Medical85

5. MAJ 2016.

GODINA VIII BROJ 85

1.00

Urinarne infekcije kod djece djece Dječji imunitet Dječiji imunitet Priprema prvaka Priprema prvaka za školu

www.medicalcg.me

Miksedem Pruritus Bol

III Medical konferencija Bečići 26-28. maj

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Prim dr Julija Bošković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

CALIMS izvještaj za 2015.g.

Dr pharm. Nemanja Turković 13 – 15 Miksedem Doc dr sci Božo Vuković 20 – 21 Hirurško liječenje krvnih sudova Dr Peđa Maraš 22 – 23 Prevencija Hronikašećerne Crne Gore bolesti Prof. dr Agima 30 – 36Ljaljević Farmaceutska komora 30 Crne Gore Milanka HronikaŽugić, Crne Gore mr ph 40 31 – 41 37 Farmaceutska Prevencija komora šećerne bolesti Crne Gore Prof.

Milanka dr Agima Žugić,Ljaljević mr ph 3842 – 39 Dječiji imunitet Dr Sanja Čizmović 48 Testovi za insulinsku rezistenciju Mr sci Vesna Radonjić 50 – 51 Sindromi sa visokim rastom (II) Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 52 – 53 Urinarne Infekcije kod djece Prim. dr Julija Bošković 54 – 56 Priprema prvaka za školu M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog 58 – 59 Pruritus Prim. dr Milica Šofranac 60 – 61 Šuga Dr Olivera Simić-Kovačević 62 – 64 Bol Dr Stanislava Višnjić 66 – 67 Traumatska dijafragmalna hernija Dr Radmila Furtula Dr Bojan Stojanović 68 – 69 Malignitet na području Herceg Novog Dr Goran Komar 70

III

Konferencija Bečići – 26-28. maj 2016.g.

Pokrovitelj: Ministarstvo zdravlja Crne Gore Urednik Naučnog programa: dr sci med. Majda Šahman Zaimović Predsjednik Organizacionog odbora: Milanka Žugić, mr ph Organizator: časopis MedicalCG

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji

PROGRAM 26. maj (četvrtak) SIMPOZIJUM Farmaceutske komore Crne Gore (11,00h – 17,00h) SMART Pharmacist – Shaping our future - Oblikujmo našu budućnost zajedno kroz inovativan model za pokretanje promjena u farmaceutskoj praksi i edukaciji!

Mr ph Arijana Meštrović, Hrvatska i prof. Mike Rouse, Čikago – SAD

SESIJA I (17,00h –18,30h) Izazovi u liječenju dijebetes mellitus tip II - dr Valentina Kalinić, Opšta bolnica, Bar Dijabetes mellitus tip 2 - nove terapijske opcije - prof. dr Snežana Vujošević, KCCG Efikasnost i bezbjednost sitagliptina u kliničkoj praksi - dr Đorđe Krnjević, KCCG

Otvaranje III Medical konferencije i svečana večera (20,00h)

27. maj (petak) SESIJA II Falsifikovani ljekovi (09,00h – 10,15h) Prezentacije:

Prof. Zbigniew Fijalek, Poljska Mr ph Pavle Zelić, Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije Agencija za ljekove i medicinske proizvode Hrvatske Mr ph Milena Adžić, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Brzoskowski Grzegorz, Security Director CEE / Baltic

SESIJA III Novi pravilnici (10,25h–11,30h) Pravilnik o obilježavanju ljekova – dr sci med. Majda Šahman Zaimović Pravilnik o registraciji ljekova, varijacije - mr ph Željka Bešović Diskusija

OKRUGLI STO - Regulatorni izazovi država regiona u oblasti biosimilara (11,40h – 13,10h) Prezentacije:

Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Agencija za lekove i medicinska sredatva Srbije Agencija za lijekove i medicinska sredstva Hrvatske Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH Agencija za ljekove i medicinska sredstva Kosovo Agencija za ljekove i medicinska sredstva Makedonija Agencija za ljekove i medicinska sredstva Albanija

SESIJA IV (13,20h–14,30h) PRP nove generacije - dr Gregor Kompjut, Klinički centar Ljubljana Radiofrekvenca - ciljana terapija - dr Marina Delić, Institut Dr Simo Milošević Kiropraktika i sportske povrede - dr Dušan Nenezić, PZU Medical centar

SESIJA V (15,30h –16,30h) Nova era u liječenju renalne anemije Mircera – Prvi kontinuirani aktivator eritropoetinskih receptora - prof. dr Marina Ratković, KCCG Kriterijumi i procesi transplatacije bubrega - prof. dr Ülkem Çakır, Acibadem, Turska

SESIJA VI (16,40h – 18h) Fluorescencijom navodjena neurohirurgija- prof. dr Talat Kiris, LIVE hospital Turska Hrurško liječenje metastaza kolorektalnog karcinoma u jetri - prof. dr Miroslav Stojanović, KC Niš, Srbija Uloga karbapenema u eri antimikrobne rezistencije - dr Bojan Milačić, KCCG Smjernice u terapiji intrahospitalnih i vanbolnickih intrabdominalnim infekcijama - dr Vesna Mitić Lakušić, KCCG Ožiljci i liječenje ožiljaka / hirurški i konzervativni pristup - dr Dragutin Višnjić, Opšta bolnica Nikšić

28. maj (subota) SESIJA VII (09,00h–10,15h) Kardiorenalni sindrom - dr Bojan Sojanović, bolnica Codra Značaj acetilsalicilne kisjeline u terapiji protokola kardiovaskularnih oboljenja - Koja je najmanja doza?

- dr Nebojša Bulatović, KCCG Značaj Copidogrela u savremenoj kardiologiji - dr Mihailo Vukmirović, KCCG

SESIJA VIII (10,30h–12,00h) Atopijski dermatitis kod djece - prof. dr Branimir Nestorović, Tiršova klinika, Beograd Ojed kod beba u porodilištima - dr Sanja Čizmović, Opšta bolnica Nikšić Najčešće virusne osipne bolesti kod djece - dr Biljana Ivelja, Dom zdravlja Cetinje Uticaj sunčevog zračenja na dječiju kožu - dr Olivera Kovačević, PZU Kovačević

SESIJA IX Profesionalizam, potrebe za promjenama, izvrsnost, edukacija i plan za vlastiti razvoj i kompetencije (12,15h–13,30h) Posvećeni kvalitetu - posvećeni promjenama Committed to quality – Committed to change - prof. Mike Rouse, Čikago - SAD Implementacija ljekarnicke zaštite - kako postići izvrsnost? Implementation of patient care – achieving excellence - mr ph Arijana Meštrović, Hrvatska

Radosava Burića 33 (preko puta bolnice “Codra”), Podgorica Tel/fax: +382 20 647 980, 647 988; Mob: +382 69 338 075 E-mail: apoteka.angelika@osmired.me

35,'58ÿ, 6( 1$ý(0 38729$1-8 =$ 63$6 /-8'6.2* 02=*$

, *5 $ - 359 8 02 %, /1 8 , *5, &8 1 $ 69 , - ( 78 .2- 20 69 , 02ÿ(0 2 32 0 2ñ , 1 $8 ó1 , & , 0 $ '$ 32%, - (' ( ' (0 (1& , - 8 DOSTUPNA BESPLATNO

Apple i Apple logo su zaštitni znakovi Apple Inc., registrovani u SAD-u i ostalim zemljama. App Store je oznaka usluge Apple Inc. Android, Google Play i Google Play logo su zaštitni znakovi Google Inc.

ZANIMLJIVOSTI

MOZAK JE KRIV ŠTO VOLIMO ŠEĆER

Želja mozga za energijom (kalorijama), a ne za slatkim ukusom, jeste glavno što dominira našom željom za šećerom (slatkišima), utvrdili su istraživači Univerziteta Jejl. Sladak ukus i nutritivna vrijednost slatkog (tj. energija koju sadrži), registruju se u stratumu, a to je stari region mozga. Ljudi vole slatko prevashodno zato da bi se omogućilo da veliki ljudski mozak dobije dovoljno kalorija, kako bi mogao da radi punom efikasnošću i to je urezano u naše mehanizme ponašanja. Ali, sada je utvrđeno da ljudski mozak reaguje na ukus i na količinu kalorija na dva potpuno različita načina, jer ima dvije odvojene grupe neurona od kojih jedna prenosi signale slatkog ukusa, a druga signal količine energije. Ako mozgu omogućite da bira između namirnica sa prijatnim ukusom, ali bez energije, ili neprijatnim ukusom i sa mnogo energije, mozak će izabrati energiju. U eksperimentu sa miševima, davan im je šećer slatkog ukusa, ali bez kalorija, i šećer izmijenjenog neprijatnog ukusa, ali koji sadrži energiju. Specijalnom tehnikom praćene su nervne putanje, pa su istraživači vidjeli da se aktivirala nervna putanja mozga koja zahtijeva energiju. Zato su miševi jeli velike količine šećera lošeg ukusa, ali sa dosta kalorija.

A kad se velikoj količini kalorija koju sadrže šećer/slatkiši doda još i prijatan sladak ukus, eto razloga što šećer ima onu „fatalnu privlačnost“ koja nas tjera da žudimo za slatkišima i kršimo pravila dijeta.

GLINA DJELUJE ANTIBAKTERIJSKI Naučnici su otkrili da glina (zelena i plava) uništava bakterije, čak i one rezistentne na antibiotike. Za to su odgovorna dva sastojka: hemijski redukovano gvožđe (Fe2+) i aluminijum (Al3+), koji uništavaju patogene, kao što je na primjer ešerihija koli. Istraživači sa univerziteta Arizona su nedavno utvrdili kako glina djeluje. Hemijski redukovano gvožđe, koje je potrebno ćelijama bakterija za ishranu, navodi ćeliju bakterije da otvori opnu. Onda drugi element – aluminijum, ulazi kroz otvorenu membranu, što opet otvara put velikoj količini gvožđa da uđe u ćeliju bakterije. To gvožđe zatim truje bakteriju i ubija je kada se redukovano gvožđe sjedini sa kiseonikom.

Pošto ove gline ima u izobilju u prirodi, istraživači kažu da je to sjajan način da se ustanovi alternativni metod za liječenje infekcija i bolesti koje slabo ili uopšte ne reaguju na antibiotike.

I, naravno, ovo je sjajna naučna potvrda korisnosti gline, koju alternativni terapeuti odavno preporučuju za čišćenje i detoksikaciju organizma.

08

STUDIJA OTKRILA KAKVE OPASNOSTI MOGU IMATI USAMLJENE OSOBE Usamljene osobe imaju do 32% veći rizik za bolesti srca i moždani udar, objavio je stručni časopis Heart. Britanski znanstvenici s University of York pišu kako je negativan učinak usamljenosti na zdravlje kardiovaskularnog sastava upoređen s već poznatim činjenicama rizika poput anksioznosti ili hroničnog stresa na poslu. I ranije je utvrđen rizik kod usamljenih osoba za slabiju funkciju imunološkog sastava, ali i visoki krvni pritisak.

IZ MEDICINE NEDOSTATAK VITAMINA D UZROKUJE PRIJEVREMENU SMRT

Nedostatak vitamina D povećava rizik prijevremene smrti za 30 posto, pokazalo je istraživanje sprovedeno u Danskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Bolnica Herlev u glavnom gradu Kopenhagenu i Univerzitet Kopenhagen, istražili su uzorke krvi 96.000 osoba, tokom prethodnih 40 godina, te zajednički utvrdili da nedostatak vitamina D uzrokuje razne bolesti, zbog kojih nastupa prijevremena smrt.

Istraživanje je takođe utvrdilo da nedostatak ovog vitamina uzrokuje rast tumora.

Prema istraživanju, većina ljudi dobija jednu petinu D vitamina iz ishrane, a ostatak od sunca.

Profesor na Univerzitetu Kopenhagen, Borge Nordestgaard je rekao da nedostatak D vitamina uzrokuje srčane bolesti, razne oblike raka i dijabetes.

LINOLNA KISJELINA DOBRA ZA ZDRAVLJE Novo proučavanje državnog Univerziteta Ohajo utvrdilo je da su viši nivoi u krvi polinezasićene masne omega 6 kisjeline, poznate kao linolna, povezani sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja i dijabetesa.

Obično, kada se govori o smanjenju rizika od srčanih oboljenja i dijabetesa, pominju se omega 3 nezasićene masne kisjeline. Dobro je poznato da u tipičnoj zapadnoj ishrani preovlađuju omega 6 u odnosu na omega 3 masne kisjeline, što nije dobro, pošto omega 6 masne kisjeline imaju proinflamatorno djelovanje i doprinose formiranju trombova.

Međutim, ovo novo proučavanje je pregledalo podatke dva ranija proučavanja, koja su obuhvatila 139 ispitanika, muškaraca i žena.

Rezultati su pokazali da su učesnici koji su imali više nivoe linolne kisjeline takođe imali manje masnoće između vitalnih organa (koja ugrožava srce), mršaviju tjelesnu masu i manje upala u tijelu. Takođe, kod njih je bilo manje vjerovatno da će razviti rezistenciju na insulin, koja prethodi dijabetesu.

Iznenađujuće, iako su se pokazatelji upale smanjivali sa povećanjem sve tri vrste masnih kisjelina, linolne, oleinske i omega 3, viši nivoi oleinske kisjeline i dugolančane omega 3 životinjskog porijekla nisu bili povezani sa mršavijom tjelesnom masom ili manjim rizikom od dijabetesa.

Međutim, problem je kako na zdrav način unijeti linolnu kisjelinu ishranom. Linolnu kisjelinu sadrže jeftina ulja za masovnu potrošnju, kao što su suncokretovo, šafranovo i sojino. Novija saznanja ukazuju da se ova ulja ne preporučuju u ishrani.

IPHONE I U SLUŽBI ZDRAVLJA U Velikoj Britaniji od nedavno se može kupiti novi uređaj koji dijabetičarima omogućava da prate svoje zdravstveno stanje putem svog iPhonea.

Hi-Tech mjerač glukoze iBGStar može se spojiti na iPhone i iPod touch uređaje, a pomoću njega i svog telefona ili mp3 playera oboljeli od dijabetesa mogu u bilo koje vrijeme izmjeriti nivo šećera u krvi. iBGStar dolazi sa besplatnom aplikacijom Diabetes Manager koja omogućava čuvanje, praćenje i analizu prikupljenih podataka. Pravilno praćenje nivoa šećera u krvi ključno je za život sa dijabetesom od kojeg u Velikoj Britaniji boluje 2,9 miliona ljudi. Praćenje je posebno bitno za one koji boluju od dijabetesa tipa 1, autoimune bolesti zbog kojeg količina šećera u krvotoku može iznenada porasti. Visok šećer vodi ka ozbiljnim komplikacijama uključujući oštećenje srca, bubrega, živaca i očiju.

Tradicionalni mjerači šećera, uređaji su koji staju u dlan i testiraju kap krvi uzetu iz prsta. iBGStar radi na jednak način, no velik je svega dva i po santimetra, te se spaja direktno na iPhone ili iPod. Analizu vrši poseban softver, a rezultati se prikazuju na ekranu. Program korisnicima omogućava i uvid u nove trendove i faktore u informisanju o bolesti, poput unosa ugljenih hidrata, injekcija insulina i fizičke aktivnosti.

Uređaj je posebno praktičan za oboljele sa ubrzanim životnim stilom, jer im olakšava praćenje nivoa šećera u bilo koje doba i na bilo kom mjestu.

09

Održana promocija knjige Klinička pedijatrijska endokrinologija U amfiteatru Univerziteta Mediteran, 14. aprila, održana je promocija knjige Klinička pedijatrijska endokrinologija, autora prof. dr sci med. Božidara M Bojovića. Organizator promocije bio je akademik Nenad Vuković, rektor univerziteta Mediteran, a promoteri prof. dr Vesna Miranović, prof. dr Miloš Cimbaljević i prof. dr Dragan Zdravković iz Beograda, koji nije bio u prilici da prisustvuju promociji već je dostavio prikaz o knjizi.

Pozdravljajući skup akademik Nenad Vuković, izjavio je - Visoko cijeneći napore profesora Bojovića kod pripreme ove značajne knjige, želim naglasiti da Univerzitet Mediteran treba uskoro da obilježi desetogodišnjicu od osnivanja. Današnja rasprava, uz promociju knjige profesora Bojovića, Klinička pedijatrijska endokrinologija, nadamo se da će biti u funkciji ozbiljnijeg odnosa prema upozoravajućim demografskim tendencijama.

Prof. dr Miloš Cimbaljević naglasio je da endokrina oboljenja predstavljaju jedan od najtežih, najsloženijih i najdelikatnijih oboljenja u pedijatriji, čija evolucija i prognoza biva praćena teškim patoanatomskim i patofiziološkim promjenama koje ostavljaju trajne i teške posljedice, psihičke, fizičke i socijalne. Ova oboljenja pogađaju ne samo bolesno dijete, njegovu porodicu već i društvo u cjelini.

- Dugogodišnji predani rad izuzetnom darovitošću, prefinjenošću misli na ovom problemu prof. dr Božidara Bojovića rezultiralo je knjigom Klinička pedijatrijska endokrinologija, koju sa ponosom danas promovišemo. Široka lepeza interesovanja u čijem centru je čovjek, njegovo fizičko i mentalno zdravlje, ovaj vrsni doktor prati aktuelne problem u svjetskoj i domaćoj pedijatriji, usvaja nove principe i u svojim radovima i publikacijama komentariše ih, ignoriše ili modifikuje, zbog svoje didaktičnosti prepoznatljivog stila i nadasve visoke stručnosti, ima značajno mjesto u savremenoj pedijatriji. Govoriti ili pisati o prof. dr Božidaru Bojoviću i njegovom doprinosu u medicinskoj literaturi, prije svega kao doktora, pedijatra i naučnika, nije nimalo lako niti jednostavno, tim prije što se radi o visokom

10

intelektualcu sa objavljenih 225 stručnih i naučnih radova, autor je u 13 i koautor u 7 monografija i dva univerzitetska udžbenika.

Jedan je od osnivača Medicinskog fakulteta u Podgorici i prvi je šef katedre za predmet pedijatrija. Ono što treba istaći, sveukupno stvaralaštvo prof. dr Bojovića nosi u sebi pečat vremena kada su nastali, bez razlike kada su stvoreni ili publikovani idu u korak sa vremenom i dostignućima u savremenoj pedijatriji.

Klinička pedijatrijska endokrinologija pisana je jasnim jezikom, lijepim stilom, perfektnom sistematičnošću u koncipiranju načina reda izlaganja i didaktičnosti. Prof. dr Božidar Bojović u ovoj knjizi uložio je izuzetan trud i veliko znanje, lično iskustvo i na taj način dao trajni doprinos boljem poznavanju endokrinih oboljenja u dijagnostici i terapijskim postupcima i time udario jake temelje savremenoj crnogorskoj endokrinologiji - rekao je prof Cimbaljević Prof. dr Vesna Miranović, govoreći o autoru ove knjige i njegovom radu izjavila je: Obraditi neku naučnu temu u formi udžbenika na atraktivan i podsticajan način je umjetnički čin sličan pisanju romana, možda čak bliže pisanju drame. Knjiga je kao ogledalo, kada pogledate u njega vidite sve osobine autora: poznavanje materije, sistematičnost, sposobnost da složenu materiju učini pristupačnom, trivijalnom, jer htjeli mi to ili ne, to i jeste krajnji cilj nauke, da postane dobro kontrolisani instrument za praktičnu primjenu i rješavanje svakodnevnih zadataka.

Profesor Božidar je uspio da napiše udžbenik koji je autentični pokazatelj njegovih sposobnosti: stručnih, profesionalnih, narativnih i humanih. I više od toga. Poznavajući dobro njegov klinički rad i neprekidnu borbu sa ćudljivim žlijezdama sa unutrašnjim lučenjem, znam iz prve ruke da je pacijent uvijek bio u središtu njegovog kliničkog mikrokosmosa, što je znalački pretočio u stranice udžbenika, ubjedivši nas u ispravnost pravila da nikada nećemo naći zanimljiviju i instruktivniju knjigu nego što je pacijent sam.

Udžbenici nažalost ne dijele sudbinu lijepe književnosti: u književnosti čitate što starija izdanja, u nauci što novija. Živimo u vremenu nazadrživog napretka medicine, kada svaki udžbenik

veoma brzo ostvari antikvitetsku vrijednost, izgubi na aktuelnosti pred navalom novih istina koje bezmalo ruše postojeće aksiome uz koje su se odgajale generacije ljekara, mijenjajući iz osnova naše poimanje i pristup nekom medicinskom problemu.

Knjige su stub civilizacije. Bez knjiga, istorija ćuti, književnost je nijema, nauka hendikepirana, misao i sposobnost razmišljanja zaustavljeni. Knjiga je i spomenik i svjedok i opomena i nagrada. Zato ljudima poput prof. Božidara Bojovića treba pomoći da dostignu i definišu svoj uspjeh prikupljajući informacije, motivaciju i inspiraciju kroz pisanje djela sa trajnom vrijednošću. Kroz ovu knjigu prof. dr Božidar Bojović je održao još jedno predavanje nama, svojim mlađim kolegama, o tome kako nije dovoljno samo biti izabran u nastavno zvanje, dobiti prefiks u vidu nekoliko slova ispred imena, već da treba da budemo trajni taoci potreba studenata za naučnom istinom, da ne budemo samo pedagozi, da nam edukacija ne bude zanimanje već misija, da budemo istraživači, da shvatimo da nije važno što je izdavaštvo na Medicinskom fakultetu na nivou sporadične studije slučaja, prepuštena ličnoj inicijativi, već da se oglasimo pisanom riječi, da ostavimo trag.

Klinička pedijatrijska endokrinologija prof. Bojovića spada u rijetke, odabrane, koje mogu da koriste studenti medicine, koju treba da koriste ljekari na specijalizaciji iz pedijatrije i interne medicine, i koju moraju da koriste pedijatri i internisti na specijalističkim studijama iz endokrinologije.

Prof. dr Dragan Zdravković, koji je bio spriječen da prisustvuje promociji knjige, poslao je prikaz o knjizi u kom je akcenat stavio na rad i stvaralaštvo autora knjige.

- Doktora Božidara Bojovića sam upoznao ranih osamdesetih godina prošlog vijeka kao već afirmisanog pedijatra i pedijatrijskog endokrinologa dobro poznatog širom naše bivše zajedničke domovine Jugoslavije, koji me je odmah osvojio svojom neposrednošću i prijateljskim stavom. Mi, tadašnji mladi pedijatrijski endokrinolozi, bili smo ponosni i radosni na činjenicu da je pedijatar dr Božidar Bojović izabran za predsjednika Udruženja endokrinologa SFR Jugoslavije, što je, uzgred budi rečeno, prihvaćeno s odobravanjem i zadovoljstvom svih endokri-

nologa iz cjelokupne tadašnje države. Na toj funkciji dr Bojović se istakao izvanrednim organizacionim sposobnostima djelujući istovremeno kao veoma iskren integrativni faktor. Posebno se sjećam višegodišnjeg rukovođenja sekcijama pedijatrijske endokrinologije na, nama pedijatrima značajnim, pedijatrijskim danima u Nišu i pedijatrijskoj školi Srbije i Crne Gore. Kao rezultat tog rada nastali su i standardi tjelesnog rasta djece i omladine od rođenja do odraslog doba u Crnoj Gori. Ovakvim rezultatima može se podičiti samo nekoliko autora u svijetu, od kojih bih pomenuo samo jedno ime, velikog britanskog endokrinologa Džozafa Tenera. Prof. dr Božidar Bojović je u saradnji sa prof. Mirom Samardžić izradio i prvi sveobuhvatni registar djece i mladih oboljelih od dijabetesa melitusa u Crnoj Gori i priručnike za edukaciju ljekara, djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja.

Knjiga je zavidnog obima, odnosno iznosi skoro 650 stranica A5 formata, što ukazuje na to da je glavni cilj autora bio da na sveobuhvatan, pregledan i jasan način obradi sve teme savremene pedijatrijske endokrinologije i oboljenja metabolizma.

Obim knjige je nesumnjivo uslovljen potrebom razumijevanja mehanizama normalnog rasta i razvoja u djetinjstvu i adolescenciji i njihovih poremećaja koji su neophodan dio arsenala znanja savremenog i dobro obrazovanog pedijatra. Knjiga je organizovana u 21 poglavlje. Prvo poglavlje je posvećeno uvodu u pedijatrijsku endokrinologiju gdje se na koncizan način govori o organizaciji endokrinog sistema, sintezi, lučenju u mehanizmu djelovanja hormona kao i o patogenetskim mehanizmima endokrinopatija.

U drugom poglavlju su detaljno prikazane karakteristike i činioci normalnog prenatalnog kao i postnatalnog rasta u djetinjstvu i adolescenciji, metodologija procjene tjelesnog rasta i klasifikacijom poremećaja rasta i razvoja. Slijede poglavlja o genetskim sindromima sa niskim i visokim rastom, pubertetu i poremećajima puberteta, fiziološkim ulogama hormona koji se luče u hipotalamusu, hipofizi oboljenjima hipofize. Sveobuhvatno su prikazani poremećaji štitaste žlijezde, paratiroidnih žlijezda, usko povezani poremećaji metabolizma kalcijuma, fosfora i magnezijuma, a zatim bolesti i poremećaji nadbubrežnih žlijezda. Posebno intrigantna tema o hirzutizmu kod djevojaka u adolescenciji je obrađena

11

u posebnom poglavlju. Dalje nalazimo obimna i iscrpna poglavlja o polnim žlijezdama, polnoj diferencijaciji i interseksualnosti.

Posebno veliki prostor u knjizi je dat poglavlju o dijebetesu melitusu kao jednom od najznačajnijih i najučestalijih problema pedijatrijske medicine. Naredna poglavlja su posvećena metaboličkim poremećajima: hipoglikemijama, bolestima taloženja glikogena, prekomjernoj težini i gojaznosti, bolestima metabolizma lipida. Završna poglavlja u knjizi sadrže detaljan i pristupačan način opis brojnih i ralativno komplikovanih testova u endokrinologiji. Posebnu vrijednost knjige čini poglavlje sa dijagnostičkim algoritmima i šemama svih poznatih kliničkih stanja i poremećaja u endokrinologiji. Posljednje poglavlje, kao neophodan dio udžbenika pedijatrijske endokrinologije, sadrži tabele normalnih vrijednosti koncentracija hormona u različitim.

U pogledu obima, sadržaja, broja ilustracija i opremljenosti, knjiga se može mjeriti sa najpoznatijim svjetskim udžbenicima i priručnicima pedijatrijske endokrinologije.

Ova knjiga svojim sadržajem predstavlja izvanredan i neprocjenljiv stručni i naučni doprinos savremenoj pedijatrijskoj endokrinologiji, i osim ljekara koji se posebno bave problemom endokrinologije, knjiga treba korisno da posluži i stručnjacima koji učestvuju u timskom zbrinjavanju oboljelih od endokrinih i metaboličkih poremećaja i bolesti. Takođe, knjiga se preporučuje i mlađim ljekarima na poslijediplomskoj edukaciji iz endokrinologije, pedijatrije, opšte medicine, ginekologije, neurologije kao i drugih disciplina.

Kvalitetu knjige u prvom redu je doprinio stručni i naučni autoritet, erudicija i već poslovično poznata vrijednoća i stvaralačka upornost autora prof. dr Božidara Bojovića – istakao je prof. Zdravković.

Prof. dr Božidar Bojović, završavajući promotivni skup, pojasnio je način stvaranja i svrhu ovog djela.

- Pokušao sam da jednu izuzetno suptilnu oblast, kliničku pedijatrijsku endokrinologiju, učinim razumljivom što širem krugu sljedbenika medicine: od onih koji kroz dodiplomsku nastavu sazrijevaju na odgovornom putu uzvišene profesije, preko onih kojima u svakodnevnom radu može da bude od pomoći, do onih koji u želji za novim saznanjima stupaju na izazovna polja naučno-istraživačkog rada.

U 19 od 21. poglavlja, pokušao sam da sublimiram aktue-

12

lna saznanja i stavove u domenu etiologije, kliničke slike, dijagnostike i terapije brojnih endokrinoloških oboljenja, dječjeg, adolescentnog, ali i adultnog uzrasta. Pokušao sam da imam razumnu mjeru i u praćenju saznanja na danas posebno aktuelnom, molekularnom nivou, kako ne bih kroz detalje tog izazovnog domena negativno uticao na praktičnu namjenu knjige. Išao sam do vidika koji osvjetljavaju put onima koji žele da krenu u istraživanja i još dublja saznanja. U kontekstu takvog pristupa je poglavlje šematskih prikaza, sadržajno čvrsto vezanih sa tekstualnim dijelom knjige, ali istovremeno, dominantno izazovnih i motivišućih.

U svim domenima ljudskog djelovanja, a u medicinskoj praksi posebno, nadogradnja novih vrijednosti na temeljima dokazanih, obezbjeđuje zdravu građevinu ostvarenja. Tamo gdje se ne uvažavaju ovi aksiomatski principi, gdje se odvijaju procesi virtuelnih pomjeranja, gdje se počinje od gole ledine, od sebe, pustoši spirala promašaja i neuspjeha.

Takav iracionalni dijagnostički i terapijski, a rekao bih i edukativni i spoznajni pristup još uvijek je dominantan u našoj ovovremenoj medicinskoj praksi. Neshvatljivo i nedopustivo mnogo se traži i troši na često nepotrebnim dijagnostičkim i terapijskim pristupima i procedurama. Zato, koncepcijski, nastojao sam da se u ovoj knjizi uvažava racionalni odnos između dijagnostičkih i terapijskih potreba, mogućnosti i koristi. Između ostalog, četrdeset dijagnostičkih algoritama prema savremenim stručnim stavovima, koji vode računa o cost benefit, dati su za najaktuelnije bolesti i stanja sa endokrinološkom, ali i širom problematikom dječijeg, adolescentnog i adultnog uzrasta. Vjerujem da kada bi njihova primjena zaživjela i postala obavezujuća praksa, bar dio ovovremenih zastranjivanja bio bi usmjeren u racionalnu praksu.

Pokušao sam da, poučen sopstvenim iskustvom i saznanjima, umanjim mogućnost stranputica i neracionalnih pristupa onima koji se bave jednom izuzetno značajnom i osjetljivom granom ljudske djelatnosti. Ako ova knjiga, onima kojima je namijenjena, pobudi želju da razmisle o onom što se u njoj nudi, onda će ona zaživjeti i ispuniti svoju namjeru. Dosledno toj želji poklanjam 10 primjeraka knjige studentima medicine u Podgorici, kako bi njeno sjeme, ako valja, dalo valjane plodove.

Verica Pantelić

IZVJEŠTAJ CALIMS O PRIJAVAMA NEŽELJENIH DEJSTAVA LJEKOVA ZA 2015.

GODINU Dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Na osnovu Zakona o ljekovima ("Sl. list CG" br. 56/11 i "Sl. list CG" br. 06/13) i Pravilnika o načinu prikupljanja podataka i načinu prijavljivanja i praćenja neželjenih dejstava ljekova za upotrebu u humanoj medicini ("Sl. list CG" br. 46/14) Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) je nadležna za praćenje neželjenih dejstava, odnosno bezbjednosti ljekova i detekcije svake promjene u odnosu koristi i rizika njihove primjene.

Prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova ima važnu ulogu u dobijanju novih informacija o ljekovima koji su već u prometu (nova neželjena dejstva, posebna upozorenja i mjere opreza, kontraindikacije i sl.). CALIMS prikuplja, obrađuje i analizira neželjena dejstva ljekova koja su prijavljena od strane zdravstvenih radnika i odgovornih lica za farmakovigilancu u farmaceutskim kompanijama i ista prosljeđuje u svjetsku bazu podataka za praćenje neželjenih dejstava, koju održava kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO - World Health Organization) koji se nalazi u Upsali (Švedska). Na osnovu prikupljenih informacija CALIMS, u cilju očuvanja javnog zdravlja, može donijeti određene regulatorne mjere koje su definisane Zakonom o ljekovima.

Zdravstveni radnici i farmaceutske kompanije imaju zakonsku obavezu prijavljivanja svake sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, čime doprinose obezbjeđivanju pacijentima kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova.

Pored obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka, koji nakon popunjavanja zdravstveni radnik može poslati CALIMS

poštom, faksom ili mejlom, od maja 2012. godine izabranim ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je omogućeno direktno prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova putem informacionog sistema zdravstvene zaštite, koji je kompatibilan sa informacionim sistemom CALIMS. Od 2013. godine prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova je omogućena i putem informacionog sistema opštih bolnica. Nakon trogodišnjeg iskustva i komunikacije sa zdravstvenim radnicima - korisnicima aplikacije za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova, CALIMS je unaprijedila i pojednostavila postojeću aplikaciju za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova i pustila je u rad u julu 2015. godine, a sve u cilju stvaranja mogućnosti da zdravstveni radnici na brz i komforan način proslijede svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka prema CALIMS. Sada je već i izvjesno da će forma za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova putem informacionog sistema biti dostupna i farmaceutima koji rade u okviru Zdravstvene ustanove apoteke Crne Gore "Montefarm", a u planu je da ovaj način prijavljivanja bude omogućen i drugim institucijama u sistemu javnog zdravstva, u prvom redu Kliničkom centru Crne Gore kao i specijalnim bolnicama.

Sažetak izvještaja CALIMS svake godine objavljuje detaljan izvještaj o rezultatima prijavljenih neželjenih dejstava ljekova, koja su se ispoljila na teritoriji Crne Gore. Izvještaj za 2015. godinu je šesti godišnji izvještaj, urađen od strane Odjeljenja za farmakovigilancu

13

CALIMS, i odnosi se na prijave primljene i obrađene u periodu od 01.01.2015. do 31.12.2015. Godišnji izvještaj sadrži i kratak pregled najznačajnijih bezbjednosnih regulatornih mjera, koje je CALIMS donijela na osnovu novih saznanja o odnosu korist/rizik od primjene određenih ljekova, nakon odluke nadležnih evropskih tijela u oblasti ljekova.

Izvještaj za 2015. godinu, kao i izvještaji za prethodne godine su dostupni na portalu CALIMS (www.calims.me), dok su u nastavku teksta izdvojeni odabrani djelovi.

Izvori prijava Slika 1. Profil primarnih izvještača u ukupnom broju U toku 2015. godine CALIMS je spontanih prijava proslijeđeno ukupno 132 inicijalne i 62 follow up prijave sumnji na neželjeno dejstvo sastancima je bilo riječi o ulozi farmakovigilance u zaštiti javnog lijeka. Sa 213 prijava na milion stanovnika Crna Gora se uvrstila zdravlja, značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova kao na listu zemalja koje imaju efikasan sistem farmakovigilance, jednom od indikatora kvaliteta rada zdravstvene ustanove, pruispunivši nedostajući kriterijum koji je definisala Svjetska zdražena su praktična uputstva o načinu popunjavanja obrasca za vstvena organizacija, a koji podrazumijeva prosljeđivanje više od prijavu neželjenog dejstva lijeka i predstavljeni su dosadašnji re200 prijava na milion stanovnika godišnje. zultati u prijavljivanju neželjenih dejstava od strane farmaceuta.

Od ukupno 132 prijave 111 su spontane prijave dostavFarmaceuti su pokazali izuzetno interesovanje za sastanke što je ljene od strane zdravstvenih radnika, direktno ili indirektno za posljedicu imalo značajan porast prijava proslijeđenih od strane preko farmaceutskih kompanija, 17 je prijava iz postmarketinških farmaceuta (Slika 1.). U zapadnoevropskim zemljama sa razvineintervencijskih ispitivanja i 4 prijave su dobijene pretraživanjem jenim sistemom farmakovigilance značajan udio prijava upravo lokalne, relevantne stručne literature.

U 94 slučaja zdravstveni radnik je direktno poslao prijavu čine prijave poslate od strane farmaceuta.

CALIMS. Od strane farmaceutskih kompanija dostavljeno je 27 Izvori prijava prema zdravstvenim ustanovama prijava, što sa 11 prijavljenih neželjenih dejstava iz postmarketinških neintervencijskih ispitivanja i 4 prijave iz lokalne, relevantne stručne literature čini ukupno 37 prijava koje su CALIMS Najveći broj prijava u prethodnoj godini poslali su zdproslijeđene od strane farmaceutskih kompanija. (Tabela 1.). ravstveni radnici iz domova zdravlja (Tabela 2.). U domovima zdravlja, od maja 2012. izabrani doktori imaju mogućnost direktnog slanja prijava CALIMS kroz informacioni sistem PZZ, koji I ZVJEŠTAČ BROJ PRIJAVA je kompatibilan sa informacionim sistemom CALIMS. CALIMS Zdravstveni radnik 94 (71.21%) je unaprijedila i pojednostavila postojeću aplikaciju za prijavljiFarmaceutska kompanija 37 (28.03%) vanje neželjenih dejstava ljekova i pustila je u rad u julu 2015.

Ostalo 1 (0.76%) godine, a sve u cilju stvaranja mogućnosti da zdravstveni radnici UKUPNO PRIJAVA 132 na brz i komforan način proslijede svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka prema CALIMS. Posebno treba istaći značajnu Tabela 1. Prikaz broja prijava od strane zdravstvenih ulogu ljekara iz Doma zdravlja Bijelo Polje, koji su slanjem zavidradnika i farmaceutskih kompanija nog broja prijava, sugestijama i pozitivnim feedback-om umnogome doprinjeli sadašnjem izgledu aplikacije.

Profil primarnog izvještača I pored činjenice da i ljekari u opštim bolnicama imaju mogućnost slanja prijava kroz informacioni sistem, samo je jedna Od ukupno 111 spontano prijavljenih sumnji na neže- prijava iz opštih bolnica proslijeđena CALIMS na ovaj način. ljeno dejstvo lijeka u 74 slučaja prijavu je poslao ljekar, dok je CALIMS će zbog gore navedenog ponoviti komunikaciju prema 34 prijave CALIMS dostavio farmaceut. Za jednu prijavu podaci direktorima zdravstvenih ustanova o zakonskoj obavezi prijavo zdravstvenom radniku kao primarnom izvještaču nijesu poznati ljivanja neželjenih dejstava ljekova od strane svih zdravstvenih CALIMS, dok preostale dvije prijave predstavljaju medicinski radnika i mogućnosti da ljekari u opštim bolnicama i domovima nepotvrđene slučajeve. zdravlja proslijede prijavu neželjenog dejstva na jednostavan i brz način, kroz IS zdravstvene zaštite.

U prethodnoj godini CALIMS je u saradnji sa FarmaCALIMS je uradila i analizu prijavljenih neželjenih ceutskom komorom organizovala par edukativnih sastanaka o dejstava po oštinama (Slika 2.). Najveći broj prijava je očekivano farmakovigilanci koji su bili namijenjeni farmaceutima. Na ovim

14

ZDRAVSTVENA USTANOVA Dom zdravlja Bijelo Polje Klinički centar Crne Gore Zdravstvena ustanova apoteke Crne Gore "Montefarm" Dom zdravlja Budva Dom zdravlja Podgorica Institut za javno zdravlje PZU Apoteka Lijek, Podgorica PZU Apoteka Kalina, Kolašin PZU Apoteka Tea Medica, Podgorica PZU Apoteka Maxima, Podgorica PZU Apoteka Eskulap, Kotor PZU Apoteka Achillea, Herceg Novi PZU Dr Štilet, Podgorica Dom zdravlja Herceg Novi Dom zdravlja Rožaje Opšta bolnica Bar Opšta bolnica Berane PZU Opšta bolnica Meljine PZU Doktorica Mica, Podgorica PZU Apoteka Iva Pharm, Bar PZU Apoteka Belladonna, Bar PZU Apoteka Medeon Farm, Podgorica PZU Apoteka Marija farm, Golubovci Dom zdravlja Andrijevica Dom zdravlja Berane Dom zdravlja Nikšić Dom zdravlja Plav Dom zdravlja Ulcinj Zdravstveni radnik (ne obavlja zdravstvenu djelatnost) Nepoznato UKUPNO

BROJ PRIJAVA 31 23 11 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 6 132

Tabela 2. Prikaz učešća zdravstvenih ustanova u prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova

Slika 2. Prikaz broja prijava neželjenih dejstava ljekova prema opštinama

proslijeđen iz opštine Podgorica (62), a zavidan broj prijava je proslijeđen i iz opštine Bijelo Polje (31).

Prijavljivanje neželjenih dejstava od strane odgovornih lica za farmakovigilancu farmaceutskih kompanija je kamen temeljac efikasnog lokalnog sistema farmakovigilance, koji su u obavezi da u kontinuitetu unapređuju (Tabela 3.).

Izvori prijava prema farmaceutskim kompanijama CALIMS je u 2015. godini primila 37 prijava od strane farmaceutskih kompanija, što je zabrinjavajuće mali broj prijava.

U pitanju je samo 28.03% ukupnog broja prijava.

CALIMS očekuje povećanje broja prijava od strane odgovornih lica za farmakovigilancu farmaceutskih kompanija i u tom smislu uložiće napor u njihovu edukaciju i bolju informisanost o zakonskoj obavezi praćenja bezbjednosnog profila ljekova koje zastupaju na tržištu Crne Gore. Trend prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova u zemljama Evropske unije i drugim zemljama sa razvijenim nacionalnim sistemom farmakovigilance je pokazatelj dominacije farmaceutskih kompanija kada je riječ o broju prijava koje se direktno dostavljaju nadležnim Agencijama.

FARMACEUTSKA KOMPANIJA Roche Novartis Bayer Hemofarm Sandoz Sanofi Aventis Menarini group Novo Nordisk Merck Remedica

BROJ PRIJAVA 13 6 4 4 2 2 2 2 1 1

Tabela 3. Prikaz farmaceutskih kompanija koje su dostavljale prijave neželjenog dejstva lijeka

Nastavak teksta u sljedećem broju

15

04. maj 2016. godine

IGRICA SEA HERO - Igraj za dobro!

Telekom lansirao inovativnu mobilnu igricu (prvu ovog tipa na svijetu) koja će pomoći naučnoj zajednici u borbi protiv demencije Crnogorski Telekom, zajedno sa ostalim zemljama Dojče Telekom grupe, lansirao je danas inovativnu mobilnu igricu koja će pomoći naučnoj zajednici u borbi protiv demencije. Ovu inicijativu su podržali Klinički centar Crne Gore, Medicinski fakultet i Ministarstvo zdravlja, ukazujući na sam problem demencije i značaj koji ova incijativa ima u daljem istraživačkom radu i pomoći naučnoj zajednici u njenom izliječenju.

Telekom je razvio ovu mobilnu igricu u saradnji sa eminentnim međunarodnim partnerima (Alzheimer's Research UK, University College London, The University of East Anglia, kreatori igrica Glitchers, itd.) kako bi pomogli istraživanju demencije.

Osnovni cilj je prikupljanje podataka koji će predstavljati osnovnu bazu naučnoj zajednici za dalji rad na istraživanju demencije.

Vjerujemo da je naša odgovornost, kao jedne od vodećih telekomunikacionih kompanija u Evropi, da u kontinuitetu radimo na unaprjeđenju naših dostignuća u stvaranju boljeg sjutra, tako što ćemo maksimalno iskoristiti moć naše mreže i servisa koje ona nudi za opšte dobro. Bili smo inspirisani stvaranjem nečega što će motivisati i ohrabriti ljude da posvete svoje vrijeme u igri za opšte dobro.

Telekom vjeruje u dijeljenje doživljaja. Demencija uništava sjećanja, tako da osoba više ne može da ih dijeli sa onima koje voli. Inovativne tehnologije, novi servisi i ideje daju nam mogućnost da kreiramo alatke koje će omogućiti naučnoj zajednici da unaprijedi svoja istraživanja i na taj način zajednički doprinesemo opštem dobru.

Kako je sve počelo? Naime, svjesni činjenice da je jedan od prvih simptoma demencije gubitak sposobnosti orijentacije u prostoru, i da trenutno ne postoji reper ''normalnosti'' na osnovu kojeg bi se moglo zaključiti da li se neko gubi u prostoru usljed bolesti ili prirodnog starenja, stvorili smo igricu Sea Hero

16

koja će upravo pomoći u identifikovanju ovog problema. Kako je to moguće? Jednostavno, dok igrate, podaci o sposobnosti orijentacije se pouzdano prate i čuvaju, tako da se kreira najveća baza podataka ovog tipa na svijetu, koja će predstavljati mjerilo za pojam ljudskog snalaženja u prostoru.

Prema globalnom Alchajmer izvještaju iz 2015. godine, preko 47 miliona ljudi živi sa demencijom. Vjeruje se da će se ovaj broj utrostručiti do 2050. godine.

Hilary Evans, izvršni direktor, Alzheimer’s Research: Treba bolje da razumijemo ovo stanje. Treba da shvatimo kako možemo da liječimo ovu bolest. Znamo da je ključ u istraživanju, a da bi se ono sprovelo, potrebni su nam podaci koji ne postoje.

Upravo je nedostatak podataka usporilo istraživanje, i to je podstaklo Dojče Telekom i međunarodne partnere da se udruže i iznađu rješenje koje će pomoći naučnoj zajednici u prikupljanju podataka i omogućiti brže istraživanje uzroka demencije.

Rezultat je upravo mobilna igrica Sea Hero, koja je danas lansirana u svim zemljama Dojče Telekom grupe, uključujući i Crnu Goru.

Uvjereni smo da će se uključiti veliki broj ljudi koji će igrajući ovu igricu dati svoj doprinos naučnoj zajednici, odnosno globalnom istraživanju demencije, svjesni da na taj način i sami čine korisnu stvar.

Dr Hugo Spiers, neuorolog, University College London: Ono što ovaj projekat čini jedinstvenim je povezivanje najsavremenijih naučnih dostignuća i kompanije koja se bavi dizajniranjem igrica, kako bi se stotine hiljada ljudi uključile u eksperiment koji ne bismo mogli da sprovedemo u laboratoriji.

Zašto je to važno? Jer, ukoliko 100.000 ljudi igra igricu 2 minuta, prikupiće se podaci koji bi se klasičnom metodom

Važno je napomenuti da se igranjem igrice ne identifikuje sama demencija, ona nije namijenjena onima koji je imaju, već prosječnoj populaciji, kako bi se došlo do baze koja će predstavljati mjerilo za pojam ljudskog snalaženja u prostoru.

prikupili za više od 50 godina.

Hans-Christian Schwingen, izvršni brend direktor, Dojče Telekom: To je potpuno nov način na koji se podaci istraživanja prikupljaju, čuvaju i koriste. To nije samo zabavno, već i naučno zasnovano i, iznad svega, bezbjedno.

Igrica je podijeljena na pet različitih tematskih oblasti.

Vi ste istraživač mora i pomažete svom ocu da obnovi sjećanja.

Idete na putovanje koje je nekada on doživio. Dok putujete, naučnici prate vaš položaj i mogu da ga vide kao toplotnu mapu. Ti podaci služe da se na globalnom nivou pokuša razumjeti kako se ljudi orjentišu dok se kreću kroz različite lavirinte.

Zapravo svi ti podaci, svaki mali pokret koji napravite, svaka odluka koju donesete tokom igranja igrice daće doprinos našem istraživanju. I što više saznamo o tome kako se ljudi snalaze u prostoru, to bolje možemo da razumijemo probleme ljudi sa demencijom.

Lični podaci se ne prikupljaju, a one koje prikupimo igranjem su povjerljivi i u vlasništvu su Dojče Telekoma, koje dalje koristi University College London za analizu. Drugi naučnici koji se bave istraživanjem demencije, takođe mogu zatražiti dozvolu za korišćenje ovih podataka, kako bi se uključio što veći broj istraživača.

Hilary Evans, izvršni direktor, Alzheimer’s Research: Igrajući ovu igricu, pomažete tako što ste sami dio rješenja.

Pomažete nam da budemo što bliži pronalaženju načina liječenja i boljeg dijagnostifikovanja demencije.

Igrajmo za dobro, budimo dio globalne inicijative i doprinesimo daljem istraživanju demencije!

Igrica Sea Hero Quest je dostupna besplatno na App Store i Google Play.

Saznajte više na: www.seaheroquest.com/me

17

Ako drijemate svako popodne znatno ćete ojačati imuni sistem.

Naše zjenice se šire kada gledamo ljude koje volimo.

Potrebno je sedam do osam stabala drveta da obezbjedi kiseonik za samo jednu osobu svake godine.

60% našeg mozga čine masne ćelije.

Bebe plaču sa akcentom jezika kojim njihovi roditelji govore.

Žene bolje podnose bol od muškaraca, jer imaju veći broj nervnih završetaka.

Kad bi čovjek imao vid kao orao, mogao bi da vidi mrava sa 10. sprata i imao bi vidokrug od 360 stepeni.

18

Džinovske kornjače mogu živjeti i preko 150 godina.

Čovjek ima sedam osnovnih emocija, a to su: sreća, tuga, ljutnja, strah, prezir, gađenje i iznenađenje.

Pankreas proizvodi enzime neophodne za varenje hrane kao i sodu bikarbonu koja neutralizuje kisjelinu u crijevima.

Rok trajanja na flaširanoj vodi je rok trajanja flaše, ne vode u njoj.

Odrastao čovjek za svakih 20 godina smanji se za po jedan centimetar.

Hipokrat, koga nazivaju ocem medicine, prvi je preporučio sunčanje radi liječenja.

U nekim zemljama u Aziji i Africi, oko 80% ljudi može da se osloni samo na narodnu medicinu u okviru primarne zdravstvene njege.

19

SMANJENA FUNKCIJA ŠTITNE ŽLIJEZDE I SRCE - MIKSEDEM Doc. dr sci med. Božo Vuković Štitna žlijezda nalazi se na prednjem dijelu vrata, sa dva režnja prislonjena sa strane na početnom dijelu dušnika, poput raširenih leptirovih krila, povezana trakom, ispod grkljana. Žlijezda je normalno teška 25 do 60 grama. Zbog svog položaja lako je pristupačna pregledu, pipa se kada je povećana i vidi se kod gušavosti, strume. Štitna žlijezda, koristeći jod, stvara dva hormona, tiroksin i trijodtirozin, koji razgrađuju hranljive sastojke, vrše njihovo sagorijevanje, stvaraju toplotu i utiču na fizički i mentalni razvoj ljudi i životinja u svim životnim dobima, od novorođenčeta do kraja života. Klinički je dokazano, ako se smanjena funkcija štitne žlijezde ustanovi kod novorođenčeta prije tri mjeseca života i ako se sprovodi odgovarajuća terapija, dijete će imati normalni tjelesni i intelektualni razvoj. Budući da se kod novorođenčeta može ispoljiti, sada veoma rijetko smanjena funcija štitne žlijezde, kao posljedica prirođenog, kongenitalnog hipotiroidizma, u svijetu pa i u Crnoj Gori, urađen je projekat 2005. godine za otkrivanje smanjene funcije štitne žlijezde.

Radi se takozvani “skrining test (sereening-zaštita) u porodilištu, između trećeg i petog dana od rođenja djeteta. Profesor doktor Božidar Bojović u opširnom stručnom udžbeniku “Klinička pedijatrijska endokrinologija” (2015), nije naveo podatak da li se taj test sprovodi u svim porodilištima u Crnoj Gori, ili je prepušteno babicama, akušerima i dječijim ljekarima, da po izgledu novorođenčeta predlože da se urade jednostavni testovi: TSH (tiroidni stimulirajući hormoni iz hipofize) i hormone iz štitne žlijezde T3 i T4 (tiroksin i trijodtirozin).

Izgled bolesnika sa smanjenom funkcijom štitne žlijezde karakterističan je i kod djece, a još više kod odraslih, na šta sam se uvjerio u kliničkoj praksi. To se vidi i iz članka dr Petra Miljanića (1852-1899) objavljenog u ruskom medicinskom časopisu “Medicinsko obozrenije”, “Slučaj miksedema, Moskva (1890/18).

Na početku članka, Miljanić kaže da pretpostavlja da je to prvi slučaj miksedema dijagnostikovan u južnoslovenskim zemljama.

Iz ovog opisa može se vidjeti kako se nekada znala postaviti dijagnoza, na osnovu strpljivog znanja i učenja, a bez dijagnostičkih aparata i testova.

Riječ “miksedem” je grčkog porijekla, sastavljena od riječi miksa-sluz i edem-otok, specifičan je znak smanjene funkcije štitne žlijezde u vidu gnjecavog otoka kože i potkožnog tkiva.

Klinička slika smanjene funkcije štitne žlijezde Smanjena funkcija štitne žlijezde, ukoliko se ne liječi, uzrokuje poremećaj dječijeg rasta i razvoja. To se vidi kao najkarakterističniji i najupadljiviji endokrinološki poremećaj u djetinjstvu. Klinička slika hipotiroidizma varira prema dobu u kojem je nedostatak hormona nastao. Najsumnjiviji nedostatak hormona vide se, kada je nedostatak hormona prirođen ili je nastao u najranijim godinama života.

Klinički znaci, smanjene funkcije štitne žlijezde su: fizička i mentalna usporenost, pomanjkanje volje za jelo (anoreksija), hladno tijelo, bljedilo usana, oslabljeni tonus mišića, zatvor, uvećanje trbuha sa umbilikalnom harnijom, promuklost glasa, zadebljalost jezika, podbulost kože. Zaostalost u razvoju ispoljava se u zakržljalosti rasta, neoformljenosti lica, smanjeni rast donjeg dijela tijela, nogu. Uz smanjenje tiroksina i povećanja TSH horomona povećana je količina holesterola u krvi.

Smanjena funkcija štitne žlijezde - miksedem i srce Razvoj i pojava miksedema zbog smanjene funkcije štitne žlijezde kod odraslih počinje neosjetno. Klinički je dokazano da mnogi bolesnici sa smanjenom funkcijom srca imaju izliv

tečnosti u perikardu, srčanoj kesi, opni oko srca. Poznato je da duži period smanjene funkcije štitne žlijezde pogoduje arteriosklerozi, zakrčenju krvnih žila srca. Ipak se smatra da proširenje srca i slabost funcije srca kod miksedema, nastaje zbog drugog uzroka i nije endokrinog porijekla. Međutim, dokazano je da manjak hormona štitnjače dovodi do smanjene potrošnje kiseonika u srčanom mišiću, miokardu. Kod miksedema, smanjena je osjetljivost miokarda na hormone nadbubrežne žlijezde, na adrenalin i noradrenalin i zato bolesnici sa miksedemom imaju smanjeni volumen srca i smanjeni ritam srca. Zbog manjka hormona štitnjače smanjen je protok krvi i potrošnja kiseonika u čitavom organizmu, te zato dolazi do osjećaja hladnoće, osjećaja da je koža manje topla i suva. Kod kliničkog pregleda registruje se bradikardija, usporen rad srca i slabija jačina pulsa. Sjena srca je uvećana u kasnijem stadijumu miksedema zbog izliva tečnosti u perikardu. Mada perikardni izliv može biti veći, ne dolazi do tamponade srca, budući da je akumulacija izliva spora. Objavljeni su slučajevi tamponade srca zbog miksedema toznog perikardnog izliva. Na snimcima elektrokardiograma, EKG-a, vidi se smanjena voltaža srčanog mišića, QRS. Intervali P-R i R-T često su produženi. Razlog promjena na EKG-u nije ustanovljen.

Liječenje bolesnika sa miksedemom sastoji se u nadomjestku hormona štitnjače. Liječenje treba započeti niskim dozama koje se postepeno i oprezno povećavaju, jer ako se hormoni ordiniraju u većoj dozi i nerazmišljeno, postoji rizik da oni dovode do angine pektoris, infarkta srca i slabljenje srčane funkcije. Budući da je laboratorijski ustanovljeno da je kod smanjene funkcije štitne žlijezde povećana količina holesterola u krvi i da antitiroidni ljekovi smanjuju holesterol, pokušalo se hiperholesterinemiju liječiti drugom vrstom ljekova koji smanjuju frekvenciju srca. Ipak se u analizi djelovanja ljekova ispostavilo da je kod primjene nekih ljekova veća smrtnost u odnosu na bolesnike kojima je ordiniran sugestivni lažni lijek, placebo.

21

HIRURŠKO LIJEČENJE KAROTIDNIH KRVNIH SUDOVA KAO UZROK CEREBROVASKULARNIH BOLESTI

Dr Peđa Maraš, spec. opšte i vaskularne hirurgije Klinički centar Crne Gore Cerebrovaskularne bolesti su treći po učestalosti uzrok smrti, odmah iza srčanih i svih formi malignih bolesti.

Najdrastičniji oblik cerebrovaskularnih bolesti je šlog. Šlog se definiše kao akutni neurološki deficit sa fokalnom ili globalnom simptomatologijom koja traje duže od 24h.

Hirurško liječenje karotidne bolesti je najvažniji i najznačajniji vid liječenja ove, potencijalno jedne od najtežih bolesti u neurologiji i vaskularnoj hirurgiji.

Smatra se da je hirurški značajna stenoza – stenoza preko 70%, na arterijskim sudovima vrata tj, karotidnim krvnim sudovima, glavni parameter u razmatranju indikacija za hiruršku intervenciju. Imajuci u vidu da je operacija na karotidama tj, everziona karotidna endarterektomija (CEA) preventivni hirurški postupak, stalno usavrašavanje, kako hirurških i dijagnostičkih radnji, je od izuzetne važnosti za postizanje što boljih rezultata u liječenju ovog, nadasve delikatnog problema.

Američki hirurg DeBakey je, 1953. godine, učinio prvu operaciju na karotidama, onako kako se ona i danas radi, ali je ona

22

Vaskularni hirurzi KCCG – dr Milosav Cmiljanić, dr Goran Batrićević, prof. dr BoŞina Radević, dr Davor Musić i dr Perica Marať

publikovana tek 1959. godine.

Opťta anestezija sa kompletnim monitoringom vitalnih funkcija je optimalna za izvođenje kvalitetne rekonstrukcije ovog krvnog suda. Kod pacijenata ugroŞenih od strane kardiorespiratornog sistema ova operacija se moŞe izvesti i u loklalnoj anasteziji.

Slobodno moĹžemo reći da je operativna tehnika odluÄ?ujuci faktor za postizanje dobrih ranih i udaljenih rezultatata karotidne endarterektomije.

Ova operacija u tehniÄ?kom smislu podrazumijeva:

t 5SBOTFLDJKV V OJWPV LBSPUJEOF CJGVSLBDJKF

t 0ETUSBOKFOKF BUFSPTLMFSPUTLPH QMBLB J[ BSUFSJKF

t Anatomsku reinplantaciju unutraĹĄnje karotidne arterije (ACI).

Operacija na karotidnim krvnim sudovima je uglavnom operacija koja se mora dobro indikovati i veoma dobro pripremiti.

Ali, treba reći da se u rijetkim situacijama ona moĹže uraditi i kao hitan hirurĹĄki zahvat. Kada moĹždana ishemija postane kritiÄ?na, razvija se prvo reverzibilno, a veoma brzo i ireverzibilno-nepoWSBUOP QSPQBEBOKF QMFNFOJUPH NPäEBOPH ULJWB 5P [OBĘŠJ EB QP stoji vremenski period od poÄ?etka simptoma do nastanka teĹĄkih oĹĄtećenja na mozgu, tj. terapijski prozor. Ovaj vremenski period se kreće od nekoliko minuta do nekoliko sati.

Ovdje nas iskustvo uÄ?i da se mora reagovati veoma ispravno i brzo.

Indikacije za pravu, hitnu karotidnu endarterektomiju bi bile:

t "LVUOB PLMV[JKB USPNCP[B LBSPUJEOF BSUFSJKF

t ,SFTDFOEP 5*" Ali isto tako treba znati i reći da se hitna operacija na karotidama ne preporuÄ?uje ako postoji teĹĄko i definitivno neuroloĹĄko oĹĄtećenje na mozgu, ako je proĹĄlo viĹĄe od 6h od poÄ?etka NPäEBOPH VEBSB J BLP KF TLFOFS $5 NP[HB QP[JUJWBO IFNPSBHJKB ishemija).

Na kraju, treba reći da ova vrsta operacije za vaskularnog hirurga koji je izvodi predstavlja pravu noćnu moru, iz jednostavnog razloga ĹĄto se ova operacija izvodi sa ciljem da se pacijent ne bi ĹĄlogirao u doglednom vremenu. A to se u svim centrima PUQSJMJLF EPHBĂżB V TMVĘŠBKFWB HEKF TF J NJ VLMBQBNP 5BLPĂżF treba kazati da ovaj mali procenat ove komplikacije ne predstavlja ograniÄ?enje za izvoÄ‘enje iste, u poreÄ‘enju sa velikim benefitom od ove intervencije za 98% operisanih pacijenata.

23

Smanjenje prekomjernog

unosa soli U hotelu Aurel u Podgorici, 25. aprila održana je međunarodna radionica na temu sprovođenja programa za smanjenje prekomjernog unosa soli u ishrani, koju je organizovalo Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, u okviru Plana zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, uz podršku Evropske komisije TAIEX. Na otvaranju radionice govorila je generalna direktorica direktorata dr Mira Jovanovski Dašić, doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje i Mina Brajović, predstavnica SZO. Skup je organizovan u cilju smanjenja prekomjernog unosa soli među stanovništvom zemalja Jugoistočne Evrope i pripreme aktivnosti na prevenciji kardiovaskularnih bolesti i prerane smrtnosti na nacionalnom i regionalnom nivou.

Generalna direktorica dr Mira Jovanovski Dašić otvorila je međunarodnu TAIEX radionicu, ipojasnila da uzroci prekomjernog unosa kuhinjske soli su navike u ishrani, način pripreme hrane i dosoljavanje prilikom jela, ali je među njima neophodno naglasiti tzv. skrivene izvore soli koji se nalaze u hljebu, tjesteninama, sirevima, proizvodima od mesa i ostaloj industrijskoj prerađenoj, gotovoj i polugotovoj konzervisanoj i hrani pripremljenoj u restoranima, posebno u objektima brze hrane. Skrivena so prosječno sačinjava 75% (60-80%) ukupnog dnevnog unosa kuhinjske soli, hljeb i pekarski proizvodi čine 25-30% te količine, zavisno od navika u ishrani. Samo oko petina količine soli koju konzumiramo je pod našom kontrolom. Većina osoba nije svjesna ukupne količine soli koju unosi hranom i nije sposobna da smanji količinu unijete soli.

Jedini način kojim pojedinac može uticati na smanjenje količine skrivene soli je da u potpunosti, ili skoro u potpunosti, prestane uzimati hranu u kojoj se ona nalazi.

Podaci iz naučnih studija pokazuju da unos prevelike količine soli predstavlja rizik za razvoj arterijskog krvnog pritiska u svim uzrasnim kategorijama, a ne samo kod odraslih. Djeca su posebno osjetljiva zbog brzog sticanja navike na slanu hranu, što dovodi do izražene potrebe za unos vrlo slanih proizvoda i čini preduslov za dugotrajne obrasce ponašanja. Postojanje visokog arterijskog krvnog pritiska u djetinjstvu će se vrlo vjerovatno nastaviti i u odraslom dobu, i na taj način povećati rizik za nastanak drugih hroničnih bolesti. U dječijoj populaciji u najvećem riziku za razvoj arterijske hipertenzije uzrokovane povećanim unosom soli su gojazna

24

djeca.

Kako je prekomjerni unos soli direktno povezan sa pojavom hroničnih nezaraznih bolesti, koje predstavljaju vodeći uzrok umiranja u svijetu, procjenjuje se da je, globalno vodeći faktor rizika za umiranje, hipertenzija, odgovorna za 13% smrti, a slijede je pušenje duvana (odgovorno za 9%), povišen nivo šećera u krvi (za 6%), tjelesna neaktivnost (za 6%), povišena tjelesna masa (TM) i gojaznost (za 5%).

U prosjeku, jedna od tri odrasle osobe u svijetu ima povišen krvni pritisak. Visok krvni pritisak i povećanje krvnog pritiska u kasnijim godinama, direktno zavisi od povećanog unosa soli, niskog unosa kalijuma, nedovoljne potrošnje povrća i voća, prekomjernog konzumiranja alkohola, prekomjerne težine i nedostatka fizičke aktivnosti. Istraživanja pokazuju da prekomjerni unos soli utiče na pojavu ili pogoršanje i drugih hroničnih nezaraznih bolesti.

Jedan od zaključaka sistematskog istraživanja faktora rizika je da su najveći nutritivni rizici visok unos natrijuma i nizak unos voća.

Od svih javno-zdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u ishrani je jedna od najlakše izvodljivih javno-zdravstvenih mjera. Za njenu primjenu najvažnija je međusektorska saradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja skrivene soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, jer je veći dio soli koji unosimo u organizam skriven u gotovoj, polugotovoj i industrijski proizvedenoj hrani.

Dugoročni cilj preventivnih mjera je da se doprinese smanjenju prevalencije hroničnih nezaraznih bolesti u vezi sa načinom ishrane u Crnoj Gori, tj. smanjenje srednje vrijednosti arterijskog krvnog pritiska, unapređenje njegove kontrole u opštoj populaciji kroz smanjenje dnevnog unosa soli hranom i smanjenje količine soli u pojedinim vrstama hrane, za šta je neophodna multisektorska aktivnost i saradnja svih relevantnih strana zainteresovanih za rješavanje ovog prioritetnog javnozdravstvenog problema.

Doc. dr Boban Mugoša je izjavio da je opterećenje nezara-

znim bolestima postalo vodeći javnozdravstveni problem, kako u svijetu, tako i u regionu Jugoistočne Evrope. Nezarazne bolesti nisu samo vodeći uzrok smrti već i obolijevanja koja posljedično dovode i do nesposobnosti oboljelih. Od ovih bolesti godišnje umre više ljudi nego od svih drugih uzroka zajedno jer četiri glavne grupe hroničnih nezaraznih bolesti su kardiovaskularne, maligne, hronične respiratorne bolesti i šećerna bolest, koje su odgovorne su za 82% svih smrtnih slučajeva, a procjenjuje se porast brpoja umiranja od hroničnih nezaraznih bolesti na 52 miliona zaključno sa 2030. godinom.

Visoka potrošnja soli, više od 5 grama dnevno, doprinosi povećanju krvnog pritiska i povećava rizik od bolesti srca i moždanog udara. U 2010. godini 1,7 miliona umrlih od kardiovaskularnih bolesti su povezani sa prekomjernim unosom soli. Nažalost, sve je više dokaza koji ukazuju da je problem prekomjernog unosa soli daleko širi nego što se mislilo, jer značajno utiče i na bubrege, koštanu masu (rizik od osteoporoze), povezan je s nekim karcinomima (karcinom želuca), te generalno govoreći, narušava ljudsko zdravlje. Smanjenje unosa soli značajno bi doprinijelo prevenciji kardiovaskularnih, bubrežnih i niza drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara, odnosno doprinijeće ostvarivanju ciljeva koji se odnose na smanjivanje povišenog krvnog pritiska za 25% i redukciju prijevremenog mortaliteta.

Ohrabruje činjenica da se na smanjenje opterećenja hroničnim nezaraznim bolestima može preventivno djelovati kroz organizovane intervencije multisektorskim pristupom za zdravlje u svim politikama. Važan dio smanjenja obolijevanja i umiranja od nezaraznih bolesti je redukcija faktora rizika vezanih za ove bolesti: nepravilne ishrane, zloupotrebe duvana, fizičke neaktivnosti i štetne upotrebe alkohola.

Iskustva drugih zemalja, koje su uspjele da smanje unos soli, pokazuju da se ciljevi mogu postići samo uz višegodišnje sistemski planirane i usmjerene aktivnosti, uz tijesnu saradnju svih zainteresovanih strana uz istovremenu senzibilizaciju i edukaciju

25

potrošača. Najznačajniji aspekt je podizanje svijesti opšte populacije, potrošača prije svega, kao i stručne javnosti, o pitanju prekomjernog unosa soli, kao i sistematsko smanjenje unosa skrivene soli. Veoma je značajno uspostaviti sveobuhvatan pristup smanjenju unosa soli, kroz obezbjeđivanje bazičnih podataka, postavljanje realnih i održivih ciljeva, reformuliaciju proizvoda, informisanje i podizanje svijesti, monitoring i evaluaciju i praćenje zdravstvenih ishoda na populacionom nivou.

Implementacija Programa za smanjenje unisa soli zahtijeva tijesnu saradnju i podršku Vlade, Ministarstva zdravlja, javno-zdravstvenih ustanova, prehrambene industrije, ugostiteljskih objekata, medija, sistema obrazovanja. Uspjeh u implementacije politika usmjerenih ka smanjenju unosa soli pretpostavlja političku posvećenost, multisektorsku saradnju i konkretne akcije. Saradnja između zemalja regiona u okviru Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope pruža priliku za koordinisani odgovor na ovaj veliki izazov, kao i na mogućnost razmjene znanaj i iskustava zemalja našeg regiona u ovoj oblasti.

Mina Brajović je govorila u ime Svjetske zdravstvene organizacije o prevenciji i troškovima hroničnih nezaraznih bolesti.

Izvijestila je da troškovi povezani sa liječenjem epidemije HNB su alarmantni. CVD i kancer koštaju zemlje EU na godišnjem nivou 169 milijardi eura, odnosno 124 milijarde eura. U svijetu, Evropi i Crnoj Gori dešava se epidemija HNB zabrinjavajućih razmjera.

Razumljivo je zašto je pitanje prevencije i kontrole HNB predmet posebne pažnje i posvećenosti SZO, koja je potvrđena kroz čitavi niz globalnih strategija i akcionih planova, zaključno sa Novom zdravstvenom politikom do 2020 godine, koju su usvojili ministri zdravlja okupljeni na Regionalnom komitetu SZO za Evropu u septembru 2012. godinu. Magnituda problema HNB i implikacije bili su razlog zašto je HNB bio na agendi Visokog sastanka tokom zasijedanja Generalne skupštine UN2011 godine, i zašto je i kroz Globalne ciljeve održivog razvoja prepoznata potreba koordiniranog, združenog djelovanja na planu kontrole HNB i povećanih riziko faktora.

Procjenjuje se da oko 80% ukupnog unosa soli potiče kon-

26

zumiranjem tkz. skrivene soli koju nalazimo u mnoštvu namirnica koje svakodnevno konzumiramo, mi i najmlađi članovi našeg društva - cornfleks-a, kobasica, suhomesnatih proizvoda i paštete, preko tvrdih sireva i sirnih namaza, grickalica poput čipsa, štapića, kikirikija, pistaća, gotovih soseva, senfa, majoneza, hamburgera, supa iz kesica. Ne treba zaboraviti hljeb, koji se svakodnevno nalazi na našim tanjirima, i koji u velikoj mjeri doprinosi ukupnoj količini soli unesenoj u organizam.

Kao što znamo, istorija soli je zapravo istorija civilizacije u neku ruku. Nekada moneta za plaćanje i bijelo zlato, danas jedna od četiri „bijele smrti“ i jedna ozbiljna prijetnja ljudskom zdravlju, budući da usljed razvoja prehrambene industrije, novih procesa u prerađivanju hrane, promjene stila i navika življenja, današnji čovjek u prosjeku unosi na dnevnom nivou oko 8 do 12 grama soli, a u pojedinim zemljama EURO regiona i do 17 grama.

Rezultati nedavno sprovedenih istraživanja među dječijom populacijom su zabrinjavajući: Na godišnjem nivou djeca konzumiraju oko 4 kg soli, što znači da konzumiraju 9-12 gr soli dnevno i da uglavnom značajan dio dolazi iz obrađene (gotove ili polugotove) hrane.

Podsjećanja radi, dnevne fiziološke potrbe za solju iznose svega 1 do 2 grama.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli dnevno. Djeci je dovoljna puno manja količina soli, pa će čak 1 gram soli dnevno biti dovoljan za sve fiziološke potrebe malog organizma.

Uz podršku SZO razvijena je inicijativa za smanjenje konzumiranja soli u ishrani stanovnika Crne Gore. Cilj inicijative jeste davanje pozitivnog impulsa u pravcu umjerenijeg unosa soli u organizam, s obzirom na dokazane negativne efekte prekomjerne konzumacije soli.

Verica Pantelić

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Gavez

(Symphytum officinale) Dr Marko Kovačević Gavez (latinski - Symphytum officinale, njemački - Beinwell) predstavlja jednu od najdragocjenijih biljnih vrsta čija je ljekovitost prepoznata u cijeloj Evropi, pa tako i u našim krajevima.

Na području cijele Evrope, gdje ova biljka raste, generacijama se unazad sa koljena na koljeno prenose priče o blagotvornom dejstvu gaveza.

Djelotvornost gaveza potvrđena je u liječenju istegnuća i iščašenja, reumatskih deformiteta ručnih i nožnih zglobova, kao i sportskih povreda i posttraumatskih stanja.

Kod ove biljke su ljekoviti listovi i korijen, koji se skuplja u proljeće i kasnu jesen. Ljekovitost gavezu daju etarska ulja, tanin, sluzi, holin i supstanca alantoin. Alantoin najviše djeluje na stvaranje novih ćelija tamo gdje postoje rane i povrede, odnosno posjekotine, a uz to djeluje i antiinflamatorno, to jest ublažava zapaljenje tkiva.

Indikacije za primjenu preparata na bazi gaveza obuhvataju širok spektar stanja kao što su distenzije i distorzije zglobova, ograničenost pokreta u zglobovima, bolovi u leđima i koljenima, oporavak poslije sportskih povreda i preloma, pa sve do hroničnih reumatskih tegoba. Širina primjene ovakvih preparata, kao i prepoznavanje potrebe za primjenom gaveza od strane pacijenata, diktirali su trend postojanja sve većeg broja preparata sa gavezom kao aktivnom supstancom na našem tržištu. Međutim, među preperatima na bazi gaveza, koje možemo naći na našem tržištu, postoje bitne razlike u koncentraciji aktivne supstance, što utiče i na vidljive razlike u terapijskim efektima koje postižu.

Tako se, u moru preprata na bazi gaveza, svojim kvalitetom izdvaja BEINWELL linija kompanije Dr. Theiss, koja opravdava ime koje nosi (Beinwell; njemački - gavez) jer je to jedina linija preparata koja sadrži 10%/ni ekstarkt gaveza, a koja nam je dostupna u apotekama.

Beinwell linja sadrži tri preparata: Beinwell Gavez gel, Beinwell Gavez kremu i Beinwell Mast Plus. Iako cijelu liniju karakteriše respektabilna koncentracija 10%-og gaveza, preparati unutar linije međusobno pokazuju određene razlike.

28

Beinwell Gavez Gel ima rashladni efekat pa je zato primarno indikovan kod akutnih povreda koje su praćene hematomom. Alantoini kao sastojak gaveza će eliminisati uzročmike upale, a cholin će, uz rashladni efekat, uticati na razgradnju hematoma.

Kada govorimo o Beinwell Gavez kremi, govorimo o preparatu sa termo efektom, koja je primarno namijenjena terapiji hroničnih povreda i reumatskih tegoba. Uz to, govorimo i o višekomponentnoj formuli koju pored 10% gaveza karakteriše i prisustvo ulja ruzmarina, ulja susama, Vanillyl Buthyl Ethera, kamfora i capsicuma, koji je i zaslužan za termo efekat Beinwell Gavez kreme.

Treći preparat iz Beinwell linije je Beinwell Mast Plus, preparat sa prepoznatljivim Beinwell kvalitetom 10% gaveza, u obliku masti, koji ima neutralan termo efekat. Kod ovog preparata takođe govorimo o višekomponentnoj formuli gdje , uz gavez, prepoznajemo i biljku Đavolja kandža, koja je dokazana u ublažavanju zapaljenskih procesa, u regeneraciji oštećene hrskavice, a priznata je i kao prirodni lokalni analgetik. U sastavu Beinwell Masti Plus su i pantenol i vitamin E, koji čine kožu mekšom, glatkom i lokalno ublažavaju eritem. Činjenica da ovaj preparat kao svoju podlogu ima 10%-nu svinjsku mast, daje mu mogućnost penetracije u dublje strukture osteo-artikularnog sistema, zahvaljujući sličnosti svinjske masti sa mastima ljudske kože.

Ova podloga ne sadrži vodu, teže isparava, pa zato preparati na njenoj bazi duže ispoljavaju svoje blagotvorno dejstvo. Činjenica koja se mora pomenuti je i da, iako govorimo o masti, Beinwell Mast Plus je preparat koji ne ostavlja fleke na odjeći, a može se primijeniti i na oštećenoj koži, čiju efikasnu regeneraciju će obezbijediti zajedničko dejstvo gaveza, đavolje kandže, pantenola i vitamina E. Neophodno je reći i da su svi preparati iz Beinwell linije klinički i dermatološki testirani i da im je primjena vrlo jednostavna, jer ih treba nanijeti na želejno mjesto nekoliko puta na dan, a blagotvorne efekte pokazuju u njakraćem mogućem vremenu.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Hronika 01. april - ODRŽAN SASTANAK DIREKTORA JAVNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt sa saradnicima održao je sastanak sa direktorima svih javnih zdravstvenih ustanova. Sastanku su prvi put prisustvovali i novoimenovani direktori domova zdravlja i bolnica, koji su upoznati sa pravilima i načinom rada zdravstvenih ustanova, koji treba da bude konkretna realizacija poslovne politike i načina rada Ministarstva zdravlja.

Prema riječima ministra Šegrta, zajednički interes svih zdravstvenih institucija je da zdravstveni sistem na svim nivoima dobro i kvalitetno funkcioniše na zadovoljstvo građana, uz poštovanje principa realnog planiranja potreba i racionalizacije potrošnje. U tom smislu, ministar Šegrt je upozorio da je detaljna analiza, koju su uradili Ministarstvo zdravlja i ZU Apoteke Crne Gore Montefarm, za prvi kvartal 2016.godine, pokazala neracionalnu potrošnju u oblasti ljekova, a utvrđeno je i uvećanje troškova po osnovu bolovanja. Zato su, kako je kazao ministar, direktori u obavezi da sprovode svakodnevne kontrole potrošnje ljekova i propisivanja bolovanja, uz apsolutnu primjenu mjera racionalizacije, koje svakako neće uticati na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite. Posebna pažnja posvećena je zaradama zaposlenih u zdravstvu. Naglašavajući da zarade u zdravstvu nijesu dovoljne, u odnosu na težinu i složenost posla, ministar Šegrt je kazao da je, zahvaljujući velikim naporima Ministarstva zdravlja i podršci Vlade Crne Gore, u granicama mogućeg, ostvareno najveće moguće povećanje plata zdravstvenim radnicima. Ministar Šegrt je naglasio da je obaveza svih da zdravstveni sistem bude organizovaniji, efikasniji, kvalitetniji, jer je zdravstvo jedan od najvažnijih segmenata svake države čije je funkcionisanje odgovornost, kako Ministarstva zdravlja i svih institucija unutar zdravstvenog sistema, tako i cjelokupnog društva.

18. do 27. januara 2016. godine, sprovedena u porodilištima u Kliničkom centru i opštim bolnicama Nikšić i Berane. Na konferenciji je govorio ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt, šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks i koordinator Nacionalog tima za procjenu dr Snežana Raspopović.

Kontrola kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori sprovedena je u saradnji sa saradničkim centrom SZO za zdravlje majke i djeteta u Trstu i uz tehničku podršku kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori.

01. april - ODRŽAN PEDIJATRIJSKI SKUP Na skupu pedijatara Crne Gore koji je održan u hotelu Podgorica, uz podršku farmaceutskih kompanija Sebamed i 4U Pharm govorio je gost iz Beograda, prof. dr Nedeljko Radlović o vitaminu D u svijetu savremenih saznanja, dr Arif Bajmak iz IBD KCCG, govorio je na temu Mjesto dječije hirurgije u pedijatrijskoj medicini, a prof. dr Mira Samardžić iz IBD KCCG je govorila o nespuštenim testisima.

03. - 05. april - MINISTAR ŠEGRT BORAVIO U SLUŽBENOJ POSJETI MINISTARSTVU ZDRAVLJA SLOVENIJE

01. april - PREZENTOVANI REZULTATI PROCJENE BEZBJEDNOSTI I KVALITETA BOLNIČKE NJEGE MAJKI I NOVOROĐENČADI

Ministarstvo zdravlja je organizovalo konferenciju na kojoj su prezentovani rezultati procjene bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori, koja je, od

30

Ministar zdravlja prof.dr Budimir Šegrt boravio je u službenoj posjeti Ministarstvu zdravlja Republike Slovenije. U okviru posjete organizovan je sastanak ministra Šegrta sa ministarkom zdravlja Republike Slovenije Milojkom Kolar Celarc, na kojem je razgovarano o nastavku dugogodišnje, kvalitetne saradnje, naročito u oblasti farmaceutike, stručnog usavršavanja i primjene savremenih medicinskih procedura.

Ministar Šegrt obišao je kompanije Lek i Krka i tom prilikom sastao se sa predstavnicima ovih farmaceutskih kuća i upoznao ih sa aktivnostima koje se odvijaju u cilju unaprjedjenja farmaceutske politike kroz harmonizaciju postojećih propisa sa evropskom legislativom. Ministar je objasnio da je u toku izrada

osnovne liste ljekova i Uredbe o maksimalnim cijenama ljekova, naglasivši da će Ministarstvo zdravlja, kao kreator zdravstvene politike, upravo posebnu pažnju posvetiti normativnom uredjenju ove oblasti, kako bi se stvorili neophodni uslovi za uspostavljanje stabilnog i održivog farmaceutskog tržišta, koje može biti garant bezbjednosti pacijenata. Uključivanje renomiranih proizvođača sa farmaceustkog tržišta i poštovanje standarda i nivoa kvaliteta, prema riječima ministra Šegrta, značajno će doprinijeti da planirana normativna aktivnost uvaži potrebe svih učesnika, a posebno u dijelu transparentnog i otvorenog pristupa snadbijevanja tržišta ljekovima.

04. - 05. april - ORGANIZOVAN SEMINAR EMCDDA I MINISTARSTVA ZDRAVLJA Delegacija Evropske agencije za monitoring droga i zavisnosti od droga (EMCDDA), zadužena za koordinaciju implementacije projekata u državama Zapadnog Balkana, boravila je u zvaničnoj posjeti Ministarstvu zdravlja. Projektne aktivnosti ove agencije odnose se na pružanje ekspertske podrške u usvajanju standarda iz oblasti prikupljanja i analize podataka iz oblasti problematike droga, a sve u cilju učlanjivanja Crne Gore u ovo tijelo.

Ministarstvo zdravlja organizovalo je seminar za predstavnike državnih institucija, koje u dijelu svojih nadležnosti realizuju aktivnosti iz oblasti politika droga, a u cilju realizacije mjera planiranih kroz pregovaračko poglavlje 24 i jačanja administrativnih kapaciteta. Skup su otvorili dr Jasna Sekulić, načelnica

Odjeljenja za droge u Ministarstvu zdravlja, gospodin Alessandro Campo, zvaničnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, g-đa Sandrine Sleiman iz EMCDDA i gospodin Dejan Knežević, šef Odsjeka za borbu protiv droge Uprave policije. Učesnici su iskazali zadovoljstvo organizacijom seminara, saradnjom sa Ministarstvom zdravlja i EMCDDA, interesovanjem institucija za učešće, kao i sa konkretnom ekspertsko-tehničkom podrškom od strane Evropske komisije kroz TAIEX instrument, u ovoj oblasti.

05. april - URUČENA DONACIJA KCCG NVO Međunarodni klub žena Crne Gore (IWCM) donirao je Klinici za ginekologiju i akušerstvo CTG aparat za monitoring fetusa, 70 dušeka i isto toliko čaršava i jastučnica. Ukupna

ŠVAJCARSKA DERMATOLOŠKA NJEGA

POBOLJŠAVA ELASTIČNOST

UMANJUJE BORE POVEĆAVA HIDRATACIJU Rezultati kliničke studije u trajanju od 28 dana

MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me

ning, obučavanje, kurseve jer to je jedini način da se adekvatno uhvatimo u koštac sa svim medicinskim izazovima današnjice.

Za razliku od drugih profesija, obrazovanje zdravstvenih radnika se ne završava dobijanjem diplome. Naprotiv, oni moraju da uče dok god rade, usavršavaju se, upotpunjuju svoje znanje, jer ciljevi našeg zdravstvenog sistema će se postići kroz kontinuirano unaprjeđivanje znanja i vještina, jer samo dobro edukovani zdravstveni radnici mogu pružiti dobru zdravstveni zaštitu.

06. april - OBILJEŽAN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA

vrijednost donacije je 19.000 eura. Sredstva za realizaciju ove donacije obezbijeđena su na humanitarnom Božićnom bazaru koji je održan 05. decembra 2015. godine u Delta City-ju.

05. - 08. april - ODRŽAN SEMINAR IZ OBLASTI IMUNOPROFILAKSE

Održan je edukativni stručni seminar iz oblasti imunoprofilakse, koji je organizovao Institut za javno zdravlje, u sklopu kontinuirane medicinske edukacije za zdravstvene radnike koji sprovode Program imunizacija u Crnoj Gori. Seminar se održao u hotelu Palas u Petrovcu od 05. do 08. aprila. Pored predavača iz Crne Gore, na seminaru su učestvovali i predavači iz Srbije i Hrvatske koji se bave navedenom problematikom.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava na rastući problem izbjegavanja vakcinacije, čime nam prijeti povratak bolesti poslatih u istoriju medicine, jer ko odbije da vakciniše dijete, ne ugrožava samo svoje dijete već i druge. Neki roditelji smatraju da je vakcinisanje opasno po njihovo dijete ili misle da je bolest toliko rijetka da nema razloga da se dijete vakciniše. Međutim, sa porastom nevakcinisane djece i mogućnosti pojave neke od težih zaraznih bolesti raste. Cilj vakcinisanja nije samo da se zaštite pojedina djeca, već da se zarazne bolesti iskorijene na globalnom nivou tj. da se spriječi pojavljivanje zaraznih bolesti vještačkim stvaranjem imuniteta. Ministarstvo zdravlja Crne Gore vjeruje da će seminari iz oblasti imunoprofilakse doprinijeti da se podstakne vakcinacija kako bi se dostigao potreban postotak od 95% vakcinisane populacije.

Prilikom otvaranja seminara dr Mira Jovanovski Dašić pozdravila je skup u ime Ministarstva zdravlja i izjavila da je prioritet našeg zdravstvenog sistema kontinuirana edukacija, kao i praćenje važećih svjetskih algoritama i protokola kroz stalni tre-

32

Institut za javno zdravlje organizovao je stručni skup na temu: OSTANIMO ZDRAVI, PORAZIMO DIJABETES povodom obilježavanja 07. Aprila, Svjetskog dana zdravlja, koji je ove godine posvećen dijabetesu.

Skupu se obratila generalna direktorka Direktorata za bioetiku i međunarodnu saradnju u Ministarstvu zdravlja dr Mira Jovanovski Dašić, direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović, nakon čega su uslijedila izlaganja prof. dr Agime Ljaljević - Primordijalna i primarna prevencija dijabetes melitusa, dr Nebojše Kavarića - Uloga savjetovališta za dijabetes melitus u domu zdravlja, prof. dr Snežane Vujošević - Savremena terapija i dostupnost liječenja osobama sa dijabetes melitusom u Crnoj Gori i rukovodioca Registra šećerne bolesti dr Dragana Likića - Izvještaj o obolijevanju od šećerne bolesti u Crnoj Gori za 2013. godinu.

Na skupu je istaknuto da je Ministarstvo zdravlja donijelo 2012. godine Nacionalnu strategiju zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću i na taj način apostrofirao je poremećaj regulacije glikemije, kao jedan od prioriteta nacionalnog zdravstvenog sistema. Ova strategija je integralni dio nacionalnog odgovora na hronične nezarazne bolesti, njihovu prevenciju i liječenje na svim nivoima. Dijabetes predstavlja jedan od prioriteta našeg zdravstvenog sistema, a cilj nam je unapređenje zdravog načina života i prevencija ranih morbiditeta. To je u skladu sa evropskom zdravstvenom politikom smanjenja obolijevanja od hroničnih nezaraznih bolesti. Ovom strategijom se promoviše načelo visokokvalitetne, pristupačne i primjenjive prevencije i liječenja oboljelih od dijabetesa, usmjerenih ka unaprjeđenju zdravstvenog sistema u pravcu odlaganja nastanka dijabetesa, kao i ka redukovanju komplikacija i prijevremene smrtnosti osoba u stanju dijabetesa. Ostvarenje ovih ciljeva se može postići prvenstveno kroz kontinuirano unaprjeđivanje znanja i vještina u prevenciji koja obuhvata, odlaganje, rano otkrivanje i uspješnu kontrolu glikemije osoba sa dijabetesom.

Prema procjenama SZO u svijetu preko 350 miliona ima DB, a očekivanja su da će se taj broj udvostručiti narednih 20 godina.

Procjenjeno je da je u Crnoj Gori u 2014. godini bilo oko 50. 000 osoba u stanju dijabetesa, odnosno svaki 8. građanin stariji od 20 godina je u stanju dijabetesa a svaki 23. ima dijabetes, a to ne zna.

Svjetski dan zdravlja podsjeća da i građani treba da imaju razvijenu svijest o specifičnosti DB, o ozbiljnosti današnje epidemiološke situacije i mogućnostima prevencije šećerne bolesti kao i velikom značaju očuvanja zdravlja, poboljšanja zdravstvenog stanja i promovisanje zdravih stilova života, uz provjeru osnovnih zdravstvenih parametara. Trend brzog življenja ostavlja nam malo vremena da se posvetimo očuvanju zdravlju, a značaj prevencije, koja obuhvata zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, održavanje normalne tjelesne težine i izbjegavanje upotrebe duvana, može spriječiti ili odložiti pojavu dijabetesa tipa 2 i njenih komplikacija.

08. - 10. april - ORGANIZOVAN SEMINAR PEDIJATARA U organizaciji farmaceutske kompanije Pharma Swiss održan je pedijatrijski skup u hotelu Avala u Budvi. Skupu su prisustvovali pedijatri iz Crne Gore i Srbije. Tokom tri dana skupa bilo je riječi o primjeni enteralne ishrane kod djece, probioticima u gastroenterološkoj praksi, pravilnoj ishrani u prvoj godini života djeteta, o digestivnim tegobama odojčeta tokom sazrijevanja, infekcijama gornjeg respiratornog trakta i o najčešćim oboljenjima oka u dječijem uzrastu.

14. april – ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE KLINIČKA PEDIJATRIJSKA ENDOKRINOLOGIJA U amfiteatru Univerziteta Mediteran, 14. aprila, održana je promocija knjige Klinička pedijatrijska endokrinologija, autora prof. dr Božidara Bojovića. Organizator promocije je bio akademik Nenad Vuković, rektor univerziteta Mediteran, a promoteri prof. dr Vesna Miranović, prof. dr Miloš Cimbaljević i prof. dr Dragan Zdravković iz Beograda koji nije bio u prilici da prisustvuju istoj.

14. april - JAPANSKA AGENCIJA ZA MEĐUNARODNU SARADNJU DONIRALA OPREMU ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA), kroz Projekat unaprijeđenja zdravstvene opreme opštih bolnica, a u okviru Sporazuma o tehničkoj saradnji, vrijednim donacijama nastavlja da pomaže razvoj zdravstvenog sistema Crne Gore.

Nakon analize, u cilju utvrđivanja potreba crnogorskih zdravstvenih ustanova, koju su sproveli predstavnici Ministarstva zdravlja i Japanske agencije za međunarodnu saradnju, donesena je odluka da se Kliničkom centru i opštim bolnicama u Nikšiću i Kotoru donira savremena medicinska oprema, u vrijednosti 500 hiljada eura. Medicinska oprema za dijagnostiku i liječenje, značajno će doprinijeti podizanju niova pružanja zdravstvenih usluga u ovim zdravstvenim ustanovama.

Pokrenite novi život vaše kose uz Migliorin proizvode za savršenu njegu iznutra i spolja.

MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me

Uspješna saradnja japanske vlade, kroz angažman Agencije za međunarodnu saradnju (JICA) sa Vladom Crne Gore, datira još o 2007.godine, kada je i sprovedena studija na temu ‘’Projekat unaprijeđenja zdravstvene opreme opštih bolnica’’, na osnovu Sporazuma o tehničkoj saradnji između dvije zemlje. Opremanje zdravstvenih ustanova, ne samo kroz ovakve donacije, već i kroz druga ulaganja, imaju za cilj da se modernizuju i osavremene zdravstvene usluge i unaprijedi zdravstvena zaštita građana, što predstavlja strateško opredjeljenje Ministarstva zdravlja.

15. april - PREDSTAVLJENI NALAZI ANALIZE UTICAJA ZAGAĐENOG VAZDUHA NA ZDRAVLJE ČOVJEKA Održan je sastanak u hotelu Ramada, u Podgorici na kom su predstavljeni nalazi analize uticaja zagađenja vazduha na zdravlje stanovništva u crnogorskim opštinama. Sastanak je bio prilika da se obave planirane nacionalne konsultacije o dobijenim rezultatima, te da se kroz multisektorski dijalog identifikuju i usaglase preporuke za rješavanje prepoznatih problema na održiv i odgovoran način.

Predmetna analiza izradjena je u okviru saradnje između Vlade Crne Gore i Svjetske zdravstvene organizacije, uz podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore. Analizom su obuhvaćeni podaci o kvalitetu vazduha u tri najveće i najugroženije crnogorske opštine: Podgorici, Nikšiću i Pljevljima, kako bi se procijenio uticaj zagađenja vazduha na zdravlje stanovništva.

Primjenom metode Svjetske zdravstvene organizacije za procjenu zdravstvenih rizika, došlo se do rezultata koji ukazuju na zdravstvene posljedice povezane sa izloženošću česticama u stepenu značajno većem od nivoa preporučenog SZO Smjernicama o kvalitetu vazduha. Planirano je da nalazi ove procjene budu korišteni i prilikom izrade Plana konkretnih mjera.

18. april - U PODGORICI ODRŽAN SASTANAK POMPIDU GRUPE SAVJETA EVROPE Ministarstvo zdravlja bilo je domaćin dvodnevnog ekspertskog sastanka, Pompidu grupe Savjeta Evrope, koji je održan u Podgorici. Na sastanku je analizirana radna verzija projekta, pod nazivom Internet intervencije za samoprocjenu stepena rizika zbog zloupotrebe droga. Izradu modela internet intervencije tehnički i ekspertski je podržao Savjet Evrope, a biće data na korišćenje državama Jugoistočne Evrope, koje su iskazale interesovanje da primjene ovaj savremeni model intervencije. Pored eksperta Savjeta Evrope, koji je autor modela, na skupu su učestvovali predstavnici Grčke, Rumunije, Makedonije, Srbije, BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore.

Model on-line intervencije, čijoj se izradi pridružilo i Ministarsto zdravlja Crne Gore, predstavlja inovativni pristup u ovoj oblasti u Jugoistočnoj Evropi. Cilj kreiranja ovakvog modela intervencije je da se korišćenjem savremenih tehnologija, priđe korisnicima interneta i da im se ponudi jednostavan i u potpunosti anoniman upitnik, čijim se popunjavanjem dobija procjena stepena rizika u kojem se osoba nalazi usljed konzumacije droga. Očekuje se da bi, nakon finalizacije modela i lingvističke adaptacije za svaku državu posebno, on line upitnik bio

34

spreman za primjenu pilot projekta krajem tekuće godine. Procjena je da bi se ovakvom vrstom intervencije mogao podstaći određeni broj osoba koje koriste droge, da se obrate za pomoć, odnosno da se prevenira moguća dugotrajnija upotreba.

Mogućnost primjene ovog modela u Crnoj Gori proizilazi iz članstva naše države u Pompidu grupi Savjeta Evrope, a u cilju savremenog pristupa prevencije i tretmana, a u širem kontekstu e-zdravstva.

19. april – ODRŽAN STRUČNI SKUP O ALERGIJAMA KOD DJECE

U organizaciji farmaceutske kompanije Pharmalife iz Beograda organizovan je stručni skup u hotelu Ramada. Predavanje o alergijama i atopijskom dermatitisu kod djece održao je prof. dr Branimir Nestorović, spec. pedijatar sa Tiršove dečije klinike iz Beograda. Nakon predavanja razvijena je diskusija i o ostalim učestalim dječijim oboljenjima.

Prof. Nestorović je govorio o načinu nastanka alergija kod djece, koja su djeca najpodložnija istim, koji su sve faktori rizika, i pojasnio je vezu između alergija i atopijskog dermatitis, koji se danas uspješno liječi uz adekvatnu savremenu terapiju koja ne sadrži kortikosteroide.

Skupu je prisustvovalo preko pedeset pedijatara i farmaceuta iz svih krajeva Crne Gore.

22. april - CEZANA USPJEŠNO SPROVODI PLAN KONTINUIRANE MEDICINSKE EDUKACIJE Aktivnosti, u okviru Plana kontinuirane medicinske edukacije za sve nivoe zdravstvene zaštite, koju je krajem 2015. godine, usvojilo Ministarstvo zdravlja, koje realizuje Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore, sprovode se prema predviđenoj dinamici. Centar za nauku KCCG tokom februara 2016. godine organizovao je 13 stručnih predavanja, koje je pratilo 456 zdravstvenih radnika, a zastupljene su bile teme iz oblasti: ortopedije, radiologije, reumatologije, urgentne medicine, genetike i sudske medicine. Dva edukativna skupa organizovana su za medicinske sestre i tehničare, a u tom periodu, kroz studijsku posjetu Beogradu, realizovana i je edukacija iz oblasti ortopedije.

U martu 2016.godine organizovano je 15 edukativnih skupova, u formi predavanja, na kojima je učestvovalo 694 ljekara i medicinskih sestara i tehničara, iz oblasti neurologije, ortopedije, psihijatrije, transfuzije krvi, urgentne medicine. Tokom marta organizovane su studijske posjete u cilju edukacije za crnogorske

ljekare iz oblasti kardiologije i ortopedije u Beogradu, kao i dvije edukativne radionice za medicinske sestre i tehničare.

25. april - ODRŽANA MEĐUNARODNA RADIONICA O PREKOMJERNOM UNOSU SOLI

Generalna direktorica Direktorata za bioetiku i međunarodnu saradnju dr Mira Jovanovski Dašić otvorila je međunarodnu radionicu na temu sprovođenja programa za smanjenje prekomjernog unosa soli u ishrani, koju je organizovalo Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje, u okviru Plana Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, uz podršku Evropske komisije TAIEX. Skup je organizovan u cilju smanjenja prekomjernog unosa soli među stanovništvom zemalja Jugoistočne Evrope i pripreme aktivnosti na prevenciji kardiovaskularnih bolesti i prerane smrtnosti na nacionalnom i regionalnom nivou.

Kako je prekomjerni unos soli direktno povezan sa pojavom hroničnih nezaraznih bolesti koje predstavljaju vodeći uzrok umiranja u svijetu, procjenjuje se da je, globalno, vodeći faktor rizika za umiranje, hipertenzija, odgovorna za 13% smrti, a slijede je pušenje duvana (odgovorno za 9%), povišen nivo šećera u krvi (za 6%), tjelesna neaktivnost (za 6%), povišena tjelesna masa (TM) i gojaznost (za 5%).

U prosjeku, jedna od tri odrasle osobe u svijetu ima povišen krvni pritisak.

Jedan od zaključaka sistematskog istraživanja faktora

rizika je da su najveći nutritivni rizici visok unos natrijuma i nizak unos voća.

Od svih javno-zdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u ishrani je jedna od najlakše izvodljivih javno-zdravstvenih mjera. Za njenu primjenu najvažnija je međusektorska saradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja skrivene soli odnosno soli u proizvodnom procesu, jer je veći dio soli koji unosimo u organizam skriven u gotovoj, polugotovoj i industrijski proizvedenoj hrani.

Dugoročni cilj preventivnih mjera je da se doprinese smanjenju prevalencije hroničnih nezaraznih bolesti u vezi sa načinom ishrane u Crnoj Gori, tj. smanjenje srednje vrijednosti arterijskog krvnog pritiska, unapređenje njegove kontrole u opštoj populaciji kroz smanjenje dnevnog unosa soli hranom i smanjenje količine soli u pojedinim vrstama hrane, za šta je neophodna multisektorska aktivnost i saradnja svih relevantnih strana zainteresovanih za rješavanje ovog prioritetnog javnozdravstvenog problema.

25. april - PREDSTAVLJENE STRUKTURNE REFORME U ZDRAVSTVU Ministar zdravlja prof.dr Budimir Šegrt sa saradnicima održao je sastanak sa direktorima svih javnih zdravstvenih ustanova i njihovim pomoćnicima za pravna i ekonomska pitanja.

Ministar Šegrt je kazao da su strukturnim reformama u zdravstvu, dokumentom koji je prezentovao protekle sedmice na tematskoj sjednici Vlade u Kolašinu, prepoznati problemi u zdravstvenom sistemu, utvrđene mjere koje treba preduzeti da bi se oni riješili, uspostavljeni su indikatori za mjerenje i dokazivanje rezultata i definisani rokovi, nosioci planiranih aktivnosti i budžet za njihovu realizaciju. Vizija strukturnih reformi, koje su dobile apsolutnu podršku Vlade, je uređen i efikasan zdravstveni sistem, baziran isključivo na interesima pacijenata. Mjere koje su predviđene Akcionim planom za sprovođenje strukturnih reformi za period 2015-2017., prema riječima ministra Šegrta, imaju za cilj poboljšanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga, edukaciju kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite, racionalizaciju troškova, kontinuiranu kontrolu rada u svim segmentima zdravstvenog sistema, kao i da se kroz privatno-javno partnerstvo koriste privatni potencijali,

PREDSTAVLJENE STRUKTURNE REFORME U ZDRAVSTVU

35

ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI ORGANIZOVAO VIŠE AKCIJA

kako bi se obezbijedile kvalitetnije, efikasnije i jeftinije medicinske usluge. Kako je istakao ministar Šegrt, primjena predviđenih mjera pokazuje da se stanje indikatora, po prvi put blago popravlja, a istovremeno je i pozitivno kretanje ključnih parametara potrošnje, ali i da se još mora puno raditi da bi se stanje popravilo.

Ministar Šegrt je poručio direktorima zdravstvenih ustanova da moraju mnogo organizovanije i odgovornije da obavljaju svoj posao, da sprovode svakodnevne kontrole potrošnje ljekova i propisivanja bolovanja, uz apsolutnu primjenu mjera racionalizacije, koje neće uticati na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite.

Sastanku je prvi put prisustvovao novoimenovani direktor Fonda za zdravstveno osiguranje mr Sead Čirgić, koji je menadžmentima zdravstvenih ustanova predstavio svoju viziju razvoja Fonda, u skladu sa smjernicama zdravstvene politike.

26. april - POTPISAN JE GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR SA SINDIKALNIM ORGANIZACIJAMA ZDRAVSTVA Ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt i predstavnici dvije reprezentne sindikalne organizacije zdravstva potpisali su Granski kolektivni ugovor. U ime sindikalnih organizacija Granski kolektivni ugovor potpisali su dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica Sindikata zaposlenih zdravstva i socijalne zaštite i dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore.

30. april - LIČNA BIBLIOTEKA POKLONJENA PSIHIJATRIJSKOJ BONICI Porodica dr Veselina –Venca Veljića, poštujući njegovu oporuku, poklonila je veoma vrijednu stručnu biblioteku ZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju “Dobrota “ Kotor.

Mr sci dr Veselin Veljić, specijalista neuropsihijatar i subspecijalista neurofiziolog, bio je dugogodišnji radnik Specijalne bolnice za psihijatriju “Dobrota” Kotor, a na kraju radne karijere i njen direktor.

Poklonjene knjige u ime porodice Veljić, direktoru Speci-

36

jalne bolnice za psihijatriju doc dr Draganu Čabarkapi, uručila je kćerka Nađa.

Knjige su pohranjene u bolničkoj biblioteci smještenoj u objektu radno-okupacione terapije.

30. aprila –ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI ORGANIZOVAO VIŠE AKCIJA Zavod za transfuziju krvi Crne Gore organizovano je u aprilu više akcija dobrovoljnog davanja krvi u kojima su učestvovali: maturanti Srednje medicinske škole iz Berana, učenici Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“ iz Podgorice, studenti Fakulteta za pomorstvo iz Kotora, pripadnici Centra za bezbjednost iz Bijelog Polja, zaposleni u podgoričkim firmama Bild studio, Arhimed i Moja hrana, učenici i profesori gimnazije 21 Maj iz Tuzi, studenti Ekonomskog fakulteta u Podgorici, kao i studenti i zaposleni Univerziteta Mediteran u Podgorici, članovi NVO Platelets iz Tivta i učenici završnog razreda gimnazije "Panto Mališić" iz Berana.

REGION 07. april - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ZDRAVLJA - Srbija Pоvоdоm Svjеtsкоg dаnа zdrаvljа којi sе оvе gоdinе оbiljеžаvа pоd slоgаnоm Pоbijеdimо diјаbеtеs, u Institutu zа јаvnо zdrаvljе Srbiје оdržаnа је коnfеrеnciја zа nоvinаrе. Кljučnе pоruке pоvоdоm Svjеtsкоg dаnа zdrаvljа uputili su аss. dr Zlаtibоr Lоnčаr, ministаr zdrаvljа, dоc. dr sci med. Drаgаn Ilić, dirекtоr Institutа zа јаvnо zdrаvljе Srbiје, акаdеmiк prоf. dr Nеbојšа Lаlić, prеdsjеdniк Rеpubličке stručnе коmisiје zа šеćеrnu bоlеst, као i dr Miljаnа Grbić, šеf Каncеlаriје SZО zа Srbiјu.

Diјаbеtеs је glоbаlnа prijеtnjа 21. vijека sа оzbiljnim i dаlекоsеžnim humаnim, sоciјаlnim i екоnоmsкim pоsljеdicаmа.

Dаnаs u svijеtu 415 miliоnа ljudi imа diјаbеtеs i uкоliко sе rаstući trеnd оbоlijеvаnjа nаstаvi, dо 2040. gоdinе brој оbоljеlih ćе sе pоvеćаti prеко 50% i iznоsićе 642 miliоnа, rеčеnо је nа коnfеrеnciјi. Prеmа pоdаcimа Institutа zа јаvnо zdrаvljе Srbiје Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut, u Srbiji približnо 760.000 оdrаslih оsоbа imа diјаbеtеs. Pritоm, 470.000 оsоbа stаriјih оd 20 gоdinа ili 8,1% stаnоvništvа imа pоstаvljеnu diјаgnоzu diјаbеtеsа i јоš

290.000 оsоbа nе znа zа svојu bоlеst i nе lijеči sе. Vеćinu оbоljеlih čini rаdnоакtivnо stаnоvništvо.

07. april SVJETSKI DAN ZDRAVLJA OBILJEŽEN BOGATIM PRIGODNIM PROGRAMOM - Hrvatska

Ministar zdravlja doc. dr sci Dario Nakić, učestvovao je u obilježavanju Svjetskog dana zdravlja na Trgu Svetog Marka u Zagrebu. Događaju je prisustvovala i predsjednica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u RH, Antoinette Kaić Rak.

FreeStyle Precision Neo Diabetes Care

Aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me e-mail: vpmeditas@t-com.me,

Ovom prilikom je u organizaciji Ministarstva zdravlja, ispred Crkve sv. Marka postavljen pult gdje su građani mogli izmjeriti pritisak i šećer i dobiti savjete od medicinskog osoblja KBC-a Zagreb. Cilj je akcije bila dodatna promocija važnosti preventivne zdravstvene zaštite u otkrivanju i liječenju dijabetesa u Hrvatskoj. Ministar zdravlja Dario Nakić je kazao kako je akcija organizovana da bi se građanima podigla svijest o skrivenim rizicima hroničnih bolesti, jer se mnoge maligne bolesti u hrvatskom društvu ne liječe dovoljno dobro upravo zbog kasnog dolaska pacijenta na dijagnostiku.

U Hrvatskoj oko 50 posto ljudi nije svjesno da ima dijabetes, a 30 posto ljudi nije svjesno da ima povišen krvni pritisak.

Pravovremeno liječenje može ukloniti ili čak spriječiti teške posljedice ovih bolesti.

07. - 10. April - ORGANIZOVAN KONGRES ONKOLOGA - Hrvatska Hrvatsko onkološko društvo organizovalo je kongres koji je trajao tri dana u Poreču. Predsjednik ovog društva dr Eduard Vrdoljak prilikom otvaranja skupa izjavio je da je Hrvatska ostala među rijetkim evropskim zemljama u kojima još uvijek nije dostupna imunoterapija, nova metoda liječenja nekih od najtežih oblika malignih bolesti. Riječ je o revolucionarnoj metodi koja bi uskoro rak mogla iz smrtonosne bolesti da pretvori u hroničnu bolest. Ova terapija može potencijalno da izliječi svakog trećeg umirućeg bolesnika, oboljelog od metastatskog tumora, a sasvim sigurno omogućava dugotrajno zalječenje i otvara nadu da će karcinom postati hronična bolest, bez rasta i progresije. To je revolucija kakvu do sada u onkologiji nismo vidjeli.

08. april - REORGANIZACIJA I PROŠIRENJE HITNE BOLNIČKE MREŽE - Hrvatska U prostorijama škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, u organizaciji Ministarstva zdravlja je održan sastanak na temu predloga reforme djelatnosti hitne medicine. Na sastanku je učestvovalo više od stotinu učesnika među kojima su bili sanacijski upravnik domova zdravlja, županijski načelnici za zdravstvo, rukovodioci objedinjenih hitnih prijema zdravstvenih ustanova.

11. april - ORGANIZOVAN MEĐUNARODNI SKUP IPA PROJEKTA U SARAJEVU Održan međunarodni skup u Sarajevu, u organizaciji Federalnog ministarstva zdravlja pod nazivom Izazovi i mogućnosti uvođenja informacijskih tehnologija u područje zdravstva. Skup

38

IPA projekat Adriatic model održive mobilnosti u oblasti zdravstvene zaštite, koji finansira Evropska komisija okupio je oko 130 učesnika iz Italije, Grčke, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i iz zdravstvenih ustanova sa područja Federacije BiH. Cilj projekta Adriatic model održive mobilnosti u oblasti zdravstvene zaštite je da se, korišćenjem modernih informatičkih tehnologija, osigura mobilnost pacijenata, kao i ljekarskog kadra i usluga, kroz razvoj prekograničnog modela održive i efikasne komunikacije i razmjene podataka i iskustva među pružaocima zdravstvenih usluga, a sve u svrhu smanjenja nepotrebnog kretanja pacijenata u Jadransko-jonskoj regiji.

15. - 17. april - ORGANIZOVAN TREĆI KONGRES PREVENTIVNE PEDIJATRIJE - Srbija

Treći godišnji kongres Udruženja za preventivnu pedijatriju Srbije (UPPS) sa međunarodnim učešćem, pod nazivom: PREVENCIJA U PEDIJATRIJI - OSNOV ZA ZDRAV ŽIVOT I DUGOVEČNOST, održan je u hotelu Holiday In u Beogradu.

Predsjednik organizacionog odbora je bio prof. dr Vladislav Vukomanović. Predsjednik Udruženja za preventivnu pedijatriju Srbije, doc dr Bojko Bjelaković izjavio je da su predavanja održana od strane velikog broja domaćih I stranih profesora i predavača iz svih oblasti pedijatrije.

15. april - ODRŽANA REGIONALNA KONFERENCIJA DIGITALNE MEDICINE - Hrvatska U organizaciji Večernjeg lista, portala Ordinacija.hr i Health event-a u Hypo centru održana je i regionalna konferencija digitalne medicine pod nazivom Budućnost je sada.

Tehnologizacija zdravstvenog sistema uključuje primjenu velikog broja podataka i formiranje registra pacijenta. Danas, postoji velika količina podataka koji nisu analizirani. Kada bi se ti podaci analizirali, došlo bi do povećanja efikasnosti zdravstvenog sistema korištenjem i obradom dostupnih podataka, što se ovom konferencijom željelo i postići. Time bi se omogućio pomak od sadašnjeg pristupa liječenju, koji je orijentisan na pojedinu bolest u kojem ishodi terapija nisu mjereni. Novi pristup omogućio bi individualno liječenje pacijenata i korištenje najefikasnije terapije.

Konferencija se održala u dvorani Kornati gdje su se okupili svi učesnici procesa digitalizacije medicine: farmaceutske kompanije, IT firme, državnu i lokalnu zdravstvenu administraciju, lijekare, davaoce usluga zdravstvene zaštite, start-upove kao i male i srednje firme koje se bave zdravstvom.

21. – 24. april – ODRŽAN 65. KONGRES KARDIOVASKULARNE HIRURGIJE - Srbija

zumijevanje transgeneracijskog prenosa epigenetske informacije izuzetno važno za razvoj novih metoda tretiranja takvih bolesti.

65. Međunarodni kongres Evropskog udruženja za kardiovaskularnu hirurgiju održao se u Beogradu. Beograd je po drugi put, nakon 40 godina bio mjesto održavanja ovog kongresa, čime se pridružio još nekolicini gradova koji su ovaj kongres organizovali po dva puta. Prof. dr Lazar Davidović je predsjednik lokalnog organizacionog komiteta i najzaslužnijh za odabir Beograda kao mjesta održavanja ovog kongresa.

Na kongresu je bilo oko 100 predavača po pozivu, a učesnika na kongresu koji su prisutvovali više od 600. Najveći broj činili su učesnici iz evropskih zemalja imajući u vidu karakter kongresa, pa hirurzi iz USA, Azerbejdžana, Kazahstana, Južne Koreje, Kine, Japana, Brazila…

29. april – OTVOREN TWINNING PROJEKAT ZA UNAPREĐENJE PREVENTIVNIH PROGRAMA – Hrvatska

22. april - IGRA EPIGENOMIKE – Hrvatska Igra epigenomike naziv je konferencije koja je u Dubrovniku, u organizaciji Instituta Ruđer Bošković (IRB), okupila preko stotinu vodećih svjetskih i domaćih stručnjaka iz oblasti istraživanja epigenoma. Konferencija se održala u Hotelu Palace.

Epigenomika se bavi proučavanjem promjena na molekulima DNA ili proteinima omotanim oko DNA koje djeluju kao prekidači za uključivanje i isključivanje gena. Epigenomu pripadaju sve molekule koje se vežu na DNA, koje modificiraju, pakiraju DNA u hromosome, koje čitaju informaciju skrivenu u DNA, itd.

Mnoge složene bolesti su dijelom nasledne, stoga je ra-

U Ministarstvu zdravlja započelo je sprovođenje Twinning komponente projekta Unaprjeđenje kvaliteta sprovođenja Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka. Cilj projekta je da se unaprijedi i poboljša sprovođenje postojećih nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva, kako bi se smanjila stopa obolijevanja i smrtnosti od ovih bolesti.

Nismo zadovoljni dosadašnjim rezultatima, odziv i ishodi liječenja su nezadovoljavajući i mogu nas samo podstaći da se dodatno aktiviramo i učinimo više po pitanju preventivnih programa - rekao je zamjenik ministra zdravlja Ivan Bekavac i dodao kako postoji mogućnost, zahvaljujući prijateljstvu i komunikaciji sa kolegama iz Litvanije i Slovenije, da se učestvuje u twinning projektu i razmjenom iskustava i znanja treba doći do boljih rješenja u sprovođenju preventivnih programa.

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata

MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me e-mail: vpmeditas@t-com.me,

AKTIVNOSTI, VIZIJE I BUDUĆI PLANOVI FARMACEUTSKE KOMORE CRNE GORE

Milanka Žugić, mr ph Predsjednik Farmaceutske komore Crne Gore Velikim uspjehom Komore smatramo protekli drugi Kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem, koji je opet okupio rekordan broj, kako slušalaca tako i predavača. Mislim da nećemo biti neskromni, znajući koliki je problem obično održati pažnju kolega, ako kažemo da se cijelo vrijeme trajanja Kongresa možemo pohvaliti sa prepunim salama slušalaca.

Potrudili smo se da nam dodju najbolji predavači, zastupljeni i na međunarodnim kongresima, eminentni stručnjaci koji su upoznali i našu farmaceutsku javnost sa najnovijim dostignućima, smjernicama i težnjama zemalja sa najjrazvijenijom farmaceutskom djelatnošću.

Farmaceutska komora Crne Gore iz dana u dan razvija, unapređuje i uspostavlja saradnju sa ostalim međunarodnim organizacijama iz farmaceutske struke.

Bili smo domaćini delegacije EPhEU u sastavu od 8 predstavnika i to: dr Serge Caillier, farmaceut iz Francuske, koji je član Borda Komore Sekcije D i Vice-predsjednik Evropskog udruženja zaposlenih farmaceuta u farmaciji (L’Association europenne des pharmaciens employes dans les pharmacies d’officine) sa sedam svojih saradnika. Razmijenili smo iskustva na polju farmaceutske djelatnosti, kako dostignuća, tako i probleme sa kojima

40

se svakodnevno srijećemo i mi i oni u svakodnevnom radu.

Zajednički su problemi vezani za administraciju, usaglašavanje akata i borba sa monopolizovanim tržištem, upoređujući sa apotekama u kojima je vlasnik farmaceut.

Ispostavilo se da je naša prednost broj farmaceuta i povezanost Komore sa njima, na način što komunicira sa svakim farmaceutom (članom Komore) elektronskim putem pružanjem

Sa drugog Kongresa farmaceuta Crne Gore

i redovnim ažuriranjem informacija.

Možemo se pohvaliti da smo na jednom od simpozijuma bili preteče Međunarodne asocijacije Komora, sazvavši i ugostivši predsjednike komora Hrvatske, Slovenije, Srbije, Kosova, Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine, što je uslijedilo da se saradnja intezivira, razvije isti koncept na Kongresu u Sarajevu održanom 14-17.05.2015. godine i našeg Kongresa održanog 28-31. maja 2015. godine u Budvi, što je konačno rezultiralo potpisivanjem Sporazuma o osnivanju Asocijacije farmaceuta jugoistočne Evrope u Sarajevu, 05.11.2015. godine. Članica Asocijacije je i Bugarska. Svrha osnivanja Asocijacije je jačanje institucija, kao i farmacije kao nauke i struke. Sljedeće zasijedanje zakazano je za 13-15.maj 2016.g. u Neumu, gdje će članovi Asocijacije diskutovati o nacrtu Statuta iste.

Dana 12.02.2016. godine formirana je, u okviru Komore Sekcija bolničkih farmaceuta, sa ciljem da se prijave u članstvo EAHP, te na taj način im omogući pogodnosti i prosperitet struke bolničkih farmaceuta.

To je upravo jedna od naših vizija u Farmaceutskoj komori. Ojačati farmaceutski kadar kliničkim farmaceutima i aktivno učestvovati u pružanju zdravstvene zaštite i na sekundarnom nivou, bolnickim apotekama.

U proteklom periodu se aktivno radilo na unapređenju postojećih i stvaranju novih normativnih akata. Formirane su dvije radne grupe u čijem sastavu su bili predstavnici farmaceuta privatnog i državnog sektora, trudeći se da učešće istih bude ravnopravno zastupljeno u svim segmentima.

Radna verzija Pravilnika o opštim i posebnim uslovima koje moraju da ispunjavaju apoteke u pogledu prostora, opreme, kadra i kriterijuma za osnivanje i rad apoteke je urađena i predata Ministarstvu zdravlja, dok je u toku rad na izradi Smjernica Dobre apotekarske prakse.

U prošloj godini radna grupa Komore je uradila i predala radnu verziju Pravilnika o obrascu i sadržini recepta, kriterijumima za klasifikaciju ljekova, kao i načinu propisivanja i izdavanja ljekova.

Smatramo da je vrlo važno da sve naše “želje” (rad u praksi je tu najvjerodostojniji pokazatelj šta je zaista potrebno ili šta koči pravila struke) budu zastupljene u tim pravilnicima, a sama njihova realizacija se usvaja i donosi od strane Ministarstva zdravlja, kao krovne institucije u kreiranju zdravstvene politike.

Naš cilj i želja kroz stvaranje ovih normativa je da osmislimo apoteku onako kako ona treba da izgleda iz ugla stručnjaka- farmaceuta. Samim tim će se i farmaceutska djelatnost i nivo farmaceutske usluge izdići na nivo zemalja koje nam upravo i služe za poređenje. Želim i ovom prilikom da najavim radionicu koja ce biti održana na III Medical konferenciji, koja je upravo na fonu ciljeva Farmaceutske komore Crne Gore i odgovora farmaceuta kao stručnjaka na nove izazove. Sam naslov Master class radionice: “Oblikujmo našu budućnost zajedno, kroz inovativni model za pokretanje promjena u farmaceutskoj praksi i edukaciji” je dovoljan izazov za koleginice i kolege koji misle, znaju i mogu da se uključe u pružanje farmaceutske zdravstvene zaštite na neki novi način. Ovo će upravo biti i tema naših edukacija tokom sljedeće godine, radi implementacije istih modela u farmaceutskoj praksi, što je dovelo do proširenja aktivnosti i vještina farmaceuta kao zdravstvenog radnika.

Ovakav način u pružanju farmaceutske zaštite je jedini mogući odgovor izazovima savremenih zahtjeva u zdravstvenom sistemu, kako se navodi u svim najnovijim istraživanjima FIP-a (International Federation of Pharmacists-Internacionalno Udruženje Farmaceuta), kao krovne stručne organizacije ovog tipa u svijetu.

41

PREVENCIJA ŠEĆERNE BOLESTI U CRNOJ GORI U SUSRET SVJETSKOM DANU ZDRAVLJA

Prof. dr Agima Ljaljević Direktorica centra za promociju zdravlja Institut za javno zdravlje Aktivnosti prevencije i tretman dijabetesa su važni za postizanje trećeg globalnog cilja održivog razvoja koji se odnosi na smanjenje umiranja od nezaraznih bolesti, za trećinu, do 2030. godine.

Prethodne decenije karakteriše unapređenje ishoda tretmana šećerne bolesti. Ipak, postoji još prostora za poboljšanje društveno-medicinskih mjera zdravstvene politike, posebno u oblasti prevencije ove bolesti.

Mnogi društveni sektori imaju važnu ulogu u navedenom procesu, uključujući Vladu, javni i privatni sektor, medije, kao i same pojedince. Pri tome je od značaja razviti mjere primordijalne prevencije dijabetesa, koje podrazumijevaju sprečavanje pojave bolesti kroz modifikaciju ekonomskih, socijalnih, kulturoloških i bihevijoralnih uslova u populaciji, za koje je dokazano da povećavaju rizik obolijevanja.

Na ovaj način se zadovoljava princip aktivne društvene brige za zdravlje populacije, što podrazumijeva uključivanje mjera privredne i socijalne politike kojima se postižu uslovi za realizaciju zdravstvene politike i održiv razvoj sistema zdravstvene zaštite.

Strukturalna unapređenja unutar društvene zajednice, ostvarena kroz promjene socijalnih, političkih i ekonomskih uslova obezbjeđuju adekvatne mogućnosti za planiranje, iniciranje, definisanje i implementaciju programa primordijalne prevencije dijabetesa. Među potrebnim mjerama ističu se normativna uređenja u oblasti globalnog pristupa smanjenja siromaštva u populaciji, politike usmjerene ka razvoju zdravih navika u ishrani stanovništva i kontroli upotrebe duvanskih proizvoda. Takođe, potrebno je ostvarenje uslova za bavljenje fizičkim aktivnostima, kao i kompetentno i adekvatno informisanje i edukovanje stanovništva u vezi sa osnovnim faktorima rizika za dijabetes.

Zbog izostanka sveukupne društvene realizacije preporučenih mjera, danas su mogućnosti za primjenu mjera primordijalne prevencije u vezi sa dijabetesom dosta neiskorišćene. Mnogi faktori rizika ove bolesti prisutni su u većini zemalja, a uticaji na kontrolu

42

njihovog negativnog djelovanja na zdravlje nedovoljni. Poteškoće koje dodatno umanjuju nivo prevencije dovode se u vezu i sa izuzetno niskim socio-ekonomskim statusom, obrazovanjem, socijalnom izolacijom, stresom u porodici i na poslu, kao i sa učestalim negativnim emocijama izraženim kroz depresiju, anksioznost i neprijateljstvo.

Dijabetes ima zajedničke faktore rizika sa drugim bolestima vodećim na listi morbiditeta i mortaliteta, koji se mogu modifikovati aktivnostima promocije zdravlja, kao i preventivnim mjerama. Prevencija dijabetesa još više dobija na značaju kada se uzmu u obzir činjenice koje ukazuju da uspješna kontrola dijabetesa utiče na prevenciju i drugih nezaraznih oboljenja, čija se etiologija povezuje sa faktorima rizika za nastanak dijabetesa, i samog dijabetesa. U skladu sa navedenim, zaključuje se da uspješna primjena aktivnosti primordijalne prevencije utiče istovremeno na suzbijanje više hroničnih oboljenja.

Danas se sve više zastupa ideja o integrisanom preventivnom, prema pacijentu usmjerenom pristupu, koji adekvatnije zadovljava zdravstvene potrebe pojedinca. U cilju integrisanog djelovanja neophodno je postaviti sve veći akcenat na programe prevencije masovnih poremećaja zdravlja simultanim djelovanjem na više faktora rizika kroz promjene u načinu života.

Među prepoznatim faktorima rizika odgovornim za pojavu dijabetesa i komplikacija razlikuju se oni koji se mogu modifikovati na populacionim nivou, kao što su: nepravilna ishrana, fizička neaktivnost i pušenje. Promjena navedenih faktora je povezana za zdravstvenim obrazovanjem, jer se primjenom zdravstveno-vaspitnih strategija može promijeniti način života cijele crnogorske društvene zajednice.

Relativno je jednostavno identifikovati osobe sa faktorima rizika za dijabetes, pored onih koje imaju nasljedne predispozicije, a to su one osobe koje imaju hipertenziju, hiperlipidemiju, gojazni su, fizički su neaktivni, izloženi stresu i korisnici su duvanskih proizvoda. Veliki broj osoba kod kojih je zapaženo djelovanje jednog ili više faktora rizika mogu da se otkriju u kliničkoj praksi bez posebnih zdravstvenih programa. Važna preporuka osobama, nakon identifikacije faktora rizika koji na njih djeluju, je da se ne mogu promijeniti geni, ali je moguće promijeniti način života.

Važno je pomenuti da dijabetesu obično prethodi stanje poznato kao predijabetes, u kom je nivo šećera povišen, ali se može vratiti na normalne vrijednosti. Prema procjenama, širom svijeta oko 316 miliona ljudi ima predijabetes, ali mnogi nisu svjesni toga.

Međutim, predijabetes nije bezazlen i od posebnog je značaja otkriti i identifikovati predijabetes, prije nego što pređe u dijabetes.

system Kompletna anti-aging linija koja ističe Vašu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

Dišite i pored polena Proljećni dani donijeli su cvjetanje, ali i tegobe osobama sa alergijama, od kojih boluje svaka peta osoba u regionu, bez obzira na pol ili uzrast. Poleni trava prisutni su od marta do avgusta, kada cvjetaju korovi čiji polen se zadržava i do početka zime. Za razliku od polena cvijeća koji prenose insekti, polen drveća, trave i korova nošen je vjetrom, a već nekoliko zrna može izazvati alergiju. Toplo vrijeme bez kiše, sa blagim vjetrom doprinosi rasijavanju polena.

Problem nastaje kada imuni sistem ne funkcioniše pravilno i počinje da se bori i protiv bezopasnih supstanci koje osoba udahne (polen), a sluzokoža nosa ih prepozna kao štetne.

Brzo se može razviti alergijska reakcija, uz simptome: zapušenost nosa, curenje vodenog sekreta iz nosa i niz grlo, uzastopno kijanje, crvenilo, peckanje i suzenje očiju, nadražajni kašalj i grebanje u grlu, a zatim zgušnjavanje sekreta, problemi sa disanjem, uz malaksalost, glavobolju, temperaturu i bolove u mišićima. Noću, hrkanje i disanje na usta dovode do neispavanosti, tamnih kolutova oko očiju, umora i razdražljivosti, što utiče i na radnu sposobnost i uzrok je izostanaka iz škole ili sa posla.

Neliječeni alergijski rinitis može dovesti do hronične upale sinusa ili uha, pojave polipa i alergijske astme.

Preventivno treba izbjegavati alergene i promijeniti životne uslove, ali to ograničava odrasle, teško je primjenljivo kod djece, a zbog brojnosti uzročnika prevencija je skoro nemoguća.

Stoga se neki pacijenti oslanjaju na samoliječenje, što može pojačati problem, dok odgovarajuća terapija može da smanji simptome i komplikacije. Međutim, najčešće korišćeni ljekovi ne djeluju jednako na sve tegobe. Većina kapi za nos uklanja zapušenost, ali nemaju efekat na zapaljenje sluznice i smije se koristiti samo ne-

Pritisak u sinusima i glavobolja, svrab i curenje nosa, suzenje očiju, otok, otežano disanje? Prehlada koja ne prolazi ni nakon 7 dana? U pitanju je alergijski rinitis. koliko dana. U suprotnom, razvija se zavisnost, nastaje oštećenje sluznice, uz pojavu krvarenja. Neki ljekovi, koji se unose u obliku tableta, izazivaju pospanost i imaju kratkoročni efekat na zapušen nos.

U tretmanu alergijskog rinitisa kod male djece, trudnica i dojilja potrebna je posebna pažnja, pošto preparat mora imati brz efekat i visoku bezbjednost i tokom duže primene. Pogodno je da sadrži biljne supstance i da se može primijeniti na sluzokožu nosa.

Veoma je važno da se pacijentu prvo olakša disanje.

Manitol spada u supstance koje smanjuju otok. Primijenjen u obliku spreja, manitol ispoljava efekat na sluznicu, čime se smanjuje zapušenost i olakšava djelovanje supstanci protiv zapaljenja.

U nosnom sekretu oboljelih od alergijskog rinitisa prisutni su i činioci zapaljenja. Djelovanjem na njih, može se spriječiti dalji razvoj simptoma. Jedna od supstanci koja ima ovaj efekat je i glicirizin, dobijen iz poznate biljke sladić. Ukupni učinak je smanjenje tegoba. Sprejovi koji sadrže manitol i glicirizin imaju sladak ukus, nemaju ograničenje u smislu uzrasta ili dužine primjene, mogu se naći u svim apotekama i dostupni su bez recepta.

Sačuvajte kvalitet života i sna Jedna od manifestacija alergijskog rinitisa koju pacijenti najteže podnose jeste otok gornjih disajnih puteva, nastao usljed zapaljenskog procesa. Otežan protok vazduha dovodi do smanjenja sposobnosti oboljelog da obavlja dnevne aktivnosti, a noću ometa san. Većina pacijenata pomoć zatraži upravo iz ovih razloga. Kod trudnica, bez obzira na to da li boluju od alergijskog rinitisa ili ne, dolazi do otoka nazalne sluzokože, a kod male djece je ovaj simptom dominantan u toku infekcija. Neželjeni efekti većine prisutnih sprejova pažnju stručne javnosti preusmjerili su na inovativne proizvode, odnedavno prisutne i u Crnoj Gori.

44

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! 0 indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Potražite u veleprodaji Globul d.o.o., Nikšić, tel. 040 218 346

Istine i zablude

Umjesto da prve proljećnje dane dočekamo puni entuzijazma i energije mnogi se osjećaju bezvoljno, lako se umaraju, teško koncentrišu, imaju stalnu potrebu za snom… Stigao ih je proljećni umor, pojava koja danas muči skoro svakog drugog čovjeka.

Proljećni umor je vrsta neke bolesti?

ZABLUDA - Proljećni umor je za neke ljude realna smetnja i prepoznat je kao medicinski fenomen ali zbog neodređenosti simptoma ne može se klasifikovati niti kao bolest niti kao poremećaj.

Proljećni umor je stanje prilagođavanja organizma?

ISTINA - Proljećni umor je stanje kada se organizam nakon zime prilagođava vremenskim promjenama, visočijoj temperaturi vazduha i dužim danima. Najčešći simptomi proljećnog umora su malaksalost, pospanost, slaba koncentracija, razdražljivost, depresivnost, glavobolja i brzo zamaranje.

Proljećni umor izaziva pad imuniteta?

ISTINA - Naše tijelo nema vremena da se brzo navikne na nove uslove. Tada se izuzetno troše ćelije imunosistema, pa smo poslije toga više podložni bakterijskim infekcijama i virusima, kojima prija ovakvo vrijeme.

Ishrana nije povezana sa proljećnim umorom?

ZABLUDA - Proljećna malaksalost se javlja kao posljedica zimskog načina ishrane, zbog smanjenog nivoa serotonina, koji nas održava u dobrom raspoloženju, ali u nekim slučajevima i zbog problema sa niskim pritiskom. Nedostatak vitamina, posebno C, i povećanje nivoa holesterola i triglicerida u krvi najčešće su posljedice zimske, teške ishrane i fizičke neaktivnosti.

46

Proljećni umor izaziva depresiju?

ISTINA / ZABLUDA - Tokom zime se smanjuje lučenje serotonina, neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje i hormona motivacije - dopamina pa je to osnovni razloga što se ljudi u proljeće osjećaju bezvoljno, melanholično, iscrpljeno, osjećaju nemir i imaju česte glavobolje. Kod većine osoba sa takvim simptomima nije riječ o pravoj depresija, mada postoji neka povezanost na hemijskom nivou.

Slatkiši mogu nakratko da poprave raspoloženje, ali to nije dugoročno rješenje. Pravo rješenje su ugljeni hidrati kao što je crni hleb, testjenina, pirinač i krompir, koji se sporo razgrađuju tokom varenja. Najbolja kombinacija za podizanje nivoa serotonina je kriška crnog hljeba i tanjir sočiva ili supa od povrća.

Važnu ulogu u borbi protiv proljećnog umora ima dobar san?

ISTINA - Najbolji lijek za ove proljećne muke je odmor. Odmarajte se što više i trudite se da spavate dovoljno, naročito u periodu od 22 časa do dva sata ujutru, kada se organizam najviše regeneriše. Spavanje je odlično rješenje za iscrpljenost, ali samo ako idete u krevet u približno isto vrijeme. Proljećni i hronični umor ne treba miješati, to nije isto stanje. Hronični umor nije povezan sa godišnjim dobom i traje znatno duže od proljećnog.

Vremenske promjene utiču na krvni pritisak?

ISTINA - Velike oscilacije u temperaturama, pogotovo sa niže na višu, povećavaju krvni pritisak. Zato se treba pripaziti jer u proljeće ima najviše šlogova i infarkta u odnosu na cijelu godinu. Važno je da se osobe koje imaju neku hroničnu bolest pridržavaju terapije, kontrolišu krvni pritisak i prilagode ishranu i unos vode. Pomoć stručnjaka neodložno treba potražiti ukoliko se uoče pojave novih tegoba, izražen umor, nedostatak vazduha pri manjem naporu, pojava bola u grudima i sl.

Proljećni umor pogađa samo starije osobe?

ZABLUDA - Proljećni umor podjednako pogađa osobe oba pola i svih starosnih grupa, a tegobe mogu imati i sasvim zdravi ljudi i oni koji pate od neke hronične bolesti.

Proljećni umor traje čitavog proljeća?

ZABLUDA - Proljećni umor najčešće traje nekoliko nedjelja, a najviše mjesec dana. Toliko vremena je potrebno organizmu da se prilagodi novim uslovima. Ukoliko ovi proljećni simptomi dugo traju, trebalo bi provjeriti krvnu sliku, jer se iza simptoma prolećnog umora možda krije i manjak gvožđa, koji može da dovede do opšte tromosti organizma.

SAVJETI: Nadoknadite manjak sunčeve svjetlosti tako što ćete više boraviti na otvorenom.

Vježbanje napolju će sjajno djelovati na vas. Daće vam novu energiju i popraviti raspoloženje.

Proljeće je idealan period za detoksikaciju, jer je organizam umoran od teške i jednolične ishrane. Uz samo par jednostavnih promjena u načinu ishrane možete napraviti ozbiljan pomak u rješavanju problema proljećnog umora. Potrudite se da se hranite zdravo i unosite dosta vitamina.

Ne zaboravite da pijete dovoljno vode. Dehidracija vas može brzo umoriti, pa pokušajte da pijete barem 2 - 3 litra vode dnevno.

47

Dječji imunitet Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Djeca su svakodnevno izložena velikom broju virusa i bakterija, a igra s vršnjacima ili boravak u zatvorenim prostorijama može uzrokovati učestalu pojavu raznih infekcija. Međutim, ovi faktori neće podjednako uticati na svu djecu. Nečiji imuni sistemi se uspješno bore protiv raznih mikroba, druga djeca će češće biti bolesna.

Prvo je neophodno da se djetetu obezbijedi dovoljna količina sna. Loš san može smanjiti otpornost organizma, povećati pojavu raznih infekcija, ali i uticatii na njihovo trajanje.

Pobrinite se da vaše dijete u svakodnevnoj ishrani unosi dovoljnu količinu tečnosti u obliku vode, mlijeka ili voćnih sokova bogatih vitaminima. Izbjegavajte sokove s visokim udjelom šećera ili vještačkih boja i konzervansa.

Izbjegavajte slatkiše koji su bogati vještačkim šećerima jer smanjuju broj i funkciju bijelih krvnih zrnaca, koji pomažu u borbi protiv raznih infekcija i povećavaju efikasnost imunološkog sistema. Šećer je odgovoran i za druge bolesti, uključujući dijabetes i srčane probleme. Umjesto proizvoda s visokim udjelom šećera, ponudite vašem djetetu voće, domaće voćne jogurte koje ćete sami napraviti. Na ovaj način doprinijeti ćete jačanju djetetovog imuniteta i odbrani od raznih infekcija.

Djeci je potrebna određena količinu nezasićenih masnih kisjelina kako bi bila zdrava. One djeluju na jačanje imuniteta povećanjem aktivnosti bijelih krvnih stanica, a uz to štite tijelo tokom reakcije na infekcije. Mnoge vrste riba ih dsadrže, prvenstveno skuša i losos, kao i laneno ulje, koje možete dodati u žitarice ili zobenu kašu, a su bogato je omega 3-6 masnim kisjelinama.

48

Esencijalne masne kisjeline se nalaze i u orasima i lješnicima.

Na tržištu postoje razni probiotici namijenjeni djeci.

Oni doprinose jačanju imuniteta tako što pomažu uspostavljanju ravnoteže između tzv. dobrih i loših bakterija, a samim tim poboljšavaju fagocitozu, kojom leukociti onesposobljavaju bakterije.

VITAMIN C je na vrhu piramide kada je riječ o jačanju imuniteta, zajedno sa vitaminima A i E. Treba ih uzimati zajedno, jer imaju sinergično djelovanje. Ima ih u voću, povrću, sjemenkama i žitaricama. CINK povećava proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koja se bore protiv infekcija i pomaže im da otpuštaju više antitijela. Istraživanja pokazuju da dodatak cinka kod odojčadi i djece može smanjiti učestalost akutnih respiratornih infekcija.

Najbolji izvor cinka su morski plodovi, govedina, piletina, jaja, mlijeko i mahunarke. Takođe, na tržištu postoje i specijalni dodaci cinka namijenjeni djeci.

SELEN takođe povećava proizvodnju bijelih krvnih ćelija. Najbolji izvori selena su: tuna, morski plodovi, žitarice, povrće, smeđa riža, sir, bijelo pileće meso, bijeli luk. Česte upale grla su znak nedostatka B2 vitamina, riboflavina kojega ima u piletini, žitaricama, mlječnim proizvodima…

Ako djeca odbijaju voće i povrće, da biste im obezbijedili pravilan i prirodan unos vitamina i minerala, možete im izmiksati jednu bananu, jabuku, kivi, pomorandžu sa kašikom meda i kašikom lanenog sjemena, kao i sok od pola limuna - nećete pogriješiti.

Neka djeca budu što više na svježem vazduhu, neka se bave sportom.

Ne zaboravljajte - IZBJEGAVAJTE antibiotike.

TESTOVI ZA INSULINSKU REZISTENCIJU SA OSVRTOM NA HOMA MODEL

Mr sci Vesna Radonjić, spec. medicinske biohemije Opšta bolnica, Kotor Kao prvo treba definisati šta je to zapravo insulinska rezistencija ili otpornost na insulin (IR). Postoji nekoliko definicija: 1. Stanje smanjene osjetljivosti ciljnih tkiva na normalne koncentracije insulina u cirkulaciji.

2. Smanjeno insulin zavisno preuzimanje glukoze od strane insulin zavisnih tkiva i povećano stvaranje glikoze u jetri.

3. Smanjena sposobnost insulina da snižava koncentraciju glukoze u krvi.

Takođe, i tipovi rezistencije na insulin mogu biti različiti: 1. PERIFERNA, od strane mišića gdje je smanjen ulazak glukoze u ćelije posredstvom GLUT4 i smanjena sinteza glikogena.

Od strane masnog tkiva, uslovljava povećanu lipolizu i smanjeni ulazak glukoze u ćeliju.

2. HEPATIČNA, uslovljava povećano stvaranje glukoze u jetri (izostaje inhibicija glukoneogeneze, izostaje aktivacija gikogeneze). Što se tiče samog uzroka ovog poremećaja u signalnim putevima insulina koji dovode do I.R. takođe mogu biti na više nivoa: 1. Prereceptorski poremećaj.

2. Receptorski poremećaj.

3. Postreceptorski poremećaj ili pak kombinacija dva ili tri poremećaja.

Indikacije za određivanje IR su sve brojnije i dijagnostička stanja dobijaju sve više na značaju: 1. Debljina BMI >28kg/m2.

2. Suspektna I.R.(metabolički sindrom, dijabetes melitus tip II).

50

3. Suspektni policistični jajnik PCOS. 4. Odsustvo urednih menstrualnih ciklusa (amenoreja).

5. Infertilitet.

Testovi koji se koriste za ispitivanje I.R. podijeljeni su prema tome da li se koriste u kliničkim istraživanjima ili su jednostavni surogat –indeksi I.R. izvedeni iz oGTT (oralni glukoza tolerans test) ili indeksi izvedeni našte.

Za klinička istraživanja se koriste sljedeći testovi: 1. HIEG klamp (hiperinsulinski euglikemijsli klamp), je zlatni standard za procijenu I.R. 2. Test supresije insulina.

3. Analiza minimalnog modela IGTT sa čestim uzimanjem uzorka.

Indeksi izvedeni iz vrijednosti oGTT pretežno odražavaju perifernu insulinsku senzitivnost skeletnih mišića, dok indeksi izvedenih vrijednosti našte odražavaju hepatičnu insulinsku senzitivnost.

Indeksi izvedeni iz oGTT imaju dobru korelaciju sa rezultatima HIEG – klampa, međutim, poredeći ih sa indeksima našte, složeniji su i zahtijevaju ispitivanje najmanje 2h. Na tok ispitivanja utiču brojni fiziološki faktori kao što su: brzina apsorpcije glukoze, sekrecija endogenog insulina pod uticajem glukoze i inkretina, kao i brojni insulin –nezavisni efekti glukoze na preuzimanje i stvaranje glukoze.

Karakteristike testova izvedenih iz vrijednosti našte zasnivaju se na predpostavkama:

→ Stanje gladovanja je uravnoteženo stanje u kojem se stalna koncentracija glukoze odražava dejstvom insulina na hepatičnu produkciju glukoze; → Hepatična produkcija glukoze jednaka je ukupnoj potrošnji glukoze u organizmu; → Koncentracija insulina u plazmi našte zavise od insulinske senzitivnosti.

Najčešće korišćeni indeksi, izvedeni iz vrijednosti našte su HOMA (HOmeostasis Model Assessment) i QUICKI (QUantitative Insulin sensitivity ChecK Index).

Model homeostatične procijene HOMA se obično navodi u literaturi, ali mnogi kliničari i zdravstveni radnici nisu upoznati sa onim šta je, za šta se koristi i što je najvažnije zašto se koristi.

Homeostazni model (HOMA) procjenjuje stanje funkcije postojećih beta ćelija (%B) i insulinske senzitivnosti (%S) kao procenat u odnosu na normalnu referentnu populaciju (osoba normalne tjelesne težine, starosne dobi<35 i ima 100% funkciju beta ćelija).

1976. Robert Turner i Rury Holman razvili su koncept određivanja nivoa glukoze i insulina naštinu u paru, i utvrđivanja hepatično-beta ćelija insulinske feedback veze. Oni predpostavljaju da povišen nivo glukoze, poslije gladovanja, kompenzatornim mehanizmom se odražava na nivo insulina poslije gladovanja. Osnovni HOMA model razmatra odnos beta ćelija i hepatocita. Povišena glukoza stimuliše lučenje insulina, koji pak u jetri koči glukoneogenezu i stvaranje novih molekula glukoze, kao i preuzimanje gotovih molekula iz cirkulacije modifikujući insulinski receptor. Kod insulinske rezistencije proces sinteze de novo glukoze se ne koči, i novi molekuli glukoze stimulišu stvaranje novih molekula insulina, što procjenjuje stanje funkcije beta ćelija pankresa %B, kao i insulinski otpor od strane hepatocita %S. Matematički feedback model se zasniva na ovoj hipotezi konstruisanoj da procijeni stepen funkcije beta ćelija i insulinske senzitivnosti koja je ekvivalentna trenutnom stanju glukoze i insulinskom nivou.

HOMA1 – IR = (s-insulin (mU/L)x(s-glukoza(mmo/l))/22.5 HOMA1 – %B = (20xs-insulin(mU/L))/((s-glukoza(mmo/l)-3.5) Godine 1985. David Matthevs i saradnici objavili su prošireni i sveobuhvatniji strukturni model poznat kao homeostazni model (HOMA1). Ovaj model je napisao Fortran, koji uzima u obzir periferno preuzimanje glukoze i može se koristiti i C-peptid određen našte (RIA metodom). C-peptid je uobičajeni marker insulinske sekre-

cije jer se oslobađa u jednakim iznosima kao insulin iz beta ćelija pankreasa, kao odgovor na povišene koncentracije glukoze, stoga C-peptid je koristan za procijenu funkcije beta ćelija%B, dok su koncentracije insulina specifičnije u određivanju insulinske osjetljivosti%S - ovo se posebno odnosi na pacijente koji koriste egzogeni insulin.

Kao alternativa kompjuterskom modelu na raspolaganju je skup linearnih jednačina. One daju približne vrijednosti za %B i umjesto %S imamo HOMA-IR (rezistencija na insulin) koja je obrnuto proporcionalna %S. Jednačine se široko koriste, naročito u procjeni BCF i I R u velikim studijama (epidemiološke i kliničke studije), ali nisu pogodni za upotrebu sa trenutno raspoloživim testovima za insulin.

Ovaj model je u dobroj korelaciji sa procjenom IR koristeći zlatni standard euglikemijski klamp (p=0.88). Brojne uporedne studije ne daju opravdanje da se drugim provjereni testovima može dati prednost u određivanju IR i BĆF. 1998. Jonathan Levy i saradnici objavili su ažururani HOMA model (HOMA2) koji je uzeo u obzir varijacije u hepatičnoj i perifernoj rezistenciji glukoze, bubrežne gubitke glukoze, povećanjem lučenja insulina za koncentraciju glukoze iznad 10 mmol/l i uzimajući u obzir cirkulišući proinsulin (Diabetes care 1998; 21: 2191-92).

Kalibrisani model daje takođe %B i %S u odnosu na zdravu populaciju, koristeći trenutno dostupne testove za insulin, specifični insulin ili C-peptid. HOMA2 se može izračunavati oxford HOMA kalkulatorom, međutim jednačine nisu objavljene.

Govoreći o HOMA modelu, njegov značaj je višestruk, što govore i brojne studije urađene upravo na njemu: → Jednostavan, reproduktivan, dobra korelacija sa standardnim testovima za I.R. i BCF tako da ga preporučuje upotreba i kod pacijenata tretiranih insulinom i onih samo na oralnoj terapiji antidijabeticima kod tipa II dijabetesa. → HOMA se koristi za praćenje I.R. i BCF kod pacijenata sa dijabetesom u cilju praćenja efekta liječenja. → Mnoge studije su pokazale da je razvoj dijabetesa povezan sa višim HOMA-IR. → HOMA može pomoći u razdvajanju zdrave populacije koja razvija abnormalnu glukoza toleranciju. → HOMA je značajna kod određivanja terapije kod pojedinaca, kod kojih dominira smanjena osjetljivost na insulin ili postoji oštećenje beta ćelija. → C-peptid HOMA se ne može koristiti kod pacijenata koji su na terapiji egzogenim insulinom. → HOMA-IR je nezavisni prediktor kardiovaskularne bolesti u dijabetesu tipII. Spektar HOMA – IR indeksa zavisi od starosne dobi, kliničke metode, metaboličkih uslova populacije, etničke pripadnosti i treba da bude određen za svaku populaciju.

Za HOMA – IR ne postoje još jasno definisane granične vrijednosti za optimalnu IR, ranu IR i značajnu IR za naše stanovništvo što bi bilo od kliničke važnosti u procijeni metaboličkog sindroma i drugih kliničkih stanja koje IR prouzrokuje.

51

Sindromi sa visokim rastom (II) Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Sindrom 47, XYY (“dupli Y sindrom”) 47, XYY sindrom, sindrom dvostrukog Y, je genetsko stanje u kojem osobe muškog pola imaju dodatni Y hromozom i kariotip 47, XYY. Incidencija ovog sindroma u živorođene muške djece je l/1000.

Etiologija. 47,XYY sindrom se ne nasljeđuje, već se obično javlja kao slučajni događaj tokom formiranja spermatozoida. Incident u odvajanju hromozoma tokom anafaze II ili mejoze II nazvan nondisjunkcija može imati za rezultat spermatozoid sa dodatnom kopijom Y hromozoma. Ako jedan od ovih atipičnih spermatozoida doprinese genetskom sastavljanju djeteta, dijete će imati dodatni Y hromozom u svakoj ćeliji tijela, odnosno mozaicizam 46, XY/47, XYY. Klinička slika. Efekti posjedovanja dodatnog Y hromozoma mogu biti veoma raznoliki, ali većina osoba sa ovim sindromom vodi normalan život. Pohađaju školu, imaju uspješnu poslovnu karijeru, žene se, imaju djecu i žive do duboke starosti. Većina ljudi sa ovim sindromom neće tokom života ni saznati da posjeduju kariotip 47, XYY ili mozaicizam. Ipak, neki imaju probleme, najčešće u pogledu učenja i ponašanja. U uzrastu od 1-5 godina dječaci mogu da pokažu kašnjenje u govoru. Tretmanom ovi nedostaci se uspješno koriguju. U uzrastu od 5-16 godina dječaci su viši u odnosu na vršnjake istog pola. Većina ima normalan intelektualni nivo.

Istraživanja su pokazala da dječaci sa ovim sindromom imaju niži koeficijent intiligencije u odnosu na zdrave. Neki dječaci u ovom uzrastu mogu imati napade bijesa. Pokazalo se da u situacijama stresa i konflikta ovi dječaci slabije, neadekvatnije reaguju nego njihova braća i sestre. Nema povećanog rizika za obolijevanje od

52

neke mentalne bolesti.

Dječaci sa ovim sindromom imaju visok prirast u visinu od ranog djetinjstva, dostižu definitivnu visinu oko 7 cm iznad očekivane. Pubertet se javlja na vrijeme. Hormonalni nalazi su uredni i nema potrebe za dodatnim ispitivanjem. Nivo testosterona je normalan.

Dugo vremena za osobe sa ovim sindromom bilo je ustaljeno mišljenje da pored izrazito visokog rasta, karakteriše sklonost agresiji, nasilju i kriminalitetu, uz seksualnu maštovitost i nastranost. Učestalost sindroma nije povezana sa starosti roditelja. Medjutim, sve veći broj studija ukazuje na sasvim normalno ponašanje muškaraca sa ovim kariotipom i da karakteristike, koje su im se ranije pripisivale, ne mogu se u punom značenju vezati za ovaj sindrom.

Homocistinurija Homocistinurija je rijetka nasljedna metabolička bolest koja nastaje usljed deficita cistation sintetaze, enzima uključenog u metabolizmu aminokisline metionin, usljed čega dolazi do štetne akumulacije homocisteina u tijelu. Incidencija oboljenja je 1/2.800 (Qatar) do 1/65.000 (Irska).

Etiopatogeneza. Homocistinurija nastaje usljed mutacija gena CBS, MTHFR, MTR, MTRR, i MMADHC. Homocistin ima značajno mjesto u prevođenju metionina u cistin preko homocisteina, kao i nazad u metionin. Usljed umanjene brzine prevođenja homocisteina u cistin (pomoću cistation β sintetaze) ili natrag do metionina, dolazi do homocistrinurije.

Najčešći uzrok homocistinurije je deficijencija enzima cistationin β si-ntetaze, koja dovodi do bloka u prevođenju homocisteina u cistation. Usljed ovoga akumuliraju se homocistein i metionin u tjelesnim tečnostima, dok se njihovi normalni metaboliti, cistein i cistin, umanjuju u tjelesnim tečnostima. Nivo metionina može da se poveća i do 300 mg/l.

Klinička slika. Novorođenčad sa ovom bolešću izgledaju zdrava. Dijete sporije napreduje a potom se prvo ispoljavaju smetnje

vida, usljed dislokacije sočiva. Mogu da se javljaju krvni ugrušci, blago zaostajanje IQ, ili mentalne bolesti. Homocistinurija ima nekoliko karakteristika veoma sličnih Marfanovom sindromu. Za razliku od Marfana, kojem kao da “nedostaju” zglobovi, kod homocistinurije zglobovi su “kruti”. Najopasnije komplikacije homocistinurije su stvaranje krvnih ugrušaka i ta se stanja moraju urgentno rješavati.

Moguće su i kompliakcije usljed dislokacije očnog sočiva.

Za rano otkrivanje se koristi neonatalni “screening”: primjenom Gutijerovog testa otkriva se povećani nivo metionina u plazmi. Cistin i homocistin mogu da se dokažu u urinu na osnovu reakcije sa nitroprusidom.

Terapija. Nema specifičnog liječenja. Terapija je simpromatska. Ipak, kod nekih pacijenata su visoke doze vitamina B6 dale dobre rezultate. Za redukciju koncentracije homocisteina koristi se betain. Potrebna je dijetalna ishrana, u kojoj se ograničava unos nekih aminokisjelina, posebno metionina. Uzimanje suplemenata folne kisjeline, uz dodavanje cistina (aminokiseline) u ishrani, može značajno da pomogne u liječenju ove bolesti.

Weaver-Smitov sindrom Weaver sindrom (takođe poznat pod imenom Weaver-Smith sindrom) je rijetko kongenitalno oboljenje udruženo sa brzim rastom koji počinje u prenatalnom peridu i nastavlja se tokom djetinjstva.

Odlikuje se ubrzanim koštanim sazrijevanjem, karakterističnim kraniofacijalnim, skeletnim i neurološkim abnormalnostima.

Etiologija. Weaver-Smitov sindrom često nastaje usljed mutacija EZH2 gena na hromozomu 7q36 udruženim sa procesom prerastanja. Može takođe da bude udružen sa mutacijama NSD1 gena na hromozomu 5q35, za koji se smatra da djeluje kao faktor u transkripciji, koji sadrži domene uključene u hromatin posredovanoj regulaciji tokom razvoja. Utvrđeno je da je većina slučajeva ovog sindroma sporadična, sa negativnom porodičnom anamnezom za ovaj sindrom, mada je dokazano i autozomalno dominantno nasljeđivanje.

Klinička slika. Česte su greške u razlikovanju Weaver -Smitoovg sindroma i Sotos sindroma, zbog fenotipske sličnosti. Zajedničke karakteristike su im: prerastanje (dužina, odnosno visina i obim glave veći su za 2 SD od srednje vrijednosti za odgovarajući pol i uzrast), uznapredovala koštana starost, zastoj u razvoju i istaknuta makrocefalija. Konfuziju mogu da povećavaju i mutacije NSD1 gena, koje se mogu naći u oba sindroma.

Karakteristike koje razlikuju Weaver sindrom od Sotos sindroma su: široko čelo i lice, hipertejlorizam, širok filtrum, mikrognatija, upale nokatne ploče, retrognatija sa istaknutim naborom brade, povećan prenatalni rast i uznapredovala starost karpalnih kostiju u odnosu na falangealne.

Terapija. Ne postoji lijek koji je dostupan za Weaver- Smitov sindrom. Međutim, sa multidisciplinarnim upravljanjem kao što su neurološka, pedijatrijska, ortopedska zaštita, genetsko savjetovanje i simptomatska terapija, mogu da budu od velike koristi. Hirurške intervencije mogu da riješe mnoge skeletne probleme. Fizikalna i radna terpija mogu da pomognu popravljanju mišićnog tonusa, a logopedskim tretmanom mogu da se koriguju govorni nedostaci.

Klinefelterov sindrom Patogenesa. Klinefelterov sindrom (XXY sindrom, XXY trisomija) je najćešća gonadalna disgenezija koja se javlja u 0,1-0,2 % (1:500-1:1000) muške populacije. U osnovi ovog poremećaja je

genetska aberacija broja polnih hromozoma (polizomija X hromozoma) sa prisustvom dva ili više X hromozoma i tipičnom XXY trizomijom polnih hromozoma s kariogramom 47-XXY. Moguće su i druge varijacije u kariogramu. Oko 10% pacijenata sa Klinefelterovim sindromom imaju mozaicizam, manje težak oblik bolesti. U tom slučaju od dijagnostičkog značaja je biopsija testisa sa nalazom hijalinizovanih seminifernih tubula. Rizik faktori za pojavu Klinefelterovog sindroma nijesu u potpunosti poznati, mada je incidencija oboljenja veća kod starijih roditelja. Djeca rođena in vitro fertilizacijom sa intracitoplazmatskom spermom imaju nešto veći rizik za pojavu ove polne hromozomske aberacije. Većina slučajeva Klinefelterovog sindroma su sporadični i rezultat su nondisjunkcije očevog ili majčinog X hromozoma u vrijeme I ili II mejoze.

Dijagnoza se potvrđuje nalazom hromatinskog tijela (Barrovo telašce-ženski polni hromatin koji se nalazi u muškarca s Klinefelterovim sindromom) i ćelijske linije sa više od jednog X hromozoma.

Klinička slika. Prepoznatljivih znakova u kliničkoj slici prije puberteta nema. U pubertetu, koji je nekad odložen, klinički znaci se počinju ispoljavati, a potom, u adolescenciji i mlađem adultnom dobu, definitivno prikazivati. Većina pacijenata obraća se ljekaru poslije puberteta zbog poremećaja u učenju (disleksija), ginekomastije ili u adolescenciji zbog infertiliteta. Stalni klinički nalaz kod osoba sa Klinefelterovim sindrom su mali obično čvrsti tetsisi, čiji volumen ne prelazi 5 ml po Praderu. Penis je manji, mada u rijetkim slučajevima može da bude normalan, erekcija i ejakulacija su poremećene. U odraslih bolesnika je često smanjena potencija. Otprilike jedan od četiri bolesnika sa kariotipom XXY je mentalno zaostalo. Dječaci i odrasli koji imaju više od dva X hromozoma (48,XXXY, 49,XXXXY) imaju znatno teži oblik oboljenja. Karakteristični nalaz koji se prvi put manifestuje u adolescenciji je ginekomastija. Javlja se u ¾ bolesnika sa ovim sindromom.

Dijagnoza. Adolescentni pacijenti mogu imati nizak nivo ukupnog testosterona, smanjen slobodni testosteron zato što je SHBG visok (Sex hormone binding globulin), visok FSH i LH, nizak inhibin i povišen estradiol. Testosteron je na donjim granicama normale ili snižen. Ipak, u pubertetu testosteron može da bude i normalan, ali pokazuje tedenciju pogoršanja, odnosno smanjivanja sa uzrastom.

U rutinskoj dijagnostici visok nivo FSH (zbog oštećenja germinativnog epitela) je najbolji demarkator Klinefelterovog sindroma u odnosu na zdavu populaciju. Kada je koncentracija FSH povišena neophodna je hromozomalna analiza. Biopsijom testisa nalze se hijalina i fibrozna degeneracija sjemenih kanalića uz odsustvo spermatogeneze. Dijagnoza se definitivno postavlja kariotipizacijom i nalazom Barrovog telašca u brisu sa bukalne sluzokože. Opisani su slučajevi očinstva kod bolesnika sa Klinefelterovim sindromom, ali daleko je češća azoospermija sa trajnim sterilitetom.

Terapija. Nema specifičnog tretmana za pacijente sa Klinefelterovim sindromom. Terapija sa testosteronom treba da se započne u adolescenciji ako je testosteron nizak. Daje se u vidu depo preparata, na 4 nedjelje (testosteron depo a 250 mg im.). Terapija testosteronom započeta u ranoj adolescenciji povećava gustinu sive zone i poboljšava intelektualne sposobnosti ovih dječaka. Rani tretman sa testosteronom može poboljšati šanse za duži život, pošto se kod njih ranije razvijaju komplikacije kardiovaskularne bolesti. Nizak nivo testosterona povećava insulinsku rezistenciju, što može biti jedan od razloga za dobijanje dijabetesa kod pacijenata sa Klinefelterovim sindromom.

Infertilitet kod pacijenata s Klinefelterovim sindromom može uspješno da se tretira sa ekstrakcijom sperme i invitro fertilizacijom.

53

URINARNE INFEKCIJE

KOD DJECE Prim. dr Julija Bošković, pedijatar Dom zdravlja, Bijelo Polje Urinami sistem čine bubrezi - organi koji stvaraju mokraću (urin) i koji su mokraćnim kanalima (ureterima) spojeni sa mokraćnom bešikom. Iz nje mokraća napušta organizam preko mokraćne cijevi (uretre). Uretra se razlikuje kod dječaka i djevojčica prema dužini i okolnim strukturama, što ima bitnog uticaja na način nastanka infekcije.

54

Infekcije urotrakta (IUT) javljaju se kod 3-5 % djevojčica i 1 % dječaka. U djevojčica, prva IUT javlja se u uzrastu od 5 godina, s vrhuncima tokom djetinjstva i privikavanja na toalet (treninga). Poslije prve IUT, 60-80 % djevojčica razvije drugu IUT unutar 18 mjeseci. U dječaka, većina IUT javlja se tokom prve godine života. Tokom prve godine života odnos muško/ žensko je 1:2,8-5,4 a poslije 1-2 godine značajno je opterećenje ženskog pola, sa muško /žensko odnosom od 1:10.

IUT su uglavnom izazvane bakterijama kolona. U ženskog pola, 75- 90% svih infekcija izaziva Ešerihia koli, Enterobakter, zatim Klebsijela i Proteus. Neke serije navode da kod dječaka starijih od jedne godine života Proteus biva čest koliko i E. koli.

Staphylococcus saprophyticus je patogen u oba pola. Virusne infekcije, naročito adenovirusi, mogu da se jave posebno kao uzrok cistitisa.

IUT se smatraju važnim faktorom rizika za razvoj bubrežne insuficiencije.

Postoje tri osnovna oblika IUT: Pijelonefritis, Cistitis i asimptomatska bakteriurija.

Pijelonefritis karakteriše: trbušni ili slabinski bol, groznica, slabost, povraćanje i povremeno dijareja.

Neka novorođenčad i djeca mogu pokazati nespecifične simptome kao što su žutica, slab apetit, iritabilnost, gubitak težine. Akutni pijelonefritis može dovesti do oštećenja bubrega.

Glavne posljedice infekcije su arterijska hipertenzija i renalna insuficiencija. Iako ove infekcije u ovom uzrastu nemaju jasne simptome, na njih treba pomisliti kod svake bolesti koja je praćena povišenom temperaturom, bljedilom i/ili nenapredovanjem, a kod novorođenčeta i produženom žuticom.

Cistitis znači da je zahvaćena bešika pa su simptomi dizurija - bolno i otežano mokrenje, urgentno mokrenje, učestalo mokrenje, suprapubični bol i urin – neprijatnog mirisa. Cistitis ne izaziva groznicu i ne dovodi do oštećenja bubrega.

Asimptomatska bakteriurija odnosi se na osobe koje imaju pozitivnu urinokulturu, bez ikakvih znakova infekcije, a javlja se skoro isključivo u djevojčica. Ovo stanje je benigno, ne izaziva oštećenje bubrega, osim u trudnica - ako se ostavi neliječeno može izazvati simptomatsku IUT. Skoro sve IUT su ascendentne infekcije. Bakterije dolaze iz fekalne flore, kolonizuju perineum i ulaze u bešiku kroz uretru.

U rijetkim slučajevima infekcija bubrega nastaje hematogenim širenjem.

Dijagnoza urinarnih infekcija Na IUT se može posumnjati na osnovu simptoma ili nalaza urina ili oba, ali urinokultura je neophodna radi potvrde oboljenja i određivanja adekvatne terapije. Tako dijagnoza zavisi od adekvatnog uzorka mokraće. Posuda u koju se uzima urin za urinokulturu mora da bude sterilna, dok za rutinski pregled urina ne mora, ali treba da je čista (nikako iz noše).

Infekcija mokraće se dokazuje bakteriološkim pregledom

urina koji se naziva urinokultura. Uz nju se uvijek radi i rutinski pregled urina, mada je on kod novorođenčadi od male koristi.

U djece trenirane za toalet, srednji mlaz urina je uglavnom zadovoljavajući. U djece aplikacija zapečaćene – athezivne sterilne vrećice za sakupljanje poslije dezinfekcije kože genitalija, ali postoji mogućnost kontaminacije posebno u djevojčica i necirkumcidiranih dječaka.

Kada je potrebna veća sigurnost da je u pitanju veća infekcija, urin se mora dobiti kateterizacijom.

Brzo zatvaranje i slanje uzorka urina je važno, jer ako urin ostane na sobnoj temperaturi duže od 60 minuta, rastu minorni kontaminanti koji mogu sugerisati IUT. Stavljanje uzorka u frižider je pouzdan metod dok se ne uradi kultura.

Urinokulturu i urin treba raditi iz istog uzorka. Leukocitoza, neutrofilija, povećana sedimentacija eritrocita i povećan C-reaktivni protein su dijagnostički parametri. Urinarna infekcija dijagnostikuje se sljedećim analizama: analiza urina sa sedimentom i urinokultura. Urin predat za ove analize trebalo bi da bude iz istog uzorka. U urinu moraju postojati elementi koji potvrđuju urinarnu infekciju: veći broj eritrocita (preko 5), leukocita (preko 10), dosta bakterija, ponekad nitriti.

U urinokulturi treba da bude izolovano više od 100 000 bakterija u mililitru da bi potvrdili postojanje urinarne infekcije.

Ukoliko se u nalazu otkrije više vrsta bakterija, to obično ukazuje da je uzorak kontaminiran i mora da se ponovi analiza. Zato je bitno pravilno uzeti uzorak urina.

Akutni cistitis treba da se tretira odmah da bi se spriječila njegova moguća progresija u pijelonefritis. Ako se liječenje počne

55

prije nego stignu nalazi kulture, trodnevna do petodnevna terapija trimethoprim - sulfametoksazolom je djelotvorna. U akutnim febrilnim infekcijama sumnjivim na pijelonefritis, daje se 14dnevna terapija antibiotika.

Dehidriranu djecu, djeca koja nijesu u stanju da unose tečnost, treba liječiti bolnički.

Potrebno je još neko vrijeme kontrolisati urin (u prva tri mjeseca jednom mjesečno, a zatim jednom u tri mjeseca do godinu dana), jer su recidivi česti i manje upadljivi nego prva infekcija, ali ne i manje opasni. Urinokulturu treba ponavljati jednu nedjelju poslije završene terapije. Kod sumnje na urinarnu infekciju, nakon kliničkog pregleda i laboratorijskih analiza čiji rezultati ukazuju na bakterijsku infekciju (KKS+LF, CRP, analiza urina sa sedimentom), može se do stizanja rezultata urinokulture primijeniti antibiotik širokog spektra dejstva. Nakon stizanja rezultata urinokulture, antibiotska terapija se u zavisnosti od antibiograma može korigovati. Treba pratiti urinokulturu periodično tokom 1-2 godine i kada je dijete bez simptoma.

Radiološke pretrage Cilj radioloških pretraga u djece sa IUT je da se otkriju anatomske abnormalnosti koje predisponiraju infekciji. Renalni ultrasonogram – UZ se radi kao dijagnostička metoda. Nakon dokazane i preležane urinarne infekcije, savjetuje se da se uradi ultrazvučni pregled urotrakta. Ukoliko se ovim pregledom pokaže prisutvo određenih anomalija, potrebno je da dijete pregleda dječiji nefrolog ili urolog. Mikcioni cistouretrogram-MCUG indikovan je za svu djecu mladju od pet godina sa IUT, svako dijete sa febrilnom IUT, školske djevojčice koje imaju dvije ili više IUT i svakog dječaka sa IUT. Najčešći nalaz je vezikoureteralni refluks,

koji se javlja u oko 40 %. Kada dijagnoza akutnog pijelonefritisa nije sigurna upotrebljiv je bubrežni sken sa tehnecijum obilježenim DMSA, ili glukofosfonatom.

Terapija urinarnih infekcija je antibiotska Infekcija urinarnog trakta može da bude prva, ponavljana i stalna. Ponavljanu i stalnu infekciju je teže liječiti nego prvu, zbog stvaranja otpornosti bakterija na ljekove, pa je od izuzetnog značaja da se ta prva infekcija dijagnostikuje i izliječi u potpunosti.

Terapija je antibiotska i u domenu pedijatra. Kod djece do dvije godine, nakon izlječenja se nastavlja profilaksa (preventiva ponovne infekcije) malim dozama ljekova sve dok se urografskim ispitivanjima ne isključe anomalije urinamog sistema. Simptomatska terapija se primjenjuje kod povišene temerature davanjem ljekova za snižavanje. Savjetuje se i povećan unos tečnosti. Nakon antibiotske terapije, posle minimum 3 dana od završetka, potrebno je iz istog uzorka uraditi kontrolnu analizu urina sa sedimentom i urinokulturu.

Kako da spriječimo dospijevanje bakterija u bebinu mokraću?

Faktori rizika infekcije urinarnog trakta: žensko, necirkumcidirano muško, vezikoureteralni refluks, trening za toalet, disfunkcija mokrenja, opstruktivna uropatija, manipulacija oko uretre, brisanje otpozadi-sprijeda, pjenušava kupka, tijesno oblačenje rublja, infestacija malim dječjim glistama i obstipacija.

Prevencija urinarnih infekcija kod djece Najvažnije je redovno održavanje higijene i mijenjanje pelena kod beba, kao i ishrana odojčadi majčinim mlijekom, koje ima veliku zaštitnu ulogu u borbi protiv infekcija urinamog trakta.

Prevencija pojave urinarnih infekcija se sprovodi adekvatnim održavanjem higijene urogenitalne regije. Ovo se naročito odnosi na djevojčice koje imaju kratak put do mokraćne bešike zbog kratke uretre.

Od malena ih treba učiti da se brišu od uretre prema čmaru, pravilno i redovno. Higijenu treba održavati blagim sredstvima za higijenu čija pH vrijednost odgovara pH vrijednosti intimne regije. Na taj način se održava normalna flora u genitalnoj regiji, koja sprečava bakterije da idu prema mokraćnoj bešici i bubrezima. Preporučuje se nošenje pamučnog veša. Savjetuje se i redovno i potpuno pražnjenje bešike.

56

MILIJARDE SU DOBRIH RAZLOGA DA IZABERETE

LACTOCARE LACTOCARE STOP sa magnezijumom 1FSJPEJ QSPEVäFOPH TUSFTB [BHBêFOB ISBOB J WPEB JMJ WJSVTOF JOGFLDJKF NPHV EB VOJÝUF [ESBWV DSJKFWOV NJLSPøPSV J V[SPLVKV OFQSJKBUOF TJNQUPNF QPQVU EJKBSFKF ZA BRZO DJELOVANJE KOD AKUTNE DIJAREJE t %0;*3"/+& UBCMFUF EOFWOP EBOB TBäWBLBUJ JMJ QSPHVUBUJ V[ ǏBÝV WPEF

t 1SJKBUBO VLVT KBHPEF J WBOJMF t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" UBCMFUB

LACTOCARE PLUS sa vitaminom B2 Primjena antibiotika, često narušava normalnu crijevnu mikrofloru. Zbog toga se nerijetko javljaju neprijatne stomačne tegobe.

ZA MIRAN STOMAK TOKOM PRIMJENE ANTIBIOTOKA t %0;*3"/+& LBQTVMF EOFWOP 6LPMJLP QJKFUF BOUJCJPUJL -"$50$"3& 1MVT V[NJUF QPTMJKF TBUB t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" LBQTVMB

LACTOCARE DAILY sa cinkom 4JOESPN JSJUBCJMOPH LPMPOB KF GVOLDJPOBMOJ QPSFNFǎBK DSJKFWB LPKJ TF NPäF PLBSBLUFSJTBUJ TJNQUPNJNB CPMB V TUPNBLV HSǏFWJNB HBTPWJNB OBEJNBOKFN EJKBSFKPN J LPOTUJQBDJKPN 6[SPDJ TJOESPNB JSJUBCJMOPH LPMPOB OJKFTV QP[OBUJ BMJ TF ǏFTUP QPWF[VKV TB OBSVÝFOPN SBWOPUFäPN CBLUFSJKTLF mikroflore.

ZA USPOSTAVLJANJE RAVNOTEŽE CRIJEVNE MIKROFLORE I UBLAŽAVANJE SIMPTOMA IRITABILNOG KOLONA t %0;*3"/+& LBQTVMF EOFWOP t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" LBQTVMB

LACTOCARE BABY sa vitaminom D -BDUPDBSF #BCZ KF V EPEBUBL JTISBOJ V PCMJLV LBQJ LPKF TBESäF t WJUBNJO % t CBLUFSJKF NMJKFǏOF LJTKFMJOF 7JUBNJO % KF QPUSFCBO [B OPSNBMBO SBTU J SB[WPK LPTUJKV EKFDF 6[JNBKVǎJ EOFWOV EP[V PE QFU LBQJ 7BÝF EJKFUF EPCJKB NJMJPOB CBLUFSJKB NMJKFǏOF LJTKFMJOF J[ EWB EPCSP JTUSBäFOB TPKB CBLUFSJKB J QSFQPSVǏFOJI *+ WJUBNJOB % t %0;*3"/+& LBQJ EOFWOP PE PH EBOB SPêFOKB EP OBWSÝFOF QSWF HPEJOF t 4"%3Ç"+ 1",07"/+" NM EPWPMKOP [B EBOB

Kada je dijete spremno i kako ga pripremiti za školu?

M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Vrijeme je godine kada roditelji i njihovi mališani počinju razmišljati o polasku u školu. Posjeta školskom pedagogu ili psihologu stresno je iskustvo, čak više za roditelje nego za djecu. Zašto?

Jednostavno je – roditelji znaju šta djecu tamo čeka, dok je djeci to samo nešto novo i zavisiće od njihove sposobnosti adaptacije kako će im tamo biti.

Zato dragi roditelji, prije nego što počnete paničiti pri pomisli kako će se vaše dijete snaći u novom okruženju i na novim zadacima, razmislite o nekim pitanjima koja mogu biti relevantna u okvirnom određivanju spremnosti djeteta za školu.

Da li je dijete išlo u vrtić i kako se tamo ponašalo? Kako se ono igra sa svojim vršnjacima i da li u grupi zauzima mjesto vođe ili timskog igrača? Da li je u društvu omiljeno? Šta ga najviše može iznervirati? Kako podnosi zabrane? Umije li da sarađuje?

Da li pokazuje osjećaj empatije - da li zna kako se drugi osjećaju, da li traži pomoć, da li pomaže drugome? Kako se igra - da li osmišljava svoju igru, da li upotrebljava svoju maštu? Da li zna neku osnovnu gradsku znamenitost i poneku priču o njoj? Ima li radne navike u kući i koliko doprinosi aktivnostima po kući?

58

Koliko je dijete samostalno?

Ukoliko dijete reaguje agresivno, ne umije da sačeka svoj red, nestrpljivo je, ima običaj da prepozna tuđe namjere i ponašanje kao ugrožavajuće tipa "namjerno me je spotakao, gurnuo i sl." i obično ima slab i nedovoljan rječnik da opiše svoja ili tuđa osjećanja - to je pravi znak da se reaguje u pripremi djeteta prije polaska u školu.

Kako? Vježbajte kontrolu sopstvenog ponašanja; bogatite rječnik: opisujte sa djetetom različitim riječima sva osjećanja koja njega i druge obuzimaju; vježbajte i hvalite ga kada uspije da razriješi konflikt riječima a ne svađom ili udarcima!

U kući ali i van nje, što češće organizujte u porodici zajedničke aktivnosti. Igrajte se, razgovarajte, šetajte.

Ovi zajednički trenuci moraju biti ispunjeni sigurnošću, povjerenjem i prijatnom atmosferom (bez obzira koliko je roditelj iscrpljen od posla ili drugih svakodnevnih aktivnosti – on je odgovoran za doživljaj sigurnosti svog djeteta!).

Organizujte dnevne aktivnosti svom djetetu: ograničite vrijeme ispred kompjutera i televizora 1-2 sata dnevno! Provođenje vremena ispred kompjutera štetno je zato što posjeduje previše različitih doživljaja i utisaka koje djeca u početku ili ne mogu ili jako teško razumiju. Dodatno, ove aktivnosti ne prati razgovor ili analiza, zaključivanje ili razmišljanje, pa ne utiču pozitivno na razvoj mišljenja i razvoja logičnkog zaključivanja kod djece.

Pred spavanje organizujte vašem mališanu mirnije aktivnosti.

Na kraju dana OBAVEZNO rezimirajte zajedno šta je svako od članova porodice dobro uradio toga dana. Ne prigovarajte mu na kraju dana - ukoliko nešto ne uradi dobro u toku dana, odmah mu to kažite. Veče ostavite za miran razgovor ili čitanje priče za laku noć.

Svakodnevno provjeravajte dječija znanja o neposrednom okruženju. Neka vam kažu po nekoliko rečenica o najobičnijim kućnim predmetima, kućnim ljubimcima, svojim prijateljima.

Postavljajte pitanja i razgovarajte i o životinjama: Kakva je to životinja? Gdje živi? Čime se hrani? Kako se brani od neprijatelja? Kako je prilagođena uslovima sredine? Šta vaše dijete zna o vašem zanimanju ili drugih ukućana?

Pričajte i o aktivnostima ljudi: Kakav je to rad? Kakve rezultate, proizvode daje taj rad? Kakva je korist i značaj toga

rada? Šta treba imati da bi se taj rad ostvario? Materijal? Sredstva?

Koje su osnovne radne operacije karakteristične za datu vrstu rada?

Da li dijete treba da zna da čita i piše prije polaska u školu?

Ovdje najbitnije pitanje ustvari jeste da li je djetetov govorni razvoj na potrebnom nivou za usvajanje pismenosti i kakva je motivacija djeteta za učenje čitanja i pisanja. Neophodan je bazični nivo razumijevanja jezika, učestvovanja u komunikaciji iznošenja svoga mišljenja, da umije da razmišlja o jeziku. Čitajte mu priče i zajednički razgovarajte o onome što ste pročitali.

Grafo-motorika?

Ostavite sveske prije škole, za vrijeme kada dijete zaista krene u školu! Sve igre prstima, sjeckanje makazama, pravljenje, vajanje, origami, tangram, crtanje, nizanje perli… su odlična vježba motorike šake. Podsjećanje na korišćenje papira od gore na dolje i sa lijeva na desno, dovršavanje svojih crteža su dovoljna priprema za buduće pisanje.

Prava priprema za školu je razumijevanje svog neposrednog okruženja, razvijanje osjećanja odgovornosti za svoje postupke i stalna iskrena podrška odraslih, bogato razvijena MAŠTA I IGRA. Srećno školarci!

59

Pruritus - klinički izazov - liječenje (II)

Prim. dr Milica Šofranac Dom zdravlja, Danilovgrad Poznavanje mehanizama nastanka svraba doprinosi boljem zbrinjavanju istog. Istraživanja na području fenomena boli doprinose razjašnjavanju mehanizma nastanka svraba u pojedinim internističkim bolestima. Nova saznanja omogućuju upotrebu antipruritika koji djeluju specifično, bez uticaja na osjećaj boli.

Osnova zbrinjavanja pruritusa je pravilno liječenje osnovne bolesti.

U liječenju pruritusa u holestazi, koristi se peroralno primijenjen Naltrexon koji je djelotvoran i dobro se podnosi.

Nalmefen je snažan opioidni antagonist, dugog poluvijeka u plazmi. Pogodan je za dugotrajnu peroralnu primjenu. Uklanja svrab, malaksalost i smanjuje plazmatske koncentracije bilirubina.

Anion izmjenjivačke smole, holestiramin i holestipol, sprečavaju enterohepatičku recirkulaciju žučnih kisjelina. Ljekovi koji induciraju jetrene enzime imaju povoljan učinak.

Za ublažavanje svraba zbog intrahepatalne holestaze u trudnoći uspješno se koriste Ursodeoksiholna kisjelina i Holestiramin, a nakon 37. nedjelje trudnoće indiciran je porođaj. Ursodeoksiholna kisjelina smanjuje nivo endogenih žučnih kisjelina i inhibira aktivaciju i degranulaciju eozinofila. Poboljšava fetalni ishod.

60

Liječenje refrakternog holestatskog pruritusa Refrakterni pruritus u holestatskih bolesti indikacija je za transplantaciju jetre. Prije postavljanja indikacije za transplantaciju valja ispitati djelotvornost primjene opioidnih antagonista.

Moderan, djelotvoran i siguran način zbrinjavanja refrakternog pruritusa u holestatskim bolestima je tzv. MARS (od engl.

Molecular Adsorbent Recirculating System), vantjelesni sistem koji pomaže ekskretornu hepatalnu funkciju.

Humani serumski albumin selektivno adsorbuje bilirubin i žučne kisjeline. Sistem ujedinjuje dijalizu, filtraciju i adsorpciju, pa služi i kao potpora renalnoj funkciji.Umanjuje subjektivni osjećaj svraba te snižava serumske vrijednosti bilirubina, žučnih kisjelina i kreatinina. Dobro se podnosi. Nedostatak je što povoljan učinak traje svega nekoliko dana. U teških oblika holestaze u trudnoći postupak je koji čuva trudnoću.

U oboljelih od primarnog sklerozirajućeg holangitisa, MARS ima povoljan učinak na refrakterni pruritus, bez promjene laboratorijskih vrijednosti pokazatelja jetrene funkcije.

Plazmafereza je indicirana u oboljelih od primarne bilijarne ciroze s hiperholesterolemijom, ksantomatoznom neuropatijom i refrakternim pruritusom. Plazmaferezom se iz krvi otklanjanju imunokompleksi. Djelotvorno otklanja malaksalost i svrab.

Primjena imunosupresiva (prednizona i ciklofosfamida), uz plazmaferezu, otklanja pruritus, te snižava vrijednosti serumskog bilirubina, alkalne fosfataze i antimitohondrijalnih antitijela.

U bolesnika s Alagilleovim sindromom i progresivnom familijarnom intrahepatalnom holestazom, indiciran je tzv. PEBD (od engl. partial external biliary diversion), hirurški postupak kojim se segment jejunuma interponira između žučnog mjehura i abdominalnog zida. Žuč se drenira putem stome. Snižava nivo žučnih soli u enterohepatičkoj cirkulaciji i djelotvorno otklanja svrab.

Perfuzija plazme s aktiviranim ugljenom iz krvi uklanja žučne kiseline, a vjerojatno i neki drugi, zasad nepoznati pruritogen.

U bolesnika s hroničnom bubrežnom insuficijencijom u sprječavanju pojave svraba ključna je djelotvorna dijaliza s biokompatibilnim membranama, liječenje popratne anemije i poremećaja u metabolizmu minerala i dvovalentnih iona.

Preparati obogaćeni urejom i lipidima iz shea (karite) maslaca, koži vraćaju izgubljenu vlažnost. Urea se naziva i prirodnim ovlaživačem kože, a shea maslac bogat je nezasićenim masnim kisjelinama, bjelančevinama, vitaminima A i E. Nerafiniran sadrži cimetnu kisjelinu koja ima zaštitno djelovanje protiv UV zračenja. Ima protivupalno i umirujuće djelovanje.

Ohrabrujući su rezultati u istraživanju semi-esencijalne aminokiseline L-arginina, u liječenju suve kože i pruritusa u bolesnika na hemodijalizi.

UVB fototerapija smanjuje broj mastocita u koži, te snižava nivo vitamina A i fosfata. Aktivni ugalj sprječava apsorpciju zasad nepoznatog pruritogena.

Agensi koji vežu fosfate otklanjaju hiperfosfatemiju kao etiološki činioc u nastanku pruritusa. Sistemska primjena antihistaminika nema značajnijih djelovanja!

Povišeni tonus simpatikusa važan je činioc u nastanku neuropatskog pruritusa. Nove terapijske metode uključivat će trajnija rješenja poput pulsne radiofrekventne lezije ili hemijske neurolize simpatičkih ganglija. Simpatikoliza je trajno rješenje i u zbrinjavanju refrakternog pruritusa zbog ozlede kičmene moždine.

nepovoljnijeg ishoda. U nekim slučajevima može se pojaviti nekoliko godina prije pojave drugih znakova bolesti.

Intenzivno češanje uzrokuje pojavu ekskorijacija na koži, sekundarne bakterijske infekcije te lihenifikaciju kože.

Sekundarno nastale promjene mogu navesti na pogrešan zaključak da je riječ o primarnoj bolesti kože. Zato su u razlučivanju svraba zbog bolesti kože i onog zbog sistemske bolesti važni temeljita anamneza, fizikalni pregled te u nejasnim slučajevima laboratorijska i radiološka obrada.

Svrab je subjektivan osjećaj kojeg je teško izmjeriti. U svrhu objektiviziranja svraba u kliničkim istraživanjima koriste se vizualna analogna skala koja mjeri percepciju svraba, i mjerenje aktivnosti češanja u jedinici vremena. Dobivene vrijednosti na kraju istraživanja mjerilo su djelotvrnosti ispitivanog lijeka.

Intenzivan svrab postaje činioc stresa koji nepovoljno utiče na kvalitet života bolesnika. Poznavanje mehanizama nastanka svraba doprinosi boljem zbrinjavanju pruritusa. Istraživanja na području fenomena boli doprinose razjašnjavanju mehanizma nastanka svraba u pojedinim internističkim bolestima. Nova saznanja omogućuju upotrebu antipruritika koji djeluju specifično, bez uticaja na osjet boli.

Definitivno zbrinjavanje pruritusa u sistemskim bolestima postiže se pravilnim liječenjem osnovne bolesti.

U zbrinjavanju pruritusa zbog holestaze uspješno se koriste anion izmjenjivačke smole, induktori mikrosomalnih enzima i antagonisti opioidnih receptora. U intrahepatalnoj holestazi u trudnoći primjena ursodeoksikolne kiseline poboljšava fetalni ishod.

U refrakternog kolestatskog pruritusa plazmafereza i MARS sistem otklanjanju svraab i snižavaju nivo pruritogenih agenasa u plazmi bolesnika.

U hemodijaliziranih bolesnika s pruritusom važna je redovna topička primjena emolijenata, a sistemski su indicirane uskospektralna UVB fototerapija i antagonisti opioidnih receptora.

Novi modaliteti liječenja neuropatskog pruritusa zbog spinalne povrede temelje se na blokiranju simpatičkog dijela autonomnog nervnog sitema.

Zaključak Svrab se karakteristično javlja u nekih dermatoza poput atopijskog dermatitisa, urtikarije, psorijaze, alergijskog kontaktnog dermatitisa ili parazitarnih infekcija kože. U starijih osoba uobičajeno se javlja usljed kseroze i degenerativnih promjena kože. Pruritus se pojavljuje u psihijatrijskim poremećajima poput parazitofobija ili anksiozno-depresivnih poremećaja. U određenog broja pacijenata ostaje nepoznatog uzroka.

Pojava generaliziranog pruritusa bez kutanih promjena može upućivati na postojanje sistemske bolesti.

U bolestima jetre, renalnoj bolesti, endokrinološkim poremećajima, zloćudnim novotvorinama i sindromu stečene imunodeficijencije pojava svraba može biti znakom pogoršanja bolesti ili

61

ŠUGA: RELATIVNO JEDNOSTAVNA BOLEST - VELIKI PRAKTIČNI PROBLEM Jedna od kožnih bolesti koja se vrlo često mogla dijagnostifikovati proteklih mjeseci u ordinacijama za kožne i polne bolesti nosi latinski naziv Scabies. Radi se o „običnoj“ šugi, parazitarnom oboljenju kože vrlo visokog stepena kontagioznosti, bolesti koja je poznata još od Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva

5.vijeka p.n.e., a koja je i u današnje vrijeme, iako naizgled vrlo jednostavna, predmet eksperimentalnih istraživanja na temelju kojih se u najnovije vrijeme dolazi do potpuno novih saznanja o ovoj bolesti, i koja se učinila „dobrom“ temom za ovomjesečni članak!

ŠTA JE ŠUGA? Infestacija-ektoparazitoza kože izazvana parazitomgrinjom Sarcoptes scabiei var.hominis, koji je obligatno ljudski parazit, tj. raste i razmnožava se samo na ljudskim jedinkama.

Odrasla ženka je dugačka 0,4 mm i široka 0, 3mm, spljoštenog je oblika i liči ,recimo, na malu kornjaču, dok je mužjak manji, dužine 0,2 mm i širine 0, 14 mm. Odrasla jedinka je oktapodna - ima 4 para nogu. Kopulacija se odigrava u malim tunelima koje ženka kopa u koži ili na površini kože, nakon čega mužjak ugine, a ženka nastavlja da kopa hodnike u kornelanom (vrlo površinskom) sloju kože, u kojima polaže jaja. Napreduje 1-3 mm dnevno i položi oko 40-50 jaja u toku 4-6 nedjelja svog života, u prosjeku 1 jaje dnevno. Iz jaja se za 4-5 dana izlijegu hehsapodne (3 para nogu) larve, kojima je za kompletnu metamorfozu do odrasle jedinke potrebno oko 3 nedjelje.

Grinje ne podnose visoke temperature (na 50 stepeni C uginu za 10 minuta, na 16 stepeni C su nepokretne, na sobnoj temperatura - van ljudske kože, mogu da prežive 24-36 sati pa

62

čak i do 5 dana...). Na zaraženoj osobi grinje mogu živjeti i do 2 mjeseca!

Kod nekomplikovane šuge se na čovjeku normalno nalazi oko 12 grinja, kod neadekvatnog liječenja kortikosteroidima - nekoliko stotina, a kod krustoznog skabijesa (Scabies norvegica) i nekoliko miliona!

KO SE MOŽE ZARAZITI ŠUGOM I KAKO? Šuga napada sve rase i sve socijalne slojeve, ali ipak češće siromašne, sa lošim higijenskim navikama, široko je rasprostranjena u cijelom svijetu, tako da se može govoriti o pandemijama.

U razvijenim zemljama incidenca (broj novooboljelih za godinu dana) pokazuje ciklusne fluktuacije sa mirnim intervalom između dvije epidemije od 10-15 godina, dok je u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju inicidenca stalno visoka.

Značajni su socijalno ekonomsko stanje jedne zajednice,

uslovi života, promiskuitet, razvoj rezistentnih populacija parazita, ali i stanje imunosupresije i malnutricije pojedinca… Javlja se u svim uzrastima, ali je češći kod djece i omladine, naročito u zatvorenim kolektivima kao što su vrtići, škole, dječji domovi i sl. Vrlo često se javlja i u domovima za stare i bolesne, zatvorima, povremeno bolnicama, ali i kod imunokompromitovanih pacijenata.

Prenosi se produženim bliskim fizičkim kontaktom - koža uz kožu (u trajanju od minimalno 15-20 minuta), spavanjem u istom krevetu, produženim rukovanjem, dok donji veš, peškiri, posteljina, ćebad i sl., korišteni od već zaražene osobe mogu rjeđe biti uzroci infestacije -vrlo često oboljevanjem jednog člana porodice obole i ostali. Brzi pokreti rukovanja ili kratkotrajno grljenje uobičajeno ne bi trebalo da donose šugu!

Vjerovatno nezrele jedinke imaju značajnu ulogu u prenošenju i širenju oboljenja, jer se nalaze na površini kože u većem broju, dok oplođene jedinke uglavnom ne napuštaju hodnike u koži (površinski sloj).

Kod primoinfekcije (prva infekcija) inkubacija traje 3-4 nedjelje, a kod reinfekcije (ponovnog zaražavanja) simptomi se razvijaju za 2-3 dana, zbog postojeće alergijske senzibilizacije.

U oba slučaja, zaražena osoba, iako još nema jasno izražene simptome, jeste zarazna za okolinu pod gore navedenim uslovima.

Danas se incidenca skabijesa kreće oko 300 miliona slučajeva godišnje širom svijeta.

šnjoj strani nadkoljenica.

Uglavnom su pošteđene seboroične regije (regije sa veliki brojem lojnih žljezda), kao što su glava, lice i gornji dio leđa, ali i regije kao što su vrat, dlanovi i tabani kod odraslih osoba.

Kod djece mogu biti zahvaćene sve regije uključujući i dlanove, tabane, lice, glavu-vlasište, a često se vidi i jako izražena ekcematizacija sa krustama i madidacijom (vlaženjem) i skvamama (ljuspanjem).

KOJI SU GLAVNI SUBJEKTIVNI SIMPTOMI I KLINIČKI ZNACI OVOG OBOLJENJA?

KOJI JOŠ ZNAK POTVRĐUJE KLINIČKU DIJAGNOZU ŠUGE?

Najizraženiji simptom, gotovo patognomoničan, je intenzivan svrab, posebno noću, u prvoj polovini, kada se pacijent utopli, dok se tokom druge polovine noći smiruje, što je u vezi sa aktivnošću grinja. Patognomoničan klinički znak je prisustvo kanalića (ductuli femellae), koji se mogu uočiti kao bjeličaste izlomljene linije (u stvari su oblika slova S), koje kasnije postaju prljave, sivocrne boje, uslijed odlaganja jaja i fecesa grinja. Kanalići se završavaju vezikulom (mjehurić) ili pustulom (gnojnica), u čijoj se blizini nalazi ženka. Kanalići su uglavnom uništeni češanjem, tako da ih je teško naći, a najčešće se nalaze između prstiju, na fleksornim (prijevojnim) stranama šaka, na prepucijumu kod muškaraca, na dlanovima i tabanima kod djece.

Papule (čvorići) blijedoružičaste boje ili boje kože, su dominantna klinička eflorescencija (promjena) kod nekomplikovanog skabijesa.Takođe se mogu vidjeti i papulovezikule koje su obično raščešane i pokrivene mrkom krustom krastom).

Prisustvo velikog broja papula (čvorića), vezikula (mjehurića) i krusti (krasti) na koži laktova zove se Hardy-jev znak i svakako potvrđuje dijagnozu ove bolesti.

KOJI DIJELOVI TIJELA SU NAJČEŠĆE ZAHVAĆENI?

Brojne sekundarne promjene mijenjaju kliničku sliku šuge. Ekskorijacije, tragovi češanja, su uvijek prisutne i često komplikovane znacima dodatne (sekundarne) infekcije bakterijama, u vidu kliničke slike impetiga, folikulitisa, ektime, furunkula, celulitisa i erizipela. Kod djece ovo može biti praćeno limfangitisom (zapaljenjem limfnih puteva) , limfadenitisom (zapaljenjem limfnih čvorova), izuzetno nefritisom (zapaljenjem bubrega), a kod imunokompromitovanih pacijenata i smrću.

Distribucija je tipična, simetrična i olakšava dijagnozu: između prstiju, na unutrašnjim stranama prstiju, fleksornim stranama doručja, fleksornim stranama podlaktica i nadlaktica, na laktu, na prednjem pazušnom naboru i u pazuhu, oko bradavica kod žena, na bočnim stranama stomaka, polnim organima (skrotum, prepucijum i glans), donjem dijelu leđa, glutealno, unutra-

KOJI SU MANJE ČESTI KLINIČKI ZNACI OVOG OBOLJENJA? Kod oko 5-10% bolesnika u toku oboljenja ili poslije izlječenja, javljaju se plavkasto-crveni čvorići (lividno eritematozni nodusi) veličine zrna graška, umjereno do jakog intenziteta svraba, koji mogu trajati nedjeljama i mjesecima, ali nikad ne dovode do recidiva. Najčešće su prisutni u predjelu aksila, oko bradavica, na skrotumu i penisu.

KOJE SU KLINIČKE PROMJENE KOJE UKAZUJU NA KOMPLIKACIJE?

63

ŠTA SE DO SADA ZNALO O IMUNSKOJ REAKCIJI KOJA SE RAZVIJA U TOKU RAZVIJANJA KLINIČKE SLIKE ŠUGE? Pomenuti klinički znaci - papule i vezikule su izraz alergijske senzibilizacije na grinje i njihove ostatke. Od ranije postoje dokazi o prisustvu I tipa preosjetljivosti po Coombsu i Gellu (At klase IgE i IgG na ekstrakte grinje kao i pozitivan intradermalni test kod bolesnika sa dužim trajanjem oboljenja), ali i dokazi o ćelijama posredovanoj preosjetljivosti -IV tip preosjetljivosti (inflitrat u srednjem sloju kože - dermu je sastavljen pretežno od Thelper limfocita, a u istraživanjima in vitro, na kulturama humanih keratinocita, dokazana je produkcija interleukina (IL-1 alfa i IL-1 beta)indukovanih antigenima grinja).

Postoje indicije da su keratinociti, pored fibroblasta, glavni u infalamacijskoj i imunskoj reakciji na Sarcoptes scabiei.

Najnovija istraživanja pronalaze povećan broj S.scabiei antigena i pokazuju njihovu ulogu u interreakciji grinja/domaćin.

Dobijanjem S.scabiei rekombinantnog proteina dobijaju se neki odgovori u smislu razumijevanja biologije grinja i imunološkog odgovora parazita i domaćina. Detekcija S. scabiei antigena ELISA testom je obećavajući dijagnostički pristup. Rekombinantni S. scabiei cofilin pokazuje potencijalne vrijednosti kao dijagnostički antigen.

ŠTA JE TO SCABIES NORVEGICA? Norveški ili krustorni oblik šuge (scabies norvegica seu crustosa) je oblik šuge izazvan istim uzočnikom, prvi puta opisan od strane Danielssen-a i Boeck-a u Norveškoj na leproznim pacijentima, koji je veoma kontagiozan zbog naslaga krusti i skvama i sa brojnim hodnicima raspoređenim u više spratova u kornealnom sloju kože ispunjenih velikim brojem grinja koji može doseći i više miliona. Javlja se kod pacijenata koji imaju oslabljen osjećaj svraba, zbog pratećih oboljenja ili povreda, posebno kičmene moždine. Kod pacijenata kojima je oslabljen imunitet usljed bolesti ili terapije, modifikuje se imunološka reakcija na prisustvo grinja, time je i smanjen osjećaj svraba, pa izostaje i češanje koje uništava hodnike i smanjuje populaciju parazita. NEKONTROLISANA, BEZRAZLOŽNA I POGREŠNA PRIMJENA TOPIJSKIH PREPARATA KORTIKOSTEROIDA TAKOĐE SMANJUJE SENZIBILIZACIJU, A TIME I PRURITUS!!!

KAKO SE NAJČEŠĆE POSTAVLJA DIJAGNOZA ŠUGE? Uz karakteristične podatke iz lične i epidemiološke anamneze, praćene karakterističnim subjektivnim simptomom svraba sa svim opisanim karakteristikama i karakterističnu kliničku sliku i distribuciju promjena, dijagnozu u pravilu nije teško postaviti. Problem predstavlja klinička slika u početnoj fazi, izmijenjena klinička slika sekundarnim promjenama ili nepravilno korištenom kortikosteroidnom terapijom, kao i nedostatak karakterističnih podataka u anamnezi i/ili znakova u kliničkoj slici, pa se dijagnoza nekada postavlja ex juvantibus, tj. nakon sprovedene antiskabijesne terapije.

Dijagnoza se može potvrditi direktnom nalaženjem pod mikroskopom grinja, njihovih dijelova, jaja ili izmeta parazita

64

(scybala) uzetih laganim struganjem kraja kanalića u koži-tupim skalpelom ili sterilnom iglom i pravljenjem preparata sa KOH,ali i tetraciklin fluorescentnim testom, mineralnim uljem, epiluminiscentnom mikroskopijom i pronalaženjem S. scabiei DNA, kao i reflektantnim konfokalnim mikroskopom, što se sve u praksi rijetko sprovodi. Hodnici se mogu učiniti vidljivijim jodnom tinkturom ili mastilom.

KAKO SE ŠUGA LIJEČI? Brojnim preparatima - skabicidima, od kojih je najbezbjedniji i prilično efikasan precipitat sumpora u koncentracijama 5% (za djecu) do 20% (za odrasle). Benzyl-benzoata 25% nema na tržištu, a koristi se, u drugim zemljama i lindan, malation 5%, permetrin 5% koji se preporučuje za terapiju djece, trudnica i dojilja.Vrlo je efikasan i ivermektin per os koga takođe kod nas nema na tržištu.

Skabicidi uništavaju odrasle jedinke, a neki od njih i jaja.

Dužina trajanja liječenja je u praksi individualna, od minimalno 3 dana, sa mazanjem 2 puta dnevno, cijelog tijela „od vrata na dole“, bez kvašenja kože, do povremenog ponavljanja terapije zbog rezistencije bolesti, eventualno pogrešnog prethodnog liječenja ili nepravilno sprovedene terapije.

KOGA SVE TREBA LIJEČITI? Liječe se po pravilu, ponekad i preventivno, svi članovi porodice ili zatvorenog kolektiva, a ne samo oboljeli koji živi u tom kolektivu ili porodici, kao i osobe koje su bile u produženom direktnom kontaktu sa oboljelim, i to svi istovremeno.

Ponekad je potrebno ponoviti terapiju kod produženih znakova i simptoma bolesti.

DA LI SE ŠUGA MOŽE DOBITI OD ŽIVOTINJA? Ne. Životinje ne šire uzročnike ljudske šuge. Razni varijeteti uzročnika životinjske šuge mogu preći sa bolesne životinje na čovjeka, izazivajući privremeni svrab i iritaciju ljudske kože, ali se ne mogu na čovjeku razmnožavati, te nakon nekog vremena uginu. Bolesnu životinju treba liječiti, ali ne treba liječiti i čovjeka - vlasnika, jer će uzročnici životinjske šuge sami uginuti na ljudskoj koži.

DA LI SE ŠUGA PRENOSI KUPANJEM U JAVNIM BAZENIMA? Vrlo, vrlo rijetko, i to samo ako je osoba koja se kupa u bazenu zaražena oblikom šuge zvanim scabies norvegica.

KAKO SE RIJEŠITI UZROČNIKA ŠUGE SA ODJEĆE, NAMJEŠTAJA IZ KUĆE/ STANA? Kako uzročnici ljudskog skabijesa ne mogu preživjeti više od 2-3 dana van ljudske kože, dekontaminacija se može izvršiti pranjem na visokim temperaturama i sušenjem u sušilicama za veš, hemijskim čišćenjem, ali i sklanjanjem odjeće i sl. od domašaja oboljele ljudske kože na 72 sata minimalno. Ipak, u praksi se ova posljednja preporuka ne pokazuje dovoljnom.

MNE.CHC.15.04.01

Bol Nema velikog književnog djela koje nije poniklo iz bola.

Nema velikog stvaranja bez velikog bola.

Sve se rodilo iz bola i krvi. Kao i dijete.

Jovan Dučić

Dr Stanislava Višnjić Dom zdravlja, Nikšić Bol je veliki prijatelj oboljelog jer ga tjera da se javi ljekaru, ukazuje na mjesto bolesti, doprinosi ranom postavljanju dijagnoze, omogućava blagovremeno donošenje odluke o liječenju, što je od neprocjenjive koristi kod hitnih i urgentnih operacija.

Bolesnik od ljekara traži, što je i humano, da mu umiri bol. Međutim pri nekim bolestima, naročito u akutnom bolu, suzbijanje bolova je kontraindikovano i velika je greška ako se to učini prije postavljanja same dijagnoze. Osjećaj za bol nije dovoljno razvijen kod novorođenčadi i u male djece. Pažljiva analiza prirode bola je jedna od najvažnijih karakterista uzimanja anamneze. Lokalizovani bolovi se osjećaju iznad ili u predjelu oboljelog mjesta. Prenijeti - iradirajući bolovi zrače sa oboljelog mjesta u drugi kraj organa, susjedni ili udaljeni organ.

Bol je subjektivno, neprijatno opažanje i osjećaj, koji se može javiti usljed oštećenja tkiva, njegovog predstojećeg oštećenja, ili usljed psiholoških uzroka. Može se javiti kod gotovo svih bolesti i povreda. Bol treba shvatiti kao zaštitni mehanizam čija je funkcija da organizam postane svjestan opasnosti i reaguje kako bi uklonio bolni nadražaj, međutim ukoliko se bolni nadražaj ne može ukoniti onda postaje hronični bol koji nema više zaštitnu

66

funkciju već dodatno opterećuje oboljelog.

Bol je rezultat složenih elektrohemijskih reakcija koje se pokreću u organizmu kao posljedica oštećenja tkiva. Proces se odvija kroz četiri faze: 1. Pretvaranje (transdukcija): Prijemnici za bol (nociceptori), koji su raspoređeni po cijelom tijelu, registruju oštećenje tkiva i štetne stimuluse pretvaraju u električne impulse.

2. Provođenje (transmisija): Električni, bolni impulsi se provode od prijemnika za bol (nociceptora) do kore velikog mozga, gde se formira osjećaj bola.

3. Obrada (modulacija): Bolni impuls ide razgranatom mrežom nervnih puteva, pri čemu je izložen uticaju drugih impulsa iz različitih djelova nervnog sistema (impulsi za rad srca, disanja, funkciju žlijezda, emocije itd). Pod ovim uticajima, na putu od prijemnika za bol do mozga, bolni impuls se značajno mijenja. Ovaj proces se naziva obrada (modulacija) bola. Od svih ljudskih osjećaja (dodir, osjećaj za temperaturu, sva čula), bol je osjećaj sa najvećom

razlikom između ulaza, tj. nastanak impulsa u nociceptorima, i izlaza, tj. konačnog osjećaja u moždanoj kori.

4. Osjećaj bola (percepcija): Bol se može podijeliti na osnovu trajanja bolnog osjećaja i karaktera na akutni (brzi, oštri) i hronični (spori, potmuli).

Akutni bol je brzi i oštri bol, bol uboda, električni bol, itd. Nastaje u roku od 0,1 sekunde poslije nadražaja. Akutni bol je jakog intenziteta, ali traje vrlo kratko. Ovakvi bolovi nastaju usljed nadražaja receptora za bol, to su slobodni nervni završeci ili nocireceptori. Oni su široko rasprostranjeni u koži i nekim unutrašnjim tkivima, kao npr. u koži, periosti, zidovima arterija, pleuri, peritoneumu, membrani zglobova, moždanim opnama. Brz i oštar bol se ne osjeća u većini unutrašnjih organa. Uloga brzog bola je odbrambena, brzo se ukloniti od uzroka, ili ukloniti uzrok bola. Bitna je i njihova uloga u dijagnosticiranju različitih bolesti.

Hronični bol takođe ima više sinonima: spori bol, spori bol pečenja, potmuli bol, tupi bol. Počinje sekundu ili kasnije nakon bolnog nadražaja i vremenom se pojačava, u toku minuta, sati i dana. Hronični bol nema odbrambenu funkciju upozorenja.

Ponekad ovakav bol usljed senzibilizacije receptora može nastati spontano, bez spoljašnjeg uzroka. Kod akutnog bola su samo neki receptori za bol u oblasti oštećenja tkiva nadraženi. Kod hroničnog bola se broj nadraženih receptora vremenom povećava jer se stalno aktiviraju novi receptori. Takođe, i prag za aktivaciju receptora se smanjuje, tj. bol se javlja mnogo lakše, tako da se u krajnjem slučaju receptori mogu i spontano aktivirati i poslati svoje električne signale koji se u mozgu pretvaraju u osjećaj bola.

Poznato je i naučno potvrđeno da kroz evoluciju, savremeni čovjek slabije podnosi bol. Shodno tome medicina od svojih početaka veliku pažnju posvećuje uklanjanju bola. Razvojem medicine, sveobuhvatnog sagledavanja uzroka bola, a i razvojem farmakologije, danas imamo veliki izbor u liječenju bolnih stanja. Čak se u okviru medicine razvila nauka pod nazivom terapija bola. Uglavnom se tretiraju hronična bolna stanja. Opšte je poznatno da hronična bol iscrpljuje čovjeka i remeti sam kvalitet života.

Ipak se uvijek polazi od osnovinih načela, naći i ukloniti sam uzrok bola. Kod onih stanja gdje je bolest uznaperedovala i trajno oštetila organizam, potrebno je stalno analgetsko tretiranje takvih pacijenta. Izbor analgetika treba da se zasniva isključivo, ali isključivo na ljekarskoj procjeni, što bi značilo potpuno poznavanje pacijenta, njegove bolesti, uznapredovalosti te bolesti, te samog psihičkog stanja pacijenta. U skladu sa tim odlučuje se o vrsti primjene terapije. Sama grana medicine terapija bola, koja se smatra najhumanijom granom, bazira se na individualnom pristupu svakom pacijentu. To je verovatno razlog zbog čega u SAD postoje najorganizovaniji programi za liječenje hroničnog bola, a u toj zemlji je još 1960. godine osnovana i prva klinika za bol. Danas u Americi postoje 384 akreditovane klinike ovog tipa. U svim zapad-

noevropskim i velikom broju drugih zemalja, postoje specijalizovane ustanove za liječenje hroničnih bolova Epidemija hroničnog bola je proizvela potrebu za ljekarima koji se posebno bave ovom problematikom, takozvanim specijalistima za bol. Pritom, odmah treba razgraničiti da ne postoji zvanična specijalizacija za bol, već se ljekari pojedinih specijalnosti, kroz posebne programe, najčešće organizovane od strane nacionalnih ili internacionalnih udruženja za bol, edukuju za liječenje hroničnih bolova kao izolovanog fenomena. Kod nas se terapijom bola bave ljekari različitih specijalnosti, entuzijasti koji se samostalno, snalazeći se na različite načine, edukuju za liječenje hroničnih bolova kao posebnog, izolovanog zdravstvenog problema. Pri tome se, zbog odsustva sistemske podrške i minimuma organizacije u ovom smislu, samoedukacija uglavnom svodi na okvire određene specijalnosti - uglavnom anasteziolozi, onkolozi, neurohirurzi i fizijatri.

TRAUMATSKA DIJAFRAGMALNA

HERNIJA(II) Dr Radmila Furtula, spec. urgentne medicine, JZU Hitna medicinska pomoć, Podgorica Dr Bojan Stojanović, Specijalna bolnica “CODRA”, Podgorica

Klinička slika Traumatska dijafragmalna hernija može proći kroz tri faze: akutnu, atentnu i opstruktivnu.

Male dijafragmalne hernije obično ostaju nezapažene mjesecima ili godinama kasnije, sve dok se kod pacijenata ne pojavi strangulacija intraabdominalnih organa, dispnoja ili nespecifične gastrointestinalne smetnje.

U akutnoj fazi hernija se manifestuje kombinacijom respiratornih i gastrointestinalnih simptoma. Patofiziologija stečene dijafragmalne hernije obuhvata depresiju disanja i cirkulacije kao posljedicu smanjene funkcije dijafragme, kompresije pluća od strane abdominalnog sadržaja koji prolabira u toraks, pomjeranja medijastimuma i kompromitovanja srčanog rada. Bolesnik je dispnoičan sa znacima ileusa. Klinički nalaz uključuje značajan respiratorni distres, tahipneju, oslabljen disajni zvuk na zahvaćemnoj strani, palpitaciju abdominalnog sadržaja po uvođenju torakalnog tubusa, auskultaciju crevne peristaltike u grudima, paradoksne pokrete abdomena tokom disanja, difuzni abdominalni bol, hipotenziju. Rupturu lijeve dijafragme prate izraziti respiratorni poremećaji. Snaga koja je dovela do rupture dijafragme istovremeno je izazvala i kontuzione promjene na donjem režnju lijevog pluća, a prodor abdominalnih organa u toraks, uzrokuje pomeranje lijevog pluća ka hilusu. Ruptura distendiranog želuca i kolona u hemitoraks izaziva pneumotoraks sa masivnom kontaminacijom i intrapleuralnog prostora. Kod rupture lijeve hemidijafragme patofiziološki mehanizmi intratorakalne želudačne hernije podrazumijevaju postojanje unutrašnjeg paradoksalnog disanja koje dovodi do kompresije pluća sa hipoventilacijom, postojanjem šanta i hipoksemijom. Usljed tkivne hipoksije nastaje metabolička acidoza praćena hiperpnejom. Kašalj koji se javlja dovodi do još veće hernijacije i bola praćenog hipoventilacijom. Hiperpnoja usljed aerofagije, dovodi do kompresivnog gastrotoraksa, torzije vene kave i smanjenja srčanog protoka.

Rupturom desne dijafragme nastaje djelimično ili potpuno pomjeranje i prolaps jetre u desni hemitoraks, tako da se jetra može naći u rascjepu dijafragme. Ovo je ponekad praćeno hemato

68

i bilotoraksom. Pomjeranje visceralnih organa abdomena prema perikardijalnom prostoru može da utiče na poremećaj punjenja srca i stvara se klinička slika tamponade perikarda.

Ako se dijagnoza hernije u akutnoj fazi propusti, pacijent će skliznuti u latentnu fazu. U njoj se smanjuje funkcionalni kapacitet toraksa. Karakteriše se povremenim visceralnim hernijacijama sa nejasnim bolom u stomaku poslije jela, mučninom, povraćanjem i podrigivanjem. Otvor na dijafragmi se povećanjem intraabdominalnog pritiska postepeno širi, tako da u intrapleuralni prostor može da prodre dio fundusa želuca, slezine, vijuga crijeva. Takve traumatske hernije dijafragme obično se otkriju nekoliko mjeseci nakon povrede.

Hronična traumatska dijafragmalna hernija može da imitira koronarne bolove, na rendgenskim snimcima imitira apsces pluća, empijem pleure, atipicni pneumotoraks.

Ako hernija ide u opstruktivnu fazu, prisutan je abdominalni bol, rastezanje i povraćanje. Iznenadne komplikacije traumatske dijafragmalne hernije nastaju inkarceracijom ili strangulacijom dijela želuca ili crijevne vijuge. Inkatcerirana kila stvara crijevnu opstrukciju i ishemiju. Tenzioni viscerotoraks ukazuje na povećanje intrapleuralnog pritiska uzrokovanog hernijom, što rezultira pomjeranjem medijastinuma na suprotnu stranu sa kompresijom pluća i vene kave. Venski dotok je smanjen i praćen hipotenzijom i hemodinamskim kolapsom. Urgentna dezinkarceracija i zatvaranje hernijalnih otvora na dijafragmi sprečavaju da ne dode do gangrene zida crijeva i rupture u intrapleuralni prostor.

Dijagnostikovanje hernija Više od polovine dijafragmalnih hernija nastalih tupim povredama (53%) i skoro pola dijafragmalnih hernija nakon penetrantnih povreda (44%) inicijalno ne daju simptome. Rutinski rentgen grudnog koša otkriva tek svaku treću (33%) dijafragmalnu herniju, a može imati i normalan izgled u 30% slučajeva. Propuštena

dijagnostika ovakve povrede povezana je sa znaÄ?ajnim morbiditetom i mortalitetom.

U akutnoj fazi radiografija grudnog koĹĄa predstavlja najbolji skrining test. Nativan snimak trbuha u stojeÄ&#x2021;em stavu je u najveÄ&#x2021;em broju sluÄ?ajeva dijagnostiÄ?ki. Nativni rendgenski snimak grudnog koĹĄa Ä&#x2021;e pokazati neprozirnu sliku, ako je omentum u pleuri ili veÄ&#x2021;i broj hidroaeriÄ?nih sjenki, ako je crijevo dislocirano u grudni koĹĄ. Elevirana dijafragma, hematotoraks i crijevne vijuge u toraksu su dovoljan putokaz za postavljanje dijagnoze.

Ostali nalazi obuhvataju pomijeranje medijastinuma, pleuralno zadebljanje i atelektazu. Posebno, hernijacija Ĺželuca u grudni koĹĄ moĹže biti zamijenjena za atelektazu pluÄ&#x2021;a, pneumotoraks ili hemopneumotoraks. TakoÄ&#x2018;e, veÄ&#x2021;i izlivi u pleuralnoj ĹĄupljini mogu maskirati kliniÄ?ke, pa i radioloĹĄke znake prisustva abdominalnih organa u toraksu. RadioloĹĄki se u hemitoraksu registruje hidroaeriÄ?na sjenka koja se ponekad moĹže zamijeniti hidropneumotoraksom. Kod prisutne hernije u grudnom koĹĄu moĹže da se uoÄ?i nazogastriÄ?na sonda. Dijagnoza se postavlja njenim uoÄ?avanjem u toraksu ili kontrastnim ispitivanjem. Kontrastno rendgensko ispitivanje Ä&#x2021;e potvrditi sumnju da su organi iz trbuha dislocirani u grudni koĹĄ. PasaĹžom barijumskog kontrasta kroz gastrointestinum moĹže se identifikovati intratorakalni poloĹžaj Ĺželuca i crijeva. UvoÄ&#x2018;enjem nazogastriÄ?ne sonde, kada je Ĺželudac pomjeren u toraks, nastaje angulacija kardije, te se oteĹžano plasira sonda u Ĺželudac i, ako proÄ&#x2018;e, onda je vidljiva u hemitoraksu. Sve dijafragmalne hernije dokazuju se kontrastnim pregledom sa barijumskom suspenzijom, bilo da je data per os ili putem klizme (irigoskopija), a ukoliko je kilni sadrĹžaj parenhimski organ (mekotkivna sjenka) koristi se ultrazvuÄ?ni pregled. UltrazvuÄ?ni pregled preÄ?age istovremeno prikazuje mjesta oĹĄteÄ&#x2021;enja (rascepe, rupture), traumatske lezije parenhimskih organa: jetre, slezine, pankreasa, bubrega, nadbubreĹžnih Ĺžlijezda.

CT znaci traumatske povrede dijafragme

t Diskontinuitet dijafragme - OÄ?igledan prekid tanke konture hemidijafragme;

t Znak ogrlice - Konstrikcija nalik ogrlici od crijeva i mezenterijuma koja prolabira kroz dijafragmalni defect;

t ;OBL HSCF J ;OBL USBLF %WJKF WBSJKBOUF ;OBLB PHSMJDF - prva, nazvana Znak grbe, opisuje zaobljeni dio jetre koji prolabira kroz dijafragmu i formira grboliku masu i druga, nazvana Znak trake, koja predstavlja linearno rasvjetljenje preko jetre duĹž rascijepljenih ivica hemidijafragme;

t ;OBL WJTDFSBMOPH TUJDBOKB 0WBK [OBL WJĂżB TF TB SVQ turom dijafragme. Odsustvo posteriorne dijafragmalne potpore dozvoljava da visceralni organi skliznu niz rebra u iznuÄ&#x2018;enu poziciju;

t %JKBGSBHNBMOP [BEFCMKBOKF ;BEFCMKBOKF EJKBGSBHNBMOPH lista u poreÄ&#x2018;enju sa drugom stranom kao posljedica retrakcije ili muskularnog hematoma;

t 7JTFĘ&#x2030;B EJKBGSBHNB 3BTDJKFQMKFOB JWJDB EJKBGSBHNF VW ija se nasuprot uobiÄ?ajenom poloĹžaju duĹž abdominalnog zida.

Na povredu dijafragme treba sumnjati uvijek nakon penetrantne povrede lijevog donjeg predjela grudi ili gornjeg abdomena. Dijagnoza penetrantnih povreda dijafragme ne bi trebalo

da predstavlja teĹĄkoÄ&#x2021;u, s obzirom da otvorene povrede moraju IJUOP CJUJ FLTQMPSJTBOF PCSBĂżFOF J SFQBSJSBOF 7BäOP KF QPUWSEJUJ herniju lijeve strane, poĹĄto slezina ne spreÄ?ava njen nastanak kao ĹĄto to Ä?ini jetra na desnoj. DijagnostiÄ?kom peritonealnom lavaĹžom procjenjuje se intraperitonealno krvarenje. Palaroskopija je najbolji naÄ?in za otkrivanje malih dijafragmalnih rascjepa.

U ranoj fazi promjena bitno je konsultovati hirurga. ZakakaĹĄnjela dijagnoza traumatske dijafragmalne hernije zahtijeva operativnu korekciju, jer se kasnije mogu pojaviti ozbiljne komplikacije Ako je korektna dijagnoza blagovremeno postavljena, neposredna obrada povrede dijafragme mora biti izvrĹĄena u urgentnoj operativnoj proceduri, kako bi se organi trbuha vratili u trbuh i poslije zatvaranja otvora omoguÄ&#x2021;ila reekspanzija pluÄ&#x2021;a.

Ako je propuĹĄteno da se dijagnoza postavi u akutnom periodu neposredno po povredi, moĹže proÄ&#x2021;i razliÄ?it period vremena dok se pojave simptomi intestinalne opstrukcije ili pulmonalne kompresije (bolovi, povraÄ&#x2021;anje, dispneja).

Tretman traumatskih dijafragmalnih hernija Traumatska ruptura dijafragme zahtijeva hirurĹĄku intervenciju, bilo da je uoÄ?ena neposredno ili odreÄ&#x2018;eno vrijeme nakon USBVNF 7JTPLB JODJEFODB VESVäFOJI JOUSBBCEPNJOBMOJI QPWSFEB zahtijeva kod akutne traume hitnu eksploraciju abdomena neposredno nakon ukazivanja prve pomoÄ&#x2021;i.

Skoro da nema poznatih kontraindikacija steÄ?enih dijafragmalnih hernija. U zbrinjavanju traume potrebno je najprije pruĹžiti adekvatnu prvu pomoÄ&#x2021; prije nego ĹĄto pacijent bude transportovan u operacionu salu. Mnoge se male povrede otkriju i tokom eksplorativne laparotomije pri reparaciji drugih intraabdominalnih povreda.Neposredno poslije povrede moĹže se koristiti ili abdominalni ili torakalni pristup. Ako je hernija otkrivena odmah po povredi moĹže se pristupiti korekciji hernije kroz trbuh ili kroz toraks, u zavisnosti od udruĹženih prateÄ&#x2021;ih povreda. Ukoliko nema povreda torakalnih organa, u akutnom stadijumu je bolje koristiti abdominalni pristup. MeÄ&#x2018;utim, u kasnijem periodu, zbog brojnih adhezija u grudnom koĹĄu, poĹželjniji je torakalni pristup. Transtorakalnim pristupom uz adheziolizu osvjeĹžavaju se ivice rascjepa uz njegovo direktno zatvaranje.

Ako je hernija dijagnostikovana kasnije, ponekad i viĹĄe godina poslije povrede, bolje je koristiti transtorakalni pristup zbog moguÄ&#x2021;ih sraslina izmeÄ&#x2018;u dislociranih organa i pleuralnih struktura. Potrebno je uraditi reparaciju jer moÄ&#x2018;e doÄ&#x2021;i do uvrtanja sadrĹžaja hernije i nekroze crijeva, kao i zahvatanja jetre, slezine, Ĺželuca i drugih organa. Ä&#x152;esto su prisutne srasline i sa ivicama otvora dijafragme. Adhezije se uklanjaju vodeÄ&#x2021;i brigu da ne doÄ&#x2018;e do povrede prolabiranih abdominalnih organa. Poslije oslobaÄ&#x2018;anja, redukcija organa u trbuh ne predstavlja teĹĄkoÄ&#x2021;u. Fibrozna ivica dijafragme treba da bude osvjeĹžena ekscizijom i otvor, bez obzira na veliÄ?inu, zatvoren. Kod veÄ&#x2021;ine defekata moguÄ&#x2021;e je koriĹĄÄ&#x2021;enje i protetiÄ?kog materijala. Adekvatan ĹĄav otvora hernijacije podrazumijeva pojedinaÄ?ne ĹĄavove koji moraju ukljuÄ?iti pleuru, fibromuskularni sloj i peritoneum. Neophodan je neresorptivni ĹĄavni materijal jaÄ?ine 2-0. Ĺ av dijafragme obiÄ?no zarasta ukoliko je adekvatno uÄ?injen. Operacija se zavrĹĄava obavezno aspiracionom drenaĹžom pleure, koja osigurava punu ekspanziju pluÄ&#x2021;a. Prognoza je odliÄ?na a rekurentne hernije praktiÄ?no nepoznate.

69

Malignitet na području Herceg Novog u svijetlu zahtijeva rada ordinacija opšte medicine Dr Goran Komar, spec. opšte medicine Dom zdravlja Herceg Novi Na izmaku 2015. godine uputio sam molbu izabranim timovima u sastavu JZU Dom zdravlja Herceg Novi da mi dostave sumarne podatke o oboljevanju od malignoma evidentirane u elektronskim kartonima. Ovi podaci donose se isključivo u svrhu pružanja ilustracije stanja oboljevanja od malignih bolesti u opsegu hercegnovske opštinske teritorije, ali i u cilju ukazivanja na dinamiku rasta morbiditeta u odnosu na period prije 1991. godine. Nažalost, nije moguća komparacija podataka jer podaci o malignitetu nisu unešeni u elektronski karton. Od trenutka prispijeća ovih sumarnih podataka, samo u mojoj ordinaciji evidentirano je pet slučajeva maligne bolesti. Želim, najprije, istaći uvjerenje da ordinacije opšte medicine, sa stanovišta kvaliteta rada, trpe nesnošljiv pritisak. Detekcija ranog maligniteta zahtijevala bi visoko aktivno i selektivno intrvjuisanje svakog pacijenta uz dinamičnu potporu dopunskih kapaciteta dijagnostike u regiji. Izabrani tim je kompromitovan u oba smjera.

Preopterećenost „banalnom“ patologijom, prekomjerni zahtjevi administrativnog sadržaja i prirode, visoki teret posvećivanja „temeljnom“ kardiovaskularnom i plućnom morbiditetu (hronične nezarazne bolesti kojima bilježimo dramatičan rast), naprosto ne ostavlja prostor za provođenje načela aktivnog stava detekcije malignoma. Izuzev kožnih tumora, i ovim, svakako nepotpunim pregledom, vidljivo je da su najeksponiraniji (podjednako) digestivni i urinarni trakt, te dojka (visoki postotak malignih tumora dojke pripada palpabilnim formacijama koje mogu biti opredijeljene skupini rano detektovanih tumora). Medjutim, to se ne može reći za tumorske tvorevine u respiratornom i digestivnom traktu. Svjedoci smo uznapredovalih formi malignih bolesti pankreasa i crijeva koje se niti u nijansama ne odražavaju u rezultatima laboratorijskog testiranja. Uvjeren sam da je neophodno upućivanje studenata medicine i mladjih ljekara na potrebu angažovanja dopunskih metoda vizualizacije u pretpostavci monosimptomatskog ispoljavanja bolesti. Praktična medicina se mora kretati bliže načelu: jedan simptom – pun odgovor. Ovakav stav, dakako, ne mogu dokumentovati u kratkom članku, ali sasvim je vidljiv svim ljekarima praktičarima. Pun odgovor podrazumijeva iscrpnu anamnestički intervju/anketu sa značanim težištem na familijarnoj anamnezi. U praksi sam se, na primjer, susreo sa slučajem višenedeljnog bola u brahijalnoj regiji, kao prvim simptomom i dijagnostikom u prvom dijagnostičkom koraku: rendgenogramom grudnog koša sa uočljivim inoperabilnim tumorom vrha pluća ve-

70

ličine teniske loptice. Takodje, npr. simptom: osjećaj blage mučnine sa svim rezultatima laboratorijskog testiranja u granicama fizioloških vrijednosti i tumorskim formacijama jednjaka sa meta depozitima u jetri (uredan nalaz transaminaza). U praksi, izgradio sam stav da treba da zanemarim sve elemente interne propedevtike u postupku auskultacije grudnog koša i da moj odgovor, zahtjevom za rendgenskim snimkom grudnog koša, treba da uslijedi odmah po uočavanju izrazitije asimetrije auskultatornog nalaza! Dakle, bez obzira na kvalitet zvučnih fenomena nad plućima (svakako, i kod nalaza odgovarajućih upalnoj kondenzaciji). Kao ljekar, bio sam uspješan i moj rad spasonosan, samo u takvim situacijama.

S druge strane, moram se osvrnuti na činjenicu da je intencija u zdravstvenom sistemu, ne da se ordinacija opšte prakse rastereti, već da se optereti. Ljekar izvodi administrativne procedure.

Medicinski tehničar boravi i radi udaljen na prijemnom šalteru.

Rasterećivanje ordinacije opšte prakse moglo bi voditi njezinoj višoj efikasnosti u detekciji maligniteta i sagledavanju i detekciji ranih stadijuma hroničnih nezaraznih bolesti, koje dramatično okupiraju prostor opšteg morbiditeta (u tome pravcu, stručni i tehnički kapaciteti su potpuno nedovoljni). Utisak je da ogromni problem crnogorskom zdravstvu predstavlja nedostatak bolnice opšteg tipa u gradu Podgorici.

Važeća multifaktorijelna teorija tumora, čini mi se, zahtijeva odgovarajuće naprezanje nacionalnih zdravstvenih sistema, koji treba da nađu snage za provođenje regionalnih epidemioloških studija. To bi bio put za naznačavanje ili markiranje kauzaliteta.

Korak po korak, do slike na globalnoj razini. Ali ni na novou evidencije maligniteta, naš sistem ne može odgovoriti zahtjevima.

Primarna linija sistema – ordinacija opšte prakse, mora da iznese i dokonča radni dan u sve težim okolnostima baveći se, u najvećem, uslugama administrativne prirode uz udaljavanje iz neposrednog procesa medicinskog tehničara, što smatram nedopustivim iznevjeravanjem načela na kojima je osnovan široko prihvaćeni koncept izabranog tima.

Na opštinskom području Herceg Novog od malignih bolesti početkom godine bolovalo je oko 200 osoba. Više od trećine oboljenja otpadalo je na malignome digestivnog trakta i urinarnog trakta sa prostatom, sa blagom dominacijom digestivnog trakta!

U samom vrhu, uz digestivni malignitet, nalazi se oboljenje dojke, a na četvrtom genitalni aparat žene.

Nastavljen Projekat obuke zdravstvenih radnika za praćenje potrošnje i bezbjednosti ljekova

Sa radionice CALIMS u Podgorici

Agencija za ljekove i medicinska sredstva nastavila je Projekat obuke zdravstvenih radnika za praćenje potrošnje i bezbjednosti ljekova u zdravstvenim ustanovama, koji je pokrenulo Ministarstvo zdravlja, u skladu sa zakonskom regulativom, a u cilju sagledavanja farmakoterapijske prakse u zdravstvenim ustanovama i utvrđivanja faktora koji utiču na neracionalnu potrošnju ljekova.

Peta po redu radionica, u sklopu projekta obuke, održana je u Baru, za oko 40 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice Bar i domova zdravlja Bar i Ulcinj, kao i zaposlenih u ZU Apoteke Crne Gore Montefarm.

Stručnjaci iz CALIMS-a, kroz prezentacije upoznali su zdravstvene radnike sa regulativom u oblasti potrošnje ljekova, značajem prijavljivanja neželjenih dejstava za bezbjednost pacijenata i praćenja potrošnje ljekova, kao i najčešćim interakcijama ljekova, klasifikacijom i načinom korišćenja relevantnih izvora o ljekovima.

Na radionici je naglašen značaj korišćenja raspoloživih resursa baze podataka o ljekovima CALIMS-a u zdravstvenim ustanovama u kojima postoji tehnička informaciona mogućnost

formiranjem aplikacije za praćenje potrošnje, dok zdravstvenim ustanovama koje još uvijek nemaju tehničke mogućnosti, sugerisano je da se u najskorije vrijeme uspostave kroz informacioni sistem.

Korišćenjem podataka baze ljekova koju održava Agencije za ljekove i medicinska sredstva, kako je istaknuto, u velikoj mjeri će se olakšati praćenje potrošnje ljekova u zdravstvenim ustanovama, a izvještaji će biti uporedivi i tačni. Zdravstvenim radnicima prezentovano je i funkcionisanje sistema bezbjedne primjene ljekova i ukazano na važnost prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, koristeći kako ISZ, tako i ostale načine prijavljivanja koji se mogu koristiti.

U skladu sa utvrđenim programom projekta, nastaviće se sa organizovanjem radionica ovog tipa u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, kako bi se podigla i održala svijest, interesovanje i unaprijedilo znanje o racionalnoj upotrebi limitiranih resursa za ljekove.

PR služba Ministarstva zdravlja

71

Hronika 09. april – IZVEDENA PRVA OPERACIJA MOZGA KOD BUDNOG PACIJENTA, Rumunija

14. april – MILIJARDER IZ SAN FRANCISKA ODLUČIO STATI NA KRAJ RAKU

Rumunski doktori izveli su prvu operaciju na mozgu kod pacijenta u budnom stanju u ovoj zemlji. U saopštenju bolnice Kolentina u Bukureštu gde je operacija izvedena, kaže se da je pacijent bila žena (48) sa tumorom koji je prekrio njen primarni motorni korteks, primarni somatosenzorni korteks i oblast zaduženu za hemispacijalnu percepciju.

- Anesteziolozi su odigrali ključnu ulogu u operaciji jer su omogućili hirurzima da operišu budnog pacijenta koji je za to vreme pričao, smijao se i pisao na papiru - kaže se u saopštenju, prenosi rumunska agencija Ađerpres.

Kako se navodi, reč je o najspektakularnijoj anesteziološkoj tehnici, kada se pacijentu prvobitno da četvrti stepen anestezije nakon čega operacija počinje. Kada se dođe do tumora nakon 20-30 minuta, pacijent se budi.

Tokom operacije mozga koja je trajala četiri sata, žena je bila potpuno budna, veoma kooperativna, kaže se u saopštenju.

Sean Parker, 36-godišnji milijarder poznat između ostalog i po tome što je svojevremeno ulagao u Facebook i Napster, odlučio je pomoći čovječanstvu da napokon pobijedi rak te je u projekt uložio 250 miliona dolara. Parker je u objavio da je okupio preko tri stotine vodećih američkih naučnika, koji će u četrdeset različitih laboratorija zajedničkim snagama pokušati doći do odgovora koje medicina još uvijek traži. Oni će se usredsrijediti na imunoterapiju, vrstu liječenja za koju se vjeruje da predstavlja budućnost u borbi protiv opake bolesti.

U suštini, stručnjaci će pokušati shvatiti kako naše vlastite imunosne stanice natjerati da postanu uspješni i beskompromisni borci u ratu sa stanicama raka, a konzorcij će voditi Jeff Bluestone, ugledni imunolog koji je radio na Sveučilištu u Kaliforniji.

"Imunoterapija je nevjerojatno kompleksno područje. Na svaki odgovor do kojeg se dođe postavi se desetak novih pitanja, a ja bih kao poduzetnik volio da smo do nekih stigli još juče", kazao je Parker.

Govoreći u brojkama, od raka svake godine oboli 1,7 miliona Amerikanaca, dok ih oko 600.000 umre. Parker upravo zato vjeruje kako bi trebalo ubrzati proces traženja odgovora, iako je svjestan da neće biti lako. Naime, iako se imunoterapija pokazala kao izvanredno rješenje za neke pacijente, još uvijek ne jamči svim oboljelima od iste vrste raka ozdravljenje. Dapače, ista je terapija kod nekih samo pogoršala situaciju, a da nikome nije jasno zašto.

Uspije li 'Parkerov tim' doći do odgovora, bit će to sjajne vijesti za čovječanstvo.

13. april – VIRUS ZIKA OPASNIJI NEGO ŠTO SE MISLILO Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će virus Zika zaraziti čak četiri miliona ljudi ove godine. Američki ljekari kažu da je širenje i uticaj virusa Zika opasniji nego što se u početku mislilo. Naučnici ga dovode u vezu sa nekoliko težih oboljenja.

Trodimenzionalni model virusa Zika je prizor koji rijetki mogu prepoznati. Ovaj virus sve više brine naučnike i vlade širom svijeta. - Kako saznajemo više o ovom virusu, čini se da je puno opasniji nego što smo prvobitno mislili - navodi Anne Schuchat iz Centara za kontrolu bolesti SAD. Sve je više dokaza da je virus Zika povezan sa mikrocefalijom, jer infekcija uzrokuje malformacije mozga fetusa. Bebe rođene s njim imaju male ili neuobičajeno oblikovane glave. Međutim, naučnici još nisu uspjeli dokazati direktnu vezu. - Saznali smo da je virus povezan sa brojnim komplikacijama u trudnoći.

Osim mikrocefalije, virus uzrokuje preuranjeni porod, probleme sa vidom i druga oboljenja - ističe Schuchat.

Ovaj virus šire zaraženi komarci, a moguće ga je prenijeti i seksualnim putem.

- Stanje je katastrofalno jer je veliki broj stanovnika Centralne i Južne Amerike pogođen. Nema prevencije za žene, ne postoji vakcina i odgovarajući tretman - kaže infektolog Bob Arnot.

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će virus Zika zaraziti čak četiri miliona ljudi ove godine. Stručnjaci upozoravaju kako će, kako se ljeto približava, komarci koji prenose virus prouzrokovati nove epidemije u Evropi i SAD-u.

72

26. april – U BRITANIJI PO PRVI PUT IKADA ŠTRAJKOVALI LJEKARI Hiljade ljekara stažista širom Engleske 26. aprila je učestvovalo u prvom opštem štrajku u istoriji s ciljem da spreče reformu njihovih uslova rada koju želi da uvede konzervativna vlada premijera Dejvida Kamerona.

U ovom štrajku obuhvaćene su čak i hitne službe i porodilišta. Štrajk se održavao dva dana od 8.00 do 17.00 po lokalnom vremenu, uticao je drastično na Državnu zdravstvenu službu koja u Engleskoj zapošljava 53.000 takozvanih mlađih ljekara, ljekara sa stažom do deset godina, što je trećina ljekarskog osoblja u zemlji. Štrajk je organizovan pošto su u ćorsokaku pregovori vlade i mlađih ljekara. Britanski ministar zdravstva Džeremi Hant apelovao je na ljekare da ne prekinu pružanje usluga hitne službe, ali je i naglasio da vlada neće dozvoliti da se ucjenom natjera da

odustane od svog izbornog obećanja da će pojačati ljekarski rad vikendom.

Više od 125.000 pregleda i operacija je otkazano i moraće ponovo da se zakazuju zbog štrajka koji se vodi oko spora vlade i Britanskog udruženja ljekara.

Glavni razlog za štrajk je namjera vlade da nametne novi ugovor ljekarima stažistima, koji predviđa da oni rade više vikendom bez dodatnog plaćanja za ekstra sate. Vlada za uzvrat predlaže povećanje osnovne plate ljekarima za 13,5 odsto.

30. april – PRVA SMRT OD VIRUSA ZIKA NA TERITORIJI SAD Vlasti Portorika su objavile da je zabilježena prva smrt pacijenta koji je bio zaražen zika virusom, na teritoriji SAD. Portorikanska ministarka zdravlja Ana Rijus istakla je da je u pitanju 70-godišnji čovjek iz šire oblasti prestonice San Huana, koji je umro krajem februara, navodi AP. Agencija navodi da se vlasti ove karipske teritorije SAD bore sa 700 slučajeva virusa zika i traže od federalnih vlasti u Vašingtonu sredstva kako bi spriječili epidemiju.

Ovaj virus se brzo širi po Portoriku, gdje je njime zaraženo

89 trudnica. Rijusova je navela da se do sada porodilo 14 zaraženih trudnica i da su sve donijele na svijet zdrave bebe.

30. april - MENINGOKOKNI MENINGITIS, PRIJETNJA ZA 450 MILIONA AFRIKANACA Meningokokni meningitis, bolest koja "može ubiti za 24 sata”, prijetnja je za 450 miliona Afrikanaca u 2016. godini, upozorili su u Abidjanu stručnjaci.

Meningokokni meningitis je svjetski problem koji, po procjenama, svake godine pogađa 1,2 miliona ljudi i prouzrokuje smrt njih 135.000, rekli su ljekari iz zapadne i srednje Afrike.

Dvadeset šest zemalja koje su "na afričkom pojasu meningitisa, što se proteže od Senegala do Etiopije - gdje živi 450 miliona ljudi - mogu teško stradati u periodičnim epidemijama", upozorili su na konferenciji, pozivajući na djelotvoran odgovor.

Profesor Mamadou Keita Marouf iz Malija zauzeo se za "kampanju masovnog cijepljenja radi prevencije bolesti koja je praktično pokosila čitav jedan naraštaj".

Epidemija meningitisa svake godine zahvata Afriku između maja i decembra. Suvo razdoblje s jakim vjetrom koji nosi prašinu i hladnim noćima izlaže stanovnike disajnim infekcijama i olakšava širenje bakterija.

Bolest uzrokuje upalu moždane ovojnice i leđne moždine a pogađa uglavnom djecu i osobe mlađe životne dobi.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete!

Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta!

Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

Plan kontinuirane medicinske edukacije za sve nivoe zdravstvene zaštite sprovodi se u potpunosti

Plan kontinuirane medicinske edukacije za sve nivoe zdravstvene zaštite, koju je krajem 2015. godine, usvojilo Ministarstvo zdravlja, sprovodi se predviđenom dinamikom. Aktivnosti kontinuirane medicinske edukacije, koje prema drugim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori sprovodi Institut za javno zdravlje, realizovane su gotovo u potpunosti prema Planu dinamike njihovog izvođenja. Program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, za nivo primarne zdravstvene zaštite sprovodi se u svim crnogorskim opštinama. Program ranog otkrivanja raka dojke, takođe za nivo primarne zdravstvene zaštite, sprovodi se u Podgorici, Danilovgradu, Kolašinu i Cetinju u skladu sa Planom aktivnosti, dok se edukacija iz oblasti ranog otkrivanja raka grlića materice za sada sprovodi na primarnom nivou u Podgorici. Ukupno, na sva tri programa edukaciju je pohađalo 356 zdravstvenih radnika, odnosno ljekara i medicinskih tehničara.

Program kontinuirane medicinske edukacije zdravstvenih radnika u oblasti nadzora nad zaraznim bolestima sproveden je u skladu sa Planom aktivnosti u svim opštinama na sva tri niova zdravstvene zaštite. Ukupno je edukaciju prošlo 445 ljekara i medicinskih tehničara.

U toku marta 2016. godine, realizovana su dva studijska putovanja. Prva studijska posjeta organizovana je u cilju uspostavljanja kontakta sa Nacionalnom školom za javno zdravstvo Grčke

74

– NSPH, kako bi se obezbijedila podrška planiranim aktivnostima na kontinuiranoj medicinskoj edukaciji za epidemiologe, a u skladu sa Akcionim planom države za unaprjeđenje sistema nadzora i obrade epidemija zaraznih bolesti u okviru priprema za pridruživanje EU, dok je u Finskoj organizovana jednonedjeljna studijska posjeta, u cilju edukacije iz oblasti prevencije nezaraznih bolesti na primjeru Sjeverne Karelije, koji će poslužiti za pripremu odgovarajućih programa prevencije u Crnoj Gori.

Edukacija u oblasti unaprjeđenja sistema bolničkog nadzora nad zaraznim bolestima SARS i MERS počela je 21. marta, a prvog aprila počela je edukacija zdravstvenih radnika koji rade u savjetovalištima za zdravstvenu edukaciju i prevenciju bolesti na nivou primarne zdravstvene zaštite iz oblasti unaprjeđenja reproduktivnog zdravlja i prevencije polno prenosivih bolesti.

Takođe, u toku su aktivnosti na organizaciji seminara iz oblasti imunizacija, koji se održava od 05. do 08. aprila 2016. godine, kao i dva seminara iz oblasti unaprjeđenja upravljačkih kapaciteta zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji će se održati tokom aprila, i pripreme za odlaske u kraće studijske posjete inostranim zdravstvenim institucijama.

PR služba Ministarstva zdravlja

III GODIŠNJA

KONFERENCIJA

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji 26, 27, 28. maj 2016. g.

Hotel „Mediteran“, Bečići

Pokrovitelj: MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

www.medicalcg.me