonicima, gde najviši nivo preporuka ima mikronizovana prečišćena frakcija flavonoida (Detralex). Kao prevenciju hronične venske bolesti i dopunu terapiji, dr Batrićević preporučuje razumno odmaranje koje obuhvata više desetominutnih odmaranja u toku dana, sa eleviranim nogama iznad nivoa srca. Ono što se uglavnom smatra odmorom, kako kaže dr Batrićević, ne predstavlja doprinos liječenju i prevenciji. - Ukoliko govorimo o kompresivnoj bandaži, važno je napomenuti da odgovarajuće kompresivne čarape visokog kvaliteta znače više od primjene običnog elastičnog zavoja. Pacijenti moraju kupovati čarape koje im propisuje ljekar i jedino preporučljivo bi bilo da one budu po mjeri pacijenta, jer neadekvatna primjena bilo koje od ovih metoda može da napravi više štete nego koristi - dodaje dr Batrićević. Ono što je važno, po riječima dr Batrićevića, je to da ljekari i pacijenti shvate da oko 70% slučajeva ovih oboljenja je

moguće liječiti u ambulantama opšte zdravstvene zaštite, prije svega davanjem savjeta i uvođenjem sistemske terapije venotonicima. - Mnogi pacijenti koji dolaze kod mene na preglede često preskoče preglede kod svojih izabranih doktora, pa bi za nas, kao doktore koji se bavimo ovim problemima, bilo od velike pomoći ukoliko bi se i u okviru primarne zdravstvene zaštite više pažnje posvetilo osobama koje dođu sa simptomima koji mogu upućivati na hronična venska oboljenja, u vidu rane dijagnoze i započinjanja terapije. – rekao je dr Batrićević. - Dodatne konfuzije unose pacijenti koji sami sebi postavljaju dijagnozu, tražeći pomoć za hronično vensko oboljenje, a u mnogo slučajeva radi se o arterijskoj insuficijenciji. Takve slučajeve možemo diferencirati u razgovoru sa pacijentima i kliničkom pregledu i utvrđivanjem o kakvim tegobama je riječ. Sve te jednostavne stvari mogu učiniti naš zdravstveni sistem boljim, što nam je svima u interesu - istakao je dr Batrićević. - Osim površinskih i dubokih vena, venski sistem čine i komunikativne vene koje omogućavaju cjelokupnost, a njihovo oboljenje dovodi do velikih tegoba. Površinske vene mogu estetski izgledati loše, ali se velike tegobe javljaju kada oboljenje zahvati komunikativne vene. Ukoliko se ne liječi, ova bolest zauzima sve veći stadijum, i osim toga što pacijenti zanemaruju simptome, i ljekari to često rade, iako je i početni, tj. nulti stadijum simptomatski. Vene se u ambulanti pregledaju u stojećem položaju, nikako ležećem, jer zaključci ne bi bili reprezentativni. Osim početnih, neke od narednih stadijuma pacijenti više tretiraju kao estetski problem, iako je bolest već prilično napredovala. Izabrani doktori

moraju uvoditi i pratiti korišćenje terapije. Predavanje je održao i vaskularni hirurg prim. dr Davor Musić, načelnik Centra za vaskularnu hirurgiju Hirurške klinike Kliničkog centra Crne Gore, koji je poseban akcenat stavio na ulogu izabranih ljekara u liječenju hroničnih venskih oboljenja. - Izabrani doktori se suočavaju sa određenim problemima prilikom liječenja hronične venske bolesti, a to su uglavnom, stepen prosvećenosti pacijenta i povjerenje prema izabranom ljekaru za tu bolest. Nije svaki pacijent spreman da posluša savjete koje mu izabrani doktor daje, a često traže i drugo mišljenje od ljekara na različitim nivoima zdrastvene zaštite. Takođe, i socioekonomski momenat i nedodastak motivacija pacijenta da se liječe, može negativno uticati na liječenje hroničnih venskih oboljenja, kao i svakog drugog. - Oboljenje vena ili hronična venska bolest (HVB) je neka vrsta epidemije na koju pacijenti, ali ni ljekari, često ne obraćaju pažnju na vrijeme. Najnovija epidemiološka istraživanja u svijetu pokazuju da sedam od 10 pacijenata koji se jave svom izabranom lje-

karu zbog nekog drugog problema zapravo imaju neki stepen HVB. Najčešće se pacijenti, ali i ljekari, odlučuju za neki vid topikalne terapije. Kreme i gelovi samo u određenom stepenu umanjuju tegobe i djeluju simptomatski. Pacijentu je prividno lakše, ali inflamacija, kao ključ bolesti, i dalje postoji u dubokim venama i propadanje zalistaka se nastavlja. Iz tog razloga je dr Musić apelovao na izabrane doktore da pacijente liječe sistemski - venotonicima. Iz te grupe je izdvojio mikronizovanu prečišćenju frakciju flavonoida (Detralex), kao venotonik indikovan u svakom stadijumu hronične venske bolesti, koji ima najveće preporuke internacionalnih fleboloških udruženja za liječenje hronične venske bolesti i koji djeluje na srž bolesti. Dr Musić je posjetiocima skupa približio i druge vidove terapija hronične venske bolesti : skleroterapiju, hirurške metode operacija površinskih, komunikantnih i dubokih vena, operaciju laserom, operaciju vodenom parom itd. Dr Musić je predstavio metod sklerozacije vena pjenom pod kontrolom ultrazvuka. - To je jedna od metoda liječenja proširenih vena, koja se zasniva na tretiranju oštećenih vena iznutra, pomoću hemijskog agensa u obliku pjene koja mijenja unutrašnjost vene, i tako dovodi do njenog zatvaranja i postupne razgradnje. Pjena se ubrzigava u oboljelu venu pod kontrolom ultrazvuka, uz pomoć tanke kanile. Ovo je moguće raditi bez anestezije i uz brz oporavak, ali je od značaja koju dozu agenasa smijemo uključiti prilikom ovakvog liječenja. Ova metoda ima dosta prednosti, ali je skupa, a samim tim i nedostupna mnogim pacijentima – rekao je dr Musić. - Osim ovim metodama, HVB se liječi i korišćenjem lasera. Laserska metoda predstavlja potpuno bezbolan i bezbjedan metod eliminisanja proširenih vena na nogama. Metoda se radi ambulantno, ne zahtijeva opštu anesteziju, a ni bolničko liječenje. Pacijent može da hoda odmah nakon intervencije i ubrzo se vraća svakodnevnim aktivnostima. Sprovodi se najnovijim modelom lasera ili radiofrekventnog ablatora. Poslije procedure preporučuje se hodanje i nošenje specijalnih elastičnih čarapa za period od 4 nedjelje. Ova savremena metoda je efikasna, bezbolna i brza, a ima najbolji estetski efekat. Liječenje hronične venske bolesti je moguće i neophodno u ambulatama izabranih doktora, uz pravovremenu dijagnozu i sistemsku terapiju, i to bi trebalo da predstavlja osnov liječenja, posebno početnih stadijuma, zaključak je predavača na održanom skupu, a naglasak je dat značaju uloge izabranog ljekara u prepoznavanju početnih stadijuma i započinjanja liječenja hroničnih venskih oboljenja. Draženka Laketić

Ordinacija za opštu hirurgiju, rentgen i ultrazvučnu dijagnostiku Tel: +382 20 219 880, Mob: +382 69 381 297, Ul. Dalmatinska 36a, Podgorica

Centar za lasersko liječenje vena ~ U svijetu trenutno najmodernija metoda ~ Potpuno bezbolno bez ožiljaka ~ Ambulantno, vraćanje svakodnevnim aktivnostima odmah poslije zahvata ~ dobar kozmetski efekat

Mi smo garancija vašeg zdravlja!

Krvni pritisak i njegova uloga Piše: dr Kiril Gorokov-Mekh PZU „Dr Kovacević”, Budva Voda je nužna za regulaciju tjelesne temperature, prenošenje hranljivih sastojaka, uklanjanje otrova i otpada iz organizma, održavanje zapremine krvi i omogućavanje rada svake ćelije. Ona čini 70% našeg tijela, 85% krvi, 80% mozga, 70% mišića i 10% zuba. Jedna od osobina vode je pritisak. Krvni pritisak je sila kojom cirkulišuća krv djeluje na jedinicu površine krvnog suda, a nastaje kao posljedica viška soli u organizmu. Standartna jedinica kojom se izražava krvni pritisak je milimetar živinog stuba (mmHg). U kliničkoj praksi najčešće se primjenjuje auskultaciona metoda, i u tu svrhu se koristi živin ili neki drugi sfigmomanometar. U posljednje vrijeme često se za mjerenje pritisaka koriste električni (digitalni) aparati. Oni su prilično jednostavni za upotrbu, ali ostavlaju veću mogućnost greške. Mjerenje krvnog pritisaka je pravi način sprovođenja kontrole i regulacije pritiska. Ako se on nalazi u granicama optimalnih vrijednosti, značajno se smanjuje mogućnost neželjenih kardiovaskularnih bolesti. Na osnovu jednog mjerenja krvnog pritiska ne može se izvući zaključak da li je pritisak povećan ili ne. Potrebno je sprovoditi mjerenja tokom nekoliko dana, i to ne manje od deset mjerenja u različitim periodima dana. Utvrđeno je da su pritisci izmjereni u zdravstvenim ustanovama uvijek veći od onih izmjerenih kod kuće. Pretpostavlja se da je glavni razlog tome uzbuđenje i nervoza koju pacijent osjeća zbog pregleda. Normalne vrijednosti krvnog pritiska su od 120/80 mmHg do 140/90 mmHg. Nekim ljudima su i manje vrijednosti pritiska uobičajne. Njihov orgaizam je naviknut da funkcionise pod takvim pritiskom, i ako ne dolazi do ispoljavanja simptoma sniženog krvnog pritiska (uglavnom kod bivših sportista), nema

potrebe za brigom. Sa godinama pritisak se povećava. Tako je, na primjer, kod šezdesetgodišnjaka uobičajni „gornji” pritisak 140, a kod ljudi u osmoj deceniji života 160 mmHg. Redovnim kontrolnim mjerenjem pritiska može se izvršiti njegova korekcija i sprovesti njegova bolja regulacija. Za pravilno mjerenje pritiska treba oko 10 minuta prije samog mjerenja sjedjeti mirno, da bi se puls stabilizovao. Takođe, treba voditi računa o temeraturi, unosu kofeina i nikotina; bar 45 minuta po konzumiranju kafe ili cigareta ne treba vršiti mjere pritiska. Tokom samog procesa mjerenja pacijent treba da sjedi mirno i ne priča. U slučaju potrebe za ponovnim mjerenjem treba sačekati 10 – 30 minuta. Mjerenje se obavezno sprovodi na obijema rukama. Ako pacijent ima duge rukave, treba ih zavrnuti da ne bi došlo do zaustavljanja cirkulacije. Manžetna treba da stoji na nadlaktici, oko 2 -3 cm od pregiba ruke, i da ne bude previše zategnuta. Pacijent mora da položi lakat na sto, tako da se manžetna nalazi u istoj ravni sa srcem, a dlan mora biti okrenut naviše. Hipertenzija je jedan od glavnih razloga razvoja koronarnih bolesti, šloga, renalne insuficijencije i oštećenja vida. Visok krvni pritisak oštećuje arterije, tako da one vremenom gube elastičnost i fleksibilnost. Posljedice visokog pritisaka su još i: ateroskleroza, aneurizma i razne druge koronarne srčane bolesti. Procjenjuje se da svaki peti čovjek ima povišeni krvni pritisak, a da trećina njih toga nije ni svjestna. Nizak krvni pritisak ili hipotenzija je zdravstveni problem koji nije toliko opasan kao visok pritisak. Problem nastaje usled smanjenog dotoka krvi, pa stoga, potrebne količine kiseonika ne dolaze do organa kojima su neophodne. Ljudi zijevaju kada organizam osjeća nedostatak kiseonika. Ova pojava je češća kod mršavih osoba. Žene su, uglavnom, više suočene sa hipotenzijom nego muškarci. Dehidratacija organizma, prekomjerno držanje dijete, kao i određena oboljenja mogu biti uzrok. Simptomi hipotenzije mogu biti umor, pospanost, zijevanje, malaksalost, nedostatak energije i loša koncentracija. U takvom stanju čovjek otežano funkcionise.

Indikacije i kontraindikacije

prilikom ugradnje oralnih implantata Piše: dr Aleksandra Šćepanović-Đurović, spec. oralne hirurgije Ordinacija Apolonia, Podgorica Suština metode implantacije je ugradnja nadoknade, izrađene od neorganskog, stranog materijala u tkivo organizma. Sama riječ implantat nastala je od latinske riječi implantare ono što je usađeno, a implantacija – usađivanje, ugrađivanje. Iako je na samom početku bila suočena sa mnogobrojnim problemima, implantologija se razvijala kontinuirano i brzo. Zahvaljujući rezultatima velikog broja istraživanja koji su potvrdili vrijednost metode rehabilitacije pacijenata kojima nedostaju zubi, implantoligija je postala atraktivna i efikasna naučno zasnovana disciplina. Djelimični, a pogotovo potpuni gubitak zuba, višestruki je hendikep za sve ljude koji su suočeni sa ovim problemom. Nedostatak zuba ima za posljedicu vrlo složene poremećaje koji se manifestuju u ishrani, estetici, fonetici, a predstavljaju i ozbiljan emocionalni problem. Procjenjuje se da se godišnje u svijetu ugradi oko tri miliona implantata sa tendencijom porasta. Na tržištu je prisutan veliki broj različitih implantacijskih sistema. U tom pogledu postoji vrlo snažan trend razvoja.

Dobre indikacije za bilo koju intervenciju u medicini, pa i za ugradnju implantata, inperativ su koji se podrazumijeva i koji značajno utiče na uspjeh terapije. Loše indikacije za ugradnju implantata najčešće dovode do loše ili nedovoljno dobre terapije za ljude kojima nedostaju nekolika ili svi zubi. Komplikacije su tada veće i ozbiljnije. Zbog toga indikacijama za oralne implantate treba posvetiti mnogo pažnje , obaviti sve neophodne analize i naći kompromis između želja pacijenata i medicinske opravdanosti . Pacijentu treba objasniti da implantantno nošene zubne nadoknade vraća izgubljenu funkciju i estetiku, a predstavlja i veliki komfor. Osim ovih prednosti, mogu se desiti određene komplikacije kao što su: gubljenja implantata, gubitak kosti, periimplantitis itd. Prednosti ugradnje implantata u slučaju gubitka jednog zuba jesu u čuvanju međuzubnih i međuviličnih odnosa, zaštita preostalih zuba ( izbjegava se brušenje zuba ) i dobra estetika, naročito u slučajevima prednjih zuba. Gubitak više zuba u jednoj vilici takodje predstavlja indikaciju za ugradnju implantata. U zavisnosti od lokalizacije bezzubog sedla razlikuju je indikacije za ugradnju implantata u slučajevima nedostatka jednog ili više zuba. Implantati se takođe ugrađuju u vilice koje su bez zuba kada se zbog nepovoljnih anatmsko – morfoloških uslova konvencionalnim, totalnim protezama ne mogu postići očekivani rezultati (nedovoljna retencija i stabilizacija, loše žvakanje, otežan govor). Medicinski je opravdana ugradnja implantata i u onim slučajevima gdje se konvencionalnim totalnim protezama ne mogu ostvariti psihosocijalni efekti ili jednostavno pacijenti zbog godina ili prirode posla žele implantatno nošenje nadoknade. Da bi se ugradili implantati neophodno je da se steknu svi uslovi, a da bi se odustalo od ugradnje dovoljna je samo jedna kontraindikacija. Kontraindikacije za ugradnju implantata dijele se na opšte i lokalne. U opšte kontraindikacije ubrajaju se sve one sistemske

bolesti koje ugroĹžavaju regenerativne potencijale tkiva i sve druge koje mogu dovesti do neuspjeha terapije. Bez obzira na Ä?injenicu da se pacijenti sa teĹĄkim i hroniÄ?nim sistemskim bolestima rijetko javljaju ljekaru radi ugradnje impantata oprez je neophodan , a detaljna anamneza i popunjavanje upitnika o zdravstvenom stanju pacijenta su obavezni. OpĹĄte kontraindikacije mogu se podijeliti na apsulutne i relativne. Pacijente sa apsolutnim kontraindikacijama veÄ&#x2021; nakon uspostavljene dijagnoze treba odvratiti od ugradnje implantata i odmah potraĹžiti druga rjeĹĄenja. Pacijentima sa relativnim opĹĄtim kontraindikacijama treba dati nadu da je moguÄ&#x2021;a ugradnja koja na prvom mjestu zavisi od izlijeÄ?enja osnovne bolesti. OpĹĄte apsolutne kontraindikacije SkoraĹĄnji infarkt miokarda VjeĹĄtacke valvule TeĹži bubreĹžni poremeÄ&#x2021;aji Nekontrolisani dijabetes Generalizovana sekundarna osteoporoza Radioterapija u toku HroniÄ?ni alkoholizam Narkomanija Strastveni puĹĄaÄ?i

OpĹĄte relativne kontraindikacije HIV i druge seropozitivne infekcije Dugotrajna kortikosteroidna terapija PoremeÄ&#x2021;aj metabolizma P I CA Hematopoetski poremeÄ&#x2021;aj Maligni tumori usne duplje Hemoterapija u toku Multipliendolrini poremeÄ&#x2021;aji Psihoze Umjereni puĹĄaci

Rizik za pacijenta ++++ ++++ ++++ +++ ++

Postavljanje indikacije, odnosno donoĹĄenje odluke o ugradnji implantata zavrĹĄni je Ä?in svih pregleda i analize pacijenta. Ovom Ä?inu mora da prethodi razgovor i detaljno upoznavanje

Lokalne apsolutne kontraindikacije LoĹĄa oralna higijena Prisustvo parafunkcije ( bruksizam i bruksomanije)

Rizik za pacijenta + +

OpĹĄte relativne kontraindikacije

Rizik za pacijenta + ++ ++ + +++ ++

Nepovoljni meÄ&#x2018;uviliÄ?ni odnosi Izrazita atrofija alveolarnog grebena Visok poloĹžaj bradnog otvora Makroglosija OgraniÄ?eno otvaranje usta Veliki koĹĄtani defekti vilice

+++ +++ ++ +

Rizik za pacijente ++++ +++ +++ +++ +++ +++ +++ + ++

* + neznatan rizik, ++ mali rizik, +++ veliki rizik pacijenata sa svim opcijama terapije kao i prednostima i nedostacima bilo koje opcije. Zbog svega navedenog, u praksi su razvijeni razliÄ?iti protokoli rada i izjave pacijenata kojim oni potvrÄ&#x2018;uju da pristaju na predloĹženu terapiju implantatima.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

Hronika 7. april - OBAVJEŠTENJE ZA JAVNOST KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE Iz Kliničkog centra Crne Gore obavjestili su javnost da će osiguranici koji imaju upute za kardiološke ambulante, biti obavještavani putem telefona o terminu zakazanog pregleda. O zakazanim terminima pregleda za maj i jun obavještavanje pacijenata telefonskim putem počelo je od 7. aprila. Iz KCCG napominju da će svi prvi pregledi biti zakazani u roku koji nije veći od 30 dana anagažovanjem kardiologa u dopunskom i popodnevnom radu. 7. april - U CRNOJ GORI OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

Pod sloganom “Mali ugriz, velika prijetnja” obilježen je Svjetski dan zdravlja 7. april. Tim povodom održana je konferencija za novinare u prostorijama Vlade Crne Gore na kojoj su govorili dr Mira Jovanovski-Dašić iz Ministarstva zdravlja, Mina Brajović šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, i dr Senad Begić iz Instituta za javno zdravlje. Ovogodišnji SDZ tematski je posvećen grupi oboljenja čiji su prenosioci komarci, muve, krpelji i drugi vektori. Iz Ministarstva zdravlja su naglasili da rasprostranjenju ove bolesti ozbiljno doprinose i određene, nesavjesne radnje koje čovjek obavlja u cilju unapređenja života, ali da je u poslednje vrijeme , zahvaljujući naporima regionalnih i globalnih zdravstvenih inicijativa, postignut veliku uspjeh u smanjivanju ovakvog trenda. - Veoma je značajna kontrola prisustva vektora i prevencije povezanih oboljenja, ali i neophodno ulaganje u kompletan zdravstveni sistem, kao i još bolju saradnju između državnih institucija u borbi protiv bolesti čije uzroke često ne shvatamo ozbiljno - istakla je Mina Brajović Postoji mnogo načina na koji pojedinac može uticati na smanjenje stope oboljelih od zaraznih bolesti koje prenose vektori, a u cilju edukacije stanovništva iz Instituta za javno zdrav-

lje objavili su niz preporuka. Ukazujući na rastući problem, kompleksnost širenja vektorskih bolesti i nepostojanje efikasnih ljekova i vakcina, poseban akcenat stavljen je na prevenciju širenja vektorskih bolesti koja podraumjeva sprečavanje uboda komarca i drugih insekata. 7. april - NVO MLADIINFO MONTENEGRO OBILJEŽILA SVJETSKI DAN ZDRAVLJA NA ULICAMA PODGORICE Članovi organizacije, obučeni u medicinsko osoblje, dijelili su prolaznicima ceduljice sa savjetima za zdravlje. Mladi aktivisti su željeli da na taj način informišu građane o zdravim stilovima života i ukažu im na značaj vodjenja zdravog života. “Kesice čaja su upakovane sa antioksidansima zvanim polifenoli koji pomažu tijelu da se bori protiv srčanih oboljenja, raka i preranog starenja. Izraelsko istraživanje otkrilo je da ljudi koji umjereno piju čaj, žive duže od onih koji to ne rade. Ne zaboravite da ga promiješate i ostavite kesicu duže kako bi se oslobodili svi zdravi sastojci.” “Čaša crnog vina dnevno dovoljna je za regulaciju nivoa holesterola u krvi. Naučnici sa Univerziteta u Jerusalimu otkrili su da u crvenom mesu postoje određene supstance koje napadaju krvotok i dižu nivo holesterola, kao i rizik od srčanih oboljenja. Osobe koje nakon obroka popiju čašu crnog vina uspijevaju da zadrže nivo holesterola u granicama normale.” – bili su neki od savjeta za građane. 9. april – DODIJELJENA ZVANJA PRIMARIJUS

Na sjednici Komisije za dodjelu zvanja Primarijus, održanoj 09. aprila 2014. godine uručena su uvjerenja o dodjeli tog zvanja doktorima: - dr Aleksandru Stjepčeviću, specijalista opšte medicine – Dom zdravlja Kotor - dr Milici Šofranac, specijalista pedijatrije - Dom zdravlja Danilovgrad - dr Branki Stanišić, specijalisti ginekologije i akušerstva – Opšta bolnica Bar

10. april - PGS – “AGENCY“ DONIRALA SOFTVERSKI PROGRAM KLINCI ZA ONKOLOGIJU I RADIOTERAPIJU

PGS – Agency d.o.o. iz Podgorice donirala je softverski program za konzilijarne odluke i registar oboljelih od malignih bolesti za potrebe Klinike za onkologiju i radioterapiju (KOR) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u vrijednosti od 10.000.00€. Ovim povodom, danas je dr Nebojša Crnogorac, direktor KOR-a KCCG, uručio zahvalnicu gospođi Lidiji Mandić, direktorki firme ”PGS – Agency”. Krajem prethodne godine, obrađeni su, struktuirani i importovani u bazu podataka, podaci iz preko 3000 tekstualnih dokumenata raznih formata, nastalih u prethodnim godinama, tako da registar od samog početka obuhvata preko 95% već postojećih podataka, uz mogućnost da se naknadno unesu i podaci koje se nalaze u štampanoj formi. Od početka 2014. godine, svi onkološki konzilijumi u Klinici se vode kroz ovaj softver, sa mogućnošću da se isti koristi i na svim ostalim lokacijama u Crnoj Gori, gdje se obavljaju ove aktivnosti. - Nastavkom saradnje sa stručnjacima iz ove Klinike KCCG, radiće se i dalje na proširenju njegove funkcionalnosti kao i na integraciji sa ostalim informacionim sistemima koji se koriste u KCCG-u - rekla je gdja Mandić. 11. april – ODRŽAN PRVI DIO OSNOVNOG KURSA PROPRIOCEPTIVNE NEUROMIŠIĆNE FACILITACIJE (PNF) U organizaciji Udruženja fizioterapeuta Crne Gore i Instituta „dr Simo Milošević“, u Igalu je od 7. do 11. aprila održano dodatno usavršavanje fizioterapeuta putem prvog dijela osnovnog kursa proprioceptivne neuromišićne facilitacije (PNF). Drugi dio je na programu od 16. do 20. juna 2014.g. Kurs vodi međunarodni instruktor PNF-a gospođa Zdenka Šefman iz Ljubljane, Slovenija. Ovogodišnji kurs PNF-a prati 16 fizioterapeuta; sedam iz Podgorice, šest iz Herceg Novog, i po jedan iz Kotora, Danilovgrada i Ulcinja. Udruženje fizioterapeuta Crne Gore, shodno Statutu, nastavlja sa organizacijama dodatnih usavršavanja fizioterapeuta u Crnoj Gori u cilju što kvalitetnijih kompetencija fizioterapeuta. 15. april - KOMPANIJA “SAMMS” D.O.O. DONIRALA ULTRAZVUČNI APARAT CENTRU ZA NEONATOLOGIJU Kompanija “Samms” d.o.o. iz Podgorice, povodom obilježanja 20 godina postojanja, donirala je Centru za neonatologiju Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore

ultrazvučni aparat u vrijednosti od 10.000 eura. - Povodom obilježavanja 20-godišnjice poslovanja kompanije “Samms”, odlučili smo da Institutu za bolesti djece poklonimo ultrazvučni aparat. Nadređeni u ovoj ustanovi su ocijenili ovaj aparat kao najpotrebniji u ovom trenutku. Nadam se da ćemo ovim gestom podstaći ostala pravna i fizička lica da pomognu ovoj ustanovi na bilo koji način, kazala je tim povodom Anja Radonjić, izvršna direktorica kompanije “Samms”. Donaciju je primila dr Danojla Dakić, direktorica Instiuta za bolesti djece (IBD). Zahvaljujući se kompaniji “Samms” na vrijednoj donaciji, dr Dakić je istakla da velike kompanije ne čine samo poslovni uspjesi, „već i dobra djela koja to prate“.

17. april - NACIONALNA KOMISIJA ZA HEMOFILIJU OBILJEŽILA SVJETSKI DAN HEMOFILIJE Nacionalna komisija za hemofiliju, na sastanku održanom povodom 17.aprila - Svjetskog dana hemofilije, saopštila je da u našoj zemlji, prema podacima iz Klinike za hematologiju Kliničkog centra Crne Gore, ima 52 oboljele osobe od ove bolesti, uključujući i rjeđe sklonosti ka krvarenju. Hemofilija je relativno rijedak urođeni poremećaj zgrušavanja krvi, jako težak za dijagnostiku i liječenje. Stalno obezbjeđenje zdravstvene zaštite osobama oboljelim od ove bolesti ima veliki značaj posebno kada se ima na umu da su oboljeli skloni čestim krvarenjima. Članovi Komisije, kojom je predsjedavala specijalista hematolog dr Anka Popović, konstatovali su da se iz godine u godinu bilježi porast potrošnje jedinica faktora koagulacije, koji se koriste za liječenje hemofilije. Na listi ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje nalaze se fakor koagulacije VIII i faktor koagulacije IX . Potrošnja faktora koagulacije VIII, po glavi stanovnika, 2010. godine iznosila je 0,78, 2011.godine - 0,9, 2012. godine – 1,1, dok je 2013. godine utrošeno – 1,73 jedinica po glavi stanovnika, što kako je zaključeno, potvrđuje unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite oboljelih od hemofilije. 17. april - ODRŽANO PREDAVANJE NA TEMU “HRONIČNA VENSKA BOLEST I ULOGA IZABRANIH DOKTORA U LIJEČENJU“ Stručni skup koji je za temu imao hronične venske bolesti, održan je u hotelu „Podgorica“ u organizaciji udruženja domova zdravlja iz Crne Gore i kompanije Servier. Predavači su bili dr Nebojša Kavarić, dr Goran Batrićević i dr Davor Musić. Oni su u svojim izlaganjima istakli značaj primarne

zdravstvene njege i važnu ulogu izabranih doktora u liječenju pacijenata sa hroničnim venskim oboljenjima. Osim toga, sa prisutnim gostima, izabranim ljekarima, razgovarali su o načinu rješavanja nekih od problema sa kojima se pacijenti susreću. Akcenat je stavljen na edukaciji pacijenata i izabranih ljekara u cilju smanjenja gužvi i efikasnijeg liječenja pacijenata. Organizatori su naglasili da je ovo samo jedan u nizu skupova koji Dom zdravlja organizuje u kontinuitetu. Skup je akreditovan od strane Ljekarske komore Crne Gore. 24. april - ODRŽAN 46. INTERNACIONALNI SIMPOZIJUM NEUROLOGIJE

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović otvorio je 46. Internacionalni simpozijum neurologije podunavskih zemalja u kooperaciji sa Adriatik forumom, koji se od 23. do 27. aprila 2014. godine održavao u hotelu Splendid u Bečićima. Svečano otvaranje simpozijuma, koji organizuju Društvo neurologa Srbije, Neurološko društvo Hrvatske i Udruženje neurologa Crne Gore, održano je 23. aprila u 19:00 časova u hotelu Splendid. Simpozijumu su prisustvovala vodeća imena medicine koji se bave neurologijom iz regiona, a predavanja su održati odabrani inostrani i domaći predavači. 25. april - ODRŽAN SKUP POD NAZIVOM “IZNALAŽENJE RJEŠENJA ZA POVEĆANJE UČEŠĆA ZDRAVSTVENIH RADNIKA U IMUNIZACIJI PROTIV SEZONSKOG GRIPA U CRNOJ GORI” Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori organizovala je u četvrtak, 24. aprila 2014. godine skup pod nazivom “Iznalaženje rješenja za povećanje učešća zdravstvenih radnika u imunizaciji protiv sezonskog gripa u Crnoj Gori”. Aktivnost je realizovana u okviru Dvogodišnjeg sporazuma o saradnji izmedju Crne Gore i Svjetske zdravstvene organizacije, a u sklopu aktivnosti na planu jačanja nacionalnih kapaciteta za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti. Tokom skupa eksperti Svjetske zdravstvene organizacije predstavili su rezultate kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja o znanju i stavovima zdravstvenih radnika u pogledu imunizacije protiv sezonskog gripa. Istraživanje je sprovedeno u DZ Podgorica, kao pilot lokaciji, i obuhvatilo je 367 ispitanika među zaposlenim zdravstvenim radnicima sa ciljem da se prepoznaju i razumiju faktori koji determinišu stavove i ponašanja zdravstvenih radnika po pitanju imunizacije protiv sezonskog gripa. Rezultati istraživanja poslužice kao osnov za osmišljavanje mjera potrebnih za promociju imunizacije zdravstvenih radnika protiv sezonskog gripa.

25. april – ODRŽAN SEMINAR NA TEMU “RANO OTKRIVANJE MALIGNIH BOLESTI” U organizaciji Ljekarske komore Crne Gore i Komisije za kontinuiranu edukaciju u Budvi je održan seminar posvećen temama u vezi sa ranim otkrivanjem malignih oboljenja. Predavači su bili doc. dr Filip Vukmirović sa temom “Histopatološke karakteristike skriningom otkrivenih carcinoma”, dr Brigita Smolović sa temom “Prevencija kolorektalnog karcinoma (CRC)”, dr Nebojša Jokmanović sa temom “Rano otkrivanje karcinoma grlića materice” i prof. dr Vladimir Todorović, koji je ujedno bio i moderator seminara, sa temom“Trendovi ranog otkrivanja raka dojke”. Seminar je organizovan u okviru Programa kontinuirane edukacije Ljekarske komore. Namijenjen je doktorima primarnog nivoa i svim doktorima koji se bave ovom problematikom. U želji da se omogući što većem broju doktora da prisustvuju Seminaru isti se održava u tri regiona Crne Gore. Komisija za kontinuiranu edukaciju Seminar je kategorisala u skladu s Pravilnikom o kontinuiranoj edukaciji i načinu vrednovanja svih oblika stručnog usavršavanja. 25. april - OTVORENA SEOSKA AMBULANTA U KARABUŠKOM POLJU Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić otvorio je, u petak, 25.aprila 2014.godine, seosku ambulantu u Karabuškom polju, gdje će izabrani doktori ordinirati tri puta nedjeljno, čime će se omogućiti dostupnija zdravstvena zaštita stanovnicima ovoga područja. - Stanovnici Karabuškog polja će od sada dobijati kompletnu zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou, koja je u skladu sa zakonom, kao i ostali građani Glavnog grada. U početku će ambulanta raditi tri puta sedmično, a ako ukoliko se ukaže potreba, organizovaće se osmočasovnim radom pet puta u sedmici kao i u svim drugim objektima na području glavnoga grada. Mještani će dobiti, kazao je direktor Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić. 28.april - GENERALNI DIREKTOR DIREKTORATA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU DR GRBOVIĆ PRIMIO AMBASADORKU UKRAJINE U CRNOJ GORI NJ.E. OKSANU SLJUSARENKO Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja prim. dr Mensud Grbović sa saradnicima, primio je ambasadorku Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oksanu Sljusarenko sa saradnicima. Na sastanku je bilo riječi o mogućnostima saradnje dva

zdravstvena sistema u različitim oblastima. Inicirane su aktivnosti na otpočinjanju projekta „Zdrava nacija“ koji bi se odnosio na rano prepoznavanje i pravovremeno liječenje smetnji sa vidom. Ambasadorka Sljusarenko je iskazala spremnost za angažovanje stručnjaka iz Ukrajine kao i mogućnost investiranja u crnogorski zdravstveni sistem. Učesnici sastanka složili su se da treba nastaviti sa razmjenom informacija u cilju otpočinjanja zajedničkih projekata u oblasti zdravstva.

gdje je pristup pacijentima rigorozniji poput infektivnog, i ona će se izdavati na specijalan zahtjev. Vremenski period posjeta biće promijenjen, pa umjesto od 14:00-15:00h ulaz sa propusnicama biće omogućen od 14:00-19:00h. 30. april – STUDENTI I MATURANTI ORGANIZOVALI AKCIJE DOBROVOLJNOG DAVANJA KRVI

29. april – PREDSTAVLJENO IMPLEMENTIRANJE ELEKTRONSKIH PROPUSNICA ZA POSJETU PACIJENTIMA U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE Na konferenciji za novinare održanoj u Kliničkom centru Crne Gore predstavljeno je uvođenje elektronskih propusnica za posjete bolesnicima u ovoj ustanovi. Direktor KCCG dr Milan Mijović pojasnio je način na koji će od 5. maja početi njihovo korišćenje. Po njegovim riječima na ovaj način proširena su prava pacijenata, i omogućeno da pacijent sam odlučuje da li želi da prima posjetu, što ranije nisu bili u mogućnosti da obezbjede. Propusnice će pacijenti dobijati po prijemu u bolnicu popunjavanjem određenih formulara, a kao garanciju prilagaće svoju ličnu kartu. Nakon preuzimanja, pacijent svoju jedinstvenu karticu može dati nekom od svojih najbližih kako bi im omogućio ulazak isključivo na to odjeljenje na kojem boravi pacijent. Osim obične kartice postoji i specijalna kartica koja će se vizuelno razlikovati po crvenom obodu i koristiće se na odjeljenjima

U toku aprila organizovano je više akcija dobrovoljnog davanja krvi. U njima su učestvovali maturanti više srednjih škola iz Berana i Kotora, kao i studenti Pomorskog fakulteta iz istog grada. Akcijama koje su održavane u prostorijama Zavoda za transfuziju u gradovima u kojima su organizovane, pridružilo se i nekoliko profesora. Zavod za transfuziju krvi Crne Gore zahvaljuje svim učesnicima na ovom humanom gestu i poziva ostale mlade ljude da organizuju sopstvene akcije dobrovoljnog davanja krvi i doprinesu u obezbjeđivanju dovoljnih količina krvi.

Unaprijeđena ćelijska terapija za mlađi izgled kože MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Predstavljamo:

Klinički centar Crne Gore

Odjeljenje gastroenterologije U svijetu se gastroenterologija kao disciplina odvojila od interne medicine 1974. godine. Na našim prostorima 80-ih godina prošlog vijeka, na nekadašnjoj internoj klinici, dio ljekara počeo je da se bavi problemima digestivnog trakta. Pravi zamah gastroenterologije u Crnoj Gori desio se 1992. godine dolaskom dr Dušana Mandića iz nekadašnjeg Vojno-medicinskog centra. Tada se, na mjestu na kome se i danas nalazi, otvorio endoskopski kabinet. Osim pomenutog doktora, na novootvorenom odjeljenju, kao gastroenterolozi radili su i dr Uroš Lukačević i dr Đorđije Klikovac. - Dijagnostički dio obavlja se u kabinetu za endoskopiju, a odjeljenje na kojem se liječe hospitalno tretirani bolesnici nalazi se u sklopu interne klinike na prvom spratu Kliničkog centra Crne Gore. U kabinetu za endoskopiju obavljaju se pregledi šupljih organa digestivnog trakta: jednjaka, želuca, dvanaestopalačnog i debelog crijeva. U pomenutom kabinetu se takođe, primjenjuje metoda interventne endoskopije-hemostaza, odnosno zaustavljanje krvarenja u gornjim partijama digestivnog trakta, ERCP-endoskopska retrogradna holangiopankreatikografija i polipektomije - endoskopsko uklanjanje benignih lezija iz digestivne cijevi. Radimo i ultrazvučne preglede parenhimskih organa koji pripadaju digestivnom traktu, jetre, gušterače i žučnih puteva - kaže naš sagovornik dr Milorad Čavić, načelnik Odjeljenja gastroenterologije, koji se stručnom timu gastroenterologa Kliničkog centra pridružio 2003. godine. – Na odjeljenju trenutno radi pet relativno mladih i veoma sposobnih ljekara, entuzijasta, subspecijalista, dva klinička ljekara i jedan specijelizant interne medicine, za potrebe gastroen-

Dr Milorad Čavić

terologije, uz veliku pomoć medicinskih sestara i tehničara. U svijetu postoji tendencija da se zajedno sa digestivnom hirurgijom napravi zajednička služba koja će objedinjavati konzervativni dio liječenja, odnosno gastroenterologiju i hirurški dio liječenja sa operativnim zahvatima tj. digestivnu hirurgiju, pa se stoga nadam da će i kod nas doći do formiranja slične službe.

Dr Čavić navodi da je kadrovska popunjenost korektna, ali da uvijek ima mjesta za nove stručnjake. On takođe ističe da prof. dr Srđan Đuranović iz Kliničkog centra Srbije dolazi dva puta mjesečno da kao konsultant pruži pomoć kolegama. - Naš veliki problem je nedostatak kapaciteta. Rekonstrukcijom interne klinike 2004. godine broj smještajnih kapaciteta na gastroenterologiji smanjio se za skoro 50 odsto. Došli smo u situaciju da trenutno ne možemo da zadovoljimo potrebe pacijenata iz Podgorice, a kamoli potrebe ostalih pacijenata koji se upućuju u Klinički centar iz zdravstvenih ustanova širom Crne Gore. Ilustracije radi, napomenuću da Mostar, koji je manji grad od Podgorice, u Gradskoj bolnici ima duplo više kreveta na gastroenterologiji nego Klinički centar Crne Gore. Gradnja gradske bolnice, ili proširenje postojećih kapaciteta Kliničkog centra, su projekti koji bi nam bili od velike pomoći, ali koji se ne mogu realizovati u kratkom roku. Do realizacije tih velikih projekata, svakodnevno treba da se izborimo sa problemima koje imamo, i da u hodu rješavamo stvari. Ono što me posebno raduje je obećanje koje sam dobio od dr Milana Mijovića, direktora Kliničkog centra, da će se za pacijente, kojima je urađena interventna endoskopska procedura, obezbijediti barem dvadesetčetvoročasovno praćenje na dva dodatna kreveta na odjeljenju, koji će se smjestiti u postojeći prostor. Pacijentima kojima je urađena endoskopska retrogradna holangiopankreatografija i skidanje polipa neophodan je makar jednodnevni stalni nadzor ljekara, zbog mogućih komplikacija i krvarenja, tako da će taj mali pomak od dva kreveta biti od velike pomoći za sve nas. Uslovi u kojima rade ljekari i cjelokupno osoblje gastroenterološkog odjeljenja nijesu na zavidnom nivou ali, zahvaljujući menadžmentu Kliničkog centra i donacijama raznih farmaceutskih kuća, kvalitet dijagnostike i stručnost kadra dostiže visoke standarde. – Od neprocjenjive vrijednosti su nam donacije naših prijatelja. Farmaceutska kuća Novartis nam je poklonila savremeni ultrazvučni aparat. Pomenuo bih i donaciju Byfarma u vidu duodenoskopa, koji smo dobili 2012. godine, a koji nam je od velike pomoći pri radu. Veoma značajnu donaciju dobili smo i od Doma zdravlja Danilovgrad koji nam je donirao video stub sa kolonoskopom. Zahvaljujući brojnim farmaceutskim kućama u mogućnosti smo da se stručno usavršavamo u zemlji i inostranstvu. Istakao bih činjenicu da će na ovogodišnjem Američkom kongresu gastroenterologa u Čikagu uzeti učešće i moje kolege. Posebno me raduje što čelni ljudi Kliničkog centra imaju sluha za naše potrebe i vrlo rado nam izlaze u susret, bilo da se radi o nabavci potrošnog materijala ili nekog dijagnostičkog aparata. Upravo je u toku nabavka dva gastroskopa, dva kolonoskopa i jedne video linije. Nesporno je da je odjeljenje gastroenterologije napredovalo u posljednjih nekoliko godina zahvaljujući angažovanju cjelokupnog osoblja na čelu sa dr Čavićem. Odjeljenje gastroenterologije trenutno vodi Nacionalni program skrininga kolorektalnog kancera, bolesti koja je posljednjih godina u velikoj ekspanziji. - Veliki je broj ljudi u svijetu, a i kod nas, koji imaju

problema sa organima digestivnog trakta. Upoznati smo sa svim naučnim otkrićima i dostignućima iz oblasti kojom se bavimo, ali nijesmo u mogućnosti da ispratimo sve svjetske trendove. U pogledu liječenja i dijagnostike bolesti organa za varenje idemo u korak sa kolegama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, pa čak i Slovenije. Veoma sam ponosan zbog toga jer je Crna Gora, kao mala sredina, uspjela da sustigne mnogo veće susjede. Postoje stvari koje, u odnosu na zemlje okruženja, ne radimo u Crnoj Gori. Transplantaciona medicina je jedna od njih, jer je to veoma skupa oblast koju trenutna ekonomska situacije nije u mogućnosti da isprati na adekvatan način. Zahvaljujući odličnoj saradnji koju imamo sa kliničkim centrima pomenutih zemalja, mi pacijente kojima je neophodna transplatacija šaljemo kod kolega iz zemalja okruženja, prvenstveno u Zagreb. Endoskopsku kapsulu ćemo uskoro nabaviti, tako da će se ubrzo raditi pregledi tankog crijeva na veoma savremen način u okviru Kliničkog centra Crne Gore. U Institut za genetski inženjering Srbije upućujemo pacijente kojima treba genetsko testiranje, a u Klinički centar Srbije šaljemo pacijente kojima je neophodna endoskopska ultrasonografija, jer je procjenjeno da je nabavka opreme mnogo skuplja od slanja nekoliko pacijenata na godišnjem nivou u susjednu nam zemlju. Da bi se gastroenterologija u Crnoj Gori unapređivala i bila u mogućnosti da zadovolji potrebe svih pacijenata, neophodno je opremiti gradske bolnice širom zemlje u kojima rade kavlitetni ljekari, dobri stručnjaci, koji nemaju uslova da iskažu svoje znanje i umjeće. Odjeljenje gastroenterologije Kliničkog centra, kao matična jedinica, pružilo bi svu logističku podršku tim ustanovama koje bi pomogle svim građanima Crne Gore - napominje naš sagovornik. Sjajna saradnja sa kolegama iz okruženja ogleda se ne samo u posjetama skupovima, simpozijumima i konferencijama koje organizuju, već i u davanju savjeta, razmjeni iskustava i pružanju pomoći prilikom liječenja pacijenata. – Dokaz da saradnja između našeg malog tima stručnjaka i kolega iz okruženja funkcioniše na najbolji mogući način je, prije svega, njihov odziv i želja da gostuju na nekom kongresu kojeg mi organizujemo. Pomenuo bih prošlogodišnji Evropski skup gastroenterologa u Miločeru, koji je okupio eminentne stručnjake iz te oblasti iz svih zemalja bivše nam države, a i šire. Sa druge strane, moje kolege i ja smo rado viđeni gosti na konferencijama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji. Često posjećujemo naučne skupove u Evropi i SAD-u. Ono čemu bih dao poseban akcenat je pomoć koju pružamo jedni drugima prilikom dijagnostikovanja i liječenja pojedinih slučajeva, u vezi sa kojima ponekad možemo biti u dilemi, jer je medicina takva nauka u kojoj šabloni i pravila vrlo često ne važe. Mladi i vispreni ljekari sa gastroenterološkog odjeljenja predvođeni dr Čavićem nastaviće da čine sve što je u njihovoj moći da pomognu pacijentima, apelujući na sve humano opredjeljene ljude da im u tome pomognu.

Sandra Kavarić

REGION 7. april - SVEČANA DODJELA PRIMARIJATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA U FBIH

17. april - OTVORENA NOVOIZGRAĐENA AMBULANTA PORODIČNE MEDICINE U BANJALUCI

SARAJEVO - U punoj sali Parlamenta Federacije BiH održana je svečanost povodom priznavanja počasnog zvanja primarijus zdravstvenim radnicima Federacije Bosne i Hercegovine za 2013. godinu. Odlukom Federalnog ministarstva zdravstva za 2013. godinu, 139 zdravstvenih radnika dobilo je ovo počasno zvanje koje se dodjeljuje za dugogodišnji uspješan rad i postignute rezultate u cilju zaštite zdravlja stanovništva, kao i razvoju zdravstva. Inače, svečanost povodom priznavanja počasnog zvanja primarijus, zdravstvenim radnicima FBiH se održava svakog 7. aprila kada, se obilježava Svjetski dan zdravlja. 15. april - AKREDITACIJA ZA NOVE 33 ZDRAVSTVENE USTANOVE BANJALUKA - Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić prisustvovao je svečanom otvaranju ambulante porodične medicine u banjalučkom naselju Kočićev Vijenac u kojoj će raditi osam timova pordične medicine i liječiti se oko 16.000 stanovnika. - Ministarstvo će se uključiti u gradnju i rekonstrukciju svih objekata primarne zdravstvene zaštite u svim lokalnim zajednicama koje obezbijede projektnu dokumentaciju i 30 odsto novca neophodnog za te poslove. Neki od tih projekata su već u toku - rekao je ministar Bogdanić.

BEOGRAD - Ministarka zdravlja, prof. Slavica Đukić Dejanović je predstavnicima 33 ustanove primarne zdravstvene zaštite uručila ugovore o dodjeli grantova (finansijskih sredstava) na ime ulaska u postupak akreditacije, ukupne vrijednosti 12.659.300,00 dinara.

17. april - DIREKTORKA INSTITUTA ZA MENTALNO ZDRAVLJE NA SAMITU LIDERA U LONDONU

Sredstva za realizaciju odobrenih projekata su obezbjeđena kroz projekat Ministarstva zdravlja "Pružanje unapređenih usluga na lokalnom nivou - DILS". Sredstva pokrivaju 33%, 50%, 70% ili 90% ukupne cijene postupka akreditacije. Visina procenta zavisi od stepena razvijenosti opštine na kojoj se dom zdravlja nalazi. Dodjela sredstava podrazumjeva potpisivanje ugovora između Ministarstva zdravlja Republike Srbije i zdravstvene ustanove, na osnovu čega ta zdravstvena ustanova potpisuje ugovor o sprovođenju postupka akreditacije sa Agencijom za akreditaciju zdravstvenih ustanova Srbije - AZUS.

BEOGRAD - Prof. dr Dušica Lečić Toševski, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti, direktor Instituta za

mentalno zdravlje, učestvovala je na Samitu lidera pod nazivom "Ubrzana urbanizacija: ekonomija, društvo, menadžment" koji se održao u Londonu od 15. do 17. aprila. Tom prilikom prof. Lečić Toševski primila je evropsku nagradu Sokratovog komiteta iz Oksforda koju je dobio Institut za mentalno zdravlje za nauku i edukaciju, a trećeg dana samita održala je predavanje o radu Instituta koji je ujedno i Kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacije za mentalno zdravlje. Samit lidera u Londonu tradicionalno okuplja svjetske lidere i istaknute stručnjake koji svojim radom značajno doprinose unaprijeđenju društvenog, ekonomskog, kulturnog, obrazovnog i naučnog razvoja. Tema ovogodišnjeg samita usmjerena je na ubrzanu urbanizaciju u oblasti ekonomije, društva i menadžmenta. 20. April - NACIONALNI PLAN - JAVNA RASPRAVA ZAGREB - Ministarstvo zdravlja održalo je savjetovanje/ javnu raspravu putem interneta povodom Nacrta Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i opštih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014 - 2016. Savjetovanje sa zainteresovanom javnošću trajalo je u razdoblju od 18. marta 2014. do 18. aprila 2014. godine. Ministarstvo zdravlja će nakon što razmotri sve pristigle prijedloge i primjedbe na sajtu ministarstva obavjestiti zainteresovanu javnosti kao i sažeto objedinjeno obrazloženje neprihvaćenih primjedbi. 24. apri - VELIKE NESREĆE I KATASTROFE GLAVNA TEMA DRUGOG KONGRESA HITNE MEDICINE S MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM STARIGRAD – Zamjenik ministra zdravlja prim. mr sc. Marijan Cesarik otvorio je Drugi Kongres hitne medicine

sa međunarodnim učešćem, koji se od 24. do 26. aprila održao u Starigrad Paklenici u Hrvatskoj. Uvodno predavanje održala je direktorica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr Maja Grba-Bujević, koja je tom prilikom istakla da je razvojem sistema hitne medicine izjednačena dostupnost i podignut kvalitet usluge hitne medicine na cijelom području Republike Hrvatske. Naglasila je takođe da je u Hrvatskoj „razvijen moderan sistem sa dobro opremljenim, izvrsno edukovanim i snažno motivisanim ljudskim kadrom“ te najavila da će Zavod i dalje težiti ka tome da se u hitnoj medicinskoj službi osigura edukacija i najsavremenija oprema za rad. 26. april - IX NEDELJA IMUNIZACIJE U EVROPSKOM REGIONU SZO "IMUNIZACIJA ZA ŽIVOT" BEOGRAD - Deveta po redu, Nedjelja imunizacije u Evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježena je od 22. do 26. aprila. To je godišnji događaj čiji je cilj povećanje broja ljudi koje obuhvata imunizacija i jačanje uvjerenja o potrebi zaštite svakog pojedinca od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. SZO je pokrenula inicijativu za organizovanje Nedjelje imunizacije u oktobru 2005. godine sa idejom da se pažnja opšte javnosti i zdravstvenih radnika usmjeri na značaj imunizacije kao najefektivnije i najefikasnije mjere primarne prevencije, u koju se od početka uključila i Republika Srbija. Imunizacija predstavlja prioritet u zdravstvenoj zaštiti, jer se imunizacijom kontrolišu, odstranjuju i na kraju iskorjenjuju mnoge zarazne bolesti. Osnovni preduslov uspjeha imunizacije je primjena kvalitetnih i bezbjednih vakcina koje odgovaraju standardima SZO i jednaka dostupnost vakcina svima.

"IMUNIZACIJA ZA ŽIVOT"

Gastritis previše ili premalo kisjeline

Piše: dr Snežana Tomić, homeopat

Gorušica, gastritis, bolovi u stomaku, podrigivanje i drugi problemi sa varenjem najčešće se povezuju sa povećanim lučenjem stomačne kisjeline. U velikom broju slučajeva, uzrok ovih tegoba nije previše već premalo kisjeline koja se ne stvara u dovoljnoj mjeri u želucu. Proizvodnja kisjeline i enzima za varenje smanjuje se prirodno sa godinama i već poslije tridesete godine pravimo oko 30% manje enzima nego u dvadesetim. Ovome takođe doprinosi i nepravilna ishrana i nepravilno kombinovanje hrane, stres, konzumiranje hrane na koju postoji intolerancija i nesposobnost njenog metabolisanja. Kod većine ljudi sa gastritisom i gorušicom, problem leži u smanjenoj proizvodnji stomačnih enzima. Usljed toga hrana se duže zadržava u stomaku i fermentira proizvodeći gas. Kada je vrijeme pražnjenja stomačnog sadržaja u duodenum tj. dvanaestopalačno crijevo odloženo, često se zuč vraća iz duodenuma u stomak, gdje proizvodi nagrizanje sluzokože. Pošto je žuč bazna po svojoj Ph vrijednosti, stomak izluči kisjelinu kako bi je neutralisao. Sve ovo doprinosi iritaciji sluzokože stomaka i u ovoj fazi osoba će vrlo vjerovatno iskusiti bol i pečenje. Zbog ovog osjećaja pečenja i često prateće gorušice, odnosno vraćanja stomačnog sadržaja u jednjak, donosi se zaključak da problem

leži u pretjeranoj proizvodnji kisjeline. To je samo djelimično tačno. Da je želudac proizvodio dovoljno enzima od početka varenja, do ovoga ne bi došlo. Problem nastaje kad se izluči dodatna kisjelina kao reakcija na vraćanje žuči u stomak usljed odloženog pražnjenja stomačnog sadržaja.

tjestenine, krompir itd. Oni se pretežno vare u crijevima. Stoga, kada ova hrana dođe zajedno u stomak, ona se ne može svariti kako treba , zadržava se duže u stomaku, stomačna kisjelina se ne proizvodi u količini u kojoj je potrebna, jer je stomak zbunjen prisustvom ugljenih hidrata.

Stvar se dodatno komplikuje, što zbog nedostatka stomačne kisjeline, što zbog smanjene proizvodnje a što zbog korišćenja antacidnih ljekova za gastritis i gorušicu koji je neutrališu, razvijaju bakterije. Ove bakterije bi inače bile neutralisane kisjelinom koja onemogućava njihov razvoj. I same bakterije proizvode supstance, produkte svog metabolizma, koje dodatno nagrizaju sluzokožu stomaka. Prepisivanje antibiotika samo privremeno poboljšava stvari eliminisanjem bakterije na neko vrijeme, ali će se one opet javiti ako se nije regulisala normalna, odnosno dovoljna proizvodnja stomačne kisjeline i enzima za varenje.

Prosto objašnjeno: meso i krompir, kao i meso i hljeb ne idu zajedno. Meso se kombinuje sa povrćem i salatom jer se tako lakše pravilno vari i neće započeti kaskadnu reakciju problema sa varenjem koje smo već objasnili na početku teksta. Treba voditi računa da obrok ne bude preobilan i da ne optereti želudac. Slatkiše nikako ne treba konzumirati uz obrok. Oni se jedu prije ili par sati poslije obroka. Sećer i proteini grade smješu slični lijepku koja se teško i dugo vari. Uz obrok ne bi trebalo piti tečnost, vodu, sokove, alkohol, pogotovo ne hladna pića koja deaktiviraju enzime za varenje, a razređuju i onako smanjenu količinu stomačne kisjeline. Vodu je najbolje piti pola sata prije ili dva sata nakon obroka.

Od koncentracije stomačne kisjeline u sadržaju stomaka, kada se isprazni u duodenum, zavisiće i izlučivanje enzima pankreasa i žuči koji dalje vare hranu u crijevima, uglavnom masti i ugljene hidrate. Ako nema dovoljno kisjeline ili ako je ona neutralisana ljekovima antacidima, biće smanjeno i izlučivanje žuči i pankreasnih sokova. Naravno, to povlači za sobom dalje probleme sa varenjem hrane u crijevima, koja će da fermentira i truli umjesto da se vari, a to će uzrokovati stvaranje gasova, nagrizanje sluzokože crijeva, pa se mogu javiti i problemi kao što su gasovi, nadimanje, zatvor, dijareja, iritabilini kolon. Da ne govorimo o tome da će apsorpcija vitamina i nutrienata biti poremećena, što za sobom povlači drugi niz zdravstvenih problema. Neki vitamini kao što su A, D , E, i K se rastvaraju u mastima i za njihovu apsorpciju važna je žuč koja vari masti. Ako nema dovoljne proizvodnje stomačne kisjeline, ona će prouzrokovati nedovoljno pražnjenje žuči u crijeva i posledično se neće variti masti kako bi trebalo, niti apsorbovati vitamini rastvorljivi u mastima. Nesvarene masti se mogu lijepiti za krvne sudove i povećavati holesterol u krvi.

Biljke kao sto su đumbir, nana ili anis mogu ublažiti tegobe s varenjem. Homeopatska terapija kod gastritisa, gorušice i drugih digestivnih tegoba bazira se na individualno odabranoj terapiji za svakog pacijenta, pri čemu se u obzir uzimaju ne samo fizički simptomi i tegobe već i mentalna i emotivna komponenta i osobine pacijenta. Na osnovu sveobuhvatne slike pacijenta na svim ovim nivoima, bira se lijek koji najviše odgovara konstituciji osobe.

Kako popraviti ovu situaciju Uzimanje digestivnih enzima životinjskog porijekla dosta pomaže, ali se mora voditi računa da osobe sa čirom i gastritisom ne uzimaju hlorovodoničnu kisjelinu zbog nagrizanja. Žuč i pankreatični enzimi su bolje rješenje u tom slučaju. Pravilno kombinovanje hrane doprinosi dosta rješavanju problema s varenjem. U stomaku se pretežno vare proteini kao što su: meso, mlječni proizvodi, jaja itd. U stomaku se ne vare ugljeni hidrati tj: hljeb,

Veliki broj mladih predškolskog i školskog uzrasta, pod uticajem niza faktora, ne primjenjuje načela zdravog života i ponašanja kad su u pitanju rad, ishrana, zabava i relaksacija, održavanje kondicije i sl. Rezultat toga su pojava gojaznosti, deformiteta tijela i drugih oboljenja, kao i odavanje porocima. U namjeri da doprinese suzbijanju ovakvih pojava, osnovanan je nevladina organizacija: Centar za borbu protiv gojaznosti Crne Gore (CEPROG) sa ciljem da animira što veći broj mladih da promijeni svoje uobičajene navike i prilagodi ih zdravom načinu života. CEPROG želi da ukaže na činjenicu da aktivnosti trebaju definisati i praktično pokazati načine i mjerila pomoću kojih nadležna državna tijela mogu sistemski da se uvežu sa OCD-ima u cilju zajedničke borbe protiv primijećenih anomalija. Time se direktno podižu kapaciteti kako državnih tako i nevladinih tijela čime je cijelo društvo u dobitku jer se na adekvatan i samoodrživ način može boriti u rješavanju uočenih problema, uz optimizaciju i minimalizaciju troškova a maksimiziranje efekata ovog i sličnih programa. CEPROG je osnovan na osnovu višegodišnjeg rada lica-osnivača kao i lica povezanih sa našom organizacijom. S obzirom da je riječ o visokoobrazovanim ljudima koji se bave problemima vezanim za medicinu i fizičko obrazovanje, imali smo priliku da se sretnemo u praksi sa poražavajućom slikom kad su u pitanju pojedini segmenti vezani za ove oblasti. Između ostalog, posebnu pažnju privukla nam je niska lična kultura i nedovoljna pažnja koja se posvećuje aktivnom stilu života. Rezultat ovakvog ponašanja je enorman porast broja oboljenja izazvanih nezdravom ishranom, neaktivnošću, kao i upražnjavanjem raznih po zdravlje štetnih navika ili poroka (alkohol, cigarete, opijati i sl.). Kao poseban problem izdvojili smo pojavu gojaznosti i to u znatno većoj mjeri nego u prethodnim periodima kod djece i mladih. S obzirom da je gojaznost odavno poznata kao „tihi ubica“ koji svoje negativne posljedice ne iskazuje u prvi mah nego uz protok vremena, smatramo da je neophodno preduzeti korake koji bi vodili ka smanjenju ove negativne pojave i svođenju u normalne okvire. O konkretnim pokazateljima koji govore o opravdanosti projekta možemo govoriti na osnovu nekoliko analiza. Prema podacima Biroa za statistiku EU već sada je u Evropi, u zemljama sa najvećim standardom (primjer Velike Britanije) procenat gojaznih žena i muškaraca dostigao 25%. U

studiji Cooper centra, autor Steven Blair, pokazano je da gojaznost uz fizičku neaktivnost predstavlja najveći zdravstveni problem 21. vijeka. U nedavnom istraživanju stepena uhranjenosti školske djece uzrasta 6-11 godina koje je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore, 29,5% učenika navedenog uzrasta je imalo prekomjernu tjelesnu težinu. Problem prekomjerne tjelesne težine izraženiji je kod dječaka (36,6%) nego od djevojčica (22,4%). Studija zdravstvenog stanja stanovništva Crne Gore pokazuje zabrinjavajuće stanje u pogledu pravilne ishrane kod mladih. Dok svega 33,4% mladih konzumira svježe voće, a nešto više njih svježe povrće, unos slatkiša, slatkih bezalkoholnih pića i sl. je veliki. Gojaznost i fizička neaktivnost su vodeći razlog za povećanje smrtnosti od posljedica srčanih oboljenja, dijabetesa, nekih tipova kancera, gubitka pamćenja i slično. To opet dovodi do povećanja troškova u oblasti socijalnog osiguranja, većih izdvajanja za zdravstvo i osiguranje, kao i većih izdataka za poslodavce u smislu pokrivanja gubitaka nastalih smanjenom produktivnošću i većim troškovima poslovanja usljed većih izdvajanja za fondove. Sve ovo je slika u uređenom društvu poput zemalja EU. U društvu socijalne tranzicije u produženom trajanju, poput CG, ovi fenomeni su dodatno izraženi. Faktori koji utiču na pojavu su socio-ekonomski status, neobrazovanost, neinformisanost, odsustvo javne politike smjerene ka rješavanju problema. SZO smatra da će do 2020 godine 20 % dječaka i 33% djevojčica biti izloženi opasnosti da dobiju status gojaznih. Istraživanja u Crnoj Gori, iz 2008. godine pokazuju da u dobi od 7-19 godina, 21,2% ispitanika već ima status gojaznih. U Strategiji za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti koju je Vlada CG uradila u novembru 2008. godine stoji da čak 30% mladih od 7-11 godina ima prekomjernu težinu. Prevencija u smislu organizovane borbe protiv ovih pojava ne postoji na nivou državnih organa niti je povedena dovoljno dobra kampanja koja bi ukazala na ove probleme. U tom smislu, ovaj projekat ima puno opravdanje. Neangažovanje i zanemarivanje problema bi pogoršalo stvari, a istraživanja su pokazala da čak 70% gojaznih adolescenata ostaje takvo i u zrelom dobu i postaje podložno naprijed navedenim opasnostima. Stoga, smatramo da našim aktivnostima možemo doprinijeti kako konkretnom ukazivanju na problem i potencijalna rješenja, tako i uticati na formiranje adekvatne politike rješavanja sličnih problema čime bi čitava akcija dobila sistemsku, institucionalnu

formu i time postigla puni efekat. Ciljna grupa je populacija školske djece i mladih širom Crne Gore. Do sada je učešće u radionicama i na informativnim časovima uzelo više od 5000 dječaka i djevojčica, dok je oko 50 najaktivnijih članova u formi volontera ostalo trajno aktivno u tzv. posmatračkim grupama, koje su organizovane u svojevrsnu mrežu aktivista i u saradnji sa CEPROG-om nastavljaju aktivnosti na promociji ciljeva i ideja organizacije bez obzira na finansije. Na ovaj način pomažemo razvijanju duha građanskog preduzetništva kod najmlađih kategorija i na taj način koristimo mehanizam građanskog uticaja na formiranje javnih politika u određenim oblastima. Krajnji korisnici naših aktivnosti su mladi iz ciljne grupe koji prihvataju ideje i u skladu s njima doprinosu poboljšanju svog stila života, ali i javne ustanove, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo prosvjete kao i srodne NVO. Ove institucije i organizacije kroz realizaciju aktivnosti dobijaju priliku da preduzmu niz aktivnosti da institucionalizuju određene ideje i predloge i tako stvore infrastrukturu kroz koju bi u saradnji sa organizacijama civilnog društva mogle uticati efikasnije na rješavanje uočenih problema. NVO koje se bave ovom tematikom, a prije svega CEPROG, bi dobio sagovornika i saradnika u institucionalizovanoj borbi za realizaciju svoje misije i cilja organizacije, dok bi ukupno gledano, svima zajedno bili ojačani strukturni kapaciteti kao osnova daljeg rada. Mirko Krunić, izvršni direktor

Aktivnosti i njihova efektivnost Obilazak vaspitno-obrazovnih i drugih omladinskih ustanova radi promocije organizacije i poziva zainteresovanim za učešće

promovisanja ideje Uključivanje predstavnika zainteresovanih tijela u rad na kampanji

Održavanje promotivnih časova u školskim i drugim institucijama

Od učesnika radionica formiranje grupa od 5-7 stalnih članova-volontera koje će širiti ideju organizacije, promovisati ciljeve i vršiti monitoring

Izrada promotivnog materijala, adekvatna prezentacija ciljeva i ideje projekta u javnosti

Održavanje radionica uz učešće eminentnih stručnjaka iz ove oblasti

Uključivanje određenog broja korisnika iz ciljne grupe koji će učestvovati u daljem radu organizacije

Istraživanje stavova i navika o ishrani, ﬁzičkoj aktivnosti i zdravlji

Saradnja sa nadležnim tijelima, prije svega iz Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete radi

Antropometrijsko istraživanje Izdavanje adekvatnih brošura/publikacija

Prirodom protiv celulita Piše: Mr sci. ph. Ivana Gojković

Celulit predstavlja degenerativne promjene u području kože i potkožnog tkiva (vezivnog i masnog dijela), koje se mogu napipati u vidu čvorova, oteklina, kvrga, a mogu se vidjeti i golim okom. Posljedica su nepravilne razmjene materija u tkivu i usporene eliminacije štetnih materija iz međućelijskih prostora. Celulit je promijenjeno masno tkivo koje se nakuplja na određenim dijelovima ženskog tijela (butine, kukovi, sjedalni dio, stomak, listovi nogu, područje oko skočnog zgloba, oko koljena, a ni ruke nisu pošteđene kao ni predio vrata). Uzrok celulita može biti i genetski, ali najveću odgovornost ipak ima ženski hormon estrogen. Celulit uzrokuje nakupljanje i zadržavanje suvišnih masnoća koje se mogu javiti od puberteta do klimaksa. Samo proces uklanjanja celulita podrazumijeva mnogo truda propraćenog kombinacijom ishrane, vježbanja, zdravog stila života i kozmetičkih tretmana. Prilikom nastanka celulita formira se želatinozna masa koja je prepuna vode, otpadaka, masnoće blokirane u nepokretnim džepovima koji rade na principu sunđera: što proces duže traje, oni nakupljaju sve više vode i nekih otpadaka metabolizma. Potom slijedi odbrambena reakcija okolnog tkiva, vezivno tkivo se uvećava i stvara nerastegljiva vlakna između kojih ostaju blokirane masne ćelije, čija funkcija se smanjuje jer

do njih sada ne dolaze enzimi i hormoni neophodni za njihovo trošenje. Tako zarobljeno salo kako proces napreduje se sve više degeneriše pa se javljaju vidljive promjene na koži poput: pomorandžine kore, jahaćih pantalona, smotuljka ili jastučića od celulita na stomaku. Slobodno se može reći da je celulit vidljiv znak starenja kože kao posljedica usporenog metabolizma. Stoga, borba protiv celulita mora biti temeljna, uporna (upornija od njegovog pojavljivanja) i suštinska. Celulit se može javiti u bilo kom životnom dobu, od puberteta do menopauze, a opisani su slučajevi i poslje menopauze, pa čak i kod djece. Mnogobrojni su uzorci koji dovode do nastanka i daljeg razvoja celulita: 1. Nepravilna ishrana i nedovoljno uzimanje tečnosti 2. Nedovoljna fizička aktivnost 3. Nošenje neadekvatne obuće i odjeće (visoke potpetice, tijesna odeća)

4. Od zdravstvenih problema: (poteškoće sa varenjem, česte opstipacije - zatvori, poremećaj cirkulacije, poremećaj u radu jetre, bubrega, štitne žlijezde, polnih hormona, nepravilno disanje, neadekvatna primjena ljekova - kontraceptivne pilule itd....) 5. Stres 6. Pušenje i pijenje alkohola 7. Genetski faktor Potrebno je znati podatak da celulit nije gojaznost i da od njega mogu oboljeti i mršave osobe, pa čak balerine i sportiskinje, a da blokada masnih ćelija može da nastupi i prije puberteta. Celulit osim estetskih nedostataka može biti uzrok čitavog niza poremećaja: 1. Bolovi u zglobovima 2. Grčevi u nogama 3. Osjećaj težine u nogama, rukama, kičmi 4. Pojačan venski crtež i promjene boje kože na oboljelom dijelu 5. Neotpornost na hladnoću 6. Lako zadobijanje modrica Borba sa celulitom nije laka, osoba na putu do eliminacije celulita mora biti vrlo uporna, konstantna i izuskuje mnogo aktivnosti i angažovanja sa naše strane. Ako se pravilno udruže sve alatke u borbi protiv celulita (ishrana, trening,

njega), njegovo pojavljivanje može biti kontrolisano. U prirodi, oko nas, postoji mnogo saveznika u borbi protiv celulita. Biljke koje su do sada pokazale uspješnost na polju borbe protiv celulita su peršun, maslačak, čičak, zeleni čaj, đumbir, trešnjine peteljke i bosiljak. Započeti dan bilo kojim od ovih čajeva dobar je početak u borbi protiv celulita. Čaj od trešnjinih peteljki posebno je zanimljiv jer vidljivo uklanja celulit, a sve što treba je prokuvati 2 kafene kašičice suvih peteljki u 2dl vode i piti par puta dnevno. Maslačak je biljka koja se koristi za pomoć kod mršavljenja i detoksikacije organizma. Zbog svog diuretskog djelovanja, čest je sastojak mješavine čajeva za mršavljenje. Podstiče mokrenje i rad bubrega. Morske alge su se pokazale kao vrlo uspješne u liječenju i prevenciji celulita. Često se koriste u kombinaciji s glinom. Djeluju na način da pospješuju cirkulaciju, potkožnu prokrvljenost, podstiču razgradnju masnoća i izlučivanje nakupljene vode u tkivima. Takođe, alge sadrže sastojke koji djeluju kao antioksidansi koji sprečavaju starenje kože i štite je od slobodnih radikala. Alge sadrže minerale, nazasićene masne kisjeline, polisaharide, proteine, aminokisjeline, betakaroten, vitamine E, B1,B2 i B12. Ljubičasta hrana Iako se čini kako boja namirnice nije povezana s njenim hranjivim vrijednostima, ljubičasta hrana je dobar saveznik u borbi protiv celulita. Grožđe, bobičasto voće, borovnice, trešnje i patlidžan bogati su antocijanom, specifičnom materijom koja ima visoku antioksidativnu vrijednost. Zbog toga te namirnice podstiču bolji rad krvotoka, a manjak cirkulacije je čest uzrok nastanka celulita. Zeleni čaj Ako započnete dan sa šoljom zelenog čaja, ne samo da ćete ubrzati svoj metabolizam, već i umanjiti celulit. On ima diuretska svojstva, ograničava apsorpciju lipida i bogat je antioksidansima. Želite li poboljšati ukus čaja, dodajte nekoliko kapi limuna koji je odličan za izbacivanje toksina iz organizma. Biljna vlakna Namirnice bogate vlaknima pomoći će vam da promijenite prehrambene navike i da eliminišete nastanak celulita. Žitarice, voće i povrće, kao i hljeb od cjelovitog brašna olakšavaju rad probavnog trakta, ali i regulišu nivo šećera u krvi te tako drže apetit pod kontrolom. Za izbacivanje štetnih materija iz organizma potrebno je povećati unos namirnica bogatih vitaminom C (limun, kivi, paprika, grejpfrut), zatim namirnica koje su bogate kalijumom (banane, breskve, grašak, integralne žitarice, orasi, badem) i sumporom (piletina, riba, mlijeko, jaja). Artičoka, kupus i ananas su takođe dobar prirodni lijek protiv celulita jer su prirodni diuretici i antioksidansi.

Takođe, postoji mnogo tretmana koje možemo da sprovedemo i u kućnim uslovima. U borbi protiv celulita može poslužiti i kafa. Talog koji ostaje poslje ispijanja kafe možete pomješati sa pola kafene kašike smeđeg šećera i malo maslinovog ulja. Smjesu možete koristiti za masažu nakon tuširanja (kada je koža mekana i može da primi sve potrebne sastojke). Dovoljno je da masaža traje 5-10 minuta, bar četiri puta nedjeljno. Kafa sadrži kofein koji podstiče cirkulaciju, glavni sastojak anticelulitnih krema i preparata. Kofein potpomaže razgradnju masnih naslaga koje stvaraju karakterističnu narandžinu koru, te podstiče metabolizam i protok limfe, što smanjuje podbulost kože. Takođe i citrusni plodovi pomažu u eliminaciji celulita, zahvaljujući velikoj koncentraciji vitamina C i njegovom antioksidativnom dejstvu. Sok od kombinacije grejpfruta, pomorandže i limuna, sa izrendanim korijenom đumbira može pomoći u borbi protiv celulita. Agrumi pomažu u razgrađivanju masnoća i podstiču mršavljenje. Takođe, moguće je jednom nedjeljno pripremiti voćni napitak od svježe cijeđenog soka četiri velika grejpa, tri limuna i narandže razređen sa dva litra negazirane mineralne vode. Đumbir je takođe jako dobar i djelotvoran u kombinaciji sa karanfilićem i cimetom. Recept: Pomješati po 30gr đumbira, karanfilića i cimeta i svakog jutra pola sata prije obroka uzimati po jednu kafenu kašičicu te mješavin e razmućene u 1-2dl vode. Đumbir ima antiseptičko dejstvo, stimuliše cirkulaciju, zagrijeva, stimuliše funkciju jetre i jak je antioksidans. U kombinaciji sa drugim biljkama pojačava njihovo dejstvo i ubrzava reakciju. Karanfilić stimuliše probavu i reguliše rad probavnog trakta, jača imunološki sistem, pospješuje varenje, poboljšava cirkulaciju i metabolizam, liječi stomačne probleme, nadimanje i mučninu. Cimet je antiseptik koji takođe ima i antibakterijsko i antigljivično dejstvo, ubrzava disanje i rad srca, utiče na povećanje temperature tijela i na taj način ubrzava sagorjevanje masti. Pomaže kod povišenog holesterola, ublažava probavne smetnje, reguliše nivo šećera u krvi i pomaže u mršavljenju. Voda je, naravno, napitak broj jedan u borbi protiv celulita. Najbolje je piti 1,5-2 litara vode dnevno. Gaziranu vodu pijte u manjim količinama, jer je ona bogatija solima i pospješuje zadržavanje vode u organizmu, no u manjim količinama je dobra zbog obogaćenosti mineralima. Postoji mnogo načina na koji je moguće otkloniti celulit. Od skupih tretmana do tretmana u kućnim uslovima, koji ne iziskuju mnogo novca, niti vremena. Potrebno je samo izabrati i ne odustajati. Priroda ionako ima odgovor na sve.

Specijalizirajući se od samog početka u njezi osjetljive, suve i atopiji sklone kože, Dermatološka laboratorija Uriage nastoji zadovoljiti očekivanja zdravstva, ljekara, dermatologa i farmaceuta na području higijene i njege kože. Danas Uriage pokriva osnovne potrebe kože u svim životnim razdobljima i osigurava kompletnu liniju hipoalergenih proizvoda temeljenih na termalnoj vodi Uriage.

Termalna voda URIAGE

Cicactive krema

Pruriced krem Za suva područja kože

Pruriced gel Za dlakava područja Dermatitis povezan sa svrabežom (atopijski dermatitis,keratoza i vodene boginje). Kod alergijskih reakcija na sunce

MEDITAS d.o.o.

--------------------------------

Podstiču obnavljanje kože - za sva površinska oštećenja kože - opekotine - ogrebotine - manji hirurški zahvati - dermoabrazija - tretman tečnim azotom - radioterapija

--------------------------------

Cicactive gel

Cu Zn gel Čisti, dezinfekuje i smanjuje iritacije kože

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

ACNE VULGARIS: NOVOSTI U PATOGENEZI I TERAPEUTSKE PERSPEKTIVE

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva email: oliveraderma@gmail.com Akne su hronično inflamacijsko oboljenje pilosebacealne jedinice koje se najčešće javlja u periodu puberteta. Na ulogu u patogenezi vulgarnih akni Propionibacterium acnes (P.acnes) ukazao je još Unna 1896. godine. Još prije 14-15 godina smatralo se da Gram pozitivni anaerobni difteroidi imaju ulogu u genezi inflamacijskih lezija - mehanizam do sada nije bio do kraja poznat, ali ne i genezi primarnih eflorescencija – zatvorenih komedona i mikrocističnih promjena. Posljednjih godina postignut je uočljiv napredak u razumijevanju patofizioloških mehanizama nastanka vulgarnih akni (acne vulgaris), posebno uloge bakterije zvane Propionibacterium acnes u njihovom stvaranju. Francuski dermatolozi C. Beyot i N. Auffret sa saradnicima, proučili su 188 radova objavljenih u periodu od januara 1980. do marta 2013. godine i objavili svoje istraživanje u martovskom broju JEADV (Journal of the Europian Academy of Dermatology and Venerology, Volume 28. Number 3, March 2014). Propionibacterium acnes (P. acnes) je esencijalno prisutan u pilosebacealnoj jedinici (folikul dlake, glatki mišić podizač dlake -m. arrector pilli i lojna žlijezda koja se otvara u njega).

Opis genoma ove bakterije pomaže u boljem razumijevanju njenih karakteristika, indukciji i distribuciji inflamacije u pilosebacealnom folikulu, te sposobnosti da proizvede biofilm, kao i fiziopatološkim pronalascima interakcije između P.acnes, sebocita i keratinocita. Mikrobiom na površini stratum corneuma (površina kože) sadrži rezidentne mikroorganizme, permanentnu grupu mikroorganizama i grupu ne-stalnih mikroorganizama. Propionibacteria species je dominantna grupa mikroorganizama lojne žlijezde, i predstavlja 20 -70% permanentne grupe. Mnogi faktori, kao što su lokalna anatomija kože, sastav lipida na površini kože (hidro-lipidni film), pH kože, sekrecija znoja i loja utiču na sastav predominantnog mikrobioma. Genom bakterije P. acnes sastoji se od jednog kružnog hromozoma kodiranog sa, pretpostavlja se, 2333 gena. Neki od njih su kodirani enzimima degradacije domaćinovog tkiva sa 5 Christie-Atkins-Munch-Peterson (CAMP) faktora, i djeluju na toksine već formiranih membranskih pora veličine 2 nm. Njihovo aktiviranje rezultira inflamacijom tkiva u koži. Pored toga, genom je kodiran za adhezine, različite proteine sa visokim

imunogenetskim potencijalom (Hta A, gvožđem obogaćen protein i 18 kDa antigen) i inicira gomilu proteina uključujući DnaK, DnaJ, GrpE i GroEL. Kompletan genom kodiran određenim brojem gena utiče na biosintezu biofilma, koji se sastoji od glikotransferaze, uridin difosfat-N-acetiloglikozamin 2- epimeraze i polisaharidnih biosintezis proteina. P. acnes je izolovan “skin surface biopsy” tehnikom zbog sadržaja folikula i “punch” biopsijom za analizu cijelog folikula. Za klasifikaciju P. acnes su u literaturi opisana dva glavna sistema klasifikacije. Prvi je baziran na genskim sekvencama i opisuje dva fenotipa (Tip I i II). Takođe se spominje i treći soj opisan kao Tip III. McDowell i saradnici dokazuju da odnosi fenotipa I i II P.acnes u različitim situacijama sugerišu da različiti klonovi P.acnes mogu imati različite biološke aktivnosti sa različitim kliničkim slikama, od srednje teškog do teškog oblika vulgarnih akni, do drugih infekcija kože ili potpuno zdravog stanja kože. Drugi sistem klasifikacije je baziran na biološkim karakteristikama. Higaki i saradnici su pokazali na korelaciju između težine kliničke slike vulgarnih akni i aktivnosti lipaze. Među pet identifikovanih biotipova P.acnes, P.acnes B3, koji koreliše, po drugoj klasifikaciji sa Tip I P.acnes je predominantno izolovan kod teškog oblika akni. On proizvodi najveće količine propionske i butirične kiseline od svih biotipova P.acnes. To sugeriše da različite linije P.acnes mogu imati različite proinflamatorne profile i zato i različite sposobnosti za regulaciju urođenog imuniteta. Zato, dakle, različiti profili mikrobioma kože i specifično različite linije P.acnes mogu varirati i dati različite kliničke slike vulgarnih akni, pa vulgarne akne mogu biti blage, srednje ili jako izražene ili koža može biti ne-akneična. Ova saznanja su od najvećeg značaja u pubertetu, kada lojne žlijezde rastu pod uticajem hormona, a broj P.acnes raste u sebacealnim folikulima potencijalno postajući dominantan elemenat komensalskog mikrobiota kože. Zato, u skladu sa evolu-

cijom rodova P.acnes u folikulosebacealnoj jedinici, određeni broj tinejdžera može razviti blagi oblik akni, dok drugi mogu razviti srednje jak ili jak oblik akni, ili ovaj period proživjeti bez promjena na koži. Ovo potvrđuje hipotezu da postojanje patogenih ili stvarno komensalnih rodova P.acnes rezultira važnim terapeutskim i dijagnostičkim razmatranjima. Formiranje biofilma je proces koji traje, i za vrijeme koga se mikroorganizmi nepovratno vezuju za površinu i rastu na površini, te proizvode ekstracelularni polimerski proizvedeni „lijepak“ i formiraju kalup-matricu. Ovaj proces rezultira promjenom fenotipa organizama, u skladu sa njihovom brzinom rasta i genskom transkripcijom. Burkhart i Burkhart su prepoznali ovaj proces kao ključni faktor u patogenezi akni: biofilm stvoren od strane P.acnes doprinosi stvaranju adhezivnog „lijepka“koji dovodi do obmatanja korneocita, što rezultira stvaranjem mikrokomedona. Coeneye i saradnici su demonstrirali da su ćelije prekrivene sa P.acnes biofilmom mnogo otpornije na antimikrobijalne agense zato što proizvode više ekstraćeliskih lipaza. Ovo otkriće može objasniti određeni broj antibiotskih terapijskih promašaja. Drugi rad je pokazao da je biofilm formiran od strane P.acnes bio manji kada je izolovan sa zdrave kože, u odnosu na biomaterijal izolovan iz inficirane kože. Posljednje „case-control“ studije sprovedene „in vivo“ na bioptiranim lezijama akni sa lica na 38 pacijenata sa aknama pokazuju slijedeće: P.acnes u biofilmu su bile signifikantno prisutnije u akneičnim lezijama pacijenata sa aknama (37%) u odnosu na 13% u kontrolnoj grupi, P=0,021. Pokazalo se takođe, da makrokolonije/biofilmovi koji sadrže mješovite P.acnes filotipove luče CAMP-1 (sekretorni protein citotoksičan za keratinocite i makrofage)! NASTAVAK TEKSTA U SLJEDEĆEM BROJU

LGBTIQ SOCIJALNI CENTAR PODGORICA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA LGBT POPULACIJE Zdravstveni problem sa kojima se susreću pripadnici LGBT populacije ne razlikuju se od problama ostalih pacijenata koji se obraćaju zdravstenim ustanovama za pomoć. Kao rezultat visokog stepena homofobije kod LGBT populacije se češće javljaja depresija, asocijalnost i nezadovoljstvo Specifični zdravstveni problemi LGBT populacije ne postoje, uprkos predrasudama i stereotipima koji su prisutni kod ove tematike. Međutim, kada uzmemo u obzir činjenicu da je biti pripadnik LGBT populacije u Crnoj Gori danas, uprkos napornom radu na osvješćavanju opšte populacije, i dalje jako teško, usljed društvenog neprihvatanja i visokog stepena homofobije, postoji određen broj problema koji se javljaju kada je u pitanju psihološko zdravlje. Recimo, LGBT osobe su tokom odrastanja u homofobnoj okolini često prinuđene da skrivaju svoju seksualnu orijentaciju od svojih najbližih, što ponekad rezultira nezadovoljstvom, asocijalnošću, a u nekim slučajevima i depresijom. Ovakvi slučajevi su pogotovo česti kod LGBT omladine, obzirom da se u periodu adolescencije najčešće događa period samospoznaje, koji rezultira strahom i čestim povlačenjem u sebe kako bi se izbjeglo odbacivanje okoline. Kada govorimo o seksualno prenosivim bolestima, često smo svjedoci predrasuda da je vjerovatnoća da se osobe homoseksualne orijentacije zaraze virusom HIV/AIDS, hepatitisom ili nekom drugom vrstom seksualno prenosive bolesti, veća. Međutim, činjenica je da svaki nezaštićen odnos, bio on heteroseksualni ili homoseksualni, može dovesti do prenošenja neke od seksualno prenosivih bolesti. S tim u vezi, LGBT Forum Progres od svog osnivanja promoviše koncept sigurnog seksa i korišćenja zaštite prilikom seksa, koja se besplatno distribuira u sklopu same organizacije, kao i u sklopu LGBTIQ Socijalnog Centra, zajedno sa informativnim materijalima koji su članovima i članicama LGBT zajednice svakodnevno dostupni. U pristupu zdravstvenim uslugama LGBT populacija nema prepreka. Međutim, opet kao posljedica društvenog neprihvatanja i visokog stepena homofobije, kao i straha od diskriminacije, članovi LGBT zajednice često imaju nepovjerenje prema odabranim ljekarima ili zdravstvenim institucijama, te se ne deklarišu kao pripadnici LGBT zajednice pri samoj posjeti zdravstvenim institucijama. Odnos zdravstvenih službenika je uglavnom profesionalan, iako smo kao organizacija imali pritužbi na rad pojedinih zdravstvenih radnika, kada se radi o homofobnim izjavama. Kako bi se postiglo povjerenje LGBT zajednice u zdravstvene institucije, Ministarstvo zdravlja je, u skladu sa preduzetim obavezama pri implementaciji Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba 2013-2018,

Vlade Crne Gore, imenovalo LGBT kontakt osobe u zdravstvenim ustanovama, kojima se LGBT osobe mogu javiti i biti otvoreni u vezi svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, bez straha da će biti diskriminisani po tom osnovu. Na ovaj način, jača se povjerenje između LGBT zajednice i zdravstvenog sistema i preventivno se djeluje na potencijalnu diskriminaciju LGBT osoba. Svakako da postoje situacije u kojima je podatak pripadnosti LGBT zajednici neophodan i od važnosti zdravstvenim radnicima. Ovo se posebno odnosi na transrodne osobe, kod kojih je ključno saopštiti svoj rodni identitet, kako bi se zaposleni u zdravstvenom sistemu pravilno odnosili kada je takav slučaju u pitanju. Podsjećanja radi, 2012. godine Zakon o zdravstvenom osiguranju je promjenjen i on omogućava pokriće u iznosu od 80% troškova promjene pola za transrodne osobe. Ova mogućnost će biti stavljena u funkciju donošenjem Protokola o promjeni pola, čije se usvajanje očekuje ove godine. Pored ovog slučaja, prilikom testiranja na seksualno prenosive bolesti takođe je bitno saopštiti da li je pacijent imao nezaštićen seksualni odnos, mada se ovo putanje odnosi na sve, ne samo na pripadnike LGBT zajednice. Kao i u svakoj strukturi, tako i među zdravstvenim radnicima postoje predrasude kada je riječ o pripadnicima LGBT zajednice. Prijavljenih slučajeva ovog tipa nema mnogo, ali svakako da postoje, što svakako pokazuje potrebu za edukacijom na ovom polju. LGBT Forum Progres je sproveo edukativni seminar namjenjen zdravstvenim radnicima, o pitanjima transrodnih osoba, i ovakvi seminari i doedukacija su planirani i u budućnosti. Na taj način se brišu stereotipi i predrasude, a LGBT osobama se omogućava nesmetana i nediskriminatorska zdravstvena njega kao i svim drugim građanima Crne Gore. Možemo reći da je zdravstveni sistem Crne Gore dosta povoljno naklonjen LGBT populaciji. Činjenica da je Ministarstvo zdravlja prepoznalo važnost uspostavljanja LGBT kontakt osba u sklopu zdravstvenih institucija, da je izmijenjen zakon zdravstvenoj zaštiti i da je potpisan memorandum o saradnji i razumijevanju između Ministarstva zdravlja i LGBT Foruma Progres, svakako su indikatori volje zdravstvenog sistema da svoje usluge učini jednakim i dostupnim svima, bez obzira na različitost. Elmir Đoković, predsjednik LGBTIQ-a

PZU “Dr Kovačević”

Specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti

NA NOVOJ ADRESI U BUDVI: Ul. Žrtava fašizma broj 56, Podkošljun - (Zaobilaznica) Tel/fax: 033 560 189, Mob tel: 069 603 798, 068 357 269

◆ Kabinet za dermatovenerologiju:

pregled ljekara spec. za kožne i polne bolesti

◆ Kabinet ljekara opšte prakse: pregled ljekara opšte prakse obrada rane male hirurške intervencije davanje injekcija davanje infuzija previjanje

◆ Kućne posjete ljekara spec dermatovenerologa i ljekara opšte prakse ◆ Kućne posjete med.sestre-njega, previjanje, davanje injekcija i infuzija

◆ Kabinet za dermatohirurgiju i dermatološku estetiku:

radiotalasno ukljanjanje bradavica, polnih bradavica, moluski, fibroma, seboroičnih veruka, uz HP analizu anti-aging intervencije hijaluronskom kiselinom ( Revanesse) IPL/laser (trajno smanjivanje broja dlačica, uklanjanje proširenih kapilara na licu i tijelu,uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, akni, rejuvenacija) hemijski piling (Neostrata) mikrodermoabrazija ( uklanjanje hiperpigmentacija-fleka, ožiljaka od akni,površinskih bora) radiotalasni lifting lica, vrata i dekoltea mezoterapija lica i tijela bez igle ("no needle") sa laserom vakuum terapija lica i tijela (ubrzavanje metabolizma, limfna aparatna drenaža, preoblikovanje lica i tijela, vakuum terapija podočnjaka i podbratka) ultrazvučna lipoliza kavitacija PRP-autologna platelet rich plasma rejuvenacija

◆ Kabinet za kozmetologiju (licencirani kozmetolozi) (kozmetički tretmani "Murad", "Ella Bache", "Thalgo", "Klapp") (anticelulit programi!)

◆ Kabinet za masažu- reiki terapeut

(reiki-energetske, relaksacione i terapeutske masaže, anticelulit masaže, masaža biljnim pindama, vrućim kamenjem...)

◆ Stručni saradnici:

1. Spec. plastične i rekonstruktivne hirurgije (botox, hijaluron augmentacije,blepharoplastica, mesobotox, zlatne niti, riblja kost, dermoskopija), 2. nutricionista, 3. endokrinolog, 4. alergolog, 5. internista, 6. infektolog, 7. vaskularni hirurg

Pomozimo Vašoj koži, tijelu i duhu da otkriju zdravlje, ljepotu i harmoniju!

Intervju: Žana Gardašević-Bulatović

U JEDNOSTAVNOSTI

JE LJEPOTA Ono što karakteriše svaku savremenu, samosvjesnu ženu je harmonija koju pravi balansirajući privatne i poslovne obaveze. Upravo takav sklad krasi ličnost mlade glumice Crnogorskog narodnog pozorišta, Žane Gardašević-Bulatović. Sa istom lakoćom sa kojom se transformiše iz jednog lika u drugi, igra ulogu majke i supruge. Daske koje život znače privlačile su je od malena. U dubini duše znala je da je predodređena za glumu, i prateći taj instinkt, upisla je Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju.

Još u djetinjstvu sam osjetila taj, da ga nazovem, damar koji mi je pokazao put. Taj osjećaj, koji se ne da objasniti, vodio me je sve do profesora Bora Stjepanovića, koji je prepoznao moj talenat i kanalisao ga u smjeru koji danas sama, kroz rad na sebi i ulogama unaprjeđujem. Kao članica ansambla Crnogorskog narodnog pozorišta ostvarila je uloge u brojnim predstavama kao što su „Smrtni grijesi,“ „Malograđanska svadba,“ „Tre Sorelle,“ „Večera budala,“ „Imitacija života,“ „ Jaja“, mjuzikl „Something big“... Mnogobrojni likovi kojima je udahnula dušu na pozorišnim daskama modifikovali su, usavršili i kreirali njen umjetnički izraz. Svaka uloga, odnosno, lik je dio mene, mog karaktera i mog senzibiliteta. Svaki lik me je na neki svoj specifičan način dotakao i promijenio. Nera iz predstave „Tre Sorelle“, Dezdemona iz „Otela“, Ismena iz „Antigone“, Nina iz „Arta“, Lukrecija iz „Art Exporta“ su junakinje koje su u meni ostavile najdublji trag, probudile mi krv u žilama, i tako me na najbolji način predstavile publici. Publika van granica naše zemlje pamti je po ulozi Sonje u seriji „M(j)ešoviti brak,“ kroz koju su prodefilovale mnoge glumačke veličine čije je savjete rado slušala. Nakon ove zapažene televizijske uloge uslijedile su uloge u TV serijama „Zaustavi vrijeme“, „Plava strana mjeseca“ i „Fore i fazoni“. I prije i poslije serije „M(j)ešoviti brak“ radila sam na televiziji, ali nijedna uloga nije bila toliko specifična kao lik Sonje. Televizija je medij koji daje mogućnost da nas gotovo cijela populacija doživljava kao nekog svog, da nas svojata kako

bi mi to u Crnoj Gori rekli. „M(j)ešoviti brak“ je bila popularna serija, a koliko je moja uloga bila dobra i upečatljiva govori činjenica da me i dan danas, poslije 13 godina, prepoznaju na ulici po liku stjuardese Sonje. Rad na seriji je bio dug, ali zanimljiv i uzbudljiv. Vrlo rano sam upoznala sve velike glumce i radila sa njima. Zajedničko za sve njih bilo je da, što su bolji glumci, jednostavniji su ljudi. Pored glumačkih finesa, to je bilo najznačajnije što sam uočila.

U pozorišnim predstavama beskrajno uživa, bilo da igra u njima ili posmatra svoje kolege kako stvaraju „magiju“ na sceni. Osim teatra, sreću pronalazi u malim, jednostavnim životnim ljepotama. Ono što me čini zadovoljnom vezano je za moje raspoloženje, odnosno trenutnu situaciju u životu. Nekada su druženja sa prijateljima, šetnja, topli razgovori i putovanja okrepljivali moju dušu, a nekada samoća, misli i čitanje. No, od kada sam zasnovala svoju porodicu i to se promijenilo. Svu svoju ljubav i pozitivnu energiju ulaže u porodicu o kojoj priča sa osmjehom na licu. Njena djeca su njen nepresušni izvor radosti koja joj svaki novi dan čine ljepšim, boljim i drugačijim. Od svakodnevinih problema štite je njihovi osmjesi i poljupci. Prije četiri godine oformila sam porodicu. Vuk i Vjera su plodovi naše dugogodišnje ljubavi. Već godinu dana smo četverac i uživamo u tome. Pošto su oboje još uvijek bebe, crpe mi svaki atom snage, ali me s druge strane pune zadovoljstvom i neviđenom srećom. Nijesam mogla ni zamisliti da i umor može biti eliksir za dušu. Iako je maestralno odigrala brojne pozorišne i televizijske uloge, čini se da joj jedna od najljepših uloga svake žene, uloga majke, ipak najbolje pristaje. Uloga majke je najljepša onda kada se desi u pravo vrijeme. Materinstvo mijenja život iz korjena i ne može se u njemu uživati ako nije željeno „do daske“. Činjenica da sam napravila veliku pauzu sa svim ostalim ulogama govori o tome

koliko je moja želja baš za ovom ulogom bila jaka. Materinstvo me je oplemenilo i dalo uzvišenu dimenziju mom zivotu. Zbog svog posla prinuđena je da satima na licu nosi tešku šminku i da uvijek bude u dobroj formi. Kozmetička sredstva, preparati i tretmani nijesu, kako kaže, zaslužni za njen besprijekoran izgled. Tajna njene vitke figure i lijepog lica krije se u nečem drugom. Djeca me umaraju i njeguju u isto vrijeme. Njihova energija me troši, a njihov osmijeh i veselje me uljepšavaju. Sva

ostala, spoljnja njegovanja su zanemarljiva. Duhovni mir je ono čemu teži i što čini da se osjeća zadovoljno i prijatno u svom mikrokosmosu. Jezgro zivota čini harmonija, unutrasnja harmonija. U sveobuhvatnom skladu zdravlja i ljubavi tražim smisao da bi se dobro osjećala u svojoj koži, što bih ujedno i citaocima „Medicala“ preporučila. Sandra Kavarić

BOLESTI ZAVISNOSTI (II) Piše: dr Marina Roganović, psihijatar ZU Specijalna bolnica za psihijatriju, Kotor

Liječenje zavisnika od alkohola U liječenju zavisnika od alkohola primjenjuje se porodična sistemska terapija zavisnika. Poslije kratkog oporavka psihofizičkog statusa pacijenta, radimo na uključivanju članova porodice, radne i šire socijalne sredine. Terapeut ima zadatak, prije svega, da: - edukuje pacijente zavisnike i njihove saradnike (odnosi se na članove porodice, radne sredine...), - da pacijentima pomogne da steknu uvid u svoju bolest, - da ih ciljano vodi ka saznanju o posljedicama alkoholizma. Prije svega, za bolesti zavisnosti kažemo da im je glavna odlika poremećaj komunikacije. Porodica je disfunkcionalna. U toku prve dvije nedjelje boravka na odjeljenju, pacijent uz pomoć terapeuta, zahvaljujući stečenim znanjima, ista primjenjuje na svom primjeru. Ima zadatak da se, uz saradnju članova porodice, predstavi. Predstavljanje pacijenta treba da sadrži odlike bolesti, razvoj i posljedice. S obzirom na to da je ovo prvi uvid pacijenta u svoju bolest, terapeut mora biti aktivan, te spreman na neophodne intervencije jer su i pacijent i porodica u početku liječenja u otporu. Znači, pacijent i bračni drug obično počinju predstavljanje riječima: „On je dobar, nije agresivan, dođe pijan i ode da spava, kada se svađamo djeca ne čuju, obezbijedio nam je krov nad glavom...“

Uloga terapeuta je da daje sugestije, primjedbe i uputstva, što uz konfrontaciju sa ostalim pacijentima predstavlja uspješno ostvaren cilj, a cilj je da i pacijent i porodica prepoznaju objektivno alkoholizam i faze u razvoju te bolesti. Poslije ovog takozvanog malog predstavljanja, nastavlja se edukacija pacijenta koji ima sljedeći zadatak – veliko predstavljanje. Uloga terapeuta je da sagleda razliku u shvatanju alkoholizma i kod pacijenta i kod porodice - između početnog i sadašnjeg predstavljanja. Sada terapeut traži potpunu otvorenost, ali i preuzimanje odgovornosti i to, ne samo pacijenta, već svoj dio odgovornosti moraju da preuzmu i članovi porodice. Ovom predstavljanju treba da prisustvuju i djeca zavisnika i članovi radne organizacije, prijatelji i slično. Tek tako će odnosi i posljedice, kako u porodici, tako i na poslu, biti pravilno sagledane. Terapeut ukazuje pacijentu i članovima porodice da moraju da imaju potpun uvid u bolest (bolesni su svi i zavisnik i članovi porodice), da sagledaju otpore koji su postojali prije dolaska na liječenje i trajali možda 10, 20, 30 i više godina. Sve aktivnosti u grupi usmjerene su maksimalno ka porodičnoj rehabilitaciji. Zadatak terapeuta je da pokaže pacijentu i porodici da je liječenje bolesti zavisnosti, u stvari, mijenjanje stila življena, te da ih ohrabri i podrži ukoliko žele da napreduju u poslu, da

se usavršavaju, da sa članovima porodice odlaze u bioskop, pozorište... da se bave sportom, da šetaju i što više razgovaraju. U fokusu porodične terapije je cijela porodica. Pristup alkoholičarskoj porodici znači pristup alkoholičarskoj porodici u sistemu u kojem je alkohol i alkoholičarsko ponašanje dio sistema i faktor koji je bitan element interakcije članova sistema. Terapeut ima dva cilja - razjašnjenje porodičnog self destruktivnog procesa i promjena u strukturi porodičnog procesa kako bi se obezbijedilo funkcionisanje svih članova porodice bez alkohola. Rad terapeuta počiva na vjerovanju da svaki član porodice radi najbolje i da ima pozitivan kapacitet da napravi promjenu. Kada porodica prihvati ovakav stav, smanjiće se njeni otpori, te promjena postaje moguća. Poslije završene hospitalizacije predlažemo nastavak porodične grupne terapije u vidu dnevne bolnice ili ambulantnih tretmana.

Zaključak Porodična grupna terapija alkoholičara: - nije uniformna - isti model se ne može primijeniti na svaku porodicu, - potrebno je da terapeut izdiferencira posebne strukture alkoholičarskog sistema, te da prilagodi terapijski postupak, - širenje porodične terapije na širi socijalni kontekst. Savremeni koncept liječenja je dinamičan proces, a ciljevi su mnogobrojni i usmjereni na poboljšanje funkcionisanja

u svim aspektima življenja. Bolest zavisnosti je izlječiva ako se nesebično uključe zavisnik, ljekar, porodica i ako to zavisnik hoće. Liječenje je mijenjanje stila življenja. Terapijski protokol se mora prilagoditi svakom pacijentu posebno. Ljudski mozak je tako građen da u njemu već postoje specifična mjesta – receptori na koje se PAS vezuju uz uticaj na hemijske prenosioce (neurotransmitere) i to predstavlja biološku osnovu njihovog djelovanja. Liječenje bolesti zavisnosti zahtijeva integrativan i multidisciplinaran pristup. Budući da je etiologija zloupotrebe droge kompleksna, neophodan je i multimodalan tretman, koji podrazumijeva farmakoterapiju, psihoterapiju i socioterapiju. U svijetu kažu da je dobra strategija ona u kojoj je 60 odsto zavisnika pod kontrolom, odnosno pod nadzorom. Preporuka je da se 25 odsto liječi vanbolnički, odnosno ambulantno, a samo dva procenta u hospitalnim uslovima, 15 odsto u komunama, a osam odsto u zatvorima. Poznato je da su bolesti zavisnosti hronične, recidivirajuće, te se recidivi mogu javiti i za vrijeme procesa liječenja. Neophodno je stalno motivisati pacijenta za liječenje jer je motivacija glavni preduslov za prihvatanje i ostajanje u terapiji. Prihvatanje liječenja znači da zavisnik, njegova porodica i okolina prihvataju aktivno učešće u liječenju što podrazumijeva promjenu svih članova, odnosno promjenu cijelog porodičnog sistema. Zajedničke, pravovremene, dozirane i sručno vođene aktivnosti predstavljaju ključ za uspješnu motivaciju. U proces treba uključiti i širu društvenu zajednicu (centri za socijalni rad, organi javnog reda i mira, sudstvo itd). Oni u zajednici sa

specijalizovanim ustanovama za liječenje zavisnika i sa ljekarima opšte medicine, mogu značajno da ubrzaju dolazak zavisnika na liječenje. Ovi društveni potencijali do sada nijesu dovoljno iskorišćeni. U liječenju zavisnosti nema prave dobrovoljnosti, zavisnik prihvata liječenje pod uticajem prijetećeg gubitka zdravlja, porodice i posla. Tek taj fenomen gubitka predstavlja jak motivacioni faktor koji dovodi zavisnika na liječenje. Međutim, najjači je strah od apstinencijalnog sindroma kod hroničnih zavisnika čime se objašnjava upotreba supstance bez obzira na psihička i somatska oštećenja. Postoje i zavisnici koji su osjetljivi na poslovni pritisak, mada je u našoj sredini radno okruženje često podržavajući faktor. Zato se preporučuje edukacija radne sredine, porodice i čitave šire društvene zajednice. Po završetku krize i apstinencijalnog sindroma, znači po uspostavljanju apstinencije, nastaje dugotrajna faza liječenja čiji bi krajnji cilj bila promjena životnog stila. Nakon akutne faze liječenja nastaje intenzivno, a potom produženo liječenje zavisnika. Ne postoji lijek koji bi bez napora i truda obezbijedio ostvarenje cilja liječenja. Sve terapijske metode imaju za cilj da pomognu zavisniku da lakše podnese uspostavljanje i održavanje apstinencije. Rehabilitacija zavisnika je najteža i najduža faza u liječenju zavisnika. Recidivi su česti i zahtijevaju ponovno sprovođenje cijele procedure.

Prijem se obavlja preko konzilijuma dva puta nedjeljno, a ukoliko je potrebno, formira se lista čekanja. Pacijent dolazi po pozivu, a u međuvremenu se ordinira terapija i daje savjet.

Indikacije za prijem na Odjeljenje za liječenje zavisnika u Dobroti: - zavisnici koji nijesu vitalno ugroženi, - zavisnici bez izraženog psihoorganskog i psihotičnog sindroma, - zavisnici od PAS-a stariji od 18 godina, - višestruki pokušaji ambulantnog liječenja, - očekivani apstinencijalni sindrom srednjeg do težeg stepena, - očekivani apstinencijalni sindrom sa komplikacijama, - prijeteći recidiv kod pacijenta sa uspostavljenom apstinencijom, - zavisnici koji su motivisani za liječenje, - zavisnici koji će poštovati kućni red sa kojim će biti upoznati pri prijemu, - zavisnici koji će pristati da potpišu ugovor pri prijemu kojim se obavezuju na poštovanje kućnog reda, - zavisnici treba da imaju saradnika sa kojim će biti odžan sastanak 10 dana poslije prijema u smislu edukacije i upoznavanja sa dotadašnjim i daljim liječenjem.

Ne postoji jedinstvena metoda liječenja nigdje u svijetu. Bolesti zavisnosti imaju multifaktorsko porijeklo što zahtijeva multidimenzioni terapijski pristup. Terapiju treba prilagoditi pojedinim zavisnicima, uvažavajući njihove individualne, biološko-psihološke i socijalne karakteristike, vrstu supstance i faze razvoja bolesti.

Ciljevi liječenja: - kupiranje apstinencijalnog sindroma, - izolacija od patogene sredine, - praćenje kliničke slike i psihofizička stabilizacija, - redukcija sekvela nastalih zloupotrebom PAS-a, - motivacija pacijenta i porodice za održavanje apstinencije, - uspostavljanje i održavanje terapijskog ugovora sa svim učesnicima terapijskog procesa, - poboljšanje motivacije za liječenje i prevenciju recidiva, - dijagnostika i tretman pridruženih psihijatrijskih i somatskih poremećaja, - edukacija o bolesti zavisnosti i mogućnostima tretmana pacijenta. Bolest zavisnosti se posmatra kao posljedica međusobnog uticaja pojedinca i njegove porodice, grupe vršnjaka, subkulture zavisnika i šireg društva. U liječenju je značajna porodična terapija zavisnika.

Zaključak

Liječenje zavisnika zahtijeva dobro organizovan, društveno podržan i kontrolisan program liječenja. Ne treba zanemariti stresove u okruženju, sve veću ponudu i raznovrsnost PAS-a, kao i razbijenu porodicu, te su i uspjesi u liječenju skromni i često parcijalni. Najvažnija je, ipak, prevencija i traženje potencijala i alternativnih angažmana mladih. I pored eventualnih neuspjeha u liječenju nikada ne treba odustajati. Za liječenje nikada nije kasno, a rijetko kada su ispunjene sve terapijske mogućnosti. Iako je liječenje dugotrajno i neizvjesno, zavisnost nije neizlječiva bolest. Uspjeh u liječenju je u direktnoj srazmjeri sa količinom uloženog napora i spremnošću za promjene i poštovanje pravila liječenja.

KOJU VRSTU MENTALNE POMOĆI KO PRUŽA

Piše: Svetlana Tanya Friche Metnoia Institut za psihologiju, London UK i privatna praksa Mnogi ljudi su zbunjeni mnogobrojnim, komplikovanim zvanjima ljudi koji pružaju mentalnu pomoć. Često postavljana pitanja su: šta ko radi i koja se vrsta pomoći može očekivati od osoblja zaduženog za mentlno zdravlje. - Psihijatrija - Psihologija, obrazovna ili klinička - Psihološka terapija-savjetovanje - Psihoterapija Pokušaću da ukratko objasnim svaku od navedenih oblasti, da bi ukoliko vam je potrebna pomoć profesionalca, znali kome da se obratite. Psihijatar nakon sticanja zvanja ljekara mora da završi i specijalističke studije. Psihijatrija je, uz ginekologiju, pedijatriju i druge oblasti, samo jedna od disciplina koje mladi ljekar može odabrati za specijalizaciju. Ljudi koji su pretrpjeli ozbiljne privremene ili trajne mentalne poremećaje treba da se za pomoć obrate psihijatru. Pod pacijentima sa ozbiljnim mentalnim poremećajima podrazumjevam ljude koji su opasni po sebe ili druge, i one koji nijesu u mogućnosti da se sami o sebi staraju. Psihijatri u svom radu koriste medicinske modele mentalnih oboljenja da bi objasnili čitav dijapazon psiholoških poremećaja, i svi ti izrazi koje koriste nijesu ništa drugo do lista simptoma. Psihijatri radije koriste ljekove prilikom liječenja svojih pacijenata nego „terapije razgovorom“, iako mogu da upute pacijenta na psihološki tretman kod kliničkog psihologa, psiho-

terapeuta ili terapeuta-savjetnika. Psihologija je nauka koja izučava obrasce normalnog mentalnog života i ponašanja, uglavnom bazirajući se na ljudska bića. Zvanje psihologa ne kvalifikuje niti priprema osobu za pružanje pomoći prilikom bilo kog duševnog bola ili poremećaja. Diplomirani psiholog mora da se dalje usavršava i edukuje u praktičnim sverama psihologije, kao što su klinička psihologija ili psihološka terapija - savjetovanje. Psihološka terapija – savjetovanje je specijalistička oblast mentalnog zdravlja koja je relativno skoro uvrštena u listu mogućih specijalizacija iz pomenute oblasti. Do određene granice, razlika između psihoterapeuta i savjetnika skoro i da ne postoji. Vrlo često možete sresti dvije osobe sa istim kvlifikacijama, pri čemu jedna sebe smatra savjetnikom, dok druga sebe naziva psihoterapeutom. U nekim slučajevima možete sresti stručnjake koji sebe nazivaju savjetnikom-psihoterapeutom ili, ponekad, savjetnikom-psihologom. Psihoterapeuti-savjetnici uglavnom rade u različitim zdravstvenim ustanovama, i u isto vrijeme vode privatnu praksu. Oni u svom radu koriste širok spektar teraputskih tehnika. Postoje mnoge škole i pristupi psihoterapiji, kao i veliki broj specijalizacija unutar savjetničke psihoterapije, uključujući terapiju za odrasle i djecu, jedan na jedan terapiju, grupnu terapiju i mnoge druge. Međutim, najbitnije je istaći da svi mi radimo istu stvar na različite načine. Savjetnik-terapeut obezbjeđuje vrijeme i prostor u kome se pacijent i njegove misli nalaze u centru pažnje, njegovo razmišljanje o životu i njegovoj ulozi u njemu. U svijetu u kome živimo, koji sve više postaje materijalan, a manje duhovan, savjetnici se vrlo često smatraju ljudima koji nude sigurno mjesto za „ispovijedanje“ i liječenje.

Vještine koje savjetnici-terapeuti koriste u svom radu, kao što su fleksibilno rješavanje problema, saosjećajno slušanje i slično, dokazano su od neprocjenjive vrijednosti kada pomažemo ljudima do kojih nam je stalo. Na sličan način, sva naša lična iskustva, čitanje, putovanje, razgovori i intimno doživljavanje životnih radosti i tuga, pruža osnov za sve što kao terapeuti radimo. Rad terapeuta smatram više pozivom nego poslom ili profesijom. Kao terapeut znam da smo u mogućnosti da razumijemo duševno stanje onih kojima pomažemo, kao i naše sopstveno unutrašnje stanje. Priznajem da kao terapeut imam potrebu da pomognem ljudima da svoj život smjeste u određenu perspektivu, otključaju zaključano, da izvuku smisao iz životnih iskustava i detaljnije upoznaju sebe. Mi tragamo za odgovorima na sva životna pitanja.

Dar i gubitak Društvena sredina u kojoj živim bazira se na poricanju tuge i izopštavanju „ludih“, starih i bolesnih. To je kultura koja pravi tabue od seksa, rođenja i smrti. Živjeći u takvoj sredini osjećam da sam pola života provela u laži. U pojedinim situacijama i sama sam se osjećala ludom, jer me je sve što me je okruživalo pokušavalo ubijediti da će sve biti u redu ako se pokorim ili uradim ovo ili ono, ili ako se osmjehnem i mislim pozitivno. Ali život po svojoj prirodi ne funkcioniše tako. Priroda ima svoja pravila i cikluse u kojim se sve odvija, a to su rađanje, rast, starenje i smrt. Ovi procesi praćeni su bolestima, slabostima i gubicima. Često smo neznalice i plašimo se života, očajnički želimo da nam život bude u skladu sa našom idejom idealnog, ali stvari, nažalost tako ne funkcionišu. Moji gubici naučili su me važne lekcije. Jasno se sjećam jedne noći nakom mog spontanog pobačaja, kada sam ležala u krevetu preplavljena osjećanjem tuge zbog svog gubitka. Imala sam osjećaj da preživljavam bol svih žena koje su izgubile dijete. Tuga je kumulativna, tako da bol koji sam tada osjetila zbog gubitka djeteta ili potencijalne veze sa djetetom, nije bio samo rezultat trenutne situacije. U meni su se skupili svi gubici kroz koje sam prošla, pogotovo oni koje sam u djetinjstvu doživjela. Svi moji prethodni gubici „oživjeli su“ dok sam prolazila kroz ovo iskustvo. Prolazeći kroz gubitke iz prošlosti, moj bol postajao je sve veći i veći. Patnja dovodi ljude na svijet, u tugu bivstvovanja na ovoj planeti. Tugu koju svi mi nosimo. Ali kada prolazimo kroz proces tugovanja, teško nam je da ovako razmišljamo. U nama se javlja neka vrsta bola, praznine, gubitka, žalosti, i tu moramo početi iznova. Sa saosjećanjem sam slušala priče stotina ožalošćenih muškaraca i žena. Radeći sa pacijentima, dotakla sam se i sopstvenog bola. Žalila sam zbog gubitka rođaka, djece, prijatelja, veza, identiteta, neostvarenih snova i neprihvatanja starenja. Ohrabrujem sve ljude da pričaju o svom bolu. Radeći to postala sam bliska sa drugim ljudima. Preživljavajući njihovu bol shvatila sam da moramo da se pomirimo sa životnim

činjenicama. Dok ovo nijesam shvatila, bilo mi je veoma teško da se ponašam prirodno kada su djeca u pitanju. Vjerujem da je to kod mene povezano sa nevinošću koju dijete nosi u sebi. Kada izgubimo dijete, bilo da se radi o nesrećnom slučaju, prirodnoj smrti ili primoranom odvajanju, uvijek je u pitanju emotivna stvar. Zajedno sa emotivnom crtom, mogu se javiti i osjećaji praznine, krivice ili straha. Pored toga, javljaju se i manje opiljivi gubici. Vjerujem da se radi o gubitku veze sa nevinošću kojom su djeca okružena. Stalno ohrabrujem ljude da posmatraju gubitak kao korak u dublji nivo samorazumjevanja. Moram da priznam da sam, radeći sa pacijentima, primjetila da je uglavnom ženama, uključujući i mene, koje su izgubile djecu ili ne mogu da ih imaju, izuzetno teško pružiti pomoć u pravo vrijeme. Sjećam se da sam radeći sa jednom pacijentkinjom bila posebno nervozna. U glavi sam imala jasnu ideju da moram biti svjesna procesa u toku rada. Godinama sam išla na IVF tretmane. Nažalost, moja jedina trudnoća završila se spontanim pobačajem. Znala sam da moram da budem spremna da preispitam sebe, i zapitala sam se da li ću moći da doprem do nekoga ko želi da bude majka, kao i ja, i nekoga ko je izgubio šansu za materinstvo. Uvijek sam se bojala mogućnosti da nikada neću imati sopstvenu djecu. Prolazila sam kroz proces zajedno sa svojom pacijentkinjom i vodila je na njenom putu primicanja osjećanjima krivice, straha ili neuspjeha, koje do tada nije smjela da osjeća jer su se smatrali društveno neprihvatljivima u sredini u kojoj je živjela. Ona je samo sjedjela i iznova se „slamala“ od bola. Svim svojim bićem osjećala sam da stvaram vezu sa njom kroz riječi koje je izgovarala. Bila sam saosjećajan slušalac, neko ko je prošao kroz isti gubitak, neko ko se nije plašio da prizna svoju bol. Kroz terapiju razgovorom i prihvatanjem bez osuđivanja, moja pacijentkinja je probila ciklus poricanja koji ju je držao zarobljenu u bolu. To je bilo kao predavanje patnje drugom. Radeći sa ovom pacijentkinjom postala sam svjesna sopstvenog bola i turobnog iskustva. Mogla sam da se sjetim šoka koji sam doživjela izgubivši bebu spontanim pobačajem. Sjetila sam se svojih snova i strahova, kao i teškog prihvatanje činjenice da sam opet sama. Želim da pošaljem poruku svim ženama koje tuguju. Sjećam se sebe kada sam počela da prolazim kroz taj proces. Sve oko mene izgledalo je porazno i bolno. Tuguješ i u tome nema ničeg lošeg. To je dio tvog puta, budi nježna i ljubazna prema sebi i dozvoli sebi da osjetiš svoju tugu. Iako ne možeš da prihvatiš sve što sam rekla, PRIČAJ, postoji nešto u priči što transformiše ličnost. Način da se negira osjećanje je da se postane autoritet (ekspert) o tom osjećanju. Shvatila sam da je ovo pitanje sa kojim se treba pozabaviti. Da bih ovo uradila morala sam da prodrem u ožiljak koji je okruživao moj gubitak i da se ponovo suočim sa sopstvenom pričom. To samoistraživanje koje sam sprovela ispostavilo se kao moja najmoćnija i najveća životna prilika. Promijenila sam se i to je promijenilo moj pogled na svijet, dozvoljavajući mi da prodrem u tugu koju svi nosimo u različitim formama i oblicima. Taj proces otvorio mi je oči ka hrabrosti, istrajnosti i snazi.

O Međunarodnom danu osoba sa autizmom za „Medical“ govori Željko Darmanović, direktor Resursnog centra za djecu i osobe sa intelektualnim smetnjama i autizmom „1. jun“

JA VOLIM DRUGA

SA AUTIZMOM

Danas se sa sigurnošću može reći da autizam nije mentalna bolest već razvojni poremećaj koji se obično javlja tokom prve tri godine života. Naš sagovornik ističe da su rana dijagnostika, adekvatan tretman i inkluzija u obrazovni sistem od presudnog značaja za djecu sa autizmom. U tu svrhu, prvi put se ove godine u Crnoj Gori obilježava 2. April, Međunarodni dan osoba sa autizmom. Koliko u svijetu postoji ljudi sa autizmom i šta ga uzrokuje? Smatra se da 0,6 % svjetske populacije ima autizam, odnosno, da pet miliona Evropljana pati od različitih vrsta autističnih poremećaja. Prije nekih dvadesetak godina taj odnos je bio 1: 10 000. Na Kongresu posvećenom autizam koji je održan u Meksiku, došlo se do podatka da taj broj sada iznosi 1:88. Šta je tačan uzrok povećanja broja osoba sa navedenim poremećajem sa sigurnošću se ne može reći. Jedan od razloga može biti

povećanje dijagnostičkog kriterijuma kada je autizam u pitanju. Naime, osobe za koje se sada smatra da iskazuju simptome autizma, nekada nijesu bile svrstavane u tu kategoriju. Bolja informisanost roditelja, takođe može da bude razlog ovakvih rezultata. Roditelji sve više znaju o autizmu i u mogućnosti su da sami prepoznaju pojedine simptome kod djece, zbog čega se sve češće obraćaju ljekarima za pomoć. Ono što je trenutno aktuelno, a nije naučno potvrđeno, je veza između vakcina i autizma. Naveo bih primjer koji se sedamdesetih godina prošlog vijeka dogodio u Velikoj Britaniji. Roditelji su odbijali da vakcinišu djecu. Kao rezultat takvih odluka dobio se isti broj djece sa autizmom, a veći broj djece sa šarlahom, rubeolom i drugim dječjim bolestima koje vakcine suzbijaju. Da li Vam je poznat broj osoba sa autizmom u Crnoj Gori? Nažalost, tačan broj osoba sa autizmom u Crnoj Gori

se ne zna. Ohrabrujuća je vijest da će Institut za javno zdravlje, u saradnji sa UNICEF-om početi sa identifikacijom ne samo djece sa autizmom, već i djece sa smetnjama u razvoju. Autizam zahtijeva sveobuhvatan pristup, i ukoliko je broj takvih osoba nepoznat, neće im se na adekvatan način ni pružiti pomoć. Moram da dodam da često roditelji nijesu spremni da se suoče sa istinom i prihvate je. Mala sredina u kojoj živimo onemogućava da svi prikriveni slučajevi izađu na vidjelo, tako da imamo slučaj da veliki broj djece pohađa redovne škole, a evidentno pokazuju nespremnost za njih.

lem i ukazao na potrebu otvaranja katedre ili fakulteta. Došli smo u situaciju da imamo suficit svih ostalih kadrova društvenog smjera, a deficit defektologa, posebno defektologa-oligofrenologa koji su nam najpotrebniji. Ovaj problem odraziće se i na kvalitet redovnog obrazovanja, jer se adekvatan obrazovni sistem ne može graditi bez stručnjaka svih profila. Možemo imati dobru infrastrukturu, ali ukoliko nemamo kadar koji će je koristiti, nećemo biti u mogućnosti da pružimo adekvatnu pomoć. Naš centar ima solidnu infrastrukturu zahvaljujući donacijama ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata i Ministarstva prosvjete.

Koliko djece koja imaju autizam boravi u Resursnom centru „1. jun“ ?

Kako ste obilježili 2. April, Međunarodni dan osoba sa autizmom?

U našoj ustanovi postoje dva odjeljenja za djecu sa autizmom, odnosno nekih desetak učenika. Međutim, svakim danom se povećava broj djece koja iz redovnih škola i vrtića dolaze kod nas na individualne tretmane. Mi pružamo kvalitetne usluge defektologa, logopeda, i što je jako bitno, oligofrenologa koji je stručnjak za osobe koje imaju smetnje u intelektualnom razvoju. Vrlo često nas kontaktiraju i roditelji koji nijesu iz Podgorice, dolaze sa djecom na tretmane i potpuno besplatno borave i hrane se u našem internatu. Nakon nekih sedam do deset dana roditelji dobiju pismene preporuke od naših stučnjaka kojih moraju da se pridržavaju do ponovnog dolaska kod nas. Na taj način postiže se najbolji efekat kod djece koja žive van Podgorice.

S obzirom da po prvi put organizujemo obilježavanje dana osoba sa autizmom u Crnoj Gori, u našem kolektivu postojao je mali strah i zebnja kako će sve proteći. Kao jedini centar koji pomaže osobama sa autizmom u našoj zemlji, osjetili smo potrebu da pokrenemo tu manifestaciju. U decembru 2007. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom je 2. april proglašen danom osoba sa autizmom. U zemljama okruženja taj dan se već nekoliko godina obilježava. Program se sastojao od trodnevnih aktivnosti. Prvog dana, 30. marta organizovali smo predavanje u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ na kome su učestvovali Dragana Dmitrović, direktorica pomenute ustanove, koja je kao bivši profesor imala kontakt sa djecom sa autizmom, i dr Svetlana Bojičić. Drugog dana organizovali smo okrugli sto u našem Resursnom centru na kome je govorila Vesna Petrović, predsjednica Republičkog udruženja za pomoć osobama sa autizmom Srbije, koja je svojim iskustvom i savjetima oduševila sve prisutne. Osim nje, svoj doprinos diskusiji dali su: Bendžamin Perks, predstavnik UNICEF-a, Vesna Vučurović, pomoćnica ministra prosvjete, dr Bojičić, direktori, vaspitači i profesori iz redovnih škola kao i roditelji djece sa autizmom. Trećeg dana, 2. aprila, organizovano je druženje na Trgu Republike

Da li imate dovoljno kapaciteta, sredstava i stručnog kadra da pomognete svima kojima je pomoć neophodna? Ono na šta već godinama skrećem pažnju je činjenica da smo mi jedina zemlja u okruženju koja nema Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, koji se nekada zvao Defektološki fakultet. Na Odboru za zdravstvo koji je održan povodom Međunarodnog dana osoba sa autizmom, istakao sam ovaj prob-

pod sloganom „Ja volim druga sa autizmom.“ Muzički gost bio je Ivan Čanović koji je otpjevao pjesmu pod nazivom „Parče sunca,“ koju je sam komponovao. Delegati Skupštine pozdravili su prisutne roditelje, profesore, učenike iz redovnih škola i djecu sa autizmom. Jako je bitno da su se toga dana, kroz likovne radionice, družila zajedno djeca iz Resursnog centra i djeca iz redovnih škola. Organizacijom cjelokupne manifestacije veoma smo zadovoljni, mada smo očekivali veći odziv roditelja.

vanje roditelja kojima je izuzetno važno da o njihovom djetetu brine stručno lice i da dijete boravi u njemu prijatnom okruženju. Na taj način roditelji mogu da se posvete i ostalim članovima porodice ili poslu. Moram da napomenem da se djeca u našem dnevnom boravku potpuno besplatno hrane i borave. Svjesni smo činjenice da većina roditelja te djece živi u težim finansijskim uslovima, pa smo odlučili da im na ovaj način makar malo olakšamo život.

Sa kojim problemima se susreću roditelji djece i odraslih osoba sa autizmom?

Koji su Vam planovi za stručno usavršavanje kadrova?

Osobe sa autizmom pripadaju veoma osjetljivoj grupi. Autizam utiče na cijelu porodicu. To je doživotna borba u kojoj, veoma često, ne učestvuju oba roditelja. Većina djece sa autizmom živi sa jednim roditeljem, najčešće sa majkom. Jedan od ključnih problema sa kojima se susreću roditelji je smještaj i briga o odraslim osobama sa autizmom. U našem centru borave djeca do navršene dvadesete godine, tj. do završetka Srednje škole. Roditelji te djece svjesni su da nakon njihovog biološkog odlaska sa ovog svijeta, njihova djeca ostaju nezbrinuta. Šira rodbina, veoma često, nije spremna da prihvati brigu o takvim osobama. To je kompleksno pitanje koje zahtijeva otvaranje centara za osobe sa autizmom u kojima bi oni živjeli, a vaspitači i stručnjaci brinuli bi o njima. Drugi problem ne samo roditelja, već svih nas koji pomažemo djeci sa autizmom, je nedostatak institucija koje se bave ranom intervencijom. Razlog tome je, kao što sam ranije rekao, nedostatak stručnog kadra. Kako je Resusni centar opremljen za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju? Mi se trudimo da svaku donaciju maksimalno iskoristimo. Zahvaljujući informacijama koje su dostupne na internetu možemo da vidimo kako određene prostorije izgledaju i koja je oprema za njih potrebna. Nakon zasijedanja našeg stručnog tima spisak neophodne opreme predajemo potencijalnom donatoru. Posebno bih istakao da već dvije godine, u okviru Resursnog centra, radi produženi boravak. Ovaj projekat naišao je na odobra-

U Nikšiću se realizuje projekat specijalizacije ljudi koji su završili Filozofski fakultet pedagoškog smjera za rad sa djecom sa intelektualnim smetnjama, što je jako dobro, jer nam je taj kadar dragocjen. Što se tiče naših aktivnosti na tom planu, trenutno smo u fazi pregovora sa stručnjacima Fakulteta za specijalnu edukaciju iz Beograda o mogućnostima edukovanja našeg kadra. Cilj je dovođenje njihovog kadra u Crnu Goru da bi se edukovao što veći broj ljudi, što je ekonomski mnogo isplativije od slanja našeg kadra na program edukacije u Beograd. Kome mogu da se obrate za pomoć roditelji koji žive van Podgorice? Pri redovnim školalma na sjeveru i jugu Crne Gore postoje specijalna odjeljenja za djecu sa posebnim potrebama u razvoju, koja su formirana još prije četrdeset godina. Djeca tipičnog razvoja druže se sa djecom sa posebnim potrebama na časovima muzičkog, likovnog i fizičkog obrazovanja. Na opšteobrazovnim predmetima sa tom djecom rade stručnjaci u specijalnom odjeljenju pri istoj školi. U školama rade defektolozi, uglavnom starije generacije, kojima roditelji mogu da se obrate za pomoć. Sva ta specijalna odjeljenja imaju komunikaciju sa nama kao centrom iz koga se aktivnosti dalje razvijaju. Mi veoma rado obilazimo odjeljenja po sjeveru i jugu i držimo predavanja i seminare na kojima roditelji mogu da se upoznaju sa radom centra i mogućnostima koje on pruža. Sandra Kavarić

PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

Hronika 1. april 2014. godine - EBOLA SE ŠIRI AFRIKOM Podaci koje je objavilo Ministarstvo zdravlja Gvineje, ukazuju da je zabilježeno 78 smrtnih slučajeva od, kako se vjeruje, 122 oboljelih od januara tekuće godine. Među njima je u 21 slučaju laboratorijski potvrđeno prisustvo ebole, navodi isto ministarstvo. Epidemiolog organizacije Ljekari bez granica, dr Van Herp kaže da su zabilježeni brojni slučajevi širom zemlje. „Suočeni smo sa epidemijom na nivou koji nije viđen ranije, posebno ako se osvrnemo na broj slučajeva u različitim oblastima. Bilo je slučajeva u Nzerekoreu, Mačenti, Kišidugou, i sada u Konakriju“, kaže dr Herp. Slučajevi u Konakriju su potvrđeni prošle nedjelje, što znači da se bolest pojavila i u glavnom gradu u kojem živi dva miliona ljudi. Van Herp je rekao da je tip ebole sa kojom se ljekari sada nose posebno agresivan. „Suočeni smo sa najagresivnijom vrstom ebole, takozvanom zairskom vrstom. To je vrsta koja usmrti devet od deset oboljelih.“ Predsjednik Gvineje je pozvao na mir dok raste broj smrtnih slučajeva ebole na granici sa Liberijom i Sijera Leoneom. Van Herp kaže da maksimum što njegova humanitarna organizacija može da uradi jeste da pomogne pacijentima da proizvedu antitijela i naglašava da nema lijeka za ovu bolest. „Cilj nam je da inficirane pacijente ojačamo. Da obezbjedimo da ne dehidriraju kako bi bili u stanju da proizvedu antitijela koja će očistiti njihov organizam od virusa. Nema tretmana. Nema konkretnog lijeka koji bi uništio ovaj virus." Ebola je jedna od najsmrtonosnijih infekcijskih bolesti sa stopom smrtnosti do 90 odsto. Simptomi su povraćanje, dijareja i spoljno krvarenje. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, ebola je dospjela do ljudi putem bliskih kontakata sa inficiranim životinjama, uključujući šimpanze, gorile, slijepe miševe, majmune, šumske antilope i bodljikavo prase. 5. april 20 – TEŠKO OBOLJELIM PACIJENTIMA PRIJETE I MENTALNE BOLESTI Studije sprovedene u Danskoj su pokazale da osobe koje imaju dijabetes i srčana oboljenja imaju veće šanse da pate od depresije, mentalnog oboljenja koje može da utiče na svakodnevni život i uživanje u njemu. Dr Derek Angus iz Medicinskog centra Univerziteta u Pitsburgu, predvodio je studiju koja je ispitivala vezu između najtežih oboljenja i mentalnih bolesti. Istraživači su proučavali medicinske kartone svih pacijenata primljenih u hitnu pomoć u Danskoj u periodu od tri godine. „Danska je važna, jer oni već više godina unazad priku-

pljaju nacionalne podatke o zdravlju svake osobe koja živi u Danskoj”, objašnjava dr Angus. „Bili smo zainteresovani za osobe koje su dobile novu ili iznenada tešku bolest, kao što su upala pluća ili slučaj sepse”. Na primjer, pacijenti na vještačkim plućima, koji su primljeni u hitnu pomoć, upoređivani su sa sličnim pacijentima na drugim odjeljenjima bolnice i sa opštom populacijom. - „Pacijenti koji su došli u hitnu pomoć imali su zapravo veće šanse da već imaju psihijatrijsko oboljenje ili da su već na antidepresivima”. Ali istraživače su interesovali pacijenti koji prethodno nijesu imali mentalna oboljenja i nijesu uzimali psihijatrijske lekove. - „Postojao je ogroman rizik od novih psihijatrijskih dijagnoza i upotrebe novih psihoaktivnih ljekova. Iako je to bilo manje od jedan odsto, radi se o 20 puta većoj mogućnosti dobijanja nove psihijatrijske bolesti, nego ako ste pripadnik generalne populacije sa sličnim početnim karakteristikama”. Dr Angus kaže da je rizik značajan dovoljno da ukaže pacijentima i njhovim porodicama da su depresija, uznemirenost i post-traumatski stres poznata komplikacija u preživljavanju najtežih bolesti. Studija je ustanovila da je rizik bio najveći u prva tri mjeseca poslije izlaska iz bolnice i da se smanjivao značajno kako je vrijeme prolazilo. Studija je objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja. 7. april – SVJETSKI DAN ZDRAVLJA U ZNAKU SPREČAVANJA VEKTORSKIH BOLESTI Više od polovine svjetskog stanovništva je u opasnosti od bolesti kao što su malarija, denga, lajšmanija, lajmska bolest, šistozomijaza i žuta groznica koje prenose komarci, muve, krpelji, vodeni puževi i drugi vektori. Svake godine više od jedne milijarde ljudi se zarazi, a više od milion umre od vektorskih zaraznih bolesti. Svjetski dan zdravlja ove godine Svjetska zdravstvena organizacija je posvetila naglašavanju povećane opasnosti od vektorskih bolesti pod sloganom „Mali ujed, velika prijetnja.“ Organizacija naglašava da se ove bolesti mogu u potpunosti spriječiti. Nedavno objavljen „Globalni vodič za vektorske bolesti“ daje korake koje vlade, društvene grupe i porodice mogu da preduzmu da bi se zaštitili od infekcije. „Globalni zdravstveni plan koji daje prioritet kontroli vektorskih bolesti može da spase mnoge živote i spriječi mnoge patnje. Jednostavne i jeftine intervencije poput insekticida i zaprašivanja mogu da sačuvaju milione života,“ navodi generalni direktor SZO-a dr Margaret Čen. „Niko u 21. vijeku ne treba da umre od ujeda insekta ili krpelja“ - navodi dr Čen. Vektorske bolesti uglavnom pogađaju najsiromašnije

stanovništvo, naročito u predjelima sa lošim uslovima stanovanja, nedostatkom pitke vode i sanitarija. Neuhranjeni ljudi i oni sa oslabljenim imunitetom posebno su osjetljivi na pomenute bolesti. 08. april - OBJAVLJEN POZIV ZA PETNAESTI EFORT KONGRES U LONDONU Kongres posvećen ortopediji i traumatologiji održaće se u Londonu od 4 – 6. juna 2014. godine. Organizatori kongresa su Evropska federacija nacionalnih udruženja ortopeda i traumatologa (EFORT) i Britanska ortopedska asocijacija (BAO). Evropska federacija nacionalnih udruženja ortopeda i traumatologa (EFORT) je krovna organizacija koja povezuje nacionalna ortopedska društva u Evropi. EFORT je osnovan 1991. godine u italijanskoj opštini Marentino. Danas ova federacija ima 45 nacionalnih društava iz 42 zemlje članice. EFORT je neprofitna organizacija koja za cilj ima promociju razmjene naučnih znanja i iskustava u prevenciji i liječenju bolesti i povreda koštano-zglobnog sistema. U tu svrhu EFORT organizuje kongrese, seminare, kurseve i forume širom Evrope. Takođe, inicira i podržava osnovna i klinička istraživanja. Moto ovogodišnjeg naučnog skupa na kome će biti oko 8 000 učesnika je „Bezbjednost pacijenta.“ Na ukupno 200 naučnih sesija, međunarodni eksperti će predstaviti najnovije trendove u oblasti ortopedije i traumatologije - od osnovnih istraživanja do novih trendova u prevenciji, terapiji ili rehabilitaciji. Najvažnija naučna istraživanja biće predstavljena u oko dvije hiljade sažetaka. 9. april – IZDAT PRIRUČNIK ZA LIJEČENJE HEPATITISA C Svjetska zdravstvena organizacija je izdala svoj prvi priručnik za liječenje hepatitisa C, hronične infekcije od koje se procjenjuje da je zaraženo od 130 do 150 miliona ljudi širom planete, i koja za rezultat ima od 350 000 do 500 000 smrtnih slučajeva godišnje. Objavljivanje „Priručnika Svjetske zdravstvene organizacije za skrining, njegu i liječenje osoba zaraženih hepatitisom C,“ podstaknuto je sve većom dostupnošću efikasnih i bezbjednih

ljekova za liječenje ove infekcije i nadom da će se u narednih nekoliko godina pojaviti još novih, djelotvornih ljekova. „Preporuke za liječenje hepatitisa C date u priručniku SZO-a zasnivaju se na temeljnoj pretrazi najboljih i najnovijih naučnih dokaza,“ kaže dr Stefan Viktor, vođa globalnog program Svjetske zdravstvene organizacije za borbu protiv hepatitisa. „Ovaj novi priručnik ima za cilj da pomogne zemljama širom planete u liječenju hepatitisa i na taj način dovede do smanjenja smrtnih slučajeva od raka jetre i ciroze,“ dodao je on. Svjetska zdravstvena organizacija će raditi na uvođenju priručnika u nacionalne programe liječenja svih zemalja. Takođe će pružiti pomoć prilikom korišćenja novih tretmana liječenja i baziraće se na pronalaženju načina da ih učini dostupnim svima. SZO će vršiti procjenu kvaliteta laboratorijskih testova i generičkih oblika ljekova za hepatitis. „Tretman za liječenje hepatitisa C je trenutno nedostupan za većinu pacijenata kojima je potreban. Pred nama je veliki izazov da neophodne ljekove učinimo dostupnim tim pacijentima,“ kazao je dr Piter Bejer, viši savjetnik Odjeljenja esencijalnih ljekova i zdravstvenih proizvoda pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. 14. apri - OBJAVLJEN POZIV ZA EFNS/ENS EVROPSKI KONGRES POSVEĆEN NEUROLOGIJI U Istanbulu, u periodu od 31.- 3. juna održaće se Evropski kongres posvećen neurologiji. Ovaj važan naučni skup će privući mnoge učesnike iz evropskih i vanevropskih zemalja. Tokom 120 sesija, međunarodni eksperti će predstaviti i diskutovati o najnovijim trendovima neuroloških istraživanja i terapija, koji se odnose na teme: demencija, epilepsija, prevencija i liječenje moždanog udara, multiple skleroze, glavobolje ili neuropatije. Naučni rezultati biće predstavljeni u 1.800 sažetaka. Kongres je organizovan od strane Evropske federacije neuroloških društava (EFNS) i Evropskog neurološkog društva (ENS). Tokom ovogodišnjeg kongresa doći će do spajanja ova dva neurološka društva i stvaranja nove Evropske akademije za neurologiju (EAN).

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

Poremećaj sa kojim se uspješno živi

Slavni i autizam

Autizam je vrlo složen poremećaj u razvoju mozga, koji se manifestuje kroz slabu ili gotovo nikakvu socijalnu interakciju i komunikaciju oboljelog sa okruženjem, te kroz ograničene i ponavljajuće obrasce ponašanja takve osobe. Simptomi ovog poremećaja kreću se u širokom rasponu, od kašnjenja u razvoju jezičkih sposobnosti i društvenih vještina do poteškoća u svakodnevnom funkcionisanju. Svi se sigurno sjećamo nezaboravnog Dastina Hofmana, koji je za ulogu od autizma oboljelog Rajmonda Babita u filmu

„Rain man“, snimljenom davne 1988. godine, dobio Oskara za glavnu mušku ulogu. Značajan je broj ličnosti koje su rođene sa ovim zdravstvenim izazovom, a koje su u raznim segmentima ispoljavanja ljudskog duha i kreativnosti postigle uspjehe nedostižne mnogima. Pomenimo samo neke od njih. Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i čovjek koji je svojim djelom promijenio dotadašnje poglede na nauku, čuveni Albert Ajnštajn, patio je od jednog oblika autizma. Rastao je kao usamljeni dječak koji je do svoje navršene sedme godine opsesivno

Dastin Hofman

ponavljao rečenice. Pored svoje genijalnosti, u istoriji je ostao poznat i po svojoj legendarnoj rasijanosti zbog koje je često držao sadržajno tačna, ali tematski pogrešna predavanja. Naučnici ovakvo ponašanje tumače kao tipičan oblik autizma. U medicinskim istraživačkim krugovima vjeruje se da je i Isak Njutn ispoljavao ponašanje karakteristično za autizam. Bio je nedruštven, izrazito ćutljiv i fokusiran na rad u tolikoj mjeri da je zaboravljao da jede i spava. Od nauke do umjetnosti, od prošlih do vremena sadašnjih. Američka glumica Deril Hana, najpoznatija po ulozi u filmu „Kil Bil“, je u razgovoru za „People“ magazin govorila o autizmu koji joj je dijagnostifikovan još u ranom djetinjstvu. Saznanje o ovom zdravstvenom stanju prouzrokovalo je i njen strah od pojavljivanja u javnosti, zbog čega je, kada bi bila u centru pažnje, uvijek doživljavala veliku traumu. Njen kolega, čuveni glumac i pisac, Den Ekrojd, takođe boluje od Aspergerovog sindroma, jednog od nekoliko poremećaja iz autističkog spektra. Poznatom „istjerivaču duhova“ ovaj sindrom dijagnostifikovan je u poznijem životnom dobu. Njegova supruga ga je nagovorila da posjeti ljekara zbog izražene opsesije duhovima. „Postao sam opsjednut Hans Holzerom, najvećim lovcem na duhove ikada“, rekao je poznati glumac za Dejli Mejl. „Osim toga, uvijek sa sobom nosim policijsku značku, jer sam zaluđen snagama reda“. Godine 2009, stidljiva, četrdesetsedmogodišnja Škotlanđanka Suzan Bojl dotakla je srca ljudi širom svijeta izvodeći numeru „I dreamed a dream“ u britanskom muzičkom takmičenju „Britan's got talent“. Uprkos meteorskom uspjehu, Suzan je morala de se uhvati u koštac sa ličnim problemima. Naime, njoj je, takođe, dijagnostifikovan Aspergerov sindrom. O svom zdravstvenom problemu Suzan Bojl je rekla: „Aspergerov sindrom ne definiše moje biće. To je stanje sa kojim moram da živim i da radim, ali se ujedno osjećam veoma rasterećeno saznavši pravi razlog svog psihičkog stanja“. Prva osoba sa autizmom koja je učestvovala na izboru za Mis Amerike je Aleksis Vineman. Njoj je u jedanaestoj godini dijagnostifikovan razvojni poremećaj. „Izabrala sam put kojim većina ljudi, koja pati od istog ili sličog poremećaja, ne bi pošla. Ali, natjerala sam sebe da se prijavim za ovo takmičenje i da na taj način osvojim svoj lični Mont Everest“, izjavila je Aleksis. Činjenica je da osobe sa autizmom njihovo stanje ne ograničava u postizanju visokih životnih dometa i dosezanju potencijala koji ih mogu učiniti važnim za društvo. Biti autista jednostavno znači vidjeti svijet na malo drugačiji način. Životi slavnih imena koje smo naveli samo potvrđuju istinu koja govori o tome da je snaga, potrebna za prevazilaženje zdravstvenih izazova, ponekad poput blagoslova koji pomaže da se u biću skriveni dar iznese pred lice svijeta, čineći ga tako primjerom za druge.

Albert Ajnštajn

Deril Hana

Isak Njutn

ISTINE I ZABLUDE O

DUVANSKOM DIMU PUŠENJE VS. ZDRAVLJE Zabrinjavajući statistički podaci pokazuju da u svijetu trenutno puši oko milijardu i dvije stotine pedeset miliona ljudi, tj. oko 35% odraslih muškaraca i 22% žena u razvijenim zemljama svijeta, odnosno, 50% muškaraca i 9% žena u nerazvijenim zemljama. Iako izaziva mnoge bolesti kao što su astma, oboljenja krvih sudova i razne oblike tumora, u duvanskom dimu „uživaju“ i mladi i stari. Neki počinju da puše iz hira, neki, naravno pogrešno, misle da će ih cigareta uvesti u svijet odraslih, dok pak drugi u nikotinskom udahu i izdahu traže utjehu koja se tu ne može naći. Van svake sumnje je da, bez obzira na povod i motiv, skoro svi plate visoku cijenu ove strasti. Priča o duvanu i duvanskom dimu svima je dobro poznata, ali svakako neće biti na odmet pročitati sljedeće. Nikotin je opasan po zdravlje ZABLUDA: Nikotin, kada se unosi u malim količinama kao što je to slučaj prilikom konzumiranja cigareta, ne predstavlja opasnost po zdravlje i organizam ga sam neutrališe. Udisanjem dima koji se oslobađa prilikom konzumiranja cigareta, nikotin vrlo brzo ulazi u krvotok i mozak. U roku od otprilike dva sata nikotin nestaje iz tijela zahvaljujući enzimu citohrom P450 koji se nalazi u jetri. Sastojci koji se oslobađaju prilikom sagorijevanja duvana opasni su po zdravlje ISTINA: Iako zvuči zapanjujuće, u duvanskom dimu ima čak 4.000 sastojaka koji nastaju kao posljedica sagorijevanja duvana. Od toga ih je 400 otrovnih i 43 onih koji imaju kancerogeno djelovanje. Neki od najpoznatijih sastojaka duvanskog dima su katran, ugljen monoksid, amonijak, aceton, arsen, benzen, hidrazin, fenol, nikal i polonij. Ove komponente se prilikom udisanja duvanskog dima unose u pluća i u čitav krvotok, odakle štetno djeluju na organe unutar čitavog organizma. Štetni uticaji ovih materija zavise od broja konzumiranih cigareta u toku dana i stepena izloženosti duvanskom dimu, odnosno od toga koliko često kao pušač posežete za cigaretom i koliko vremena kao „uživalac“ ili „pasivna žrtva“ takvih okolnosti provedete unutar prostorija ispunjenih duvanskim dimom. Pušenje utiče na imunitet organizma ISTINA: Odbrana organizma od štetnosti duvanskog dima povjerena je imunološkom sistemu koji se bori protiv negativnih uticaja njegovih sastojaka. Međutim, što je imunitet slabiji, veći je potencijal negativnog uticaja dima na zdravlje. Usled takvih okolnosti nastupa trenutak kada zdravlje biva ozbiljno ugroženo i organizam posrće

pod negativnim posljedicama izloženosti duvanskom dimu. One se ogledaju u bolestima pluća, krvotoka i srca, ali i oboljenjima drugih vitalnih, unutrašnjih i spoljnih organa. Pasivno pušenje uzrokuje kancer ZABLUDA: Opsežnim istraživanjem sprovedenim u SAD-u utvrđeno je da ne postoji jasna veza između pasivnog pušenja i kancera. Studija se bazirala na praćenju 76 000 žena duže od deset godina. Rezultati su pokazali da je kancer 13 puta češći kod žena koje su pušile, a 4 puta kod žena koje su nekada konzumirale duvan. Međutim, stručnjaci nijesu pronašli statistički značajnu vezu između raka pluća i izlaganja pasivnom pušenju. Slabija korelacija na granici statističkog značaja utvrđena je kod žena koje su duže od 30 godina živjele sa aktivnim pušačima. Pasivno pušenje dugoročno šteti djeci ISTINA: Pasivno pušenje nanosi trajnu štetu dječjim arterijama i izaziva prijevremeno starenje njihovih krvnih zrnaca za više od tri godine. Zadebljanje zidova krvnih ćelija nastalo kao posljedica pasivnog pušenja, povećava rizik od srčanog udara u kasnijem dobu. Kod djece čiji roditelji puše dešavaju se izmjene u zidu glavne arterije koja se proteže od vrata do glave.

Prezentovan je i sadržaj vodiča za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. Vodiči su besplatno dijeljeni učesnicima Kongresa, a štampani su na pet jezika: engleskom, španskom, grčkom, italijanskom i hebrejskom. Vodeći predavači na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, Njemačke, Španije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih sažetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

Obilaženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i književnosti sprečavа starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i početka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, Džems Džojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliše zemalja njihov u okruženju, pružaju suvoću i vraća noktima elastičnost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehničara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEŠENJE

dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju? MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja? MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice? CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice? CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti? RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka? MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti?

Pušenje u trudnoći utiče na fetus ISTINA: Posteljica je glavni organ koji plod snabdijeva kiseonikom, hranljivim materijama, služi za eliminaciju svih toksičnih produkata metabolizma i bitna je za razvoj fetusa. Funkcija posteljice kod trudnica koje puše promijenjena je na mnogo načina. Razmjena materija, koja je ključna za opstanak i razvoj bebe, ne obavlja se na način i u mjeri koja je potrebna. Kada fetus ne dobija adekvatnu količinu kiseonika, on počinje da osjeća smetnje koje vremenom postaju hronične. Zbog svega toga može doći do nastanka određenih promjena na krvnim sudovima djeteta, prije svega na krvnim sudovima centralnog nervnog sistema, koji je i najosjetljiviji.

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte? MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte? THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

SMIJTE SE LJUDI ! Piše: prim. mr sc. dr Slobodan V. Radonjić, Spec. za oralnu hirurgiju „Smijeh je lijek“ naslov je stalne rubrike MEDIKAL- a, kojom ovaj popularni časopis nastoji i želi da svojim uvaženim čitaocima pokaže vedriju stranu života. Tekst koji slijedi je skromni doprinos tom nastojanju i tim željama. Riječ „smijeh“ potiče od grčke riječi „gelos“, što znači smijeh, a nauka o smijehu naziva se gelotalogija. Majka priroda je samo čovjeku podarila smijeh kao dragocjen poklon. Anatomski, postoji dvanaest mišića lica (podijeljeni u 6 parova) koji se pokreću kad se neka osoba nasmije. Jedan od njih, musculus risorius (mišić smijeha) svojom funkcijom – kontrakcijom daje licu veseli izraz, a dio njegovih niti može biti vezan za kožu obraza, pa se pri smijanju stvaraju male jamice, tzv. smijalice. U toku smijanja ne pokreće se samo muskulatura lica, već vrlo često i drugi djelovi tijela: trbuha, dijafragme, želuca, tako da se smijanjem može angažovati 36 (i više) mišića. Ustvari, smijeh je mišićni fenomen koji se ogleda u stezanju i opuštanju muskulature lica i odgovarajućih pokreta u drugim djelovima tijela ili, kako je to slikovito kazao Kant, smijeh je „titranje (podrhtavanje) organa“. Najljepši osmjeh imaju djeca. I prije nego što progovore i prohodaju smiju se. U prosjeku se u toku dana nasmiju i do 300 puta. „Pogledajte dijete, (govorio je Dostojevski) jedino djeca umiju da se dobro smiju do savršenstva i zbog toga i jesu privlačna.“ A na licu odraslih osoba taj, kako su rekli stari Grci „dar od Boga“ može se vidjeti u jednom danu oko 17 puta.

Žene se više smiju od muškaraca, a u uzajamnom smijehu dame se dvaput češće smiju muškarcima nego muškarci ženama. „Svaki dan bez smijeha je izgubljen dan“ - drevna je kineska izreka. Ljudi koji su prihvatili ovu mudrost kao dio svakodnevnog načina života, žive lagodnije, kreativnije, dobrog su raspoloženja, manje su podložni stresu, veseliji su. „Ljepše stvari nema na svijetu nego lice puno veselosti“ – kaže Vladika Danilo u „Gorskom vijencu“. Uz smijeh, ljudi su bliži jedni drugima, još ako su im zubi „kao biser“ osmijeh im je draži i ljepši a put do suprotnog pola kraći i bliži, drugim riječima, smijehom hraneći dušu, imaju ljepši i bezbrižniji život od onih kojima smijeh nije naročito svojstven. Smijeh, tvrde mnogi ljekari, takodje, smanjuje bol, povećava odbrambenu moć, opušta napete mišiće, obnavlja zalihe kiseonika u ćelijama, širi bronhije i pluća i povećava lučenje hormona sreće (endorfina) koji djeluje direktno na naš mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i prijatnosti. U medicinskoj nauci sve više preovladava mišljenje da je smijeh jedan od najboljih ljekova koje priroda može da pruži čovjeku. Tako je šezdesetih godina prošlog vijeka nastala i sve se više iz dana u dan razvija, terapija smijehom, tzv. komiko terapija.Ova alternativna metoda postala je dio liječenja brojnih bolničkih pacijenata u mnogim inostranim zemljama. Stručnjaci Japanskog instituta za zdravlje u Tokiju, u sklopu preporuka i savjeta svojim građanima za dug život, izmedju ostalih, kažu: „smijte se“. U Berlinu je 2005. godine osnovana prva njemačka škola smijeha, gdje se uče različite vrste, načini i pozitivne strane

smijeha.

Pomenimo i to da smijeh predstavlja pozitivni dijagnostičko-prognostički indikator koji ukazuje da oboljela osoba, s osmjehom, ima veću šansu za brži i raniji oporavak. Svjetski dan smijeha je 10 januar. Dakle, smijte se ljudi! - Kada je Jurij Gagarin 1961. godine prvi put letio u kosmos, taj dogadjaj je pobudio veliko interesovanje. Izvještači su imali pune ruke posla, a jedan beogradski novinar došao je na Cetinje da zabilježi šta o tome misle duhoviti Cetinjani. Sreo je jednog od njih, Toša, ispred cetinjske pošte i kad mu se predstavio i rekao kojim je povodom doputovao, Tošo mu pokaza telegram koji je upravo spremio da pošalje Gagarinu: „Kad stigneš na mjesec, Jurij, brate, Prepolovi ga na dva dijela, Da bi primali po dvije penzije i plate. Otud dobro doš-o, Pozdravlja te Tvoj Tošo.“ - U romanu Dostojevskog „Braća Karamazovi“ na jednom mjestu piše: „Dolazi starcu pateru plavuška djevojka od dvadeset godina. Ljepota, tijelo, priroda, voda teče na usta. Nagnula se i kroz maleni otvor šapuće pateru svoj grijeh. „Šta kažete, kćeri moja, zar ste opet griješili ?“ uzvikuje pater... Ali, dokle će to tako trajati i kako vas nije sramota!“ „Ah, oče, na to će prelijepa plavuška, to njemu čini takvo zadovoljstvo, a meni tako malo napora.“ - Putovao ugledni književnik Branko Ćopić (1915-1948) avionom. Vrijeme loše, avion se trese. Da bi odagnao strah, Ćopić spjeva pjesmicu: „Bože, iže jesi na nebesi / ako mi se što god desi / ti udesi da ja padnem / u naručje stjuardesi.“ - Znameniti srpski satiričar Duško Radović (1922-1984) savjetuje: „Ulažite u stomak! To ulaganje daje brze i vidljive rezultate. Ulaganje u glavu je dugoročno i neizvjesno.“ - Djevojka je imala veoma jaku zubobolju, ali se bojala da ode kod stomatologa. Ipak, otišla je odmah u ordinaciji, sjedajući u stolicu, rekla doktoru: ne znam da li mi je strašnija pomisao na to da mi liječite zub ili da imam bebu? Samo se odlučite šta ćete, pa da prilagodim stolicu – odgovori joj stomatolog. - Boravili na farmi Kalvin Kulidž (1872-1933) trideseti predsjednik SAD i njegova supruga. Prva dama je primijetila da jedan pijetao može više od deset puta na dan, na šta je dobacila osoblju: „Molim vas, recite to predsjedniku“. Kad su mu prenijeli poruku upitao je: „Ista kokoška svaki put?“ „Oh, ne, gospodine predsjedniče, svaki put druga“. A predsjednik će: „Recite to gospodji Kulidž.“ - Vinston Čerčil ( 1874-1965 ) britanski premijer za vrijeme Drugog svjetskog rata, imao je stalno kod sebe dvije zubne proteze, „za svaki slučaj“. Sin Čerčilovog stomatologa Najdžel Kadli, rekao je u jednoj TV emisiji da je čuveni premijer

znao da u bijesu ispljune protezu kada bi novosti s fronta bile loše: „Moj otac je govorio da se prema „putanji“ proteze u prostoriji moglo zaključiti kakvi su bili rezultati na frontu. (Prije nekoliko godina, 2011-te, zubna proteza Vinstona Čerčila prodata je na aukciji u Londonu za blizu 19.000 eura). - Srednjovječni gospodin vježbajući u teretani spazi zgodnu mladu ženu, pa upita trenera: „Na koju bi spravu trebalo da odem da je impresioniram“? Trener ga odmjeri od glave do pete i kaže: „Probajte s bankomatom, tu je na ulazu.“ - Poznati svjetski revolucionar Pablo (doživio stotu godinu) dao je recept za dugovječnost kazavši: „S godinama smanjite ishranu, šetajte svaki dan bar jedan sat, svaki dan naučite jedan odlomak napamet, jer zaborav je predvorje smrti, i svaki dan imajte erotsku želju... A da li ćete je ostvariri to je druga stvar.“ - „Za ljubav je potrebna upornost“ - reče mrav i podiže stonogi drugu nogu. - Dvojica prijatelja, u već poodmaklim godinama, žale se jedan drugome na loš san. „Dugo sam budan noću, nikad da zaspim“, reče jedan. „Ja brojim do tri i utonem u san“, na to će drugi. „Zar samo do tri?“ začudjeno će prvi. „Po nekad i do pola četiri“ - pojasni drugi. Možda će i ovo nekoga nasmijati. Razgovaraju dvoje srednjoškolaca: „ Hejtujem te što mi nisi lajkovao status na fejsu!“ „ Sori, ali nisam u fulu ovih dana.“ „ Ma, ok je, iščiliraj.“ Evo i još nekih zanimljivih i mudrih izreka znamenitih ličnosti o smijehu: -„Smijeh je osjećaj iznenadnog blaženstva.“ (Hobbs, 1588-1679, engleski filozof) -„Smijeh je čista radost.“ (Spinoza 1632-1677, veliki holandski filozof) - „Smijeh ne može biti izvještačen, tj. ako se ne javi spontano, onda to nije pravi smijeh.“ (Stendal, 1783-1842, francuski književnik). - „Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh.“ (Gete,1749-1832, njemački filozof, književnik i naučnik). -„Koristite svaku priliku za smijeh. To je najjeftiniji lijek.“ (Lord Bajron,1788-1824, engleski pjesnik). - „Smiješno je ne smijati se.“(Akademik dr Dušan Kosović). Mnogi humoristi kažu da smijeh čisti organizam od štetnih materija, kao što su pakost, zavist,egoizam... Možda je jednu od najboljih ocjena o značaju i važnosti smijeha dao Dostojevski, sjajni poznavalac ljudske duše: „... ako želite da prozrete čovjeka i da upoznate njegovu dušu, ne posmatrajte kako ćuti ili kako govori, ili kako plače, ili čak kako se uzbuđuje plemenitim idejama, nego bolje da pogledate kako se smije. Ako se dobro smije, znaj to je dobar čovjek.“ I još jednom. Smijte se ljudi. Što češće!

Medicinski rjecnik C

itostatici su hemijske supstance-ljekovi koji se koriste u hemoterapiji i hemoprevenciji rasta i razvoja zloćudnih ćelija i tkiva (tumororskih ćelija i tkiva). Ove supstance po svom porijeklu mogu biti prirodne, sintetičke ili polusintetičke. Citostatici „ometaju“ sposobnost ćelija raka da se dijele, rastu i šire se po organizmu. Sam mehanizam „ometanja“ u mnogome zavisi od načina primjene citostatika. Nekad se to dejstvo postiže lokalnom primjenom citostatika (npr. na koži i sluzokoži), ali se najčešće u hemoterapiji koristi dejstvo citostatika na čitavo tijelo (sistemsko dejstvo) citostatika.

ndoskopska retrogradna holangiopankreatografija, ili ERCP, je specijalizovana tehnika koja se koristi za ispitivanje kanala ili „drenažnih cjevčica“ žučnog mjehura, pankreasa i jetre. Tokom postupka, endoskop (tanka, savitljiva cjevčica) se kroz usta i jednjak provodi do želuca i prednjeg dijela tankog creva. Zatim se, kroz ovaj instrument, mala plastična cjevčica uvodi u žučni kanal i/ili kanal pankreasa i kroz nju ubrizgava kontrastna boja za H-zrake, kako bi se napravio snimak ovih kanala. Ponekad se mišić koji okružuje otvor žučnog kanala presjeca kako bi se obavili drugi postupci, kao što su: vađenje kamena, biopsija, postavljanje stentova (drenažnih cjevčica) ili sužavanje žučnog kanala.

ncizija podrazumjeva postupak zarezivanja sluznice ili kože čime se stvara otvor koji služi za oticanje gnoja. Zahvat spada u domen oralne hirurgije, ali se manje incizije često obavljaju i ambulantno. Incizija se radi uvijek kada je u tkivu prisutan gnoj koji se ne može odstraniti drugim putem. Gnoj u oralnom području najčešće uzrokuju bakterije iz odumrle zubne pulpe.

I L P

nfestacija ili invazija je medicinski termin za kategoriju bolesti uzrokovanu protozoama i metazoama, a to su ustvari jednoćelijski ili višećelijski paraziti. ezija je svaka abnormalnost tkiva organizma, najčešće nastala kao posljedica bolesti ili traume. Lezije se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu, mada se najčešće javljaju u ustima, na koži i mozgu.

erikarditis predstavlja zapaljenski proces koji zahvata srčanu kesu-perikard. Javlja se kao primarna manifestacija zapaljenja perikarda ili kao sekundarna pojava u sklopu drugih bolesti. Učestalost ovog oboljenja kreće se od 2 do 6%, dok se klinički dijagnostikuje jedan na hiljadu bolničkih prijema, što ukazuje na činjenicu da često ostaje neprepoznat. Češći je kod muškaraca i odraslih, nego kod žena i djece.

Veliki je broj faktora koji dovode do nastanka perikarditisa, a glavna klasifikacija ove bolesti je na akutni i hronični perikarditis.

olipektomija je postupak odstranjivanja polipa. Postoji više tehnika odstranjivanja polipa. Sam metod odstranjivanja varira u zavisnosti od toga kolika je veličina polipa. Pod samim terminom polipektomija se podrazumjeva odstranjivanje polipa posebnim instrumentom koji uvrtanjem odstranjuje polip ukoliko je vidljiv ili se nalazi u cervikalnom kanalu. Međutim ako je polip u materičnoj duplji radi se i revizija materične šupljine. Intervencija traje obicno kratko,a najvise do 15 minuta, bezbolna je i pacijent posle 30 minuta može da ide kuci.

esekcija pluća je hirurška procedura uklanjanja dijela pluća ili cijelog plućnog krila. Glavni razlozi za resekciju pluća su tumori na plućima, proširene bronhije, plućne bolesti kao što su emfizem, tuberkuloza i gnojni džepovi. Resekcija pluća izvodi se u opštoj anesteziji. Da bi se ovaj zahvat izvršio hirurg pravi rez na grudima. Ukoliko je potrebno, uklanja se rebro da bi se omogućio bolji pristup oboljelom dijelu pluća. Krvni sudovi koji snabdijevaju dio pluća koji će biti odstranjen se otklanjaju i njihovi ostaci se zašivaju.

ektori su mali organizmi poput komaraca, krpelja, buba, slatkovodnih puževa, ali i nekih drugih organizama koji prenose bolest od osobe do osobe i sa jednog mjesta na drugo. U epidemologiji vektor predstavlja organizam koji ne uzrokuje bolest već samo prenosi uzročnika bolesti sa jednog domaćina na drugog.

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu