Medical 139

5. NOVEMBAR 2020.

GODINA XII BROJ 139

1.50

Renovirana i adaptirana Klinika za nefrologiju

www.medicalcg.me

Održana Endokrinološka radionica

Robert Koh, Luj Paster, Pedijatrija Aleksandar Fleming Endokrinologija Formiranje i vođenje tima Onkologija u sestrinstvu Hematologija Prirodni faktori Reumatologija Ulcinjske regije

Manja doza.

Ista efikasnost.

6DGUåL MHGLQVWYHQX GR]X DNWLYQH VXSVWDQFH 6YDNRGQHYQLP X]LPDQMHP $QGROD 352 PJ GRND]DQR VH VPDQMXMH UL]LN RG VUþDQRJ L PRåGDQRJ XGDUD NRG EROHVQLND NRML VX UDQLMH LPDOL VUþDQL LOL L PRåGDQL XGDU 7DNRÿH $QGRO 352 PJ REORåHQ MH åHOXGDþDQRRWSRUQRP RYRMQLFRP NRMD VPDQMXMH UL]LN RG LULWDFLMH åHOXGDþDQH VOX]QLFH

3ULMH XSRWUHEH SDåOMLYR SURþLWDWL XSXWVWYR R OLMHNX =D REDYMHãWHQMD R LQGLNDFLMDPD PMHUDPD RSUH]D L QXVSRMDYDPD XSLWDMWH VYRJ OMHNDUD LOL IDUPDFHXWD

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Profili pacijenata u predijabetesu Dr Emir Muzurović 8–9 Inkretinski koncept u terapiji dijabetes melitusa tip 2 Dr Đorđije Krnjević 10 – 11 Liječenje dijabetesa u Covidu Dr Olivera Bošković 12 – 13 Dijabetičari na bolničkom liječenju zbog drugih bolesti Dr Igor Bjeladinović 14 – 15 Melanom kože Prim. dr sc Zoran Terzić 18 – 19 Prevencija gubitka težine i mišićne mase kod onkološkuh pacijenata Dr Sanja Lekić 20 – 21 Savremena terapija gubitka koštane mase kod muškaraca sa karcinomom prostate Dr Milan Sorat 22 – 23 Osteoporoza kod muškaraca Dr Ana Bulatović 26 – 27 Imunološka trombocitopenijska purpura Dr Ivana Miketić 26 – 28 Anemije i deficit gvožđa u trudnoći Dr Selma Đurbuzović Ramović 48 – 49 Enteralna ishrana kod djece sa upalnim bolestima crijeva Dr Veselinka Đurišić 50 – 51 Gojaznost kod djece Dr Sanja Čizmović 52 – 53 Formiranje i vođenje tima u sestrinstvu Mr Ljiljana Stijepović 62 – 63

PREDIJABETES I TERAPIJA DIJABETESA - TEMA STRUČNOG ONLAJN-SKUPA Suženi spektar komunikacionih aktivnosti u vrijeme aktuelne pandemije uticao je na način organizovanja stručnog endokrinološkog skupa posredstvom internet učešća. Naime, Medical je 17. oktobra organizovao vebinar, odnosno Endokrinološku radionicu za izabrane ljekare sa područja sjevera Crne Gore.

Pokrovitelji skupa bile su farmaceutske kuće MERCK i ASTRA ZENECA, a vebinar je vodila direktorica časopisa Medical Slavica Pantelić. Gosti predavači bili su dr Ivan Božović, OB Bijelo Polje, dr Nataša Bogavac, DZ Mojkovac i dr Vesna Dujović, OB Pljevlja. Realizovane su i tri stručne endokrinološke radionice koje su vodili dr Snežana Radovanić, OB Berane, dr Emir Muzurović iz KCCG, i dr Elzana Čikić, KCCG. Vebinar je animirao za onlajn-učešće oko 80 ljekara i 20 farmaceuta. Šta je predijabetes?

Na pitanje o značaju rane dijagnostike predijabetesa dr Ivan Božović, iz OB Bijelo Polje, odgovorio je ukazujući na ciljne vrijednosti terapije, kriterijume i dijagnostičke procedure. On je podsjetio da je predijabetes stanje poremećene homeostaze dok god su manifestovane povišene vrijednosti glikemije našte ili smanjenje tolerancije glukoze, IGT ili povišeni nivo glikoziliranog nukleotida HbA1c.

Predijabetes je, po riječima dr Božovića, prelazno intermedijarno stanje hiperglikemije sa glikemijskim parametrima iznad normalnog, ali i ispod praga dijabetesa, najčešće asimptomatsko. Dijagnostički kriterijumi predijabetesa nijesu jednako definisani, ali se on smatra stanjem visokog rizika za razvoj dijabetesa sa godišnjom stopom konverzije u tip 2 od 5% do 10%.

Udruženost predijabetesa i komplikacija je učestala sa ranom nefropatijom, neuropatijom malih vlakana, ranom retinopatijom i rizikom od makrovaskularnih bolesti. Predijabetes, kako upozorava dr Božović, ima visoku prevalenciju i ostaje neidentifikovan, bez dijagnoze i farmakološke terapije. Čak oko 318 miliona ljudi u svijetu ima predijabetes.

Samo 1-11% je sa potvrđenom dijagnozom i na farmakološkoj terapiji. 10-30% ima dijagnozu, a internacionalni lokalni izvještaji pokazuju širok opseg

u prevalenci. Jedna od 14 osoba starosti 20 do 79 godina će imati smanjenu toleranciju glukoze. 352 miliona ljudi u svijetu u stanju je predijabetesa.

7 od 10 osoba sa predijabetesom na kraju razvije dijabetes.

Ističući da je vrlo važno da ljekari reaguju promptno, dr Božović je naveo da pacijenti sa predijabetesom pripadaju populaciji sa visokim rizikom za pojavu dijabetesa i makrovaskularnih komplikacija. Primijećeno je da je u populaciji pacijenata koji su se liječili od koronarne arterijske bolesti čak 24% je imalo predijabetes, onih koji su imali preležani moždani udar bilo je 34%, a pacijenata koji su se liječili od hronične srčane slabosti čak 40%.

Preporuke za detekciju povišenog rizika dijabetes melitusa tip 2 sastoje se u sprovođenju skrininga kod svih osoba starijih od 45 godina najmanje jednom u 3 godine. U prvoj fazi procjena rizika vrši se pomoću upitnika, u fazi 2 kod ispitanika sa skorom većim od 12 radi se evaluacija stanja na osnovu dvije vrijednosti glikemije našte u dva neuzastopna dana. U fazi 3 ispitanicima sa nekonzistentnim nalazima radi se dvočasovni OGTT. Testiranje rizika za tip 2 se obavlja pomoću upitnika procjene rizika na osnovu: starosti, indeksa tjelesne mase, BMI, obima struka, fizičke aktivnosti, načina ishrane, hipertenzije, prethodno povišene glikemije, pozitivne porodične anamneze za dijabetes. Poseban pristup primjenjuje se kod osoba koje imaju jedan ili više poremećaja iz grupe: pozitivna porodična anamneza, prekomjerna tjelesna težina veća od 30 kg po m2, posebno abdominalni tip gojaznosti, smanjena fizička aktivnost, žene koje su imale gestacijski dijabetes, žene koje su rodile djecu težu od 4kg, pacijenti koji su imali arterijsku hipertenziju, ishemijsku bolest srca, ishemijsku bolest mozga i liječe se od toga, kod kojih je dijagnostikovana dislipidemija, kod kojih je HDl manji od 0,9 mmola u litru ili su trigliceridi ≥ 2,8, kod žena koje imaju sindrom policističnih ovarijuma i drugi vid endokrinološkog oboljenja koje kompromituje glikoregulaciju.

Uz uputstvo za sprovođenje metode upitnika u svakodnevnoj praksi i opis medikamentoznog pristupa, dr Božović je ukazao na mogućnost samostalnog pristupa testiranju putem internet aplikacije predijabetes testa. Bez obzira na godine starosti,

05

bilo bi poželjno najmanje jednom u 3 godine sprovoditi testiranje glikoregulacije. Zbog potrebe dijagnostikovanja što većeg broja dijabetičara u ranoj fazi u poslednjih 5 godina značajno je promijenjen pristup postavljanju dijagnoze dijabetesa. On se zasniva na određivanju dvije neuzastopne vrijednosti glikemije našte, pri čemu se ne koristi OGTT u prvoj liniji dijagnostike. U većini zemalja, po objašnjenju dr Božovića, prihvaćen je kombinovani pristup koji dijagnostiku dijabetesa zasniva na vrijednostima glikemije našte, ali ostavlja prostor za provjeru OGTT-om u slučaju nekonzistentnosti prethodno dobijenih rezultata.

Značaj rane dijagnostike dijabetes melitusa tipa 2 Dr Nataša Bogavac iz DZ Mojkovac navela je poražavajući podatak da je broj oboljelih odraslih pacijenata u svijetu od 151 miliona (2000. god.) do 2017. bio utrostručen. ‒ Možemo reći da sada vlada pandemija oboljenja i da ako incidenca obolijevanja bude išla sadašnjim stepenom očekujemo da će 2035. godine na svijetu biti čak 592 miliona oboljelih od dijabetesa, pri čemu se najveći broj oboljelih očekuje na Zapadnom Pacifiku, u Evropi, Srednjem istoku i Sjevernoj Africi.

Samo 50% pacijenata ostvari ciljne vrijednosti terapije.

Više od polovine pacijenata nema dobro regulisanu glikemiju tokom života. Smatra se da će čak 1 od 3 dječaka ili 2-ije od 5 djevojčica tokom života razviti dijabetes tipa 2. Uzrok se sastoji u trendu povećanja obima struka kod odraslih osoba. Od 1993. do 2012. godine podaci pokazuju da obim struka kod odraslih raste. Nešto je veća učestalost kod žena. ‒ Hiperglikemija je samo vrh ledenog brijega. U osnovi imamo gojaznost koja je u stvari najvažniji faktor rizika ‒ upozorila je dr Bogavac.

4-10 godina je potrebno za postavljanje dijagnoze dijabetesa. U toku dugotrajno poremećenog procesa glikoregulacije, objasnila je dr Bogavac, pokreću se razni metabolički poremećaji na celularnom nivou, kao i na nivou organa koji dovode do nastanka i razvoja brojnih komplikacija dijabetesa. Osim toga,

06

postoji i udruženost dijabetesa sa drugim bolestima: hipertenzijom, poremećajima lipidnog statusa, stanje hronične inflamacije i sve ovo za posljedicu ima smanjenje životnog vijeka pacijenata i narušavanje kvaliteta života.

Posebnu opasnost čini gojaznost. Skoro 80 % pacijenata sa dijabetesom tipa 2 ima i prekomjernu tjelesnu masu. Više od 55% njih, po podacima koje je navela dr Bogavac, ima hiperholesterolemiju, a 82% pacijenata ima pridružen visok krvni pritisak.

To je važno zato što će svega 1-12% pacijenata istovremeno uspjeti da adekvatnom terapijom dostigne ciljane vrijednosti za nivo glukoze u krvi, krvni pritisak i serumski holesterol koji su dati u preporukama MDF. Kardiovaskularna bolest je, upozorila je dr Bogavac, vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod pacijenata sa dijabetesom.

U poređenju sa zdravim osobama ovi pacijenti imaju više od 2 puta veću vjerovatnoću da razviju neku kardiovaskularnu bolest.

Takođe, česte su i druge komplikacije ovog tipa. Do 40% je veća vjerovatnoća da će se javiti neki od poremećaja ritma: atrijalna fibrilacija, prije svega. 27% je veći rizik od plućne embolije, a 2-8 puta je veća vjerovatnoća da će dijabetičari razviti hroničnu srčanu insuficijenciju. ‒ Ako se kod pacijenta postigne preporučeni nivo glikoziliranog hemoglobina za manje od 7% naši pacijenti su značajno zaštićeni od hroničnih komplikacija. U suprotnom, rizik je za 51% povećan da će razviti moždani udar, za 62% da će se razviti neki kardiovaskularni događaj, za 64% da će se razviti srčana slabost. Infarkt miokarda je češći za 67%. Nekada je čak infarkt miokarda prvi znak dijabetesa koji nije na vrijeme prepoznat ‒ upozorila je dr Bogavac.

Poseban problem u razvoju ovih komplikacija čini visceralno masno tkivo. ‒ Povećanje viscelarnog adipoznog tipa kod pacijenata stoji u visokoj korelaciji sa insulinskom rezistencijom i kardiovaskularnim rizicima. Povećanje bodi-mas indeksa za samo jednu jedinicu automatski povećava za 13% rizik od fatalnih i nefatalnih koronarnih bolesti. Porast obima struka za samo 1

cm za 2 % povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti ‒ istakla je dr Bogavac.

Upoređujući statistiku u vezi sa pacijentima nekad i danas, ona je navela da je prosječna životna dob pacijenata ranije bila 60 godina, a danas je 45 godina. Navodeći preporuke u vezi sa ciljnim vrijednostima glikoziliranog hemoglobina (7-8%), objasnila je da je ključno u postavljanju dijagnoze i kontroli dijabetesa da uz neki od simptoma hiperglikemije moramo imati makar jedan od parametara: da je glikozilirani hemoglobin jednak ili veći od 6,5, ili da su dvije vrijednosti jutarnje glikemije, u odvojenom mjerenju, veće od 7, ili da je 2 sata nakon OGTT testa vrijednost šećera u krvi veća ili jednaka od 11,1 mmola.

Primjena terapijskih protokola Dr Vesna Dujović, iz OB Pljevlja, govorila je o primjeni terapijskih protokola. Podsjetila je da se nivo glukoze u krvi mjeri pomoću tri različita testa: mjerenje našte, primjena oralnog OGTT testa, i HbA1c, koji pokazuje kakav je bio prosječan nivo šećera u krvi posljednja 2-3 mjeseca. HbA1c ima prednosti i nedostatke u odnosu na mjerenje glikemije našte i OGTT testa.

Prednost je u većoj pouzdanosti, stabilnosti i kontroli bolesti.

Naravno, veća je i cijena u odnosu na dva druga testa.

Promjena životnog stila predstavlja važan segment terapijskog pristupa u liječenju ovih pacijenata. Uz adekvatnu promjenu životnog stila, kao što su povećanje fizičke aktivnosti, prilagođavanje ishrani i redukcija tjelesne težine, gubitak tjelesne težine, pacijenti u značajnoj mjeri mogu poboljšati svoje stanje. Čak 80-90% pacijenata su gojazni. ‒ Samim tim redukuje se i smanjuju simptomi dijabetesa, smanjuje se rizik od komorbiditeta i smanjuje se rizik od dugoročnih komplikacija ‒ kaže dr Dujović.

Ukazujući na karakteristike pojedinih klasa ljekova koji se koriste u praksi, dr Dujović je detaljno opisala prednosti i nedostatke, ali i dala specifične preporuke za njihovu primjenu. ‒Metformin je lijek broj 1 koji se koristi u terapiji, a posle njega, od 2018. stav je da kod pacijenata koji imaju aterosklerotski potencijal GLP-1 agonisti imaju najveći benefit, a slijede SGLT-2 inhibitori. Kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom i renalnim događajem, studije pokazuju da su ljekovi broj 1 SGLT-2 inhibitori, a tek onda GLP-1 agonisti. Po pitanju izbjegavanja rizika od hipoglikemije na prvom mjestu se nalaze DLPP-4, grupa 1 agonisti i SGLT-2 inhibitori ‒ pojasnila je dr Dujović. U cilju izbjegavanja rizika od dobijanja u tjelesnoj težini dr Dujović preporučuje primjenu GLP-1 agonista i SGLT-2 inhibitora. ‒ Sve studije pokazuju da metformin ostaje prva linija u liječenju pacijenata, ali ukoliko pacijenti imaju potvrđenu ateroskleerotsku kardiovaskularnu bolest, bubrežnu insuficijenciju, srčanu ili su u visokom riziku, treba dodati drugi oralni antidijabetik, nezavisno od ciljnih vrijednosti ‒ kaže ona.

U populaciji pacijenata sa aterosklerotskom vaskularnom bolešću ili visokim rizikom za njen nastanak prednost se daje GLP-1 agonistima ili SGLT-2 inhibitorima. S druge strane, u populaciji pacijenata koji imaju srčanu ili bubrežnu insuficijenciju prednost se daje SGLT-2 inhibitorima, a onda GLP-1 agonistima.

Ovo je, inače, grupa ljekova koja ima dosta benefita po pitanju tjelesne težine i hipoglikemije.

Pacijenti sa prekomjernom tjelesnom težinom predstavljaju posebno senzitivnu grupu za dobijanje

predijabetesa. Normalna vrijednost glikemije našte, po preporukama, mora biti manja od 5,6 mmola.

Ukoliko je ona 5,6-6,9 mmola onda govorimo o predijabetesu, a ukoliko je ona 7,00 mmola i više, onda je to dijagnoza dijabetesa.

Ukoliko je glikemija poslije oralnog glukoza tolerans testa u 120 minutu 7,8 i više, u pitanju je predijabetes. Vrijednosti 2 sata nakon OGTT-a između 7,8 i 11,1 mmola ukazuju na predijabetes. Ukoliko je glikemija 11,00 i više mmola u bilo koje doba dana, govorimo o dijabetesu. ‒ Nažalost, u ambulantama sve više vidimo da su vrijednosti glikoziliranog hemoglobina 6,5 i više, odnosno po prvi put se pacijent javi sa glikoziliranim hemoglobinom i sa 10,00 ‒ upozorila je dr Snežana Radovanić, iz OB Berane. Ona je, govoreći o izazovima savremene prakse, navela da oko 50% COVID-19 pacijenata ima lošu glikoregulaciju. ‒ Od tih 50% je svega 20% prethodno dijagnostikovano od dijabetesa, a oko 30% je de novo ‒ objasnila je ona.

U cilju postizanja rešenja u vezi sa zadatim terapijskim izazovima u okviru vebinara organizovane su tri radionice. One su koncipirane na način da se na osnovu prikaza i analize slučaja iz ljekarske prakse na primarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite ukaže na specifičnosti liječenja predijabetesa i dijabetesa tipa 2. U tom dijelu doprinos su dali i dr Emir Muzurović, iz KCCG, i dr Elzana Čikić (KCCG). U nizu preporuka navedeno je da je odmah nakon postavljanja dijagnoze potrebno početi sa medikamentoznom terapijom. Potrebno je strožije liječiti mlađe pacijente, sa nižim ciljnim vrijednostima. ‒ Do sada se dominantno koristio stepeničasti pristup terapiji, ali se tu gube dvije stvari: ne postižu se brze vrijednosti glikemije i javlja se demotivacija pacijenta. Ako je hemoglobin manji od 7,5% počinjemo sa jednim lijekom. Kod većih vrijednosti se uz metformin odmah uvode SGLT-2 i GLP-1 agonisti, a iznad 10% mogu se koristiti tri lijeka i insulin ‒ objasnio je dr Emir Muzurović.

Konstatujući da je pacijentima teško objasniti šta je dijeta, on je objasnio da treba uvijek savjetovati sprovođenje dijete namirnicama sa niskim glikemijskim indeksom. U kombinaciji sa ljekovima oni daju odličan rezultat. Takođe, ovim pacijentima bitno je staviti do znanja da treba da konzumiraju malo više vode.

Pokušavajući da pronađe idealno terapijsko sredstvo za liječenje osoba sa hipoglikemijom, dr Čikić je uz prikaz slučaja izvršila analizu terapijskih opcija. Pored metformina sa produženim otpuštanjem, ispostavlja se da bi to bio SGLT-2 inhibitor.

Za narednih 6 mjeseci rizik od hipoglikemije postaje 10 puta manji, uz dodatne benefite. Dr Čikić je objasnila da se ovakvim protokolom smanjuje rizik od pojave srčane insuficijencije.

Redukcija rizika je 27%.

7 od 10 pacijenata sa dijabetesom tipa 2 u roku od 5 godina dobije srčanu insuficijenciju, koja je često fatalna. Važno je da ljekar, u vezi s navedenim, uspješno reguliše glikemiju, da se ostvari sveobuhvatna redukcija kardiovaskularnog rizika i prevencija ostalih komorbiditeta.

Anita Đurović

07

Profili pacijenata

u predijabetesu Dr Emir Muzurović, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Šećerna bolest (dijabetes) predstavlja veliki zdravstveni i socio-ekonomski problem svakog društva. Dijabetes je česta tema opšte populacije, “ozloglašeni tihi ubica”, ali uprkos tome u žižu interesovanja određenog pojedinca (čitaj pacijenta) dospijeva najčešće kada je već kasno, tj kada postane manifestna i ispolji svoje simptome i komplikacije.

Kada se govori o našoj državi, procjenjuje se da u Crnoj Gori ima više od 50 hiljada pacijenata sa šećernom bolešću, od čega je SAMO kod 30 hiljada pacijenata postavljena dijagnoza, dok ostalih 20 hiljada ima predijabetes ili dijabetes ali to ne zna.

Obzirom da je sve jasnije da je dijabetes “svuda oko nas”, jedini odgovoran pristup je potraga za pacijentima koji već imaju šećernu bolest, ili još bolje, potraga za pacijentima koji su u riziku od nastanka šećerne bolesti.

Kada pričamo o dijabetesu, rijetko se pominje predijabetes, odnosno stanje koje prethodi dijabetesu. Predijabetes je metaboličko stanje u kojem je nivo šećera viši od normalnog, ali nedovoljno visok da bude označen kao dijabetes. U fazi predijabetesa osoba može biti i do 10 godina a da to ne zna, jer uobičajenim mjerenjem šećera natašte rezultat iz krvi može biti dobar, a tek dva sata nakon obroka da postane povišen, što ostaje neotkriveno. U prilog predijabetesa idu vrijednosti: glikemije

08

natašte (mjerena ujutru nakon 8-12h gladovanja) između 5.6 i 6.9 mmol/l, glikemija u drugom satu oralnog testa opterećenja glukozom između 7.8 i 11.0 mmol/l, vrijednost glikoziliranog hemoglobina-HbA1c (prosjek šećera u krvi posljednja tri mjeseca) između 5.7 i 6.4%.

Uzrok predijabetesa treba tražiti u: ishrani zasnovanoj na rafinisanim ugljenim hidratima sa dosta prostih šećera (namirnice s visokim glikemijskim indeksom koje izazivaju nagli skok šećera u krvi), gojaznosti, genima, nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti, navikama (pušenju) i godinama. Postoje takođe i određenja stanja i bolesti koje mogu biti preteča predijabetesa, kao što su policistični ovarijalni sindrom i druga stanja čija je karakteristika nedostatak insulina ili insulinska rezistencija.

Predijabetes ima između 35 i 40% mlađih ljudi, oko 50% starijih od 65 godina, a samo 11% pacijenata je toga svjesno. Istraživanja u razvijenijim zemljama ukazuju da svaka treća odrasla osoba ima predijabetes.

Sam termin predijabetes, kako ga je originalno definisao Ekspertski komitet za klasifikaciju dijabetesa, je bio predmet brojnih kritika, jer je poznato da neće svi pacijenti obavezno progredirati ka šećernoj bolesti. Ipak ono što je značajnije je da 7 od 10 osoba koje imaju predijabetes na kraju razvije dijabetes,

što nas vodi zaključku da je najlogičnije mjesto djelovanja u stvari prepoznavanje pacijenata sa predijabetesom. Na vrijeme prepoznata osoba sa predijabetesom, ukoliko se adekvatno tretira (mjerama higijensko dijetetskog režima i LJEKOVIMA) može imati benefit u vidu prevencije nastanka šećerne bolesti. DOBRA VIJEST JE DA JE PREDIJABETES REVERZIBILAN. Prevencija dijabetesa je ključ, i jako je bitno otkriti osobe u riziku, tj. osobe sa predijabetesom, kako bi se pravovremeno reagovalo u terapijskom smislu. Opšta je preporuka da svaku osobu stariju od 45 godina treba podvrgnuti skriningu predviđenim za otkrivanje osoba sa predijabetesom/dijabetesom i, ukoliko je nalaz normalan predlaže se da se ponovi svake treće godine. Postoje podgrupe pacijenata koje su u povećanom riziku i kod kojih je neophodno skrining sprovoditi češće tj. svake godine.

Grupe u riziku Gojaznost predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika i dokazano uvećava šansu za razvoj predijabetesa. Najopasniji je abdominalni tip gojaznosti, kada je masno tkivo neravnomjerno raspoređeno i većinom smješteno u predjelu stomaka. Svim osobama sa indeksom tjelesne mase (ITM) >25 kg/m2, neophodno je pristupiti sa većom pozornošću jer je u toj populaciji vjerovatnije da se nađe osoba koja ima predijabetes (ili dijabetes). Važno je napomenuti da redovna fizička aktivnost pomaže da se potroši višak unijetih kalorija i sprečava pojavu gojaznosti i posljedičnih brojnih komplikacija. Članovi određenih porodica su u većem riziku od nastanka šećerne bolesti u odnosu na druge. To vodi zaključku da vrlo važnu ulogu u razvoju predijabetesa igra i nasljeđe, pa su osobe čiji krvni srodnici boluju od šećerne bolesti u većem riziku da razviju i predijabetes. Ukoliko određene osobe uz gojaznost imaju i člana familije koji već boluje od šećerne bolesti, takve osobe treba testirati na postojanje predijabetesa (ili dijabetesa) na godišnjem nivou. Razlog leži u činjenici da postoji i genetska komponenta koja se ne može promijeniti, ali se pacijent može i dalje zaštititi tako što će strogo voditi računa o zdravoj ishrani

i režimu vježbanja.

Gestacijski tip šećerne bolesti je posebna forma bolesti koja se pojavljuje kod žena u trudnoći, na prelazu između drugog i trećeg trimestra trudnoće (oko 24-te nedjelje trudnoće). Gestacijski dijabetes se dijagnostikuje u oko 13-15% trudnoća. Navedeni poremećaj najčešće prolazi u roku od šest nedjelja poslije porođaja, jer mu je glavni uzrok upravo trudnoća, odnosno činjenica da neki od hormona posteljice blokiraju dejstvo postojećeg insulina.

Osobe ženskog pola koje su tokom trudnoće razvile gestacijski tip šećerne bolesti, ostaju u povišenom riziku od razvoja predijabetesa (i dijabetesa) dalje u svom životu. Postojanje gestacijskog dijabetesa 3-7 puta povećava rizik razvoja tipa 2 šećerne bolesti unutar 5-10 godina nakon trudnoće.

Neophodno je napomenuti da osim ovih gore navedenih profila pacijenata koji su inače česti u opštoj populaciji, mora se obratiti pažnja i na neke malo specifičnije grupe sa drugim komorbiditetima. Tu spadaju prije svega pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom, poznatom kardiovaskularnom bolešću, nižim vrijednostima HDL-holesterola, višim vrijednostima triglicerida i pacijentkinje sa policističnim ovarijalnim sindromom, Identifikacija osoba sa predijabetesom je ključ u prevenciji šećerne bolesti, i usmjeravanjem terapijskih modaliteta ka navedenim rizičnim grupama značajno će se popraviti ishodi u ovoj populaciji pacijenata.

Literatura: Classification and Diagnosis of Diabetes: Standards of Medical Care in Diabetes-2020. Diabetes Care. 2019;43:S14-S31

Sponzorisano

09

Inkretinski koncept u terapiji

dijabetes melitusa tip 2 Dr Đorđije Krnjević, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Dijabetes melitus tip 2 kao hronično nezarazno oboljenje koje se karakteriše poremećenim metabolizmom ugljenih hidrata, masti i proteina, poprima posljednjih godina pandemijske karakteristike. Smatra se da blizu pola milijarde stanovnika Zemlje boluje od dijabetesa, a taj broj se svakodnevno uvećava. Stoga su naučnici u posljednjih dvadesetak godina bili primorani da razvijaju nove, savremene terapijske modalitete kojim bi se omogućila bolja regulacija dijabetesa i spriječio nastanak mnogobrojnih komplikacija koje ovo oboljenje nosi sa sobom. Moderni terapijski pristup između ostalog podrazumijeva i tzv. “inkretinski koncept”. Ovaj savremeni vid liječenja šećerne bolesti tip 2 usmjeren je na povećanje nivoa inkretinskih hormona u cirkulaciji. Inkretini su endogeni regulatorni peptidi koje sekretuju ćelije crijeva i koji stimulišu sekreciju insulina, inhibiraju izlučivanje glukagona i time glikoneogenezu u jetri, a za razliku od drugih ljekova dovode do usporenog pražnjenja želuca, smanjenja apetita, povećanja osjećaja sitosti i smanjenog unosa hrane, što dovodi i do redukcije tjelesne težine.

U šećernoj bolesti tip 2 njihovo je izlučivanje tj. dejstvo poremećeno.

U ljudskom organizmu dva su osnovna inkretina: glukagonu sličan peptid-1 (GLP-1) koji se izlučuje iz L-ćelija crijeva (ileuma i kolona) i insulinotropni peptid (GIP) koji se izlučuje iz K-ćelija tankog crijeva (duodenum i proksimalni jejunum). Iako i GIP i GLP-1 imaju izražen insulinotropni učinak, samo je GLP-1 smatran potencijalnim kandidatom za terapijsku primjenu u liječenju šećerne bolesti tipa 2. Kod pacijenata sa DM tip 2 je verifikovan redukovan inkretinski efekat. Poremećaj inkretinskog efekta je rani fenomen u patogenezi DM tip 2, a ne defekt koji dovodi do bolesti.

O inkretinima se po prvi put počelo govoriti još početkom 20. vijeka kada su naučnici Bejls i Starling zapazili da neke supstance koje luče crijeva mogu da stimulišu lučenje insulina iz pankreasa.

10

Tada su pojedinim pacijentima oboljelim od šećerne bolesti u terapiju uključivani kisjeli ekstrakti duodenalne mukoze, koji su trebali da sadrže gastrointestinalne peptide, pa da samim tim i pospješe sekreciju insulina. Ovaj vid liječenja nije pokazao zadovoljavajuće efekte, ali su tada postavljeni temelji novog koncepta tretmana dijabetesa. Tridesetak godina kasnije, tačnije 1932. godine, La Bar prvi put uvodi pojam „inkretin“ opisujući jedan hormon koji se luči iz crijeva i povečava endokrinu sekreciju iz pankreasa.

Godine 1964. po prvi put je upotrijebljen pojam „inkretinski efekat“ kada je potvđeno da je oralno unijeta glukoza, zahvaljujući gastrointestinalnim peptidima, prouzrokovala skoro tri puta veći insulinski odgovor od glukoze unijete intravenski. Prekretnica je bila 1994. godina kada je otkriven enzim dipeptidil-peptidaza-4 (DPP-4), čijim dejstvom se poluživot gastrointestinalnih peptida GLP-1 i GIP skraćivao, pa samim tim i anulirao njihov povoljan efekat na insulinsku sekreciju. Ubrzano se radilo na lijeku koji bi, inhibicijom dejstva DPP-4, produžio poluživot navedenih peptida, obezbijedio prolongiranu stimulaciju beta-ćelije pankreasa iz koje se sekretuje insulin, i samim tim doveo do povoljnog efekta na glikoregulaciju.

Sve ovo je iskorišćeno kao terapijski model za razvoj nove generacije ljekova, tzv. DPP-4 inhibitora.

Dakle, ovaj koncept liječenja usavršavan je i ispitivan skoro stotinjak godina i svoju punu afirmaciju je doživio početkom 21. vijeka. Naime, 2006. godine od strane FDA (Američka administracija za hranu i ljekove) odobren je prvi agens za oralnu upotrebu iz kategorije inkretinskih ljekova. Ubrzo su se DPP-4 inhibitori pozicionirali kao veoma važni u terapiji dijabetes melitusa tip 2, i kao takvi našli svoje mjesto u svim nacionalnim vodičima dobre kliničke prakse.

Dvije su terapijske mogućnosti bazirane na inkretinima:

inkretinski analozi otporni na DPP-4, tj. GLP-1 agonisti, te inkretinski pojačivači, agensi koji sprečavaju razgradnju endogenih inkretina inhibicijom enzima dipeptidil-peptidaze-4 (DPP-4) koji ih razgrađuje.

Obije grupe ljekova predstavljaju odličnu alternativu, ali i dopunu terapije u kombinaciji sa antidijabetesnim ljekovima koji odavno imaju svoju primjenu, prevashodno metforminu i preparatima sulfonilureje.

U osnovi dejstva DPP-4 inhibitora jeste njihov inhibitorni efekat na enzim dipeptidil-peptidazu-4 koja skraćuje poluživot peptida GLP-1 i GIP. Unošenjem hrane raste i nivo ovih inkretinskih hormona koji stižu do pankreasa i tu ostvaruju svoje dejstvo na beta-ćeliju. Međutim, enzim DPP-4 ih već nakon 2-5 min u potpunosti razgrađuje. Primjenom ove klase ljekova prolongira se prisustvo ovih peptida u gastrointestinalnom traktu. Dakle, ovi ljekovi praktično funkcionišu kao inkretinski „pojačivači“. Djeluju stimulativno na insulinsku sekreciju, a time i do povećanog preuzimanja glukoze u mišićima, smanjenog stvaranja glukoze u jetri, što na kraju dovodi do pada nivoa šećera u krvi.

Da bi se jedan agens nazvao inkretinom mora zadovoljiti par uslova. Kao prvo treba da se oslobađa nakon unosa hranjivih supstanci, prevashodno glukoze. Dalje, efekat hormona treba da ispoljava samo onda kad dolazi do porasta koncentacije šećera u krvi (glukozno zavisni efekat), a da se efekat smanjuje kada dolazi do normalizacije, tj. pada nivoa šećera u krvi. Na taj način se izbjegava mogućnost da pacijent dovede u stanje naglog pada šećera, tj. hipoglikemije.

GLP-1 ima i mnogobrojne ekstrapankreatičke metaboličke učinke. Poznato je da se receptori za GLP-1 nalaze i na drugim organima i danas se istražuju brojni efekti GLP-1.

Terapija ljekovima baziranim na inkretinskom efektu našla je svoje mjesto u svim vodičima za liječenje dijabetesa tipa 2, bilo kao monoterapija ili u kombinaciji sa ostalim, kako oralnim tako i ljekovima za parenteralnu primjenu, tj. insulinom.

Kod većine pacijenata ljekovi iz ove kategorije se uvode u drugoj terapijskoj liniji, dakle kod onih koji su već bili na terapiji sa metforminom, tiazolidindionima ili preparatima sulfonilureje, ukoliko taj vid terapije nije dao zadovoljavajuće rezultate u smislu adekvatne glikoregulacije. Takođe, dobar efekat postižu i u sadejstvu sa još jednim novijim oralnim agensima iz grupe SGLT2 inhibitora.

Kod manjeg broja pacijenata lijek se daje i kao prva linija terapije, odnosno i kao monoterapija (npr. pacijenti kod kojih je kontraindikovano davanje metformina). Značajan pomak u terapiji donijelo je i prisustvo fiksnih kombinacija DPP-4 inhibitora i metformina na tržištu. Benefit se ogleda u boljoj komplijansi, smanjivanju broja tableta koje pacijent dnevno uzima i lakšem doziranju lijeka.

Primjenom ovih ljekova izbjegnute su hipoglikemijske krize kojih se jednako plaše i pacijenti i njihovi ljekari, i često su ograničavajući faktor uspješnog liječenja šećerne bolesti. Ovo je postignuto činjenicom da je efekat isključivo glukozno zavisan, tj. ukoliko je vrijednost glikemije u referentnom opsegu izostaje učinak ovih ljekova. U tome je prednost ove terapije nad preparatima sulfonilureje. Takođe, u liječenju pacijenata sa dijabetesom tip 2 značajno je i da terapijskim pristupom ne povećamo tjelesnu težinu, koja je ionako kod većine ovih pacijenata prekomjerna. Upravo DPP-4 inhibitori imaju neutralan efekat na tjelesnu težinu, dok primjena GLP-1 agonista je čak i redukuje. U posljednje vrijeme akcenat kod liječenja dijabetičara se stavlja na procjenu kardiovasku-

Tablica 1. Učinak GLP-1 na različite organe Organ

Dejstvo

Endokrini pankreas

Stimuliše lučenje insulina Inhibira sintezu glukagona Stimuliše neogenezu beta-ćelija* Inhibira apoptozu beta-ćelija*

Egzokrini pankreas

Inhibira lučenje enzima

Želudac

Usporava pražnjenje želuca

Tanko crijevo

Usporava motilitet crijeva

Jetra

Stimuliše sintezu glikogena

Masno tkivo

Inhibira lipogenezu

Skeletni mišić

Stimuliše sintezu glikogena

Bubrezi

Stimuliše lučenje natrijuma i H+ Inhibira glomerulsku hiperfiltraciju

Srce

Poboljšava kontraktilnost miokarda Smanjuje mortalitet bolesnika s akutnim infarktom miokarda

Centralni nervni sistem

Inhibira unos hrane Stimuliše lučenje TSH, LH, vazopresina Povećava tjelesnu temperaturu

*na animalnim modelima

larnog rizika, tj. procjenjuje se učinak lijeka na ozbiljne kardiovaskularne dogadjaje kao što su infarkt miokarda, cerebrovaskularni inzult ili kardiovaskularna smrt. Inkretinski mimetici su po tom pitanju bezbjedni ljekovi, odnosno čak mogu biti razmatrani u sklopu prevencije ozbiljnog kardiovaskularnog događaja, pogotovo GLP-1 agonisti.

Razvoj terapije zasnovanoj na inkretinskom konceptu promijenio je perspektivu tretmana dijabetes melitusa tip 2 tokom protekle decenije. Trenutni razvoj uključuje agoniste GLP-1 receptora sa dužim dejstvom, kombinacije analoga GLP-1 i bazalnog insulina sa fiksnim odnosom, kao i implantabilne osmotske mini pumpe za dugotrajnu isporuku agonista receptora GLP-1. Prvi oralni GLP-1 agonist je u septembru 2019. godine odobren od strane FDA, a inhalacioni analozi GLP-1 vrlo brzo mogu postati stvarnost. Pored toga, oralni pojačivači GLP-1 sekrecije trenutno se istražuju u eksperimentalnim studijama. Kombinacija GLP-1 sa drugim crijevnim hormonima (npr. peptid II, glukagon, gastrin, glukozo zavisni insulinotropni polipeptid (GIP), sekretin, holecistokinin, vazoaktivni crijevni polipeptid i polipeptid koji aktivira hipofiznu adenilat ciklazu) se takođe nalaze u fokusu istraživanja.

Sve je veće interesovanje za primjenu inkretinskog koncepta u drugim oblastima, kao što su dijabetes tip 1, poremećeni metabolizam glukoze, gojaznost, sindrom policističnih jajnika, bezalkoholna masna bolest jetre (NAFLD) / bezalkoholni steatohepatitis (NASH), psorijaza ili čak neurodegeneracija. Dakle, terapijski spektar inkretinskog koncepta u narednim godinama može biti proširen sa dijabetesa i na razne druge indikacije.

11

Liječenje dijabetesa u Covidu Dr Olivera Bošković Inernista, subspecijalista endokrinolog Načelnica Intenzivne jedinice Interne klinike KCCG

Krajem 2019. godine, novi Coronavirus (SARS-CoV-2) izolovan je kao uzročnik upala pluća u Wuhan-u, gradu u regiji Hubei, u Kini. Nakon toga, virus se ubrzano globalno širio, rezultujući nastankom pandemije. U trenutku dok ovo pišem u svijetu je oboljelo više od 35 miliona ljudi, od čega je nažalost, preminulo više od milion ljudi širom planete. Trenutno je aktivno blizu osam miliona slučajeva. Razumijevanje i upoznavanje sa ovim novim virusom i dalje je u toku.

Način širenja virusa je vazdušnim prenosom kontaminiranih kapljica iz usta/nosa zaražene osobe tokom razgovora, kašljanja, kijanja. Virus opstaje u spoljašnjoj sredini od nekoliko sati do nekoliko dana (u zavisnosti od površine i uslova sredine), tako da način prenosa može biti i nakon kontakta sa kontaminiranom površinom i daljim dodirivanjem usta, nosa, očiju. Primjena rastvora na bazi alkohola u spoljašnjoj sredini ubija virus. U većini slučajeva (>80%) klinička slika infekcije je blaga (prezentuje se sa minimalnim simptomima sličnim gripu) i ljudi se u tim slučajevima oporavljaju u kućnim uslovima. Ipak, neki slučajevi (oko 15%) su teški, a u manjem broju (u oko 5% slučajeva) može doći do nastanka kritične bolesti. Sa druge strane, neki zaraženi ljudi nemaju nikakve simptome, ili imaju samo blage simptome prehlade. Kod nekih ljudi COVID-19 može dovesti do nastanka ozbiljnih stanja, kao što su upale pluća ili čak i smrtni ishodi, koji su češći kod ljudi koji imaju hronične zdravstvene probleme, dominantno starije osobe, kao i osobe sa kardiovaskularnim

12

oboljenjima, hroničnim plućnim bolestima, ili sa hipertenzijom.

Osobe sa dijabetesom spadaju u kategoriju osoba sa povišenim rizikom za razvoj ozbiljnih formi oboljenja (kao i u slučaju gripa).

Ljudi zaraženi COVID-19 mogu imati povišenu temperaturu, kašalj, otežano disanje (kratak dah), osjećaj umora, slabosti i bolove u mišićima. Problemi sa disanjem nastaju kada infekcija zahvati pluća i uzrokuje zapaljenje pluća - pneumoniju. Simptomi bolesti obično nastaju nekoliko dana nakon što se osoba inficirala virusom, i to u najvećem broju slučajeva 3-7 dana od izlaganja.

Međutim, kod nekih ljudi ovaj period od kontakta sa virusom do pojave prvih simptoma može biti i duži (i do 14 dana). Za oboljele osobe koje ostaju kod kuće u izolaciji, pacijenti i porodica trebalo bi da budu upoznati i da primjenjuju pravilne mjere za prevenciju i kontrolu infekcije. U fokusu liječenja i tretmana ovih pacijenata jeste sprječavanje prenosa zaraze na druge osobe, uz praćenje stanja pacijenta i kontrolu moguće pojave kliničkog pogoršanja koje bi zahtijevalo dalju hospitalizaciju. Oboljele osobe trebalo bi da su izolovane u posebnoj, dobro provjetravanoj prostoriji, u kojoj ne bi trebalo da borave ostali ukućani. Ukoliko to nije moguće, trebalo bi održavati rastojanje od bolesnika od najmanje 1m (npr. spavati u odvojenom krevetu) uz redovnu higijenu ruku (pranje ruku sapunom i vodom) nakon bilo kakvog kontakta sa oboljelom osobom, ili neposrednim okruženjem oboljele osobe. U cilju sprječavanja širenja respiratornog sekreta i kapljica, oboljelom je neophodno obezbijediti medicinsku

masku koju bi trebalo da nosi što je više moguće. Pacijenti koji iz nekog razloga ne mogu da tolerišu nošenje medicinske maske, trebalo bi da održavaju striktnu respiratornu higijenu koja podrazumeva da se nos i usta pri kašljanju i kijanju prekrivaju papirnim maramicama/ubrusima za jednokratnu upotrebu. Ukućani i lica koja brinu o oboljeloj osobi trebalo bi da nose pravilno postavljenu medicinsku masku koja im prekriva usta i nos kada su u istoj prostoriji sa pacijentom.

Poželjno je da osobe sa dijabetesom unaprijed planiraju situaciju u slučaju da se razbole – na primjer trebalo bi imati obezbijeđene brojeve telefona nadležnih zdravstvenih službi i nadležnih ljekara, uz to i obezbijediti dovoljnu količinu ljekova (naročito insulina) i potrošnog materijala za sprovođenje samokontrole glikemija u kućnim uslovima, tako da ne bi morali da izlaze napolje u slučaju nastanka bolesti, ili za slučaj posebne epidemiološke situacije u zemlji, Oboljenje izazvano ovim virusom može da utiče na pogoršanje glikoregulacije u tom periodu.

Za osobe sa dijabetesom savjetuje se strogo pridržavanje pravila - ‘’Pravila tokom bolesti’’ – koja se preporučuju i u drugim, po organizam stresnim situacijama, sve sa ciljem korekcije nastalog pogoršanja glikoregulacije i održavanja dobre kontrole dijabetesa. ”Pravila tokom bolesti” za osobe sa dijabetesom: adekvatna rehidratacija; kontrola vrijednosti glikemija; kontrola tjelesne temperature; ako je osoba na insulinskoj terapiji, kontrola urina na ketone; pratiti preporuke i savjete vašeg ljekarskog tima.

Kako biste smanjili rizik za oboljevanje, trebalo bi primjenjivati jednostavne a efikasne mjere zaštite svakoga dana: Često perite ruke sapunom i vodom ili koristite rastvore za dezinfekciju ruku na bazi alkohola, naročito prije jela i nakon boravka van kuće. Ne dijelite hranu, pribor za jelo, čaše, peškire. Izbjegavajte blizak kontakt sa osobama koje su bolesne. Držite udaljenost od osobe koju uočite da kašlje i kija. Ako se razbolite i dobijete respiratorne simptome, ostanite kod kuće, obavijestite druge, obavijestite nadležne ljekare. Ako kijate i kašljete, prekrijte nos i usta maramicom ili prevojem zgloba lakta. Bacite maramicu u kantu za smeće. Izbjegavajte nezaštićen kontakt sa divljim i domaćim životinjama.

U slučaju bolesti osoba sa dijabetesom savjetuje se postupanje prema smjernicama, čak i u slučaju zadovoljavajućih vrijednosti nivoa glukoze u krvi: Nastaviti sa uobičajenom terapijom za dijabetes; Nikada ne obustavljati terapiju insulinom; Provjeravati nivo glukoze u krvi na svaka 4h; Konzumirati dodatnu tečnost (bez kalorija) i nastaviti sa redovnim obrocima; Provjeravati svakodnevno tjelesnu težinu; Provjeravati nivo tjelesne temperature ujutru i uveče. Povišene vrijednosti mogu biti znak infekcije. Unosite dosta tečnosti – 120 do 180 ml na svakih 30 min. u cilju prevencije dehidratacije. U nekim stanjima postoji potreba za unosom slatkih napitaka, kada je nemoguće unijeti 50gr ugljenih hidrata u toku dana putem hrane. Međutim, potreban je poseban oprez sa slatkim napicima zbog hiperglikemijskog efekta.

Tokom bolesti kod osoba sa tipom 1 dijabetesa (T1D): Insulinska terapija ne smije biti obustavljena; Doze insulina najčešće moraju biti povećane, uz mogućnost potrebe za ekstra bolusom (brzodjelujućim insulinom) u cilju sniženja glukoze u krvi; Provjeravati nivo glukoze u krvi na svaka 4h; Unos veće količine nezaslađene tečnosti u cilju prevencije dehidracije; Optimalni opseg nivoa glukoze u krvi je od 6 do 10mmol/l.

Preporuke za osobe sa T2D koje su na terapiji oralnim agensima (tablete): Ako je osoba sa T2D na terapiji metforminom, možda je potrebna privremena obustava ovog agensa, naročito u uslovima teške infekcije i dehidratacije. U slučaju obustave metformina, privremeno se započinje terapija drugim antihiperglikemijskim agensima (moguće i insulinom) u cilju prevencije hiperglikemije. Preporuka je da osobe sa T2D na oralnoj terapiji u stanjima infekcije vrše samokontrolu glikemija češće zbog mogućnosti hiperglikemije. Optimalni opseg nivoa glukoze u krvi je od 6 do 10mmol/l. Savjetuje se provjera nivoa glukoze u krvi u periodu bolesti najmanje 2 puta na dan.

Pridžavanje preporukama je od izuzetne važnosti u borbi protiv pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2.

13

Dijabetičari na bolničkom liječenju zbog drugih bolesti - posebno osjetljiva populacija

Dr Igor Bjeladinović, subspecijalista endokrinolog Interno odjeljenje, Opšta bolnica Kotor

Dijabetes je metabolička bolest od koje boluje više od 463 miliona odraslih ljudi u svijetu. U Crnoj Gori prevalencija je je 9,0% prema IDF atlasu za 2019.g. Udio neotrivenih slučajeva je prema istom izvoru 43%. Prevalencija predijabetesa iznosi 7,1%.

Smatra se da će do 2040.g. jedan od deset ljudi mati dijabetes.

1 od 10 Pacijenti sa dijabetesom imaji tri puta veću šansu da budu bolnički liječeni, a hiperglikemija je definisana kao stanje kada je GUK veći od 7,8 - postoji kod 22-46% pacijenata koji se liječe u bolnicama.

Kod bolesnika koji se otpuštaju sa liječenja i do 20% ima

14

dijagnozu dijabetesa, a 30% njih ima objektivnu šansu za još dvije hospitalizacije u toku godine.

Povećana smrtnost od dijabetesa i komplikacija, kao i trošak liječenja predstavljaju ogroman teret za nacionalne ekonomije.

Boravak u bolnici za pacijente sa dijabetesom u slučaju kada dijabetes nije uzrok problema, a to je u 96% slučajeva, je za pacijenta izazovan i traumatičan. Najčešće pacijent ocjenjuju svoje iskustvo kao nesigurnost i strah od deregulacije glikemije.

Nije prihvatljiva praksa da se pacijenti sa dijabetesom osjećaju nesigurno u bolnici. U sadašnjoj situaciji jedan od 6 kreveta u bolnici zauzimaju pacijenti sa dijabetesom i za očekivati je da do 2030 to bude i svaki četvrti.

1 od 6 U bolnici dijabetičari imaju veću učestalost infekcija i duže bolničko liječenje najmanje 1 do 3 dana nego pacijeti bez

dijabetesa. Povećan mortalitet je statistiÄ?ki dokazan. GreĹĄke u davanju terapije nisu rijetke, kao ni hipoglikemije u hospitalizaciji.

Kod bolniÄ?ki lijeÄ?enih dijabetiÄ?ara najÄ?eťći hospitalni problem nastaju zbog:

t (SFĂ?LF V QSJNKFOJ MKFLPWB

t (SFĂ?LF V QSJNKFOJ JOTVMJOB LPE UJQB EJKBCFUFTB

t )JQPHMJLFNJKF TWJI WSTUB

t 0[CJMKOF IJQPHMJLFNJKF

t %JKBCFUFTOP TUPQBMP OBTUBMP V CPMOJĘŠLJN VTMPWJNB Jedan od najznaÄ?ajnijih parametara kvaliteta lijeÄ?enja dijabetesa u bolniÄ?kim uslovima je uÄ?estalost hipoglikemija.

1 od 25

4UBUJTUJLF QPLB[VKV EB PE QBDJKFOBUB TB UJQ EJKBCFUFsom razvije hipoglikemiju u toku hospitalizacije.

NajÄ?eťći faktori rizika za hipoglikemiju kod pacijenata na bolniÄ?kom lijeÄ?enju su:

t 1SFUIPEOF FQJ[PEF IJQPHMJLFNJKF

t 4UBSJKB äJWPUOB EPC

t )SPOJʊOB CVCSFäOB CPMFTU

t ,POHFTUJWOB CPMFTU TSDB

t 4MBCB JTISBOB

t .BMJHOJUFUJ

t (SFĂ?LF V EBWBOKV JOTVMJOB

t 5JQ EJKBCFUFTB

t 1SPNKFOF NFOUBMOPH TUBUVTB

t 1PKFEJOJ MKFLPWJ

t %VäJOB USBKBOKB EJKBCFUFTB Primjeri greťaka u davanju insulinske terapije, kao jedan od najboljih primjera problema sa kojim se susrećemo tokom hospitalizacije su:

t *OTVMJOTLB UFSBQJKB OJKF OBQJTBOB

t *NF JOTVMJOB OJKF JTQSBWOP

t /FKBTBO CSPK EP[B JOTVMJOB

t #SPK KFEJOJDB OFOBQJTBO JMJ OFKBTOP OBQJTBO t 1SFQJTJWBOK JOTVMJO OJKF OB UFNQFSBUVSOPK MJTUJ t /JKF QPUWSĂżFOP EBWBOKF JOTVMJOB t *OTVMJO EBU JMJ QSPQJTBO V QPHSFĂ?OP WSJKFNF

4NBUSB TF EB QBDJKFOBUB JNB QPUSFCV [B TQFDJKBMJT tiÄ?kim pregledom dijabetes tima tokom hospitalizacije, ĹĄto se ne ostvaruje u većini hospitalizacija.

Ljekari specijalisti drugih struka, kao i specijalizanti, nisu dovoljno sigurni u svoju obuÄ?enost tako da izbjegavaju aktivni BOHBäNBO J JOJDJKBUJWV V PQUJNJ[BDJKJ HMJLPSFHVMBDJKF UF JN KF QP trebna dodatna edukacija.

UkljuÄ?ivanje pacijenata je kljuÄ?no u ostvarivanju cilja da se oni osjećaju sigurno u toku hospitalizacije, jer je jedna od HMBWOJI QSJUVäCJ QBDJKFOBUB OFVWBäBWBOKF OKJIPWJI QPHMFEB OB dijabetes.

Pacijent: “To je stalna borba sa odjeljenskim osobljem oko moga dijabetesa. ponekad mi se Ä?ini da sam stalno u konfrontaciji, ĹĄto me Ä?ini dodatno nesigurnim, a moje lijeÄ?enje neizvjesnim.â€?

.FEJDJOTLP PTPCMKF KF QPE TUBMOJN QSJUJTLPN TWBLPEOFW OPH SBEB J PCBWF[B ĘŠFTUP OF NPäF PTUWBSJUJ äFMKFOV FEVLBDJKV [B rjeĹĄavanje problema pacijenata sa dijabetesom Pacijent: “Imam osjećaj da osim moga ljekara za dijabetes, vrlo malo osoblja vlada znanjem o dijabetesu u dovoljnoj mjeriâ€?.

Preporuke brzih mjera za popravljanje ovakvog stanja u bolnicama, a koje ne zahtijevaju niti znaÄ?ajna sredstva ni nove resurse su:

t 4WF CPMOJDF NPSBKV PCKFLUJWOP QSPDJKFOJUJ TUBOKF J CJUJ V UPNF QPESäBOF PE TUSBOF [ESBWTWFOJI WMBTUJ

t 4WF CPMOJDF NPSBKV PNPHVʉJUJ NFEJDJOTLJN SBEOJDJNB EB VLMKVʊF QBDJKFOUF TB EJKBCFUFTPN V QSPDFT MJKFʊFOKB J LPOUSPMF

t .PSB TF PTJHVSBUJ WSJKFNF J NPUJWBDJKB [B EPEBUOV FEV LBDJKV NFEJDJOTLJI SBEOJLB

t #B[JĘŠOB PCVLB V EBWBOKV J TJHVSOPK VQPUSFCJ JOTVMJOB NPSB CJUJ PCBWF[OB [B TWF V QSPDFTV MJKFĘŠFOKB

t 6 PCVLV NPSBKV CJUJ VLMKVʊFOJ MKFLBSJ OB TQFDJKBMJ[BDJKJ J PCBWF[OPN TUBäV LBP J NFEJDJOTLF TFTUSF OB QSJQSBWOJʊLPN TUBäV

t .VMUJEJTDJQMJOBSOJ EJKBCFUFT UJNPWJ USFCB EB QPTUPKF V TWJN CPMOJDBNB

t 1PNPʉ CPMFTOJDJNB EB PWMBEBKV QPTUVQDJNB TBNPMJKF Ä?enja i samokontrole dijabetesa od strane visokih medicinskih TFTUBSB

t ,MJOJĘŠLB TVQFSJPSOPTU UJNPWB [B EJKFCFUFT V PEMVLBNB o lijeÄ?enju vezano za dijabetes.

Koji je naĹĄ cilj u postizanju boljih rezultata lijeÄ?enja pacijenata koji su hospitalizovani sa, a ne zbog dijabetesa?

Nijedan dijabetiÄ?ar na bolniÄ?kom lijeÄ?enju ne treba da se osjeća nesigurno. Svaki bolesnik sa dijabetesom u bolnici treba da osjeća povjerenje u one koji se brinu za njega i koji razumiju njegove potrebe. Svi medicinski radnici treba da su edukovani i obuÄ?eni da mogu pruĹžiti najbolju moguću njegu i lijeÄ?enje.

15

Prosječan čovjek može da preživi do dva mjeseca bez hrane.

Kad hipotermija postane ozbiljna prijetnja, krvni sudovi u očima se stisnu kako bi štedjeli energiju. Ovo uzrokuje bol u očima, osjećaj da su suve, pa čak i privremeno sljepilo.

Nemoguće je polizati svoj lakat.

Čovjek može da živi čak i nakon uklanjanja slezine, želuca, bubrega, jednog plućnog krila, 75 odsto jetre, 80 odsto crijeva i skoro svakog organa iz predjela karlice.

Nokti rastu brže na ruci kojom pišete, a i na njoj rastu najbrže na najdužim prstima.

16

Kasnih 80-ih razvijali su se ljekovi za anginu kada su naučnici primijetili sporedne efekte, odnosno, pojačanu erekciju kod volontera. Tako je nastala Viagra.

Naučnici smatraju da između čovjekovog tijela i sitnih mikroorganizama postoji obostrano koristan odnos, koji pomaže tijelu da odstrani uljeze, proizvede potrebnu energiju i osigura rast i razvoj.

Naučnici su otkrili da će novorođenčad rođena carskim rezom vjerovatnije razviti bolesti poput alergija, astme i imunoloških poremećaja, za razliku od one koja se prirodno rađaju, upravo zbog gubljenja bakterija koje su u porođajnom kanalu.

Samo nekoliko nesanih noći uzrokovaće radikalne promjene ličnosti, kao i psihičke promjene. Rekord u nespavanju iznosi 264 sati.

Naučnici tvrde da nam lutanje uma (sanjarenje maštanje) pomaže da budemo kreativniji i da bolje rješavamo porbleme.

Ljudi koji su izgubili vid, kasnije u životu i dalje sanjaju u slikama. Osobe slijepe od rođenja sanjaju na drugačiji način. Njihovi snovi su takođe živopisni i jasni jer uključuju ostala čula kao što su zvuk, miris, dodir i osjećaj.

S dolaskom tmurnih zimskih dana povećava se čovjekova potreba za snom. Početkom marta ova potreba počinje da se smanjuje.

Kada zijevamo unosimo veću količinu spoljašnjeg hladnijeg vazduha u tijelo, što dovodi do hlađenja mozga.

Pored standardnih 5 čula, najpoznatija su: pritisak, svrab - koji je daleki rođak čula dodira, termocepcija - mogućnost da osjetimo razlike u temperaturi, propriocepcija - mogućnost da znate koji je koji dio vašeg tijela, senzori napetosti - mogućnost da osjetite napetost mišića, osjećaj za bol, osećaj za ravnotežu, hemoreceptori - osjećaj za promjenu u hormonima, žeđ, glad, magnetocepcija - mogućnost da detektujemo magnetna polja...

17

Melanom koĹže - vaĹžnost patohistoloĹĄke analize suspektnih promjena na koĹži i uloga biopsije limfnog Ä?vora straĹžara

Prim. dr sc Zoran Terzić Spec. opĹĄte, plastiÄ?ne i rekonstruktivne hirurgije KliniÄ?ki centar Crne Gore

Melanom nastaje zloćudnom transformacijom melanocita. Iako joĹĄ uvijek nije poznat okidajući mehanizam za malignu transformaciju, zna se da postoji niz faktora koji utiÄ?u na njegovo stvaranje. Navedeni faktori mogu biti unutraĹĄnji i spoljaĹĄnji.

Kao najznaÄ?ajnije izdvajamo:

t UnutraĹĄnji faktori: genska sklonost (mutacija CDKN2a i CKD4 gena je odgovorna za znatno veću sklonost ka nastanku melanoma), povećan broj mladeĹža na tijelu, prisustvo atipiÄ?nih, odnosno displastiÄ?nih mladeĹža (u 85% sluÄ?ajeva maligni melanom nastaje na terenu ranije postojećih mladeĹža), svijetla koĹža i niska eritemska doza, uticaj hormona (loĹĄija prognoza melanoma prije puberteta i poslije menopauze); t 4QPMKBĂ?OKJ GBLUPSJ 67 [SBDJ 9 [SBDJ JNVOPTVQSFTJWOJ faktori, trauma, hemijske materije.

Cilj kojem moderna medicina melanoma koŞe teŞi je pravovremeno prepoznavanje suspektnih promjena na koŞi i sprovođenje ekscizione biopsije (hirurťki uklanjanje suspektne promjene) i slanje na patohistoloťku analizu.

4VTQFLUOB QSPNKFOB OB LPäJ NPäF CJUJ V WJEV QPTUPKFʉFH mladeĹža koji je poÄ?eo da se mijenja ili de novo promjene na koĹži.

Da bi kliniÄ?ki neku promjenu na koĹži oznaÄ?ili kao suspektnu na

18

melanom, u praksi se najÄ?eťće pridrĹžavamo „ABCDE pravila“ i „EGF pravila“ za nodularni melanom.

ABCDE pravilo (slika 1) je akronim za sljedeće parametre:

t A - Asymmetry - asimetriÄ?na pigmentna promjena i većina melanoma ima ovu makroskopsku karakteristiku; t # #PSEFS PHSBOJĘŠFOPTU NFMBOPNB LB PLPMOPN tkivu.

U sluÄ?aju melanoma granica nije oĹĄtra i oni imaju tendenciju nepravilnog infiltrativnog rasta ka okolini;

t $ $PMPS CPKB NFMBOPNB KF OFIPNPHFOB J WBSJSB V viĹĄe varijanti od svjetlije braon boje do crne;

t D - Diameter - veliÄ?ina melanoma je najÄ?eťće iznad 6 mm;

t & FWolving – promjene u postojećem nevusu u veliÄ?ini, obliku i koloraciji.

EFG pravilo (slika 2) se koristi kod promjena suspektnih na nodularni melanom:

t E - Elevacija - uzdignutost mladeĹža, odnosno promjene iznad nivoa okolne koĹže;

t ' Firm to touch - Ä?vrst na palpaciju;

t G - Growing - kontinuran rast i uvećanje promjene.

Slika 1. Suspektna promjena koja ispunjava ABCDE kriterijume

SLNB se bazira na ideji da limfni vodovi specifičnog područja kože dreniraju limfu u specifični prvi, takozvani, sentinel limfni čvor, koji može biti identifikovan i ekscidiran, te da prisustvo ili odsustvo metastaza melanoma u sentinel čvoru korelira sa prisustvom ili odsustvom metastaza melanoma u pripadajućem limfnom basenu. Drugim riječima, ukoliko se nađu metastaze u sentinel čvoru onda se postavlja pretpostavka da je melanom dao metastaze i u preostale limfne čvorove navedenog limfnog basena i prema postojećim protokolima se pravi plan za dalje liječenje.

U zavisnosti od lokalizacije primarnog melanoma, SLNB se najčešće nalazi u sklopu regionalnog limfnog basena (prepone ili pazušne jame za primarnu lokalizaciju na ekstremitetima, dok za primarnu lokalizaciju na trupu se može drenirati u različite basene i tu je svakako SLNB od izuzetnog značaja). Na dan planirane SLNB vrši se limfoscintigrafija, odnosno preoperativno ubrizgavanje radioaktivnog obilježivača, Tehnecijum-99 sulfur koloida, u dermis oko ožiljka od ekscizione biopsije. Osnovna ideja je da se ubrizgani radioobilježivač drenira dermalnim limfaticima ka pripadajućem limfnom basenu. Drenirajući limfni čvorovi postaju vidljivi nekih trideset minuta nakon ubrizgavanja radioobilježivača i radioaktivni signal u njima perzistira narednih nekoliko sati. Lokalizacija SLN se označava markerom na koži (slika 3) kako bi se ordinirajući hirurg lakše orjentisao. Intraoperativno hirurg identifikuje sentinel čvor, vrši njegovo uklanjanje i šalje ga na PH analizu.

Slika 2. Promjena suspektna na nodularni melanom, ispunjava EFG kriterijume Biopsija suspektnih promjena na koži može biti eksciziona (kada se promjena u cjelosti ukloni) ili inciziona (kada se uzme djelić, isječak iz onog dijela promjene koji je najviše izmijenjen). U svakodnevnoj praksi se češće primjenjuje eksciziona biopsija, iz prostog razloga što kod incizione biopsije uvijek postoji mogućnost lažno negativnog nalaza (na primjer, ukoliko se isječak uzme iz dijela promjene koji nije zahvaćen malignim procesom, dok maligni proces tinja u drugom dijelu promjene).

Nakon sprovedenog hirurškog uklanjanja suspektne promjene sljedeći korak je patohistološka analiza.

Patohistološka (PH) analiza se nalazi u samom vrhu hijerarhijske piramide dijagnostičkih procedura moderne medicine.

Naime, jedino PH analizom se definitivno može utvrditi biološki potencijal suspektne promjene i u slučaju verifikacije malignog potencijala uraditi njen staging. Stoga se ne može dovoljno naglasiti važnost slanja na PH analizu svake ekscidirane suspektne promjene na koži. U slučaju postavljanja PH dijagnoze melanoma kože, prema postojećim protokolima se donosi odluka za širu reeksciziju tkiva na mjestu primarnog melanoma kože, kao i odluka za eventualno sprovođenje biopsije limfnog čvora stražara.

Biopsija limfnog čvora stražara (engl. Sentinel Lymph Node Biopsy - SLNB) predstavlja dijagnostičko-prognostičku proceduru, standardizovanu metodu kojom se određuje stadijum bolesti i postavlja indikacija za sljedeći korak u liječenju melanoma. Jedan od najčešćih puteva metastaziranja melanoma kože je preko limfnih vodova.

Slika 3. Lokalizacija primarnog melanoma kože na lijevoj natkoljenici i markerom na koži (X) označena pozicija sentinel čvora u lijevoj preponi Dakle, zahvaljujući SLNB se postavlja indikacija za sljedeći korak u liječenju melanoma – na primjer, da li raditi kompletnu limfadenektomiju ili bi adjuvantna terapija bila od koristi. Po pitanju prognoze, procijenjeno je da pacijenti sa negativnom SNLB imaju 90% trogodišnje preživljavanje bez bolesti, koje opada na 60% ako je SLNB pozitivna. SLNB ne utiče na ukupno preživljavanje pacijenata, ali statistički znatno produžava preživljavanje bez bolesti.

19

Prevencija ili ublažavanje gubitka težine i mišićne mase u okviru sindroma anoreksije-kaheksije kod onkoloških pacijenata

Dr Sanja Lekić, internista-onkolog Institut za onkologiju Klinički centar Crne Gore

Gubitak tjelesne mase, te nezaustavljivo tjelesno propadanje važan su problem koji nastaje u više od polovine bolesnika sa malignim tumorima. Tumorska kaheksija, a češće sindrom anoreksije-kaheksije, pojmovi su kojima se ovaj slijed događaja opisuje u stručnoj literaturi, ali i u svakodnevnoj komunikaciji.

Kaheksija kod pacijenata sa malignim tumorima je multifaktorni sindrom koji se karakteriše gubitkom mase skeletnih mišića (sa ili bez gubitka mase masti), a koji se ne može u potpunosti korigovati konvencionalnom nutritivnom podrškom.

Posljedično vodi do progresivnih funkcionalnih oštećenja. Kancer kaheksija obuhvata tri faze: prekaheksiju, kaheksiju i refraktornu kaheksiju. To je važan klinički problem u onkologiji čija je učestalost, zavisno od vrste maligniteta i stadijuma bolesti, od 30 do 90%. Najveća učestalost je kod pacijenta sa karcinomom pankresa, želuca i pluća, a najmanja kod limfoma i sarkoma. Kod određenih lokalizacije maligne bolesti ima svoje specifičnosti kao što je kod tumora u regiji glave i vrata, kada uzrok može biti gladovanje zbog otežanog gutanja, suvoće usne duplje i poremećaja čula ukusa.

Sam poremećaj, osim progresivnog gubitkom tjelesne težine, povezan je i s anoreksijom, astenijom, anemijom i promjenama imunološkog sistema. Dok anoreksiju definišemo gubitkom želje za jelom, kaheksija je posljedica progresivnog gubitka mase

20

skeletnih mišića i smanjenja opsega masnog tkiva koji nastaju i prije nego gubitak tjelesne težine postane očigledan.

Dubinu kaheksije ne određuje ni veličina primarnog tumora niti opseg metastaza, ona je rezultat složene interakcije između tumora i pacijenta-domaćina i predstavlja složeno metaboličko stanje. Hroničan inflamatorni odgovor je centralni događaj, mada u patofiziologiji kaheksije ulogu imaju i faktori koje direktno luči tumor i različiti neuro-endokrini poremećaji koji dovode do disbalansa između sinteze i razgradnje proteina i masti u korist razgradnje, i negativnog bilansa energije. Faktor tumorske nekroze alfa ili kaheksin (TNF-alfa) je faktor rasta koji se oslobđa iz malignih ćelija, povezan sa metaboličkim i neurohemijskim oštećenjima i smatra se odgovornim za kaheksiju kod ovih pacijenata. Sistemska inflamacija je odgovorna i za pojavu anoreksije kao i simptoma slabosti ili nemoći (tzv. fatigue) koji je jadan od najčešćih simtoma koji utiče na loš kvalitet života onkoloških pacijenata.

Kahektični pacijenti se žale na djelimični ili potpuni gubitak apetita (anoreksija), smanjeni unos hrane, opštu slabost, nemoć, klonulost. Drugi simptomi bolesti i neželjena dejstva onkološkog liječenja dodatno smanjuju unos hrane i fizičku aktivnost i pogoršavaju kliničku sliku, što sve zajedno vodi u jedan začarni krug koji utiče na lošiji ishod liječenja osnovne

maligne bolesti. Postojanje kaheksije je povezano sa odgađanjem početka antikancerskog tretmana, povećanom toksičnošću ili smanjenom efikasnošću antitumorskog liječenja. Kod nekih bolesnika kaheksija dovodi do ranijeg obustavljanja specifičnog onkološkog liječenja. Posljedice navedenog su kraće preživljavanje oboljelih i psihosocijalni distres, ne samo za pacijente nego i za članove njihovih porodica.

Pristup pacijentu podrazumijeva: rano otkrivanje i prevenciju, posebno kod pacijenata koji boluju od tumora čiji klinički tok neizostavno vodi u kaheksiju i liječenje kaheksije jednim kompleksnim multidisciplinarnim pristupom. Liječenje podrazumijeva kako liječenje osnovne bolesti (antineoplastična terapija tumora, suportivna terapija simptoma bolesti i neželjenih dejstava onkološkog liječenja koji smanjuju unos/resorpciju hrane) tako i dijetetsko savjetovanje, nutritivnu potporu, fizičko vježbanje i psihosocijalnu podršku za pacijenta i porodicu).

Tretman obuhvata i ublažavanje simptoma koji ometaju unos hrane (npr. depresija, bol, obstipacija, mučnina/povraćanje).

Za liječenje tumorske kaheksije potreban je individualan pristup pacijentu. Odlučuje se o najboljem načinu ishrane te se po potrebi uvode enteralna i parenteralna prehrana. Povoljno djeluje prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, prvenstveno eikozapentaenskom kiselinom. Od farmakološki aktivnih supstanci za liječenje navedenog sindroma koristi se megestrol-acetata.

Takođe, pozitivan učinak pokazuju i glutamin, arginin, nukleotidi, te glukokortikoidi. Zbog manjka vitamina i minerala preporučuje se njihova nadoknada uzimanjem različitih dodataka ishrani.

Značaj suportivne terapije je najveći u stadijumu tzv. prekaheksije, kada je ljekovima i nutritivnim intervencijama još uvijek moguće uticati na mehanizme nastanka kaheksije. Nutritivna potpora podrazumijeva dijetetsko savjetovanje i primjenu komercijalnih nutritivnih proizvoda: a) za oralnu primjenu tzv. oralni nutritivni suplementi, ONS, (standardni ili obogaćeni aminokiselinama /omega-3 masnim kiselinama) ili b) za enteralnu (modifikovana hrana za primjenu putem sonde ili stome) ili parenteralnu ishranu (parenteralne infuzije).

Kada govorimo o nutritivnoj podršci onkoloških pacijenata moramo napomenuti da je na teritoriji Crne Gore prisutan

jedinstven proizvod Supportan koji je potpuno prilagođen metabolizmu onkoloških pacijenata - bolesnici sa karcinomom na hemio/raditerapiji (prekaheksija), bolesnici sa tumorskom kaheksijom, bolesnici u stanjima pojačanog katabolizma, oporavka nakon hirurških intrevencija.

Dijetetski proizvod Supportan je nutritivno potpun, visoko kalorični (1,5 kcal/ml) oralni dijetetski proizvod sa vlaknima i visokim sadržajem proteina (27% energetskog udela), bogat omega-3 masnim kiselinama (EPA i DHA) iz ribljeg ulja, mastima i trigliceridima srednje dužine lanaca (MCT), bez laktoze i glutena.

U skladu sa smjernicama Evropskog Udruženja za kliničku nutriciju i metabolizam (ESPEN), dijetetski proizvod Supportan dizajniran je da zadovolji nutritivne potrebe bolesnika sa malignim oboljenjem. Karakteriše ga visok sadržaj proteina (20 gr/pakovanju od 200 ml) i omogućava visok unos energije po jedinici volumena (1,5 kcal/ml, 300 kcal po pakovanju od 200 ml). Energetski udio masti (40%) je veći od udjela ugljenih hidrata (31%) kao što se i preporučuje za bolesnike sa kaheksijom.

Preparat sadrži EPA (0.5gr/100ml) i DHA (0.21 gr/100 ml).

Dnevni unos od 2 bočice obezbjeđuje 40 gr proteina, 26.8 gr masti, 2 gr EPA I 600 kcal. Dnevni unos proteina i kalorija koji obezbjeđuje preparat Supportan uklapa se u kriterijume koje bi trebalo da ispuni oralni nutritivni suplement (ONS). Istovremeno, kliničke stidije i meta-analize, dokazale su da je doza od 2 gr EPA optimalna dnevna doza pri kojoj se mogu očekivati pozitivni klinički efekti. Dodatna vlakna u preparatu doprinose ublažavanju opstipacije, koja je često prisutna kod onkoloških bolesnika.

ESPEN guidelines on nutrition in cancer patients navode da su dijetetsko savjetovanje i standardni oralni suplementi bez efekata na tjelesnu masu.

Shodno preporukama, moramo voditi računa da pri propisivanju ovog dijela onkološke terapije preporučimo oralni nutritivni suplement obogaćen proteinima sa omega-3 polinezasićenim masnim kiselinama i na taj način budemo sigurni u pozitivan efekat na tjelesnu masu, bezmasnu tjelesnu masu, antiinflamatorno dejstvo i pozitivan uticaj na apetit, i u krajnjem na pozitivan efekat na kvalitet života onkološkog pacijenta.

21

Savremena terapija gubitka koštane mase udružena sa hormonskom ablacijom kod muškaraca sa karcinomom prostate i povećanim rizikom od pojave fraktura

Dr Milan Sorat, internista-onkolog Institut za Onkologiju Klinički centar Crne Gore

U razvijenim zemljama, karcinom prostate je jedan od najčešće dijagnostikovanih karcinom kod muškaraca sa preko 1.100.000 novih slučajeva godišnje širom svijeta.

Hormonska terapija je glavni oslonac za liječenje metastatskog karcinoma prostate. Terapija antiandrogenima, koja je kamen temeljac liječenja, uzrokuje gubitak kostiju i smanjuje mineralnu gustinu kostiju (BMD), što dodatno povećava rizik od „skeletalrelated“ događaja. Dodatno, liječenje raka utiče na zdravlje kostiju a gubitak gustine kostiju povezan sa liječenjem može dovesti do razvoja osteopenije ili osteoporoze i njihovih komplikacija, uključujući prelome i dalji bol. Rizik od preloma povećava se sa povećanjem trajanja terapije derivacije androgena i važan je doprinos morbiditetu povezanom sa ovom terapijom.

Iako je pokazano da nekoliko ljekova, uključujući bisfosfonate i selektivne modulatore estrogenskih receptora, sprječava gubitak gustine kostiju povezan sa terapijom derivacije androgena, objavljeni rezultati ispitivanja koji pokazuju uticaj na prevenciju preloma nedostaju.

Terapija antiandrogenima i steroidi koji su uključeni u tretman karcinoma, u kombinaciji sa nekim kliničkim faktorima

22

kao što su starost, prethodna istorija preloma i porodična istorija preloma, dodatno povećavaju rizik od preloma kod ovih pacijenata.

Briga o zdravlju kostiju je važna s obzirom na to da je osteoporoza kao faktor rizika od preloma kostiju vrlo važno zdravstveno pitanje za pacijente sa karcinomom, što će dalje uticati na njihov kvalitet života.

Morbiditet i smrtnost povezani sa gubitkom kosti mogu se spriječiti odgovarajućim skriningom, promjenama po pitanju načina života i antiresorptivnom terapijom.

Metastaze u kostima su česta pojava kod muškaraca sa uznapredovalim tumorom prostate, a događaji povezani sa skeletom su česta komplikacija i imaju negativne posljedice, što dovodi do jakih bolova, povećanih troškova zdravstvene zaštite, povećanog rizika od smrti, smanjene funkcionalne nezavisnosti i smanjenog kvaliteta života pacijenata.

Razvoj koštanih metastaza je vrlo složen proces, gdje postoji interakcija između ćelija karcinoma prostate, normalnih ćelija kostiju, kao i njihove mikrookoline (koštanog matriksa).

Tokom metastatske kolonizacije kostiju, ćelije karcinoma prostate

ometaju fiziološko remodeliranje kostiju zbog oslobađanja parakrinih faktora, koji su uključeni u fiziološku regulaciju i osteoklastne i osteoblastne aktivnosti. Kosti su predilekciono mjesto za razvoj metastaza kod ovog karcinoma i pacijenti sa uznapredovalom bolešću imaju veliku učestalost koštanih metastaza. Prema autopsijskim podacima, učestalost sekundarnih depozita u kostima iznosi čak 65–75%. Kod karcinoma prostate metastaze su osteoblastne, što izaziva pojačanu osteoblastnu aktivnost.

Prema posljednjoj klasifikaciji, pod skeletnim događajima se podrazumijevaju: patološke frakture kostiju (vertebralne i nevertebralne), kompresija kičmene moždine, kao i potreba za hirurgijom ili radioterapijom koštanih metastaza sa ciljem prevencije i liječenja patoloških fraktura i kompresije kičmene moždine, kao i palijacije bola.

Prema kliničkim studijama, u periodu posmatranja od 15 mjeseci, skoro polovina (44,2%) pacijenata sa metastatskim karcinomom prostate će doživjeti najmanje jedan skeletni događaj.

Kao i kod drugih tumora, kod pacijenata sa metastatskim karcinomom prostate, učestalost patoloških fraktura je povezana sa značajno kraćim preživljavanjem i sa znatno lošijim kvalitetom života.

Pacijenti sa karcinomom prostate sada žive duže, a mnogi pacijenti primaju nekoliko linija terapije koje mogu imati kumulativni uticaj na zdravlje kostiju tokom određenog broja godina. Stoga je rano prepoznavanje i optimizacija zdravlja kostiju važno kod ove grupe pacijenata. Brojni novi agensi su odobreni i licencirani za liječenje karcinoma prostate u posljednjih nekoliko godina, a još sredstava je u fazi ispitivanja, što će dalje proširiti mogućnosti liječenja koje mogu uticati na zdravlje kostiju. Potrebno je povećati svijest kod pacijenata o rizicima od gubitka kosti uzrokovanim terapijom karcinoma, kao i razviti modele za pomoć ljekarima da se pridržavaju smjernica za skrining i liječenje.

Istraženo je nekoliko modifikacija načina života, ali da bi se objektivno kvantifikovao njihov uticaj na BMD, potrebne su dalje studije u ovoj grupi pacijenata.

Jedan od načina liječenja koštanih metastaza karcinoma prostate je koštana ciljana (target) terapija. Ljekovi koji se u ovom

modalitetu liječenja koriste su bisfosfonati, ljekovi koji inhibišu aktivnost osteoklasta, i denosumab, humano monoklonsko antitijelo koje blokira osteoklaste, vezivanjem i blokadom RANKL, čime ga inaktiviše. Pokazano je da bisfosfonati smanjuju gubitak BMD kod pacijenata sa rakom prostate koji primaju androgen derivacionu terapiju, međutim, malo studija je istraživalo smanjenje preloma i potrebne su dalje veće studije u ovoj oblasti.

Denosumab je jedini lijek koji je pokazalo značajan uticaj na učestalost preloma u ovoj populaciji pacijenata i preporučuje se za liječenje gubitka kosti uzrokovanim kancer terapijom povezanih sa terapijom deprivacije androgena.

Bisfosfonati su temelj liječenja osteoporoze sa jasno dokazanom djelotvornošću na povećanje mineralne gustine kostiju.

Međutim, nema dokazanog učinka na smanjenje rizika vertebralnih i nevertebralnih preloma u posebno rizičnoj grupi bolesnika - povezano sa hormonskom ablacijom u muškaraca sa karcinomom prostate i s adjuvantnom terapijom inhibitorima aromataze, u žena sa nemetastazirajućim karcinomom dojke.

Denosumab je humano monoklonsko IgG2 antitjelo visokog afiniteta i specifičnosti za RANK ligand (Receptor Activator of Nuclear Factor Kappa-B Ligand). Denosumab je antagonist RANK liganda te je ključni medijator stvaranja i funkcije osteoklasta. Denosumab djeluje antiresorptivno te sprječavanjem interakcije između RANK liganda i RANK inhibira koštanu razgradnju što dovodi do povećanja mineralne gustine kostiju i smanjenja rizika od koštanog preloma.

Denosumab ima povoljan bezbjedonosni profil i podnošljivost (nije povezan sa gastrointestinalnim neželjenim efektima).

Trajna efikasnost i dugoročna sigurnost denosumaba dokazani su u kliničkim studijama u trajanju do 8 godina. Bezbjedonosni profil zabilježen u studiji ADAMO bio je u skladu sa onim zabilježenim u studijama FREEDOM i HALT. Bezbjedonosni profil denosumaba koji se zapaža u kliničkoj praksi sličan je onom koji se vidi u kliničkim ispitivanjima.

Rezultati velikih kliničkih studija pružaju dokaze da denosumab, pored povećanja mineralne gustine kostiju, smanjuje i rizik od koštanih preloma kod navedene populacije pacijenata.

23

Osteoporoza kod muškaraca - oboljenje o kojem moramo govoriti

Dr Ana Bulatović, internista-reumatolog Odjeljenje za reumatologiju Klinički centar Crne Gore

Osteoporoza je bolest lokomotornog sistema u kojoj dolazi do gubitka koštane gustine (engl. bone mineral density BMD) zbog čega kosti postaju krhke i lomljive. Međutim, osteoporoza je metabolička bolest koja se karakteriše poremećenim metabolizmom kalcijuma, sa posljedičnim taloženjem kalcijuma u krvnim sudovima i bubrezima-nefrolitijaza. Za osteoporozu se kaže da je “tihi kradljivac kosti” jer nema simptome sve dok se ne desi prelom kosti. Osteoporotična fraktura rezultira sa značajnim morbiditetom i mortalitetom u muškaraca, sa posljedičnim smanjenjem kvaliteta života pacijenata, invaliditetom, socijalnim, kao i direktnim i indirektnim medicinskim troškovima. Ovo značajno opterećuje zdravstveni sistem bilo koje države u svijetu.

Procjenjuje se da su u SAD-u ukupni troškovi tokom 2005. god. bili 17 biliona američkih dolara.

Osteoporoza spada u jednu od pet najčešćih hroničnih bolesti uopšte i smatra se bolešću starijeg životnog doba. Prelom zbog osteoporoze se do sada smatrao ženskom bolešću. Globalna prevalencija osteoporoze kod muškaraca iznosi 6.6% muškaraca iznad 50 godina života, a kod starijih od 80 godina ovaj procenat raste na 16.6%. Svaki četvrti muškarac iz ove grupe će dobiti makar jednu osteoporotičnu frakturu. Smatra se da će ovaj procenat u budućnosti biti još veći zbog produžetka životnog vijeka populacije tj. starenja populacije, kao i modernog načina života

24

koji sve više eliminiše kretanje i zdravu ishranu. Već danas se procjenjuje da od 8 do 10% svjetske poplacije pati od ove bolesti, a u sljedećih 20. godina taj broj će se vjerovatno udvostručiti.

Procijenjeno je da u Evropi ima 3.6 miliona muškaraca sa osteoporozom a 70 % je neliječeno.

Od svih osteoporotičnih fraktura prelom kuka nosi najveći morbiditet i mortalitet. Mortalitet nakon fraktura je veći u muškaraca u odnosu na žene. Svake godine 80.000 muškaraca dobije prelom kuka, svaki treći će umrijeti u prvoj godini nakon preloma, a ostali svaki treći-četvrti će doživjeti još jednu frakturu. U svijetlu ove statistike muška osteoporoza je prepoznata kao rastući globalni problem i uprkos brojnim preporukama za dijagnozu i liječenje, muška osteoporoza je još uvjek neprepoznata i neliječena. Muškarci u svakoj životnoj dobi imaju 20 do 30% veći BMD nego žene. Veći BMD nosi sa sobom i određene mehaničke prednosti pa se kosti teže lome. Postepeno smanjenje lučenja testosterona tokom života, snažnije i krupnije kosti zbog drugačijeg rasta dječaka za vrijeme puberteta, duži maturacioni period, a takođe i intenzivnije bavljenje fizičkom aktivnošću u odnosu na žene, su razlozi zbog kojih je ova bolest tri puta rjeđa u muškaraca. Znači, kod muškraca se dostiže viši koštani vrh BMD-a u odnosu na žene. Hormonski status igra bitnu ulogu u metabolizmu kosti, poznato je da su estrogeni zaduženi sa smanjenje

koštane razgradnje, a testosteroni sa koštanu izgradnju.

Postoje tri glavna faktora rizika za osteoporozu kod muškaraca i to je pad muških polnih hormona, genetski faktori (idiopatska) i faktori koji dovode do sekundarne osteoporoze.

Analogno nastanku osteoporoze kod žena, smatra se da su promjene (smanjeno lučenje) u sekreciji muških polnih hormona, androgena, glavni razlog nastanka osteoporoze kod muškaraca.

Starenjem, kod muškaraca dolazi do potpunog sniženja nivoa slobodnog testosterona u krvi, samim tim i do smajenja koštane mase, no način prema kojem se kost gubi je nešto drugačiji (kortikalna i trabekularna kost). Sekundarna osteoporoza (60%) u vezi je sa hroničnim oboljenjima. Najčešći uzrok su ostali hormonski poremećaji, malnutricija, reumatoidni artritis, hronična obstruktivna bolest pluća, kardiovaskularnim oboljenja i ostale hronične i autoimune bolesti. Takođe je prepoznat abuzus alkohola, pušenje i posttransplantaciona stanja kao i upotreba određenih ljekova. Najčešće optuženi ljekovi su glukokortikoidi, antikonvulzanti, hemoterapeutici kao i preparati hormona štitaste žljezde. Ono što je bitno naglasiti je poremećen metabolizam vitamina D, smanjeno izlaganje suncu koje predstavlja bitan faktor za nastanak osteoporoze. Često se nedovoljno razmišlja o činjenici da suplementacija sa vitaminom D nije samo rezervisana samo za postmenopauzalne žene ili žene sa deficitom, već podjednako treba razmišljati o suplementaciji i kod muškaraca, naročito starijih od 50 godina.

Glavni parametar za postavljanje dijagnoze osteoporoze je osteodenzitometrijsko mjerenje gustine kosti (DXA). Mjeri se odstupanje koštane gustine u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim mjerenja gustine kosti, za dijagnozu su bitni detaljno uzeta anamneza i detekcija faktora rizika, kao i laboratorijski nalazi. U faktore rizika spadaju: dob starija od 50 godina, konzumacija alkohola i kofeina u prevelikim količinama, pušenje, mala tjelesna težina, maligne bolesti, poremećaji ishrane, nedostatak fizičke aktivnosti kao i hormonski disbalans muškarca.

Nizak BMD je loš prediktor jer 21% muškaraca sa vertebralnom frakturom i 39% sa frakturom kuka nisu imali BMD u nivou osteoporoze. Zato je napravljen FRAX skor koji preračunava frakturni rizik na osnovu ovih faktora rizika. Ovaj test može da nam pokaže šanse za prelom kostiju kod pacijenta u narednih 10 godina.

Liječenje je dugotrajno, a posljedice vrlo teške tako da

prevencija od dječijeg uzrasta u obliku redovne fizičke aktivnosti, zdrave i izbalansirane ishrane, izbjegavanja alkohola i pušenja, predstavlja prvi izbor u rješavanju ove bolesti koja preuzima epidemijski karakter. Švedska studija je pokazala da 5 puta više žena dobija terapiju za osteoporozu od muškaraca. Kada se već postavi dijagnoza, liječenje podrazumijeva farmakološke i nefarmakološke mjere. Nefarmakološke mjere podrazumijevaju eliminaciju faktora rizika ako je to moguće, prevenciju padova.

Farmakološke podrazumijevaju primjenu bisfosfonata kao prvu terapijsku liniju koje imaju i neka svoja ograničenja, zatim primjena anaboličkog hormona teriparatida, čija je primjena kontroverzna i ograničena na samo dvogodišnju primjenu zbog ozbiljnih neželjenih dejstava. Posljednjih godina u terapiju je uvedena i biološka terapija - denosumab koji predstavlja veliki korak unaprijed u liječenju osteoporoze u muškaraca. Ne smijemo zaboraviti da se i denosumab koristi u prvoj terapijskoj liniji osteoporoze. Denosumab je humano monoklonsko antitijelo (IgG2) koje se ciljano, sa visokim afinitetom i specifičnošću, vezuje za RANKL, sprječavajući na taj način aktivaciju njegovog receptora, RANK na površini prekursora osteoklasta i osteoklasta. Sprječavanje interakcije RANKL/RANK sprječava formiranje, funkciju i preživljavanje osteoklasta, Za razliku od ostalih antiresorptivnih ljekova on utiče kako na trabekularnu tako i na kortikalnu kost. Svoju efikasnost je pokazao u brojnim studijama koje su potvrdile efikasnost u liječenju osteoporoze u muškaraca podjednako kao i u žena sa postmenopauzalnom osteoporozom.

Denosumab se nalazi na Osnovnoj listi ljekova Crne Gore i indikovan je u terapiji osteoporoze kod žena u postmenopauzi, kod kojih je povećan rizik od pojave fraktura, terapiji gubitka koštane mase udružena sa hormonskom ablacijom kod muškaraca sa karcinomom prostate i povećanim rizikom od pojave fraktura i terapiji osteoporoze kod muškaraca sa multiplim osteoporotičnim frakturama.

U posljednje vrijeme pažnja medicinske javnosti je usmjerena u što boljoj dijagnostici i liječenju muškaraca sa osteoporozom tako da se intenzivno objavljuju novi ažurirani vodiči.

Ono što je bitno u priči sa osteoporozom je da ne treba izostaviti muškarce, zbog već pomenute činjenice da je stopa smrtnosti u osteoporotičnih preloma veća u muškaraca u odnosu na žene.

25

Imunološka trombocitopenijska purpura Dr Ivana Miketić, spec. interne medicine Centar za hematologiju, Klinički centar Crne Gore

Imunološka trombocitopenija (ITP) je sindrom u kojem se antitijela vežu za antigene trombocitne membrane. Ranije je bila poznata kao idiopatska trombocitopenijska purpura. Izraz "idiopatski" više se ne koristi, jer je etiologija poznata: ITP je uzrokovan poremećajem regulacije imunološkog sistema. Izraz "purpura" napušten je jer dovodi u zabludu - gotovo jedna trećina pacijenata s novootkrivenom ITP nema krvarenja, uprkos niskom broju trombocita.

Prema koncenzusu IWG (Inspectors Working Group), vodiču ASH (American Society of Hemathology), kao i nacionalnim i regionalnim preporukama, o trombocitopeniji se govori ako je broj trombocita ispod 100x109/L. Incidenca ITP-a je 4-10 na 100.000 ljudi, a smrtnost niža od 5%. ITP može biti primarna bolest, koja se javlja kod inače zdrave osobe (češće obolijevaju žene starosti od 20-50 godina). Kod djece je ITP češći kod dječaka nego kod djevojčica. Djeca mogu razviti ITP u bilo kom uzarstu, ali incidenca je najviša kod djece od 1-6 godina. Sekundarna ITP je posljedica drugih hroničnih stanja i bolesti.

U imunološkoj trombocitopeniji abnormalno autoantitelo, obično imunoglobulin G (IgG) sa specifičnošću za jedan

26

ili više glikoproteina u membrani trombocita, veže se za membrane trombocita u cirkulaciji. Trombociti indukuju fagocitozu mononuklearnim makrofazima, prvenstveno, ali ne isključivo u slezini.

Kao posljedica pomenutoga skraćen je životni vijek trombocita, pa je i smanjen njihov broj u perifernoj krvi. Slezina je ključni organ u patofiziologiji ITP, ne samo zato što se autoantitijela trombocita formiraju u bijeloj pulpi, već i zato što mononuklearni makrofagi u crvenoj pulpi uništavaju trombocite obložene imunoglobulinom. Mononuklearni sistem makrofaga slezine odgovoran je za uklanjanje trombocita u ITP, što pokazuje činjenica da splenektomija rezultira brzim obnavljanjem normalnog broja trombocita u većine pacijenata sa ITP. Ako megakariociti koštane srži ne mogu povećati proizvodnju i održavati normalan broj trombocita u cirkulaciji, razvijaju se trombocitopenija i purpura.

Postoje tri faze ITP-a: - novodijagnostifikovana: kraće od tri mjeseca, - perzistentna: 3-12 mjeseci po dijagnozi – bolesnici

Slika 1. Purpura

bez kompletne remisije, spontane ili terapijom indukovane, - hroniÄ?na: traje duĹže od 12 mjeseci.

Kod odraslih je većina sluÄ?ajeva ITP hroniÄ?na, manifestuje se podmuklim poÄ?etkom.

U hroniÄ?nom ITP-u, membranski glikoproteini (GP) na povrĹĄini trombocita postaju imunogeni, stimuliĹĄući proizvodnju autoantitijela trombocita. Kod osoba sa hroniÄ?nim ITP-om, pribliĹžno 75% autoantitijela je usmjereno protiv kompleksa trombocita GPIIb/IIIa ili GPIb/IX GP. Pretpostavlja se da je preostalih 25% usmjereno protiv drugih membranskih epitopa, ukljuÄ?ujući GPV, GPIa / IIa ili GPIV. Primarni uzroci dugotrajnog morbiditeta i smrtnosti kod pacijenata sa imunoloĹĄkom trombocitopenijom su krvarenje: lake modrice (purpure) (slika 1), taÄ?kasta krvarenja (petehije), epistakse, hematurija, hematemeza, melena, krvarenje u zglobove...

Spontano ili uzrokovano traumom, intrakranijalno krvarenje najÄ?eťći je uzrok smrti kod pacijenata koji boluju od ITP. Iako je većina sluÄ?ajeva akutnog ITP, posebno kod djece, blaga i nesimptomatiÄ?na, intrakranijalno krvarenje moĹže se dogoditi kada broj trombocita padne ispod 10Ă—109/L i najÄ?eťće se javlja kod osoba starijih od 60 godina. Procijenjena uÄ?estalost intrakranijalnog krvarenja kod odraslih sa ITP je 1,5%.

Dijagnoza idiopatske trombocitopenijske purpure podrazumijeva i iskljuÄ?ivanje drugih bolesti, posebno kod starijih od 60 godina nije rijetko da je ona posljedica nekog drugog primarnog deĹĄavanja.

UobiÄ?ajene diferencijalne dijagnoze imunoloĹĄke trombocitopenijske purpure i mogući alternativni uzroci trombocitopenije su:

t *OGFLDJKF QPQVU )*7 B WJSVTB IFQBUJUJTB $ WJSVTB IFQBtitisa B, autoimuni poremećaji/imunodeficijencije (uobiÄ?ajena varijabilna imunodeficijencija, sistemski eritemski lupus ili antifosfolipidni sindrom), maligniteti (npr. limfoproliferativni poremećaji);

t #PMFTUJ KFUSF VLMKVʊVKVʉJ DJSP[V JMJ QPSUBMOV IJQFSUFOziju);

t 4QMFOPNFHBMJKB

t Ljekovi ukljuÄ?ujući heparin, alemtuzumab, valproat, zloupotreba alkohola, konzumacija kinina (tonik vode), izloĹženost toksinima iz okoline ili hemoterapija;

t Bolesti koĹĄtane srĹži, ukljuÄ?ujući mijelodisplastiÄ?ne sindrome, leukemije, druge maligne bolesti, metastatske bolesti, mijelofibrozu, aplastiÄ?nu anemiju, megaloblastiÄ?nu anemiju, mijeloftizu i Gaucherovu bolest;

t /FEBWOF USBOTGV[JKF SJKFULB NPHVʉOPTU QPTUUSBOTGV[Jjske purpure) i nedavna vakcinisanja;

t /BTMKFEOB USPNCPDJUPQFOJKB LPOHFOJUBMOB BNFHBLB riocitna trombocitopenija, Wiskott-Aldrichov sindrom, bolest QPWF[BOB TB .:) #FSOBSE 4PVMJFSPW TJOESPN

t 0TUBMJ USPNCPDJUPQFOJĘŠOJ QPSFNFʉBKJ OQS %JTFNJOPvana intravaskularna koagulacija, trombotiÄ?ka trombocitopeniÄ?na purpura, hemolitiÄ?ko-uremiÄ?ni sindrom, Evansov sindrom).

%B CJ TF EJKBHOP[B USPNCPDJUPQFOJKF J[B[WBOF MKFLPWJNB mogla postaviti s povjerenjem, moraju biti zadovoljeni svi sljedeći kriteriji:

t Razvoj niskog broja trombocita trebalo bi pokazivati strogu vremensku povezanost s poÄ?etkom uzimanja lijeka;

t #SPK USPNCPDJUB USFCBMP CJ TF PQPSBWJUJ LBEB TF QSFLJOF uzimanje lijeka;

t Idealno bi bilo da postoje in vitro dokazi o stvaranju antitijela na lijek ili komponentu lijeka.

Laboratorijske studije: Ispitivanje imunoloĹĄke trombocitopenije zapoÄ?inje izradom kompletne krvne slike (KSS). 0CJMKFäKF *51 B KF J[P lovana trombocitopenija (slika 2). Anemija i/ili neutropenija mogu ukazivati na druge bolesti. Razmaz periferne krvi gleda hematolog i ono ĹĄto oÄ?ekujemo je da nema nezrelih leukocita (kao kod leukemije) ili fragmentiranih eritrocita (kao kod

27

trombotiÄ?ke trombocitopenijske purpure) i nema nakupina trombocita (kao kod pseudotrombocitopenije, slika 3).

Slika 2. Trombocitopenija

Na razmazu periferne krvi morfologija crvenih krvnih zrnaca (RBC) i leukocita je normalna. Morfologija trombocita je obiÄ?no normalna, s razliÄ?itim brojem velikih trombocita (to odraĹžava rano oslobaÄ‘anje megakariocitnih fragmenata u cirkulaciju).

Aspiracija i biopsija koĹĄtane srĹži kod pacijenata sa imunoloĹĄkom trombocitopenijom pokazuju normalan do povećan broj megakariocita u odsustvu drugih znaÄ?ajnih abnormalnosti.

Budući da primjena kortikosteroida moĹže promijeniti morfologiju srĹži, trebalo bi razmotiriti raÄ‘enje aspiracije koĹĄtane srĹži i biopsiju ako su kliniÄ?ka slika, godiĹĄte pacijenta ili drugi nalazi netipiÄ?ni za akutni ITP prije nego ĹĄto se pacijent poÄ?ne lijeÄ?iti kortikosteroidima.

Tretman kod trudnica: Trudnice bez manifestacija krvarenja Ä?iji je broj trombocita 30Ă—109/L ili veći ne trebaju nikakav tretman do 36. nedjelje trudnoće, osim ako poroÄ‘aj ne predstoji. Za trudnice sa brojem trombocita ispod 30Ă—109/L ili kliniÄ?ki znaÄ?ajnim krvarenjem, prva linija terapije su oralni kortikosteroidi ili IVIG. Druga terapijska linija je kombinacija kortikosteroida i IVIG ili splenektomija u drugom trimestru. Neki imunosupresivni ljekovi, dapson, agonisti trombopoetinskih receptora i rituksimab su kontraindikovani u trudnoći.

Cilj lijeÄ?enja je postizanje hemostatski bezbjednog broja trombocita!

U skladu sa tim postoje kriterijumi za procjenu terapijskog odgovora:

t kompletna remisija (KR) - trombociti preko 100x109 /L;

t parcijalna remisija (PR) - trombociti > 30x109/L ili 2x > ili jednako kao inicijalni broj trombocita;

t nepostizanje remisije â&#x20AC;&#x201C; trombociti < 30x109/L ili poveÄ&#x2021;anje < 2x na inicijalni broj trombocita;

t trajanje odgovora â&#x20AC;&#x201C; vrijeme od postizanje do gubitka KR/PR.

Terapija: Kod odraslih se preporuÄ?uje lijeÄ?enje pacijenata koji krvare i onih kod kojih je vrijednost trombocita manja od 30Ă&#x2014; 109/L. Pacijenti Ä?iji je broj trombocita veÄ&#x2021;i od 50Ă&#x2014;109/l obiÄ?no imaju minimalnu purpuru, a rizik od ozbiljnog krvarenja je nizak. Mogu se pratiti bez medikamenata.

Ako je potrebno lijeÄ?enje, prva terapijska linija su kortikosteroidi. Smjernice predlaĹžu ili prednizon (0,5-2,0 mg/kg dnevno) ili deksametazon (40 mg dnevno) kao vrstu kortikosteroida za poÄ?etnu terapiju. Intravenski imunoglobulini (0.8-1 g/kg TT) su veÄ&#x2021; duĹži niz godina terapija izbora nakon kortikosteroida. MeÄ&#x2018;utim kontraindikovani su kod splenektomisanih pacijenata i RhD negativnih.

Kao druga terapijska linija koji odrĹžavaju trombocitopeniju i nakon tri mjeseca lijeÄ?enja preporuÄ?uje se imunosupresivna terapija, vinka alkaloidi, danazol, agonisti TPO receptora (eltrombopag i romiplostim) i rituksimab. U Crnoj Gori je eltrombopag u ĹĄirokoj upotrebi.

Transfuzija trombocita moĹže biti potrebna za kontrolu kliniÄ?ki znaÄ?ajnih krvarenja, ali se ne preporuÄ?uju za profilaksu.

Ponovljena transfuzija trombocita moĹže dovesti do aloimunizacije trombocita.

HirurĹĄke i dijagnostiÄ?ke procedure kod ITP: U zavisnosti od procedure potrebna je razliÄ?ita minimalna vrijednost tromobocita da bi se ista sprovela: t 4UPNBUPMPĂ?LF JOUFSWFODJKF OFLSWBWF o CSPK USPNCPDJUB mora biti preko 20x109/L;

t &LTUSBLDJKB [VCB Y Ć´ -

t -PLBMOB BOFTUF[JKB Y Ć´ -

t .BOKF IJSVSĂ?LF JOUFSWFODJKF J QSPDFEVSF UJQB HBTUSPTLPpije, kolonoskopije, bronhoskopije- > 50x109/L;

t 4QMFOFLUPNJKB o Y Ć´ -

t VeÄ&#x2021;e hirurĹĄke intervencije â&#x20AC;&#x201C; kardiohirurgija - > 80x 109/L;

t 7BHJOBMOJ QPSPEKBK Y Ć´ -

t 4QJOBMOB J FQJEVSBMOB BOFTUF[JKB Y Ć´ -

t $BSTLJ SF[ Y Ć´ - Na kraju bi trebalo istaÄ&#x2021;i da je imunoloĹĄka trombocitopenijska purpura trombofilno stanje gdje se zbog trombocitoretikulocitnih agregata, megatrombocita, antitijela koja stimuliĹĄu endotel moĹže odviti tromboembolijski dogadjaj. U tom sluÄ?aju je lijeÄ?enje pravi izazov jer se mora djelovati antikoagulantnom terapijom, a o dozi i vrsti terapije bi se trebalo razmiĹĄljati u skladu sa vrijednostima trombocita i intezitetom krvarenja.

Slika 3. Pseudotrombocitopenija

28

Kod osoba s akutnom imunoloĹĄkom trombocitopenijom splenektomija obiÄ?no rezultuje brzom, potpunom i doĹživotnom kliniÄ?kom remisijom. Kod osoba s hroniÄ?nom ITP, rezultati splenektomije su obiÄ?no manje predvidljivi nego kod pacijenata s akutnom ITP. Broj trombocita moĹžda se neÄ&#x2021;e u potpunosti vratiti na normalne vrijednosti, a recidivi nisu rijetki nakon pet godina. Studije sugeriĹĄu da iniciranje mimetika trombopoetina moĹže zamijeniti splenektomiju kod znaÄ?ajnog broja odraslih sa hroniÄ?nim ITP. Potporna terapija moĹže takodje biti od koristi, a radi se o antifibrinoliticima, hormonskoj terapiji, fRVIIa, fibrinskom lijepku...

Hronika 01. oktobar – Kompanija Sandoz organizovala Adria regionalni panel Farmaceutska kompanija Sandoz organizovala je Adria regionalnalni panel pod nazivom Jesu li i drugi virusi nestali s COVIDom, namijenjen farmaceutima.

Panelisti su bili iz SEE regije, odnosno, iz Srbije mr ph Nikola Janković, iz Hrvatske infektolog prof. dr sc Ivan Puljiz, doktorica porodične medicine prim. dr sc Valerija Bralić Lang i farmaceutkinja mr ph Antonija Turkalj, a iz Bosne i Hercegovine doktorica porodične medicine dr Nataša Trifunović i iz Sjeverne Makedonije farmaceutkinja mr ph Biljana Božinovska. Moderator skupa je bila mr Arijana Meštrović, a uvod u panel vodio je prof Darko Marčinko u obliku videa.

- Vrijeme je COVID-19 pandemije, ali i sezonskih virusnih infekcija koje nijesu nestale i ne smijemo ih zaboraviti.

Bolesnici se kod virusa često prvo obraćaju farmaceutima, koji su im ujedno i najdostupniji.

Farmaceuti u ovom vremenu moraju zadržati racionalan pristup pacijentima, samouvjereno i smireno savjetovati pacijente u liječenju simptoma, nezavisno o uzroku. Bol u grlu, glavobolja, kongestija nosa, temperatura, kašalj… su simptomi koji, bez obzira na to jesu li uzrokovani COVID-19 infekcijom ili običnim Rhinovirusom, zahtijevaju djelotvorno simptomatsko liječenje – kazala je dr Nataša Fatić, predstavnica kompanije Sandoz.

Cilj ovog panela je bio pružiti farmaceutima relevantne i provjerene informacije na osnovu kojih će moći da povećaju brzinu i kvalitet trijaže pacijenata koji im dolaze sa simptomima respiratornih infekcija te im dati simptomatsku terapiju, a neke uz to uputiti ljekaru ili epidemiologu.

03. oktobar – Ništa nije promijenjeno od standardnih procedura za hronične pacijente U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku kod Nikšića liječi se 45 pacijenata oboljelih od koronavirusa, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Dr Dragica Gudelj u Kovid centru u bolnici Brezovik rekla je agenciji MINA da je riječ o srednje teškim pacijentima koji su za sada stabilnih vitalnih parametara i liječe se terapijom koju je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija.

- U Brezoviku su oboljele četiri medicinske sestre, dobrog su opšteg stanja, nalaze se na kućnom liječenju i očekujemo njihov brzi oporavak. Jedan ljekar, koji je bio pozitivan na korona virus, oporavio i vratio na posao - kazala je dr Gudelj.

Kovid centar, kako je navela, raspolaže sa 60 mjesta, dok su ostali paviljoni u takozvanom čistom dijelu bolnice izdvojeni.

- U Brezoviku je izvršena reorganizacija i zdravstveni radnici podijeljeni su u dvije grupe, od kojih su jedni isključivo

angažovani u Kovid centru, a drugi brinu o ostalim pacijentima.

Naporno je i teško raditi, više je smjena, ali se borimo kako bi se što uspješnije i brže izašlo iz teške situacije prouzrokvane pandemijom korona virusa - ukazala je dr Gudelj.

U Brezoviku se u takozvanom drugom talasu epidemije do sada liječilo 205 pacijenata oboljelih od kovida.

Na pitanje da li je povećan broj pacijenata u ostalim paviljonima, s obzirom da su jedina specijalna bolnica za plućne bolesti u Crnoj Gori, dr Gudelj je kazala da se njihov broj na bolničkom liječenju smanjuje.

- Ovo je period kada su naši hronični pacijenti češće na bolničkom liječenju, ali u ovoj situaciji je smanjen broj pregleda i primaju se samo najugroženiji - rekla je dr Gudelj dodajući da je riječ o pacijetima sa hroničnim opstruktivnim bolestima pluća, astmatičarima, sa kojima su inače u kontaktu.

06. oktobar – Klinički centar lider u digitalizaciji zdravstvenog sistema Klinički centar Crne Gore je predstavio projekat Teleradiologije. Radi se uspješnoj realizaciji druge faze projekta Telemedicine koji je implementiran zahvaljujući donaciji kompanije MTEL. - Ovo je još jedan veliki iskorak u crnogorskoj medicini.

Danas je počeo projekat digitalizacije radiološke službe ne samo u Kliničkom centru Crne Gore nego i u bolnicama koje su posredstvom telemedicine povezane sa nama. To su opšte bolnice u Beranama, Pljevljima i Baru i ovo predstavlja novi korak u crnogorskoj medicini. Zadovoljstvo je što smo mi u KCCG preteče i prvi koji su insistirali na digitalizaciji zdrvstvenog sistema i ovo je nešto što je već prisutno u najrazvijenijim zemljama svijeta kazao je dr Jevto Eraković, direktor Klničkog centra Crne Gore ističući da zahvaljujući ovoj tehnologiji KCCG je na mapi evropskih centara u kojima se primjenjuju ove tehnologije.

On je pojasnio da će od sada radilolozi KCCG, bez obzira gdje se nalaze, moći da očitaju i interpretiraju sve radiološke snimke ne samo za pacijente koji se snimaju u KCCG, već i one koji se snimaju u pomenutim opštim bolnicama u Crnoj Gori.

- Nadamo se da je ovo samo početak digitalizacije zdravstvenog sistema. Sama COVID-19 pandemija pokazala je koliko je značajna digitalizacija zdrvstvenog sistema. Drago nam je što smo mi u KCCG to prepoznali prije pojave COVID-a i zajedno sa našim strateškim partnerima omogućili crnogorskim građanima i zaposlenima u zdravstvenom sistemu da dobiju sistem koji, kao što sam već rekao, danas je prepoznat u najprestižnim i najrazvijenim evropskim i svjetskim centrima - istakao je dr Eraković i zahvalio se kompaniji MTEL. O značaju Telemedicine i konkretno Teleradiologije ispred

29

kompanije MTEL govorila je Aleksandra Radojević, direktorica Sektora za strategiju i rizike.

- Danas smo ovdje u Kliničkom centru lijepim povodom, a to je završetak druge faze projekta Telemedicine – Teleradiologija. Ukupna vrijednost projekta završetkom druge faze prešla je million i trista hiljada eura. Danas je Teleradiologija ljekarima u Klinickom centru i opštim bolnicama dostupna, a što je najvažnije koristiće građanima Crne Gore u efikasnijem i uspješnijem liječenju – naglasila je Radojević.

Radiolog dr Žanka Cerović, načelnica Odjeljenja za CT i NMR KCCG je istakla da novom informacionom tehnologijom KCCG ojačava upravo svoju ozbiljnost u svakom pogledu jer Klinički centar je edukativna baza Medicinskog fakulteta Crne Gore.

- Dakle, ovdje se obučavaju mladi doktori i ovo je baza za obuku specijalista radiologa. Oni će samim ovim informacionim novim tehnologijama imati apsolutno jedan adekvatan bolji trening nego do sada. Isto tako ova baza će poslužiti da pišemo naučne radove, da budemo prodorniji nego što smo bili do sada s obzirom da mi ovdje radimo vrlo kvalitetno i na apsolutno evropskom nivou.

08. oktobar - Dom zdravlja Podgorica otvorio i treći COVID centar za odrasle Dom zdravlja Podgorica je otvorio i treći Covid centar za odrasle u zdravstvenom objektu Centar (zgrada VMC, preko

puta stadiona), zbog sve većeg priliva pacijenata, koji se javljaju sa simptomima koji upućuju na virus Covid i smanjenja gužvi ispred ambulanti. Dakle, trenutno u sklopu Doma zdravlja Podgorica odrasli pacijenti suspektni na ovaj virus, osim u objektu Centar, mogu se pregledati u Covid centrima u Tološima, na Zlatici, gdje se nalazi i Covid centar za djecu.

Građani svoje zdravstvene tegobe i simptome koji upućuju na infekciju Covid virusom mogu prijaviti na brojeve telefona: 067/ 071-846; 067/ 083-554; 067/ 709-607. Na njihove poziva javlja se isključivo ljekar koji ih upućuje na dalje korake, u zavisnosti od simptomatologije.

Dom zdravlja Podgorica, takođe, organizovao je i kućne posjete za pacijente suspektne i pozitivne na Covid, tako da je obezbijeđeno sedam medicinskih ekipa, koje čine izabrani doktor

Autorka emisije: Jasna Kaluđerović

Četvrtak 18.00h Repriza: Subota 21.00h

i medicinska sestra/tehničar, koji svakodnevno zbrinjavaju sve sugrađane kojima je potreban ovaj vid zdravstvene usluge.

Kako bi izbjegli veće gužve u i ispred zdravstvenih objekta, za sve pacijente koji koriste usluge portala e zdravlje, odnedavno je omogućeno da ne dolaze u objekte Doma zdravlja Podgorica, već da putem ove aplikacije naruče redovnu terapiju, koju će im elektronski propisivati dva ljekara, koji su angažovani isključivo za taj posao.

09. oktobar - Potpisan sporazum o nabavci vakcine protiv COVID19 kada bude dostupna Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, u ime Crne Gore potpisao je sporazum, prema kojem će naša zemlja kada vakcina protiv bolesti COVID19 bude proizvedena, dobiti zagarantovane doze, bez čekanja i naknadnog apliciranja.

- Želim da vas informišem da je Vlada Crne Gore na održanoj sjednici razmotrila i usvojila Informaciju o zaključivanju Sporazuma o preuzetoj obavezi po modelu opcione kupovine vakcine protiv COVIDa-19. Ja sam upravo potpisao Sporazum, a danas će biti uplaćen avans u iznosu od 771.280,00 $, odnosno 646.000,00 eura - kazao je Hrapović.

Ministar je obrazložio da je Crna Gora potpisivanjem ovog sporazuma pristupila COVAX Mehanizmu za vakcine protiv COVID-19, koji je iniciran od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) sa ciljem da omogući nabavku i pravednu raspodjelu među zemljama učesnicama vakcina za novi soj koronavirusa SARS-COV-2.

Inicijalna cijena po dozi vakcine predviđena je u iznosu od 10,55 $, odnosno 8.84 eura.

Shodno istraživanjima Instituta za javno zdravlje Crne Gore i njihovoj procjeni o potrebnoj količini doza vakcine, u pismu Potvrde o namjeri za učešće, naša zemlja je iskazala potrebu za 248.800 doza, odnosno količinu koja bi pokrila 20% stanovništva (s obzirom da su preporučene dvije doze po jednoj osobi).

Procijenjena ukupna vrijednost nabavke je 2.582.640,00 $, odnosno oko 2.163.000,00 eura.

Takođe, Vlada je, uz saglasnost Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti, obezbijedila sredstva za lijek remdesivir, koji će se koristiti za liječenje naših građana koji su zaraženi korona virusom, a imaju težu kliničku sliku.

Na sjednici Nacionalne Komisije za kvalitet i bezbjednost zdravstvene zaštite održanoj dana 24.09.2020. godine, usvojen je Protokol liječenja COVID-a starijih od 16 godina Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore. Navedenim Protokolom u terapiji pacijenata sa teškim respiratornim tegobama, kao jedan od antivirusnih ljekova predviđeno je uvođenje lijeka nezaštićenog naziva remdesivir. Cijena navedenog lijeka iznosi 345,00 eura po ampuli (bez PDV-a) i ista je za sve zemlje.

- Na osnovu procjene Kriznog medicinskog štaba, a u odnosu na dnevni broj COVID-19 hospitalizovanih pacijenata, posebno onih sa težom i teškom kliničkom slikom, iskazana je potreba u količini od 320 ampula Remdesivira na mjesečnom nivou.

Imajući u vidu navedeno, za nabavku lijeka na mjesečnom nivou potrebno je obezbijediti 110.400,00 eura (bez PDV-a) - kazao je ministar Hrapović.

09. oktobar – kompanije Farmegra i Pfizer organizovale stručni skup U organizaciji veledrogerije „Farmegra” i farmaceutske kompanije „Pfizer” u podgoričkom hotelu Hilton je 09. oktobra realizovan stručni skup na temu „Uloga i značaj hormona rasta u liječenju u dječijem uzrastu i periodu tranzicije”. O diferencijalnoj dijagnozi niskog rasta i studijski obrađenim iskustvima dugogodišnje primjene terapije hormonom rasta ovom prilikom je govorila prof. dr Mira Samardžić. Dr Nataša Čurović govorila je o efektima terapije hormonom rasta kod djece rođene male za gestaciono doba, a dr Đorđije Krnjević imao je za temu značaj i ulogu hormona rasta u periodu tranzicije.

(Opširnije u sljedećem broju) 09. oktobar - Stimulans za rad sa Kovid pacijentima Zaposleni u zdravstvu, koji rade sa Kovid-19 pacijentima, dobili su 30 odsto stimulansa na septembarsku platu, saopšteno je iz Vlade.

- Odluka se odnosi na zaposlene u domovima zdravlja, Kliničkom centru Crne Gore, bolnicama Nikšić, Berane, Bar, Pljevlja, Bijelo Polje i Brezovik, Zavod za hitnu medicinsku pomoć i Institut za javno zdravlje - navodi se u Tviter objavi Vlade.

10. oktobar - Liječenje van Crne Gore omogućeno i tokom pandemije Fond za zdravstveno osiguranje je i tokom epidemije koronavirusa građanima Crne Gore obezbjeđivao liječenje u inostranstvu. Za tu svrhu je od početka epidemije utrošeno million eura. Sa druge strane, neki naši državljani se o svom trošku liječe van zemlje. Pod znakom je pitanja mogu li da dobiju zdravstveni tretman prije svega u zemljama Evropske unije u koju naši građani ne mogu da uđu zbog epidemiološke situacije kod nas.

Ekipa TVCG provjerila je u nekoliko ambasada postoje li ograničenja i za pacijente.

Od prvog marta do prvog oktobra ove godine van Crne Gore je o trošku države liječeno više od 450 građana.

- Upućeno je 365 lica na liječenje van Crne Gore. Najveći broj upućen je u ustanove Republike Srbije, a 69 u ugovornu ustanovu Acibadem. Nekih 25 pacijenata upućeno je u druge države: Njemačku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, itd. - kazala je za Jutarnji program TVCG v.d. pomoćnica direktora Sektora za zdravstveno osiguranje Vukosava Pejović.

Ove godine je, u odnosu na isti period prošle godine, na liječenje u inostranstvo poslato pet puta više pacijenata.

12. oktobar – Implementiran Elektronski ekonomski karton Fond za zdravstveno osiguranje je u prethodnom periodu, u sklopu Integralnog informacionog sistema zdravstva (IISZ) do sada je razvio i implementirao osam elektronskih servisa namijenjenih osiguranicima (eZakazivanje, eRecept, eNalaz, eApoteka, eOsiguranje, eNaručivanje, eOstvarivanjePrava, eCovid), koji su dostupni osiguranicima odnosno građanima na mobilnoj aplikaciji i Web portalu eZdravlje. U skladu sa prepoznatim potrebama

31

osigaranika i zdravstvenog sistema implementiran je i u funkciji je novi elektronski servis eEK (Elektronski ekonomski karton).

Svrha ovog servisa je da omogući uvid osiguranicima u troškove ostvarivanja njihovih prava iz zdravstvenog osiguranja (koji se prvenstveno ostvaruju u Fondu za zdravstveno osiguranje), troškove ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu (koja se ostvaruje u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama) kao i troškove ostvarivanja drugih prava, za koje postoje elektronske evidencije u IISZ. Na taj način osiguranici će moći izvršiti uvid u iznose sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja odnosno sredstava iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje utrošenih za ostvarivanje njihovih prava.

Pored navedenog elektronskog servisa ovaj Karton će imati svoju značajnu primjenu u Fondu, a prilikom kontrola izvršenja ugovorenih obaveza od strane davaoca zdravstvenih usluga odnosno kontrole evidencije i fakturisanja pruženih usluga osiguranicima u zdravstvenom sistemu. Gore navededno predstavlja značajan iskorak u smislu kontrole i upravljanja troškovima, odnosno praćenja i uticaja na finansijske tokove u zdravstvenom sistemu.

Servis je prije svega uspostavljen u namjeri da Fond kao institucija, kroz transparentan pristup u smislu upravljanja dijelom javnih finansija, zajedno sa građanima vrši bolju kontrolu i nadzor nad troškovima koji se generišu u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

15. oktobar - Popunjena Kovid bolnica u Bijelom Polju Epidemiološka situacija u Bijelom Polju je zabrinjavajuća. Broj oboljelih raste iz dana u dan, a bolnički kapaciteti u tom gradu su popunjeni.

Iz te zdravstvene ustanove kažu da će povećati kapacitete, ali da se, boljom disciplinom, situacija može kontrolisati. Nadležni poručuju Bjelopoljcima i da zvanična statistika ne oslikava realno stanje u gradu.

periodu u skladu sa prelaznim režimom koji je Zakonom propisan. (www.calims.me) 17. oktobar – Časopis Medikal organizovao onlajn stručni skup Suženi spektar komunikacionih aktivnosti u vrijeme aktuelne pandemije uticao je na način organizovanja stručnog endokrinološkog skupa posredstvom internet učešća. Naime, Medical je 17. oktobra organizovao vebinar, odnosno Endokrinološku radionicu za izabrane ljekare sa područja sjevera Crne Gore.

Pokrovitelji skupa bile su farmaceutske kuće MERCK i ASTRA ZENECA, a vebinar je vodila direktorica čaopisa Medical Slavica Pantelić. Gosti predavači bili su dr Ivan Božović, OB Bijelo Polje, dr Nataša Bogavac, DZ Mojkovac i dr Vesna Dujović, OB Pljevlja. Realizovane su i tri stručne endokrinološke radionice koje su vodili dr Snežana Radovanić, OB Berane, dr Emir Muzurović iz KCCG, i dr Elzana Čikić, KCCG. Vebinar je animirao za onlajn-učešće oko 80 ljekara i 20 farmaceuta. (Opširnije na stranama 5,6,7) 17. oktobar - Situacija u Ulcinju složena Epidemiološka situacija u Ulcinju je veoma složena, a efekte mjera možemo očekivati kroz nekoliko dana, saopštio je Radiju Crne Gore direktor Doma zdravlja Ulcinj dr Pavle Marniković.

16. oktobar – CALIMS nastavlja rad kao Institut za ljekove i medicinska sredstva - CInMED Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, kao nezavisni regulatorni autoritet, od svog osnivanja kontinuirano teži ka implementaciji najviših evropskih i međunarodnih standarda, kako kroz harmonizaciju legislative, tako i kroz uvođenje procedura koje obezbjeđuju kvalitet, nepristrasnost i transparentnost u radu.

Imajući u vidu da se nalazimo u fazi od ključnog značaja u procesu evropskih integracija, u prethodnom periodi najveća pažnja posvećena je daljem razvoju i unapređenje rada Agencije, prije svega u oblasti dostizanja standarda i primjeni načela i smjernica Evropske unije, kao i razvoju naučne i istraživačke djelatnosti.

U skladu sa postavljenim ciljevima harmonizacije sa propisima i dobrim praksama Evropske unije donijet je i novi Zakon o ljekovima, koji se primjenjuje od 12. avgusta 2020. godine.

Zadovoljstvo nam je da vas obavijestimo da je sa novim Zakonom o ljekovima, Agencija proširila oblast svog djelovanja i na naučno-istraživačku djelatnost i time postala Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore – CInMED. Potpuna transformacija i usaglašavanje poslovanja Instituta za ljekove i medicinska sredstva odvijaće se u narednom

32

On podsjeća da su nove, restriktivne mjere stupile na snagu prije neki dan, te da je rano govoriti o efektima.

- Nove mjere su donijete prije neki dan, tako da nema još uvijek nekih značajnih rezultata vezano za to, ali krećući se kroz grad primjećujem da su se građani povinovali novim mjerama. Situacija je prilično složena – kazao je dr Marniković.

Podsjeća da u najjužnijem crnogorskom gradu trenutno ima 208 registrovanih slučajeva infekcije, što je, kako navodi, veliki broj za Ulcinj.

- Inficiranih imamo i među osobljem Doma zdravlja, ali su oni dobrog stanja, tako da čekamo da se vrate na posao vrlo brzo i da se kompletiramo – kazao je dr Marniković.

19. oktobar - Počinje adaptacija dva doma zdravlja u Podgorici Realizacija projekta adaptacije objekata domova zdravlja Nova Varoš i Stara Varoš u Podgorici zvanično je počela uvođenjem

u posao izvođača, podgoričkog preduzeća Fidija.

Kako navode iz Uprave javnih radova, vrijednost radova je 995.797 eura, rok za njihovo izvođenje je pet mjeseci, a sredstva je obezbijedila Vlada Crne Gore.

Stručni nadzor, kako dodaju, obavljaće doo Urbi.pro iz Podgorice, sa kojim je Uprava javnih radova zaključila ugovor na iznos od 23.534 eura.

- Na radnom sastanku predstavnika Uprave javnih radova sa izvođačem, stručnim nadzorom, projektantom i rukovodstvom JZU Dom zdravlja Podgorica, dogovoreni su dalji koraci i način organizacije budućih gradilišta. Posebno je istaknuta neophodnost da tokom radova bude obezbijeđen kontinuirani rad medicinskog osoblja domova zdravlja sa pacijentima - navodi se u saopštenju.

Projekat obuhvata stavljanje u funkciju trenutno neiskorišćenih spratova dva objekta.

- Dom zdravlja Nova Varoš na ovaj način dobiće nove prostorije za laboratoriju, savjetovalište, ginekologiju, izabrane ljekare, administraciju i prateće sadržaje. U Domu zdravlja Stara Varoš planirano je organizovanje fizikalne terapije, centra za edukaciju, zatim prostorije za izabrane doktore, kao i administrativni i drugi sadržaji za zaposlene - kazali su iz Uprave javnih radova.

19. oktobar - Studenti sa invaliditetom oslobođeni plaćanja školarine Studenti sa invaliditetom oslobođeni su obaveze plaćanja naknade za studiranje za studijsku 2020/21. godinu, odlučio je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore (UCG).

Iz UCG su kazali da je to odlučeno na zahtjev Udruženja mladih sa hendikepom, Udruženja Multipleskleroze i Pomorskog fakulteta Kotor, kao i na pojedinačne zahtjeve studenata.

Upravni odbor ovlastio je Komisiju za dodjelu novca za poboljšanje uslova stanovanja i za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG dodjelom kredita da raspiše oglas.

Predsjednik Upravnog odbora Duško Bjelica kazao je da će oglas za dodjelu novca za poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih na Univerzitetu, sa obrascem zahtjeva za rješavanje stambenih potreba, biti objavljen u Biltenu UCG. On je dodao da je, na predlog Komisije, Upravni odbor donio odluku da su krediti koji se dodjeljuju za poboljšanje uslova stanovanja beskamatni.

Na sjednici je, kako je saopšteno, donijeta i odluka o formiranju drugostepene komisije za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG. Članovi drugostepene komisije su Mirko Đurović, koji je i predsjednik Komisije, Miran Begić, Svetlana K. Perović, Snježana Hrnčić i Veselin Mićanović.

20. oktobar - Brzi testovi u privatnim laboratorijama Vlada Crne Gore odlučila je da poliklinike Mojlab i Hipokrat iz Podgorice, kao i Dnevnu bolnicu Dr Zejnilović iz Bara uvrsti u mrežu zdravstvenih ustanova u kojima će se obavljati usluge ispitivanja koronavirusa real-time PCR tehnikom.

Iz Vlade su kazali da je bez održavanja sjednice donijeta Odluka o dopunama Odluke o mreži zdravstvenih ustanova.

- Odlukom su mreži zdravstvenih ustanova dodate Poliklinika MojLab iz Podgorice, Hipokrat kao davalac usluga primarne zdravstvene zaštite za djelatnost mikrobiološke dijagnostike za usluge ispitivanja prisustva novog korona virusa (SARSCoV-2) real-time PCR tehnikom, Dnevna bolnica Dr Zejnilović iz Bara kao davalac usluga laboratorijske dijagnostike za usluge ispitivanja prisustva novog koronavirusa (SARS-CoV-2) real-time PCR tehnikom iz djelatnosti mikrobiološke dijagnostike, na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite - saopšteno je iz Vlade.

Kazali su da će se uvođenjem ovih zdravstvenih ustanova smanjiti opterećenje laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, a time i vrijeme čekanja rezultata testova i smanjiti troškovi koji su do sada nastajali slanjem uzoraka na testiranje u laboratoriju u Njemačkoj.

21. oktobar - U Crnoj Gori nije rođena nijedna kovid pozitivna beba U Crnoj Gori do sada nije rođena nijedna kovid pozitivna beba, a kod novorođenčadi koja su kasnije inficirana, kako su saopštili ljekari, oporavak je prošao dobro, kazala je neonatološkinja iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore dr Danojla Dakić.

Ona je u toku info dana Stiže nam beba, kazala da je do sada bilo nekoliko slučajeva beba pozitivnih na kornavirus, ali ne na samom rođenju, prenosi portal Roditelji.me.

Dr Dakić govorila je o prvim danima i satima u životu bebe, rođenju i ocjenama koje dobijaju nakon dolaska na svijet, fiziološkoj žutici, i prvim posjetama pedijatrima.

- Dvoje novorođenčadi, koji su imali oko 20 dana života, dobili su virus od svojih roditelja i dobro su se oporavili. Do sada nije bilo slučajeva korone kod beba na rođenju. Imali smo i bebe od kovid pozitivnih majki, koje su porađane u bolnici Codra. Te bebe smo po pravilu testirali dva puta i bile su negativne - navela je dr Dakić.

Kako kaže posljednja istraživanja u svijetu govore da je bilo nekoliko beba u Velikoj Britaniji, koje su na rođenju bile kovid pozitivne, ali kod nas nije bilo tih slučajeva.

U Centar za neonatologiju ne primamo sve bebe koje se rode u Codri, jer nema potrebe. Na našem odjeljenju smještena su samo djeca koja bi i inače bila kod nas iz razloga što imaju malu porođajnu težinu ili neke zdravstvene probleme. Ako je beba za intenzivnu njegu, bez obzira da li je mama kovid pozitivna ili negativna, ona dolazi kod nas - objasnila je dr Dakić.

22. oktobar - Prvi u regionu po broju oboljelih i hospitalizovanih Institut za javno zdravlje (IJZ) poručio je građanima da u susret sezonskom virusu gripa, te njegovom sudaranju s korona virusom, nema mjesta panici, već da je neophodno poštovanje propisanih mjera.

- U suštini ne moramo da brinemo i da se plašimo, dovoljno je samo da se pridržavamo opštih preventivnih mjera, a to su nošenje maski svuda i uvijek, zatim distanca od metar i po i redovno pranje ruku - rekla je za TVCG dr Marija Božović iz IJZ. Ona je istakla i da se u odnosu na region Crna Gora po

33

broju oboljelih i hospitalizovanih nalazi na prvom mjestu.

Najavila je i da bi vakcine protiv sezonskog gripa u AU Montefarm trebalo da stignu ubrzo.

Podsjećamo, laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 691 uzorka na novi korona virus i registrovali 177 novopozitivnih slučajeva infekcije.

Prijavljena su i tri smrtna ishoda, saopštio je IJZ.

zajednički cilj unaprijediti kvalitet usluge na lokalnom nivou i pograničnom području, tako da se slijedeće faze projekta realizuju kontinuirano u naredne dvije godine sa nabavkom medicinske i trenažne opreme, edukaciji medicinskog i nemedicinskog kadra.

22. oktobar - NATO šalje Crnoj Gori 20 respiratora Crna Gora će kroz NATO povjerenički fond za odgovor na pandemiju dobiti 20 respiratora, saznaje Pobjeda. Respiratori će, kako saznajemo, biti isporučeni uskoro, čim budu završene procedure dostave sa crnogorskim vlastima.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je u srijedu da će Crna Gora dobiti respiratore i zaštitnu opremu od Alijanse u borbi protiv koronavirusa, najavljujući da će pomoć biti poslata u narednom periodu.

- To je dokaz NATO solidarnosti i podrške jedni drugima.

Ako bude potrebe, obezbijedućemo i drugu vrstu pomoć, osim respiratora - rekao je Stoltenberg.

NATO je saopštio da će do kraja oktobra ili novembra isporučiti Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji respiratore u cilju borbe protiv korona virusa.

- NATO saveznice Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dobiće desetine respiratora i ukupno oko 1.5 miliona eura u medicinskim zalihama iz Povjereničkog fonda za odgovor na pandemiju - navedeno je u ranije objavljenom saopštenju.

U saopštenju NATO se navodi da je odluka o pomoći uslijedila nakon zahtjeva za pomoć ove tri zemlje NATO Evroatlantskom centru za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC).

NATO je formirao zalihe medicinske opreme za pružanje hitne podrške zemljama članicama ili partnerskim državama kojima je ona potrebna, a trgovina i skladištenje opreme vrši se preko Agencije za podršku i nabavke Alijanse (NSPA).

Iz Alijanse je saopšteno da je nekoliko saveznica dalo vrijedne donacije fondu, uključujući respiratore iz SAD i Mađarske, i lične zaštitne opreme iz Njemačke.

22. oktobar - Zavodu za hitnu pomoć tri reanimobila Zavod za HMP u fazama realizuje projekat “RACE ”u okviru odobrenih Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora. U prvoj fazi projekta realizovana je nabavka tri reanimobila, a ukupna vrijednost dodijeljenih sredstava za Zavod za HMP Crne Gore je 244 714.65 eura bez PDV-a.

Vozila su mogla biti raspoređena u tri od deset gradova koji su programsko područje. Uzimajući u obzir prethodnu raspodjelu vozila po organizacionim jedinicama, obimu posla i trenutnog stanja voznog parka vozila su raspoređena Jedinicama za HMP Podgorica, Nikšić i Budva.

Partneri na projektu su Dom zdravlja Mostar, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke Županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.

Zajednički pristup projekta je uskladiti kvalitet, standard, procedure, opremu i stručnu osposobljenost kadrova kojima je

34

- Vodimo aktivnu politiku obnavljanja voznog parka i stvaranja što kvalitetnijih uslova za transport pacijenata, i od decembra 2016.godine do danas obezbijeđeno je 21 novo vozilo - navodi se u saopštenju.

23. oktobar - Crna Gora deseta u svijetu po broju oboljelih Belgija je na prvom mjestu u svijetu po broju aktivno oboljelih od kovida 19 na 100 hiljada stanovnika, a Crna Gora deseta, pokazuju podaci preuzeti sa Worldmetersa. Po smrtnosti, naša zemlja je na 19. mjestu, dok je po broju testiranih na 24. poziciji.

U Belgiji je registrovano 2.045 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, a u Crnoj Gori 623 na 100 hiljada. Na drugom mjestu je Andora sa 1.653 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, treći je Vatikan sa 1.496, četvrta Francuska sa 1.311.

Od zemalja regiona na desetom mjestu je Slovenija sa 488 oboljelih na 100 hiljada stanovnika, na 37. Sjeverna Makedonija sa 314 oboljelji, 38 Bosna i Hercegovina sa takođe 314.

Albanija je 42. sa 257 oboljelih na 100 hiljada stanovnika, a Hrvatska na 51. sa 205 oboljelih na 100 hiljada.

Podaci sa Worldmetersa pokazuju da je najveća smrtnost na milion stanovnika u San Marinu 1.237 slučajeva, na drugom mjestu je Peru sa 1.026 slučajeva, na trećem Belgija sa 912, a četvrtom Andora sa 825 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

Crna Gora se nalazi na 19 mjestu sa 403 smrtna slučaja na milion stanovnika.

Po broju testiranih na prvom mjestu je Gibraltar sa 1.789.896 testova na milion stanovnika, a na drugom Andora sa 1.778.136 testova na milion stanovnika. Crna Gora se nalazi na 24 mjestu sa 132.626 testova na milion stanovnika.

Na objavljenom spisku na worldmetersu nema podataka za sve države svijeta, jer neke taj podatak ne objavljuju.

23. oktobar - Koreja donirala 277.000 zaštitnih maski Vlada Koreje donirala je 277 hiljada zaštitnih maski Crnoj Gori za podršku u borbi protiv COVID-19, čija je vrijednost 200 hiljada dolara, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore

(KCCG).

Navodi se da je povodom prijema maski održana online ceremonija, na kojoj su govorili šef Kriznog medicinskog štaba Crne Gore dr Nermin Abdić i ambasador Koreje Hjong-ćan Če.

ovaj problem i dalje ostaje prisutan i da se nedovoljno radi na prevenciji. Vjerujem da je u praksi broj abortusa, pa i selektivnih, značajno veći nego što imamo mogućnost da čujemo. Da li se neko bavi abortusima u Crnoj Gori? Vjerujem da se bave zdravstveni radnici, a naročito ginekolozi koji svakodnevno rade sa pacijentkinjama, pružaju im informacije i zdravstvene usluge – istakla je Šišović.

27. oktobar - Stanari Doma starih se vraćaju s bolničkog liječenja

Dr Abdić se zahvalio na vrijednoj donaciji i ukazanom prijateljstvu i privrženosti u kompleksnoj situaciji u kojoj se nalaze sve države svijeta.

On je naveo da će ta vrijedna donacija značajno doprinijeti suzbijanju širenja epidemije primjenom mjera, u prvom redu, nošenja maski.

25. oktobar - U Crnoj Gori godišnje oko 1400 abortusa Prema podacima iz Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja, u Crnoj Gori se godišnje obavi oko 1.000 namjernih i selektivnih abortusa, zbog neplaniranih trudnoća i odabira pola djeteta. Do 2018. godine postoji trend neravnoteže između polova na rođenju i on se, za posljednjih 15 godina, kreće 110 dječaka na 100 djevojčica, pokazuje istraživanje Kliničkog centra, prenosi Dan.

Podaci iz Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja pokazuju da se ukupno godišnje obavi čak 1.400 abortusa, od kojih je samo dio opravdan i iz zdravstvenih razloga.

Programski direktor CAZAS-a Sanja Šišović kazala je za Dan da svako ima pravo da slobodno i odgovorno odlučuje o broju djece i razmaku između rađanja, što uključuje i odluku da li uopšte imati djecu i pristup sredstvima za praktikovanje ovog prava.

- Selektivni abortusi su problem o kojem se poslednjih godina mnogo govorilo u javnosti i činjenica je da oni postoje u velikoj mjeri. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da

U Domu starih Grabovac u Risnu i dalje vode borbu sa koronavirusom koji je u tu ustanovu ušao krajem prošlog mjeseca, saopštio je šef Socijalne službe doma Petar Pajković.

On je u Jutarnjem programu TVCG rekao da se za sada vrlo uspješno bore protiv virusa, te da očekuju povratak devet stanara po isteku bolničkog liječenja. Oni su, kaže, svi stabilnog zdravstvenog stanja.

- Sa velikim zadovoljstvom iščekujemo taj dan. Što se tiče naših kolega koji su bolovali od koronavirusa, svi su se oporavili. Velika većina njih se vratila svojim obavezama, a mi nastavljamo da radimo i činimo sve da se korona ponovo ne pojavi u domu - rekao je Pajković.

Zahvalio i stanarima doma, koji su sedam mjeseci istrajni i pomažu upravi da se prebrodi ovo izazovno vrijeme.

Posjete su, ističe Pajković, i dalje zabranjene, a trude se da korisnici u kontaktu s rodbinom budu putem društvenih mreža.

28. oktobar - Rezultati testova se duže čekaju zbog velikog priliva uzoraka Vrijeme čekanja na rezultate testiranja na Covid-19 značajno se produžilo s obzirom na enorman priliv uzoraka u laboratorije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Apeluju na sve testirane da ostanu u svojim kućama i izbjegavaju kontakte.

- Kako bi osiguralil da pacijenti koji čekaju rezultate ne predstavljaju potencijal za dalje širenje infekcije, od posebnog je značaja da sve osobe koje su testirane zbog prisustva simptoma ili kontakta sa oboljelom osobom do pristizanja trezultata ostaju u svojim kućama uz izbjegavanje svih društvenih kontakata saopšteno je iz IJZ.

Istakli su da se u slučaju potrebe pacijenti obrate svojim izabranim ljekarima za instrukcije.

35

- Osobe koje tokom čekanja rezultata razviju simptome ili primjete pogoršanje kliničke slike ne treba da čekaju rezultate PCR analiza već se moraju odmah obratiti svojim izabranim ljekarima i pratiti njihove instrukcije za dalje postupanje i eventualno upućivanje na dodatne preglede i pretrage. S obzirom na epidemiološko dešavanje na terenu jedino odgovornim ponašanjem možemo sačuvati zdravstveni sistem od urušavanja - navodi se.

zdravstva, zahvaljujući mjerama štednje na uštrb optimizacije kapaciteta, povećanja broja osoblja i adekvatnog nagrađivanja zaposlenih. Sindikati zdravstvenog sektora cijele Evrope su zbog toga odlučili da pokrenu zajedničku akciju kako bi svojim vladama stavili do znanja da aplauzi nijesu dovoljni, i da je ovo prilika da se sistemi zdravstva u cijeloj Evropi organizuju na pravi način i da se ne štedi na zdravlju građana - rekao je dr Pavićević.

29. oktobar - Kasni isporuka trakica za mjerenje glukoze Aktuelna epidemiološka situacija uslovila je kašnjenje isporuke planiranih i poručenih količina trakica za mjerenje nivoa glukoze u krvi, koje trenutno nedostaju u apotekama Montefarm-a.

- Prema poslednjim informacijama, dopunu zaliha očekujemo početkom novembra, nakon čega će se situacija u vezi sa nabavkom i distribucijom stabilizovati - saopšteno je iz Montefarm-a.

Zalihe ostalih neophodnih ljekova, insulina, sanitetskog materijala i magistralnih pripravaka koje dijabetičari dobijaju na propisani recept, dodaju, stabilne su i redovno se isporučuju apotekama u svim opštinama u Crnoj Gori.

30. oktobar - Sindikat zdravstva zatražio da rad zdravstvenih radnika bude adekvatno nagrađen Sindikat zdravstva Crne Gore zatražio je da se prepozna vrijednost posla koji obavljaju zdravstveni radnici u toku pandemije koronavirusa, i da taj rad ne bude samo trenutno adekvatno nagrađen, ukazujući i na važnost zaštite i sigurnosti na radnom mjestu.

Ta sindikalna organizacija organizovala je pres konferenciju na temu „Aplauzi nijesu dovoljni“ povodom nedjelje akcije i mobilizacije radnika u sektoru zdravstva, koju obilježava Evropska federacija sindikata javnih službi (EPSU) pod parolom: „Starajte se o nama da bismo mi mogli da se staramo o vama!”.

Predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore, dr Vladimir Pavićević kazao je da je pandemija novog koronavirusa stavila pred veliki izazov zdravstvene sisteme u cijeloj Evropi i pokazala, kako je rekao, njihovu ranjivost i potrebu ulaganja u infrastrukturu, edukaciju i stvaranje adekvatnih uslova za zdravstvene radnike.

- Godinama unazad nije dovoljno ulagano u sisteme

36

Sindikat zdravstva Crne Gore, kako je istakao, kao članica EPSU, daje punu podršku ovoj akciji podržavajući borbu za tri osnovna cilja koja su proklamovana na sjednici održanoj 8. oktobra ove godine, a to su sigurnost na radu i sigurno zapošljavanje, veće plate i bolji uslovi rada i kvalitetna zaštita za sve.

- U Crnoj Gori od početka pandemije, zdravstveni radnici su pokazali visok stepen odgovornosti i spremnost da u svakom trenutku pomognu oboljelima izlažući se gotovo svakodnevno opasnosti da i sami budu zaraženi, a nažalost, neki su izgubili bitku sa ovom opakom bolešću. U Evropi je više od sedam hiljada zdravstvenih radnika izgubilo život, a kraj pandemiji se ne nazire - rekao je dr Pavićević.

On je skrenuo pažnju na sve kolege, naročito one koji su danonoćno u skafanderima, pod maskama, vizirima „i tražimo da se nagradi njihov rad, ali ne samo trenutno, već da se prepozna prava vrijednost posla koji obavljaju zdravstveni radnici i da taj rad bude adekvatno nagrađen“.

Kako je ocijenila, zapošljavanje medicinskog i nemedicinskog kadra u sistemu zdravstva otežavaju dugotrajni problemi, loše plate i uslovi rada. „Kao radnici u sistemu zdravstva, zaslužujemo bolju platu i uslove rada, a ne samo jednokratne bonuse za borbu protiv covid 19“. ,,Pomognite Vi nama kako bi mi mogli da pomognemo Vama“ zaključila je Prodanović.

30. oktobar - Laboratorijski centar zatvoren za pacijente Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku neće biti u mogućnosti da pruža zdravstvene usluge ambulantim pacijentima zbog renoviranja prostora i automatizacije Centra, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.

- Klinički centar Crne Gore (KCCG) realizovaće još jedan važan projekat – renoviranje prostora i automatizaciju Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku. Radi započinjanja rekonstrukcije obaviće se preseljenje aparata i mobilijara u privremeni prostor u period od 31. oktobra do 8. novembra - navodi se u saopštenju.

Zbog ograničenog kapaciteta, kako su kazali, Centar za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku neće biti u mogućnosti da pruža zdravstvene usluge ambulantim pacijentima.

- Imajući u vidu da se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku pružaju zdravstvene usluge na primarnom i sekundarnom nivou za građane Podgorice, Kolašina i Danilovgrada, kao i tercijarnom nivou za cijelu Crnu Goru, potrebne informacije pacijenti mogu dobiti svakog radnog dana na Info pultu Poliklinike KCCG-a od 7-15h - poručili su iz Kliničkog centra.

31. oktobar - Korona odnijela još sedam života, 275 novozaraženih Od jučerašnjeg presjeka Institutu za javno zdravlje Crne Gore prijavljeno je 7 smrtnih ishoda povezana sa COVID19 infekcijom. Novozareženih je 275 osoba.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 734 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovano 275 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljeno je 7 smrtnih ishoda povezana sa COVID19 infekcijom koje su prijavili OB Bar (6) i OB Nikšić (1) a radilo se o pacijentima iz Bara (5), Ulcinja i Nikšića rođenih 1948, 1963, 1943, 1950, 1938, 1959 i 1962 godine.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 292, a od početka godine 301.

U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 142 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 3957.

Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom je 18341.

Oktobar 2020 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Pripadnici Vojske Crne Gore organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi povodom obilježavanja 7.

Oktobra, Dana Vojske Crne Gore. Akcija je organizovana u više crnogorskih gradova i to u Podgorici, Nikšiću, Baru i Pljevljima, i učestvovalo je oko 70 davalaca krvi.

U Zavodu za transfuziju krvi dobrovoljni davaoci su bili zaposleni u Privrednoj komori Crne Gore.

Kako ističu u saopštenju Privredne komore, u akciji, čiji je cilj da se obezbijedi dragocjena krv svima koji su u potrebi za njom, učestvovali su predstavnici rukovodstva i Stručne službe najstarije poslovne asocijacije. Sidnikalna organizacija Privredne komore Crne Gore tradicionalno organizuje akcije dobrovoljnog davanja krvi, želeći da se na ovaj način pomogne onima kojima je to najpotrebnije.

Zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 10 davalaca krvi.

Zaposleni u Zavodu za statistiku Monstat i ove godine su organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi povodom 20. oktobra Svjetskog dana statistike. U akciji je učestvovalo 10 davalaca krvi.

15 članova NVO Crnogorci Danilovgrad doniralo krv u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi.

Kompanija Sincommerce d.o.o. je u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi organizovala dobrovoljno davanje krvi u kojem su učestvovali zaposleni Sincomerca. Dragocjenu tečnost doniralo je 15 davalaca.

Povodom 29. rođendana Entext kompanije zaposleni organizovali su treću ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanje krvi. Dragocjenu tečnost doniralo je 15 davalaca.

Prodaje se BTL APARAT ZA "NO NEEDLE" MEZOTERAPIJU, odlično očuvan i malo korišten, pogodan za kozmetološke centre i klijente koji žele mezoterapiju lica i tijela,duboku hidrataciju, anti-aging tretmane, anticelulit i lipolitičke procedure bez uboda igle... Pri rukovanju aparatom nije potrebna komplikovana obuka niti prethodno veliko iskustvo. Dobri rezultati vidljivi odmah! Cijena vrlo pristupačna!

Za više informacija se javiti na Viber/WhatsApp +382 69 603 798

37

ZANIMLJIVOSTI

Izračunali koliko virusa inficirana osoba ispusti u jednoj minuti dok glasno govori

Ugledni naučni časopis Nature objavio je analizu koja je uključila nekoliko istraživanja s novim pogledom na načine širenja koronavirusa. Osim kijanjem, kašljanjem i fizičkim kontaktom, koronavirus uspješno se širi i običnm govorim putem sitnjih kapljica imena aerosol, koje struje vazduhom i s vremenom se akumuliraju, prenosi Zimo.

Naučnici američkog Nacionalnog instituta za zdravlje izračunali su da u jednoj minuti glasnog govora u zatvorenom prostoru, inficirana osoba generira više od hiljadu malih virusom opterećenih aeorosola. Te kapljice u vazduhu ostaju najmanje osam minuta.

Upravo zbog toga je važno provjetravanje prostorija. Još je važnije, ako je ikako moguće, ne koristiti ventilatore i ventilacijske sisteme u zatvorenom prostoru.

Dolaskom jeseni i hladnijih dana, veća je i mogućnost infekcije koronavirusom. Čovjek u zimskim mjesecima češće obolijeva od bolesti disajnog sistema, i to većinom virusnih, ali ima mnogo i bakterijskih. Razlog je jednostavan: u zimskom periodu nastaju promjene u atmosferi zbog kojih se više boravi u kućama, zatvaramo se i grijemo, a nastaju i promjene u disajnim putevima. Sve to dovodi do situacije da virusi bakterije lakše pređu s jednog čovjeka na drugog.

38

i

Naučnici pronašli „univerzalni antibiotik“

Toplota ljudskog tijela će se pretvarati u električnu energiju

Naučnici sa Državnog univerziteta u Tjumenu, zajedno sa kolegama iz drugih ruskih naučno-istraživačkih instituta, smatraju da su pronašli univerzalni prirodni antibiotik koji pobjeđuje otpornost patogena na ljekove.

Pronađena supstanca će pomoći u efikasnoj borbi protiv većine zaraznih bolesti ljudi i životinja uzrokovanih bakterijama i gljivicama, pišu autori otkrića u istraživanju objavljenom u časopisu Primijenjena biohemija i mikrobiologija.

Kako su naveli istraživači, jedan od zadataka današnje farmakologije je potraga za prirodnim antibioticima koji mogu da se bore protiv mikroorganizama sa otpornošću na više ljekova (MDR) ili apsolutnom otpornošću (ekstremna otpornost na ljekove, IksDR) na antibiotike dostupne na tržištu.

Naučnici su pokazali jedinstvenu sposobnost peptida emericilipsina A, koji je izolovan iz alkalofilne micelijske gljivice Emericellopsis alkalina. Prema riječima stručnjaka, supstanca inhibira sposobnost bakterija da stvaraju biofilmove, zbog čega nestaje otpornost ovih patogena na antibiotike.

Glavna terapeutska karakteristika proučavane supstance je svestranost efekta. Protiv emericilipsina A su nemoćni praktično svi patogeni eukarioti poput micelijske gljivice i kvasac.

Autori istraživanja su istakli da će emericilipsin A pomoći u borbi protiv patologija kao što su tumori, kao i sve vrste bakterijskih i gljivičnih infekcija. Emericilipsin A je perspektivan i kao nezavisno terapeutsko sredstvo i kao element složenih preparata.

Terapija se može sprovoditi ili injekcijom ili lokalno direktnim tretmanom pogođenog tkiva.

Naučni tim ubuduće namjerava da pređe sa rada sa ćelijskim modelima na laboratorijsko ispitivanje lijeka.

Ruski naučnici proizveli su novi tip termoćelija koje toplotu pretvaraju u električnu energiju, što će omogućiti da se gedžeti pune toplotom iz neposredne okoline, uključujući ljudsko tijelo. Do tog otkrića došli su naučnici Nacionalnog naučno-tehnološkog univerziteta MISiS.

Termoelektrohemijske ćelije su minijaturni mehanizmi koji generišu električnu energiju iz energije temperaturnih elemenata odnosno temperaturnih razlika između različitih objekata ili sredina.

U novim termoćelijama koriste se oksidno-metalne elektrode i vodeni elektroliti. Kako su objasnili u MISiS-u visoki nivo Zibek koeficijenta (termoelektrična osjetljivost) omogućava da se kao izvor energije koristi čak i toplota ljudskog tijela.

Namjera naučnika je da u budućnosti naprave i elektrohemijski superkondenzator koji bi se punio putem prostog kontakta sa grejnim površinama.

IZ MEDICINE Petina pacijenata s nedostatkom vitamina D imala je COVID-19

Nedostatak vitamina D mogao bi povećati rizik od infekcije koronavirusom, pa čak i izazvati razvoj težeg oblika bolesti, dok bi njegovo nadomještanje moglo biti moguće rješenje za smanjivanje rizika od infekije, piše IFL Science. Iako je Vitamin D lako dostupan u hrani ili dodacima prehrani te jeftin, a sunčeva svjetlost je besplatna, naučnici su ranije smatrali to dobrom idejom, ali nisu imali dovoljno dokaza za njenu potvrdu.

Profesor David Meltzer sa Univerziteta u Čikagu analizirao je istoriju bolesti 489 pacijenata koji su bili inficirani koronavirusom, a kojima je nivo vitamina D bio izmjeren tokom 2019. godine. Rezultati njegovog istraživanja otkrili su da je čak 21,6 posto osoba s nedostatkom vitamina D bilo pozitivno na COVID-19.

Iako je ovo istraživanje ponudilo najbolje dokaze o povezanosti nedostatka vitamina D i infekcije koronavirusom,

treba uzeti u obzir da su testovi napravljeni u različito vrijeme te da je moguće da se nivo vitamina D kod pacijenata promijenio do trenutka izloženosti virusu ili je njegov niski nivo povezan s drugim oboljenjima. Zbog toga su u toku klinička ispitivanja o primjeni vitamina D kod inficiranih pacijenata, a njihovi se rezultati tek očekuju.

- Nemamo dokaze nasumičnog kontrolisanog ispitivanja, ali koliko dugo želite čekati dok ova kriza traje? Znamo da je vitamin D izuzetno važan za mišićno-koštani sistem tako da bi ga ljudi ionako trebali uzimati - rekla je prof. Rose Anne Terry sa Univerziteta Trinity u Dublinu.

Ljudima se drastično skraćuje životni vijek Za gotovo dvije godine skraćuje se životni vijek svakog muškarca, žene i djeteta na Zemlji, a uzrok tome nijesu bolesti, virusi, pa čak ni koronavirus, već – zagađenje vazduha. Pokazuje to Indeks kvaliteta života i vazduha (AQLI), čiji tvorci tvrde da je upravo loš kvalitet vazduha “najveći rizik za zdravlje ljudi”.

Indeks pretvara zagađenje vazduha česticama, uglavnom od izgaranja fosilnih goriva i teške industrije, u njihov uticaj na zdravlje ljudi. Naučnici koji su prikupljali podatke smatraju da će tokom globalne trke za pronalaskom vakcine protiv koronavirusa, zagađenje vazduha i dalje uzrokovati kraće i nezdravije živote milionima ljudi širom svijeta, piše ScienceAlert. Čak štaviše, naučnici smatraju da je loš kvalitet vazduha daleko veći zdravstveni rizik od COVIDA-19.

- Iako je prijetnja koronavirusom ozbiljna i zaslužuje svaku pažnju koju dobija, prihvaćanje ozbiljnosti zagađenja zraka sličnim naporom omogućilo bi milijardama ljudi da vode duži i zdraviji život - rekao je Michael Greenstone, s Instituta za energetsku politiku na Univerzitetu u Chicagu i tvorac AQLI-ja.

Naime, iako je izmjereno značajno smanjenje štetnih čestica u vazduhu u Kini, nekad jednoj od najzagađenijih zemalja svijeta, ukupan nivo zagađenja ostao je isti u protekle dvija decenije. U zemljama poput Indije ili Bangladeša zagađenje je toliko teško da u pojedinim regijama skraćuje život tamošnjih stanovnika i za 10 godina. Ujedno, to su i najnaseljeniji djelovi svijeta.

Gotovo četvrtina svjetskog stanovništva stisnula se u četiri južnoazijske zemlje, koje su ujedno i među najzagađenijima – Indiji, Bangladešu, Nepalu i Pakistanu.

Bangladeš ima najgori kvalitet vazduha na svijetu, a oko 250 miliona stanovnika sjevernih krajeva Indije izgubiće u prosjeku osam godina života, ako se zagađenje ne počne kontrolisati. AQLI je otkrio da bi se populaciji žitelja Južne Azije životni vijek mogao smanjiti za prosječno pet godina, jer su izloženi zagađenju koje je 44 posto veće nego prije 20 godina.

I u juoistočnoj Aziji zagađenje vazduha česticama iz šumskih požara te gustog prometa i elektrana na fosilna goriva smanjuje životni vijek. Gotovo 89 posto od 650 miliona ljudi živi u područjima jugoistočne Azije, gdje zagađenje vazduha premašuje preporučene smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.

Iako su mjesta poput Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Japana uspjela poboljšati kvalitet vazduha, zagađenje i dalje uzima prosječno dvije godine od očekivanog trajanja života širom svijeta, zaključak je naučnika. Nekoliko studija je utvrdilo da je izloženost zagađenju zraka takođe jedan od ključnih faktora rizika infekcije COVIDOM-19, zbog čega je Greenstone pozvao vlade da se nakon pandemije pobrinu o kvalitetu vazduha.

39

REGION 01. oktobar - Srbija na dnu po dostupnosti inovativnih ljekova među evropskim zemljama Srbija je na samom dnu među 28 evropskih zemalja po dostupnosti inovativnih ljekova kao i vremenu čekanja da ti ljekovi dođi na listu ljekova, pokazuje istraživaje objavljeno u maju 2020. koje je sprovela Evropska federacija farmaceutske industrije (EFPIA) i vodeća svjetska konsultantska kompanija iz oblasti zdravstva IQVIA. Istraživanje je obuhvatilo period do 2019. godine, Srbija je među zemljama koje nijesu dostavile sve podatke, a u međuvremenu su, od ove godine, pacijentima u Srbiji postali dostupni ljekovi za karcinom pluća i multiplu sklerozu.

Prema stopi dostupnosti, mjereno brojem ljekova dostupnih pacijentima u evropskim zemljama do 2019. Srbija je na samom dnu među 28 evropskih zemalja prema W.A.I.T. indikatoru koji označava pacijente koji čekaju pristup inovativnim terapijama.

Kada je u pitanju vrijeme dostupnosti, odnosno dani između odobrenja za stavljanje u promet i datum dostupnosti pacijentima, Srbija je pretposlednja, poslednja je Poljska.

Pristup pacijenata novim ljekovima veoma je raznolik u cijeloj Evropi, sa najvećom stopom dostupnosti u sjevernoj i zapadnoj Evropi, dok je najniži u zemljama južne i istočne Evrope, jedan je od glavnih zaključaka istraživanja.

02. oktobar - Najviše obolijeva radno sposobno stanovništvo - BiH Od korona virusa u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema analizi Kriznog štaba Ministarstva zdravlja BiH, i dalje najviše obolijeva radno aktivno stanovništvo, dok osobe preko 65 godina čine 16 posto među oboljelim u septembru.

Krizni štab Federalnog ministarstva zdravlja analizirao je dobne grupe, te strukturu obolijevanja u septembru uzimajući u obzir da je bio početak školske godine, a sa namjerom da se sagleda kakav je udio predškolske i školske djece u ukupnom obolijevanju.

- On iznosi (predškolska i školska djeca) 6,3 posto i ovaj udio se nije promijenio u odnosu na prehodna izvještavanja - rekao je član Kriznog štaba Sanjin Musa.

Prema podacima koji su stigli do 2. oktobra, dnevni prosjek u zadnjem sedmodnevnom razdoblju iznosi 130 slučajeva dnevno.

03. oktobar - Nedopustiv pritisak na ljekare - Srbija Pokret "Slobodna Srbija" (PSS) ocijenio je da je pritisak na ljekare koji iznose istinu o stanju u zdravstvu nedopustiv, i da njihova upozorenja, žalbe i apeli ne smiju da budu razlog za odmazdu.

PSS je u saopštenju naveo primjere dr Miodraga Branko-

40

vića, kome se prijeti otkazom jer je iznio činjenice o stanju u Hitnoj pomoći u Nišu, i dr Saše Ljuštine koja je kao potpisnica peticije za smjenu Kriznog štaba bila svakodnevno izložena kritici i na kraju zbog toga dala otkaz, uz ocjenu da se takvi slučajevi ne smiju ponoviti.

- Pokret Slobodna Srbija najoštrije osuđuje sve vidove zastrašivanja nasilja nad medicinskim radnicima i zahtijeva da se ljekarima obezbijedi neophodna oprema, a da njihova upozorenja, žalbe i apeli prestanu biti razlog za odmazdu - navedeno je u saopštenju.

06. oktobar - Etički odbor Ljekarske komore odlučuje o sudbini kolega – Srbija Etički odbor Ljekarske komore Srbije uskoro će razmatrati pristiglu prijavu Kliničkog centra Vojvodine u vezi sa dr Milenom Šćekić, koja je vrijeđala studentkinju Medicinskog fakulteta iz Irske u liftu samo zato što je crnkinja, saznaje Telegraf.rs.

Na istoj sjednici, razmatraće se i slučaj prof. dr Branimira Nestorovića, i provjeriti da li je svojim izjavama u vezi sa korona virusom narušio ugled i nanio štetu ljekarskoj profesiji, kao i zdravstvu u cjelini.

Organizacija sastanka je u toku, provjerava se dan kada može da se okupi većina članova, pa će sjednica biti zakazana.

O dr Šćekić ne može da odlužuje Sud časti, već Etički odbor LKS. Odbor, naime, nema pravo da joj oduzme licencu, već samo može da joj izrekne neku vrstu opomene.

07. oktobar – Bijela kuga sve više napreduje – Hvratska Izvještaj Državnog zavoda za statistiku o procjenama i prirodnom kretanju stanovništva za 2019. pokazuje prilično lošu sliku – u čak 409 gradova i opština broj stanovnika je u godinu

Roditelji djevojčica koje su zainteresovane, treba da se jave svom izabranom pedijatru i dogovore se o terminu vakcinacije i ljekarskog pregleda.

09. oktobar – Odziv za vakcinaciju protiv sezonskog gripa sve veći - Srbija

dana smanjen, dok ih je u samo 139 povećan.

Pritom, prirodni priraštaj ne samo da je negativan, nego stanovništvo gube sve brže. Dok su 2010. na 1000 stanovnika gubili 2,0 ljudi, do 2019. pad je narastao do čak -3,9.

08. oktobar - Besplatna vakcinacija djevojčica protiv HPV-a - Srbija Dom zdravlja Novi Sad počinje sa imunizaciojm djevojčica uzrasta od 12 do 14 godina protiv HPV infekcije vakcinama dobijenim u okviru projekta Gradske uprave za zdravstvo Novog Sada i Ministarstva bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku.

Imunizacija protiv HPV infekcije će se sprovoditi četvorovalentnom vakcinom (HPV4) koja sadrži četiri tipa virusa: 6, 11, 16 i 18. Vakcinacijom protiv ova četiri HPV tipa postiže se zaštita od najvećeg broja izazivača kondiloma/genitalnih bradavica (tipovi 6 i 11) i karcinoma grlića materice (tipovi 16 i 18), navodi se na sajtu Doma zdravlja Novi Sad. Vakcinacija djevojčica HPV4 vakcinom uzrasta od 12 do 14 godina sprovodiće se u Domu zdravlja Novi Sad, a djevojčica od 15 do 18 godina, davanjem tri doze vakcine, u Institutu za javno zdravlje Vojvodine.

Vakcinacija je besplatna, a sprovodiće se davanjem dvije doze HPV4 vakcine sa minimalnim razmakom od šest mjeseci.

Planirano je da se prioritetno vakciniše 750 djevojčica uzrasta od 12 do 14 godina, sa 1.500 doza vakcine.

Vakcinacija će se sprovoditi uz dobrovoljni, pisani pristanak roditelja/staratelja i popunjavanje Obrasca 3 (Saglasnost za sprovođenje preporučene imunizacije) od strane izabranog ljekara i roditelja. Podaci o sprovedenoj imunizaciji će se unositi u karton djeteta (elektronski i štampani).

Vakcinacija protiv sezonskog gripa počela je prije desetak dana, a čini se da je ove godine odziv veći nego prethodnih. Međutim, pojedini mediji javljaju da u domovima zdravlja nema dovoljno vakcina, dok drugi tvrde da ih ima, ali da nema ko da ljude vakciniše, odnosno obučenog osoblja.

– Prema planu potreba zdravstvenih ustanova za teritoriju Beograda planirano je oko 123.000 doza vakcine. Sada u prvoj raspodjeli za Beograd je distribuirano 72.200 doza vakcina i prema poslednjim podacima, potrošeno je preko 60 odsto vakcina, što je svakako dosta za nekoliko dana – rekla je za TV Prva dr Leposava Garotić Ilić.

Ona je dodala da se poslednjih godina povećava broj osoba koje se vakcinišu protiv gripa.

10. oktobar - Ljekari napuštaju bolnice – Sjeverna Makedonija Ministar zdravlja u Sjevernoj Makedoniji Venko Filipče upozorio je da su ljekari u toj zemlji, umorni od borbe protiv virusa kovid, napuštaju ili najavljuju da će napustiti Klinički centar, prenosi televizija TV21.

Na pitanje da prokomentariše odlazak pojedinih ljekara iz Državne bolnice u Skoplju, Filipče je rekao da je to posljedica premorenosti u borbi protiv kovida.

- Umorni od borbe protiv kovida doktori ili napuštaju ili najavljuju da će napuštiti državnu kliniku - kazao je Filipče.

On je rekao da odlaze i medicinske sestre i da su one koje su najavile odlazak iz državnih klinika potvrdile da idu na privatne klinike.

12. oktobar - Rak pluća godišnje odnese 4.600 života – Srbija Svaka dva sata u Srbiji jedan čovjek umre od raka pluća, a godišnje ovaj karcinom odnese 4.600 života, alarmantni su podaci koje je saopštio pokrajinski sekretarijat za zdravstvo.

Uzroci su: pušenje, genetika, zagađenje vazduha, azbest, gas radon i drugi uzroci.

41

Simptomi su: kašalj, iskašljavanje krvi, šištanje ili zadihanost, gubitak težine, groznica, krivljenje noktiju, umor, bol u grudima, kostobolja, otežano gutanje.

Kod skoro 70 odsto pacijenata rak pluća otkriven je u posljednjem stadijumu, a tada su i šanse za preživljavanje izuzetno male, zbog čega je pokrajinska vlada pokrenula projekat ranog otkrivanja raka pluća na teritoriji AP Vojvodine.

Od karcinoma pluća svake godine u ovoj zemlji oboli 5.000 ljudi, a to je i vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca. U Vojvodini se poslednjih godina broj novootkrivenih slučajeva povećao za 12 odsto, a oko 1.500 pacijenata godišnje izgubi bitku s opakim tumorom. AP Vojvodina je stoga, kako je saopšteno, pokrenula projekat koji podrazumijeva detekciju niskodoznim skenerom (LDCT), pomoću kojeg se mogu prikazati manje tumorske sjenke koje nije moguće vidjeti uobičajenim dijagnostičkim postupcima.

Ovom metodom biće obuhvaćene visokorizične grupe, u koje spadaju osobe starije od 50 godina, pušači, kao i oni koji imaju porodičnu istoriju obolijevanja od raka pluća ili drugih hroničnih plućnih bolesti.

Zemlje koje već sprovode LDCT skrining smanjile su mortalitet od raka pluća i do 39 odsto, a prof. dr Vladimir Kovčin, onkolog, kaže da je ovaj skrining od izuzetnog značaja za oporavak.

liječimo bakterijske infekcije.

- Rezistencija na antibiotike može biti do 1000 puta veća kada se ista bakterija nalazi u obliku biofilma, a ne kao solitarna.

Ukoliko nađete gene koji su odgovorni za formiranje samog biofilma i ako taj gen isključite na neki način, hronična stanja možete isključiti odnosno pretvoriti ih u akutna, da ne budu hronična oboljenja – objasnio je dr Futo.

17. oktobar - Uvode semafor epidemije - Hrvatska Krizni štab Hrvatske će što je prije moguće odrediti tzv. semafor epidemije i donijeti jasne brojčane kriterijume za četiri nivoa ozbiljnosti epidemije, kao i popis mjera koje će slijediti kad se pojedini nivo dostigne.

13. oktobar – Naučnici došli do novog otkrića o bakterijama - Hrvatska Do sada se na bakterije gledalo kao na jednoćelijske organizme, međutim naučnici s Instituta Ruđer Bošković tvrde da to baš i nije tako u otkriću koje bi moglo promijeniti i shvatanje evolucije.

- U principu su bakterije bitno složenije nego što smo mi očekivali i u određenim uslovima koji su prisutni češće u prirodi nego u laboratoriji one pokazuju neke odlike višećelijskih organizama - rekla je za Novu TV Nina Čorak, doktorant Hrvatske zadužbine nauka.

Trajanje samoizolacije za kontakte inficiranih osoba izjednačiće se s trajanjem izolacije za inficirane osobe, odnosno skratiće se sa 14 na 10 dana, a i dalje se lome koplja između politike i struke oko toga treba li kontakte inficiranih da hvataju i šalju u karantin epidemiolozi - ili da se ta obaveza prenese na oboljele osobe.

To je ido odluka donesenih nakon što je broj inficiranih u Hrvatskoj dosegnuo neočekivanih 748 novih slučajeva.

Hrvatski ministar zdravlja Vili Beroš opisao je situaciju s korona virusom u Hrvatskoj kao zabrinjavajuću i upozorio da će inficiranih biti još više.

- Situacija je zabrinjavajuća, ali nije iznenađujuća. Okolnosti u proteklih mjesec dana, kao i okolnosti u Evropi i svijetu, ukazuju na to da svuda raste broj novoinficiranih, a tako i u Hrvatskoj - kazao je Beroš za RTL. 18. oktobar - Ponovo proglasili epidemiju - Slovenija

Međunarodni tim naučnika predvođen prof. Tomislavom Domazetom-Lošom uzgojio je zajednicu bakterija i otkrili da bakterije komuniciraju puno snažnije nego što se mislilo. Dr Sara Koska sa Instituta Ruđer Bošković, rekla je da pokazuju neke značajne prave višećelijske organizme.

- Kao prave životinje, recimo nekakva komunikacija između ćelija, podjela rada među ćelijama – istakla je dr Koska.

- Ta dogma koja postoji da je život krenuo kao jednoćelijski – možda nije baš tako – dodao je dr Momir Futo iz Hrvatske zadužbine za nauku.

Ovo otkriće moglo bi promijeniti i način kako danas

42

Slovenački premijer Janez Janša rekao je da je zdravstveni sistem preopterećen i da bi moglo doći do pogoršanja, ako se građani ne budu pridržavali mjera donesenih da se spriječi širenje virusa korona. Janša je pozvao građane na odgovorno ponašanje i solidarnost prema preopterećenom zdravstvenom sistemu. On je rekao da zabava i neke lične slobode u vrijeme mjera i restrikcija neko vrijeme treba da sačekaju.

- Naši sugrađani zaposleni u zdravstvu moći će ispuniti svoju misiju samo ako im budemo svi pomagali i to svojim odgovornim ponašanjem - rekao je Janša u video-poruci.

Od početka epidemije sredinom marta do sada je u Sloveniji testiranjem potvrđen 13.141 slučaj infekcije, a aktivan je 6.641 slučaj.

Novih slučajeva je 726, a testirano je 3.765 uzoraka, preminule su četiri osobe. Broj preminulih od početka epidemije je povećan na 188. Na liječenju je 265 ljudi, od čega se 49 pacijenata nalazi na intenzivnoj njezi.

Vlada Slovenije donijela je odluku da proglasi epidemiju virusa korona na teritoriji cijele zemlje, koja će trajati 30 dana, javlja agencija Morel.

U Sloveniji je stanje epidemije prvi put bilo proglašeno 13. marta i trajalo je 80 dana.

19. oktobar - Arena ponovo u kovid-sistemu - Srbija Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin i načelnik Uprave za vojno zdravstvo Uglješa Jovičić posjetili su beogradsku Štark arenu koja je, zbog rasta broja oboljelih od koronavirusa, ponovo aktivirana kao privremena kovid bolnica i spremna je za prijem pacijenata.

- Ovdje su isti oni ljudi koji su izdržali i pobijedili prva dva talasa. Oni su spremni, obučeni, potpuno snabdjeveni svim potrepštinama, a sve što je neophodno, ovde je na raspolaganju ljekarima i tehničarima - poručio je Vulin.

Tokom vikenda izvršeno je čišćenje i dezinfekcija privremene kovid bolnice u Štark areni, postavljeni su dodatni kreveti i sva neophodna dijagnostika.

Prema riječima glavnog medicinskog koordinatora te bolnice potpukovnika Predraga Bogdanovića, smještajni kapacitet proširen je za 150 novih kreveta raspoređenih na trećoj etaži hale, te je sada za liječenje u Štark areni na raspolaganju ukupno 510 ležajeva.

20. oktobar - U Republici Srpskoj maske obavezne i na otvorenom - BiH Zbog pogoršane epidemiološke situacije u Republici Srpskoj, Štab za vanredne situacije donio je mjeru obaveznog nošenja maski i na otvorenom.

zabilježen rekordan broj inficiranih – 1.503, zvanični su podaci ministarstva zdravlja Slovenije. U poslednja 24 sata testirana je 5.891 osoba.

- Uprkos svim mjerama, virus se i dalje brzo širi u Sloveniji, a ove brojke su novi rekord - navode slovenački mediji.

Sada se broj aktivnih slučajeva u Sloveniji povećao na 8.860.

Prvi put u istoriji nezavisne Slovenije, na snagu je stupio policijski čas, odnosno ograničenje kretanja između 21 i 6 sati ujutro. Od ponoći je druženje ograničeno na najviše šest osoba, a postoji i zabrana kretanja između regiona.

22. oktobar – Kovid virus ušao u zdravstveni sistem - Hrvatska Dvije najmlađe žrtve koronavirusa u Hrvatskoj, žene od 33 i 39 godina, najvjerovatnije su se virusom inficirale u bolnicama u kojima su se liječile. Kako piše Jutarnji list, podaci pokazuju da je virus duboko prodro u bolničke sisteme širom Hrvatske i takvih će slučajeva, kažu, biti sve više, jer je nemoguće testirati baš sve koji ulaze u bolnicu.

Medicinski kadar bi, u slučaju da se želi biti siguran da niko od njih ni u kojem trenutku nije inficiran, trebalo da testiraju na svakih 48 sati.

Direktor bjelovarske kllinike dr Aloh Ali kaže da se zaposleni u toj medicinskoj ustanovi testiraju tek kada dobiju simptome.

22. oktobar - Prijeti kolaps zdrvstvenom sistemu zbog korona virusa - BiH Zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Bosni i Hercegovini, Sindikat doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo apeluje na Vladu KS i Ministarstvo zdravlja KS da preuzmu odgovarajuće korake kako bi se spriječio kolaps, sada već lošeg zdravstvenog sistema. Apel upućuju i svim menadžerima zdravstvenih ustanova u KS da obezbijede svu neophodnu opremu i sredstva za rad zaposlenih u izuzetno teškim uslovima.

- Apelujemo i na stanovništvo da dolazi samo kada je to nemoguće odgoditi jer će na taj način pomoći pacijentima kojima je pomoć u ovom trenutku jako potrebna. Neodgovorno ponašanje koje je sve više prisutno proizvešće nesagledive posledice - saopštili su iz Sindikata doktora medicine i stomatologije KS. Prema podacima entitetskih zavoda i Brčko distrikta, u Bosni i Hercegovini registrovano je 999 novih slučajeva infekcije koronavirusom, što je najviše od početka pandemije. Preminulo je čak 20 osoba.

24. oktobar - Sjeverna Makedonija najavljuje prebacivanje pacijenata u druge zemlje

Na privatnim proslavama zabranjuje se okupljanje za više od 10 osoba, zabranjena je muzika uživo u ugostiteljskim objektima, a rad od kuće je preporučen svuda gdje je to moguće.

21. oktobar - Crni rekord oboljelih od virusa covid 19 - Slovenija Ni policijski čas, ni nove restriktivne mjere nisu pomogle Sloveniji da obuzda rast oboljelih od koronavirusa, pošto je danas

Ministar zdravlja Venko Filipče saopštio je da se bolnice u Sjevernoj Makedoniji prebrzo pune zbog pandemije virusa korona, te da se priprema scenario i za prebacivanje pacijenata u druge zemlje.

“Ove mjere koje su sada na snazi imaju cilj da predstavljaju svojevrstan policijski čas, znači ograničen broj kontakata, nošenje maski i izbjegavanje grupisanja“, istakao je on, prenosi Tanjug, pozivajući se na makedonske medije. Filipče je istakao da se bolnice ubrzano pune, da se postepeno puni i privremeno takozvano

43

modularno odjeljenje, te da se prave pripreme i za bolnicu u skopskoj opštini Kozle i za nove kapacitete u skopskoj bolnici 8. septembar.

27. oktobar – Veliki broj građana sumlja u podatke o korona virusu - Hrvatska Hrvatska proživljava najgore dane od početka epidemije korona virusa u zemlji, a i dalje među građanima ima mnogo onih koji kažu da se radi o “težem obliku gripe” te navode brojke preminulih od gripe i korona virusa.

Slobodna Dalmacija je istražila ovu situaciju. Ove godine gripa još nije stigla, no prošle sezone je, prema podacima HZJZ-a, virusom gripe inficirano 59.714 osoba, od čega je preminulo njih 26. Korona virusom se ove godine inficirala 38.621 osoba, a dosad je umrlo čak 470 ljudi.

Sve do septembra imali smo jednog do dva preminula dnevno, no od prošle nedjelje broj se penje i na desetak u danu, a najgore je trenutno – 18 preminulih. Tri nedjelje zaredom broj novih slučajeva dvostruko je veći nego prethodnih mjeseci, a broj preminulih svake nedelje se udvostručuje. Bolnice se ubrzano pune, a sistem je pred raspadom.

28. oktobar - Jednokratna pomoć zdravstvenim radnicima – Srbija Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će svi zdravstveni radnici dobiti jednokratnu podršku od 10.000 dinara, a stalno povećanje plata od prvog januara.

- Do kraja godine svi radnici u zdravstvu, njih 120.000, dobijaju jednokratnu podršku od 10.000 dinara. Osim toga, od 1. januara zdravstvenim radnicima će biti najviše povećane plate u odnosu na ostale kategorije - kazao je Vučić obraćajući se javnosti nakon sastanka sa direktorima kovid-bolnica.

Vučić je podsjetio da su samo u ovoj godini kumulativno oko 22 posto uvećane plate zdravstvenim radnicima. Rekao je i da ne mogu da zatvore ekonomiju, da zatvore život.

Predsjednik Srbije izjavio je da radovi na izgradnji dvije nove kovid bolnice, u Batajnici i u Kruševcu, idu po planu i da će bolnica u Batajnici biti otvorena do 1. decembra, a da će ustanova u Kruševcu početi da prima pacijente najkasnije do kraja godine.

Kako je naveo, izgradnja tih bolnica će, zajedno sa opremom, koštati 80 do 90 miliona eura.

30. oktobar - Nikad više umrlih od korona virusa u Sloveniji U poslednja 24 sata u Sloveniji je od korona virusa oboljelo još 1.798 osoba, a preminulo 23, objavila je slovenačka vlada. To

44

je ujedno i najveći broj preminulih u jednom danu od početka pandemije.

Kako je najavila TV Slovenija, vlada je predstavila nove mjere za suzbijanje pandemije.

Testirano je 6.68 osoba, od kojih je 28,3 odsto bilo pozitivno na virus Covid 19.

Na bolničkom liječenju se nalazi 703 pacijenata, od kojih je 122 na intenzivnoj njezi. Kako je najavio portparol vlade Jelko Kacin vrtići će raditi ograničeno, osnovne škole će biti na raspustu, a aktivnosti u srednjim školama i visokoškolskim institucijama odvijaće se online.

Na snazi ostaju, rekao je, zabrana kretanja noću, kretanje između opština i okupljanje više od pet osoba.

30. oktobar - Ljekari će proglašavati inficirane i bez testiranja na Covid 19 - Hrvatska Sledećih nekoliko nedjelja Hrvatsku očekuje vrhunac jesenjeg talasa epidemije korona virusa, pri čemu je moguće očekivati i po pet hiljada novoinficiranih.

Premijer Andrej Plenković je rekao da mogućnost pooštravanja mjera nije odbačena, ali da to mogu izbjeći ukoliko građani budu odgovorni.

Koliko je situacija sve teža, uz to da postaju nedovoljni kapaciteti testiranja, budući da postotak oboljelih u odnosu na testirane prelazi i 30 posto, jasno je i iz izjava ministra zdravlja Vilija Beroša na sjednici Vlade. Govorio je o novostima za testiranja koja uključuju prioritetne grupe, rekavši da će ljekari porodične medicine osobe koje imaju simptome nalik na infekciju covidom 19 bez testiranja moći proglasiti pozitivnim.

- Trenutno, a u slučaju ograničenih kapaciteta, prednost za testiranje imaju osobe s hroničnim bolestima, zdravstveni radnici, radnici socijalne zaštite i osobe u kolektivima u školama, vrtićima, socijalnoj zaštiti - rekao je Beroš.

Veza između neplodnosti, PCOS i insulinske rezistencije

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je najčešća hormonska bolest kod žena koje se nalaze u reproduktivnom periodu – to je period između prve menstruacije i menopauze. Smatra se da svaka deseta žena ima ovaj problem. Sindrom karakteriše niz udruženih simptoma, od kojih su najčešći: uvećani jajnici sa brojnim vodenim cistama, poremećaj menstrualnog ciklusa i ovulacije, pojačana maljavost, pojava akni i gojaznosti u predjelu stomaka, opadanje kose i smanjena osjetljivost ciljnih organa na insulin (insulinska rezistencija).

Tačan uzrok nastanka PCOS-a nije još uvijek potpuno jasan. Posljednjih godina uočena je povezanost sindroma policističnih jajnika i insulinske rezistencije koja po mišljenju stručnjaka predstavlja centralni događaj u nastanku i razvoju PCOS-a. Insulinska rezistencija dovodi do povećanih koncentracija glukoze u krvi koja opet podstiče pankreas na proizvodnju nove količine insulina.

Tako se stvara “začarani krug”. Sindrom policističnih jajnika karakteriše i poremećen odnos folikulostimulirajućeg i luteinizirajućeg hormona (FSH/LH). Jajnici su stimulisani na povećanu produkciju testosterone, koji je zaslužan za pojavu akni, pojačanu maljavost i gubitak kose. Kao posljedica svih navedenih problema koji prate PCOS, dolazi do poremećaja ovulacije, a posljedično i do pojave neplodnosti.

Veoma često se događa da žene godinama ne prepoznaju ovo oboljenje ili da ga ne liječe, što može dovesti do brojnih ozbiljnih posljedica, među kojima su povećan rizik od pojave spontanih pobačaja, kardiovaskularni problemi i povećan nivo masnoća

46

u krvi, koji pacijentkinju uvodi u metabolički sindrom. Zato je važno da žene ne ignorišu nijedan od simptoma koji uoče kako bi problem što prije bio dijagnostifikovan i kako bi se krenulo sa liječenjem.

Pristup liječenju PCOS-a je individualan i zavisi od godina pacijentkinje, poremećaja ciklusa, nivoa insulina, gojaznosti, želje pacijentkinje za trudnoćom itd. Kompanija Innventa pharm nudi univerzalno prirodno rješenje u vidu preparata Miocystinn® Fertile.

Miocystinn® Fertile je dijetetski suplement koji predstavlja jedinstvenu formulaciju sa mio-inozitolom i d-hiro-inozitolom u odnosu 3,6:1, uz dodatak folne kiseline. Inozitoli imaju ključnu ulogu u terapiji PCOS zbog svoje prirodne funkcije u organizmu.

Oni povećavaju osjetljivost ciljnih organa na insulin, čime se smanjuje nivo glukoze u krvi i povećavaju osjetljivost jajne ćelije na folikulostimulirajući hormon (FSH), kako bi se smanjila koncentracija testosterona, a stimulisalo sazrijevanje folikula. Zahvaljujući dejstvu inozitola reguliše se menstruacija, povećava se broj ovulacija, a time i plodnost. Druga komponenta preparata, folna kiselina, spada u vitamine grupe B i njen redovan unos je preporučen svim ženama koje žele da zatrudne, trudnicama i onima koje boluju od PCOS i insulinske rezistencije.

Redovana primjena preparata Miocystinn® Fertile se preporučuje i trudnicama jer se smanjuje rizik od pojave trudničkog dijabetesa kod trudnica koje su pod povećanim rizikom, a smanjuje se i rizik od pojave defekta neuralne tube i omogućava normalan razvoj nervnog sistema ploda.

Doziranje je veoma jednostavno, potrebno je 1 kesicu razmutiti u čaši vode i popiti dva puta u toku dana. Dugotrajna kontinuirana primjena je bezbjedna jer kroz studije nisu registrovana neželjena dejstva.

Miocystinn® Fertile je terapija izbora u liječenju sindroma policističnih jajnika i metaboličkog sindroma zahvaljujući svojim efektima koji su dokazani kroz brojne kliničke studije, ali i u praksi. Benefiti za pacijente se ispoljavaju kroz regulaciju insulinske rezistencije, uspostavljanje hormonske ravnoteže, regulaciju menstrualnog ciklusa, poboljšanje kvaliteta jajne ćelije, a sve u korist povećanja plodnosti i regulacije infertiliteta.

Dr Selma Đurbuzović Ramović Spec. ginekologije i akušerstva OB "DANILO I" Cetinje

Fiziologija trudnoće - U toku trudnoće u organizmu žene se dešavaju reverzibilne promjene koje imaju za cilj da obezbijede optimalne uslove za rast i razvoj ploda i očuvaju zdravlje trudnice.

Potreba za gvožđem se u normalnoj trudnoći udvostručuje na prosječno 4.4 mg dnevno, ili 1000mg od koncepcije do porođaja. U toku cijele trudnoće za razvoj fetusa i placente se iskoristi 300mg, 200mg se gubi normalnom ekskrecijom, primarno putem gastrointestinalnog trakta, i ovaj utrošak je obligatoran i kada je trudnica u većem deficitu gvožđa. Za povećanu, fiziološku eritropoezu i izgradnju hemoglobina je potrebno 500mg gvožđa u trudnoći.

U toku fiziološke adaptacije organizma na trudnoću dolazi i do povećanja volumena krvi u cilju adekvatne feto-placentne cirkulacije, prevencije supine hipotenzije i prevencije hipotenzije zbog peripartalnog krvarenja. Povećanje volumena plazme iznosi 50%, a ubrzanom hematopoezom se zapermina (masa) eritrocita povećava za 30%. Nesrazmjerno veći porast volumena plazme u odnosu na masu eritrocita i hemoglobina ima za posljedicu

48

smanjenu viskoznost krvi, hemodiluciju tj. fiziološku anemiju.

Ova fiziološka, najčešće normocitna i normohromna, anemija najizraženija je krajem drugog trimestra trudnoće i treba je razlikovati od prave anemije u trudnoći.

Definicija - Anemija u trudnoći se definiše sljedećim vrijednostima: - Hemoglobin (HGB) < od 110g/l u I i III trimestru trudnoće tj. < 105g/l u II trimestru, - Eritrociti (RBC) < 3.6x 1012, - Hematokrit (HCT) < 32%, - Feritin < 15-30 microg/L; Serumsko Fe < 50 microg/dL. Epidemiologija i riziko faktori - Anemija je jedna od najčešćih poremećaja u trudnoći sa prevalencijom koja varira od 20% u razvijenim zemljama Evrope, do preko 50% u Africi i Aziji. U subsaharskoj Africi 20% maternalnih smrti je udruženo sa anemijom. Najčešća anemija u trudnoći je sideropenijska, hipohromna anemija.

Neadekvatna ishrana, adolescentna trudnoća, visoki paritet, nedovoljna vremenska distanca između trudnoća, infekcije

i hronične bolesti predstavljaju rizične i kontributivne faktore u razvoju anemije. Ishrana siromašna gvožđem, vitaminom C, B i folnom kisjelinom koji poboljšavaju absorpciju i iskoristljivost gvožđa iz hrane, kao i hrana i ljekovi bogatati sastojcima (fosfati, fitati, tanati, antacidi, kofein) koji ometaju apsorpciju gvožđa doprinose anemiji u trudnoći.

Značaj i efekat na trudnoću - Od stepena i trajanja anemije i deficita gvožđa zavise efekti na trudnoću i fetus. Srednje teška (HGB<100g/L) i teška anemija (HGB<70g/l) se povezuju sa povećanom stopom prijevremenog porođaja i spontanih pobačaja, malom tjelesnom masom i zastojem u rastu novorođenčeta, češćim atoničnim krvarenjima u porođaju i manjom otpornošću trudnice i novorođenčeta na infekcije. Stanje hronične hipoksije uzrokovane anemijom indukuje stres i povećanu produkciju fetalnog kortikotropin rilizing hormona (CRH) odgovornog za pokretanje prijevremenog porođaja. Deficit Fe tokom trudnoće može interferirati sa defektnom mijelinizacijom u novorođenčadi, sa dalekosežnim posljedicama na kognitivni razvoj djeteta.

Klinička slika - Simptomi i znaci anemije u trudnoći su često nespecifični. Trudnice se žale na brzo zamaranje, slabost i malaksalost, palpitacije i aritmije, vrtoglavice i glavobolje, otežno disanje, gubitak kose itd.

Dijagnoza - Prvi test koji određuje anemiju je koncentracija hemoglobina. Vrijednost srednjeg eritrocitnog volumena MCV pokazuje da li je riječ o mikrocitnoj, normocitnoj ili makro-

citnoj anemiji. Najčešća je mikrocitna anemija uzrokovana deficitom gvožđa, i definiše se MCV < 80fL, i serumskim feritinom <30ng/mL. Makrocitna anemija je rjeđa u trudnoći i u tom slučaju treba isključiti manjak folne kiseline i hemolitičku anemiju.

Terapija - U slučaju manjka gvožđa treba započeti s njegovom primjenom per os. Profilaktička suplementacija gvožđem u trudnoći iznosi 20-30 mg/dan, a terapijska doza iznosi oko 150-200 mg/dan elementarnog gvožđa. Budući da se gvožđe apsorbuje u dvanaestopalačnom crijevu i proksimalnom jejunumu ne treba ga koristiti zajedno sa hranom, a naročito ne sa fosfatima, fitatima i tanatima (kafa i čaj) koji vezuju gvožđe i ometaju njegovu raspoloživost za apsorpciju. Gvožđe se najbolje apsorbuje kao dvovalentna so (gvožđe bisglicinat, fero-sulfat, fero-glukonat itd.), u blago kisjelom medijumu. Dobro poznati utilizatori apsorpcije gvožđa i eritropoeze su vitamini C, folna kisjelina i Vitamin B. Najčešći neželjni efekti peroralne terapije preparatima gvožđa su želudačne iritacije, povraćanje, dijareja, opstipacija pa treba birati terapijske formulacije sa dobrom gastrintestinalnom podnošljivosti.

Teške forme anemije, najčešće uzrokovane bolestima želuca i tankog crijeva i rijetkim nasljednim poremećajima apsorpcije gvožđa, zahtijevaju parenteralnu intravensku terapiju.

Dobra regulacija metabolizma gvožđa u trudnoći prevenira i smanjuje maternalni, fetalni i neonatalni morbiditet i mortalitet.

Enteralna ishrana kod djece sa upalnim bolestima crijeva Dr Veselinka Đurišić, pedijadar gastroenterohepatolog Institut za bolesti djece Klinički centar Crne Gore

Hronična upalna bolest crijeva (inflammatory bowel disease - IBD) je zajednički naziv za ulcerozni kolitis (Colitis ulcerosa) i Crohnovu bolest (Morbus Crohn). Ove dvije bolesti po mnogo čemu su slične i nekada se ne mogu razlikovati zbog čega se u 10% slučajeva govori o nediferenciranom kolitisu.

Bolest se javlja češće u mladih ljudi i adolescenata, ali i male djece koja po pravilu imaju teži klinički oblik bolesti.

Incidencija i prevalencija IBD je u posljednjih dvadesetak godina u stalnom porastu u svim starosnim grupama, a posebno Crohnove bolesti, i nešto češće kod muškaraca u odnosu na žene.

Odnos Crohnove bolesti prema ulceroznom kolitisu je 4:1.

Genetski faktori nemaju još potpuno jasnu ulogu. U porodici u kojoj jedan roditelj ili prvi rođak ima jednu od hroničnih upalnih bolesti crijeva rizik oboljenja je 15-25%. Nema čvrstih dokaza o patogenezi bolesti, ali neke teorije podržavaju stalnu crijevnu infekciju, oštećenu sluznicu crijeva i neadekvatan imunološki odgovor ili poremećeni imunološki odgovor domaćina na uobičajene antigene.

U novije se vrijeme sve veći značaj pridaje imunološkim procesima koji se odvijaju u ovih bolesnika. Osnovno je pitanje da li je IBD manifestacija primarno poremećenog imuniteta ili

50

su imunološke promjene sekundarne na primarno upalno promijenjenu sluznicu infektivnog uzroka. Činjenica da se IBD sve češće dijagnostikuje u dječjoj dobi je posljedica realnog povećanja incidence. Roditelja i ljekara treba zabrinuti nagli gubitak u težini, usporen rast u pubertetu, bolovi u stomaku, dugotrajna uporna anemija, prolivaste i sukrvičave stolice.

Uprkos brojnim saznanjima i dalje se sa ranim postavljanjem dijagnoze u djece i adolescenata, ipak kasni zbog „nevidljivosti i neprepoznatljivosti bolesti“. Anemija se smatra najčešćom ekstraintestinalnom manifestacijom IBD-a.

Prevalencija anemija u IBD-u varira od 6 do 74%.

Savremeni pristup u liječenju bolesnika podrazumijeva i procjenu nutritivnog statusa i pružanje neophodne nutritivne podrške, čiji je cilj prevencija brojnih komplikacija malnutricije i poboljšanje kvaliteta života. Uprkos naporu da se ukaže na značaj ranog identifikovanja pacijenta sa nutritivnim rizikom, učestalost malnutricije u upalnim bolestima crijeva se ne smanjuje.

Uz kompletnu terapiju inflamatorne bolesti ovi poremećaji se mogu korigovati odgovarajućom ishranom, a u Cronovoj bolesti djece elementarna ishrana može biti i prvi korak u liječenju, te dovesti do remisije i poboljšanja nutritivnog statusa čak u 80% slučajeva (smjernice ESPGHAN).

Način djelovanja elementarne ishrane u smislu smirivanja upalnog procesa nije u potpunosti jasan. Komponovana je tako da nema alergene osobine i djeluje kao medicinski bypass jer se gotovo sva hrana apsorbuje u proksimalnom dijelu tankog crijeva. Pretpostavlja se da otklanja nutritivne antigene, mijenja crijevnu floru, "odmara" crijevo, i time daje pozitivan efekat nutritivne rehabilitacije. Napitci su prijatnog ukusa i modernog pakovanja. „Vesternizacija“ našeg načina života dovela je do povećane učestalosti IBD-a. Pogrešan način ishrane može uticati na bogatu rezidencijalnu crijevnu floru, stvarajući disbiozu koja smanjuje crijevnu floru i oštećuje bogati sloj sluzi, čime se uništava odbrambena sposobnost crijeva. Možemo se podsjetiti da je Hipokrat, otac medicine, govorio da zdravlje zavisi od ravnoteže četiri tečnosti u organizmu sluzi (oblaže naša crijeva), žute žuči, crne žuči i krvi! Obzirom na prehrambene navike djece, veliki je izazov najprije izbjeći IBD, a potom prepoznati ga na vrijeme i liječiti.

Enteralna ishrana gotovim dijetetskim preparatima najbolji je način nutritivne podrške i treba je primjenjivati uvijek kada je bolesnik sposoban uzimati hranu - preko nazogastrične sonde ili peroralno tj. na usta. I u najtežim oblicima bolesti čak i neznatne količine hrane u crijevnom lumenu (<200 ml/24 h) mogu prevenirati atrofiju crijevnih resica pa tako uticati na smanjenje bakterijske translokacije i drugih potencijalno fatalnih komplikacija.

Enteralna ishrana uvijek treba imati prednost nad parenteralnom ishranom (TPN – razvoj sepse!). Osim toga, ima povoljan trofički efekat na crijeva, prihvatljivija je za pacijenta, a i cijena liječenja je znatno niža. Terapijski ciljevi enteralne ishrane su: suportivni (uz primjenu ljekova), terapija malnutricije, indukcija remisije i održavanje remisije.

Kao suportivna terapija, odnosno dodatni unos oko 200 - 600kcal/dan, ne utiče negativno na uobičajeni unos hrane u lumenu, važan je trofični faktor za crijevnu sluznicu, može spriječiti translokaciju bakterija i sačuvati funkciju gastrointestinalnog trakta, a osim toga ubrzava remisiju, odlaže relaps, održava rast i smanjuje nutritivni deficit.

Enteralnu ishranu treba započeti i prije razvoja malnutricije, nakon dobre procjene bolesnika koji je u visokom riziku.

Izuzetno je bitna u preoperativnom periodu, jer je gladovanje udruženo sa većim stepenom mortaliteta.

Danas je naučnim dokazima potkrijepljeno saznanje da je elementarna dijeta, kao primarna terapija u Cronovoj bolesti djece i adolescenata, efikasnija nego u terapiji ulcerosnog kolitisa.

Evropsko udruženje za kliničku nutriciju i metabolizam (ESPEN) savjetuje primjenu polimernih enteralnih formula, zbog uravnoteženosti sastojaka,

prihvatljive cijene i najmanje nuspojava. Na tržištu Evrope može se naći više od 200 komercijalnih enteralnih napitaka, a osnovna razlika je hemijski sastav formule. Većina njih dostupna je i na tržištunaše zemlje, a za najmlađe pacijente dostupna je od Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore.

Polimerne formule nutritivno su uravnotežene, a sadrže azot u obliku intaktnih proteina, ugljene-hidrate u obliku polimera glukoze, a lipide kao dugolančane i/ili srednjelančane trigliceride. Istovremeno se u rastvoru nalaze i standardizovane količine minerala, oligoelemenata i vitamina, potom ne sadrže laktozu i gluten, a osmolarnost polimernih napitaka je prihvatljivo niska (oko 300 mosmol/l). Većina polimernih napitaka ima 1 kcal/ ml i koncentraciju azota od 5-7 g/ 1000 ml.

Polimerne formule su prihvatljivog ukusa pa se mogu uzimati i peroralno. Bolesnici ih rado i lako prihvataju. Cijena je prihvatljiva i opravdava svakodnevnu upotrebu. U slučaju otežane ishrane na usta savjetuje se ishrana putem nazogastrične sonde (NGS), a ako je potrebno razmotriti i plasiranje perkutane gastrostome (PEG).

Oligomerne formule nemaju značajnijih prednosti u odnosu na polimerne dijete i napitke, koji su ipak znatno jeftiniji.

Ovi pripravci indikovani su kod bolesnika sa alergijama na hranu, kod maldigestije, egzokrine pankreatične insuficijencije, sindroma kratkog crijeva, upalnih bolesti crijeva i intestinalnih fistula.

Monomerne formule, teoretski ne zahtijevaju digestivne enzime za apsorpciju pa su idealna hrana u teškim malapsorpcijama, sindromu kratkog crijeva, kroničnom pankreatitisu i drugim sličnim stanjima. Međutim, imaju izrazito loša organolepetička svojstva i zbog hiperosmolarnosti čestu nuspojavu - proliv.

U liječenju IBD preporučuje se uvođenje multivitaminskih suplemenata i suplemenata mikroelemenata i elemanata u tragovima. Neophodno je redovno, godišnje praćenje njihovih koncentracija u krvi, pa i kada je pacijent u dobroj nutritivnoj kondiciji. Najčešće se razvija deficit liposolubilnih vitamina, na prvom mjestu vitamina D, zatim vitamina B kompleksa i vitamina C. Od mikroelemenata i elemenata u tragovima najčešći je deficit kalijuma, gvožđa, kalcijuma, fosfora, magnezijuma, cinka i selena.

Prema radnoj grupi ESPEN-a „tešku“ malnutricija, koja zahtijeva intenzivnu nutritivnu podršku, imaju pacijenti sa barem jednim od navedena tri parametra: gubitak u tjelesnoj težini > 10-15% tokom prethodnih 6 mjeseci, BMI < 18,5kg/m2, serumski albumini < 30 g/L (bez prateće renalne i/ili hepatične disfunkcije).

Najveći uspjesi enteralne ishrane su u novootkrivenih pacijenata i kada je upalni proces zahvatio tanko crijevo ili ileokolični segment. Enteralna ishrana se sprovodi do 6 mjeseci kao jedina i iskjučiva hrana, a potom se postepeno prelazi na normalnu ishranu.

Enteralna ishrana je apsolutna fiziološka superiornost, ima trofički efekat na sluznicu crijeva, održava integritet i funkciju crijevne sluznice, čuva puferski efekat u želudcu, prevenira sepsu i multiorgansku disfunkciju, pacijenti je rađe uzimaju i troškovi liječenja su značajno niži.

51

Bolje spriječiti nego

liječiti - gojaznost Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić

Gojaznost je medicinski problem koji je dostigao epidemijske razmjere u svijetu.

U posljednjih 50 godina broj gojazne djece se povećao za nevjerovatnih 300%!

2013. gojaznost je proglašena za bolest Gojaznost se odnosi na višak tjelesnih masti. Ako dijete ima par kilograma viška ne znači da je dijete gojazno. To često ukazuje na sklonost ka lakom dobijanju kilograma i potrebom za posebnim režimom ishrane i fizičke aktivnosti. Gojaznost se najčešće javlja oko 5, 6 godine života, ili u vrijeme puberteta. Do pojave gojaznosti dolazi kada se unosi više kalorija nego što organizam može da potroši. Pojedina oboljenja mogu dovesti do gojaznosti, ali u svega 1% slučajeva.

Gojaznost kod djece i adolescenata najčešće je uzrokovana: – Konzumiranjem nezdrave hrane – Prejedanjem – Nedovoljnom fizičkom aktivnošću – Nasljednim faktorima - šanse dijeteta za prekomjernom težinom povećavaju se ako je jedan ili oba roditelja imaju problem sa TJELESNOM TEŽINOM.

52

– Bolestima (endokrini ili neurološki problem) – Ljekovima (steroidi, neki ljekovi za liječenje psihijatrijskih oboljenja) – Stresnim događajima (razdvajanje djece od roditelja, razvod, selidbe, smrt, zlostavljanje) – Porodičnim problemima ili problemima sa drugarima – Nedostatkom samopouzdanja – Depresijom ili drugim emocionalnim preoblemima.

Normalno je da tokom odrastanja djeca povećavaju kilažu, ali kada taj prirast prevaziđe potrebe rasta i razvoja, dolazi do pojave gojaznosti. Djeca rastu različitom brzinom tako da se ne može samo na osnovu klasičnog mjerenja reći da li dijete ima višak kilograma. Stepen uhranjenosti procjenjuje se pomoću indeksa tjelesne mase (BMI – body mass indeks) koji se jednostavno računa na osnovu visine i težine. Ako imate bilo kakvu sumnju vezano za težinu Vašeg djeteta, konsultujte ljekara. Na osnovu izračunatog indeksa tjelesne mase i pomoću specijalnih

tablica, dobićete preciznu informaciju o stepenu uhranjenosti Vašeg djeteta.

Loši efekti gojaznosti na zdravlje su mnogobrojni: – Povećan rizik za kardiovaskularne bolesti (koronarna bolest, infarct, povećan holesterol...)

– Visok krvni pritisak – Dijabetes – Problemi sa disanjem – Problemi sa spavanjem.

Gojaznost u dječijem uzrastu je često povezana i sa pojavam emotivnih problema. Tinejdžeri sa viškom kilograma imaju daleko manje samopouzdanja i manje su omiljeni u društvu. Česte su depresija, anksioznost i opsesivno-kompulsivni poremećaji.

Kako se liječi gojaznost?

Najuspješniji pristup liječenju gojaznosti podrazumijeva promjenu načina života, korekciju ishrane i povećanje fizičke aktivnosti. Uspjeh liječenja zavisi od uzrasta djeteta i od prisutnih komplikacija. Gubitak kilograma bi trebalo da bude postepen, 0,5 kg ili manje nedjeljno. Svaki veći gubitak bi zahtijevao izuzetno restriktivnu dijetu koja može štetno uticati na rast i razvoj. Prvi cilj koji treba postaviti je smanjenje težine za svega 10%. Upravo je pokazano da gubitak prvih 10% tjelesne mase ima najveći efekat na opšte zdravlje. Kada postignete ovaj cilj, potrebno je da se ta težina održava 6 mjeseci, prije nego što se nastavi sa daljim gubitkom kilograma.

Međutim, pravi podvig je održati željenu tjelesnu masu, prije nego samo izgubiti kilograme. Adolescenti se često po postizanju željene kilaže vraćaju starom načinu života, i kilogrami su opet tu.

Prije započinjanja dijete, dijete prvo mora da bude detaljno pregledano kako bi se isključilo eventualno oboljenje kao mogući uzrok gojaznosti. Nikako ne započinjite sa dijetom na svoju ruku. Nema jednog recepta za sve, ali postoje neke opšte prihvaćene preporuke.

– Promjenite način ishrane (jesti sporije, uobročiti se) – Što više voća i povrća – Ne grickati između obroka, bez gaziranih pića – Spremajte zdrave obroke, kuvane – Smanjite veličinu porcije – Potrudite se da Vaše dijete doručkuje svaki dan. Doručak će obezbijediti energiju potrebnu da prati nastavu ili uči. Preskaknjem doručka dijete će biti gladno i umorno u toku dana.

– Raspitajte se šta Vaše dijete jede u školi, trebalo bi ukinuti grickalice i peciva po školama!!!!

– Što rjeđe jedite brzu hranu s prelivom ili male sendviče bez sira ili majoneza.

– Nudite dijete vodom Povećajte nivo fizičke aktivnosti Vašeg djeteta.

Dajte dobar primer djetetu. Ako dijete vidi da ste i Vi fizički aktivni i da uživate u tome, ono će prihvatiti takav obrazac ponašanja Stimulišite dijete da se uključi u sportske aktivnosti škole ili da počne da se bavi sportom.

Imajte u vidu da dječije tijelo nije spremno za iste na-

pore kao i odrasli. Ne tjerajte djecu da dugo džogiraju, trče na traci ili voze sobni bicikl, niti da podižu teške terete. Najbolja je ona aktivnost koju dijete samo odabere.

Djeca sa viškom kilograma bolje znaju od bilo koga drugog da imaju problem.

Kada gojazno dete ima i emotivnih problema potrebno je uključiti psihologa.

Gojaznost je medicinski problem koji se najlakše prepozna ali se najteže liječi. Ukoliko se na vrijeme ne spriječi, gojzanost u dječijem dobu često postane doživotni problem.

Zapamtite, da bi se održala optimalna tjelesna masa neophodna je jaka motivacija.

Prema tome, gojazno dijete ili adolescent mora da nauči da jede i uživa u zdravoj hrani u umjerenim količinama, da redovno vježba kako bi održalo željenu kilažu. Medicinski savjet i zdrav razum su najsigurniji i najefektniji način da pomognete vašem djetetu da izgubi višak kilograma i tako mu obezbijedite zdravu budućnost.

Gojaznost je vrlo podmukla bolest čije se posljedive ne vide u početku, a koje dovode do poremećaja metabiolizma šecera i masti. Liječenje zahtijeva ogromno strpljenje i upornost od strane i roditelja i djeteta.

SAVJET Pravilna uravnotezena ishrana, fizička aktivnost, i svesti na minimum korišćenje mobilnih telefona, kompijutera, televizora i sjedenje ispred istih značajno smanjuje rizik od gojaznosti.

Prevencijom gojaznosti kod djece se značajno smanjuje vjerovatnoća da će gojaznost da se pojavi u odraslom dobu. Kada dijete nauči i prihvati principe zdrave ishrane i bavljenja sportom - to ostaje za cijeli život, a prenosi se i na sljedeću generaciju.

Zato je od vitalnog značaja za svaku porodicu, ali i za društvo, da se broj gojazne djece smanji!

53

Nobelova nagrada za otkriće virusa hepatitis C

Nobelovu nagradu za medicinu dobili su Harvi J. Alter, Majkl Hjuton i Čarls M. Rajs, za otkriće virusa hepatitis C. Proglašavajući nagradu danas u Stokholmu, Nobelov komitet primijetio je da je rad naučne trojke pomogao da se objasni glavni izvor hepatitisa koji se prenosi putem krvi, a koji virusi hepatitisa A i B nijesu mogli da objasne.

- Njihov rad omogućava testove krvi i nove ljekove koji su spasili milione života. Zahvaljujući njihovom otkriću, sada su dostupni visoko osjetljivi testovi krvi na virus koji su u suštini eliminisali posttransfuzijski hepatitis u mnogim dijelovima svijeta, u velikoj mjeri poboljšavajući globalno zdravlje – rečeno je iz Komiteta, dodajući da njihovo otkriće takođe je omogućilo brzi razvoj antivirusnih ljekova usmjerenih na hepatitis C. Po prvi put u istoriji bolest se može izliječiti, što budi nadu u iskorjenjivanje virusa hepatitisa C kod svjetske populacije.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da postoji

54

više od 70 miliona slučajeva hepatitisa širom svijeta i 400.000 smrtnih slučajeva svake godine. Bolest je hronična i glavni je uzrok upale jetre i pojave raka.

Prestižna Nobelova nagrada dolazi sa zlatnom medaljom i novčanom nagradom od 10 miliona švedskih kruna (preko 1.118.000 dolara), zahvaljujući zavještanju koje je prije 124 godine ostavio tvorac nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel.

Nagrada za medicinu ove godine imala je poseban značaj zbog pandemije koronavirusa, koja je istakla značaj koji medicinska istraživanja imaju za društva i ekonomije širom svijeta.

Nobelov komitet često prepoznaje osnovnu nauku koja je postavila temelje praktičnoj primjeni koja je danas uobičajena.

Nagrada je prva od šest nagrada koje se objavljuju do 12. oktobra.

Ostale nagrade su za izuzetan rad u oblastima fizike, hemije, književnosti, mira i ekonomije.

Prije upotrebe detaljno prouÄ?iti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neĹželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

„PREKO TRNJA DO ZVIJEZDA“ (PER ASPERA AD ASTRA)

Prim. dr Slobodan Radonjić

„U nauci ne postoji širok, utrven, put i samo onaj može dospjeti do njenih blistavih vrhunaca, ko se ne plašeći poraza penje njenim kamenitim stazama.“ Čovjek u svojoj ambivalentnosti nosi u sebi, još od iskona, i dobro i zlo. Nažalost, zla mnogo više. Oholost, zavist, uskogrudost, pohlepa, te ljudske pošasti, postoje u karakteru čak i veoma poznatih ličnosti iz svijeta nauke, umjetnosti, književnosti... čime su sputavali i sprječavali druge, posebno mlade ljude da svojim talentom, naučnim otkrićima i djelima zauzmu blagovremeno mjesto koje im pripada. Šta više, kadkad omalovažavani i podcjenjivani, izloženi žestokim kritikama, morali su da ulažu dodatni, ogromni napor, trud i vrijeme, pa i svoje zdravlje, da bi „preko trnja“ pokazali i dokazali svoje znanje i značajna dostignuća, svoju stvarnu veličinu i time stekli, najzad, zasluženo priznanje. Tako je roman Getea (1749-1832) „Jadi mladog Vertera“ nazvan „ogavni spis,“ Franc Kafka (1883-1924) je za života bio potpuno nepoznati pisac, „Ćarobni brijeg“ Tomasa Mana (1875-1955) je mnoge književnike i književne kritičare ostavljao ravnodušnim, a Vladimir Nabokov (1899-1977) dugo nije mogao da objavi „Lolitu.“ A tek Mocart (1756-1791), muzički genije. Ni dan danas se ne zna gdje je sahranjen. Pa Van Gog (1853-1890). Živio je u bijedi i tako okončao život. „Tuga će

56

trajati vječno“ bile su njegove poslednje riječi. Slavni francuski književnik Molijer (1622-1673), jedan od najvećih komediografa svjetske književnosti nije primljen za člana Francuske akademije nauka. Zato, danas, u predvorju Akademije stoji izdvojena Molijerova bista na kojoj piše: “Njegovoj slavi ništa ne nedostaje – našoj slavi nedostaje on.“ A i medicina nije imuna na slične slučajeve. Izdvajamo trojicu genijalnih naučnika, bakteriologe, Roberta Koha, Luj Pastera i Aleksandra Fleminga, koji su, dugo osporavani, tek pred kraj života stekli priznanje i slavu koja im je pripadala mnogo ranije.

ROBERT KOH (1843-1910) U malom njemačkom gradu Valštajnu, sa svega oko 3.000 stanovnika, Robert Koh, mladi ljekar-biolog, istraživač, predano je radio u svojoj nevelikoj laboratoriji na pronalaženju i otkrivanju izazivača opasnih zaraznih bolesti. Pun elana, samopouzdanja i želje za novim saznanjima, iscrpljujućim radom uspio je da otkrije bacil jedne od zastrašujućih zaraznih bolesti

Robert Koh – antraksa (crni prišt, bedrenica, prostrel) i uz to, tragajući za nepoznatim mikroorganizmom pronašao i do tada nepoznate metode za način ispitivanja i fotografisanja bakterija. Biografi Roberta Koha kažu da je mladi, 34-godišnji naučnik 3. avgusta 1878. godine trčao od sreće ulicama Berlina očekujući ugovoreni sastanak sa profesorom Rudolfom Virhovom, slavnim ljekarem patologom, čiji je autoritet, riječ i mišljenje bio poštovan širom svijeta, u želji da mu pokaže rezultate svoga istraživačkog rada.

Slušajući mladog doktora, njegovo zanosno i argumentovano izlaganje o novim naučnim saznanjima i otkrićima Virhov je hladno, prepotentno i prezrivo konstatovao: “ Ne shvatam svrhu toga što mi pričate. Sve što ja nisam u stanju da vidim mojim starim mikroskopom ni nauka uopšte ne može da vidi.“ Bio je to svojevrsan šok za mladog doktora Koha, koji ga na njegovu sreću i sreću čovječanstva nije pokolebao u daljem naučnoistraživačkom radu. Šta više, bio je to za njega podstrek da snagom svog natprosječnog talenta i gvozdene volje nastavi još više da radi u interesu zdravlja ljudi cijelog svijeta. Predanim, gotovo danonoćnim radom, uz ulaganje sopstvenog, s mukom stečenog novca, vremenom, zapostavlja i svoju porodicu. Brak mu zapada u krizu od koje nikad nije mogao da se oporavi. Čak i njegova miljenica, kćerka Gertruda, gubi interesovanje za svoga oca.

Ali, u radu ne posustaje. Za samo dvije godine od pronalaska uzričnika antraksa, uprkos nedobronamjernim, čak i zlonamjernim kolegama, koji su ga s podsmijehom nazivali primitivnim seoskim ljekarem i šarlatanom, uspio je da objavi toliki broj radova i održi toliko veliki broj predavanja da su i najveći negatori svega onog što radi morali, najzad, dobro da se zamisle, otvore oči, i polako, s velikom mukom, nastoje da promijene stav i počnu pažljivije da uzimaju u obzir njegove izvanredne rezultate.

Direktor Carske zdravstvene službe pozvao ga je u Berlin garantujući mu apsolutnu slobodu istraživačkog rada. Istražujući u novim uslovima Koh je 1882. godine zadivio svijet svojim epohalnim pronalaskom. Otkrio je uzročnika tuberkuloze – bacil, koji je harao Evropom, uzrokujući smrt svakog sedmog stanovnika starog kontinenta.

Ni ovo otkriće Roberta Koha veliki profesor Rudolf Virhov nije htio da uvaži. Ali su Kohove ubjedljive dokaze počeli da uvažavaju pretežno mladi ljekari, pa se u mnogim klinikama s posebnim interesovanjem i pažnjom proučavaju i koriste njegove metode i otkrića.

Godine 1883. u Egiptu je izbila epidemija kolere koja je za kratko vrijeme pokosila desetine hiljada ljudi. Ta strahota je i u Evropi izazvala paničan strah. Robert Koh sa saradnicima odlazi za Kairo da bi ispitao opaku bolest. Odatle ga put vodi u Indiju gdje je kolera takođe počela da hara. Rezultat mukotrpnog rada na proučavanju ove zarazne bolesti bilo je, novo, fantastično otkriće – bacil je uzročnik kolere.

Po povratku u Berlin, 1884. godine, dobija najveća naučna priznanja i odlikovanja. Međutim, prosto nevjerovatno, opet sumnje i nipodaštavanja Kohovim neprocjenjivim rezultatima rada. Pored već ustaljenog kritičara profesora Virhova koji izjavljuje: „I ovoga puta Koh naučno nije uspio ništa da dokaže,“ javlja se još jedan znameniti njemački profesor, Maks fon Petenkofer, koji Koha naziva provincijskim ljekarem.

Robert Koh i dalje ne posustaje. Naprotiv. Životna sudbina ga veže za drugu, mladu suprugu Hedvigu Frajberg. Njena ljubav, divljenje prema naučniku, razumijevanje i požrtvovanost ulilo je Kohu novu snagu i dodatni motiv i samopouzdanje u nastojanju da pobijedi opake bolesti svoga doba: tifus, malariju, kugu.

Poslije smrti njegovog zakletog protivnika profesora Rudolfa Virhova (1902) polako se stišavaju i prestaju napadi na Roberta Koha. I najzad, 1905. godine stiže davno zasluženo priznanje. Robert Koh je dobio Nobelovu nagradu za ogroman doprinos medicinskoj nauci i zdravlju ljudi. A samo pet godina kasnije (1910) završio se i život velikog Roberta Koha koji je „preko trnja“ dospio do zvjezdanih vrhunaca nauke.

Nastaviće se...

57

Održan Webinar u organizaciji CANU, KCCG i MFUCG Webinar ,,Biomedicina kao sintagma kliničke i molekularne medicine na prelazu milenijuma – 20 godina medicinske genetike i imunologije i 30 godina kliničke genetike u Crnoj Gori”, u organizaciji Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Kliničkog centra Crne Gore i Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, održan je 23. oktobra u amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Uvodnu besjedu imali su: akademik Goran Nikolić, predsjednik Odbora za medicinu CANU, prof. dr Marina Ratković, medicinska direktorica KCCG, i prof. dr Aneta Bošković, prodekanica za nauku MFUCG. - Danas se održava skup koji je upriličen povodom 20 godina postojanja Centra za medicinsku genetiku i imunologiju (CMGI) i 30 godina kliničke genetike u Crnoj Gori, kazala je ovim povodom prof. dr Olivera Miljanović, direktorica CMGI KCCG. - Naziv skupa je ujedno i naša poruka da prenesemo 20 godina našu dugu intenciju, objedinjenja kliničke i laboratorijske

58

medicine, istakla je prof. dr Miljanović.

Na skupu su učestvovali, pored naših stručnjaka koji su prikazali dvadesetogodišnji razvoj i razvojni put i ono što danas CMGI može i radi i na koji način ostvaruje, i istaknuti stučnjaci iz pet evropskih zemalja iz oblasti genomske medicine. Skup je organizovan kao telekonferencija.

Na online naučnom skupu podnesena su sljedeća izlaganja: Prof. dr Olivera Miljanović, Medicinski fakultet UCG, Klinički centar Crne Gore: Translacija biomedicine u kliničku praksu i medicinu u Crnoj Gori; Dr Tamara Jovićević, Klinički centar Crne Gore: Imunološka dijagnostika u Crnoj Gori; Dipl. biol. Slađana Teofilov, Klinički centar Crne Gore: Medicinska genetika – 20 godina rada; Dr Jelena Jovanović, Klinički centar Crne Gore: Trideset godina kliničke genetike u Crnoj Gori; Prof. dr Borut Peterlin, Klinički institut za genomsku

medicinu, Medicinski fakultet UKC Ljubljana: Genomska dijagnostika u identifikaciji rijetkih bolesti; Prof. dr Ivana Novaković, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu: Neurogenetičko testiranje u kliničkoj praksi – naša iskustva i saradnja sa Crnom Gorom; Prof. dr Ivana Kavečan, Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu: Služba za medicinsku genetiku u Novom Sadu i retke bolesti; Prof. dr Zvonko Magić, Akademija medicinskih nauka SLD, Nacionalni komitet za bioetiku UNESCO-ve komisije Srbije: Doprinos molekularne genetike dijagnostici i lečenju onkoloških pacijenata; Prof. dr Srđan Đurović, Odjeljenje za medicinsku ge-

netiku, Ullevål Univerzitetski klinički centar NORMENT center of excellence (Norwegian Centre for Mental Disorders Research): Funkcionalna translacijska istraživanja kompleksnih poligenskih bolesti – „from bench to bedside“.

Nakon podnesenih izlaganja, uslijedila je diskusija i zatvaranje online naučnog skupa.

Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore

59

Klinika za nefrologiju renovirana po najsavremenijim standardima Renovirana i adaptirana Klinika za nefrologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) koja je puštena u rad, garant je da će i najzahtjevniji pacijenti dobiti najsavremeniju njegu i biti liječeni na najbolji način, poručio direktor KCCG dr Jevto Eraković prilikom obilaska renoviranog dijela Klinike.

On je istakao da su uslovi na Klinici za nefrologiju i do sada bili odlični, ali da su novim ulaganjem dosegli rang najvećih svjetskih centara.

- Imajući u vidu znanje koje posjeduje Klinika za nefrologiju, kadar i opremu, sada možemo biti sigurni da će najzahtjevniji pacijenti koji se ovdje liječe biti u prilici da budu liječeni na najbolji mogući način - kazao je dr Eraković.

On se zahvalio crnogorskim kompanijama Glosarij i Urion koji su, kako je kazao, izdvojili značajna finansijska sredstva da bi Klinika dobila najsavremeniji izgled.

- Želim da se zahvalim i svim zaposlenim Klinike za nefrologiju koji su u ovom proteklom periodu bili primorani da rade u otežanim uslovima, ali se to nije nimalo odrazilo na kvalitet njihovog rada - kazao je dr Eraković.

On je naglasio i da je ovaj segment Klinike za nefrologiju u postojećoj epidemiološkoj situaciji veoma važan kako u Kliničkom centru, tako i ukupnom zdravstvenom sistemu Crne Gore. - Kao što vidite ovdje mogu biti tretirani i liječeni najteže oboljeli pacijenti od Covid-a. U ovom trenutku to na svu sreću nije potrebno, ali ukoliko bi se epidemiološka situacija pogoršavala Klinički centar novom nefrologijom dobija još značajne kapacitete za liječenje najtežih pacijenata - kazao je dr Eraković.

Direktorica Klinike za nefrologiju i medicinska direktorica KCCG, prof. dr Marina Ratković kazala je da je ovo još jedan iskorak za nefrologiju Kliničkog centra i uopšte zdravstvenog sistema, i najavila da već od nedjelje počinje renoviranje Centra za hemodijalizu.

- Naglasiću da sve ovo ne radimo radi uljepšavanja, već

60

da stvorimo prostor u kojem će naši pacijenti moći da se osjećaju dobro, a zaposlenima da omogućimo adekvatan prostor za rad - kazala je prof. dr Ratković.

Ona se zahvalila direktoru KCCG dr Erakoviću na konstantnoj podršci u radu Klinike za nefrologiju, te istakla da se u tom renoviranom odjeljenju u narednom periodu mogu smještati kovid pozitivni pacijenti.

- Mi posljednja tri mjeseca radimo sa Covid pozitivnim pacijentima, dijaliziramo pozitivne pacijente. Srećom, svi naši pacijenti koje dijaliziramo, a koji su kovid pozitivni, nisu imali većih problema, nisu morali biti hospitalizovani, ali su naravno prema svim medicinskim procedurama bili smješteni u odvojenim prostorijama - kazala je prof. dr Ratković. Ona je kazala i da zaposleni na Klinici za nefrologiju na dnevnom nivou učestvuju u radu i Intenzivne jedinice Interne klinike.

- I naše sestre su edukovane za upotrebu respiratora.

Učestvujemo svi, radimo svi, jer je to jedan multidisciplinarni pristup koji obezbjeđuje da imamo podršku svih supspecijalista koji su nam potrebni - kazala je prof. dr Ratković.

Klinički centar Crne Gore

ZĞƵŵĂƚƐŬĞ ďŽůĞƐƟ i Covid 19 infekcija

8GUXåHQMH ]D SRPRü REROMHOLPD RG UHXPDWVNLK EROHVWL & 5 1 $ * 2 5 $

EĂŬŽŶ ŽnjďŝůũŶŽŐ ĂŬƵƚŶŽŐ ƌĞƐƉŝƌĂƚŽƌŶŽŐ ƐŝŶĚƌŽŵĂ ;^ Z^Ϳ ŝ ďůŝƐŬŽŝƐƚŽēŶŽŐ ƌĞƐƉŝƌĂƚŽƌŶŽŐ ƐŝŶĚƌŽŵĂ ;D Z^Ϳ͕ ƚĞƓŬŝ ĂŬƵƚŶŝ ƌĞƐƉŝƌĂƚŽƌŶŝ ƐŝŶĚƌŽŵ ŬŽƌŽŶĂǀŝƌƵƐͲϮ ;^ Z^Ͳ ŽsͲϮͿ ƚƌĞđĂ ũĞ ǀĞůŝŬĂ ǀŝƌƵƐŶĂ ĞƉŝĚĞŵŝũĂ Ƶ Ϯϭ ǀŝũĞŬƵ͘ Ž ƐĂĚĂ ũĞ Ƶ ƐǀŝũĞƚƵ njĂďŝůũĞǎĞŶŽ ŐŽƚŽǀŽ ϭϭ ŵŝůŝŽŶĂ ƉŽnjŝƟǀŶŝŚ ƐůƵēĂũĞǀĂ ŝ ǀŝƓĞ ŽĚ ƉŽůĂ ŵŝůŝŽŶĂ ƐŵƌƚŶŝŚ ƐůƵēĂũĞǀĂ͘ <ĂŬŽ ũĞ Ks/ Ͳϭϵ ŶŽǀĂ njĂƌĂnjŶĂ ďŽůĞƐƚ ǀĂǎŶŽ ũĞ ƉƌŽĐŝũĞŶŝƟ ŶũĞŐŽǀĞ ŬůŝŶŝēŬĞ ŬĂƌĂŬƚĞƌŝƐƟŬĞ ŬŽĚ ƉĂĐŝũĞŶĂƚĂ ŬŽũŝ ŝŵĂũƵ ƌĞƵŵĂƚƐŬĞ ŝ ŬŽƓƚĂŶŽͲŵŝƓŝđŶĞ ďŽůĞƐƟ͘ >ŽƓŝũŝ ŝƐŚŽĚŝ ŽĚ Ks/ Ͳϭϵ njĂďŝůũĞǎĞŶŝ ƐƵ ŬŽĚ ƐƚĂƌŝũŝŚ ďŽůĞƐŶŝŬĂ͕ ƉŽƐĞďŶŽ ŽŶŝŚ Ɛ ƉŽƉƌĂƚŶŝŵ ďŽůĞƐƟŵĂ͕ ƉŽƉƵƚ ŬŽƌŽŶĂƌŶĞ ďŽůĞƐƟ ƐƌĐĂ ŝůŝ ĐĞƌĞďƌŽǀĂƐŬƵůĂƌŶŝŚ ďŽůĞƐƟ͘ ^ŵĂƚƌĂ ƐĞ ĚĂ ŵŶŽŐŝ ƉĂĐŝũĞŶƟ Ɛ ƌĞƵŵĂƚƐŬŝŵ ŝ ŵŝƓŝđŶŽͲŬŽƓƚĂŶŝŵ ďŽůĞƐƟŵĂ ŝŵĂũƵ ƌŝnjŝŬ ŽĚ ƌĂnjǀŽũĂ ŽnjďŝůũŶŝŚ ŝŶĨĞŬĐŝũĂ njďŽŐ ƐŵĂŶũĞŶŽŐ ŝŵƵŶŝƚĞƚĂ ŬŽũŝ ũĞ ƉŽƐůũĞĚŝĐĂ ŽƐŶŽǀŶŝŚ ƐƚĂŶũĂ ŝ ŚƌŽŶŝēŶĞ ƉƌŝŵũĞŶĞ ŐůƵŬŽŬŽƌƟŬŽŝĚĂ ŝůŝ ĐŝůũĂŶŝŚ ŝŵƵŶŽͲŵŽĚƵůŝƌĂũƵđŝŚ ƚĞƌĂƉŝũĂ ƉŽƉƵƚ ďŝŽůŽƓŬŝŚ ůŝũĞŬŽǀĂ͘ DĞĜƵƟŵ͕ ŵŶŽŐŝ ƐĞ ůĞŬŽǀŝ ŬŽũŝ ƐĞ ŬŽƌŝƐƚĞ njĂ ůŝũĞēĞŶũĞ ƌĞƵŵĂƚƐŬŝŚ ŝ ŬŽƓƚĂŶŽͲŵŝƓŝđŶŝŚ ďŽůĞƐƟ͕ ƉŽƉƵƚ ŚŝĚƌŽŬƐŝŬůŽƌŽŬǀŝŶĂ ŝ ďŝŽůŽƓŬŝŚ ůŝũĞŬŽǀĂ ŬŽũŝ ĐŝůũĂũƵ ŶĂ ŝŶƚĞƌůĞƵŬŝŶ ;/>Ϳ Ͳϲ ŝ />Ͳϭ͕ ŬŽƌŝƐƚĞ Ƶ ďŽůĞƐŶŝŬĂ Ɛ Ks/ Ͳϭϵ͕ ƉŽƐĞďŶŽ Ƶ ƉŽĚƐŬƵƉŝŶĂŵĂ ŬŽũĞ ƐƵ ŶĂŬŽŶ ƚŽŐĂ ƌĂnjǀŝůĞ ĂďŶŽƌŵĂůŶĞ ŝŵƵŶŽůŽƓŬĞ ƌĞĂŬĐŝũĞ͕ ƵŬůũƵēƵũƵđŝ ƐŝŶĚƌŽŵ ĐŝƚŽŬŝŶƐŬĞ ŽůƵũĞ͘ ůĂŐŝ Ks/ Ͳϭϵ ŬĂƌĂŬƚĞƌŝƓĞ ƚĞŵƉĞƌĂƚƵƌĂ͕ ƐƵǀ ŝůŝ ďůĂŐŽ ƉƌŽĚƵŬƟǀĂŶ ŬĂƓĂůũ ŝ ŝnjƌĂnjŝƟ ƵŵŽƌ͘ DĞĜƵƟŵ ǀŝƌƵƐ ŵŽǎĞ ĚĂ ƐĞ ƉƌĞnjĞŶƚƵũĞ ŝ ƐĂŵŽ ďŽůŽǀŝŵĂ Ƶ ŵŝƓŝđŝŵĂ͕ ďŽůŽǀŝŵĂ Ƶ ŬŽƐƟŵĂ͕ ŶĞŬĂĚ ŝ ƵƉĂůŽŵ ŐƌůĂ͕ ďŽůŽŵ Ƶ ƵƓŝŵĂ͕ ŐƵďŝƚŬŽŵ ēƵůĂ ƵŬƵƐĂ ŝ ēƵůĂ ŵŝƌŝƐĂ͕ ŬĂŽ ŝ ƉŽũĂǀŽŵ ƉƌŽůŝǀĂƐƟŚ ƐƚŽůŝĐĂ͘ ďŽŐ ƉƌĞŬůĂƉĂŶũĂ ƐŝŵƉƚŽŵĂ ŬŽũŝ ƐĞ ēĞƐƚŽ ũĂǀůũĂũƵ ŬŽĚ ƌĞƵŵĂƚŽůŽƓŬŝŚ ƉĂĐŝũĞŶĂƚĂ ŶĂ ŽǀŽŵ ĚŝũĞůƵ ƐĞ ƐĂǀũĞƚƵũĞ ƉŽƐĞďĂŶ ŽƉƌĞnj͘ Ă ǀĞđŝŶƵ ƉĂĐŝũĞŶĂƚĂ ŬŽũŝ ƐƵ ĂƐŝŵƉƚŽŵĂƚƐŬŝ͕ Ăůŝ njĂ ŬŽũĞ ƐĞ ƐŵĂƚƌĂ ĚĂ ƐƵ ŶĞĚĂǀŶŽ ďŝůŝ ŝnjůŽǎĞŶŝ ^ Z^Ͳ ŽsͲϮ͕ ƉƌĞĚůĂǎĞŵŽ ƉƌŝǀƌĞŵĞŶŽ njĂƵƐƚĂǀůũĂŶũĞ ĐŝŬůŽĨŽƐĨĂŵŝĚĂ ; z Ϳ͕ ŵŽĨĞƟůŵŝŬŽĨĞŶŽůĂƚĂ ;DD&Ϳ͕ ĂnjĂƟŽƉƌŝŶĂ ; Ϳ͕ ƚĂŬƌŽůŝŵƵƐĂ͕ ĨĂŬƚŽƌĂ ĂŶƟƚƵŵŽƌƐŬĞ ŶĞŬƌŽnjĞ ;dE&Ϳ͕ ĂďĂƚĂĐĞƉƚ͕ ŝŶŚŝďŝƚŽƌŝ ƌĞĐĞƉƚŽƌĂ ŝŶƚĞƌůĞƵŬŝŶĂ ϲ ;/>ͲϲͿ ŝ ŝŶŚŝďŝƚŽƌŝ :ĂŶƵƐ ŬŝŶĂnjĞ ;: <Ϳ ;ŶƉƌ͘ ƚŽĨĂĐŝƟŶŝďͿ͕ ĚŽ ŶĞŐĂƟǀŶŽŐ ƌĞnjƵůƚĂƚĂ ƚĞƐƚĂ njĂ Ks/ Ͳϭϵ ŝůŝ ŶĂŬŽŶ ĚǀŝũĞ ŶĞĚĞůũĞ ƉƌŽŵĂƚƌĂŶũĂ ďĞnj ƐŝŵƉƚŽŵĂ͘ ŵĞƌŝēŬŝ ŬŽůĞĚǎ njĂ ƌĞƵŵĂƚŽůŽŐŝũƵ ; ZͿ ŶŝũĞ ŝĚĞŶƟĮŬŽǀĂůĂ ƌĞƵŵĂƚƐŬĞ ďŽůĞƐƟ ŬĂŽ ĨĂŬƚŽƌ ƌŝnjŝŬĂ ŬŽũŝ ďŝ ƉƌĞĚǀŝĚŝŽ ůŽƓ ŝƐŚŽĚ Ƶ ďŽůĞƐŶŝŬĂ Ɛ Ks/ Ͳϭϵ ͘ &ĂŬƚŽƌŝ ƌŝnjŝŬĂ ŬŽũŝ ƉƌĞĚǀŝĜĂũƵ ůŽƓĞ ŝƐŚŽĚĞ ŬŽĚ ŽŶŝŚ Ɛ Ks/ Ͳϭϵ ƵŬůũƵēƵũƵ ƐƚĂƌŝũƵ ĚŽď ;х ϲϱ ŐŽĚŝŶĂͿ͕ ŐŽũĂnjŶŽƐƚ͕ ŚŝƉĞƌƚĞŶnjŝũƵ͕ ĚŝũĂďĞƚĞƐ ŵĞůŝƚƵƐ͕ ŚƌŽŶŝēŶƵ ďŽůĞƐƚ ƉůƵđĂ͕ ŚƌŽŶŝēŶƵ ďŽůĞƐƚ ďƵďƌĞŐĂ ŝ ŬĂƌĚŝŽǀĂƐŬƵůĂƌŶĞ ďŽůĞƐƟ͘ ŝŽŵĂƌŬĞƌŝ ŬŽũŝ ƉƌĞĚǀŝĜĂũƵ ůŽƓĞ ŝƐŚŽĚĞ ƵŬůũƵēƵũƵ ƐŵĂŶũĞŶ ďƌŽũ ůŝŵĨŽĐŝƚĂ͕ ƉŽǀŝƓĞŶƵ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ ĐͲƌĞĂŬƟǀŶŽŐ ƉƌŽƚĞŝŶĂ ; ZWͿ͕ ͲĚŝŵĞƌ͕ />Ͳϲ ŝ > , ΀ϯϰ΁͘ ŵĞƌŝēŬŝ ŬŽůĞĚǎ njĂ ƌĞƵŵĂƚŽůŽŐŝũƵ ; ZͿ ũĞ ĚĂůĂ ƐůĞĚĞđĞ ƉƌĞƉŽƌƵŬĞ͗ ͻ WĂĐŝũĞŶƚĞ ƚƌĞďĂ ƐĂǀũĞƚŽǀĂƟ Ž ŽƉƓƚŝŵ ƉƌĞǀĞŶƟǀŶŝŵ ŵũĞƌĂŵĂ͕ ŶƉƌ͘ ^ŽĐŝũĂůŶŽŵ ƵĚĂůũĂǀĂŶũƵ ŝ ŚŝŐŝũĞŶŝ ƌƵŬƵ͘ ͻ DũĞƌĞ njĂ ƐŵĂŶũĞŶũĞ ƐƵƐƌĞƚĂ Ƶ njĚƌĂǀƐƚǀĞŶŽũ njĂƓƟƟ ŝ ƉŽƚĞŶĐŝũĂůŶĞ ŝnjůŽǎĞŶŽƐƟ ^ Z^Ͳ ŽsͲϮ͘

ͻ ^ŵĂŶũĞŶĂ ƵēĞƐƚĂůŽƐƚ ƌƵƟŶƐŬŽŐ ůĂďŽƌĂƚŽƌŝũƐŬŽŐ ŶĂĚnjŽƌĂ ŬĂĚ ƐĞ ƵĚƌƵǎĞŶŝ ƌŝnjŝŬ ƐŵĂƚƌĂ ŵĂůŝŵ͘ KĚůƵŬĞ Ž ŶĂũƐŝŐƵƌŶŝũŝŵ ŝŶƚĞƌǀĂůŝŵĂ njĂ ŝƐƉŝƟǀĂŶũĞ ƚƌĞďĂũƵ ƐĞ ŝŶĚŝǀŝĚƵĂůŝnjŝƌĂƟ͕ ŶĂ ƚĞŵĞůũƵ͕ ŶĂ ƉƌŝŵũĞƌ͕ ƵŬƵƉŶŽŐ ŬůŝŶŝēŬŽŐ ƐƚĂƚƵƐĂ ƉĂĐŝũĞŶƚĂ͕ ƉŽƉƌĂƚŶŝŚ ďŽůĞƐƟ͕ ƉƌĞƚŚŽĚŶĞ ƐƚĂďŝůŶŽƐƟ ŝƐƉŝƟǀĂŶũĂ ŝ ƵƉŽƚƌĞďĞ ůũĞŬŽǀĂ͘

ͻ Ă ƉĂĐŝũĞŶƚĞ Ƶ ƉŽĚƌƵēũŝŵĂ ƉŽŐŽĜĞŶŝŵ ĞƉŝĚĞŵŝũŽŵ ŬŽũŝ ƐĞ ůŝũĞēĞ Ƶ ŝŶĨƵnjŝũƐŬŝŵ ĐĞŶƚƌŝŵĂ͕ ĚŽĚĂƚŶĂ ŽƉĐŝũĂ ůŝũĞēĞŶũĂ ŬŽũĂ ŵŽǎĞ ďŝƟ ƉƌŝŬůĂĚŶĂ ũĞ ƉƌĞůĂnjĂŬ ŶĂ ŽďůŝŬĞ ŝƐƟŚ ůũĞŬŽǀĂ ŝůŝ ůũĞŬŽǀĂ ŝƐƚĞ ŬůĂƐĞ ŬŽũŝ ƐĞ ŵŽŐƵ ƐĂŵŝ ƉƌŝŵŝũĞŶŝƟ ƉŽƚŬŽǎŶŽŵ ŝŶũĞŬĐŝũŽŵ͘

ͻ ŬŽ ũĞ ŶĂnjŶĂēĞŶŽ͕ ŐůƵŬŽŬŽƌƟŬŽŝĚĞ ƚƌĞďĂ ŬŽƌŝƐƟƟ Ƶ ŶĂũŵĂŶũŽũ ŵŽŐƵđŽũ ĚŽnjŝ njĂ ŬŽŶƚƌŽůƵ ƌĞƵŵĂƚƐŬĞ ďŽůĞƐƟ

ͻ 'ůƵŬŽŬŽƌƟŬŽŝĚŝ ƐĞ ŶĞ ƐŵŝũƵ ŶĂŐůŽ njĂƵƐƚĂǀŝƟ͕ ďĞnj ŽďnjŝƌĂ ŶĂ ŝnjůŽǎĞŶŽƐƚ ŝůŝ ƐƚĂƚƵƐ ŝŶĨĞŬĐŝũĞ͘ KƉƓƚĞ ŵũĞƌĞ Ƶ ŽēƵǀĂŶũƵ njĚƌĂǀůũĂ͗

ͻ ZĞĚŽǀŶŽ ƉĞƌŝƚĞ ƌƵŬĞ ƐĂƉƵŶŽŵ ŝ ǀŽĚŽŵ͕ ŶĂũŵĂŶũĞ ϮϬ ƐĞŬƵŶĚŝ͘ dĞŵĞůũŶŽ ŽƐƵƓŝƚĞ ƌƵŬĞ͘

ͻ /njďũĞŐĂǀĂũƚĞ ĚĂ ĚŽĚŝƌƵũĞƚĞ ůŝĐĞ͘

ͻ WŽŬƌŝǀĂŶũĞ ƵƐƚĂ ŝ ŶŽƐĂ ƉĂƉŝƌŶŽŵ ŵĂƌĂŵŝĐŽŵ ŝůŝ ƌƵŬĂǀŽŵ Ƶ ƉƌĞŐŝďƵ ůĂŬƚƵ Ƶ ƐůƵēĂũƵ ŬŝũĂŶũĂ ŝ ŬĂƓůũĂŶũĂ͘ WĂƉŝƌŶĞ ŵĂƌĂŵŝĐĞ ďĂĐŝƟ Ƶ ƐŵĞđĞ͘

ͻ <ŽƌŝƐƟƚĞ ƉĂƉŝƌŶĞ ŵĂƌĂŵŝĐĞ njĂ ũĞĚŶŽŬƌĂƚŶƵ ƵƉŽƚƌĞďƵ͘

ͻ EŽƐŝƚĞ ŵĂƐŬƵ ďĞnj ŽďnjŝƌĞ ũĞƐƚĞ ůŝ ďŽůĞƐŶŝ ŝůŝ ŶĞ͘

ͻ KĚƌǎĂǀĂũƚĞ ƵĚĂůũĞŶŽƐƚ Ƶ ĚƌƵƓƚǀĞŶŝŵ ŬŽŶƚĂŬƟŵĂ͕ ƉŽƐĞďŶŽ ĂŬŽ ũĞ ĚƌƵŐĂ ŽƐŽďĂ ŶĂŝnjŐůĞĚ ďŽůĞƐŶĂ͕ ƚŽ ũĞƐƚ͕ ŬŝũĂ ŝůŝ ŬĂƓůũĞ͘ WƌĞƉŽƌƵēƵũĞ ƐĞ ƵĚĂůũĞŶŽƐƚ ŽĚ ũĞĚŶŽŐ ŵĞƚƌĂ͘

ͻ /njďũĞŐĂǀĂƟ ƌƵŬŽǀĂŶũĞ ŝ ŐƌůũĞŶũĞ͘ :ĞĚŶŽƐƚĂǀŶĞ ŵũĞƌĞ ŵŽŐƵ ƉŽŵŽđŝ ĚĂ ŽēƵǀĂƚĞ ƐŽƉƐƚǀĞŶŽ njĚƌĂǀůũĞ͕ ŬĂŽ ŝ njĚƌĂǀůũĞ ēůĂŶŽǀĂ ǀĂƓĞ ƉŽƌŽĚŝĐĞ ŝ ǀĂƓŝŚ ƉƌŝũĂƚĞůũĂ͘

Formiranje i voÄ&#x2018;enje

tima u sestrinstvu Mr zdravstvene njege Ljiljana StijepoviÄ&#x2021; Specijalna bolnica "Vaso Ä&#x2020;ukoviÄ&#x2021;" Risan

Organizacija i formiranje tima sa razliÄ?itim zadacima postoji u velikom broju oblasti. Tim se formira radi lakĹĄeg funkcionisanja i uspjeĹĄnijeg rjeĹĄavanja problema.

Tim je najmoÄ&#x2021;nije sredstvo koje stoji na raspolaganju u postizanju postavljenih ciljeva.

U zdravstvenim ustanovama funkcioniĹĄe i formira se tim u sestrinstvu sa voÄ&#x2018;om tima. Ä&#x152;lanovi sestrinskog tima su sestre. UzimajuÄ&#x2021;i u obzir da je zdravstvena njega kompleksna grana, sestrinski tim igra veliku ulogu u realizaciji procesa zdravstvene njege.â&#x20AC;&#x153;Ä&#x152;lan grupe ili organizacije koji na upadljiv naÄ?in vrĹĄi uticaj na aktivnosti Ä?lanova grupe i koji ima centralnu ulogu u postavljanju ciljeva i u odreÄ&#x2018;ivanju ideologije grupe!â&#x20AC;? (KreÄ? i KraÄ?fild) SreÄ&#x2021;na je okolnost kada je rukovodilac odabran kao prvi meÄ&#x2018;u najboljima.

Formiranje tima Proces stvaranja dobrog tima je proces kod koga treba obratiti paĹžnju na sljedeÄ&#x2021;e:

t /BQSBWJUJ QPQJT WKFĂ?UJOB QPUSFCOJI [B J[WSĂ?FOKF QSPKFLUB

t 0EBCJS PTPCB

t .PUJWBDJKB Ę&#x160;MBOPWB UJNB Prilikom formiranja tima, svakako, polaziĹĄno stanoviĹĄte bi trebalo da bude:

t .BMB HSVQB MKVEJ

t 3B[MJĘ&#x160;JUB [OBOKB J WKFĂ?UJOF

t ;BKFEOJĘ&#x160;LJ TNJTBP

t -JTUB TQFDJÄ&#x2022;Ę&#x160;OJI DJMKFWB

t 4BHMBTOPTU PLP QSJTUVQB QPTMV

t ;BKFEOJĘ&#x160;LB PEHPWPSOPTU

62

Tim u sestrinstvu ima svoje razvojne faze: 1. Forming VUFNFMKFOKF 2. Storming o PSJKFOUJTBOKF 3. Norming â&#x20AC;&#x201C; razvoj i 4. Performing â&#x20AC;&#x201C; razvijeni tim. Ä&#x152;lanovi tima Tim u sestrnstvu saÄ?injavaju lider i rukovodilac tima â&#x20AC;&#x201C; sestra sa najviĹĄim nivoom obrazovanja. ObiÄ?no je to glavna medicinska sestra jedinice, odjeljenja itd, a po kvalifikacijama je to Visokastrukovna sestra. Ona mora biti lider sa sposobnoĹĄÄ&#x2021;u da utiÄ?e na ljude kako bi PTUWBSJMJ DJMKFWF -JEFSTUWP KF [BQSBWP QSPDFT V LPNF MKVEJ TMJKFEF MJEFSB

t Smjenske sestre LPKF TQSPWPEF 1MBO OKFHF

t Sestre pripravnice koje rade pod nadzorom mentora ili TFTUBSB TB WJĂ?FHPEJĂ?OKJN JTLVTUWPN

t ObuÄ?eni bolesnik ili Ä?lan porodice - samo u aktivnostima [B LPKF OJKF QPUSFCOP TUSVĘ&#x160;OP [OBOKF

t Studenti visokih medicinskih ĹĄkola koji se nalaze na vjeĹžbama ili na kliniÄ?koj praksi iz razliÄ?itih oblasti, a pod kontrolom WPĂżF UJNB V TFTUSJOTUWV

t UÄ?enici srednjih medicinskih ĹĄkola koji se nalaze na vjeĹžbama ili na kliniÄ?koj praksi iz razliÄ?itih oblasti, a pod kontrolom voÄ&#x2018;e tima u sestrinstvu.

HarizmatiÄ?ni lider mora da posjeduje:

t 7JTPLF OJWPF SFGFSFOUOF NPĘ&#x2030;J

t 1PUSFCV EB VUJĘ&#x160;F OB ESVHF

t &LTUSFNOP WJTPL OJWP TBNPQPV[EBOKB

t %PNJOBDJKV KBLV WKFSV

t 4QSFNOPTU EB VWKFSJ ESVHF V TWPKF LWBMJUFUF

Slika 1. Ključni atributi lidera

Slika 2. Karakteristike efikasnog i efektivnog tima

t 0TKFʉBK [B WJ[JKV J EB JTUV QSBWJMOP QSF[FOUVKF UJNV EFNPOTUSJSB EPTMKFEOPTU J JTUJʊF QPUSFCV [B UPN WJ[JKPN

t 7J[JKV LPKB QSFETUBWMKB JEFBMJ[PWBOJ DJMK CPMKF CVEVʉOPTUJ PE TUBUVTB RVP

t 4QPTPCOPTU J[SBäBWBOKB WJ[JKF o TOBäOP NPUJWBDJPOP TSFE TUWP

t 4OBäOP WKFSPWBOKF V WJ[JKV MJʊOB äSUWB

t 1POBÝBOKF SB[MJʊJUP PE VPCJʊBKFOPH OFLPOWFODJPOBMOPH

t )SBCSPTU EB PEMVʊOP [BVJ[JNB PEHPWBSBKVʉJ TUBW

t %PäJWPUOP VʊFOKF TQSFNOPTU OB SBEJLBMOF QSPNKFOF V MJʊOPN QPOBÝBOKV J TUBWPWJNB

t 4QPTPCOPTU TVPʊBWBOKB TB LPNQMFLTOJN TJUVBDJKBNB

t 7FMJLV NPʉ LPNVOJLBDJKF J SB[VNJKFWBOKB TB TMFECFOJ DJNBy

4USBUFHJKB J LVMUVSB TV UBLPÿF WFPNB WBäOF

t 0CBWF[OP SFDJUF QPKFEJODJNB ÝUB NPHV EB VʊJOF EB CJ EPCJMJ PʊFLJWBOJ QPETUJDBK

t ,PODFOUSJÝJUF TF QSJKF TWFHB OB ʊJOKFOJDF J JOGPSNBDJKF QSJKF OFHP OB HMBT J OB QPMVJTUJOF J FNPDJKF

t ;BJOUFSFTVKUF [BQPTMFOF [B QSPNKFOF J VLMKVʊJUF JI V QSP NKFOF LPKF TQSPWPEJUF

t 7PEJUF SBʊVOB EB JOGPSNBDJKF P QSPNKFOBNB J OKJIPWJN QPTMKFEJDBNB CVEV UBʊOF B LPNVOJLBDJKB CVEF PUWPSFOB J PCKFLUJWOB

t 1PCSJOJUF TF EB [BQPTMFOJ [OBKV J TIWBUF OB LPKJ ʉF TF OBʊJO TVLPC SKFÝBWBUJ LBEB EP OKFHB EPÿF

t 4UBMOP PTMVÝLVKUF 4VPʊJUF TF TB QSPCMFNJNB QSJKF OFHP ÝUP POJ QPTUBOV EFTUSVLUJWOJ TB QPTMKFEJDBNB LPKF OF NPäFUF LPOUSPMJTBUJ

t 6TUBOPWJUF QSBWJMB QPOBÝBOKB V TWPN UJNV JMJ HSVQJ J JOTJTUJSBKUF OB OKJIPWPN QPÝUPWBOKV ɇMBOPWJ UJNB OF NPSBKV EB TF EPQBEBKV KFEBO ESVHPN BMJ TF NPSBKV NFÿVTPCOP QPÝUPWBUJ

t #BWJUF TF J QJUBOKJNB P LPKJNB OJKF MBLP SB[HPWBSBUJ

t 1SWP SKFÝBWBKUF POF QSPCMFN LPKJ NPHV CJUJ QSFQSFLB EB TF TWF PCBWF[F JTQVOF V QMBOJSBOPN SPLV

t 1PETUJʊJUF LPOĘJLUF NFÿV TBSBEOJDJNB BLP TF POJ PEOPTF OB QPTMPWOF JEFKF J VOBQSKFÿFOKF QPTMB

t 4QSFʊBWBKUF MJʊOF TVLPCF J OFUSQFMKJWPTU

4WBLJ UJN V TFTUSJOTUWV CJ USFCBMP EB GVOLDJPOJÝF QP TBWSFNFOPN QSJODJQV V[ QSJNKFOV TBWSFNFOJI NFUPEB SBEB J V[ LPSJÝʉFOKF TBWSFNFOJI QSJODJQB [ESBWTUWFOF OKFHF 'VOLDJPOJTBOKF J WPÿFOKF UJNB USFCB EB CVEF [BTOPWBOP OB QSJNKFOJ JOEJWJEVBMOPH QSJTUVQB QBDJKFOUV J QPTUPKBOKB BLUJWOF QBSUJDJQBDJKF PEOPTOP PCBWMKBOKB OKFHF V TBSBEOKJ TB CPMFTOJLPN UJNV KF EWPTNKFSOB LPNVOJLBDJKB V LPKPK TBHPWPSOJDJ ÝBMKV J QSJNBKV QPSVLF UF EPCJKBKV QP[JUJWOF JMJ OFHBUJWOF QPWSBUOF JOGPSNB DJKF 7BäOB LBSBLUFSJTUJLB LPNVOJLBDJKF KF J LPOTUSVLUJWOPTU PEOPTOP EFTUSVLUJWOPTU ,BEB TF NJTMJ OB PEOPTF V [ESBWTUWFOPN UJNV POEB USFCB OBHMBTJUJ EB KF LPOTUSVLUJWOB LPNVOJLBDJKB LSFBUJWOB J LPODFOUSJTBOB OB SKFÝFOKF QSPCMFNB TBHPWPSOJDJ TF QPÝUVKV QSJ[OBKV TF SB[MJʊJUPTUJ EP[WPMKBWB TF OFTMBHBOKF SB[HPWPS KF PUWPSFO J UBLUJʊBO [B SB[MJLV PE EFTUSVLUJWOF LPNVOJLBDJKF LPKB OJKF LSFBUJWOB LPKB KF MBäOB OFQPÝUFOB J HSVCB B FOFSHJKB TF USPÝJ OB PQUVäJWBOKF WSJKFÿBOKF [CVOKJWBOKF J JHOPSJTBOKF 4BHPWPSOJL TF PCF[WSKFÿVKF J JTNJKBWB QSJTJ MKBWB OB PCSBOV ʊJNF TF QPHPSÝBWBKV NFÿVMKVETLJ PEOPTJ B VNKFTUP SKFÝFOKB LPOLSFUOPH QSPCMFNB OB QPSB[ TBHPWPSOJLB TF HMFEB LBP VTQKFI

6QSBWMKBOKF VUJʊF OB äFMKFOV LVMUVSV PSHBOJ[BDJKF

t *TUJDBOKF OB EKFMV OF OB SJKFʊJNB

t ,VMUVSB NPʉJ EPCJUOJDJ J HVCJUOJDJ

t ,VMUVSB VMPHB KBTOP PESFÿFOF VMPHF

t ,VMUVSB EPTUJHOVʉB

t 1PUQPNBäVʉB LVMUVSB V[BKBNOP QPNBHBOKF J JTQPNPʉ

Karakteristike vođe tima 7PÿB UJNB NPSB EB

t 3VLPWPEJ UJNPN

t 1MBOJSB J PSHBOJ[VKF OKFHV

t 0CF[CKFÿVKF VTMPWF [B TQSPWPÿFOKF OKFHF

t 6UJʊF OB PCF[CKFÿJWBOKF LPNGPSB CPMFTOJLB J TFTUBSB

t 6UWSÿVKF QPUSFCF [B OKFHPN

t 'PSNJSB EJKBHOP[V OKFHF J LPMBCPSBUJWOF QSPCMFNF

t 1PTUBWMKB DJMKFWF OKFHF QMBOJSB QSPHSBN OKFHF

t &WBMVJSB QPTUJHOVʉB

t 7SÝJ TUSVʊOJ OBE[PS OBE ʊMBOPWJNB UJNB

t 1SBUJ SFBMJ[BDJKV OKFHF

t 0SHBOJ[VKF J PESäBWB TUSVʊOF TBTUBOLF

t 4BSBÿVKF TB QSPGFTPSJNB J TBSBEOJDJNB V OBTUBWJ

t *NB BLUJWOV QBSUJDJQBDJKV V SBEV TB TUVEFOUJNB WNTT J TNT

t ,PPSEJOJSB J TBSBÿVKF TB PTUBMJN ʊMBOPWJNB [ESBWTUWFOPH UJNB Uputstva za lidera – glavnu sestru

t 1SJʊBKUF HPWPSJUF QPMBLP EB CJ TUF QSWP TFCF ʊVMJ

t /F OBHSBÿVKUF QPEKFEOBLP TWF

t /BHSBEF PCBWF[OP CB[JSBUJ OB VʊJOLV

“Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca i svake sedmice, vjerujte mi tada nazadujemo!”

Florence Nightingale NBKLB TFTUSJOTUWB

63

PRIRODNI FAKTORI (RESURSI) ULCINJSKE REGIJE

Prim. dr Gani Karamanaga

Ulcinj i njegovo podneblje je jedan od bisera Crnogorskog primorja. Sa svojih sedam ljekovitih faktora (skoro nigdje nema da su zastupljeni svi zajedno) čistim, bistrim i plavim morem, ljekovitim i pješčanim plažama, sumpornom mineralnom vodom, ljekovitim mineralnim blatom (peloidom), morskom soli i njenim matičnim lužinama, te blagom i nadražajnom mediteranskom klimom - predstavlja liječilište poznato u okolini i svijetu.

Morska so Salinitet morske vode je oko 32 gr/l . Zbog velikog broja sunčanih dana, brzog isparavanja, blagog uzdizanja ulcinjskog polja postoji mogućnost stvaranja bazena morske vode i dobijanja soli. So je polimineralna i sadrži: K, Li, Sr, Rb, Ca, M, Al, Fe, Si, P, djeliće mikro-organizama iz morske vode, algi i plaktona čijim raspadanjem nastaju amino kiseline (prolin, triptofan, lizan, histidin). Zbog navedenog se često upotrebljava u medicinskobalneološke svrhe za liječenje:

64

- raznih oboljenja reumatske prirode, - neuroloških bolesti i komplikacija, - povreda mišića, tetiva i perifernih nerava, - stanja poslije fraktura i posttraumatizma.

Poslije "branja soli" ostaje solna otopina i tzv. fini peloid kao talog sa dosta visokim sadržajem joda, Mg, Br koji su veoma je korisni u svrhu liječenja.

Mineralne vode Prve prikaze termomineralnih voda u Ulcinju dao je dr Jovan Kujačić, na osnovu hemijskih analiza još 1925. g. Godine 1932. A. Ščerbakov ove vode upoređuje sa Ahenskim izvorima u Njemačkoj. Renata Novak i Radoman Đurović, 1970. g. analiziraju vodu Ženske plaže (izloženi podaci su dosta kontraverzni).

O mineralnim vodama Ulcinja pisali su i dr Filip, S. Miholić (1956.) i B. Djerković (1980.). Urađena su i istraživanja nalazišta mineralne vode u uvali Valdanos.

Najnoviji projekat istraživanja mineralnih voda, peloida

i pijeska na području Ulcinja urađen je 1984. g. (dr. M. Burić, D. Novaković, Z. Popović), na lokalitetu Ženske plaže.

Hemijski sastav vode iz bušotine B-1 prikazan je formulom Kurlova, ima sledeće karakteristike:

M19820H2S44,2

Cl 96 SO4 3 HCO3L t24 Q S18 Na82Mg8 Ca 10

Po balneološkoj klasifikaciji termomineralne vode Ženske plaže su hladne, radioaktivne, sumporovite, mineralne vode, natrijum hloridne. Novije analize pokazuju da se radi o vodi jačih balneoloških karakteristika, sa mineralizacijom od 17,9 mg/l.

Temeratura vode iznosi 14,5 stepeni C, što znači da spada u hladne mineralne vode, a bogata je sulfatima, K, radioaktivnim elementima-uranom i Ra. Uz obalu Ženske plaže sumporovita, mineralna voda ističe u more i obogaćuje ga u plitkom dijelu.

U kombinaciji sa suncem i pijeskom upotrebljava se u ljekovite svrhe.To potvrđuje sve veći broj posjetilaca.

Pijesak Pijesak ulcinjskih plaža je vrlo sitan, na frakciju od 150-250 mikrona otpada 85% cjelokupne količine, a minerali veće spec. težine su mnogo sitniji. To je blago radioaktivan pijesak, sastavljen od različitih minerala i predstavlja posebno bogatstvo, ali je do sada nedovoljno korišćen u medicinske svrhe.

Gotovo trećina je sastavljena od karbonata, više kalcita od dolomita. Utvrđeno je postojanje 24 različitih minerala, najviše ima karbonata, manje kvarca i feromagnezitskih silikata.

Korišćenja pijeska u terapiji se naziva psamoterapijom, jer je zagrejani pijesak pogodan prenosilac toplote zbog higroskopnosti (upijanje znoja), takođe, omogućava produženo znojenje i dobro se podnosi.

Primjena je u obliku lokalnih i opštih aplikacija na T od 45-500 C u trajanju od 20-30 minuta. Ljeti se prirodno zagrijava na suncu i primjenjuje se i na plažama sa helioterapijom (sunčanje-ultravioletni zraci sunca), a zimi se može upotrebljavati zagrijevanjem u plitkim metalnim sudovima ili za to specijalnim

65

uređajima. Indicirana mu je primjena kod: - raznih povreda lokomotornog sistema, - reumatskih bolesti, - neuroloških bolesti, - hroničnih zapaljenja ženskih polnih organa, - steriliteta (primarni, sekundarni).

Ulcinj ima 19 km plaža sa najfinijim pijeskom izuzetnog biološkog sastava, sa oko 30 minerala od kojih su neki veoma rijetki (Rubidium, Cezium, Stroncium i dr.), a koji su biološki vrlo aktivni.

Peloid (Zoganjsko mineralno blato) Peloid je blato vrlo masno, tamno sive boje skoro do crne boje, fine koloidne strukture Ph 8,4-8,5 slanog ukusa sa mirisom na sumporovodnik. Fizička svojstva su čestice veličine 0,02 mm nađene u 50% uzoraka, a iznad 0,02 mm u 0,97%.

Gustina je 1,4 g/ml. Glavna nalazišta su u blizini Solane, na 2-3 km od mora, a na površini od 9 km, i pokriven je zemljom i pijeskom. Rezerve peloide su ogromne i procjenjuju se na više od 350.000 kubnih metara. Ulcinjski peloid je ispitivan u više navrata, a zadnji puta 1985. g. Uslovi za formiranje peloida su izvanredni zbog blizine mora, bujne vegetacije, prisustva planktona, školjki i puževa koji uginu i raspadaju se.

Peloid predstavlja heterogen sistem koji sadrži: Na, K, Si 02, Al 03, Fe 03, CaO, MgO, CO2, zatim bitumena, minerale iz pijeska, huminske kiseline 3,30%, org. materije, radioakivne. elemenate uran i radijum. Komponente kao što su: S, Ca, P, H2S, CO2 prodiruću kroz kožu djeluju kao biološke aktivne supstance.

Nalazište peloida u Ulcinju je nesumnjivo od velikog značaja i predstavljaju važan faktor, ne samo medicinskog programa, već i razvoja zdravstvenog turizma. Primjena peloida u medicinske svrhe se naziva peloidoterapija i predstavlja veoma važnu metodu fizikalne medicine. Ova metoda ispoljava toplotno i mehaničko dejstvo, te povoljno djeluje na lokalne zapaljenjske procese, regenerativne procese, trofične promjene na koži, a takođe djeluje na simptom bola (analgetički i spazmolitički). Zbog toga ima široku primjenu kod: - artiritisa, artroza, periarteritisa, tendinitisa, burzitisa, mialgije, fibrozitisa, spondiloze i diskopatije; - postraumatskih kontraktura; - usporenog stvaranja kalusa; - neuralgija i neuritisa, lezija perifernih nerava; - hroničnih ginekoloških oboljenja kod žena; - steriliteta; - postoperativnih infiltrata; - kod nekomplikovanog (bez ulceracija) varikoznog sindroma; - upotreba u kozmetičke svrhe.

Peloid takođe djeluje na extero i interoreceptore nadražajno, izazivajući niz neurohumoralnih i neuroendokrinih reakcija, jer preko kore nadbubrežnih žlijezda izaziva produkciju glikokortikoida što povoljno utiče na inflamatorne procese.

Ovakva nalazišta peloida, sa karakteristikama koje su iznijete, mogu se još samo naći na lokalitetima Mrtvog mora.

66

Vegetacija Ulcinjska regija spada u mediteransko-sredozemnu vegetacijsku oblast, te kao takva jeste kompleks zimzelene dendoflore, aromatičnog bilja i dominatno zastupljene mediteranske makije.

Prvi visinski pojas, do 300 m nadmorske visine, karakteriše zimzeleni pojas makije sa ostacima prvobitnih šuma, hrasta crnike, maginja i drugih vrsta.

Poseban značaj ima stoljetnja ulcinjska maslinada. Računa se da u priobalnom dijelu i ulcinjskom zaleđu ima preko 60.000 stabala maslina.

Uvala Valdanos predstavlja jedinstven zaliv veličanstvene ljepote.

Više od 18.000 maslina 1978. g. ustupljeno je na korišćenje tadašnjoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Neznatni kapaciteti za odmor i rekreaciju vojnih osiguranika izgrađeni su na samoj obali. Najljepši dio ulcinjske maslinade u Valdanosu je prepušten vremenu, propadanju, pokriven je trnjem i šipražjem. Nesavjesnim i nekorektnim držanjem JNA je doprijenela i nepotrebnoj sječi maslina. Računa se da je bez ikakve potrebe posječeno preko 1000 stabala maslina.

Pokrenuta je široka akcija preko Društva za zaštitu maslina iz Ulcinja, ekološkog društva "Kalimera", Saveza stvarala Albanaca u Crnoj Gori i drugih: - za povraćaj Valdanosa i cjelokupne maslinade bivšim vlasnicima, - da Valdanos postane slobodna zona za nesmetani razvoj turizma u svim njegovim vidovima.

Vjeruje se da će ova akcija uroditi plodom i da će se povraćajem Valdanosa i Maslinade u Valdanosu ovaj jedinstveni lokalitet sačuvati od uništenja i biti otvoren svima za odmor, rekreaciju i zdravstveni turizam. Inače u Valdanosu postoje nalazišta sumporovite mineralne vode, koja nisu dovoljno ispitana, ali se tvrdi da su najbogatija i najizdašnija.

Bolesti i stanja koja se mogu liječiti prirodnim faktorima 1. Hronična ginekološka oboljenja sa posebnim akcentom na primarni i sekundarni sterilitet; 2. Rehabilitacija posttraumatizma i postoperativna rehabilitacija; 3. Liječanje i rehabilitacija hroničnih bolesti lokomotornog sistema; 4. Liječenje i rehabilitacija pojedinih neuroloških bolesti i stanja; 5. Liječenje pojedinih hiruških bolesti; 6. Liječenje astme i hronične opstruktivne bolesti pluća; 7. Liječenje pojedinih kožnih bolesti; 8. Rehabilitacija kod pojedinih psiho-somatskih bolesti.

Treba naglasiti da su i masline vegetacija koja pripada tzv. POZITIVNIM ŠUMAMA, tj. nema mogućnosti stvaranja alergijskih fenomena i reakcija.

Hronika 03. oktobar - Treniraju pse koji mogu da nanjuše korona virus - Rusija Ruska državna aviokompanija Aeroflot pokrenula je obuku pasa koji mogu da otkriju korona virus. Petnaestak pasa rase šalajka (hibrida šakala i lajke, sibirske lovačke pasmine, koja je stvorena prije dvije godine) koji imaju posebno osjetljiv njuh trenirani su od juna za otkrivanje uzoraka inficiranih korona virusom.

Potpredsjednica ruske vlade za zdravstvo Tatjana Golikova rekla je da je u Rusiji registrovan "ozbiljan porast" slučajeva korona virusa, ali tvrdi da je njena zemlja spremna da se suoči s tom situacijom, prenosi agencija Hina.

- Posljednje dvije sedmice pratimo porast broja novih slučajeva korona virusa. To je ozbiljan porast - rekla je Golikova na konferenciji za novinare.

Golikova je rekla da je taj porast povezan s povratkom na radna mjesta velikog broja zaposlenih kao i zbog početka jeseni, tradicionalne sezone infektivnih bolesti.

Češka vlada donijela je ovu odluku 30. septembra 2020. kojom se u potpunosti zabranjuju sve pjevačke aktivnosti, bilo profesionalne, bilo amaterske.

04. oktobar – Globalna mreža laboratorija za procjenu podataka vakcina protv Covid 19

Odluka se pravda borbom protiv pandemije koronavirusa jer su se neki pjevački horovi inficirali, a ministar zdravlja Roman Primuli tvrdi da pjevanje spada u rizično ponašanje u ovom trenuku.

Stoga od 5. oktobra u Češkoj se na 14 dana otkazuju pjevanja u operi, pozorištu i na koncertima, takođe se zaustavlja nastava muzičkog u osnovnim školama, kao i horsko pjevanje na liturgijskim svečanostima u crkvama, piše portal Ravnododna.

Velika neprofitna grupa za hitne slučajeve u zdravstvu uspostavila je globalnu mrežu laboratorija za procjenu podataka potencijalnih vakcina protiv COVID-19, omogućavajući naučnicima i proizvođačima ljekova da ih uporede i ubrzaju izbor najefikasnijih vakcina, piše agencija Rojters.

Uoči najave mreže laboratorija, Melani Sevil, direktorka istraživanja i razvoja vakcina u Koaliciji za epidemiološku spremnost za inovacije (CEPI), rekla je da je ideja bila „upoređivanje jabuka sa jabukama“ dok se proizvođači ljekova utrkuju da razviju efikasnu vakcinu.

Centralizovana mreža je prva takve vrste koja je uspostavljena kao odgovor na pandemiju. U mreži koja se prostire iz Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, laboratorije će centralizovati analizu uzoraka „kako bi se sve vakcine analizirale pod jednim krovom“, rekla je Sevil. CEPI mreža će u početku uključivati šest laboratorija, u Kanadi, Britaniji, Italiji, Holandiji, Bangladešu i Indiji.

Stotine potencijalnih COVID-19 vakcina su u različitim fazama razvoja širom svijeta, a vakcine razvijene u Rusiji i Kini već su primijenjene prije nego što su urađena ispitivanja pune efikasnosti, a Pfizer, Moderna i AstraZeneca vjerovatno će imati rezultate ispitivanja u završnoj fazi prije kraja godine.

06. oktobar – Zabranili sve pjevačke aktivnosti – Češka Odlukom Vlade Republike Češke u toj državi se na najmanje dvije nedjelje zabranjuje pjevanje.

68

06. oktobar - Počeo postupak razmatranja kandidata za vakcinu protiv kovida - EU Evropska agencija za ljekove (EMA) pokrenula je kontinuirani postupak pregleda kandidata za vakcinu protiv kovida 19 koju je razvila biotehnološka kompanija BioNTech u saradnji sa kompanijom Pfizer.

Prema EMA pregled predstavlja jedan od regulatornih alata koji agencija koristi da bi ubrzala procjenu obećavajućeg lijeka ili vakcine tokom vanrednog stanja u javnom zdravstvu. To znači da će agencija, umjesto da procijeni sve podatke o vakcini nakon što je završena, procijeniće podatke kada postanu dostupni, kako bi ubrzala potencijalno odobravanje ukoliko su ispunjeni svi kriterijumi potrebni za bezbjednost i efikasnost vakcine, piše CNN. - Početak neprekidnog pregleda znači da je komisija započela procjenu prve serije podataka o vakcini koji potiču iz laboratorijskih studija (neklinički podaci) - navodi se u saopštenju EMA. Agencija je dodala da to ne znači da se još može doći do zaključka o sigurnosti i efikasnosti vakcine, s tim da će mnogi dokazi

biti podnijeti.

Prošle nedjelje agencija je započela svoj prvi postupak pregleda vakcine protiv kovida 19, kada je započela stalni pregled kandidata koji je razvila kompanija AstraZeneca u saradnji sa Univerzitetom u Okfordu.

U septembru je izvršni direktor i suosnivač kompanije BioNTech Ugur Sahin rekao za CNN da su uvjereni da mogu dobiti vakcinu protiv novog koronavirusa spremnu za regulatorno odobrenje sredinom oktobra ili početkom novembra.

07. oktobar - U Kini počelo vakcinisanje protiv koronavirusa U gradu Jivu, na istoku Kine, počelo je vakcinisanje protiv koronavirusa, iako vakcina još nije prošla posljednju fazu kliničkih ispitivanja. Dugačak red napravio se ispred bolnice, izvijestio je reporter iz Kine za Bi-Bi-Si. Stotine ljudi čekalo je u redu za vakcinu za koju su, prije nego što bi im je sestra dala, morali da plate naknadu u iznosu od oko 60 dolara.

09. oktobar - Testovi na antitijela pokazali da je inficiranih pet puta više - Finska U Finskoj je bilo pet puta više inficiranih koronavirusom nego što su pokazivali službeni podaci u prvom talasu pandemije od marta do juna, objavio je zavod za javno zdravlje ove države.

Službena statistika zasniva se na dijagnostičkim testovima uzoraka iz nosa ili grla osobe sa simptomima, dok se testovi na antitijela sprovode na uzorcima krvi kako bi se utvrdilo ko je bio inficiran.

- Otprilike je bilo do pet puta više infekcija u poređenju sa potvrđenim kliničkim slučajevima - saopštio je finski zavod.

Velika razlika u brojkama uglavnom se objašnjava nedovoljnim testiranjem u prvom talasu pandemije, rekao je šef zavoda prof. Mika Salminen.

Zavod je u aprilu pokrenuo testiranje na antitijela po finskim bolnicama kako bi utvrdio stvarne razmjere pandemije, uključujući i one koji su bili inficirani, ali bez simptoma.

Prof. Salminen kaže da su rezultati pokazali i da je u prvom talasu bilo manje mladih inficiranih nego danas.

Zavod je takođe analizirao komparativne rezultate testova na antitijela iz drugih zemalja i zaključio da su brojke iz Španije bile mnogo veće.

- Na vrhuncu proljećne epidemije, značajno veći broj slučajeva, čak do deset puta, u Španiji je prošao nezapaženo - rekao je Salminen.

11. oktobar - Pandemija povećava siromaštvo - Austrija Pandemija koronavirusa posebno pogađa siromašne i osobe koje su na ivici siromaštva, više nego ostatak stanovništva, pokazuje studija koju je naručio ministar zdravlja i za socijalna pitanja Austrije Rudolf Anšober. On je, s tim u vezi, zatražio povećanje nadoknade za nezaposlene, kao i povećanje poreza na imovinu.

I prije koronavirusa postojao je visok rizik od siromaštva, a sada se ti rizici povećavaju i pogođene su pojedine dodatne grupe,

ukazuje se u studiji.

Anšober ističe da je neophodno da se sagleda kako će se situacija razvijati narednih godina, a cilj je da najteža zdravstvena kriza ne postane socijalna kriza. Vlada raznim mjerama pokušava da djeluje protiv toga, a među tim mjerama je vremenski ograničeno povećanje nadoknade za nezaposlene, podsjetio je on dodajući da se trenutno vode razgovori unutar koalicije o produženju povećanja.

Anšober je rekao da vlada radi na nacionalnom akcionom planu protiv siromaštva.

13. oktobar – Prekinuto najmasovnije testiranje vakcine protiv Covid-19 – SAD Farmaceutska kompanija Johnson & Johnson objavila je da je privremeno obustavila kliničko ispitivanje vakcina protiv kovida-19 nakon što se razbolio jedan od učesnika istraživanja.

- Privremeno smo prekinuli sva naša klinička ispitivanja eksperimentalne vaccine protiv kovida-19, uključujući kompletno ispitivanje u fazi tri, zbog neobjašnjive bolesti kod jednog pacijenta – stoji u saopštenju ove farmaceutske kompanije.

Taj prekid doveo je do zatvaranja sistema online prijava kojima su se tražili učesnici za fazu tri, a sazvan je i nezavisan odbor za sigurnost pacijenata.

- Neželjeni događaji su očekivani dio svake kliničke studije, posebno studije ovakvog opsega – kazali sui z kompanije Johnson & Johnson.

Protokoli koji su na snazi u kompaniji predviđaju suspenziju studije dok se ne utvrdi je li neželjeni događaj povezan s lijekom ili vakcinom koji se procjenjuju i je li moguće nastaviti ispitivanje.

Dobrovoljce za fazu tri Johnson & Johnson je počeo tražiti krajem septembra, kako bi dobio ukupno 60.000 učesnika na više od 200 mjesta u SAD-u i u drugim zemljama, objavila je kompanija i Američki nacionalni institut za zdravlje.

Ispitivanja su se osim u SAD-u odvijala u Argentini, Brazilu, Čileu, Kolumbiji, Meksiku, Peruu i Južnoafričkoj Republici.

14. oktobar – Tri evropske države imale su pretjeranu smrtnost - EU Velika Britanija, Italija i Španija imale su u prvom talasu pandemije najvišu stopu tzv. “pretjerane smrtnosti” izazvane svim uzrocima, a među njima covidom-19 pokazuje međunarodna studija analizom podataka u 21 razvijenoj zemlji. Od sredine februara do kraja maja u 21 zemlji umrlo je 206.000 osoba više nego što bi se očekivalo da nije bilo pandemije, što je 18 posto više smrti, zaključili su naučnici u studiji.

Za Englesku i Wales smrtnost je bila veća za 28 posto, u Italiji 24 te u Španiji 22 posto. Više od milion ljudi u svijetu umrlo je od posledica povezanih s bolešću covid-19. Studija, koju su vodili naučnici s Imperial Collegea u Londonu i objavili nalaze u časopisu Nature Medicine, analizira porast smrtnosti izazvane i drugim zdravstvenim razlozima nastalima zbog poremećaja nastalih u zdravstvenom sistemu ili ekonomskih i društvenih činioca.

Naučnici su analizirali pretjeranu smrtnost izazvanu svim uzrocima, a činili su to na osnovu nedeljnih podataka o smrtnosti u 21 državi te su stvorili kompletnu sliku o sveukupnom uticaju pandemije.

69

15. oktobar - Epidemija usamljenosti osvaja svijet Prisilna izolacija rađa novu vrstu epidemije jer su mnoge osobe primorane na samoću i sve češće se suočavaju sa mentalnim poremećajima u doba korone, upozoravaju naučnici.

U Meksiku su 1.744 zdravstvena radnika umrla od kovida19 tokom epidemije, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Sumnja se da su još 164 zdravstvena radnika umrla od posljedica koronavirusa, ali se čekaju rezultati testova koji bi to potvrdili.

Broj inficiranih ljekara, medicinskih sestara, tehničara i drugog osoblja bolnica u Meksiku iznosi 127.053.

Zdravstveni radnici čine oko 15 odsto svih potvrđenih slučajeva infekcije u toj zemlji i oko 18 odsto umrlih od kovida-19.

Po podacima Ministarstva, od ukupnog broja umrlih zdravstvenih radnika u Meksiku, 42 odsto su medicinske sestre, 26 odsto ljekari i 32 odsto su drugi zaposleni u bolnicama, prenosi Beta.

15. oktobar – U samo nekoliko dana testirali 10 miliona ljudi – Kina

Na početku pandemije psihijatri su anketirali 5.070 odraslih Australijanaca i konstatovali da je više od tri četvrtine ispitanika odgovorilo da se njihovo mentalno zdravlje pogoršalo od početka izbijanja bolesti. Gotovo 80 odsto ispitanika izrazilo je umjeren do ekstreman nivo straha od neizvjesne budućnosti. Polovina je izjavila da se osjeća umjereno do krajnje usamljeno, a polovina da osjeća umjeren do ekstreman strah od finansijskih posljedica pandemije na njihov život, prenosi DPA. U ovakvim nespokojnim vremenima ljudi se mogu osjećati uplašeno, zabrinuto, depresivno i prezasićeno stalnim upozorenjima i medijskim izvještajima o širenju pandemije, navode iz australijske dobrotvorne organizacije za podršku u kriznim situacijama koja djeluje pod nazivom “Lajf lajn”.

Ova organizacija daje savjete koji se odnose na mentalno zdravlje pojedinca, ukazujući na to da bi svaki čovjek morao aktivno da vodi računa o vlastitoj zaštiti i bude svjestan u kolikoj mjeri može podnijeti izloženost medijima.

Usamljenost je i prije pojave pandemije bila nevidljivi problem, potvrđuju i njemački ljekari.

Do sličnih saznanja došli su i volonteri stotinu linija za psihološku pomoć koje djeluju širom Njemačke. Oko 40 odsto ljudi zvalo je želeći da razgovara o restrikcijama, o neizvjesnosti i o promjenama koje je donijela pandemija.

Pandemija u Njemačkoj izazvala je “epidemiju usamljenosti”.

15. oktobar - Zdravstveni radnici čine petinu umrlih od kovida-19 - Meksiko

Kineski grad Qingdao testirao je gotovo 10 miliona ljudi na koronavirus unutar nekoliko dana nakon pojave klastera slučajeva, izvijestile su lokalne vlasti.

Tokom vikenda otkriveno je 13 inficiranih. Prikupljeno je 9,94 miliona uzoraka, od kojih je 7,6 miliona obrađeno za tri dana. Svi slučajevi odnosili su se na lokalnu bolnicu.

Vlasti koriste “udruživanje uzoraka” što znači da su skupljali pojedine uzorke te ih obrađivali 10 odjednom u jednom testu nukleinske kisjeline.

- Kad bi se rezultat pokazao pozitivnim, svih 10 stanovnika bilo bi pozvano da naprave individualne testove nukleinske kisjeline – objasnile su zdravstvene vlasti grada Qingdaoa.

Ljudi iz drugih gradova koji su nedavno putovali u Qingdao takođe su na zahtjev poslodavaca ili odbora lokalnih stranačkih odbora trebali obaviti testove nukleinske kisjeline.

Predsjednik zdravstvene kancelarije grada Qingdaoa Sui Zhenhua suspendiran je zbog ponovnog širenja virusa, objavila je novinska agencija Xinhua.

Osim klastera Qingdao, Kina je proteklih nedelja zabilježila infekcije koronavirusom uvezene samo iz inostranstva.

Praćenjem virusa, stavljanjem gradova u karantin te zabranom ulaska Kina je stavila pod kontrolu širenje koronavirusa.

20. oktobar - U Austriji zabranjeno nošenje vizira jer nemaju funkciju?

U Austriji su na snagu stupile nove, pooštrene mjere za suzbijanje širenja koronavirusa kojim se, između ostalog, zabranjuje

70

i nošenje vizira koji, kako kažu, nemaju nikakvu funkciju. Ova odluka stupa na snagu od 7. novembra.

Odlukom tamošnjeg Ministarstva zdravstva, obavezno je nošenje maski prilikom ulaska u javni prostor na zatvorenom, a tako i u podzemni prolaz. Isto važi i za skupove i manifestacije, bilo da su u zatvorenom ili na otvorenom i to i za vrijeme trajanja događaja na sjedećem mjestu.

23. oktobar - Zagađenje vazduha košta Evropu 166 milijardi eura godišnje Zagađenje vazduha košta Evropu 166 milijardi eura godišnje, navodi se u izvještaju u kojem se ispituju troškovi prerane smrti, bolesti i izgubljenih radnih dana zbog zagađenja u 432 evropska grada.

Ovaj izvještaj, koji je izradila organizacija CE Delft za Evropsku alijansu za javno zdravlje (EPHA), nevladinu platformu sa sjedištem u Briselu, proučava 432 grada u 27 zemalja Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švajcarske.

Studija upoređuje tri glavna razloga zagađenja vazduha - čestice, ugljen dioksid i ozon, te njihove troškove povezane s liječenjem, smanjenjem životnog vijeka ili bolestima poput teškog hroničnog bronhitisa i slično.

London predvodi gradove s najvišim troškovima povezanim sa zagađenjem (11.4 milijardi eura), ispred Bukurešta i Berlina, dok je Pariz na sedmom mjestu.

- Naše istraživanje otkriva koliko je otrovni vazduh štetan za zdravlje, ali i koliko značajnih nejednakosti postoji između različitih evropskih zemalja – kazao je generalni sekretar EPHA-e Sascha Marschang, koji je dodao da "situaciju mogu poboljšati politike javnog prevoza, a gradovi mogu smanjiti troškove potstičući mobilnost koja ne zagađuje okolinu".

Zagađenje vazduha odgovorno je za 480.000 preranih smrtnih slučajeva u Evropi, istakla je Evropska agencija za okolinu (EEA), a te brojke bi mogle biti samo veće.

24. oktobar – Korona virus se nekontrolisano širi srednjom i istočnom Evropom Zemlje srednje i istočne Evrope ruše neslavne rekorde po broju novoinficiranih korona virusom i najavljuju još strožije mjere kako bi se obuzdalo širenje pandemije, javljaju agencije.

Poljska je u 24 sata zabilježila 13.632 nova slučaja infekcije, najveći broj u jednom danu, objavilo je ministarstvo zdravlja, dok je vlada istovremeno najavila dodatne mjere za sprječavanje COVID-a 19, prenosi Hina.

Broj smrtnih slučajeva pao je u istom danu na 153, s rekordnih 168 dan ranije. Poljske vlasti odlučile su da zatvore sve kafiće i restorane na dvije sedmice, te ograniče javna okupljanja na pet osoba. Nastava za učenike srednje i viših razreda osnovne škole prebačena je online, a stariji od 70 godina pozvani su da ostanu kod kuće.

Slovačka je s 2.581 novih slučaja infekcije, takođe oborila rekord broja inficiranih u jednom danu, objavio je premijer Igor Matovič. Ta zemlja je uvela djelimični 'lockdown' te zatvorila većinu škola, a ljudima je rečeno da ostanu kod kuće, osim kada idu u kupovinu neophodnih namirnica ili na izlete u prirodu.

Rusija takođe obara rekorde i u 24 sata bilježi 17.340

novoinficiranih, od kojih je 5.478 u Moskvi. Od početka pandemije u Rusiji je od COVID 19 oboljelo 1.480.646 ljudi. U posljednja 24 sata umrlo je 283 ljudi, a sveukupan broj umrlih dosegao je 25.525. Češka je u četvrtak imala 14.150 novinficiranih, nešto manje od rekordnih 14.960 dan ranije, pokazuju podaci ministarstva zdravlja.

Ta zemlja se bori s najvećim porastom COVID-a 19 u Evropi i od marta je zabilježila sveukupno 223.065 oboljelih. Do sada je umrlo ukupno 1845 ljudi inficiranih korona virusom.

Italijanska regija Campanija uvodi lockdown i poziva nacionalnu vladu da slijedi njen primjer. Dnevni broj infekcija u Italiji raste od početka mjeseca, a u zadnja 24 sata je dosegnuo rekordnih 16.079. Italija je zemlja koja je među državama s najvišom stopom smrtnosti od COVID-19.

Portugal je uveo lockdown u tri sjeverna okruga, a u cijeloj zemlji uvode se ograničenja kretanja.

U Španiji je sveukupan broj slučajeva infekcije premašio tri miliona, objavio je premijer Pedro Sanchez. Regionalne vlasti Madrida su najavile da od subote stupa na snagu zabrana okupljanja između ponoći i šest sati ujutro. Više španskih regija razmišlja o uvođenju policijskog sata kako bi se obuzdala pandemija, no premijer nije najavio tu mjeru već je pozvao građane na odgovorno ponašanje.

Francuska vlada uvodi policijski sat u dvije trećine države, na 46 miliona ljudi u trajanju od šest sedmica, nakon rekordnih 41.622 novoinficiranih u jednom danu. Ukupno je broj inficiranih premašio milion.

I Ukrajina bilježi novi rekord od 7.517 nih u jednom danu, objavilo je vijeće za nacionalnu sigurnost. Dan ranije je bilo 7.053 novoinficiranih te se sveukupan broj popeo na 330.396. U zadnja 24 sata je umrla 121 osoba, a dan ranije 141. Ukrajina od početka oktobra svakodnevno bilježi preko 5.000 novih slučajeva infekcije. Veliki porast u broju inficiranih nagnao je vladu da stroge restrikcijske mjere produži do kraja 2020.

26. oktobar – Usjevi ozbiljno ugroženi - Afrika Poplave, suše, toplije vrijeme i invazija pustinjskih skakavaca su posledica klimatskih promjena koje su jako pogodile Afriku, a najgore tek slijedi jer će pojedini regioni ostati bez hrane, sa pogoršanim stanjem u ekonomiji i zdravstvu, piše u izveštaju službe Ujedinjenih nacija za klimatske promjene.

Glad je sve veća, a brojne poplave su doprinijele invaziji skakavaca koji su uništili na stotine hiljada hektara zemlje od januara.

71

Ni toplije vrijeme ne pomaže - korisno je za insekte koji još lakše prenose denga groznicu, malariju i žutu groznicu.

Temperature su skočile na kontinentu sa 1,2 milijardi stanovnika, kao i u cijelom svijetu, međutim, Afrika je posebno ranjiva na nagle promjene, dodaje se u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).

Tople temperature uništavaju usjeve, prihodi padaju, a poljoprivreda je osnova afričke ekonomije.

- Do sredine 21. vijeka, najveći dio poljoprivrednih usjeva u Africi će biti ozbiljno ugroženo - dodaje se u Izvještaju.

Očekuje se smanjenje od 13 odsto u zapadnoj i centralnoj Africi, 11 odsto u sjevernoj i osam posto u istočnoj i južnoj Africi, prenio je Rojters. Afričke države već imaju loše prihode od poljoprivrede i nemaju adekvatan odgovor na klimatske promjene, saopštio je WMO. 27. oktobar - Štrajk ljekara uz kritiku državnih mjera – Španija Velika većina ljekara u Španiji je prvi put za 25 godina štrajkovala tražeći više priznanja za svoj iscrpljujući rad tokom šest mjeseci borbe protiv korona virusa.

Po navodima sindikata CESM, u štrajku je učestvovalo 85 odsto od 267.000 zapsolenih u zdravstvu.

Zbog sanitarnih mjera i radi održavanja minimuma rada, na sindikalnom protestu ispred Parlamenta u Madridu je bilo svega pedesetak ljekara.

Gastroenterolog dr Serhio Kasabona rekao je na tom skupu da je „posljednja kap koja je prelila čašu“ ukaz o premještanju ljekara shodno potrebi, bez obzira na specijalnost, što je Ministarstvo zdravlja opravdalo epidemijom, a sindikat CESM smatra da se time ugrožava zdravstvo.

Za dr Pabla Seresedu, digestivnog hirurga, taj „dekret otkriva nesposobnost (vlasti) da se suoči s pandemijom“, a dr Kasabona je kritikovao i donošenje političkih odluka tokom epidemije „bez konsultacija s profesionalcima“.

On je posebno kritikovao ekspresno izgrađenu kovidbolnicu Isabel Zendal u Madridu rekavši da „to nije bolnica, već zgrada, bez osoblja“ kojeg ni drugdje nema dovoljno.

Vlada je najavila da će budžet za javno zdravstvo biti povećan za čak 151 odsto, odnosno za tri milijarde eura, od čega 2,4 milijarde iz EU, za kupovinu vakcina i jačanje javne mreže ljekara opšte prakse.

72

28. oktobar – Volonteri pomažu ljekarima i medicinskim sestrama - Češka Stotine Čeha obučavaju se za volontere u zdravstvu i pružaju hitnu pomoć iscrpljenim medicinskim stručnjacima, jer se zemlja bori s najvećim dnevnim porastom infekcija COVID-19 po stanovništvu u Evropi, s prosječno 12.000 novih slučajeva svakog dana u posljednjoj nedjelji.

U okviru programa koji je pokrenuo češki Crveni krst u septembru, kada je drugi talas počeo da raste, oko 350 ljudi dosad je dobilo titulu dobrovoljnog zdravstvenog pomoćnika, a još 2300 registrovalo se jer je zainteresovano za obuku, kažu organizatori.

Na gornjem spratu male bolnice u glavnom gradu Pragu, sedmoro novih volontera sluša uputstva instruktora koji ih podučava osnovama njege uz krevet, od mijenjanja posteljine do pomoći u hranjenju pacijenata i sprečavanja proliva, piše Euronews.

Nakon intenzivnog jednodnevnog kursa volontere mogu pozvati da pomažu medicinskim radnicima u bolnicama, staračkim domovima i njihovim lokalnim zajednicama.

- Program je osmišljen za edukaciju javnosti, poboljšanje razumijevanja pandemije i ublažavanje tereta medicinskih usluga - objasnio je Ričard Smejkal, upravnik odeljenja za hitne slučajeve češkog Crvenog krsta.

- Procjenjuje se da je 13.000 medicinskog osoblja inficirano korona virusom, uključujući otprilike 8 odsto medicinskih sestara u zemlji - rekao je predsjednik Češke ljekarske komore dr Milan Kubek lokalnim medijima.

Istovremeno, još je veći broj prisiljen da ostane kod kuće u karantinu, što je dovelo medicinske usluge u zemlji do totalnog kolapsa.

Iako dobrovoljci ne smiju obavljati određene zadatke koje još uvijek mora raditi kvalifikovano medicinsko osoblje, poput mijenjanja inficiranih zavoja ili davanja ljekova pacijentima, oni mogu pomoći u osnovnom liječenju uz postelju, rasterećujući već iscrpljeno medicinsko osoblje. Dobrovoljci se pozivaju i kad nema dovoljno medicinskih stručnjaka.

- Oni su tu da pomognu sestrama i ljekarima, a ne da ih zamijene. Riječ je o dijeljenju, a ne o prebacivanju zadataka - rekao je Smejkal.

28. oktobar - Etika ljekara na ispitu zbog prepunih bolnica - Švajcarska Ono što se na početku epidemije dešavalo u Italiji, u Švajcarskoj je ozakonjeno: za oboljele od kovida, a starije od 85 godina i starije od 75 sa pratećim bolestima neće biti mjesta na odjeljenju intenzivne njege.

Protokol koji je izradila švajcarska Akademija za medicinske nauke i švajcarsko Udruženje za intenzivnu njegu usvojen je još 20. marta, mada do sada nije bilo potrebe da se primijeni u praksi. Naslov je vrlo jasan – Trijaža na odjeljenjima intenzivne njege u slučaju oskudice u resursima. O njemu se sada ponovo priča u javnosti jer je švajcarsko zdravstvo pred kolapsom. Odnos je 494,9 slučajeva na 100.000 stanovnika. Dva puta više nego u Italiji i Austriji, pet puta više nego u Njemačkoj.

Pošto je više od 6.000 inficiranih koronavirusom u posljednja 24 sata, švajcarski ljekari će morati da biraju koga će spasiti, tj. kome će dati prednost na intenzivnoj njezi. Na odjeljenju reanimacije

tražili da se donesu jasna pravila jer u šok-sobama nema dovoljno kreveta, pa se postavlja pitanje kome dati prednost ako je previše pacijenata. Švajcarski zdravstveni sistem je pred kolapsom, a mada ta zemlji važi za jednu od najcivilizovanijih, ipak će žrtvovati starije ljude.

Prema ovom Protokolu, osobe starije od 75 godina podijeljene su u nekoliko grupa. Kako javljaju italijanski mediji i RSI (Radio Svizzera Italiana), na petoj strani tog dokumenta jasno je rečeno ko neće moći na odjeljenje intenzivne njege ukoliko ne bude mjesta (nivo B): svi koji imaju više od 85 godina, pa i oni koji imaju više od 75 ali i prateće bolesti, kao što su ciroza jetre, hronična bubrežna slabost, kardiovaskularni problemi za koje su predviđena još 24 mjeseca života.

Nivo A podrazumijeva još strože uslove: neće biti mjesta na intenzivnoj njezi za one koji su nedavno imali srčani napad, onkološke bolesti s procjenom da neće živjeti duže od 12 mjeseci, zatim za one što pate od teške demencije, srčanih i degenerativnih bolesti u posljednjem stadijumu.

Dr Andreas Štetbaher, delegat zdravstvene službe u Švajcarskoj, izjavio je da ako se bolest i dalje bude ovako brzo širila, kreveti na intenzivnoj njezi će se popuniti za desetak dana pa će liječenje oboljelih biti nastavljeno prema Protokolu gdje su isključeni etika i moral prilikom izbora ko može da se liječi na intenzivnoj njezi.

28. oktobar – Starijim pacijentima uskratili liječenje i respiratore – Velika Britanija Starijim pacijentima s koronavirusom uskraćeno je liječenje na intenzivnoj njezi britanskog zdravstvenog sistema NHS-a (United Kingdom National Health Service) tokom vrhunca pandemije. Kako saznaje Suday Times, stariji od 80 godina, kao i neki mlađi u grupama starijim od 60 godina, nisu dobili potencijalno spasonosne tretmane. Razlog se krije u tome što su zdravstveni radnici bili zabrinuti da će zdravstveni sistem tokom pandemije biti “pregažen”.

Alat za trijažu ime je dokumenta za koji se tvrdi da je izrađen na zahtjev engleskog glavnog medicinskog službenika Chrisa Whittyja te da je korišten u sprječavanju starijih pacijenata s Covidom-19 da dobiju respirator na intenzivnoj njezi.

Sunday Times iznosi da je dokument korišten za stvaranje “rezultata” za pacijente na osnovu njihove starosne dobi, bolesti i krhkosti. Ljudi stari 80 godina automatski su isključeni iz intenzivnog liječenja zbog svoje dobi, a čak su i osobama starijima od 60 godina, koji su se smatrali krhkima zbog svog postojećeg zdravstvenog stanja, uskratili liječenje.

Inače, Sunday Times je ovu priču istraživao tri mjeseca te su razgovarali s preko 50 ljekara, zdravstvenih radnika, svjedoka, porodica preminulih, političara itd. Taj dokument nikada nije službeno objavljen te nije u službenoj politici NHS-a, no neki ljekari su novinarima otkrili da je ta praksa korištena u njihovim bolnicama. Takođe, tvrde da je taj dokument u širokoj distribuciji među zdravstvenim radnicima. U njemu se nalaze podaci koji pokazuju kako su grupe ljudi koji imaju preko 70 i 80 godina činile najmanji postotak pacijenata intenzivne njege iako su te grupe imale najveći broj smrtnih slučajeva.

30. oktobar - Dvije vakcine bezbjedne i efikasne - Rusija Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su obje ruske vakcine protiv Covida 19 sigurne i efikasne.

– Najvažnija stvar je da vakcina mora da bude bezbjedna i efikasna. I ova dva zahtjeva su ispunjena u oba slučaja – rekao je Putin i dodao da je na putu i treća.

Putin je rekao da očekuje da će masovna vakcinacija u Rusiji početi do kraja 2020. godine, prenosi TASS. – Vakcina će biti isporučena svim regionima. Nadam se da možemo da počnemo masovnu vakcinaciju do kraja godine – rekao je Putin na investicionom forumu Rusija zove i istakao da je prva zemlja koja je dobila rusku vakcinu Bjelorusija.

30. oktobar - Belgija na ivici kolapsa, tražiće međunarodnu pomoć Belgija bi zbog ogromnog rasta broja zaraženih koronavirusom, kao i hospitalizovanih, mogla da zatraži međunarodnu pomoć, upozorio je epidemiolog Pjer Van Dam. U belgijskim bolnicama u ovom trenutku hospitalizovano je 6.000 pacijenata inficiranih koronom, a broj hospitalizacija se udvostručuje svakih osam dana. Samo u srijedu, 28. oktobra hospitalizovane su 743 osobe, dok broj novoinficiranih za 24 sata premašuje 18 hiljada.

- Porast zaraze koronavirusom i hospitalizacija nadmašio je vladine pokušaje da ih zauzda, a zdravstvena zaštita u zemlji bi mogla da pukne u roku od deset dana - upozorio je Van Dam. On dodaje da će Belgija morati da rasporedi vojsku i pozove međunarodnu pomoć jer pandemija koronavirusa nastavlja da gura nacionalni zdravstveni sistem preko ivice kolapsa.

Belgija se sa 1.497 zaraženih nalazi na vrhu liste zemlja EU po broju inficiranih na 100 hiljada stanovnika.

Od početka pandemije u zemlji je urađeno 4,7 miliona testova, a pozitivne rezulate na Kovid19 dobio je svaki četvrti testirani.

31. oktobar - „Da“ eutanaziji, „ne“ marihuani - Novi Zeland Građani Novog Zelanda izglasali su legalizaciju eutanazije, ali će predložene izmjene zakona koje bi dale zeleno svijetlo za legalizaciju marihuane najvjerovatnije biti odbijene, pokazali su preliminarni rezultati dva referendum koji su održani sredinom oktobra.

Prema tim rezultatima, 65,2 odsto građana podržalo je Zakon o izboru okončanja života, koji će stupiti na snagu kao novi zakon. Njime se omogućava smrtno bolesnim ljudim, koji nemaju više od šest mjeseci života, mogućnost da umru uz asistenciju, ako to odobre dva ljekara, prenosi BBC. Kako se navodi, zakon će stupiti na snagu u novembvru 2021. godine. Usvajanjem ovog zakona, Novi Zeland će se pridružiti maloj grupi zemalja koje podržavaju eutanaziju, poput Kanade i Holandije.

Izborna komisija saopštila je da se oko 53,1 odsto glasača protivi predlogu kojim bi ta zemlja postala treća zemlja u svijetu koja je legalizovala kanabis, nakon Kanade i Urugvaja.

73

BARIÉDERM CICA DERMATOLOŠKO ULJE ZA MASAŽU

Idealna pomoć u prevenciji i korekciji strija i ožiljaka Na bazi Uriage Termalne vode, najkoncentrovanija termalna voda po mineralnim solima i elementima u tragovima.

Ϭ

Ϯϴ

/njŐůĞĚ ƐǀũĞǎĞŐ ŽnjŝůũŬĂ ƉƌŝũĞ ƵƉŽƚƌĞďĞ ĂƌŝĞĚĞƌŵ ŝĐĂ ƵůũĂ ; ϬͿ / ŝnjŐůĞĚ ŽǎŝůũŬĂ ŶĂŬŽŶ ƵƉŽƚƌĞďĞ ƵůũĂ Ϯ ƉƵƚĂ ĚŶĞǀŶŽ ŶĂŬŽŶ Ϯϴ ĚĂŶĂ ; ϮϴͿ͘ Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me

EĂĜŝƚĞ ŶĂƐ͗