Medical cg br. 38 by medical cg

Prvi kongres stomatologa Prvi crnogorsko-francuski ORL dani Međunarodni dan medicinskih sestara Reproduktivno zdravlje - 10. kongres Međunarodni seminar: odnos ljekar-pacijent Institut za javno zdravlje - 90 godina postojanja

PREDSTAVLJAMO: PZU Opšta bolnica “Meljine”

Gost: Ksenija Popović, spisateljica

5. JUN 2012. GODINA IV BROJ 38

1.00

Impresum GOST UREDNIK Dr Milorad Drljević Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Jelena Živković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. doc. sc med. dr Saša Raičević, spec. ginek. akuš. Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić fotograf: Ivan Savić Štampa: AP Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Institut za javno zdravlje obilježio 90 godina postojanja 8–9 Međunarodni seminar u Kotoru odnos ljekar – pacijent 12 – 13 Sistem farmakovigilance Mr ph. Maja Stanković 14 – 15 Kongres udruženja za reproduktivnu medicinu – Budva 20 Funkcionalna porodica Milica Belada, psihološkinja 21 Profesionalna orjentacija Radmila Stupar-Đurišić, psihološkinja 22 – 23 Zašto se djeca svađaju Dragana Marković, spec. dječ. pedagog. 24 Glutenom izazvane bolesti Dr Veselinka Lola Đurišić 26 – 27 Prolivi kid djece Dr Milica Šofranac 28 – 29 Međunarodni dan medicinskih sestara 30 – 32 Zaštita uha u ljetnjem periodu Doc. dr Miroljub Todorović 34 Prvi crnogorski ORL dani 36 – 37 Predstavljamo: PZU Opšta bolnica “Meljine” 42 – 44 Oglašavanje ljekova Mr ph. Željka Bešović 45 – 47 A PRP u estetskoj dermatologiji i kozmetologiji Dr Olivera Simić-Kovačević 48 – 49 Hidroterapija Bojan Kraljević, spec.prim.fizioterapije 50 – 51 Prvi kongres stomatologa Crne Gore 52 – 53 Bolesti zuba Dr Miloš Radulović 54 – 55 Bjelančevine Dr Valentina Kalinić 58 – 60 Kretanje i zdravlje Dr Snežana Barjaktarović-Labović 61 Lasersko liječenje BPH, autori 64 – 65 Gost: Ksenija Popović, spisateljica 72 – 73 Radna terapija kod alkoholičara Milorad Aranitović, str. radni terapeut 74 – 75 Poskok – vipera ammodytes Dr Goran Ž. Komar 78 – 79

Specijalna formula, koja sadrži heteropolisaharidna jedinjenja dobijena iz 6 vrsta najpotentnijih medicinskih gljiva, uključujući Cordyceps, i rijetkog jedinjenja iz zelenog čaja. Preparat izbora u stanjima ozbiljnije narušenog imuniteta, prije svega u virusnim infekcijama.

Najefektivniji stimulator imunog sistema. Sadrži više od 200 klinički ispitanih polisaharidnih jedinjenja. Preporučuje se kao dodatna terapija u liječenju hepatitisa B, alkoholnim bolestima jetre… Ima dokazano snažno imunostimulativno dejstvo.

Ovo je vrhunski Alohin proizvod od Cordycepsa. Tablete od 750 mg sa odloženim dejstvom. Sadrži 4 različite vrste i nekoliko rodova Cordycepsa iz svih krajeva svijeta. Namijenjen je onima kojima je potrebna mnogo veća energija da bi savladali hroničan umor. Posjeduje izvanrednu sposobnost povećavanja ATP (za 30%) i iskorišćavanja kiseonika (za 40%), pa se preporučuju kao dodatak ishrani profesionalih sportista.

Namijenjen je svima koji žele da postignu i održe optimalan nivo funkcionisanja imunološkog sistema. Ima uticaj na nivo šećera u krvi, povecava osjetljivost na insulin. Ima uticaja na koronarnu i cerebralnu cirkulaciju, stabilizaciju pulsa i korekciju srčanog ritma.

Pospješuje rastvaranje krvnih ugrušaka. Održava normalan krvni pritisak (inhibirajući dejstvo Angiotenzina). Sprečava formiranje novih krvnih ugrušaka. Rastvara fibrin. Povećava proizvodnju plazmina i drugih jedinjenja, uključujući urokinazu, koji utiču na razgradnju ugrušaka. Utiče na povećanje gustine kostiju oslobađajući Ca iz ugrušaka i vraćajući u kost.

Američka vlada daje status "GanoUltra" kao najkvalitetnijoj Reishi u svetu. Ganodermna kisjelina se koristi kod infekcija, crijevnih oboljenja, hepatitisa, alergija. Polisaharidi ove gljive imaju jak imunobiološki efekat kojim organizam mijenja svoje funkcionisanje kako bi ozdravio.

U SVIM APOTEKAMA

UVOZNIK I DISTRIBUTER: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE CRNE GORE SLAVIO 90 GODINA OD USTANOVLJENJA

SVEČANI ULAZAK U DESETU DECENIJU POSTOJANJA 25. maja tekuće godine Institut za javno zdravlje Crne Gore, jedna od vodećih zdravstvenih ustanova tercijarnog nivoa, svečano je obilježila 90 godina od osnivanja. Stalna bakteriološka stanica, osnovana je u maju1922. godine, na Cetinju, sa svojih tada 11 zaposlenih, vremenom je postala temelj na kom je izgrađen moderni institut koji danas upošljava 199 zdravlju posvećenih ljudi. Ovim povodom organizovana je svečanost kojoj su pristustvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, brojni saradnici iz inostranstva, ambasadori, predstavnici struke i veliki broj zvanica. Prisutnima se u svojstvu domaćina obratio i direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša. Ovom prilikom potpisan je Memorandum o razumijevanju sa kolegama iz Italije, sa „Istituto Superiore di Sanità” iz Rima. Riječ povodom realizacije tog projekta imao je i dr Enriko Garači, direktor imenovane ustanove.

Datum osnivanja Stalne bakteriološke stanice na Cetinju, maj 1922. godine, smatra se začetkom institucionalnog organizovanja sistema javnog zdravlja u Crnoj Gori. 1927. godine ova ustanova biva transformisana u Higijenski zavod, a 1946. godine, osnovan je Higijensko-epidemiološki institut. 1956. godine sjedište ove ustanove premješta se u Podgoricu, gdje je tada konstituisan Centralni higijenski zavod. 1. marta 1962. godine Institut prerasta u Republički zavod za zdravstvenu zaštitu Crne Gore, a od 1970. godine funkcioniše kao Zavod za zdravstvenu zaštitu u okviru Medicinskog zavoda „Dr Vukašin Marković”. 1991. godine organizovan je Zavod za zdravstvenu zaštitu - Podgorica, koji je februara 2002. godine preformulisan u Institut za zdravlje Crne Gore. Baš na sam kraj 2004. godine ova ustanova je dobila i posljednji, danas aktuelni naziv - Institut za javno zdravlje.

Institut za javno zdravlje, kao visokospecijalizovana zdravstvena ustanova na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, ima za osnovni zadatak da sprovodi djelatnosti usmjerene na očuvanje i unapređenje zdravlja svih građana Crne Gore. U veoma razuđenom nizu aktivnosti koje danas spadaju u domen ove značajne ustanove spada i rad na projektu reforme zdravstvenog sistema koji je aktuelan u Crnoj Gori, rad na unapređenju naučnih i istraživačkih afiniteta u oblasti prevencije i drugih vidova zaštite javnog zdravlja, te saradnja sa regionalnim i ostalim međunarodnim centrima slične profilacije u smislu unapređenja i očuvanja zdravlja ukupne populacije. Brojne i raznovrsne aktivnosti Instituta sprovode se u okviru Centra za razvoj zdravstvenog sistema, Centra za promociju zdravlja, Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, Centra za zdravstvenu ekologiju, Centra za medicinsku mikrobiologiju i Centra za nauku. Institut u ovom trenutku zapošljava 199 radnika, od čega 34 specijaliste preventivne medicine, 10 specijalizanta, 22 radnika sa visokom školskom spremom, 12 sa visokom i višom medicinskom spremom, 84 sa srednjom spremom i 30 nemedicinskih radnika. Upravo zahvaljujući bogatoj tradiciji posvećenog rada u Institutu, koji je po tom osnovu jedna od značajnih ustanova ovog profila u regionu, eradikovane su brojne zarazne bolesti u našoj populaciji: endemski tifus pjegavac, trahoma, malarija, dječja paraliza, difterija i sl. - Danas možemo reći da je Institut za javno zdravlje moderna zdravstvena ustanova na nivou ovakvih institucija u regionu, čak i u Evropi. Međutim, instituciju ne čini samo prostor i oprema, već prije svega kadar, te Institut ulaže velike napore da edukuje svoj kadar. Tek kada mladi stručnjaci koji se sada nalaze na specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama, završe sa školovanjem, za tri do četiri godine, i pridruže se postojećem kadru, moći ćemo da govorimo o potpuno zaokruženom Institutu u smislu prostora, kadra i opreme - objasnio je tokom svog obraćanja prisutnima ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović. Institut je, kako je on dalje istakao, prva akreditovana javna zdravstvena ustanova u domenu sanitarne hemije i mikrobiologije, prva licencirana naučna zdravstvena

ustanova, a time i ustanova čiji rad cijene domaći i strani partneri. Baza je katedri fakulteta zdravstvenog usmjerenja Univerziteta Crne Gore – Medicinskog, Stomatološkog i Farmaceutskog. Ministarstvo zdravlja kao prioritetne aktivnosti i kroz već donijete strateške dokumente ističe preventivne aktivnosti, te kao vodeću instituciju u kreiranju javnozdravstvenih strategija, preventivnih programa i aktivnosti, vidi Institut za javno zdravlje, što ovu ustanovu čini posebno odgovornom - naglasio je ministar zdravlja. S tim u vezi, pred ovom ustanovom stoje izazovi novog doba - suzbijanje kardiovaskularnih i malignih bolesti, povreda, dijabetesa, gojaznosti, alkoholizma, narkomanije, raznih infekcija itd. Institut, po riječima dr Bobana Mugoše, direktora ove ustanove, učestvuje ili je učestvovao u naučnim projektima koji se odnose na istraživanje mjere zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, deficit joda kod djece i trudnica, hepatitisa B i C, probleme u vezi sa infekcijom HIV-om itd, potrošnje hrane, sterilizacije mikroorganizama plazmom, itd. Ukazujući na bogat istorijat ove ustanove, on je prikazao različite aspekte uspjeha u radu ove institucije. Naglasio je da je Izvještaj o stanju zdravlja stanovništva Crne Gore, objavljen 16. jula 1881, koji je uradio dr Milovan Jovanović Batut na zahtjev Knjaza Nikole, bio preteča današnjeg Statističkog godišnjaka o zdravlju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori, koji svake godine objavljuje Institut za javno zdravlje. Na inicijativu pionira preventivno-socijalne medicinske službe dr Milovana Jovanovića, tada predsjednika Glavnog sanitetskog savjeta i predsjednika Stalne epidemijske komisije pri Ministarstvu zdravlja, i dr Andrije Štampara, načelnika Higijenskog odjeljenja Ministarstva zdravlja u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u novostvorenoj državi su se počele ustanovljavati preventivne ustanove, tako i Stalna bakteriološka stanica na Cetinju iz koje se razvio i današnji moderni Institut za javno zdravlje. S posebnim ponosom ističe se i činjenica da epitet moderni Institut duguje procesu koji je započeo prije desetak godina, a završio se prije dvije godine useljavanjem u novi rekonstruisani i dograđeni objekat Instituta. Institut sada raspolaže opremom na kojoj mu mogu pozavidjeti mnoge slične ustanove u razvijenom svijetu. - Uz kadar koji se svaki dan usavršava Institut stiče sve pretpostavke da bude dostojan svog zadatka i ostane u službi naroda, kako na početku svog rada tako i danas, posvećeno ispunjavajući svoju misiju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja stanovništva Crne Gore - naveo je dr Mugoša. Obraćajući se prisutnima na skupu povodom proslave devet decenija od ustanovljenja prve službe Instituta, dr Enriko

Garači, direktor italijanskog instituta za javno zdravlje, naglasio je značaj tredicionalno dobre saradnje Italije i Crne Gore. Napominjući da je crnogorski institut stariji od italijanskog za više od deceniju, kao veoma podsticajan angažman naveo je uključenje u programe Evropske unije koji za predstojeći period nude mogućnost dobijanja projekata vrijednosti 11.5 milijardi eura. Kao efektno podsjećanje na istorijat i osnovni koncept ove ustanove, prisutnima je ponuđen trinaestominutni video projekt u kome se mogao sagledati rad, uslovi rada i postignuti rezultati. Za najavu produžetka saradnje sa italijanskim kolegama u okviru ceremonijalnog dijela događaja potpisan je sporazum o bilateralnoj saradnji sa kolegama iz „Istituto Superiore di Sanità” iz Rima. On se prije svega odnosi na razmjenu znanja i stručnjaka.

A. R.

ZANIMLJIVOSTI

Crveno, volim te crveno

Topli ljetnji dani imaju magičnu moć da izmame želju za lijepim fizičkim izgledom. Budući da svi ipak ne raspolažemo idealnim tjelesnim proporcijama, nerijetko se nađemo u raskoraku sa svojim željama i mogućnostima. Hrlimo u razne dijete, bavimo se trčanjem, oni koji su o opremi mislili na vrijeme, dohvate se bicikla i put pod noge. U moru preporuka, zdravih savjeta, brzih i lakih dijeta, nađe se i pokoji ne baš lako objašnjiv metod. Ipak, to je isprobala draga komšinica i vidjeli ste kako djeluje! U tu grupu preporuka svakako ide i ona o crvenom tanjiru. Lako objašnjiv metod prošupljivanja kašike kojom se jede, smanjenja obima tanjira, toliko popularni makar u anegdotama o dijeti, na prvi pogled se ne mogu dovesti u vezu sa novom preporukom o upotrebi posuđa crvene boje. Objašnjenje je jednostavno - crvena boja asocira na nešto što je zabranjeno i na taj način koči nagon za prejedanjem. Budući da je zahvaljujući saobraćajnim signalima to sada postao internacionalni simbol, ciljna grupa je ukupna svjetska populacija. Istraživanje švajcarskih i njemačkih naučnika, čiji su rezultati objavljeni u Dejli mejlu, pokazalo je da hrana servirana u crvenim tanjirima i piće posluženo u crvenim čašama ima za čak 40 posto manji unos nego kada je servirano u konvencionalnom posuđu. U istraživanju je učestvovalo 109 volontera.

Tajne slavnih medikusa

Ko se boji puža još…

Sve velike porodice imaju velike tajne, mogla bi biti parafraza slavne Tolstojeve sentence. Teme zabranjenog i misterioznog oduvijek su zaokupljale ljudsku pažnju. To zabranjeno voće za neke je bilo veoma otrovno, uprkos svemu, neke činjenice su izašle na vidjelo. Prvi veliki posao nekih slavnih porodica bila je distribucija čudotvornih ljekova. Danas se, s tim u vezi, tvrdi da su slavni Medičijevi bili poznati kao prodavci lijeka protiv kuge, bolesti koja je u njihovo vrijeme harala svijetom i nemilosrdno kosila ljudske živote. Lijek protiv kuge, naravno, nije bio efikasan, ali je to bio način da se nekome proda placebo pa da on čudnovatim načinom bude izliječen. Ova slavna firentinska porodica prezime je i dobila upravo po ljekarskoj vještini. Riječ medicus (lat.) u prevodu znači ljekar. Ukoliko nijeste previše gadljivi i Vaša želja za savladavanjem bora prevazilazi strah od primjene alternativne medicine, dobar način da trag godina nestane sa Vašeg lica jeste tretman pomoću sluzi puževa. Ona je, kako tvrde popularni narodni kozmetolozi iz Krasnojarska, bogata elastinom i kisjelinom koja reguliše elastičnost kože. U nizu takvih kozmetičkih akrobacija, naići ćete i na preporuku o tretmanu ptičjim izmetom, pijavicama, ribicama koje se hrane vašim mrtvim tkivima… Ono u šta se ozbiljno vjeruje, uzgred budi rečeno - što je „pravi” tretman bolesti a ne samo metod uljepšavanja, jeste kornjačin poljubac. Pacijent se u zemljama Istočne Azije podvrgava ovakvom tretmanu u cilju izlječenja reumatizma! Osim oku veoma iritirajućeg izgleda dermatoza koje ova vrsta kontakta može da izazove, nije dokazano da on ima stvarni efekat. Uprkos svemu, on postaje tradicionalna vještina.

IZ MEDICINE Najmanje 5.5 h sna !

Spremni za zamjenu plombi ? Prvo rad zubnom bušilicom, potom umetanje „lijeka”, a onda popularna plomba čiji metalni ukus zadugo ostaje u ustima… Ako izuzmemo najmlađu populaciju, čini se da ne postoji niko ko ne poznaje raspored osnovnih faza liječenja zuba. Ipak, postoje najave da će ova uobičajena praksa vrlo brzo postati dio prošlosti. Naučnici Univerziteta u Merilendu nedavno su objavili vijest o patentiranju sasvim nove tehnike terapije zuba koja za razliku od do sada uobičajenih ima svojstvo da regeneriše zubno tkivo. Na taj način obnavlja se mineralna struktura zuba i uništavaju zarobljene bakterije koje su prouzrokovale bolest. Napredak se očekuje i na nivou trajanja zaštite zuba. Ona bi trebalo da bude daleko trajnija od plombi koje je potrebno mijenjati na 5-10 godina. Čarobna formula, koja tek treba da uđe u zonu testiranja, sadrži kalcijum-fosfatne nanočestice.

Manjak sna, prema tvrdnjama naučnika iz Bostona, može da bude uzrok gojenja. Nedostatak energije odgovoran je za usporavanje metabolizma. U toku polugodišnjeg istraživanja sprovedenog na volonterima čije je vrijeme sna smanjeno sa 10 na 5.5 časova, dokazano je da sa nedostatkom sna raste opasnost od dobijanja viška kilograma. Pad aktivnosti metabolizma smanjen je za 12 odsto, na osnovu čega je izračunato da se i dnevna potrošnja kalorija smanjuje za 120 dnevno. Rizičnu crtu predstavlja 5.5 časova sna, što znači da sve ispod te granice, kada bi bilo sprovedeno na godišnjem nivou, predstavlja mogućnost za dobijanje čak 12 i po kilograma viška.

Kardio sport

Sport koji trenutno ima nevjerovatnu popularnost - tenis - privlači sve veći broj entuzijasta, laika i rekreativaca. U opštoj pasioniranosti njime došlo se i na ideju da se modeluje novi stil usmjeren prije svega na očuvanje zdravlja srca. Tako je i kardio tenis postao veoma popularan. Treniranje u grupama, uz muziku, u skladu sa sposobnostima i nivoom igranja pacijenta, predstavlja osnovne smjernice programa ove vrste tenisa. Pri svemu, kardio instruktor ima važnu ulogu. Vježbanje, koje se obično sprovodi u periodu 20-50 minuta, podiže brzinu otkucaja srca. Prema dostupnim opisima efekata ovog sporta, saznajemo da on sagorijeva više kalorija nego igranje konvencionalnih stilova tenisa, a pomaže i u oblikovanju mišića i regulisanju tjelesne težine, smanjuje nivo krvnog pritiska, poboljšava kapacitet pluća, varenje šećera, utiče na jačanje kostiju, djeluje antistresno... Svaka osoba trebalo bi da se na ovaj način rekreira 2-5 dana sedmično.

U Kotoru upriličen Međunarodni seminar Evropskog centra za mir i razvoj

PRAVA I PITANJA NJIHOVOG MEĐUSOBNOG ODNOSA Kotor je sredinom maja bio mjesto održavanja specijalističkog međunarodnog seminara koji je za temu imao dinamiku odnosa ljekar-pacijent i njihovih prava i dužnosti. Na trodnevnom seminaru održanom 11-13. maja, u organizaciji uticajnog Evropskog centra za mir i razvoj1, predočenu temu iz raznih aspekata su osvijetlili brojni poznavaoci ove oblasti koji su u Kotor doputovali iz raznih djelova Evrope. Koordinatori programa bili su prof. dr Tobijas Šulte in den Bojmen, generalni sekretar Evropskog pravnog instituta u Beču, i doc. dr Marta Sjeničić, sa Instituta društvenih nauka u Beogradu. Bila je ovo prilika da učesnici programa dobiju Sertifikat Evropskog centra za mir, institucije Ujedinjenih nacija. SEMINAR POZDRAVLJEN SA NAJVIŠEG NIVOA CRNOGORSKE ZDRAVSTVENE VLASTI U okviru višegodišnje uspješne saradnje između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Evropskog centra za mir i razvoj, u Kotorskom hotelu „Cattaro” upriličen je međunarodni seminar čiji rad je pozdravio i ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović. Prava pacijenta, istakao je on, pripadaju kompleksu ljudskih prava i predstavljaju individualne i društvene vrijednosti prema kojima se mjere sve druge. U vezi sa tim, ona moraju biti priznata, uvažena i prihvaćena od strane svih ključnih činilaca u zdravstvenom sistemu. Budući da se u medicini, po prirodi profesije, dešavaju različite nepovoljne i nepredvidive situacije, veoma je važno napraviti razluku između različitih ishoda kao što su stručna greška, komplikacije i neizbježan ishod. Cilj ovog programa edukacije, kako je objašnjeno u ovom dijelu seminara, jeste da se direktorima zdravstvenih ustanova, zaštitnicima prava pacijenata, kao i drugim zdravstvenim profesionalcima, obezbijede neophodna znanja i vještine koji su potrebni da se uvaže, procijene i primijene pravni i etički principi i zakonodavni okvir za optimalno funkcionisanje zdravstveniih sistema. U ime grada domaćina učesnike seminara pozdravio je dr Aleksandar Stjepčević, direktor Kotorskog doma zdravlja. On je naveo da odnos ljekar-pacijent postaje sve delikatniji, a prava i obaveze i ljekara i pacijenata nerijetko imaju kontradiktorna

VRSTE ODGOVORNOSTI ZA GREŠKU U MEDICINI Postoje tri vrste odgovornosti za grešku u medicini: građanska, krivična i disciplinska odgovornost. Te tri vrste odgovornosti ne isključuju jedna drugu. Ako se dokaže da je došlo do greške u liječenju, da je nastupila štetna posljedica i da između greške i štete postoji uzročna veza, medicinski poslednik može odgovarati po sva tri osnova istovremeno. Građanska odgovornost spada u odštetno pravo i cilj pokretanja građanskog postupka je novčano obeštećenje oštećenog lica. Krivična odgovornost spada u kazneno pravo, a sankcija za počinjeno krivično djelo može biti ili novčana kazna ili kazna zatvora, u zavisnosti od toga šta je zaprijećeno krivičnim zakonikom neke zemlje za određeno krivično djelo. Novčana kazna ne znači obeštećenje za oštećenog, već krivičnu sankciju za štetnika. Disciplinska odgovornost medicinskih poslenika se pokreće pred ljekarskom komorom određene zemlje i potpada pod staleško pravo. Ako se pred disciplinskim sudom časti utvrdi da je pripadnik određenog staleža odgovoran, slijedi sankcija koja zavisi od kodeksa etike, statuta i drugih akata komore. Sankcija može varirati od opomene (kao lakše sankcije) do privremenog ili trajnog oduzimanja licence za obavljanje zdravstvene djelatnosti (kao najteže sankcije). Dinamika odnosa ljekar-pacijent prava i dužnosti ljekara i pacijenata, dr Marta Sjeničić, Kotor, 2012.

tumačenja. Upravo zato je i edukacija na ovu temu veoma značajna. MEDICINSKI, PRAVNI I ETIČKI KONTEKST ODNOSA LJEKAR-PACIJENT U nizu veoma konstruktivnih, nadasve stručnih predavanja koja su prezentovana u okviru Međunarodnog seminara u Kotoru, učesnici programa bili su u prilici da saznaju brojne pojedinosti u vezi sa široko koncipiranom problematikom odnosa ljekar-pacijent. U svojstvu predavača ovom prilikom su nastupili koordinatori prof. dr Tobijas Šulte in den Bojmen, doc. dr Marta Sjeničić, prof. dr Dragana Čukić, sa Medicinskog fakulteta u Podgorici, i Dragana Marčetić, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu. Razmatrana su pitanja pravne regulative, institucije ombudsmana, ljekarske greške, mogućnosti njenog predupređenja, a ovaj odnos je opisan i u kontekstu raznih evropskih država. Ukazano je na činjenično stanje, statistiku i probleme koji mogu nastati u ovom dijelu interakcije. Kao posebno senzitivna populaciona grupa, kada je u pitanju zaštita prava u medicini, predstavlja se populacija starih osoba. Medicinsku oblast koja je stoga imala poseban tretman u okviru Kotorskog seminara predstavlja palijativna njega. U okviru te teme posebno je zanimljiv stav prema eutanaziji. To je jednim dijelom obrazloženo i izlaganjem prof. In den Bojmena. - Mnoge etičke nesuglasice u vezi sa donošenjem odluke o okončanju života mogu se posmatrati kao rezultat različitih etičkih okvira - naglasio je on. Predstavljajući različite mogućnosti pristupa ovoj problematici posebno je naglasio značaj Kantovog utilitarističkog odnosa prema ovom pitanju. Kada je riječ o prevenciji ljekarske greške, on je ukazao na značaj personalizovanog pristupa u medicini. U vezi sa ovim pitanjem naglašen je i značaj vođenja uredne medicinske evidencije. - U Crnoj Gori, medicinska dokumentacija predstavlja veliki problem u utvrđivanju medicinske istine, a samim tim ugrožena su i prava pacijenta. Greške u vođenju medicinske dokumentacije trebalo bi da budu sastavni dio korpusa ’nesavjesnog liječenja’ - istakla je ovom prilikom prof. dr Dragana Čukić. Jedino pravnim sankcijama ljekara, navela je dalje, isti se mogu „ubijediti” da vođenje medicinske dokumentacije po doktrini medicinske struke i nauke predstavlja obavezan i sastavni dio rada ljekara. Jedno od veoma važnih prava iz tog korpusa jeste i pravo pacijenta na medicinsku istinu. Dr Čukić je istakla značaj korektno vođene medicinske dokumentacije kod vještačenja povreda povrijeđenih, potrebu za što boljom objektivizacijom nalaza, neophodnost uvođenja standarda u svim etapama vođenja medicinske dokumentacije, neophodnost donošenja konkretnih zakona o odgovornosti ljekara zbog neadekvatnog vođenja medicinske dokumentacije, neophodnost uvođenja standarda ili makar minimuma standarda kod sudskomedicinskih obdukcija. Mogućnosti zaštite pacijentovih prava kroz instituciju ombudsmana prisutnima je pojasnila doc.

dr Marta Sjeničić. Oslikavajući kontekst dešavanja u vezi sa ovom institucijom u državama Zapadne Evrope, ona je ukazala i na poziciju ovog sektora kada su u pitanju zemlje Balkana. - Modeli pomoći pacijentima nijesu istovjetni u svim zemljama. Negdje je glavno težište rada na organizovanoj samozaštiti pacijenata, koje preko svojih odgovarajućih organizacija potpomažu i zdravi građani. U drugim zemljama inicijativa za podršku pacijentima dolazi ’odozgo’, od strane države i njihovih zakonodavnih organa, ali se ne zanemaruju ni organizovani oblici samopomoći - navela je ona.

Pojam ljekarske greške je relativno star, ali se dugo smatrao isključivo medicinskim pojmom, bez primjesa pravne sadržine, dok se danas ljekarska greška smatra mješovitim medicinsko–pravnim pojmom. Prvu definiciju ljekarske greške dao je sredinom devetnaestog vijeka njemački patolog Rudolf Virhov. Po njemu to je ’stručna greška ljekara koja je posljedica nepoštovanja opštepriznatih pravila umijeća liječenja, koja je nastala kao posljedica nedostatka dužne profesionalne pažnje ili neophodnog opreza’. Kao što se vidi, ona sadrži i subjektivni element pažnje i opreza, koji su kasnije napušteni, te se danas smatra da je ljekarska greška svaki postupak ljekara u liječenju koji je contra legem artis, a subjektivni element se uzima u obzir samo prilikom ocjene odgovornosti ljekara za naknadu štete koja proistekne iz ovakvog ponašanja. Ljekarska greška - teret dokazivanja u parničnom postupku, Dragana Marčetić, Kotor, 2012.

Razmatrajući postupke za naknadu štete zbog ljekarske greške, vrste grešaka, teret njihovog dokazivanja, Dragana Marčetić je ukazala na veliki broj situacija koje se mogu dogoditi. Posebno je naglasila potrebu da zdravstvene ustanove mnogo ozbiljnije pristupe pravu pacijenta na informisani pristanak, ne samo da bi se time izbjegle brojne sudske parnice već i zbog samog značaja ovog prava. A. R.

1 The European Center for Peace and Development of the University for Peace, EPCD

PROAKTIVAN PRISTUP kamen temeljac uspješnog sistema farmakovigilance

Piše: mr ph. Maja Stanković, Odjeljenje za farmakovigilancu, CALIMS Farmakovigilanca, kao relativno mlada naučna disciplina i u svjetskim okvirima, na putu svog razvoja imala je dosta prepreka i nerazumijevanja. Nastala na osnovama jedne od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva izazvanoj ljekovima, dugo je tražila i dalje traži svoj put u tome kako na najbolji mogući način predvidjeti sve moguće rizike u vezi sa primjenom ljekova. Nemili događaji izazvani ljekovima, koji često rezultiraju njihovim povlačenjem iz prometa ili značajnim ograničenjem u primjeni, ne mogu se u potpunosti predvidjeti, ali se značajno mogu, upravo kroz proaktivan pristup, predviđanje rizika i blagovremenu komunikaciju, ublažiti moguće negativne posledice njihove primjene. Cilj farmakovigilance, kao nauke o bezbjednoj primjeni ljekova, jeste briga o pacijentu. Iako je osnovni princip racionalne farmakoterapije „primum non nocere” - prvo ne naškodi, neželjena dejstva se mogu ispoljiti i kada se lijek racionalno primjenjuje, dok neracionalna primjena višestruko povećava rizik od negativnih posledica njihove primjene. Novi ljekovi donose značajne koristi čovječanstvu, ali isto tako i pitanja da li imamo dovoljno kapaciteta da izađemo na kraj sa potencijalnim, još uvijek nepoznatim rizicima od njihove primjene. Često se radi o ozbiljnim rizicima koji zbog objektivnih razloga i ograničenih uslova kliničkih ispitivanja, nijesu mogli biti otkriveni tokom faza koje prethode stavljanju lijeka u promet. Takvi ljekovi zahtijevaju našu posebnu budnost. Nijesu rijetke situacije, a u to su nas uvjerili i primjeri iz ne tako davne prošlosti,

da u vrlo kratkom vremenskom periodu lijek u čiji su razvoj i istraživanje uložena značajna sredstva i za koji se smatralo da će biti zlatni standard u liječenju, bude zabranjen za primjenu jer se dokaže da nije prihvatljivo bezbjedan. Društvo i danas ima značajnu dozu opravdane zabrinutosti o tome kako da se nosi sa izazovima modernog života koji sa sobom nosi opasnosti od nekritičke upotrebe ljekova. U kojoj mjeri je prihvatljivo bezbjedno u stvari dovoljno bezbjedno? I koji su to rizici koji s aspekta bezbjednosti pacijenta mogu biti prihvatljivi? Fenomen, u najnegativnijem mogućem smislu, koji i te kako s razlogom zabrinjava i zemlje sa mnogo razvijenijim sistemom nacionalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova jeste problem falsifikovanih ljekova na tržištu. Jak i razvijen lokalni sistem farmakovigilance mogao bi biti i jedan od najefikasnijih načina borbe protiv velikog problema koji može implicirati prisustvo ovakvih proizvoda u prometu. Šta zapravo proaktivni pristup u farmakovigilanci podrazumijeva? - Aktivno učešće svih zdravstvenih radnika u vitalnom projektu izgradnje efikasnog nacionalnog sistema nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova, - Maksimalni angažman predstavnika proizvođača lijeka

u ranom otkrivanju potencijalnih rizika u vezi sa primjenom lijeka - U skladu sa Zakonom o ljekovima definisanim nadležnostima, ostvarivanje esencijalne uloga Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) u sprovođenju edukativnih aktivnosti, zahvaljujući čijem sprovođenju će i zdravstveni radnici i predstavnici proizvođača najbolje razumjeti svoju ulogu u zaštiti zdravlja stanovništva. CALIMS može, i zaista, ispuniti do kraja svoju misiju u građenju uspješnog sistema farmakovigilance, samo kroz snažnu podršku od strane svih učesnika u zdravstvenom sistemu i razumijevanje dugoročnog značaja postojanja jednog takvog sistema u zdravstvenom i ekonomskom pogledu. Najznačajnije prepreke koje je na putu uspješnog razvoja farmakovigilance potrebno savladati Analize koje su rađene u svjetskim okvirima, a dosadašnja praksa je pokazala da ni Crna Gora nije izuzetak, koje su se bavile razlozima neprijavljivanja neželjenih dejstava od strane zdravstvenih radnika pokazale su da je glavni razlog za neprijavljivanje, strah od medicinske greške, pokretanja odgovornosti i provjere rada. U komunikaciji koju svakodnevno imamo sa našim zdravstvenim radnicima i kroz koju ih ohrabrujemo da naprave prvi korak i prijave neželjeno dejstvo lijeka, u slučaju postojanja sumnje naglašavamo činjenicu da su i strukovna udruženja zdravstvenih radnika, odnosno Ljekarska i Farmaceutska komora, prepoznale prijavljivanje neželjenih dejstava kao vid kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika i njihovog doprinosa racionalnoj farmakoterapiji. Naime, poslate prijave, koje zadovoljavaju minimum kriterijuma da bi se smatrale validnim, boduju se odgovarajućim brojem bodova, koji su definisani odgovarajućim pravilnicima o načinima vrednovanja stručnih usavršavanja. Sprovedene analize su, takođe, pokazale da gotovo kod svih zdravstvenih radnika preovladava mišljenje da se prijavljuje neželjeno dejstvo za koje su oni sigurni da je u vezi sa primije-

njenim lijekom, i koje je neočekivano, odnosno sa kojim nijesu bili u prilici da se susretnu ranije, bilo kroz komunikaciju sa pacijentima, ili kroz pretraživanje literature. U našem Zakonu o ljekovima koji je harmonizovan sa evropskim propisima, naglašeno je da se prijavljuju i očekivane i neočekivane neželjene reakcije i da je dovoljno da zdravstveni radnik „samo” sumnja da je neželjeno dejstvo izazvano lijekom i da u tom slučaju popuni obrazac i upozna CALIMS o tome. Potreban je visok nivo ekspertize i multidisciplinaran pristup kako bi se i zaista moglo tvrditi, odnosno dokazati, da je nešto što se desilo pacijentu zaista rezultat primjene lijeka. Iz tog razloga, u komunikaciji sa zdravstvenim radnicima, naglašavamo da u takvim situacijama ne treba čekati, gubiti dragocjeno vrijeme, već da, u slučaju postojanja sumnje, neželjeno dejstvo treba prijaviti. Kada je više takvih prijavljenih sumnji, od strane više zdravstvenih radnika iz više zdravstvenih centara to je signal da CALIMS u cilju zaštite zdravlja stanovništva mora da preduzme odgovarajuće mjere. Radionice o farmakovigilanci za zdravstvene radnike u organizaciji CALIMS-a U toku prethodne i u ovoj godini, u organizaciji CALIMS-a održano je ukupno šest radionica o farmakovigilanci, na temu „Značaj postupka prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova”. Zaposleni iz Odjeljenja za farmakovigilancu i ubuduće će, držeći se principa proaktivnosti, u kontinuitetu obilaziti zdravstvene ustanove u Crnoj Gori i kroz stalnu komunikaciju sa zdravstvenim radnicima raditi na podizanju svijesti o značaju i potrebi naše saradnje i zajedničkog rada u cilju postizanja najboljih rezulata na ovom polju. Dakle, proaktivna farmakovigilanca i praćenje bezbjednosti kroz cijeli životni ciklus lijeka korak je naprijed i budući pravac koji treba slijediti. Vidimo se uskoro i u Vašoj ustanovi!

Još jedan u nizu javnih projekata UNIQA osiguranja

KAMION ZDRAVLJA IZ AUSTRIJE Ujedinjujući dva osnovna koncepta osiguranja - životno i neživotno - UNIQA osiguranje, kao moćan brend u svijetu, prisutno je i u Crnoj Gori od februara 2008. Za ispunjenje prioriteta kakvi su povećanje nivoa opšteg kvaliteta proizvoda osiguranja i usluga u Crnoj Gori, inkorporiranjem novih programa i održavanjem visokih standarada UNIQA-e, liderstvo u ovoj oblasti, te kreiranje širokog opsega proizvoda osiguranja, koji su već na raspolaganju pravnim i fizičkim licima u zemljama Evropske unije, u ovoj crnogorskoj kompaniji angažovano je više od 130 zaposlenih. Pored Direkcije i Poslovnice u Podgorici, usluge osiguranja građani Crne Gore mogu obezbijediti i posjetom poslovnicama u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Nikšiću, Pljevljima, Rožajama, Tivtu, Tuzima i Ulcinju. Dio renomirane austrijske osiguravajuće kompanije poznate kao UNIQA Group, ova kompanija je segment lanca koji obuhvata 7,4 miliona klijenata u svijetu. Postoji na 21-om tržištu u Evropi i godinama je proglašavana za najpouzdaniju osiguravajuću kompaniju u Austriji. Slijedeći program efikasne ponude svojih proizvoda, od kada postoji na tržištu Crne Gore ova kompanija je realizovala veliki niz akcija i društveno korisnih koncepata. Izdvajaju se sponzorstva namijenjena sportistima i sportskim klubovima, programi održanja ekološke sredine, promocija značaja programa reciklaže, kreativne radionice, dječiji festivali i sl. Zaštitna lica ovog brenda u Crnoj Gori do sada su bili reprezentativci Nikola Janović, Srđan Mrvaljević i Filip Radović. Kao još jedan originalan poduhvat u tri crnogorska grada - Podgorica, Bar i Bijelo Polje od 12-og do 15-og maja realizovan je UNIQA Vital Truck projekat, u prevodu - Kamion zdravlja. KAMION ZDRAVLJA POSJETIO TRI CRNOGORSKA GRADA Po prvi put u Crnoj Gori, u okviru promocije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kompanije UNIQA, građanima je bilo omogućeno da učestvuju u Vital Tour-u. Kako se navodi u objašnjenju izdatom od strane organizatora, za ovu priliku našu zemlju posjetio je UNIQA Kamion zdravlja koji je doveo ljekare i fitnes stručnjake iz Austrije. Oni su svima koji su se na vrijeme prijavili, u periodu od 11-19 h, određivali fitnes profil i dijelili savjete o zdravom životu. Program je započet 12-og maja, na platou ispred Delta City-ja u Podgorici. U danima do 15-og maja karavan je bio stacioniran i na gradskim trgovima u Baru i Bijelom Polju. - Tokom manifestacije, posjetioci su mogli da uđu u Kamion zdravlja i da uz asistenciju profesionalnih trenera isprobaju sportske uređaje i aparate koji su namijenjeni utvrđivanju

stepena fizičke spremnosti i opšteg zdravstvenog stanja. U Kamionu zdravlja mogle su se izvršiti sljedeće analize: EKG, mjerenje stresa, mjerenje nivoa masnoće, testiranje pokretljivosti i mišićnog tonusa, testiranje koordinacije i ravnoteže, mjerenje snage mišića i elektronska analiza oblika, položaja i funkcije kičme. Nakon sprovedenih testova građani su dobili svoj fitnes profil u pisanoj formi, sa rezultatima testa na osnovu kojih su uslijedili savjeti ljekara, nutricionista i UNIQA vital trenera sa prijedlozima za različita poboljšanja - objašnjavaju organizatori. Ovaj vid zdravstvene usluge priuštilo je oko 400 posjetilaca. Cijeli događaj bio je propraćen bogato osmišljenim zabavnim aktivnostima. U tom dijelu veoma je efektivno bilo igranje stonog tenisa i učestvovanje u javnom času vježbanja. Partneri u ovom projektu bili su: Codra, prva privatna bolnica u Crnoj Gori, Institut za sport i sportsku medicinu Crne Gore, fitnes studio Xenia, Aqua Viva i stonoteniski klub Spin UNIQA. Medijator programa bio je Ivan Maksimović. Građani su cijeli koncept ispratili sa velikim interesovanjem, a zaposleni u ovoj kompaniji na najbolji način su iskoristili priliku da podijele promotivni materijal i neposredno ukažu na prednosti novog proizvoda – dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Sasvim izvjesno, ovaj događaj je tek nastavak započetog niza javnih aktivnosti UNIQA-e i već sada se može očekivati njegov nastavak u vidu sličnih, zdravlju posvećenih projekata. A. R.

Biramo zdravlje. e

stanj o g a l B & e j l v Zdra ljno obrovo D A IQ N U d Me siguranje o o n e v t s v a r zd

Ĺ ta je program MedUNIQA? MedUNIQA je dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje omoguĂŚava organizaciju i pokriĂŚe troĹĄkova lijeĂ¨enja u najboljim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Crne Gore. Kome je namijenjen ovaj program? 6YDNRM RVREL NRMD Ă&#x17D;HOL GD ]D VHEH LOL ]D VYRMX porodicu obezbijedi kvalitetnu zdravstvenu zaĹĄtitu, na lak i siguran naĂ¨in.

Ă&#x192;WD VYH VDGUĂ&#x17D;L SURJUDP 0HG81,4$" Raznovrsni paketi, pripremljeni prema razliĂïtim SRWUHEDPD SRWHQFLMDOQLK NRULVQLND VDGUĂ&#x17D;H L razliĂïte kombinacije zdravstvenih usluga, od kojih izdvajamo: VanbolniĂ¨ko lijeĂënje - organizacija lijeĂënja i naknada troĹĄkova za: Â&#x192; pregled ljekara opĹĄte prakse i ljekara specijaliste, Â&#x192; dijagnostiĂ¨ke metode, laboratorijska ispitivanja i testove po medicinskoj indikaciji, Â&#x192; davanje terapije. BolniĂ¨ko lijeĂënje - organizacija lijeĂënja i naknada troĹĄkova za: Â&#x192; smjeĹĄtaj u bolnici u poluprivatnim sobama, Â&#x192; usluge ljekara svih specijalnosti, Â&#x192; dijagnostiĂ¨ke metode, laboratorijska ispitivanja, testove i analize po medicinskoj indikaciji, Â&#x192; intervencije u lokalnoj i opĹĄtoj anesteziji, Â&#x192; ljekove i sanitetski materijal propisane za upotrebu u toku bolniĂ¨kog lijeĂënja, Â&#x192; davanje terapije, Â&#x192; troĹĄkove nabavke medicinsko-tehniĂ¨kih pomagala, Â&#x192; troĹĄkove operacije. Zdravstvena zaĹĄtita trudnica i porodilja organizacija lijeĂënja i naknada troĹĄkova za: Â&#x192; preglede, briseve i laboratorijske analize, Â&#x192; troĹĄkove ultrazvuĂ¨nih pregleda ploda, Â&#x192; ekspertski ultrazvuk u sluĂäju visokoriziĂ¨ne trudnoĂŚe, Â&#x192; biohemijski skrining, Â&#x192; troĹĄkovi poroĂ°aja. Izaberite jedan od tri paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koji najviĹĄe odgovara VaĹĄim realnim potrebama: Â&#x192; VITAL Start - vanbolniĂ¨ko lijeĂënje Â&#x192; VITAL Elegant - vanbolniĂ¨ko i bolniĂ¨ko lijeĂënje Â&#x192; VITAL Elite - vanbolniĂ¨ko i bolniĂ¨ko lijeĂënje.

www.uniqa.me

Zubi se počinju stvarati oko tridesete sedmice prije rođenja.

Mlada, zdrava osoba može da izgubi i 1/3 ukupne količine krvi a da njen organizam zadrži mogućnost normalnog funkcionisanja.

1 litar mlijeka sadrži oko 100 grama čvrste hranljive supstance.

Savremena istorijska nauka raspolaže podacima da su hljeb prvi počeli spravljati Egipćani i to u periodu oko 3000. godine p. n. e. Oni su izumili kvasac.

Med je u drevnoj egipatskoj civilizaciji korišćen za balzamovanje.

5 nizova svojih oštrih zuba ajkula tokom života neprekidno mijenja. Smatra se da ona može promijeniti i do trideset hiljada zuba.

Grčki ljekar Aretej zaslužan je za imenovanje celijačne bolesti. To je učinio po analogiji na osnovnu tegobu abdominalni bol. Grč. coeliac - trbušni.

Biološki moralni kompas nalazi se u zoni iza desnog uha, u mozgu.

Sok od limuna vrlo uspješno smanjuje otok nastao usljed ujeda insekta.

Čovječiji organizam može funkcionisati i nakon otklanjanja 80% crijevnog sistema. Udubljenje između nosa i gornje usne, koje se naziva philtrum, stari Grci smatrali su jednom od najsenzitivnijih tačaka na ljudskom tijelu.

Institut Karolinska u Štokholmu razvio je vakcinu koja bi trebalo da odvraća ljude od pušenja duvanskih proizvoda.

Polinezasićene esencijalne masne kisjeline mogu pomoći i u ublažavanju ekcema na koži.

Konzumiranje po jedne jabuke dnevno moglo bi da pojača imunološki sistem ljudi i smanji upale vezane za višak kilograma i dijabetes.

Okupivši zavidan broj stručnjaka za reproduktivnu medicinu, 10. kongres Mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu održan je u periodu 10-12. maja. Budva, grad domaćin, u svoje anale upisala je još jedan značajni međunarodni skup

U BUDVI REALIZOVAN JUBILARNI 10. KONGRES MEDITERANSKOG UDRUŽENJA ZA REPRODUKTIVNU MEDICINU Jubilarni 10. kongres Mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu održan je u okviru trodnevne manifestacije, u budvanskom hotelu „Mediteran”. Događaj je realizovan u saradnji Mediteranskog društva za reproduktivnu medicinu (MRSM) i Društva za humanu reprodukciju Crne Gore. U krugu velikog broja profesionalaca koji su nastupili kao izlagači razmatrana su brojna pitanja iz ove oblasti. Nastupima učesnika Kongresa, koji su u Budvu doputovali iz Španije, Italije, Turske, Danske, Srbije, Tunisa, Belgije, Ujedinjenog Kraljevstva, Grčke, Albanije, Hrvatske, SAD-a, Kipra, Egipta, Izraela, Finske, Slovenije i Francuske, uz učešće kolega iz Crne Gore, skup je opravdao naziv značajne međunarodne manifestacije koja je bila prvenstveno namijenjena doedukaciji ginekologa koji se bave problematikom steriliteta, ljudske reprodukcije, embriologa, endokrinologa i androloga, ali i pacijentima i svima koji su zainteresovani za reproduktivnu medicinu. Naravno, to je za jedan od zahtjeva postavilo i prezentaciju najnovijih napredaka u dijagnostici i liječenju neplodnosti i ostalih pitanja humane reprodukcije. 10. kongres Mediteranskog udruženja počeo je 10-og a završen 12. maja. Ukazujući na jubilej desetogodišnjeg postojanja Mediteranskog društva za reproduktivnu medicinu, utemeljenog sa namjerom da ujedini znanja naučnika ove oblasti iz regiona, predsjednica MRSM-a, mr dr Tatjana Motrenko-Simić, otvarajući skup, izrazila je posebno zadovoljstvo zbog ispunjenja visoko postavljenih ciljeva krunisanih ovim kongresom. - Crna Gora je ponosna što je zajedno sa MRSM-om postala vaš domaćin, kao i zbog saradnje u organizovanju ovog skupa - navodi se u njenom saopštenju na internet domenu ovog događaja. Upravljanje plodnošću, kako je navedeno, proces je započet prije najmanje 3 decenije, a izazovi za njegovo usavršavanje ne prestaju da zaokupljaju interesovanje naučnika. U Crnoj Gori trenutno funkcionišu 4 centra za humanu reprodukciju. - Prije 9 godina nije bilo centara, pa su pacijenti bili prinuđeni da putuju van zemlje, dok se danas sve tehnike vantjelesne oplodnje mogu obaviti u Crnoj Gori, sem donacije

Potrebe za vantjelesnom oplodnjom u Crnoj Gori procjenjuju se na 600 godišnjih procedura, a oko 3% od ukupnog broja novorođenčadi svijetlo dana ugleda baš primjenom ove tehnologije. Država Crna Gora omogućila je 3 besplatna pokušaja obavljanja ove procedure kod jednog roditeljskog para.

gameta, koja je dozvoljena ali se zbog čekanja na formiranje centralnih registara i formiranja agencije za biomedicinu još uvijek ne radi - navela je pored ostalog dr Motrenko-Simić u svom uvodnom obraćanju prisutnima. Prisutnima se, u svojstvu jednog od domaćina skupa, obratio i dr Pjeraldo Inaudi, predsjednik Mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu. U nastavku rada, u okviru 6 naučnih sesija, brojni prezentatori dali su doprinos osvjetljavanju pitanja iz oblasti reproduktivne endokrinologije, ovulacijske indukcije, reproduktivne hirurgije, sigurnosti i kvaliteta laboratorijske kontrole, rane trudnoće, embriologije i ovarijalnog starenja. Pravo na učešće u radu Kongresa iskoristili su i članovi Lokalnog organizacionog komiteta dr Nebojša Čejović, dr Snežana Crnogorac, dr Zdravko Filipović, dr Darko Pajović i dr Olivera Miljanović. U radu tog tima učestvovali su i dr Slavica Knežević, dr Maja Rajković, dr Vojin Miketić, dr Snežana Raspopović, dr Andrijana Marković i dr Aleksandar Đogo. A. R.

„NORMALNA” PORODICA Piše: Milica Belada, diplomirani psiholog, master Ono što se smatra porodicom i porodičnim životom značajno se promijenilo tokom posljednjih deset godina. U mnogim zemljama Zapadne Evrope više od 40% brakova završi razvodom. U Crnoj Gori stopa razvoda iznosi 0,7 (na 1.000 sklopljenih zakonskih veza bilo je 133,5 razvoda1). Pored toga, sve su češći novi oblici porodičnog života, kao što su „binuklearne” porodice, „jednoroditeljske”, „miješane” porodice. Mijenjaju se, takođe, i očekivanja od muškaraca i žena, naročito kada je u pitanju briga o djeci, dijeljenje porodičnih uloga, obezbjeđivanje sredstava za život. Novi, brži način života i promjena radnog vremena dodatno utiču na mišljenje da je, na određeni način, porodica u krizi i da na ovo treba gledati kao na fundamentalnu prijetnju stabilnosti društva. Ono što smatramo porodicom uslovljeno je ideologijom i nasljeđem društva u kom živimo u određenom momentu, pa je značenje porodice i porodičnog života oblikovano posredstvom dominantne ideje o tome kakva bi porodica „trebala da bude”. Osim toga, odluka o tome kakva bi porodica „trebala da bude” donosi se i na nivou pojedinca, tj. partnera koji će zajedno odlučiti o tome da li će se vjenčati, imati djecu, kako će brinuti o djeci i sl. Ovo znači da će ideologiju koja je dominantna u društvu a vezana za mišljenje o tome šta je „normalna porodica” prenijeti na svoju ličnu „porodičnu kulturu”, tradiciju i dinamiku porodičnog sistema. Usljed toga, u posljednjoj deceniji javljaju se različiti oblici porodičnog života, koji su često u tradicionalnoj kulturi, ocijenjeni kao „nenormalni” ili barem „čudni” i strani. Skloni smo da osobe koje dolaze iz porodičnih okvira koji su drugačiji od naših sopstvenih tretiramo drugačije, da ih isključimo ili barem distanciramo od aktivnosti koje su dio svakodnevnice. Iz tog razloga određenje „normalnosti” porodice potrebno je sagledati na nov način. Pored mnogih poznatih određenja „normalnosti”2 u ovom članku ćemo o tome razmišljati kao o funkcionalnosti istog. Funkcionalnost porodičnog sistema ogleda se kroz organizacione procese, komunikacione procese i sistem vjerovanja. Za sve porodice je neophodno da razviju fleksibilnu ali stabilnu organizacionu strukturu za optimalno funkcionisanje. U okviru te strukture potrebno je da postoji stabilnost predvidivih konzistentnih pravila i uloga, tj. da svaki član porodice zna šta se od njega očekuje i šta da očekuju međusobno. Pored toga, svaka funkcionalna porodica uspješno pronalazi balans između održavanja preferiranih porodičnih obrazaca i prilagođavanja razvojnim zahtjevima članova porodice i okoline. U funkcionalnim porodicama pravila su jasna ali i fleksibilna, ljudska, adekvatna, sa mogućnošću da se mijenjaju u zavisnosti od

razvojnih potreba članova. Ono što je odlika funkcionalnih porodica jeste i jasna komunikacija, otvoreno emocionalno ispoljavanje i zajedničko rješavanje problema. U funkcionalnim porodicama veći dio komunikacije je direktan, namijenjen osobi na koju se odnosi. Usaglašenost između verbalnih poruka i poruka na nivou ponašanja stalna je i nedvosmislena i članovima porodice omogućava visok kvalitet komunikacije. Uz takvu, direktnu i otvorenu komunikaciju postoji otvoreno i iskreno dijeljenje emocija. Svakom izrečenom porukom pokazuje se poštovanje osjećanja, potreba i razlika među članovima porodice. Interesovanje za ono što čine drugi, zajedničko je za sve članove porodice, i to ne samo interesovanje već i aktivno uključivanje, ukoliko postoji potreba za tim. Zajedničko rješavanje problema ogleda se u mogućnosti porodice da prepozna problem, ostvari komunikaciju sa onima koji su uključeni u problem ili od kojih je moguća pomoć, da sagleda sve mogućnosti, resurse i teškoće, donese odluku o planu i da tokom rješavanja problema na adekvatan način prati svoju uspješnost. Porodični sistem vjerovanja doprinosi osjećaju povezanosti i organizuje iskustvo koje omogućava članovima porodice da razumiju krizne situacije. Zajedničke aktivnosti vezane za rituale, običaje i rutinu uvode redovni kontakt i red u porodicu koja u sadašnjosti ima brz tempo. Već je pomenuto da porodice mogu imati različite oblike koji mogu biti funkcionalni. Ono što treba akcentovati jeste da nije bitna forma, oblik porodičnog života, već proces i kvalitet odnosa u porodici. Različite porodične forme imaju različite izazove, različita strukturalna ograničenja i različite resurse za funkcionisanje. Uspješna porodica se prilagođava kroz vrijeme, na osnovu predvidljivog ponašanja i u skladu sa porodičnim pravilima. Pritom se održava porodično jedinstvo i poštuju individualne i razvojne potrebe njenih članova. Načini prilagođavanja su svojstveni svakoj porodici, ali je karekteristika svih funkcionalnih porodica veliki repertoar rješenja i veća fleksibilnost. Djeluje kao da su u sadašnjem momentu pred porodicu stavljeni veliki zahtjevi, ali je sigurno i da su funkcionalne porodice svuda oko nas, tj. da članovi porodice uspijevaju da na adekvatan način organizuju svoj porodični život. Sigurno je da je doprinos svakog člana porodice važan za njeno zdravo funkcionisanje. 1 Monstat, 2012 god. 2 Normalnost = zdravlje, prosječnost, optimalnost, proces

PROFESIONALNA O R I J E N TAC I J A Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja

Mlade ljude danas karakteriše izrazita potreba za povezivanjem i afirmacijom, kritičnost prema društvenim institucijama i vrijednostima, kao način sopstvenog potvrđivanja, visok stepen otvorenosti i iskrenosti u društvenim komunikacijama, kao i želja za brzim uspjehom. To, svakako, određuje i njihov odnos prema procjeni profesionalnog statusa nekog posla. U procjeni statusa važne dimenzije su: stepen korišćenja fizičkih i intelektualnih sposobnosti, dužina priprema za zanimanje, individualno ili grupno obavljanje posla, stepen samostalnosti, stepen odgovornosti i priroda radne situacije. Pored odgovarajućeg statusa, odabrano zanimanje treba da zadovolji sklad obrazovnih, profesionalnih aspiracija i mladog čovjeka i društva, zatim treba da bude u skladu sa osobinama, sposobnostima i interesovanjima mladog čovjeka a i da donosi zadovoljavajuću novčanu dobit. Profesionalna orijentacija, ili profesionalno usmjeravanje, aktivnost je koja pomaže da pojedinac odabere adekvatno zanimanje. Krajnji cilj profesionalne orijentacije je da se pomogne pojedincu da bolje upozna „svoju ličnost” i da samostalno odabere zanimanje. Izbor prvog zanimanja danas ne znači da će se pojedinac u toku cijele svoje profesionalne karijere time baviti. Promjene u oblasti rada, uvođenje novih tehnologija i potreba za stalnim učenjem, usloviće to da će ljudi češće mijenjati svoja zanimanja. Stoga je važno da pojedinac nauči kako se vrši pravilan odabir da ne bi, bez obzira na kvalitete koje posjeduje, postao neupotrebljiva snaga na tržištu rada.

Profesionalno usmjeravanje obavlja se u školama (školski psiholog) i agencijama za tržište rada (Zavod za zapošljavanje), odnosno centrima za profesionalnu orijentaciju i predstavlja jedno od značajnih područja rada psihologa. Ona obuhvata profesionalno informisanje, profesionalno savjetovanje i praćenje uspješnosti kadrova. Profesionalno informisanje ima za cilj kvalitetno predstavljanje svakog zanimanja ponaosob. Zahtijeva sveobuhvatnu analizu radnog mjesta za koje se pojedinac školuje. Analiza obuhvata ne samo opis poslova gdje spadaju sadržaj, način, metodi i uslovi rada, već i mogućnosti, potrebe dokvalifikacije u nekim kasnijim periodima, smjenski rad, obavezna dežurstva, odsustvovanje od kuće... Kvalitetna analiza zanimanja omogućiće formiranje interesovanja, vrijednosti, stavova, mišljenja u odnosu na ta zanimanja i pomoći pojedincu u pogledu profesionalnog opredjeljenja. Profesionalno savjetovanje ima za cilj da pomogne pojedincu da dođe do najtačnijih odgovora na pitanja.: ko sam ja, šta ja hoću, šta moram da učinim, šta moram da znam, šta ću postići. Ovi odgovori, i mnogi drugi, dobijaju se prvenstveno preko psihološkog testiranja i individualnog razgovora sa psihologom. Praćenje kandidata ima za cilj da pruži pomoć i olakša adaptaciju pojedinca u školi ili na poslu. Kad je riječ o usklađivanju ličnosti pojedinca sa određenim zanimanjima uvijek imajmo na umu da na odabir zanimanja, pored genetskih predispozicija, imaju uticaja kulturna sredina iz koje se dolazi, stavovi roditelja, finansijskih mogućnosti i stepena prinuđenosti odabira nekog zanimanja bez obzira na razlog. Ono što je praksa donijela je to da je utvrđeno da pojedinac prinuđen na kompromisno rješenje, prvo odustaje od svojih interesovanja, onda od prestiža zanimanja, a tek na kraju će pristati da razmatra zanimanja koja smatra da ne odgovaraju njegovom polu. Djeca, po pravilu, ne biraju zanimanja koja su niža od obrazovnog nivoa roditelja. Što se tiče uticaja roditelja na izbor zanimanja skoro je pravilo da je u porodicama višim po klasi, obrazovanju, statusu i bogatstvu dominantniji uticaj oca nego majke djeteta. Uticaj klasne pripadnosti na izbor zanimanja ogleda se u različitom vrednovanju rada, interesovanja i profesionalnih aspiracija. U klasnim društvima se rad ne vrednuje prema društvenoj koristi, već prvenstveno prema društvenom položaju odnosno moći i prihodima. Zbog toga se potcjenjuju zanimanja koja ne donose očekivani društveni položaj, bez obzira na to koliko su ta zanimanja društveno korisna. OSOBINE LIČNOSTI KAO DETERMINANTE IZBORA ZANIMANJA Osobe sa visokim koeficijentom inteligencije u orijentaciji ka poslu više su usmjerene na unutrašnju motivaciju (vole

posao zbog samog posla) dok prosječno intelektualni pojedinaci preferiraju poslove koji omogućavaju zadovoljenje motiva tzv. spoljne motivacije (nagrada, uslovi rada). Intravertni pojedinci uspješniji su u zanimanjima inženjera, fizičara, matematičara i u oblasti bioloških nauka. Ekstravertima više odgovaraju socijalna zanimanja, odnosno zanimanja u kojima se radi sa ljudima, kao: nastavnička (predavačka), administrativna, zdravstvena, propagandna, kadrovskorukovodeća i sl. Uticaj intraverzije na izbor zanimanja uočljiviji je i veći od uticaja ekstraverzije. Jedan od razloga je i to što su kod intravertnih ličnosti stabilniji profesionalni interesi, vrijednosti i aspiracije. Oni su po svojoj prirodi orijentisani prema idejama i apstraktnim sadržajima, privlače ih poslovi koji traže više sistematičnosti i preciznosti u radu. Više su orijentisani na tradicionalna zanimanja, za razliku od ekstravertnih, koji manje prihvataju povoljniji materijalni status. Skoro svako zanimanje karakterišu određene osobine. Recimo, ekonomiste karakteriše anksioznost, potreba za dominacijom, povećana agresivnost u nastupu, stomatologe karakteriše težnja za zaštitom, pomaganjem kao i sposobnost kontrole impulsa, tehnički inženjeri imaju izražene motive za postignućem i saznanjem a orijentisani su ka stvarima, itd. Profesionalna orijentacija je organizovana društvena aktivnost u kojoj učestvuju svi. Institucije, stručnjaci, mediji, ugledni pojedinci. Svi oni treba da posavjetuju one koji se uskoro susreću sa potrebom izbora zanimanja - da potraže pomoć ljudi ili institucija koji će im za najkraće moguće vrijeme pomoći da donesu optimalnu i najkvalitetniju odluku.

ZAŠTO SE DJECA

SVAĐAJU „Prepirke među roditeljima djeca slušaju i poslije prenose u međusobne odnose.” Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije

Djeca se veoma lako posvađaju. Jedna zajedljiva primjedba starijeg brata, zavlačenje ruke mlađeg djeteta u sanduk sa igračkama starijeg i - svađa je tu. Razdražljivost, zadjevice među roditeljima i svađe među starijima, djeca često slušaju i nije nikakvo čudo što se u takvim okolnostima i ona svađaju. Međutim, i djeca koja rastu u sasvim mirnoj sredini - svađaju se. Mnogi pedagozi smatraju da se to može tumačiti kao potreba dječijeg psihičkog razvitka. Kako u razvitku dijete dođe do svoga „JA” ono prvo želi da postigne nešto za sebe, a zatim da svoju volju nametne drugome. Ako mu se neko u tome suprotstavi, odmah počinje svađa jer dijete osjeća da njegovo „PRAVO” smeta drugima. To traje dok dijete u svom razvitku ne dođe do saznanja da ono mora samo o sebi misliti i da treba da se stara o sebi. Ovo saznanje obično obilježava početak doba puberteta. Dijete se tada razvija u čovjeka koji postepeno stiče samopouzdanje, sigurno i slobodno misli na budućnost i teži da što prije dođe do svoga cilja. Prirodno je da svoje „JA” dijete stavlja na prvo mjesto jer to odgovara stepenu njegovog razvitka, ali to ne znači da treba da se svađa, iako za to osjeća želju ali i potrebu. U ovome veliku ulogu treba da odigra vaspitač. On mora da vodi računa o sredini u kojoj dijete živi, da odnosi u njoj ne smetaju djetinjim ličnim interesima, a prije svega da mu „MI” u porodici i u školi bude važnije od „JA”. Često čujemo roditelje kako kažu: „Nikad se pred djecom ne svađamo niti ona mogu da primijete ništa od naših razmirica, ali se ona ipak često svađaju.” Djeci nije potrebna lijepa predstava, već im je potrebna srdačnost u kojoj treba da učestvuju i da se u nju užive. Uzrok dječijoj svađi može biti i kad je jedno dijete majčin a drugo očev ljubimac. Tada dolazi do ljubomore među djecom i roditelji traže u svom ljubimcu ono što bi oni željeli da on ima, a u većini slučajeva to je nemoguće. Takođe, ne treba usredsrediti

svu pažnju na starije dijete. Samo njega hvaliti, samo njemu činiti i ugađati, a mlađe dijete smatrati za suviše malo i malo koje još ništa ne razumije. Ono to dobro osjeća, i u njemu ostavlja traga kada ga stalno upoređuju sa starijim bratom ili sestrom. U takvom djetetu će se razvijati kompleks niže vrijednosti. U svome razvitku, koji će biti sporiji nego što je kod starijeg djeteta, ono će se plašiti svojih dostignuća, imaće samo svoje bojažljivo „JA” i kasnije neće imati uspjeha u životu. Takav postupak je pogrešan. Ne smijemo praviti razliku između starijeg i mlađeg djeteta. Mlađem moramo obratiti istu pažnju kao i starijem, a možda i veću, jer ono treba da se razvija i njegovo bojažljivo „JA” treba da pretvorimo u normalno „MI”. U takvom odnosu prema porodici i okolini dijete treba da bude vaspitavano. Za vaspitanje djeteta mnogo znači okolina u kojoj ono živi, zato roditelji treba da obrate pažnju na to u kakvoj se sredini dijete kreće i da li mu njegovo društvo odgovara po uzrastu i shvatanjima. Jedan njemački pedagog kaže: „Svaku manu svog vaspitanika vaspitač mora u sebi da traži.”

ISTINE I ZABLUDE:

Genetski predisponirana nepodnošljivost organizma na gluten koja pokreće autoimunu reakciju i dovodi do oštećenja sluznice tankog crijeva naziva se celijakija. To je najčešća hronična stomačna bolest. Zbog veoma širokog spektra nespecifičnih simptoma, bolest se veoma otežano dijagnostikuje. Za donošenje preporuka i smjernica u vezi sa celijačnom bolesti od 1968. godine zadužena je evropska međunarodna organizacija ESPGHAN (European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology nad Nutrition). GLUTEN JE PRIRODNI PROTEIN ISTINA: Gluten, sastojak na čije se prisustvo u hrani uglavnom imaju primjedbe kada je riječ o velikom broju raznovrsnih manifestacija neobičnih abdominalnih reakcija, u stvari je prirodni sastojak proteinske komponente nekih žitarica. S obzirom na to da čini oko 80% proteina koji se nalaze u sjemenu pšenice, jasno je zašto ovo predstavlja tako izražen problem. Naime, osobe koje ne podnose gluten, ili neku od njegovih komponenti, moraju se trajno odvići od upotrebe uobičajenih prehrambenih namirnica - u prvom redu pšeničnog hljeba. GLUTEN IMA ZNAČAJNU PRIMJENU KAO DODATAK PROIZVODIMA PREHRAMBENE INDUSTRIJE ISTINA: Kao veoma važna preporuka za rukovođenje dijetom bez glutena, osobama koje ne podnose ovaj sastojak ishrane preporučuje se da strogo vode računa o sirovinskom sastavu namirnica kojima se hrane. Prema uputstvu uticajnog Codexa allimentariusa, od izuzetne je važnosti pronaći odrednicu GLUTEN FREE, koja bi trebalo da je jasno istaknuta na prehrambenom proizvodu. Ukoliko to nije slučaj, osoba preuzima rizik da konzumira gluten čak i u slučaju da se hrani npr. raznim vrstama mesnih proizvoda, kečapom, sladoledom i sl. Gluten se veoma često koristi kao dodatak u proizvodnji ovih prehrambenih artikala. JEDNA OD POSLJEDICA NEPODNOŠLJIVOSTI GLUTENA MOŽE DA BUDE I NEUROPATIJA ISTINA: Kada je riječ o posljedicama nepodnošljivosti glutena, raspon reakcija koje se mogu javiti veoma je opsežan. Osoba može reagovati raznovrsnim alergijskim reakcijama uočljivim na površini kože, porastom tjelesne temperature, raznim abdominalnim tegobama, hroničnim umorom, bolovima u mišićima, gubitkom apetita, poremećajima stolice, a kao posljedica ovog događaja mogu nastati i neuropatije, depresije i slični poremećaji ponašanja. Ozbiljna posljedica dugotrajne izloženosti ovom stresoru jeste trajno oštećenje sluzokože crijeva, što naravno utiče na remećenje funkcije crijevnog trakta i trajno ukida kvalitet života osobe. DA BI SE UTVRDIO STEPEN OŠTEĆENJA SLUZOKOŽE TANKOG CRIJEVA, NASTALOG KAO POSLJEDICA OBOLJENJA IZ OPISANE GRUPE, POTREBNO JE IZVRŠITI NALAZ BIOPSIJE ISTINA: Bioptički nalaz je jedini 100 % precizan pregled koji se može preduzeti u slučaju da u odnosu na pacijentove tegobe postoji sumnja na nepodnošljivost glutena. Ono što obavezuje na opreznost u njegovoj primjeni jeste invazivnost metode. To znači da ukoliko se ona ne sprovede sa krajnjom opreznošću, postoji veliki rizik za oštećenje osjetljivog crijevnog tkiva. Budući da se određeni broj pacijenata nalazi i u redovima najmlađe populacije, jasno je da se ovaj metod primjenjuje i kod pacijenata dječijeg uzrasta. CELIJAKIJA SE NAJČEŠĆE REGISTRUJE U UZRASTU OD 6 DO 24 MJESECA ISTINA: Budući da početni nivo ishrane predstavlja konzumacija mlijeka, jasno je da se, u slučaju da beba ne podnosi gluten, prve tegobe mogu uočiti već u tom periodu. Problem u prepoznavanju ovog poremećaja predstavlja višeznačnost simptoma, što dovodi do pojave da kod nekih osoba bolest nikada ne bude otkrivena. Naravno, ona može biti potpuno asimptomatska. Ovo dalje nosi ozbiljan rizik za nastanak brojnih komplikacija bolesti koje mogu u velikoj mjeri ugroziti čak i život određene osobe.

GLUTENOM Glutenska senzitivnost ■ glutenska ataksija ■ dermatitis herpetiformis ■ celijakija Piše: dr Veselinka Lola Đurišić Na osnovu mnogih saopštenja koja u posljednje vrijeme postoje u medicinskoj literaturi, danas je jasno da tanko crijevo više nije jedini protagonista glutenske senzitivnosti. Grupa istraživača, na čelu sa italijanskim autorima, tokom februara 2011, u Londonu, preporučila je algoritam koji treba primijeniti u kliničkoj praksi za razlikovanje entiteta glutenom izazvanih bolesti. Prema ovom algoritmu u a) autoimune bolesti izazvane glutenom spadaju celijakija sa svim oblicima simptomatske i potencijalne forme, glutenska ataksija i dermatitis herpetiformis, u b) alergije na gluten svi oblici alergija sa digestivnim, respiratornim i kožnim simptomima, uključujući i anafilaksu, i c) kao treći entitet pominje se senzitivnost na gluten. Glutenska senzitivnost je stanje koje nije vezano za autoimunost i nema alergijski mehanizam reakcije na gluten. Klasična alergija na astmu podrazumijeva stanje poznato još iz doba stare rimske imperije. To je tzv. profesionalna ili pekarska astma. U jednoj poljskoj studiji saopšteno je zapažanje da je nakon samo godinu dana kod svih pekarskih pripravnika incidenca obolijevanja od alergije na gluten bila 4,4%, i da je ona rasla na 6% nakon godinu dana boravka u pekarskim prostorijama. Slična je situacija sa rinitisom, gdje je incidenca rasla sa 8,4% na 12,5%. Glijadini i glutenini, kao komponente glutena, odgovorni su za ovakvu reakciju, ali veliku ulogu ima i alfa-amilazeaq inhibitor. Za dijagnozu alergije koristimo skin flick test (engl.) - (kožna

proba). Pozitivna prediktivna vrijednost ovakvih testova ipak je manja od 75%. Celijakija je genetski uslovljena prisustvom HLA DQ2DQ8 haplotipa, i nastaje nakon ekspozicije glutenu. Dermatitis herpetiformis, po nekim autorima tzv. kožna celijakija, definiše se učestalošću 1 : 10 000 u UK i SAD-u, a nešto veću učestalost ima u, npr. Švedskoj. Prvi opis ovog entiteta dat je 1884. godine. Može se javiti i kod djece, ali je najčešći kod osoba starosti oko 40 godina. Mnogo češće javlja se kod muškaraca, 1,5 : 1,9 u odnosu na žene. Prevalenca HLADQ2DQ8 haplotipa u dermatitisu iznosi čak do 90%. Za ovo oboljenje tipične su urtikarijarni raš, vezikule, potom pustule koje veoma svrbe, pa ekskorijacija bula i pojava sitnih krastica. Karakteristična je simetrična distribucija i zahvatanje ekstenzornih površina ekstremiteta. Takođe se može pojaviti i na vratu i licu. Što se tiče udruženosti simptoma dermatitisa i celijakije, treba reći da oko 10% pacijenata koji pate od ovog oblika dermatitisa ima gastrointestinalne simptome, a 65-75% ima atrofiju resica tankog crijeva. Za dermatitis je karakteristično da je celijačna serologija pozitivna, tj.da su anti-tkivna transglutaminaza, antiendomizijalna At i anti-DGP At takođe pozitivni. Ono što je bitno jeste udruženost ovih bolesti i komplikacija koje nastaju sa sideropenijskom anemijom, osteoporozom i malignitetom. Patohistološka dijagnoza je zlatni standard, dokazuje prisustvo imunoglobulinskih depozita u fokusima na kutanoj biopsiji, za razliku od drugih tzv. neimunoloških dermatitisa kod kojih se nailazi na linearni raspored IgA. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkog nalaza serologije, biopsije kože i biopsije tankog crijeva. Glutenska ataksija je entitet koji već duže vrijeme zaokuplja pažnju ozbiljnim saopštenjima u medicinskoj javnosti. Ranije nazivan kao idiopatska sporadična ataksija, takođe je autoimuno oboljenje. Na seriji od 800 pacijenata grupa autora iz Londona, koja je posmatrala pacijente u periodu od 15 godina, utvrdila je kod 23% pacijenata sa sporadičnom ataksijom prisustvo markera glutenske senzitivnosti. Dužina trajanja ekspozicije glutenu može značajno uticati na dužinu, intenzitet ispoljavanja

simptoma i negativan odgovor na uvođenje dijete bez glutena. Klinička slika se karakteriše cerebralnom ataksijom i različitim neurološkim entitetima, sa ili bez mioklonusa, sa opsoklonusom, palatalnim tremorom, nistagmusom (koji je prisutan u čak 80% slučajeva), ali i sa senzomotornom aksijalnom neuropatijom. Oko 10% ovih pacijenata ima gastrointestinalne simptome, a čak oko 30% njih ima enteropatijeu. Početak ataksije vezuje se za period kraja pete decenije života. Dijagnoza se postavlja magnetnom enterografijom, kojom se utvrđuje cerebralna atrofija, a kod onih kod kojih se ne utvrdi, vrši se magnetna spektrografija. Oko 38% pacijenata sa glutenskom ataksijom ima pozitivan nivo antitkivne transglutaminaze IgA u serumu. Značajno veći stepen pozitivnosti javlja se na anti-tkivnu transglutaminazu frakcije IgG, a u 85% slučajeva pozitivna su antigliadinska antitijela (AGA). Ukoliko se dokaže dijagnoza, savjetuje se striktna dijeta bez glutena. Oporavak zavisi od dužine prethodne izloženosti glutenu. Tzv. „vesternizacija dijete“ utiče na sve češću pojavu bolesti uzrokovanih glutenom. Mnogi i samoinicijativno, bez medicinskog nadzora, započinju dijetu bez glutena, a ovo se najčešće odnosi na glutensku senzitivnost koja je definisana kao netolerancija na gluten pri kojoj je isključena celijačna bolest i alergija na pšenicu, i kod koje je intestinalna mukoza na biopsiji uredna. Nakon kliničke provjere i dokaza senzitivnosti, savjetuje se dijeta bez glutena, a nakon striktnog sprovođenja dolazi do

oporavka. Glutenska senzitivnost je necelijačni tip senzitivnosti na gluten kod koje su imunološki testovi negativni, negativna je celijačna serologija, a duodenalna sluznica je uredna. Klinički overlap u simptomima između glutenske senzitivnosti i celijakije ili alergije na pšenicu, je prisutan. Osobe koje pate od glutenske senzitivnosti žale se na umor, smanjenu koncentraciju, bolove u stomaku, zatvor, bolove u zglobovima, grčeve u mišićima, utrnulost ekstremiteta, hronični zamor i gubitak u težini. Najčešći simptomi su abdominalni bol, raš, smanjena koncentracija, konfuzija, mentalni i fizički zamor, dijareja, depresija, anemija... Postoje, takođe, podaci da u cijelom spektru autističnih bolesti djece nakon uvođenja bezglutenske dijete, dolazi do oporavka. Ipak, ovo nije potvrđeno zvaničnim preporukama. Glutenska senzitivnost je prije svega izražena kroz poremećaj aktivnosti urođenog imuniteta koji je odgovoran za osnovnu zaštitu od bakterija i mikroorganizama koji naseljavaju crijeva. Za glutensku senzitivnost nema specifičnog serološkog markera. Tipizacijom HLADQ2DQ8 potvrđeni su u svega 50% slučajeva, tako da se dijagnoza postavlja eliminacijom, tj. isključenjem autoimunog i alergijskog mehanizma reaktivnosti na gluten. Ukoliko je kod osobe pozitivna celijačna serologija (anti tTG IgA,IgG, antiendomizijalna i anti-DPG) dalja dijagnostika ide u pravcu utvrđivanja ili isključenja celijakije. Ukoliko se njeno prisustvo ne dokaže, prelazi se na testiranje senzitivnosti na gluten, odnosno dalja klinička ispitivanja.

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o. EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

Prolivi Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar

djece

Pod prolivom se podrazumijeva stanje prevelikog broja stolica, stolica smanjene gustoće ili povećanog volumena. Te promjene su obično kombinovane. Količina stolice koja je veća od 15g/kg na dan, za dojenče i malo dijete, ili veća od 200 g na dan, kod djece starije od tri godine, označava se kao patološka. Proliv može biti akutan i hroničan. Akutni proliv počinje postepeno ili naglo, kada je obično težeg toka. Stolice mogu biti kašaste, nehomogene, isjeckane ili tečne, vodene ili pjenušave. Sam broj stolica obično nema većeg značenja. U stolici može biti više ili manje sluzi, ali ima i takvih proliva u kojima su stolice potpuno homogene, tečne, bez sluzi, oker boje. Stolice mogu sadržavati manje primjese krvi, dok su veće količine krvi rijetkost. Većina djece s takvim infektivnim prolivom povraća u toku bolesti, a ona koja ne povrate obično odbijaju hranu. Daljnji česti simptom je naduti trbuh, posebno u male dojenčadi. Infektivni proliv može, ali ne mora biti praćen povećanjem temperature različitog stepena, toka i trajanja. Redovna popratna pojava proliva u djece jeste dehidracija. Težina akutnog proliva djece određuje se prema broju, volumenu i gustoći stolica, a više prema posljedicama na stanje hidracije, jer od toga zavisi plan liječenja. Liječenje zavisi od toga da li je dijete dehidriralo ili nije, a ako jeste, koliki je stepen dehidracije. Najčešći uzročnici proliva su bakterije i virusi. Najvažniji uzročnik infektivnog proliva kod djece jeste bakterija Escherichia colli (lat.). Ona je, inače, normalni saprofit crijeva, i nalazi se u stolici svake zdrave osobe. Postoje međutim sojevi E. colli koji su važni bakterijski uzročnici akutnih proliva kod dojenčadi, ali i djece i odraslih, posebno u zemljama u razvoju, gdje u ljetnim mjesecima izazivaju epidemiju proliva. Stafilokok je prvenstveno uzročnik gnojnih upala, ali može uzrokovati i trovanje hranom (sladoled, majonez). Bolest se javlja kao epidemijsko trovanje hranom sa vrlo kratkom inkubacijom u trajanju od 1-6 h i jakim opštim simptomima bolesti: mučninom, vrtoglavicom, povraćanjem, bolovima u

trbuhu i prolivom, ali bez povišenja tjelesne temperature. Simptomi nestaju nakon nekoliko časova. Salmonela je, takođe, jako čest uzročnik proliva, a njen prirodni rezervat su životinje, pa se u njihovom mlijeku, mesu, jajima i ekskretu nalaze salmonele. Izvor infekcije su kontaminirana hrana i piće, nedovoljno kuvano ili pečeno meso, smrznuta jaja, sladoled ili sir. Svi se proizvodi mogu i naknadno kontaminirati, preko posuđa ili ruku kliconoša. Stolica, nakon zaraze, već prvog dana postaje vodenasta, zelenkasta, sa brojnim ponavljanjima i uz povišenu tjelesnu temperaturu. Bolest traje 3-4 dana. Clostridium perfrigens (lat.), takođe, može izazvati trovanje hranom. Inkubacija traje 12-24 h, uz bol u trbuhu i proliv, ali bez povišenja temperature i povraćanja. Campylobacter jejuni (lat.) izaziva upalu tankog crijeva, a simptomi su tragovi krvi u stolici koji se obično javljaju trećeg dana nakon zaraze. Yersinia enterocollica (lat.) dovodi do proliva, uz povišenu temperaturu i sluzavokrvavu stolicu. Važno je i da je Yersinia otporna na niske temperature, a ostaje virulentna, tj. zarazna i u namirnicama koje se čuvaju u frižideru. Šigela je još jedna bakterija, a uzrokuje akutni dizenterički sindrom kojem su glavni simptomi krvavosluzava stolica i grčevi u trbuhu. Od virusa koji uzrokuje akutne prolive najčešći je Rotavirus, u relativno visokom postotku svih akutnih proliva (20-80%). Karakteristično je da oko 30% zaražene djece, uz probavne smetnje pokazuje i respiratorne simptome. Postoje i žarišta u organizmu (disajni organi, srednje uho, mokraćni organi) iz kojih uzročnici tada dođu do probave. Prilikom liječenja najbitnije je spriječiti dehidraciju, odnosno suzbiti je ako se već pojavi. Nakon vrlo kratke poštede crijeva od unosa hrane kroz usta samo za vrijeme rehidracije, treba što prije osigurati puni unos hrane i time spriječiti gladovanje. Davanje antibiotika mora biti strogo kontrolisano i isključivo u domenu ljekara, jer djeci s blažom kliničkom slikom ono obično nije potrebno! Težina kliničke slike takođe može

varirati od prolaznih blagih proliva do teškog proliva praćenog opštim simptomima pa do opasnih stanja šoka. Najveći broj akutnih proliva ipak prolazi blago, a prestaje spontano, nekoliko dana nakon terapije ili bez terapije. Za dijagnozu je bitan podatak da li je s istim simptomima obolio još neko iz bolesnikove okoline. Ako je razdoblje od uzimanja sumnjive hrane do pojave simptoma kraće od 24 h, treba pomisliti na trovanje toksinima iz hrane. Podatak o uzimanju sumnjivog obroka od 1-3 dana prije pojave simptoma može upozoriti na infekciju salmonelama. Bol u trbuhu, uz povišenu temperaturu i proliv, upućuje na mogućnost akutne upale apendiksa. Prolivi, uz opšte loše stanje, povišenu temperaturu te nalaz zadebljane mase u trbuhu, upućuje na mogućnost akutne manifestacije hronične upalne crijevne bolesti (npr. Kronova bolest). Uopšteno, indikacije za liječenje proliva su: krvavi prolivi, koji se ponavljaju više od 3-4 puta dnevno, visoka temperatura, oslabljena otpornost organizma. Osnovno liječenje akutnih proliva djece prvenstveno se sastoji u nadoknadi vode i elektrolita. Dijetne mjere se provode u vidu laganih jela (supe, pirinač,blago povrće). Bitno je dijetu prilagoditi apetitu i željama bolesnika. Tzv. putnički proliv je čest kod starije djece i odraslih, i on je poseban oblik akutnog proliva a javlja se satima ili danima nakon promjene mjesta boravka, posebno često pri putovanjima u tople, subtropske ili tropske regije. Uzroci su promijenjene prehrambene navike, ili vrste hrane, uživanje zagađenih namirnica

životinjskog porijekla, uz nedovoljnu higijenu i pijenje vode. Niz uzročnika izaziva tu vrstu proliva, ali najčešće se radi o E. colli. Opšte mjere prevencije putničkog proliva: Pijte vodu samo iz zatvorenih flaša. Nije preporučljivo konzumirati sirovu hranu (salata, voće) niti pića s kockicama leda. Antibiotska terapija je indikovana isto kao i kod običnog akutnog proliva. Relativno su česti i akutni prolivi koji se pojavljuju uz samu antibiotsku terapiju. Najčešće su bezopasni i liječe se prekidom ili promjenom antibiotske terapije koju ordinira isključivo ljekar. Hronični proliv (dugotrajni, tvrdokorni proliv) je onaj proliv koji traje duže od 2 sedmice, a može biti simptom mnogih bolesti - trbušnih, vantrbušnih ili generalizovanih. Dijagnostika i terapija hroničnih proliva zahtijevaju veliko znanje specijalista, te je ono za malu djecu potpuno u domenu pedijatra. Hronični proliv kod djece obično je praćen gubitkom apetita i tjelesne težine. Bolesnik je iscrpljen, pokazuje znakove nemogućnosti probavljanja hrane, a klinička slika pokazuje mogućnost generalizovane bolesti sa simptomima probavnog sistema. Dugotrajan proliv bez gubitka tjelesne težine upućuje na mogućnost psihogenog poremećaja (tzv. nervozni proliv). Alergija na hranu daje slične simptome proliva bez mršavljenja. Prolivi koji nastupe nakon dugotrajne opstipacije, isto su takvi. Sa njima treba biti pažljiv i promptno ih analizirati. Svi hronični prolivi kod djece zahtijevaju obavezan pregled i praćenje od strane pedijatra-gastroenterologa.

MEĐUNARODNI DAN MEDICINSKIH SESTARA OBILJEŽEN I U PODGORICI

12. MAJ MEĐUNARODNI DAN Dan rođenja Florens Najtingejl, Britanke koja se smatra začetnicom modernog sestrinstva, od 1965. godine obilježava se kao Međunarodni dan medicinskih sestara. U brojnim zemljama svijeta svakog 12. maja organizuje se veliki broj događaja kojima se afirmiše značaj uloge ovih medicinskih radnika. Ovogodišnje manifestacije imaju zajednički moto „Sestrinska praksa zasnovana na dokazima”.

1998. godine branša medicinskih sestara u Britaniji dobila je još jedan značajan datum - 8. maj, Nacionalni praznik medicinskih sestara studentkinja, a od 2003. u ovoj zemlji se srijeda između 6. i 12. maja, tokom Nacionalne nedjelje sestara, obilježava kao Nacionalni praznik škola medicinskih sestara. U okviru ovih manifestacija tradicionalno se organizuju brojne aktivnosti a po svojoj osobenosti izdvaja se ritual u crkvi Svete Margaret u Hempširu, mjestu sahrane Florens Najtingejl. Ovom prilikom na oltar se simbolično postavlja svjetiljka čije prenošenje od ruke do ruke ima podtekst prenošenja znanja u krugu medicinskih sestara. Od 9-og do 15-og maja u državama Sjeverne Amerike tradicionalno se obilježava Nedjelja medicinskih sestara.

U duhu ranije posvećene pažnje obilježavanju Međunarodnog dana medicinskih sestara, Udruženje medicinskih sestara/tehničara Crne Gore i ove godine je prigodnom manifestacijom podsjetilo na značaj medicinske službe ove grupacije zdravstvenih radnika. 12. maj je svečano obilježan u Hotelu

„Crna Gora”, u Podgorici. Tema kojoj je ovom prilikom posvećena posebna pažnja imenovana je kao „Kvalitet i bezbjednost pacijenata u zdravstvenoj njezi”. Pozivajući se na citat sestre Flo1 o tome da se samo znanjem i vještinama može doprinijeti zdravlju ljudi, Nada Rondović, predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara/tehničara Crne Gore, ukazala je na smisao ovog okupljanja - da se strukom ukaže na pacijente, „one zbog kojih smo tu”. U okviru svog stručnog izlaganja ona je posebno naglasila značaj obrazovanja, metodologije, ovladavanja sestrinskom terminologijom, klasifikaciju prakse, značaj vođenja dokumentacije, stručno-metodoških uputstava i procedure, istraživanja i uvođenja informatike u oblast zdravstvene njege, kao nezaobilaznih elemenata u profesionalnosti medicinskih sestara i tehničara. - Važno je shvatiti da sestre imaju vodeće i rukovodeće uloge u zdravstvenim sistemima u svijetu. Naročito tamo gdje postoji značajan deficit radne snage, sestre mogu da budu najviši profesionalci u lokalnoj zajednici i da budu odgovorne za upravljanje i koordinisanje svakodnevnim aspektima njege - navela je, pored ostalog, Nada Rondović. Kada je riječ o pozicioniranosti sestrinstva Crne Gore u zdravstvenom sistemu, ona je navela da za sada ne postoji strategija njegovog razvoja, da se radi na osnivanju Komore medicinskih sestara i babica Crne Gore, za što je predata dokumentacija nadležnom ministarstvu, da predstoji veliki rad na izradi nacionalnih standarda rada medicinskih sestara i babica, na sistemskoj izradi sestrinske dokumentacije, te da je potrebno napraviti programe kontinuiranog profesionalnog razvoja koji bi u ovoj oblasti bio obavezujući za svakog pojedinca. U cilju unapređenja razvoja profesionalnosti, Ministarstvu zdravlja proslijeđen je i predlog osnivanja radne grupe koja bi bila posvećena ovim pitanjima. Planirana ceremonija dodjele Priznanja Udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore, namijenjena Norveškoj sestrinskoj organizaciji, i Zahvalnice

Peru Godtlandu Kristensenu, savjetniku za međunarodnu saradnju Norveške sestrinske organizacije, u saglasnosti sa preporukom saradnika iz inostranstva, odložena je za septembar ove godine kada će ta organizacija obilježiti vijek postojanja. AKCENAT JE NA ZNANJU U okviru radnog dijela skupa medicinskih sestara/ tehničara visokostručne medicinske sestre Rajka Sredanović, Mirjana Kaluđerović i Nada Rondović, predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara/tehničara Crne Gore, ukazale su na kvalitet i bezbjednost u zdravstvenoj njezi, prava pacijenata, te značaj ostvarenja sigurnosti bolesnika i upravljanja rizicima. - Naša nacionalna orijentacija je strateško uspostavljanje sistema kvaliteta u zdravstvu. Orijentisana je prema bolesniku, usmjerena na njegovu bezbjednost i ima za cilj da zdravstveni sistem učini što sigurnijim kako za bolesnika tako i za one koji pružaju zdravstvenu zaštitu - objasnila je u okviru svog izlaganja Rajka Sredanović. Ukazujući na neophodnost usklađivanja postojeće zakonodavne regulative i prakse u ovoj oblasti sa preporukama razvijenih evropskih sistema i vodećih institucija, ona je navela da dobra organizacija cijelog sistema zavisi i od sistema nadzora, standardizacije, neophodnosti stalne edukacije medicinskog osoblja, ali i da se sve više ide ka tome da pacijent, kao dobar poznavalac ličnih prava, postane aktivni učesnik sistema uspješne zdravstvene zaštite. Poseban značaj ima uključivanje objektivnog monitoringa rada, koji ne bi bio usmjeren jedino i isključivo na kažnjavanje grešaka, već na poboljšanje efikasnosti sistema u kom više od 80% svih postupaka zaštite zdravlja pacijenata izvršavaju medicinske sestre/tehničari. Govoreći o mogućnostima njegovog uspostavljanja u našem zdravstvenom sistemu, vmed. sestra Sredanović, akcentovala je značaj pravilne primjene indikatora.

- Za poboljšanje kvaliteta zdravstvene njege potreban je multidisciplinaran pristup za koji komunikacija predstavlja ključ - istakla je ona. Pozivajući se na sada već poprilično udaljen datum ustanovljenja univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koji se vezuje za 1948. godinu, vmed. sestra Mirjana Kaluđerović opisala je kontekst osnovnih prava koja su zavještana svakoj osobi. Ona je navela da pored prava na život, slobodu, ličnu sigurnost, poštovanje ljudskosti, integriteta, vjerskih i filosofskih stavova, veoma značajno mjesto zauzima i pravo na zaštitu zdravlja. Pacijent treba da bude upućen u svoja prava. On posredstvom pisane forme danas raspolaže brojnim mogućnostima ostvarenja učešća u funkcionisanju sistema zdravstvene zaštite. Omogućeno mu je da utiče na promjenu ljekara koji je zadužen za nadzor njegovog zdravlja, da potraži informacije o detaljima svoje dijagnoze, vrši uvid u medicinsku dokumentaciju, da konsultuje drugo stručno mišljenje ili mišljenje ombudsmana - zaštitnika prava pacijenata koji u našem zdravstvenom sistemu postoje u svim zdravstvenim ustanovama. Pravo na privatnost, povjerljivost i blagovremenu zdravstvenu zaštitu, kako je dalje objasnila vmed. sestra Kaluđerović spadaju u obaveze svake zdravstvene ustanove. Pri svemu, posebno je naglašen značaj uspostavljanja partnerskog odnosa između medicinskog osoblja i pacijenta, u čemu pozicioniranost medicinske sestre ima veliki značaj. Ukazujući na činjenicu da svaki 10. pacijent evropskih zdravstvenih ustanova pretrpi neki oblik medicinske štete u toku boravka na liječenju, Nada Rondović je istakla značaj uspostavljanja sistema zaštite sigurnosti pacijenta i upravljanja rizicima za nastanak medicinske greške. Prevencija grešaka, umanjenje troškova liječenja, zadovoljstvo i sigurnost pacijenta ali i medicinskog osoblja, predstavljaju prioritete ovog sektora zdravstvene zaštite. Greške su, kako je naglašeno ovom prilikom, činjenice života i na njih se može uticati samo predupređenjem, osvješćivanjem svih aktera zdravstvenog sistema o tome da je važno reagovati na efikasan način. To podrazumijeva konstituisanje kulture otvorenosti, spremnosti za podnošenje odgovornosti, sistem mjera za upravljanje rizikom i pružanje podrške svim učesnicima incidenta. - Rizik nikad nećemo eliminisati. Možemo ga smanjiti, dovesti ga na minimum i njime upravljati - istakla

je predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara/ tehničara. Detaljnom analizom, učenjem i usavršavanjem sistema zdravstva moguće je ostvariti učinak u prepoznavanju individualnih i sistemskih grešaka, koje su sastavni dio svakog pa i veoma odgovornog posla medicinara. Uzimajući u obzir specifičnosti profesije, stalnu izlošenost stresorima, nepovoljnu organizovanost radnog vremena, preopterećenost, neispravnost opreme, nepravilno skladištenje ljekova i brojne druge faktore nastanka grešaka, ovom prilikom je ukazano i na opasnosti od infekcija kao jednu od nepovoljnosti koja se poslovično dovodi u vezu sa dužnostima koje obavlja medicinska sestra. Ovaj veoma obuhvatan spektar obaveza nameće obevezu za uključivanjem svih aktera zdravstvenog sistema u razumijevanje njihove uloge i doprinos u olakšanju uslova rada.

1 Florens Najtingejl A. R.

* MEDIUM 20 SPF SPORTS CLEAR GEL FORMULA JASNA PROZIRNA GEL FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje. Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom.

* HIGH 30 SPF SPORTS CLEAR SPRAY FORMULA JASNA PROZIRNA SPREJ FORMULA

Proziran i lak za nanošenje losion sa vitaminom E. Otporan na vodu i znojenje. Preporučuje se kod osoba alergičnih na sunce. Idealan za dlakava područja, kao i za kožu glave bez kose. Ne sadrži parfeme, ulja ili konzervanse. Idealan za entuzijaste svih sportova na otvorenom. *HIGH 50 SPF SPORTS CLEAR SPRAY FORMULA JASNA PROZIRNA SPREJ FORMULA

Preporučljivo za muškarce i sportiste

* MEDIUM 20 SPF SENSITIVE GLIMMER BESTSELLER! SVJETLUCAVA FORMULA

Potvrdjen UVB faktor zaštite 20, odlična podnošljivost kože, nizak alergijski potencijal i nemasna formulacija. Otporna na vodu, znojenje i trenje. Preventivno djeluje protiv starenja kože koje je uzrokovano suncem.

* HIGH 30 SPF FACE ANTI-AGING ANTI-AGEING FORMULA ZA LICE

Specijalna lipozom formula sa ECTOIN-om i SOD-om (hvatač slobodnih radikala). Štiti kožu od starenja koje uzrokuju UV zraci, aktivna zaštita ćelija, bez emulgatora, parfema ili ulja čime se redukuje neprijatna, peckajuća vrućina lica. Zaštita i hidratacija, zamjena za dnevnu kremu. Formula idealna za lice, dekolte i ruke. * HIGH 50 SPF REFLEX KIDS FORMULA * HIGH 30 SPF SUPER SENSITIVE FAMILY FORMULA PORODIČNA FORMULA

Vodootporni lipozom-gel sa nevidljivim mikropigmentima i vitaminom E, za veoma osjetljivu kožu i područja sklona gorenjuopekotinama, visoko foto-stabilan, aktivno štiti i njeguje kožu. * MEDIUM 15 SPF ULTRALIP

FORMULA ZA DJECU

Djeluje na kožu kao čisti fizički blokator za sunce (bez hemijskih UV filtera). Pogodan za mladju i stariju djecu i one osobe sa ekstremno osjetljivom kožom na sunce. Vitamin B5 (Panthenol) hidratiše i umiruje kožu.

NJEGA I ZAŠTITA

Visoko kvalitetna zaštitna njega za usne sa antiinflamatornim uljem iz sjemena crne ribizle. Nudi zaštitu protiv slobodnih radikala. Efikasan na svim temperaturama, bez parfema.

* VERY HIGH 50 SPF ULTRA SENSITIVE EXTREME FORMULA * AFTER SUN REPARING FORMULA EKSTREMNA FORMULA

Formula za maksimalnu zaštitu. Za sve ljude sa . ekstremno osjetljivom kožom i za osobe sa alergijom na sunce. Sadrži provitamin B5 i SOD (hvatač slobodnih radikala).

FORMULA ZA OBNAVLJANJE KOŽE, HLAĐENJE I HIDRATACIJU

Sadrži biološki “faktor obnavljanja” (SOD-enzim) koji inhibira negativne efekte UV zraka, sa dugotrajnim efektom hidratacije i osvježenja. Umiruje kožu i stimuliše obnavljanje ćelija, blago parfimisana.

U Uvoznik i distrubuter za Crnu Goru: d.o.o. Meditas ul ul. Oktobarske revolucije 44, Podgorica te 020/ 625 016, mail: kcmeditas@t-com.me tel:

ZAŠTITA UHA U LJETNJEM PERIODU SAVJET - PAŽLJIVO SA ŠTAPIĆIMA ZA UŠI!

Piše: doc. dr Miroljub Todorović Polako počinju pripreme za ljetovanje i svakodnevna pitanja pacijenata koje preparate ponijeti na put. Ukoliko Vaši pacijenti kreću na godišnji odmor, naročito sa malom djecom, treba ih adekvatno savjetovati šta spakovati u svoje putne apoteke. Sprej za uho je jedan od preparata bez kojeg ne bi trebalo da kreću, pogotovo ako ljetuju na moru. „Plivačko uho” je upala spoljašnjeg ušnog kanala, koja najčešće nastaje zbog zaostatka vode nakon kupanja i plivanja, stvarajući vlažnu sredinu koja je povoljna za rast bakterija i gljivica. Češće se javlja ljeti, naročito kod djece i može biti vrlo neugodna i bolna. Profesionalni plivači koriste kape i čepiće za uši kao preventivnu mjeru, iako su stavovi stručnjaka po ovom pitanju oprečni. Takođe, ove mjere nisu baš popularne kod roditelja, obzirom da djeci remete komfor i kvare zabavu na bazenu ili moru. Danas na tržištu postoje sprejevi za uho koji su vrlo efikasni u prevenciji „plivačkog uha” i spadaju u obavezan dio putne apoteke.

Cerumen (ušni vosak) je proizvod prirodnog lučenja našeg organizma, pa ga ne treba stalno uklanjati iz slušnog kanala. Cerumen ima antigljivična i antibakterijska svojstva. Ima ulogu sredstva za zaštitu od zadržavanja vode u ušnom kanalu, koja može uzrokovati upalu spoljašnjeg ušnog kanala. Cerumen nastaje lučenjem sitnih žlijezda smještenih u prolazu između spoljašnjeg i unutrašnjeg uha. Ove žlijezde se zovu ceruminalne žlijezde i spadaju u grupu znojnih žlijezda. One luče cerumen koji stvara zaštitni sloj na unutrašnjoj strani ušnog kanala. Cerumen zadržava prašinu i druge sitne čestice i onemogućava njihov ulaz u osjetljivo područje unutrašnjeg uha. U normalnim količinama, cerumen pomaže samočišćenje uha i ne treba ga uklanjati mehanički, higijenskim štapićima, jer se na taj način uklanja prirodna zaštita i koža postaje podložna infekcijama. Higijenski štapići mogu dublje potisnuti stvoreni cerumen, i izazvati stvaranje ceruminalnog čepa, pa je pacijente neophodno stalno na to podsjećati. U poslednje vreme, umjesto toga, sve češće se savjetuje upotreba sprejeva koji potpomažu prirodni proces samočišćenja ušnih kanala, a ne remete dragocjene zaštitne mehanizme uha.

UPALA UHA - „MUKA” U LJETNJEM PERIODU

KAKO SPRIJEČITI UPALU SPOLJAŠNJEG UHA NA LJETOVANJU?

Upala spoljašnjeg ušnog kanala najčešće se javlja ljeti, kako kod djece tako i kod odraslih, kao posledica dugotrajnog zadržavanja u vodi. Nastaje zbog iritacije kože u spoljašnjem ušnom kanalu, a javlja se kada voda ostane zarobljena u uhu. Voda se obično zadržava iza nakupljenog cerumena, pa je onemogućeno njeno potpuno izbacivanje. Ova upala, zvana još i „plivačko uho”, ima vrlo neugodne simptome. U početku se javlja svrab i peckanje u uhu, a zatim bol koji može biti vrlo jak i proširiti se na cijelu ušnu školjku. Uho je otečeno i bolno na dodir, a obično je prisutan i osjećaj zapušenosti. Kod jačih infekcija bol se može proširiti ka licu, tjemenu ili vratu.

Kada je u pitanju njega i zaštita uha, danas na tržištu postoje proizvodi na bazi maslinovog ulja koje je specijalnim farmaceutskim metodama obrađeno i prečišćeno i na taj način prilagođeno za primjenu u uhu. Sprejevi za uho na bazi maslinovog ulja vrlo su efikasni u prevenciji upala spoljašnjeg uha koje nastaju ljeti i obavezan su dio putne apoteke. Maslinovo ulje sadrži prirodan vitamin E i polifenole koji imaju snažna antioksidativna i antibakterijska dejstva. Vitamin E smanjuje gubitak vode putem kože, povećava fleksibilnost epiderma i sprečava iritaciju. Pored toga, maslinovo ulje formira tanak lipofilan film i sprečava zadržavanje vode u uhu.

Sprej za uho sa maslinovim uljem

BEČIĆI - PODGORICA: 25-28. MAJA

PRVI CRNOGORSKO-FRANCUSKI OTORINOLARINGOLOŠKI DANI Prvi crnogorsko-francuski otorinolaringološki dani svečano su započeti 25, a okončani 28. maja. Održani su u Bečićima - u Hotelu „Splendid” - i Podgorici, u Kliničkom centru Crne Gore. Tokom ceremonije otvaranja skupa goste su pozdravili Njena ekselencija Dominik Gazi, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori, doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, prof. dr Filip Herman, direktor Otorino-

Izražavajući zadovoljstvo zbog organizacije Prvih crnogorsko-francuskih otorinolaringoloških dana, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović istakao je da je prvi skup francuskih i crnogorskih medicinara održan 10. oktobra 2008. godine. Tom prilikom je obavljen sastanak neurologa, što, kako je rekao, jasno ukazuje da viševjekovna tradicija i crnogorskofrancusko prijateljstvo rade i na podizanju nivoa medicinske

dr Milan Mijović

laringološke klinike Bolnice Laribuazje iz Pariza, i dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore. Ovaj stručni sastanak rezultat je saradnje bolnice Laribuazje iz Pariza i Kliničkog centra Crne Gore i realizovan je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore. Cilj sastanka, kako je navedeno u saopštenju jednog od organizatora, Kliničkog centra Crne Gore, bio je da se razmatraju novine u dijagnostici i terapiji pacijenata sa oboljenjima uha, grla i nosa.

struke u Crnoj Gori. Ovaj vid saradnje istakli su i ostali učesnici svečanog dijela skupa, navodeći da su pionirski koraci u tom smislu učinjeni još polovinom 19. vijeka. U SVIJETU INOVACIJA I PRAKTIČNOG PODUHVATA Tokom stručnog dijela crnogorsko-francuskog otorinolaringološkog skupa vršena je razmjena znanja i iskustava između

uÄ?esnika iz Francuske i njihovih kolega iz Crne Gore i zemalja regiona. U Crnu Goru je ovom prilikom doputovalo oko 140 francuskih profesionalaca iz ove oblasti. Poseban sadrĹžaj i kvalitet skupa Ä?inila je endoskopska operacija nosa i sinusa koju je izvrĹĄio ljekarski tim voÄ&#x2018;en prof. dr Filipom Hermanom, zasluĹžnim za inicijaciju cijelog skupa, uz asistenciju dr sc. med. Elvira Zvrka i dr Ognjena JoviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;a, mr sc. med. Tok operacije sinusne polipektomije putem video linka voÄ&#x2018;enog iz operacione sale KliniÄ?kog centra Crne Gore pratili su uÄ?esnici Budvanskog skupa okupljeni u Konferencijskoj sali Hotela â&#x20AC;&#x17E;Splendidâ&#x20AC;?. - Funkcionalna endoskopska hirurgija sinusa je danas zlatni standard u lijeÄ?enju oboljenja nosa i paranazalnih sinusa. EpidemioloĹĄki podaci pokazuju da u Americi svaka osma osoba ima problema sa nosem, nosnom sluznicom i sinusima. U Crnoj Gori oko 80 hiljada osoba pati od ovih zdravstvenih tegoba, a od njih, za operaciju je godiĹĄnje 80 do 120 pacijenata, ĹĄto ukazuje na opravdanost primjene funkcionalne endoskopske hirurgije sinusa na naĹĄim prostorima - navedeno je u ocjeni znaÄ?aja ovog dogaÄ&#x2018;aja od strane ministra zdravlja Crne Gore. Ovom prilikom operacioni zahvat uspjeĹĄno je izvrĹĄen kod pedesettrogodiĹĄnjeg PodgoriÄ?anina. U francuskoj klinici Laribuazje endoskopska operacija sinusa u praksi je veÄ&#x2021; oko 20 godina. - Operacija je bila dosta zahtjevna, ali je, zahvaljujuÄ&#x2021;i izuzetno dobrom timu sa kojim sam radio, protekla dobro. Pacijent je imao hroniÄ?nu upalu nosa i paranazalnih ĹĄupljina, sinusa, koja je znaÄ?ajno remetila kvalitet njegovog Ĺživota, a nakon

ovog zahvata viĹĄe neÄ&#x2021;e imati sliÄ?nih problema - kazao je nakon operacije prof. Herman u intervjuu za Dnevni list â&#x20AC;&#x17E;Pobjedaâ&#x20AC;?. U okviru nauÄ?nog dijela skupa prisutni su bili u prilici da se upoznaju sa aktuelnim trendovima otorinolaringologije, koje su prikazali prof. Korin Iznar-Bagnis, sa Univerziteta Pjer i Marija Kiri u Parizu, prof. Tjeri van den Abel, iz Bolnice â&#x20AC;&#x17E;Robert Debreâ&#x20AC;? u Parizu, dr Mirko PopoviÄ&#x2021;, iz KliniÄ?kog centra Crne Gore, dr Miroljub TodoroviÄ&#x2021;, sa OtoloĹĄkog odjeljenja Bolnice â&#x20AC;&#x17E;Danilo Iâ&#x20AC;? u Cetinju, i dr Elvir Zvrko, iz KliniÄ?kog centra Crne Gore. Bilo je rijeÄ?i o kohlearnoj implantaciji kod pedijatrijskih pacijenata, indikacijama za primjenu testa urina kod mladih pacijenata, -produkujuÄ&#x2021;im Ä&#x2021;elijama hroniÄ?nog tonzilitisa kao faktorima tumorske nekroze, influenci bakterija nazalne mukoze djece, te o novim prognostiÄ?kim parametrima laringalnog kancera. U dijelu diskusija podsticajna je bila uloga moderatora - dr Filipa Hermana i dr Elvira Zvrka. OcjenjujuÄ&#x2021;i znaÄ?aj ovog skupa otorinolaringologa, jedan od organizatora dogaÄ&#x2018;aja dr Elvir Zvrko, otorinolaringolog KliniÄ?kog centra u Podgorici, izjavio je da je opĹĄti utisak da svi uÄ?esnici skupa odlaze zadovoljni i da su Prvi francusko-crnogorski otorinolaringoloĹĄki dani ispunili oÄ?ekivanja i po broju uÄ?esnika i po kvalitetnom struÄ?nom programu. On je ovom prilikom posebno istakao edukativni znaÄ?aj koriĹĄÄ&#x2021;enja metode tehniÄ?kog prenosa operacije iz KliniÄ?kog centra. A. R.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omoguÄ&#x2021;ava jednostavno i odliÄ?no nanoĹĄenje masaĹžne kreme na koĹžu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju Ä?iste. Roler sadrĹži kremu sa 33% pepermint ulja.

MasaĹžna krema 33% pepermint ulje PodstiÄ?e rehabilitaciju krutih i preoptereÄ&#x2021;enih miĹĄiÄ&#x2021;a MasaĹžna krema je idealna za sve vrste masaĹža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamoĹĄnje klime i tla omoguÄ&#x2021;avaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omoguÄ&#x2021;avaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doĹživite jedan izuzetno opuĹĄtajuÄ&#x2021;i, smirujuÄ&#x2021;i i lijekovito stimulativni osjeÄ&#x2021;aj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni miĹĄiÄ&#x2021;i -Glava, vrat i bol u leÄ&#x2018;ima -Za proÄ?iĹĄÄ&#x2021;avanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odliÄ?no oslobaÄ&#x2018;aju i smiruju grlo prilikom prehlada. Tablete djeluju vrlo osvjeĹžavajuÄ&#x2021;e, te proÄ?iĹĄÄ&#x2021;avaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% Ä?isto pepermint ulje Koristite ulje kada su preoptereÄ&#x2021;eni ili ukoÄ?eni miĹĄiÄ&#x2021;i, vrat i leÄ&#x2018;a, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja Ä&#x2021;e vam pomoÄ&#x2021;i da diĹĄete slobodnije.

Vuka KaradĹžiÄ&#x2021;a 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

Hronika 6, 7. maj - MEĐUNARODNA ŠKOLA ULTRAZVUKA U BUDVI Pod pokroviteljstvom ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića, u Budvanskom hotelu „Mediteran”, 6-7. maja o. g., svečano je otpočeo rad međunarodne škole ultrazvuka „Ian Donald Inter-University”. „Ian Donald Inter-University School of Medical Ultrasound Montenegro branch”, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore u Podgorici i Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore bili su potpisnici organizacije kursa usmjerenog na pitanja fetalne neurosonografije, na kom je gostovao i Erih Sejling, predstavnik Svjetske škole perinatalne medicine. Ovaj dvodnevni kurs okupio je zavidno veliki broj profesionalaca ultrasonografije i predstavnika medicinske struke iz raznih zemalja svijeta. U svojstvu predavača nastupili su prof. dr Asim Kurjak, iz Hrvatske, prof. dr Tošijuki Hata, iz Japana, prof. dr Ulrih Honemejer, iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, prof. dr Bernat Sera, iz Španije, prof. dr Marina Degetarjeva, iz Rusije, prof. dr Milan Stanojević, iz Hrvatske, te prof. dr Aleksandra Novakov-Mikić, doc. dr Snežana Rakić, doc. dr Aleksandar Jurišić i prof. dr. Slobodan Obradović, iz raznih zdravstvenih centara Srbije. Od domaćih predavača nastupili su doc. dr Snežana Crnogorac, doc. dr Snežana Raspopović, prim. dr Milanka Raičević, mr sc. dr Vesna Sjekloća-Ivanović prim. dr Danojla Dakić. 10. maj - U BARU ODRŽANA „TRKA ZA ZDRAVLJE”

Nevladina organizacija „Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja”, u saradnji sa Domom zdravlja - Bar, već drugu godinu promovisao je značaj fizičke aktivnosti, i to na Međunarodni dan fizičke aktivnosti - 10. maj. Ovom prilikom, u saradnji sa Javnom predškolskom ustanovom „Vukosava IvanovićMašanović”, Sportskim centrom „Topolica”, i uz pomoć ljudi dobre volje iz Atletskog kluba „Mornar” i „Radio Bara”, na atletskoj stazi Sportskog centra „Topolica” realizovano je pet trka. U društvu svojih mališana, mame su bile čak i učesnice „Trke za zdravlje”. - Sve je i osmišljeno kako bi se naši sugrađani podsjetili koliko je fizička aktivnost važna za dobro zdravlje.

Druga godina ove manifestacije daje nadu da će ona postati tradicionalna i da će Bar, koji je inače grad sporta, dobiti još jedno sportsko dešavanje - navedeno je u obavještenju izdatom od strane organizatora koji nije propustio priliku da upozori na podatak Svjetske zdravstvene organizacije da je fizičkа nеаktivn оst uzrоk za 2 miliоnа smrtnih ishоdа koji se gоdišnjе dese u svijetu. Učešće više stotina djece koje je na događaj došlo sa roditeljima, dovoljno govori o odzivu publike.Važna preporuka sa ovog skupa podrazumijeva sprovođenje svakodnevne šezdesetominutne fizičke aktivnosti. 10. maj - ODRŽAN KONGRES REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA U Hotelu „Mediteran” u Bečićima, od 10. do 12. maja, svečano je otvoren X kongres mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu. Za organizaciju ovog naučnog skupa sa međunarodnim učešćem bili su zaduženi Mediteransko društvo za reproduktivnu medicinu - MSRM i Društvo za humanu reprodukciju Crne Gore. Na svečanom otvaranju prisutnima se obratio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, a u uvodnom dijelu događaja govorili su i mr sc. dr Tatjana MotrenkoSimić, predsjednica MSRM-a, prof. Pjeraldo Inaudi i počasni predsjednik tog udruženja prof. Hasan Salem. Skup je imao za cilj doedukaciju i usavršavanje postojećih znanja profesionalaca. 11. maj - AKCIJA DERMATOLOGA U KLINIČKOM CENTRU U okviru aktuelne Evropske kampanje prevencije raka kože dermatovenerolozi Kliničkog centra Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem dermatovenerologa Crne Gore, organizovali su besplatan pregled za građane. 11. maja o. g., u Dermatovenerološkoj ambulanti (stara zgrada Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra) dermatovenerolozi su bez ljekarskog uputa i besplatno vršili pregled i edukaciju o prevenciji karcinoma kože i načinu obavljanja samopregleda. Tročasovni program započet je u 10:00 h. - Karcinomi kože spadaju u oboljenja koja se mogu uspješno liječiti a vrlo često i spriječiti njihova pojava ukoliko se na vrjeme pacijenti obrate ljekaru i redovno samopregledaju. Crna Gora spada u veoma sunčano područje, a sunce je najveći faktor rizika u pojavi karcinoma kože - istaknuto je u saopštenju o ovom događaju. Maj 2012 - DOMAĆINI MEĐUNARODNIH STRUČNIH SKUPOVA Aktivnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore u maju imale su poseban kvalitet u organizaciji i pružanju podrške naučnim skupovima sa međunarodnim učešćem. Crna Gora je tako bila u mogućnosti da ostane domaćin specijalističkog

međunarodnog seminara „Dinamika odnosa ljekar-pacijent prava i dužnosti ljekara i pacijenta“ održanog u saradnji Ministarstva i Evropskog centra za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija. Ovaj trodnevni skup (od 11. do 13. maja) održan je u Hotelu „Cattaro” u Kotoru. Koordinatori programa bili su prof. dr Tobijas Šulte in den Bojmen, generalni sekretar Evropskog pravnog instituta u Beču, i doc. dr Marta Sjeničić, sa Instituta društvenih nauka u Beogradu. Skup su pozdravili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i dr Aleksandar Stjepčević, direktor Kotorskog doma zdravlja, a profesionalna izlaganja imali su prof. dr Tobijas Šulte in den Bojmen, doc. dr Marta Sjeničić, prof. dr Dragana Čukić, sa Medicinskog fakulteta u Podgorici, i Dragana Marčetić, sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu. 14. i 15. maja, u Podgoričkom hotelu „Podgorica”, realizovana je u Radionica pod nazivom „Dobra praksa za bezbjednost pacijenata i procjena zdravstvenih tehnologija (HTA)”, u organizaciji Ministarstva zdravlja i Biroa za tehničku pomoć Evropske komisije (TAIEX). Radionicu je otvorila prim. dr Jadranka Lakićević, a prisutnima su se obratili i dr Lucija Gvidoti, savjetnica u Ministarstvu zdravlja Italije, mr Jos Kraus, predstavnik Akademskog medicinskog centra iz Holandije, i mr Antonio Sarija Santamera, jedan od koordinatora događaja. Prvi crnogorsko-francuski otorinolaringološki dani održani su od 25-28. maja 2012. godine, u Hotelu „Splendid” u Bečićima i u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici. Brojne goste iz inostranstva i zemlje pozdravili su Dominik Gazu, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori, doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, prof. dr Filip Herman, direktor ORL klinike bolnice Laribuazje iz Pariz i dr Milan Mijović, direktora Kliničkog centra Crne Gore. Događaj je rezultat saradnje bolnice Laribuazje iz Pariza i Kliničkog centra Crne Gore a realizovan je pod pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore. Ovom prilikom izvršena je i endoskopska operacija nosa i sinusa, koju je u Kliničkom centru obavio prof. dr Filip Herman, uz asistenciju dr sc. med. Elvira Zvrka i mr sc. dr Ognjena Jovićevića. Zahvat je putem video tehnologije bilo moguće pratiti i u Bečićima. U stručnom dijelu seminara nastupili su doc. dr Miroljub Todorović, dr Mirko Popović, mr sc. med., i dr sc. med. Elvir Zvrko. 11. maj - PROSLAVA POVODOM JAČANJA RESURSA Povodom proširenja smještajnih kapaciteta kompanije Pharamaceutical office-Neregelia, 11. maja je u Hotelu „City” u Podgorici upriličen „Koktel party”, na kom je predstavljen portfoilio ovog snabdjevača farmaceuticima. Goste su domaćinski dočekali dipl. farmaceut Ivana Gojković i Stevan Popović, direktor Nelt Pharmaceuticalsa.Promovisani objekat, koji se nalazi na Cetinjskom putu, ima površinu 2.200m2. Magacin je opremljen posebnom komorom za skladištenje lijekova sa ladnim režimom čuvanja od +4°C do +8°C (insulini, vakcine) i upodobljen savremenoj standardizaciji ovakvih prostora. 12. maj - KONVOJ ZDRAVLJA I U CRNOJ GORI U okviru konvoja Uniqa osiguranja, Kamion zdravlja, kako je bio koncipiran ovaj projekat, posjetio je tri crnogorska

grada u periodu 12-15. maja. Svi koji su se tada našli u Baru, Bijelom Polju i Podgorici bili su u prilici da od strane ljekara i fitnes stručnjaka iz Austrije koji su bili uključeni u program promocije zdravih stlova života, dobiju lični fitnes profil i izvrše provjeru osnovnih zdravstvenih parametara. Crnogorski reprezentativci Nikola Janović, Srđan Mrvaljević i Filip Radović dali su podršku ovom događaju učestvujući u programima koje on nudi. Kamion zdravlja je u Crnu Goru doputovao iz Austrije, sjedišta kompanije Uniqa. 12. maj - OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MEDICINSKIH SESTARA/TEHNIČARA

Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara koji se obilježava 12. maja, proslavljen je i u Crnoj Gori, po zasluzi Udruženja medicinskih sestara/tehničara Crne Gore. Prigodna manifestacija realizovana je u Hotelu „Crna Gora”, u Podgorici. Tema skupa bila je „Kvalitet i bezbjednost pacijenata u zdravstvenoj njezi”. Stručna izlaganja na skupu imale su Nada Rondović, predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara/ tehničara Crne Gore, i medicinske sestre Rajka Sredanović i Mirjana Kaluđerović. 14. maj - POTPISAN SPORAZUM ZA REALIZACIJU PROJEKTA „SOCIJALNIKARTONINFORMACIONI SISTEM SOCIJALNOG STARANJA U CRNOJ GORI (ISSS)“ Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori potpisali su sporazum za realizaciju projekta „Socijalni karton - Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS)“. Realizacija ovog projekta predstavlja jedan od osnovnih stubova daljeg unapređenja reforme sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori.

Sporazum su popisali dr Suad Numanović, ministar rada i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore, i Rastislav Vrbenski, stalni koordinator Sistema UN i stalni predstavnik UNDP u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost projekta je 1.279.979,00 eura. Završetak projekta predviđen je za treći kvartal 2014.godine. Maj 2012 - USMJERENI NA PODRŠKU DRUGIMA

Fotografija Andree Miljanić

Svoje redovne aktivnosti na ispomoći zdravstvenog sistema Crne Gore renomirana farmaceutska kompanija Hoffman-La Roche nastavila je i u maju. Ovdašnje predstavništvo te firme 11. maja je organizovalo prezentaciju „Novine u terapiji karcinoma pluća”, u Opštoj bolnici u Bijelom Polju. Predavač je bio dr Danko Živković, onkopulmolog Kliničkog centra Crne Gore. U Nikšićkom hotelu „Trebjesa”, 16. maja je upriličeno predavanje spec. dr Anke Popović, načelnice Klinike za hematologiju Kliničkog centra u Podgorici. Ovom prilikom ukazano je na dijagnostiku i metode liječenja hronične limfocitne leukemije. Ova kompanija dala je doprinos i obilježavanju Svjetskog dana bez duvanskog dima, 31. maja. U nizu aktivnosti koje su pod vođstvom Instituta za javno zdravlje organizovane u Crnoj Gori Hoffmann-La Roche je objavio nagradni konkurs za najbolju fotografiju. - Ovog puta mislili smo na naše najmlađe koji su najugroženija populacija usled štetnog djelovanja duvanskog dima. Želimo da povećamo svijest o opasnosti usled pasivnog inhaliranja duvanskog dima, koje je čak opasnije i štetnije od aktivnog pušenja - navodi se u saopštenju ove firme. Konkurs namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola za temu je imao „Bolji svijet bez duvanskog dima”. Do 15. maja na konkurs je prijavljeno 300 fotografija. Dobitnica prve nagrade na konkursu bila je Andrea Miljanić, iz Srednje likovne škole „Petar Lubarda” iz Cetinja, drugu nagradu dobio je Slobodan Batrićević, Srednja mješovita škola „Bratstvo – Jedinstvo” iz Ulcinja, a treću Tatjana Đurović iz Gimnazije „Tanasije Pejatović” iz Pljevalja. Nagrade su uručene na Konferenciji povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima, 31. maja u Hotelu „City” u Podgorici. Ovoj kompaniji pripada i zasluga za organizovanje dvodnevnog događaja posvećenog problemima reumatoidnog artritisa. RA dani održani su 25. i 26. maja, u Hotelu „Maestral”. U nizu predavanja posjetioci su imali priliku da se upoznaju sa mišljenjima relevantnih stručnjaka za ovu oblast. Govorili su dr Svetlana Aligrudić, dr Igor Jovanović, dr Dragana Lutovac, dr Nataša Miketić i prof. dr R. Petrović.

17. maj - JOŠ JEDAN STRUČNI SKUP Edukativni program namijenjen farmaceutima i ljekarima, za čiju su organizaciju zaslužne kompanije „Evropa lek” i „Salveo”, održan je 17. maja, u Zelenom salonu Hotela „Crna Gora” u Podgorici. Događaj akreditovan od Ljekarske i Farmaceutske komore Crne Gore, podrazumijevao je dva stručna izlaganja. Profesor Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Nenad Ugrešić, govorio je o mehanizmu djelovanja i terapijskoj primjeni alfa-hederina, a problem prepoznavanja i liječenja funkcionalnih bolesti digestivnog trakta stručnoj javnosti je približio docent dr Srđan Đuranović, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. 20. maj - VOLONTERSKA AKCIJA Podsjećajući na činjenicu da treća sedmica maja već skoro 3 decenije nosi simboliku sjećanja na umrle od SIDE, Kreativni centar „Montevita” organizovao je volontersku distribuciju informativno-edukativnog materijala o HIV/AIDS-u. - Brošurama se žele podsjetiti građani šta je rizično ponašanje i kako se treba štititi od HIV-a, ali prije svega o stigmi i diskriminaciji vezanoj za HIV/AIDS. Stigma i diskriminacija su najveće smetnje prevenciji širenja virusa, osiguranju adekvatne njege, podrške i liječenja - navedeno je u obavještenju o ovom događaju. Do kraja 2011. godine, ukupan broj registrovanih HIV/AIDS slučajeva bio je 128, a u toku jedne godine u Crnoj Gori se utvrdi 10-14 novoregistrovanih slučajeva. Od posljedica ove bolesti u Crnoj Gori je do sada umrlo 36 osoba. Maj 2012 - SUSRETI SA KOLEGAMA U INOSTRANSTVU Predstavnici Ministarstva zdravlja tokom maja su obavili jedan broj posjeta zdravstvenim sistemima u Evropi. 17-19. maja delagacija Ministarstva, predvođena ministrom doc. dr Miodragom Radunovićem, boravila je u Padovi. U pitanju je bilo učešće na Kongresu „Susreti medicine bola”, održanom pod okriljem Univerziteta nauke u Padovi. Kongres je, kako je objašnjemno iz ministarstva, održan u cilju predstavljanja savremenih pristupa u oblasti terapije bola i palijativne njege. Predstavnici crnogorskog zdravstva imali su više bilateralnih sastanaka sa ministrom zdravlja Italije, kao i sa direktorima klinika Katoličkog Univerziteta „Sveto srce”, Univerziteta nauke u Padovi i klinika Vatikana, u cilju unapređenja saradnje u oblasti medicine. Predvođena pomoćnicom ministra zdravlja Mirom Jovanovski-Dašić i savjetnicom Ninom Milović, delegacija minstarstva zdravlja boravuila je i u Ženevi. Riječ je o prisustvu na 65. zasijedanju Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, održanom od 21. do 26. maja 2012. godine. 23. maj - NOVO PORODILIŠTE U KOLAŠINU Dom zdravlja u Kolašinu 23. maja je dobio vanbolničko porodilište sa stacionarom. U svečanosti otvaranja porodilišta učestvovao je ministar zdravlja Miodrag Radunović, za kog je to bila prilika i da obavi sastanak sa predsjednikom Opštine Kolašin Darkom Brajuškovićem i razgovara sa menadžmentom navedene zdravstvene institucije. Stanovnicama kolašina ovim je umnogome olakšan način obavljanja porođaja.

23-27. maj - PO PRVI PUT ORGANIZOVAN KONGRES STOMATOLOGA CRNE GORE U periodu 23-27. maja po prvi put je organizovan Kongres stomatologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem. Skup je upriličen u Hotelu „Mediteran”, u Bečićima. Društvo ljekara Crne Gore, ljekarska komora Crne Gore i Udruženje privatnih doktora stomatologije Crne Gore, zaslužni su za održavanje ovog značajnog skupa. Za vrijeme Kongresa organizovano je 6 stručnih radionica na kojima su prezentovane inovirane stomatološke metode. Stručni dio Kongresa upotpunjen je brojnim predavanjima 25. maj - UŠLI U DESETU DECENIJU POSTOJANJA

ovogodišnje konferencije je: ZAUSTAVIMO UPLITANJE DUVANSKE INDUSTRIJE - Otkrijmo -objelodanimo i spriječimo taktiku duvanske industrije da minira kontrolu upotrebe duvana. Na konferenciji su govorili: pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mendud Grbović, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru g-đica Mina Brajović, direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša i Nacionalni koordinator za kontrolu pušenja prof. dr Agima Ljajević. 31. maj - Svjetski dan borbe protiv pušenja - obilježen je i u Domu zdravlja - Podgorica. Ovom prilikom organizovana je edukativna radionica namijenjena učenicima Srednje građevinskogeodetske škole „Marko Radović”. Na skupu održanom u Studenskom centru Savjetovališta za mlade, o štetnosti duvana govorila je dr Edita Bašović, specijalista pedijatar. 31 maj - ODRŽAN VIII ZAJEDNIČKI SASTANAK NEUROLOGA SRBIJE I CRNE GORE

25. maja ove godine navršeno je tačno 90 godina od osnivanja Stalne bakteriološke stanice na Cetinju - današnji Institut za javno zdravlje. Svečanosti proslave pristustvovao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, a prisutnima su se obratili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i direktor Instituta za javno zdravlje doc. dr Boban Mugoša. Ovom prilikom potpisan je Memorandum o razumijevanju sa Institutom „Superiore di Sanità” iz Rima. Tim povodom govorio je i dr Enriko Garači, direktor imenovane ustanove. Svečanosti upriličenoj u matičnoj ustanovi prisustvovao je veoma veliki broj zvanica.

VIII zajednički sastanak neurologa Srbije i Crne Gore, koji je 31. maja održan u Hotelu „Belvi” u Bečićima, svečano je otvorio ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović. - Riječ je o jako važnom skupu neurologa sa ovih prostora, a pored naših i stručnjaka iz regiona predavači su bili iz Italije, SAD-a, Švajcarske i Kanade - navedeno je u izjavi povodom ovog događaja. Skup je trajao 3 dana, do 2. juna. Za učešće je animiran veliki broj profesionalaca.

Hidrantna krema

29. maj - PLANSKO SPROVOĐENJE DOGOVORA

DEVICE EXCLUSIVE FORMULA INTACT

Njega za moju kožu koja je zaista ulila povjerenje

U skladu sa dogovorom ne tako davno postignutim sa sindikalnim organizacijama zdrastvenih radnika, 29. maja, u sali Ministarstva zdravlja, potpisan je ugovor o osnivanju Stambene zadruge zdravstvenih radnika Crne Gore „Zdravstvo”. Ugovor o osnivanju zadruge potpisali su ministar Miodrag Radunović, dr Ljiljana Krivokapić i dr Vladimir Pavićević, predstavnici dviju sindikalnih orgnizacija.

mojoj mami

Dizajnirana da ostane sterilna tokom korišćenja zahvaljujući D.E.F.Isistemu za zatvaranje tuba, Pédiatril Hidrantna krema je jedini proizvod apsolutno bez konzervanasa. Ona sadrži samo 12 sastojaka, specijalno izabranih da njeguju moju delikatnu, nježnu kožu…

Jedini sistem koji garantuje

31. maj - MAJSKI SUSRETI U ULCINJU

31. maj - DAN BORBE PROTIV PUŠENJA Konferencija povodom 31. maja, Nacionalnog dana kontrole duvana održana je u podgoričkom Hotelu “City”. Tema

Création SYMBIOSE - Ph. Studio X - D. Cabrol

„Udruženje zdravstvenih radnika Crne Gore” 31. maja, je organizovalo Majske susrete zdravstvenih radnika Crne Gore u Ulcinju. Manifestaciju koja već dobija tradicionalne obrise, svečano je otvorio sekretar Ministarstva zdravlja Zoran Kostić. Događaj je realizovan u Hotelu „Bellevue”. Istaknutim pojedincima ovom prilikom su uručene povelje za doprinos u Savezu zdravstvenih radnika Crne Gore.

Konzervanasa Parabena Parfema Alkohola A

Zastupnik za Crnu Goru NetPharm doo Đoka Miraševića 7, Podgorica netpharm@t-com.me, 069 49 13 13/ 020 266 333 Facebook page: AVENE Montenegro

Avène, the hydrotherapy center dedicated to sensitive skin

Toll-free number (in France): 0800 24 87 47

w w w.avenecenter.com

Privatna zdravstvena ustanova Opšta bolnica „Meljine”

VIŠE OD TRI VIJEKA UTEMELJENOSTI 3 kilometra istočno od Herceg Novog, u naselju Meljine, smještena je jedna od vodećih privatnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori - Opšta bolnica „Meljine”. Baštineći viševjekovnu tradiciju ustanove od povjerenja, ova bolnica danas pruža spektar jedinstvenih zdravstvenih usluga koje je moguće obezbijediti kao u jednom od prestižnih regionalnih centara. Stoga je, pored kvalitetnog zadovoljenja zdravstvenih potreba lokalnog stanovništva, njena uloga odavno centralizovana, tj. namijenjena kvalitetnom zadovoljenju potreba stanovništva cijele Crne Gore. Akcentujući značaj kvaliteta u radu sa pacijentima i s tim u vezi angažujući eminentne stručnjake iz zemlje i inostranstva, Bolnica

u Meljinama s pravom nosi atribut vrhunski opremljene zdravstvene ustanove. U hercegnovskom kraju više od tri vijeka djelovala je vojna bolnica. Iako se pouzdano ne zna kada je tačno ustanovljena, postojeća dokumentacija ukazuje da su je po zauzeću ovoga kraja, poslije dvovjekovne turske vladavine, osnovale mletačke vlasti. Ona se nalazila u Starom gradu i polovinom 19. vijeka funkcionisala je kao vojna bolnica, a od 1919. godine ovdje je liječeno i civilno stanovništvo. Anali Bolnice bilježe i da je šezdesetih godina prošlog vijeka u njenoj neposrednoj blizini sagrađena i vila za boravak Josipa Broza Tita, koju su koristili i najviši državni

funkcioneri i strani zvaničnici. Vremenom, ona je prerasla u bolnicu opšteg tipa koje raspolaže sa ukupno 15 uslužnih jedinica - odjeljenja i ambulanti. Danas ovdje postoje Odjeljenje za hirurške grane i hirurška ambulanta, sa Otorinolaringološkim, Oftalmološkim i Odsjekom za lasersko skidanje dioptrije, Odjeljenje za internističke grane, Odjeljenje za ginekologiju i akušerstvo, sa neonatologijom1, Rendgenološko odjeljenje sa ultrazvučnom i kompjuterizovanom dijagnostikom, Biohemijsko-hematološko, Mikrobiološko, Odjeljenje za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, te Odjeljenje za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju. U sklopu bolnice funkcionišu i Psihijatrijskopsihološka i Dermatovenerološka ambulanta, Služba za transfuziju krvi i bolnička apoteka. Za izvršenje efikasne, pouzdane i brze medicinske dijagnostike, stručnog liječenja i brze i kvalitetne rehabilitacije korisnika usluga ovog centra angažovano je 26 ljekara specijalista, 1 specijalista medicinske biohemije, 1 magistar farmacije, 1 diplomirani psiholog, 6 fizioterapeuta visoke stručne spreme, 1 fizioterapeut više stručne spreme, 8 fizioterapeuta srednje stručne spreme, 11 medicinskih tehničara više stručne spreme i 85 medicinskih tehničara srednje stručne spreme. Bolnicu godišnje posjeti oko 50.000 pacijenata. Aktuelni direktor ove ustanove je doc. dr Budimir Šegrt, koji već dvije i po godine obavlja ovu dužnost. Kako bi bio obezbijeđen maksimalan efekat liječenja, važan segment politike funkcionisanja ovog zdravstvenog centra predstavlja zadovoljenje uslova komfornog liječenja i kvalitetnog korišćenja vremena u toku boravka u bolnici. U tom smislu posebno treba naglasiti značaj mogućnosti uživanja u ljepoti primorskog okruženja. Slobodno vrijeme pacijenata i gostiju Bolnice, pored šetnji po prelijepom bolničkom parku botaničkoj bašti, može biti kvalitetno ispunjeno i korišćenjem brojnih drugih usluga: ugostiteljskih, plažnih, interneta i televizije, bibliotečkih, kozmetičkih… Zakazivanje pregleda moguće je izvršiti bez obavljanja naročitog dolaska, posredstvom interneta ili putem telefonskog poziva odgovarajućih službi2. Budući da je Bolnica u Meljinama privatizovana 2010. godine i vlasništvo je „Atlas grupe”, jasno je i da sistem finansiranja zdravstvenih usluga jednim dijelom obuhvata i participaciju od strane korisnika. Naime, prema aktuelnom ugovoru sa Fondom za zdravstvene usluge, pružanje usluga osiguranicima Fonda sa područja opštine Herceg Novi iz oblasti opšte hirurgije sa traumatologijom (za hitna stanja i hirurške intervencije), interne medicine (liječenje pacijenata i hitnih stanja), otorinolaringologije (liječenje i hitna stanja) i tretmana porodilja iz Herceg Novog, vrši se

posredstvom uputa ljekara Jedinice za hitnu pomoć i po uputu ljekara Doma zdravlja - Herceg Novi. Svim osiguranicima Fonda Crne Gore Bolnica pruža usluge liječenja u hiperbaričnoj komori, po uputu područne jedinice Fonda. Takođe, pružene usluge ne moraju da plaćaju ni strani državljani čije države imaju potpisanu Konvenciju o liječenju osiguranika tokom boravka u Crnoj Gori. Od momenta privatizacije, Bolnica ulaže velike napore da podigne nivo usluga svojim pacijentima, ulažući u savremenu opremu, uvodeći nove programe saradnje sa eminentnim stručnjacima iz regiona i konstantnom edukacijom i usavršavanjem kadra. Trenutno su u toku dvije subspecijalizacije iz oblasti endokrinologije i reumatologije i jedna specijalizacija iz oblasti interne medicine. Bolnica u Meljinama posebno je ponosna na dio zdravstvene ponude koji se izdvaja maksimalnom komfornošću i bezbjednošću i ide u korak sa aktuelnim kliničkim trendovima savremene svjetske medicine. U tom smislu, kod pacijenata vlada naročito interesovanje za usluge laserskog uklanjanja dioptrije, koje se u ovoj ustanovi sprovodi u saradnji sa stručnjacima Klinike „Svjetlost” iz Zagreba, i usluge hiperbarične komore. Saradnja sa timom od šest uglednih stručnjaka Vojnomedicinske akademije iz Beograda, intenzivirana početkom ove godine, ima dobre izglede za unapređenje prakse u oblasti interne medicine, kardiologije, endokrinologije, otorinolaringologije, reumatologije, gastroenterologije, urologije i vaskularne hirurhije. U oblasti hirurgije i plastične i rekonstruktivne hirurgije, Bolnica u Meljinama ostvaruje saradnju sa Kliničkim centrom Srbije i Kliničkim centrom u Novom Sadu. Aktuelna je i veoma značajna saradnja sa timom stručnjaka iz Rusije - iz oblasti estetske hirurgije, a podrazumijeva se i uspješna saradnja sa Kliničkim centrom Crne Gore - u oblasti endokrinološke hirurgije i anesteziologije. U toku je i projekat Bolnice Meljine i Ministarstva zdravlja Crne Gore prema kojem se planira saradnja sa Privatnom Klinikom „Magdalena” iz Hrvatske, a odnosi se na invazivnu kardiološku dijagnostiku i tretman ishemijske bolesti srca. Na taj način bi, kako ističu u ovoj ustanovi, građanima Crne Gore i čitave južne regije pomenute procedure bile na raspolaganju - bez dugotrajnog čekanja. Ovo je, svakako, tek dio širokoobuhvatne medicinske ponude koju brojni pacijenti iz zemlje i inostranstva imaju prilike da dobiju. Zahvaljujući zavidnom iskustvu i opredijeljenosti za dosljedan kurs kvalitetnog rada, nesumnjivo je da će u ovoj bolnici pacijenti imati pouzdanog partnera koji visoko poštuje ukazano povjerenje. A. Radanović

1 Odjeljenje je ustanovljeno 2003. godine, nakon četvorodecenijske pauze od ukidanja Porodilišta u Herceg Novom. 2 Vid. http://www.bolnica-meljine.me/

PZU Opšta bolnica „Meljine” Braće Grakalića, 94/100, 85340 Herceg Novi Tel: +382 31 640 988, Fax: +382 31 348 543 E-mail: kabinet@bolnica-meljine.me

LJEKOVA Piše: mr ph. Željka Bešović U današnjem potrošačkom društvu reklama je postala nezamjenljivo sredstvo za promociju proizvoda. Reklamiranje bilo kojeg proizvoda, uključujući i ljekove, prihvatljivo je samo ukoliko je u skladu sa regulativom i standardima dobrih praksi i ne bi smjelo da sadrži elemente koji bi mogli biti uvredljivi, koji bi mogli stvoriti nerealna očekivanja kod potrošača ili ih navoditi na pogrešne zaključke. Međutim, osim ovih opštih smjernica, postoji i dodatna, posebna regulativa koja se primjenjuje na reklamiranje ljekova. Ovo je, naravno, i razumljivo jer se ljekovi ne mogu tretirati kao obični proizvodi. Oni imaju potencijal kako za liječenje tako i za izazivanje neželjenih efekata i ozbiljnih negativnih uticaja na zdravlje, ukoliko se ne koriste na adekvatan način. Svako reklamiranje i promocija ljekova mora odgovarati najvišim standardima kako bi se osigurala bezbjedna upotreba ljekova, kako u samomedikaciji tako i u terapijama koje zahtijevaju medicinski nadzor. Ključni etički princip u promociji ljekova jeste da dobrobiti društva i nauke moraju imati prioritet nad komercijalnim interesima farmaceutske industrije. Dva osnovna regulatorna modela za postizanje navedenih ciljeva jesu direktna regulacija od strane države i dobrovoljna samoregulacija od strane industrije. REGULATIVA U CRNOJ GORI Od donošenja prvog Zakona o ljekovima, 2004, nacionalna regulativa Crne Gore u ovoj oblasti intenzivno se harmonizuje

sa regulativom EU. U decembru 2011, usvojen je novi Zakon o ljekovima („Sl. list CG” br. 56/11) u kojem su odredbe o oglašavanju ljekova u potpunosti harmonizovane sa odredbama direktive 2001/83 Evropskog parlamenta i Savjeta Evrope. Oglašavanje je definisano kao svaki oblik davanja informacija o lijeku opštoj javnosti i zdravstvenim radnicima, od strane proizvođača, sa ciljem podsticanja propisivanja ljekova, njihovog snabdijevanja, prodaje i potrošnje. Oglašavanje ljekova obuhvata: 1) reklamiranje ljekova posredstvom medija, interneta, na javnim mjestima i druge oblike reklamiranja javnosti (poštom, posjetama i sl); 2) reklamiranje ljekova zdravstvenim i veterinarskim radnicima; 3) davanje besplatnih uzoraka stručnoj javnosti (jedno najmanje pakovanje koje je jasno obilježeno kao „Besplatan uzorak, nije za prodaju”); 4) sponzorstvo naučnih i promotivnih skupova u kojima učestvuje stručna javnost, pokrivanjem neophodnih troškova za put, smještaj, ishranu, i obavezno učešće; 5) podsticanje na propisivanje i izdavanje ljekova, davanjem ili obećavanjem finansijske, materijalne ili druge koristi. Da li se neki lijek može oglašavati samo prema stručnoj javnosti (zdravstvenim radnicima) ili se putem medija smije reklamirati i opštoj javnosti (pacijentima), zavisi od osobina lijeka i bolesti za koju je namijenjen, odnosno od odobrenog režima izdavanja lijeka.

Kada je u pitanju oglašavanje ljekova prema opštoj javnosti putem medija, to je dozvoljeno samo za one ljekove koji se mogu izdavati i bez ljekarskog recepta i namijenjeni su samoliječenju, a ovakvo reklamiranje mora biti objektivno, ne smije dovoditi u zabludu i zabranjeno je reklamiranje ljekova direktnim obraćanjem djeci. Ljekovi koji se mogu izdavati samo na ljekarski recept ne smiju se oglašavati opštoj javnosti već samo zdravstvenim profesionalcima. U oba slučaja oglašavanje mora biti u skladu sa uslovima iz dozvole za stavljanje lijeka u promet i odobrenim sažetkom osnovnih karakteristika lijeka, koje izdaje Agencija. Nadzor nad sprovođenjem Zakona ima inspekcija Ministarstva zdravlja Crne Gore koja može izreći i kaznene mjere za nepoštovanje ovih zakonskih odredbi. Detaljnija regulativa u ovoj oblasti očekuje se usvajanjem podzakonskog akta - Pravilnika o oglašavanju, koji će dodatno harmonizovati crnogorsku regulativu sa odredbama regulative EU. REGULATIVA I ISKUSTVA U EU I SVIJETU Osnov regulative EU o oglašavanju ljekova nalazi se u poglavlju VIII konsolidovane direktive 2001/83/EC. Direktiva daje osnovne odredbe na osnovu kojih zemlje članice donose sopstvenu nacionalnu legislativu koja može biti i restriktivnija, kao što je npr. u Francuskoj, Velikoj Britaniji... U Evropskoj uniji se insistira i na odgovornosti same farmaceutske industrije, sa posebnim osvrtom na etičke principe

Prijavite neželjeno dejstvo lijeka!

To je vaša zakonska obaveza 46

Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, II Crnogorskog bataljona bb, 81 000 Podgorica; +382 20 310 280; nezeljenadejstva@calims.me; http://calims.me

i uspostavljanje kvalitetnih kriterijuma koji treba da budu garancija da tanka linija između objektivne informacije i reklame mora biti jasno podvučena. Jedan od primjera samoregulacije jeste i zajednička Deklaracija Komiteta ljekara Evrope (Standing Committee of European Doctors - CPME) i Evropskog udruženja proizvođača (European Federation of Pharmaceutical Industries & Associations, EFPIA) o saradnji između medicinske profesije i farmaceutske industrije koja je donešena 2005. godine. Cilj ove deklaracije bio je da se u interesu pacijenata i društva uspostave vodiči za uzajamne veze medicinske profesije i farmaceutske industrije. Slični kodeksi između industrije i komora zdravstvenih radnika, postoje u nizu zemalja članica EU i na nacionalnom nivou. Kao internacionalni standard u promociji ljekova služi i onaj koji je 1988. usvojila Svjetska zdravstvena organizacija - Etički kriterijumi u promociji ljekova, koji su nastali kao rezultat konsenzusa između zdravstvenih profesionalaca, regulatornih agencija, potrošača i industrije. Neke od ključnih odredbi ovih kriterijuma SZO-a jesu da promotivne aktivnosti ne treba da se „maskiraju” kao edukativne ili naučne aktivnosti i da generalno ne bi trebalo dozvoliti oglašavanje ljekova koji se izdaju na recept u odnosu prema opštoj javnosti. OGLAŠAVANJE I ZDRAVSTVENI PROFESIONALCI

njihovih porodica, a sponzorstva naučnih i promotivnih skupova moraju pokrivati samo realne troškove učesnika. OGLAŠAVANJE I INTERNET Sa razvojem informacionih tehnologija i pojavom interneta, pacijentima je danas dostupniji veliki broj informacija - pacijenti su postali nezavisniji, aktivno traže informacije i imaju proaktivan pristup u pogledu sopstvenog zdravlja. Internet je otvorio prostor i za bolju direktnu komunikaciju farmaceutske industrije i pacijenata, koju proizvođači ljekova koriste. Preko različitih veb-stranica upućuju se poruke pacijentima, šalju odgovori na pitanja i obezbjeđuju informacije ne samo o ljekovima, nego i o bolestima. Ne treba zaboraviti i činjenicu da pacijenti putem interneta često nailaze na neprovjerene sajtove koji su najveći izvor falsifikovanih ljekova. Sve zemlje nailaze na probleme u uređenju ove oblasti. Koristeći ove različite izvore informacija, pacijenti često stvaraju sopstvene sudove vezane za bolest, pa svojim ljekarima i farmaceutima postavljaju zahtjeve vezane za određene metode liječenja i vrstu medikamenata. Svi zdravstveni radnici suočavaju se sa dilemom kako odgovoriti na neadekvatan zahtjev pacijenta da dobije lijek za koji je saznao putem reklame. ****

Poslednjih godina u svijetu se više pažnje posvećuje povezanosti između zdravstvenih profesionalaca i farmaceutske industrije, posebno uticaju koji industrija ima na propisivanje i izdavanje ljekova koristeći različite načine promocije ljekova. Zdravstveni profesionalci su u svom svakodnevnom radu izloženi različitim vrstama promocija, a istraživanja pokazuju da promocija ima uticaja na povećano propisivanje, izdavanje i upotrebu ljekova. Ljekari i farmaceuti imaju ključnu ulogu u osiguravanju racionalne upotrebe ljekova. Oni moraju procijeniti korist i rizik različitih farmakoterapijskih opcija za tretman pacijenata a često se nalaze između potreba pacijenata i prioriteta zdravstvenih sistema, sa jedne, i uticaja promotivnih aktivnosti, sa druge strane. Cilj regulative je da uredi ove promotivne aktivnosti kako bi se osiguralo da se ljekovi racionalno propisuju i izdaju sa interesom da se zaštiti javno zdravlje jer prekomjerno propisivanje i upotreba ljekova, koja može nastati kao rezultat neadekvatne promocije, vodi povećanom riziku od neželjenih efekata i povećanju troškova za zdravstvenu njegu. Kada je u pitanju odnos zdravstvenih profesionalaca i farmaceutske industrije, Zakon o ljekovima zabranjuje da proizvođači ljekova, predstavnici proizvođača i pravna lica koja obavljaju promet ljekovima nude finansijsku, materijalnu ili drugu korist licima koja propisuju ili izdaju ljekove, kao i članovima

Oglašavanje ljekova od strane farmaceutske industrije nezamjenjljiv je izvor informacija o ljekovima. Preduslov racionalne farmakoterapije i boljih zdravstvenih ishoda jesu tačne i na dokazima zasnovane, pravovemeno pružene informacije i zato ih je važno obezbijediti kroz promotivne aktivnosti. Istovremeno, jedan od najvećih etičkih izazova sa kojima se suočavaju zdravstveni profesionalci jeste uticaj promocije ljekova na profesionalnu praksu. Interakcija između farmaceutske industrije i zdravstvenih profesionalaca kompleksna je i potrebno je urediti je uz usvajanje terapijskih smjernica i razvoj strategija za poboljšanje propisivanja i izdavanja ljekova, podizanje svjesnosti o sopstvenoj podložnosti uticajima, izbjegavanje konflikta interesa i podizanje transparentnosti. Rezultat, svakako, mora biti dobrobit pacijenta, koja je na prvom mjestu. Literatura: Zakon o ljekovima Crne Gore („Sl. list RCG” br. 80/04 i „Sl. list CG” br. 18/08); Joint Declaration of CPME and EFPIA on the Cooperation Between the Medical Profession and the Pharmaceutical Industry, June 2005; Criteria for Medicinal Drug Promotion, World Health Organisation, 1988; Understanding and Responding To Pharmaceutical Promotion, a practical guide, WHO/Health Action International

A PRP

u estetskoj dermatologiji i kozmetologiji

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Trombociti su dobar izvor faktora rasta koji mogu biti upotrebljeni u estetskoj dermatohirurgiji lica za rejuvenaciju i augmentaciju. Bioresorptivni materijali, kao hijaluronska kisjelina, često se upotrebljavaju. Mnogi egzogeni fileri donose i autologni fibrotični odgovor na uvećanje. Mane uključuju tranzientni efekat prolaznosti, resorptivnost i reakciju na strano tijelo kao perzistentni eritem, otok i enkapsulaciju, stvaranje granuloma i hroničnu infekciju. Zato autologni izvori predstavljaju poželjnu alternativu. Humani faktori rasta intenzivno su istraživani, ali nema kliničkih aplikacija pojedinačnih faktora rasta vještački stvorenih! Trombociti su odličan prirodan izvor faktora rasta! Upotreba PRP-a u kozmetologiji i estetskoj dermatohirurgiji datira od 2005. godine. Glavne indikacije uključuju regeneraciju kože, podočnjake i rast kose. Prve zemlje u kojima se koristila ova tehnika bile su: Japan, Engleska i Izrael, a sada se koristi u Evropi, Engleskoj, Aziji, Japanu, Južnoj Africi… Istorijski, aPRP je upotrebljavana posljednjih 30 godina u raznim indikacijama, sa vidljivim rezultatima. Prvi put je upotreba ovog metoda publikovana 1975. godine u smislu fiziološkog adheziva u kornealnoj hirurgiji. Ipak, popularnost aPRP gela počinje poslije demonstracije kosne regeneracije u dentalnoj hirurgiji. Kutana regeneracija postaje metodom interesovanja nakon upotrebe aPRP gela u cijeljenju ulkusa kod dijabetičara. Upotreba u kozmetologiji i estetskoj dermatohirurgiji otkriva aPRP kao „biološki adheziv”. Objektivna analiza ovog metoda primijenjenog u kozme-

tologiji sprovedena je kao metaanaliza od strane Borzinija i Mazuka, 2007. godine. Upotrebljeni su biometrijski parametri, uključujući anizotropiju, TEWL, mikrooslobađanje i hidrataciju. Ovi parametri su ukazali na određeni uspjeh upotrebe aPRP u kozmetologiji. Najbolji rezultati su dobijeni kod ispitanika starih 40-60 godina, žena, po antiejdžing klasifikaciji po Glogau1 koji nisu ranije imali aPRP tretmane, potpisane saglasnosti za tretman! Kriterijumi koji su isključivali učestvovanje u ovom istraživanju bili su: malignitet, upotreba antikoagulanata ili produkata krvi, aktivna infekcija kože, hematološke bolesti, trudnoća. Ustanovljeno je da maksimalni efekat uključuje ćelijsku proliferaciju, taloženje matriksa, remodelaciju matriksa (fibroplaziju, angiogenezu, reepitelizaciju, sintezu ekstracelularnog matriksa - kolagena, fibronektina i proteoglikana). Prva kontrola radila se odmah, druga nakon 3 sedmice, a treća nakon 3-4 mjeseca. Pri prvoj kontroli evidentiran je dobar antiejdžing efekat, nakon 3 mjeseca se pronašlo kontinuirano poboljšanje i efekat koji traje i do 10 mjeseci. Od nuspojava opisani su rijetko crvenilo i modrice! Drugo istraživanje upotrebe a PRP-a u kozmetologiji i estetskoj dermatohirurgiji takođe potvrđuje da rezultati zavise od starosti pacijenta: mlađi od 35 godina su, po ovom istraživanju, reagovali brzo u smislu očekivanja za rejuvenaciju kože i prevenciju, a intervencije je bilo dovoljno ponavljati na 12-24 mjeseca! Pacijentima starijim od 45 godina bio je neophodan drugi tretman nakon 9-12 mjeseci, sa ponavljanjem jednom godišnje!

Pacijentima između 50 i 60 godina bio je potreban drugi tretman nakon 6 mjeseci, a treći nakon 15 mjeseci, sa popravkama nakon dvije godine od prvog tretmana. Nakon 3 mjeseca pacijentima starijim od 60 godina bio je potreban drugi tretman, treći tretman nakon 9 mjeseci, a četvrti - godinu i po dana kasnije! Korekcije su izvođene kod 30-50 % pacijenata! Glavni efekat aplikacije je u superficijalnoj i dubokoj dermalnoj biostimulaciji koja dovodi do rejuvenacije kože i globalnog osvježenja lica. Ova biostimulacija je sigurna, stvara trenutni i dugotrajan efekat i ima prirodne rezultate. Intervencija je „laka” za izvođenje, procedura ne stvara praktično nikakve nuspojave, a dovodi do visokog stepena zodovoljavanja očekivanja pacijenata. Poslije injiciranja u dermis i subkutis, trombociti se endogeno aktiviraju vlastitim faktorima koagulacije samog organizma kao što su trombin i kolagen. To dovodi do degranulacije trombocita i oslobađanja faktora rasta trombocita: PGDF, ILGF, EGF i TGF-gama. Takođe se oslobađaju proteini kao što su adhezivni glikoproteinski fibrin, fibronektin i vitronektin. Ovi proteini i faktori rasta interreaguju sa subkutanim tkivom, fibroblastima, endotelijalnim ćelijama i stem-ćelijama i, poslije vezivanja za ćelijske receptore aktiviraju intracelularne događaje kao što su ćelijska proliferacija, migracija, produkcija ekstracelularnih matriks proteina. To rezultira tkivnom rejuvenacijom. U najnovije vrijeme aPRP se koristi za rejuvenaciju lica kod selektovanih pacijenata sa znacima hronološkog starenja i solarnog oštećenja. Ovo je antiejdžing intervencija biološkom stimulacijom postojećih stem-ćelija faktorima rasta. Naučnici podržavaju upotrebu aPRP za augmentaciju i regeneraciju tvrdih i mekih tkiva. Trombociti otpuštaju faktore rasta koji pomažu ljudskom organizmu da popravi svoje nedostatke stimulišući ćelije na regeneraciju novog tkiva. Zato što se koristi vlastita plazma, nema opasnosti od prenošenja bolesti, alergije ili neoplazije. U opštoj medicini, transfuzija trombocitima često se i do sada koristila u tretiranju bolesti trombocita, uključujući vrlo mali broj bolesti udruženih sa krvarenjima! Za unapređenje teksture kože, sjaja i hidratacije, aPRP se aplikuje injiciranjem kroz superficijalni derm, mezoterapijskim tehnikama. Kada se upotrebljava kao filer, aPRP se injicira dermalno i subdermalno, za uvećanje i preoblikovanje. Autologni karakter znači minimalne nuspojave, ali se ponekad, netipično, mogu pojaviti srednje izražene modrice, oticanje ili, teoretski - infekcija. Kontraindikacije uključuju trudnoću, dojenje, autoimune, hematološke i maligne bolesti. Upotreba nesteroidnih antiinflamatornih sredstava, koji utiču na proizvodnju trombocita u koštanoj srži mora se stopirati 10 dana prije intervencije. Postoji više kompleta za aPRP: MyCells, Selphyl i Regen, dizajniranih za reinjektiranje a PRP, odobrenih od strane FDA, Medicinskog komiteta Evropske unije i Izraelskog ministarstva

zdravlja. Sam proces intervencije traje oko 45 minuta. Tretiraju se orbitalna rima-područja oko očiju, brada i srednje partije lica, koža na vratu, dekolte, nadlanice, drugi predjeli tijela, posebno sa velikim uspjehom koža vlasišta u smislu tretiranja ćelavosti! Benefiti aPRP-a su: regeneracija i rejuvenacija tkiva, neokolageneza, neovaskularizacija, formacija ekstracelularnog matriksa, nemogućnost alergije. To je vlastiti fiziološki proizvod organizma za razliku od produkata životinjskog porijekla ili drugog ljudskog bića, čime se dakle eliminiše transmisija infekcija donora. To je „biološko ljepilo”, posebno u tretmanu kožnih nabora, koštanih graftova i trauma. Naravno, nema potrebe za prethodnim testiranjima kože jer nema alergija, a proizvod je autologan! Krajnji rezultati nisu odmah vidljivi! Vidljivi su trenutno oticanje i zarastanje rane. Rejuvenacija kolagena traje oko 6 sedmica, zavisno od stanja kože i stila života. Svakako, potrebno je više tretmana ako je koža zrela! Dva do tri tretmana će biti dovoljni za trajanje rezultata više od 18 mjeseci! Da bi intervencija bila što komfornija, mogu se koristiti topikalni ili lokalni anestetici. Poslije intervencije mogu se desiti crvenilo, oticanje, blag bol i crvenilo ili svi ovi znaci! Oni mogu trajati od nekoliko časova do nekoliko dana. Pacijent se može odmah vratiti svim dnevnim aktivnostima. Iskustva pokazuju da aPRP može biti zamjena ili dodatni tretman rejuvenacije za sve do sada postojeće terapeutske modalitete. 1 ili 3 - srednje ili izražene bore.

HIDROTERAPIJA Spoljna primjena vode u cilju prevencije oboljenja, liječenja i rekreacije

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)

Hidroterapija se sastoji od prenošenja toplotnog1, mehaničkog i hemijskog djelovanja2 vode na površinu tijela. Ovo djelovanje zavisi od količine vode, njene toplote, od toga da li je u stanju mirovanja ili se kreće, kao i od sastojaka, hemijskih supstancija koje postoje u vodi. Dakle, hidroterapija djeluje složeno, a osnovni fiziološki učinci odnose se na: - Termički - Mehanički - Hemijski - Imerzijski - Psihološki efekat. Hidroterapija predstavlja jedan od najstarijih oblika liječenja, koji se zbog svoje svrsishodnosti i lakog načina primjene često koristi i danas. Ona se veoma često primjenjuje u rehabili-

taciji, u cilju liječenja velikog broja oboljenja i povreda. Osvaruje se lokalno ali ima i opšte dejstvo na ljudski organizam. Na svako tijelo koje se nalazi u vodi djeluje hidrostatski pritisak i potisak. Hidrostatski pritisak se objašnjava Paskalovim zakonom - slojevi vode vrše podjednak pritisak na površinu uronjenog tijela, odozgo, odozdo i sa strana. Ovaj pritisak se naziva hidrostatski pritisak i on omogućava održavanje ravnoteže u vodi obično u vertikalnom položaju. Hidrostatski pritisak raste sa porastom dubine. Kod slabe stomačne muskulature on ima ulogu korseta, čime se olakšava vazomotorna kontrola. Međutim, hidrostatski pritisak može da oteža disanje ukoliko je slaba inspiratorna muskulatura (mišići koji su važni za proces udisaja). S obzirom na to da pritisak raste proporcionalno sa dubinom i gustinom vode, treba biti oprezan kada su u pitanju bolesnici sa slabom inspiratornom muskulaturom. Kao što sam rekao, na tijelo uronjeno u vodi sa svih strana djeluje pritisak. S obzirom na to da je donji dio tijela koje se uroni u vodu, dublji od gornjeg, na njega će djelovati i veći pritisak. Bočni pritisci su jednakog intenziteta, ali pošto su suprotnih smjerova oni se anuliraju. Sila koja na tijelo djeluje odozdo veća je od sile koja djeluje sa donje strane tijela. Ova sila ga gura na površinu i naziva se sila potiska. Ukoliko je gustina tijela manja od gustine vode, ona je manja od sile potiska pa će to usloviti plutanje tijela. Kada je tijelo uronjeno u vodu, na njega djeluje sila gravitacije, koja djeluje vertikalno naniže, i sila potiska,

koja djeluje vertikalno naviše, tako da tijelo gubi na težini. Na tijelo uronjeno u vodu uvijek djeluje hidrostatski pritisak i potisak. Strujanje tečnosti može biti turbulentno i laminarno. Laminarno kretanje je u slojevima, a turbulentno je u vrtlozima. Pomenuto se često koristi za vježbe balansa i koordinacije. Temperatura vode koja se koristi u sklopu hidroterapije može da bude: Od 0 do 33°C - hladna indiferentna zona Od 34 do 35°C - indiferentna zona Od 36 do 42°C - topla diferentna zona. Pojedine hemijske supstancije iz mineralne vode, kao što su CO2, H2S, Rn, S, Ca, J i dr, resorbuju se kroz kožu i time ostvaruju određen terapijski efekat. Hidroterapijske procedure mogu da budu primjenjivane kao opše ili lokalne. Voda je izuzetno povoljna za veliki broj bolesnika sa oboljenjima različite etiologije. Primjena vode u terapijske svrhe naročito je primjenljiva kada su u pitanju bolna stanja, gdje dovodi do relaksacije, a povoljnost se ogleda i u mogućnosti izvođenja pokreta uz eliminaciju sile Zemljine teže. Ovakvo izvođenje pokreta u vodi, uz određen stepen imerzije koji prividno dovodi do smanjenja tjelesne težine, značajno je jer je izvođenje pokreta moguće uz minimalnu traumatizaciju na zglobove u kojima se pokret odvija, što posljedično može uticati na smanjenje bola, ukoliko je isti na ovakav način izazvan. Topla voda djeluje povoljno na smanjenje mišićnog spazma. Samo djelovanje hidroterapije na organizam zavisi od veličine dijela tijela izloženog vodi, zatim od stepena zagrijanosti vode i

od trajanja same hidroterapijske ili hidrokineziterapijske procedure. Smatra se da je djelovanje najbolje ukoliko se terapija primjenjuje svakog ili svakog drugog dana i to u serijama od 10 do 20 procedura. Međutim, od velikog značaja je i pravilna primjena hidroterapije, odnosno hidrokineziterapije. Voda, u terapijske svrhe, može biti primjenjivana u vidu kupki, tuševa i sl. Danas su veoma prisutne i aktivnosti u vodi (hidrokineziterapija) koje se primjenjuju sa profilaktičkim ili terapijskim ciljem. U cilju primjene hidrokineziterapije u upotrebi su bazeni različitih proporcija. Minimalni prostor koji treba obezbijediti za jednog pacijenta treba da bude veličine 2,50 m × 2,25 m. Dno bazena treba da bude pod nagibom 1: 20 do 1: 30. Njegova dubina ne smije biti veća od nivoa ramena odrasle osobe. Temperatura vode u bazenima može da varira od 28 do 36°C. Kada su u pitanju zdrave osobe ili one koje se intenzivnije bave fizičkom aktivnošću, temperatura može biti i nešto niža. Bazen mora da bude pristupačan. Ulazak u bazen treba da je obezbijeđen adekvatnim stepeništem, a sa unutrašnje strane treba da budu postavljeni držači za ruke. Kako bi i gojazniji bolesnici mogli da uđu u bazen, koriste se specijalne dizalice. Međutim, voda, u cilju liječenja, može biti primjenjivana kombinovano - sa galvanskom strujom, u vidu četvoroćelijskih kupki ili galvanskih kada. 1 Zavisi od temperature vode 2 Riječ je o mineralnim supstancama

MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

U BUDVI ODRŽAN PRVI KONGRES STOMATOLOGA Budvanski hotel „Mediteran” bio je mjesto sastanka velikog broja stručnjaka iz oblasti stomatologije koji su u ovaj primorski grad stigli da bi uzeli učešća na Prvom kongresu stomatologa Crne Gore. Skup je podrazumijevao međunarodno učešće, a za njegovu organizaciju pobrinuli su se Društvo ljekara Crne Gore, Udruženje privatnih doktora stomatologije Crne Gore i Ljekarska komora Crne Gore. Pokrovitelji su bili Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo nauke Crne Gore. Pravo na prezentaciju svog stručnog iskustva iskoristio je veliki broj učesnika, a poseban kvalitet događaja činile su stručne radionice kojima je na praktičan način ukazano na raznovsna metodološka rješenja za rad na očuvanju zdravlja dentalne zone. Izložba dentalne opreme, materijala i stručne literature činila je još jedan segment dodatne animacije stručnjaka. Učesnicima Kongresa bio je obezbijeđen i propratni zabavni program. Kongres je započet 23, a okončan 27. maja. Implantologija je jedna od tema koja je zavrijedila značajnu pažnju na Prvom kongresu stomatologa Crne Gore. Već prvog radnog dana prisutnima je predstavljeno 7 stručnih izlaganja iz te oblasti. Bilo je riječi o novim paradigmama u implantologiji, ranom opterećenju implantata, estetskim izazovima, tretmanu skeletnih deformiteta, o novim konceptima ugradnje i opterećenja implantata, indikacijama za primjenu inovativne flaples tehnike, ali i o novim trendovima u hirurškom korigovanju mandibularnog prognatizma. Na samom početku ovog radnog dana prikazana je perspektiva razvoja stomatološke službe u Crnoj Gori, što je bila tema dr Milenka Lainovića. Tim dijahronijskim osvrtom zapravo je i otvoren skup. Drugi dan rada Kongresa bio je obilježen temama estetizma u stomatologiji, tako da se pored ostalog govorilo o cirkonijskoj keramici, primjeni FCR

kočića i različitim metodama sprovođenja restauracije zuba. Raznovrsne teme - prikaz problema dječije stomatologije, konkretnih stomatoloških oboljenja, problema metodologije rada i sl. obilježile su treći dan Kongresa. Prikazane su ukupno 24 poster prezentacije. Završnog dana prikazane su teme ortodontskog tretmana impaktiranih zuba, terapija malokluzije, primjene oralnih aparata kod slip apneje, primjenifluorida u liječenju karijesa, primjeni kompozitnih materijala, te o oralnom zdravlju djece oboljele od dijabetes melitusa. U domenu usmenih prezentacija bilo je riječi o ispitivanju nivoa kortizola, bolu, anksioznosti, anestetici, efektima zračne terapije, te o prikazima malokluzija. U Bečiće su, u svojstvu predavača iz oblasti implantologije, oralne i maksilofacijalne hirurgije bili pozvani: prof. dr sc. Aleksa Marković; Stomatološki fakultet Beograd, Srbija, ass. dr sc. Aleksandra Špadijer; prof. dr sc. Asen Dzolev; Univerzitet - Novi Sad, ass. mr sc. dr Vladimir Sinobad; Stomatološki fakultet Beograd, Srbija, te ass. dr Zoran Vlahović; „V Dental Centar”, Podgorica, Crna Gora. U oblasti stomatološke protetike i rekonstruktivne stomatologije na Kongresu su govorili: prof. dr sc. Gervin Arnecl; School of Dental Medicine, Austrija, prof. dr sc. Petros Koidis; Grčka, prof. dr sc. Kosovka Obradović-Đuričić; Stomatološki fakultet Beograd, Srbija, prof. dr sc. Slobodan Dodić; Srbija, ass. dr Leonard Bracola Msc.; Univerzitet u Ženevi, ass. dr sc. Ivana Radović; Stomatološki fakultet Beograd, Srbija. Za oblast endodoncije i restaurativne stomatologije bili su zaduženi prof. dr sc. Džošua Mošonov; The Hebrew University - Hadassah School of Dental Medicine, Izrael, prof. dr sc. Vladimir Ivanović; Stomatološki fakultet Beograd, Srbija i Prof. dr sc. Ivana Miletić; Stomatološki fakultet - Zagreb, Hrvatska. O ortopediji vilica govorili su: prof. dr Gabrijela Galučo, PhD; Faculty of Medicine and Dentistry, University La Sapienza, Rim, doc. dr sc. Ljiljana Stojanović; Stomatološki fakultet - Beograd, Srbija, ass. mr sc. dr Biljana Milošević; Medicinski fakultet, Podgorica, Crna Gora. Dječija i preventivna stomatologija bila je predmet izlaganja prof. dr sc. Dragana Beloice; Stomatološki fakultet - Beograd, prof. dr sc. Mirjane Ivanović; Srbija, ass. mr sc. dr Mirjane Đuričković; Medicinski fakultet, Podgorica, Crna Gora. Organizovan na način da to odaje utisak ostvarenog iskustva u ispunjenosti programa raznim sadržajima, Prvi kongres stomatologa i te kako ima šta da očekuje u budućnosti. Nadajmo se da će svaki naredni nuditi dozu inovativnosti kao što je to bio slučaj sa Prvim kongresom. A. R.

Moj stomatolog

zuba Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog Liječenje karijesa i njegovih komplikacija čini jednu od najčešćih intervencija koju stomatolog obavlja u svojoj praksi. Karijes, ukoliko se ne liječi na vrijeme, zahvata dublje slojeve gleđi i dentina da bi na kraju zahvatio i samu pulpu zuba, u kojoj se, između ostalog, nalazi i zubni nervi i krvni sudovi. Ovaj stadijum (kada je zahvaćena pulpa zuba) označava se kao pulpit(-is) i, ukoliko se ne liječi na vrijeme, dolazi do odumiranja pulpe i širenja infektivnog procesa van zuba. Tada nastaje zapaljenje tkiva oko vrha korijena zuba, koje se označava kao parodontit(-is). Karijes zuba predstavlja najrasprostranjenije oboljenje današnjice. Etiologija karijesa je multifaktorna, tj. zavisi od više faktora. Najvažniji faktori od kojih zavisi da li će nastati (i bez kojih ne može nastati) karijes prikazani su na dijagramu. To su: - Bakterije, - Ishrana i - Zubi i okolna sredina.

Bakterije dovode do nastanka karijesa na taj način što kao ishranu koriste ugljene hidrate. U toku razlaganja tih

ugljenih hidrata dolazi do stvaranja raznih kisjelina i pravo te kisjeline dovode do razlaganja minerala sa površine gleđi. Ovako razloženi minerali (prije svega kalcijum) se gube ostavljajući za sobom nemineralnu osnovu zuba, koju bakterije veoma lako uništavaju. Ovaj process se zatim ponavlja te, na taj način, bakterije dolaze do sve dubljih slojeva minerala, što ujedno znači da dolazi do širenja karijesa. Ishrana predstavlja jednu od najvažnijih karika u brzini nastanka i širenja karijesa. U suštini sva hrana je kariogena, tj. sve hranljive namirnice imaju potencijal da izazovu karijes. Od tri osnovne vrste (ugljeni hidrati ili šećeri, proteini ili bjelančevine i lipidi ili masti) najkariogeniji su šećeri. Zbog toga pravilna i zdrava ishrana ne treba da se bazira na šećerima (slatkiši, sokovi i sl.) već bi ishrana trebalo da bude uravnotežena kombinacija sve tri vrste osnovnih hranljivih materija. Pored vrste ishrane, veoma bitan factor je i način ishrane. Manji a češći obroci su daleko opasniji od većih i ređih, jer se zubi mnogo češće izlažu uticaju kariogene hrane. Osim bakterija i načina ishrane, na nastanak karijesa najviše utiču i okolna sredina zuba. Pod ovim se najviše misli na pljuvačku, odnosno na njenu količinu i sastav. Poslije svakog obroka dolazi do stimulisanja lučenja pljuvačke. To, sa jedne strane olakšava gutanje, dok, sa druge strane, ima veoma važnu zaštitnu ulogu u čuvanju zuba od nastanka karijesa. Pljuvačka je po svom sastavu baznog karaktera i upravo ta njena osobina omogućava joj da se bori protiv kisjele sredine koju stvaraju bakterije na površini zuba i koja pogoduje razvoju karijesa. Na ovom principu se i zasniva zaštitna uloga žvakaćih guma jer njihovim žvakanjem stimulišete lučenje pljuvačke koja svojom baznom reakcijom onemogućava razlaganje minerala sa površine zuba. Osim ovog načina dejstva protiv karijesa, žvake imaju još jedno tajno oružje. One umjesto

šećera sadrže vještačke zaslađivače, kao što su sorbitol, manitol i sl. Bakterije nisu u mogućnosti da razlože ove šećere na kisjeline i na taj način ostaju „bez municije”. Opet treba naglasiti da upotreba žvakaćih guma NIKAKO ne može zamijeniti pranje zuba koje i dalje ostaje jedini način borbe protiv karijesa. Jedino se pranjem zuba mogu ukloniti bakterije sa površine zuba. Pulpite, tj. oboljenja pulpe, mogu da izazovu brojni uzročnici. Karijes zuba smatra se najčešćim i najznačajnijim uzrokom. Nažalost, i samo uklanjanje karijesa može djelovati štetno na pulpu zuba. Kada dođe do zapaljenja pulpe u tkivu, dolazi do istih promjena kao i kod svakog drugog zapaljenja. Dolazi do širenja krvnih sudova i zapremine samog tkiva. Međutim, kako je pulpa okružena tvrdim zubnim tkivom, to je nemoguće da ona promijeni svoju zapreminu. Tako dolazi do povećanja pritiska u njoj, što, pored samog zapaljenja, izaziva oštećenje pulpe. Zbog povećanog pritiska dolazi do stvaranja bola i pri samom dodiru oboljelog zuba. Ukoliko se u početnom stadijumu zapaljenja ne ukloni uzrok istog, tada dolazi do promjena na tkivu pulpe. Odumiru pojedine ćelije pulpe i zatvaraju se krvni sudovi, prvo na ograničenom području a onda i u čitavoj pulpi. U ovom periodu zub je najbolniji. Tada dolazi do jakih bolova, kako

na najmanji dodir zuba, tako i do jakih spontanih večernjih bolova. Bol se pojačava na toplo i može se širiti na sve strane. Ukoliko se u ovom stadijumu ne ukloni uzrok, dolazi do potpunog odumiranja pulpe i njenog raspadanja, tj. dolazi do stadijuma gangrene zuba. U ovoj fazi zub je bezbolan i neosjetljiv, jer su uništeni svi nervi koji se nalaze u njemu. Međutim, ovo je samo kratkotrajna bezbolna faza. Zapaljenje i infekcija se šire van granica zuba i zahvataju periodontalno tkivo, tj. pulpit prelazi u parodondit. Pod pojmom parodontiti podrazumijevaju se oboljenja tkiva oko korijena zuba. Ova oboljenja mogu nastati pod dejstvom infekcije, traume ili nekih hemijskih uzroka. Infektivni uzrok najčešće predstavlja već inficirana pulpa zuba. Kao takva, ona predstavlja stalni izvor mikroorganizama i toksina koji izazivaju parodontontite. Od simptoma koji se javljaju kod ovih oboljenja, prije svega se javlja bol na pritisak. Infekcija koja se nalazi oko korijena zuba dovodi do povećanja zapremine i do malog izdizanja zuba. Zagrizom na takav zub povećava se pritisak u zapaljenom prostoru pa dolazi do stvaranja bola. Terapija ovih oboljenja svodi se na uklanjanje uzroka infekcije, tj. uklanjanje pulpe i liječenja kanala korijena. Ukoliko se ne ukloni uzrok oboljenja, doći će do širenja infekcije i stvaranja apscesa.

Instant napitak u vrećicama

Održavanje tjelesne težine u granicama preporučenoga nije samo stvar estetske prirode, nego je to prva stepenica preventivnog očuvanja našeg zdravlja

Zašto Green slim? Proizvod GREEN SLIM je posebna formulacija aktivnih prirodnih sastojaka, koja djeluje na same uzroke gojaznosti: masnoće, ugljikohidrate, proteine i tečnosti. GREEN SLIM sadrži kombinaciju antioksidanasa koji će preuzeti ulogu «čistača» Vašeg organizma. GREEN SLIM sadrži SVETOL, dekofeinizirani ekstrakt zelene kafe, koji je bogat hlorogeničnom kiselinom.To dovodi do gubitka masnog tkiva, što je dokazano kliničkim studijama. Uz SVETOL, gubitku masnog tkiva doprinose gurana, list zelenog čaja i teobromin iz kakaa. Osim toga, GREEN SLIM sadrži L-karnitin, esencijalnu aminokiselinu koja utiče na izgaranje masnoća, te hrom, koji učestvuje u regulaciji šećera u krvi. Zbog svog sastava, proizvod djeluje i na izbacivanje viška tečnosti iz organizma.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

STRUČNI SKUP FARMACEUTA I LJEKARA U PODGORICI

PROBLEMI BRONHIJALNOG I DIGESTIVNOG TRAKTA I

17. maja tekuće godine, u Zelenom salonu Hotela „Crna Gora” u Podgorici, realizovan je edukativni program namijenjen za farmaceute i ljekare. Predavanje akreditovano kod Ljekarske i Farmaceutske komore Crne Gore organizovali su Kompanije „Salveo” i „Evropa lek”. Profesor Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, dr Nenad Ugrešić, govorio je o mehanizmu djelovanja i terapijskoj primjeni alfa-hederina, a problem prepoznavanja i liječenja funkcionalnih bolesti digestivnog trakta

stručnoj javnosti je približio docent dr Srđan Đuranović, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. DOKAZANA EFIKASNOST U SUZBIJANJU KAŠLJA I BOLA U GRUDIMA U domenu predstavljenih tema zapažen tretman imala je herbalna medicina. Bršljan, čiji su aktivni principi alfa-hederin i saponozidi, ima značajan

efekat u bronhokonstrikciji i iskašljavanju i razumljivo da kao takav predstavlja izazov za stručna razmatranja. Objašnjavajući nimalo jednostavne mehanizme bronhokonstrikcije i, nasuprot tome, bronhodilatacije, koji mogu biti uslovljeni djelovanjem ekstrakata ove biljke, dr Nenad Ugrešić ukazao je na širok spektar raznovrsnih efekata primjene herbalne medicine. Značajnu ulogu u prepoznavanju tipičnih poremećaja predstavlja funkcionisanje beta-receptora koji se nalaze na površini alveola pluća, i sulfaktanata - jedinica koje se intenzivno stvaraju prije rođenja a osnovna im je uloga u održavanju alveola otvorenim. Kada je riječ o specifičnostima alfa-hederina, prof. Ugrešić je pored ostalog naveo da biljna droga od koje se on dobija nije uvijek identičnih osobina. Postoji oko 400 vrsta bršljana, biljke za koju je uporednim studijama dokazana efikasnost u suzbijanju kašlja i bola u grudima. Njegova primjena značajna je i u domenu stabilizacije efekata bolesti i intenzivnije regulacije beta-receptora. Bronhijalna astma i bronhitis, upozorio je ovom prilikom dr Ugrešić, danas dobijaju pandemijske razmjere. FUNKCIONALNE BOLESTI NAJZASTUPLJENIJE U CRIJEVNOM SISTEMU Opšte je poznato da problemi digestivnog trakta mogu u značajnoj mjeri ugroziti kvalitet života oboljele osobe. Funkcionalna dispepsija i sindrom iritabilnog crijeva, teme su koje je u okviru svog izlaganja posebno osvijetlio doc. dr Srđan Đuranović. - Termin funkcionalna bolest ne odnosi se samo na digestivni trakt, ali je najzastupljenija kada su crijeva u pitanju - objasnio je on. Ukazujući na raznovrsnosti u prepoznavanju prisustva bolesti i specifičnosti pojedinih grupa pacijenata, dr Đuranović je prikazao spektar situacija sa kojima se kliničari mogu suočiti kada je riječ o digestivnim tegobama pacijenata. - Ako imamo pacijenta koji ima prisustvo simptoma za koje se pretpostavlja da potiču iz gastro-duodenalne regije, a pritom u odsustvu bilo koje organske, sistemske ili metaboličke

bolesti kojom možemo da objasnimo tegobe, možemo da kažemo da on ima funkcionalnu dispepsiju - objašnjeno je ovom prilikom. U tom dijelu veoma je važno registrovati prisustvo najmanje tromjesečnih tegoba, koje se ne moraju kontinuirano javljati u periodu od pola godine. Posmatrano na godišnjem nivou, tegobe su aktivne najmanje dvanaest sedmica. Inflamacija želuca, postprandijalna nadutost, bol ili žarenje u epigastrumu ili osjećaj rane sitosti, simptomi su funkcionalne dispepsije koji se mogu, ali i ne moraju, javljati tipski. Gotovo 99% ukupnog broja osoba koje pate od funkcionalne dispepsije prijavi prisustvo najmanje dva simptoma. Svega 1/3 njih ima potpuni odgovor na simptomatsku terapiju. Prema preporuci, dr Đuranovića, eradikaciona terapija ima određeno mjesto u postizanju efekata izlječenja. Terapijski proces podrazumijeva promjenu načina života, higijenskodijetetski režim, a tek potom terapiju medikamentima, u kom dijelu značajno mjesto imaju herbalni preparati. Sindrom iritabilnog crijeva, sa specifičnom lokalizacijom u donjem dijelu digestivnog trakta, bolest je za koju mogu biti simptomatični bol u stomaku, defekacija, opstipacija i dijareja. Smatra se da on ima 2-3 puta veću učestalost u populaciji žena, da 50% osoba oboli prije 35. godine, da 25-45% svih gastroenteroloških pregleda ukazuju na ovaj problem ali i da čak oko 80% osoba koje pate od ovog poremećaja nikada ne posjeti ljekara. Upravo zahvaljujući činjenici da njegova dijagnostika zahtijeva širok opseg radnji koje preduzima kliničar, terapija još uvijek nije standardizovana. To, naravno, predstavlja prepreku efektivnom liječenju. Procjenjuje se da se kod čak 50 % svih kliničkih slučajeva ne postigne trajno izlječenje. Ipak, primjena herbalne medicine smatra se efektivnom i preporučljiva je od strane gastroenterologa. Svakako, ona mora biti kontrolisana i sprovođena pod nadzorom jedine osobe stručne za monitoring pacijentovog zdravlja - ljekara. A. R.

BJELANÄ&#x152;EVINE PiĹĄe: dr Valentina KaliniÄ&#x2021;, spec.endokrinolog, UdruĹženje za borbu protiv dijabetesa â&#x20AC;&#x17E;Plavi krugâ&#x20AC;?, Bar Osnovni sastojci bjelanÄ?evina su amino-kisjeline - Esencijalne amino-kisjeline (ne stvaraju se u naĹĄem organizmu, pa ih moramo unositi hranom): -J[JO t 5SJQUPGBO t )JTUJEJO t 'FOJM BMBOJO t -FVDJO t *[PMFVDJO t 5SFPOJO t 7BMJO t "SHJOJO t .FUJPOJO Neesencijalne amino-kisjeline (organizam moĹže sam da ih stvori): (MJDJO t "MBOJO t 4FSJO t 5JSP[JO t $JTUFJO t $JTUJO t 1SPMJO t )JESPLTJQSPMJO t "TQBSBHJOTLB LJTKFMJOB t (MVUBNJOTLB LJTKFMJOB t 0SOJUJO Jedan gram bjelanÄ?evina sagorijevanjem daje energiju Ä?etiri kCal, ili 16,70 kJ. ProsjeÄ?na potreba za bjelanÄ?evinama je 0,8 do 1 gr na kilogram tjelesne teĹžine. Bebe, djeca u razvoju, adolescenti i trudnice imaju poveÄ&#x2021;ane potrebe za bjelanÄ?evinama. DijabetiÄ?ari imaju iste potrebe za bjelanÄ?evinama, s tim ĹĄto moraju smanjiti unos ako imaju oboljele bubrege (dijabetiÄ?na nefropatija). Hranu bogatu bjelanÄ?evinama sadrĹže namirnice biljnog i Ĺživotinjskog porijekla.

BjelanÄ?evine Ĺživotinjskog porijekla BjelanÄ?evine Ĺživotinjskog porijekla se nalaze u mesu, ribi, jajima, mlijeku, mlijeÄ?nim proizvodima. Hrana Ĺživotinjskog porijekla je glavni izvor bjelanÄ?evina, zato ĹĄto sadrĹži sve neophodne amino-kisjeline potrebne naĹĄem organizmu. MLIJEKO: Bogat izvor visokokvalitetnih bjelanÄ?evina. Visok procenat mlijeÄ?nih ĹĄeÄ&#x2021;era i masnoÄ&#x2021;a ograniÄ?ava upotrebu kod dijabetiÄ?ara, pa zato jedite obrano mlijeko, preraÄ&#x2018;evine od obranog mlijeka u koliÄ?ini do 1/2 litra dnevno, podijeljeno u dva ili viĹĄe djelova. SIR: Upotrebljavajte mlade nemasne sireve i posne sireve (od obranog mlijeka). Dnevno moĹžete uzeti dvije mlijeÄ?ne jedinice, ako ne uzimate mlijeko i druge preraÄ&#x2018;evine. JOGURT I KISJELO MLIJEKO: Koristite one vrste koje imaju manje masnih jedinica. KAJMAK: Kajmak je naĹĄ robni trend, jer samo u Srbiji, Crnoj Gori i Jermeniji se koristi i pravi u ovom obliku. Iako izvanrednog ukusa, dijabetiÄ?ari treba da ga koriste rijetko i umjereno, i to po moguÄ&#x2021;stvu mladi kajmak. Kajmak svrstavamo u grupu masnoÄ&#x2021;a po ADA tablicama, pa ga tako koristimo povremeno dvije do tri kaĹĄiÄ?ice u namazima, kaÄ?amaku ili kao masni dodatak u nekom jelu. PUTER, MASLAC, PAVLAKU, STARE PREVRELE SIREVE, â&#x20AC;&#x17E;ZDENKUâ&#x20AC;? I KAÄ&#x152;KAVALJE treba ograniÄ?eno koristiti zbog visokog sadrĹžaja zasiÄ&#x2021;enih masnih kisjelina i holesterola. Preporuka: Koristite u ishrani mlijeko i preraÄ&#x2018;evine (jogurt, kisjelo mlijeko) od 1, 2 do 2,8 mlijeÄ?ne masti. t ,PSJTUJUF NMBEJ TJS V JTISBOJ t "LP KFEFUF TUBSJ TJS KFEJUF QPTOJ CJKFMJ TJS t ,BKNBL QPWSFNFOP EWJKF EP USJ LBĂ?JĘ&#x160;JDF QP NPHVĘ&#x2030; stvu mladi. t *[CKFHBWBKUF NBTOF QSFWSFMF TJSFWF J LBĘ&#x160;LBWBMKF JAJA: Jaja su jeftina i lako dostupna namirnica, bogata bjelanÄ?evinama, rado koriĹĄÄ&#x2021;ena u svakoj kuhinji. Imaju samo jednu manu, visok sadrĹžaj holesterola koji se nalazi u Ĺžumancetu. Dnevna potreba za holesterolom je oko 300 mg, a jedno jaje ima u sebi oko 274 mg (zavisi od veliÄ?ine jajeta).

VAŽNO t %JKBCFUJʊBSJ TFENJʊOP NPHV QPKFTUJ EWB LPLPÝJKB KBKFUB ʉVSFʉJI EP ʊFUJSJ NKFTFʊOP PTBN EP KBKB t 4QSFNBKUF JI LVWBOB QPÝJSBOB V ʊPSCBNB NVTBLBNB QJUBNB t "LP WPMJUF QSäFOB KBKB PETUSBOJUF WJÝBL NBTOPʉB t .PäFUF TQSFNJUJ J LBKHBOV TB EWB KBKB BMJ PETUSBOJUF KFEOP äVNBODF Napomene: *[CKFHBWBUJ HVÝʊJKB J QBʊJKB KBKB [CPH WFMJLF LPMJʊJOF IPMFTUFSPMB J WFʉFH LBMPSJKTLPH VʊJOLB 1BʊJKB KBKB TV JOBʊF NBOKF VLVTOB PE LPLPÝJKJI J NPSBKV TF EVäF LVWBUJ QSFLP NJOVUB [CPH NPHVʉF JOGFLDJKF TBMNPOFMPN ;B QSFQFMJʊJKB KBKB TF TNBUSB EB TV MKFLPWJUB BMJ JNBKV QSPQPSDJPOBMOP OBKWJÝF IPMFTUFSPMB NH V HS QSPTKFʊOP NH QP KFEOPN KBKFUV ɆVSFʉB KBKB TV KBKB TB OBKNBOKF IPMFTUFSPMB NH QP KBKFUV BMJ TF SJKFULP OBMB[F OB USäJÝUV *OBʊF PTUBMB TWPKTUWB ʉVSFʉJI KBKB TV TMJʊOB LPLPÝJKJN +BKF PE OPKB NPäF [BNJKFOJUJ EP LPLPÝJKJI KBKB J JNB NBMP IPMFTUFSPMB BMJ TF LPE OBT OF VQPUSFCMKBWB [B JTISBOV MESO: 6 OBÝPK TWBLPEOFWOPK JTISBOJ TV HMBWOJ J[WPS CKFMBOʊFWJOB LPKF TBESäF FTFODJKBMOF BNJOP LJTKFMJOF ;OBʊBKBO TV J J[WPS WJUBNJOB # HSVQF HWPäÿB LBMJKVNB CBLSB J GPTGPSB .FTP NPäF CJUJ J [OBʊBKBO J[WPS NBTUJ QB USFCB CJSBUJ OFNBTOB NFTB Preporuke t +FEJUF OFNBTOB NFTB HPWFÿF UFMFʉF KBHOKFʉF J CJKFMP NFTP PE QFSBEJ QJMFUJOB ʉVSFUJOB t 0ETUSBOJUF WJEMKJWF NBTOPʉF TB NFTB J CJSBKUF EKFMPWF LPKJ TV OFNBTOJ CVU LSNFOBEMF t "LP KFEFUF TWJOKFUJOV CJSBKUF QPTOF EKFMPWF TB CVUB t .FTP TQSFNBKUF LBP LVWBOP OB SPÝUJMKV QFʊFOP V QPTV EBNB HEKF TF OF EPEBKF VMKF t 1B[JUF OB LPMJʊJOV VOPTB QP KFEOPN PCSPLV QPSDJKB [B SVʊBL KF VHMBWOPN EP HS t 0ETUSBOJUF LPäJDF PE QJMFUB J PE QFʊFOKB V QPULPäOPN EJKFMV JNB OBKWJÝF NBTOJI OBTMBHB t %JWMKBʊ [FD TSOB EJWMKB TWJOKB TV ISBOB TB NBMP NBTOPʉB QB JI NPäFUF KFTUJ V[ QSFQPSVLF LPKF WBäF [B PTUBMB NFTB BLP JI WPMJUF t 1FSOBUB EJWMKBʊ GB[BOJ EJWMKF QBULF KBSFCJDF J EJWMKJ HPMVCPWJ TV LWBMJUFUOB J [ESBWB ISBOB BLP JI WPMJUF t .FTP KFEJUF V[ QPWSʉF J TBMBUF B NOPHB KFMB TB NFTPN NPHV TF TQSFNJUJ J TB WPʉFN TVWF ÝMKJWF BOBOBT KBCVLF WJÝOKF RIBA: 3JCB KF J[WBOSFEBO J FLPOPNJʊBO J[WPS CKFMBO ʊFWJOB TB NBMP NBTOPʉB ʊJKJ KF TBTUBW NOPHP QPWPMKOJKJ [B OBÝF LSWOF TVEPWF PE NBTOPʉB J[ DSWFOJI NFTB /BäBMPTU LPE OBT OJKF [BTUVQMKFOB V EPWPMKOPK NKFSJ V JTISBOJ JBLP KF J [ESBWJKB J FLPOPNJʊOJKB PE NFTB KFS TNBOKVKF OJWP MPÝFH IPMFTUFSPMB B QPEJäF OJWP EPCSPH IPMFTUFSPMB [B LJMPHSBN UFMFUJOF TF NPäF LVQJUJ USJ EP ʊFUJSJ LJMPHSBNB PTMJʉB JMJ TLVÝF 0E SJKFʊOJI SJCB LPE OBT TF OBKWJÝF LPSJTUF ÝBSBO UPMTUPMPCJL BNVS QBTUSNLB HBKFOJ V WKFÝUBʊLJN V[HBKBMJÝUJNB J TPN ÝUVLB TNVÿ LMFO

HSHFʊ EFWFSJLB ÝBSBO J QBTUSNLB LPKJ TF J[MPWMKBWBKV J[ OBÝJI SJKFLB 0E NPSTLJI SJCB OBKWJÝF TF VQPUSFCMKBWBKV PTMJʉ J TLVÝB LPKF TV LWBMJUFUOF B KFęJOF [BUJN MPTPT V QPTMKFEOKF WSJKFNF OBSPʊJUP WKFÝUBʊLJ HBKFO LPKJ KF EPTUB KFęJOJKJ PE EJWMKFH IBSJOHB [VCBUBD CBLBMBS J LPO[FSWJSBOB TBSEJOB J UVOKFWJOB 3JCF J[ TKFWFS OJI IMBEOJI NPSB MPTPT IBSJOHF CBLBMBSJ TBSEFMF UVOF J TLVÝF TV J[V[FUOP [ESBWF J LPSJTOF V JTISBOJ KFS TFN CKFMBOʊFWJOB LPKF TBESäF TWF CJUOF BNJOP LJTKFMJOF V TWPKJN NBTOPʉBNB JNBKV PNFHB USJ NBTOF LJTKFMJOF LPKF TV QP[OBUF LBP [BÝUJUOJDJ LSWOJI TVEPWB J TQSFʊBWBKV QSPDFTF BUFSPTLMFSP[F TNBOKFOKFN MPÝFH -%- IPMFTUFSPMB J USJHMJDFSJEB V LSWJ 0NFHB USJ NBTOF LJTKFMJOF VUJʊV J OB OPSNBMJ[BDJKV LSWOPH QSJUJTLB J TNBOKVKV TLMPOPTU LSWJ LB [HSVÝBWBOKV Preporuke t /BKNBOKF EWB QVUB TFENJʊOP VOFTJUF SJCV V JTISBOV t +FEJUF ÝBSBOB UFäJOF EP KFEOPH LJMPHSBNB KFS KF EWB EP USJ QVUB QPTOJKJ PE LSVQOJI QSJNKFSBLB t ÀBSBO EJWMKBL KF NBOKF NBTUBO PE UPWMKFOPH t 4PN EP QFU LJMPHSBNB KF NBOKF NBTUBO PE LSVQOJI QSJNKFSBLB t 1BTUSNLB TNVÿ UPMTUPMPCJL BNVS J NMBEJDB TV SJCF TB NBMP NBTUJ t 0TMJʉ J TLVÝB TV SJCF TB NBMP NBTOPʉB KFęJOF J MBLP EPTUVQOF t 4BSEJOV J UVOKFWJOV J[ LPO[FSWJ PDJKFEJUF EP QPSDJKF TV NKFSB [B EPSVʊBL Bjelančevine biljnog porijekla #KFMBOʊFWJOF CJMKOPH QPSJKFLMB OBMB[F TF V äJUBSJDBNB QBTVMKV HSBÝLV TPʊJWV CPCV TPKJ QFʊVSLBNB OFLJN WSTUBNB QPWSʉB V QSPLFMKV LFMKV ÝQBSHMJ SFOV CJKFMPN MVLV NBOKF V DSOPN MVLV QSB[JMVLV QBÝLBOBUV CPSBOJKJ SOJA: 1PWSʉF LPKF JNB WJÝF CKFMBOʊFWJOB OFHP NFTP 4FN WJTPLPH QSPDFOUB CKFMBOʊFWJOB CPHBUF TV J NBTUJNB *OEVTUSJ KTLPN QSFSBEPN NPäF TF PETUSBOJUJ WJÝBL NBTUJ QB POB V TWBLPN TMVʊBKV NPäF CJUJ [BNKFOB [B NFTP V PCSPLV EJKBCFUJʊBSB LBP LPNBEJʉJ TPKF TPKJOP CSBÝOP MKVTQJDF PE TPKF TPKJO TJS UPGV TPKJOP NMJKFLP /FPQSBWEBOP KF TMBCP [BTUVQMKFOB V OBÝPK JTISBOJ .PäF TF LPSJTUJUJ EWB EP USJ QVUB TFENJʊOP QPMB TB NFTPN JMJ LBP QPUQVOB [BNKFOB [B NFTP PASULJ: +FEF TF V DJKFMPN TWJKFUV B NOPHJ HB [CPH DJKFOF J FOFSHFUTLPH VʊJOLB [PWV J meso siromaha. 7MBEBKV [BCMVEF P VQPUSFCJ QBTVMKB /FLJ HB EJKBCFUJʊBSJ QPUQVOP J[CBDVKV J[ KFMPWOJLB /FPQSBWEBOP KFS QBTVMK PCJMVKF EJKFUOJN WMBLOJNB J JNB WJTPL TBESäBK CKFMBOʊFWJOB EP %JKFCFUJʊBSJ NPHV EB HB LPSJTUF BMJ EB HB TQSFNBKV LBP ʊPSCBTU CF[ [BQSÝLJ J TB EPEBU LPN OFLPH QPTOPH NFTB QPTOB HPWFEJOB *[CKFHBWBUJ vHSBIʊF OB UBWʊFw HVTU QBTVMK TB TMBOJOPN J TVWJN NFTPN KFS KF QBTVMK JPOBLP J[V[FUOP WFMJLF FOFSHFUTLF WSJKFEOPTUJ SUVI GRAŠAK, BOB, SOČIVO: 4MJʊOJI TV TWPKTUBWB J LBSBLUFSJTUJLB LBP QBTVMK ŽITARICE: 7BäBO J[WPS CKFMBOʊFWJOB EP BMJ J WJUBNJOB J EJKFUOJI WMBLBOB J NJOFSBMB QB TV OFPQIPEOF V JTISBOJ 7JTPL TBTUPKBL TLSPCB PHSBOJʊBWB VQPUSFCV LPE EJKBCFUJʊBSB V WFʉJN LPMJʊJOBNB BMJ JI OF USFCB [BPCJMB[JUJ WFʉ VNKFSFOP KFTUJ

Hljeb je najpoznatiji proizvod dobijen iz žitarica. Jesti ga oko 150 gr dnevno, podijeljen u tri obroka, po mogućstvu crni, raženi i grahama hljeb. Povremeno unositi i pahuljice od žitarica, kuvanu geršlu (ljušteni ječam), kuvanu pšenicu i mladi kukuruz - zbog bogatstva u dijetnim vlaknima. HELJDA: Heljda, za koju mnogi misle da je žitarica, manjeg je kalorijskog učinka od žitarica. Ima manje masnoća, dosta dijetnih vlakana i skoro duplo više bjelančevina od žitarica (15%). Kuva se slično pirinču. Treba je više koristiti u ishrani dijabetičara, jer pomaže boljem regulisanju nivoa šećera u krvi. PEČURKE: Imaju dva do četiri procenta bjelančevina u sebi i vrijednost ovih bjelančevina je u tome što sadrže sve bitne amino-kisjeline koje druge biljke nemaju. Pečurke sadrže zanemarljive količine masti i mali procenat ugljenih hidrata bez skroba i saharoze, pa su odlična dijetalna hrana čak i za osobe oboljele od dijabetesa. Od vitamina najzastupljeniji su vitamini B grupe (B3 i B5 najviše), malo vitamina C, umjereno vitamina E, a pojedine vrste, kao lisičarka, sadrže i vitamin A. Pečurke su jedina biljna vrsta koja sadrži i nešto vitamina D. Pečurke, zapravo, i nisu biljke, jer ne posjeduju sposobnost fotosinteze (nemaju hlorofil). Pečurke koriste organske materije za svoju ishranu, pa možemo reći da su po toj svojoj osobini bliže životinjskim vrstama. Od mineralnih supstanci najviše imaju kalijuma, fosfora, srebra, gvožđa, a pojedine divlje vrste i bakra i selena.

Danas se vještački uzgajaju samo šampinjoni, bukovače i ši-take, a oko 200 vrsta šumskih pečuraka je jestivo. Kod upotrebe ovih pečuraka OPREZ, jer mnoge otrovne pečurke liče na jestive vrste, a posljedice trovanja mogu biti kobne. Birajte samo mlade plodove za ishranu i to samo ako ste provjereni znalac. Spremajte ih odmah po branju ili kupovini, jer su vrlo kvarljiva roba (ako nisu zamrznute, ili u salamuri), mogu da se održe najviše do tri dana, pa počnu da trule i da se raspadaju. Pečurke se teško vare, zbog hitina koji neki svrstavaju u dijetna vlakna, pa oprezno sa količinama. Pečurke treba da budu dodatak jelu, a ne glavno jelo. Za jedan obrok uzmite do 200 grama pečuraka. Zbog svojih izvanrednih karakteristika, malo kalorijskog učinka, obavezno ih uvrstite u svoj jelovnik. Najkvalitetnije šumske gljive (pečurke) su: vrganj, smrčak, lisičarka, jajčara, lactarius (borovnjača), rujnica, koje se mogu naći kod nas. NEMOJTE JESTI PEČURKE AKO NISTE 100% SIGURNI DA SU JESTIVE. NEMOJTE KUPOVATI PEČURKE NA PIJACAMA, POGOTOVU AKO NISTE DOBAR POZNAVALAC GLJIVA. JEDITE SAMO MLADE, ZDRAVE PLODOVE, JER STARI PLODOVI MOGU DA FERMENTIŠU I PROMIJENE SVOJA SVOJSTVA. IZBJEGAVAJTE DA JEDETE PEČURKE KOJE NISU TERMIČKI OBRAĐENE (SKUVANE ILI PRŽENE).

I ZDRAVLJE Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene

Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti. Savremeno naučno shvatanje zdravlja - zasnovano na dokazima - podrazumijeva da ponašanje, odnosno način života i navike pojedinca, značajno određuju njegovo stanje zdravlja. Kaže se da zdravlje predstavlja zbir „rezervnih kapaciteta” osnovnih funkcionalnih sistema. To je razlog zbog kojeg svako od nas treba da razmisli o svom odnosu prema rezervama zdravlja. Treba provjeriti da li svojim načinom života trošimo i smanjujemo rezerve zdravlja i da li dovoljno radimo na očuvanju i unapređenju zdravlja. Fizička aktivnost pripada grupi bihejvioralnih faktora a koliko je ona značajna za svakog čovjeka na njegovom putu do dobrog zdravlja i potrebne psiho-fizičke kondicije dokazala su brojna istraživanja. Ako je fizička aktivnost svaki pokret tijela nastao kontrakcijom skeletne muskulature za koji je neophodna energija, onda je lako zaključiti da svako od nas može u manjoj ili većoj mjeri da se bavi nekim oblikom fizičke aktivnosti. Svakodnevna fizička aktivnost koja je individualno prilagođena povećava fizičku kondiciju i radnu sposobnost. Dobra fizička kondicija će omogućiti da se bez zamora obavi određeni obim fizičkih aktivnosti, što je veoma važno za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Pozitivan efekat na zdravlje koji ispoljava kontinuirana fizička aktivnost višestruk je. Praktično nema organa i sistema organa na koji fizička aktivnost ne ostvaruje povoljne efekte i gdje ne umanjuje rizik od obolijevanja i to na sljedeće načine: - Smanjuje rizik nastanka i rizik smrtnosti od bolesti srca - Smanjuje rizik od moždanog udara - Smanjuje rizik nastanka narednog infarkta miokarda osoba koje su već imale jedan srčani udar - Snižava ukupni holesterol i trigliceride i povećava „dobar” - HDL holesterol - Smanjuje rizik od nastanka povišenog krvnog pritiska - Kod osoba koje već imaju povišen krvni pritisak, pomaže u snižavanju istog - Smanjuje rizik od gojaznosti

i dojke

- Smanjuje rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 - Smanjuje rizik za nastanak karcinoma debelog crijeva

- Pomaže smanjenju i održavanju normalne tjelesne mase - Smanjuje osjećaj depresije i anksioznosti - Poboljšava psihološko blagostanje i kvalitet života - Smanjuje osjećaj stresa - Smanjuje rizik od respiratornih infekcija - Pomaže izgradnji i održavanju mišića, kostiju i zglobova (osteoporoza ! ). Fizička aktivnost, kao bilo koji oblik mišićne aktivnosti koji dovodi do potrošnje energije većeg nego u mirovanju, može biti: preventivno, dijagnostičko (ergometrija) i terapijsko sredstvo. Dozira se učestalost, intenzitet, trajanje i oblik fizičke aktivnosti - pravila važe kao i za svaki drugi lijek. Doza mora biti individualno određena, a to znači primjerena polu, godinama, zdravstvenom stanju, fizičkoj sposobnosti, zanimanju osobe i mora, takođe, biti individualno programirana i kontrolisana. Opšta je preporuka da fizička aktivnost traje najmanje 60 minuta tokom dana. Važno je da bude svakodnevna. Sa druge strane, fizička neaktivnost, odnosno sedentarni način života i te kako pomaže u razvoju velikog broja poremećaja zdravlja. Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, fizička neaktivnost je jedan od 10 vodećih uzroka smrtnosti ili nesposobnosti. Više od 2 000 000 slučajeva smrti godišnje nastaje zbog neaktivnosti, a 60-85% ljudi širom svijeta je nedovoljno aktivno ili potpuno fizički neaktivno. Upravo to su razlozi zbog kojih je prije deset godina osmišljen Međunarodni dan fizičke aktivnosti - 10. maj - sa ciljem podizanja svijesti cjelokupne svjetske javnosti o značaju i važnosti redovne fizičke aktivnosti u očuvanju i unapređenju fizičkog, psihičkog i mentalnog zdravlja. Umjesto zaključka citat francuskog ljekara iz XVII vijeka - Tiso: „Kretanje može da zamijeni mnoge ljekove, ali nijedan lijek ne može da zamijeni kretanje !”

MEDICUS QVIZ

STICANJE ZNANJA

Medicus Qviz je prvi kviz studenta i mladih doktora biomedicinskih nauka u našoj zemlji. Sastoji se od pitanja iz biomedicinske tematike, a u potpunosti se odvija na Fejsbuk grupi „Medicus Qviz“, gde se mogu saznati sve informacije vezane za učestovanje u kvizu. Odluka o osnivanju Medicis Qviza donijeta je na redovnoj Sjednici Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta i osmišljena je tako da takmičari provjere svoje znanje iz mnogih oblasti grana biomedicinskih nauka na zabavan način. Učestvovanje u kvizu je i prilika da takmičari saznaju nešto novo, da se podsjete zaboravljenih činjenica, ali prije svega, cilj takmičenja se ogleda u druženju, jačanju kolegijalnosti i otkrivanju zabavne strane studiranja ovih veoma zahtjevnih nauka. Sva pitanja i zadaci koji se postavljaju u kvizu preuzeti su iz zvanične literature, sa provjereih medicinsko- edukativnih sajtova, tako da je vjerodostojnost tačnih odgovora na najvišem nivou. Kviz se održava jednom sedmično u nedjelju, u 20 časova. O eventulanim pormjenama termina održavanja takmičari će biti blagovremeno obaviješteni. Nakon svake epizode kviza pravi se rang lista sa osvojenim poenima, kako bi na kraju mjeseca imali mjesečnog pobjednika koji je zaslužio titulu – doktor mjeseca. Doktor mjeseca dobija nagradu i diplomu, a Medicus Qviz će se potruditi da mu obezbijedi i adekvatnu promociju. Ovakvim sistemom takmičenja stiče se titula doktora za april, maj i jun. Nakon ova tri mjesečna takmičenja sabiraju se svi osvojeni poeni, pravi se konačna rang-lista i određuje pobjednik prve sezone kviza koji stiče titulu Medicus. Najbolje tamičare očekuju vrijedne nagrade. Učestovanje u prvoj sezoni kviza je besplatno, odnosno, svi članovi Fejsbuk grupe Medicus Qviz imaju pravo učestovanje. Bodovanje se vrši na sljedeći način: Prijava: Svi koji se prijave u prvih 15 minuta kviza dobijaju 1 poen (osim u pilot emisiji gdje svi prijavljeni tokom cijele emisije dobijaju po 1 poen). Pitanja opšteg značaja: Prvi učesnik koji tačno odgovori

dobija 3 poena, drugi 2 i treći tačan odgovor dobija 1 poen. Da/ne pitanja: Svi takmičari koji odgovore tačno u okviru jednog minuta dobijaju 1 poen (osim pilot emisje gdje svi takmičari dobijaju po 1 poen). Slagalica: Svako slovo donosi po 0,5 poena. Takmičar koji prvi sastavi najdužu riječ od ponuđenih slova, dobija bonus 3 poena. Ostali takmičari, takodje, dobijaju bodove, pod uslovom da se riječi ne ponavljaju. Dopuni rečenicu: Prvi tačan odgovor vrednuje se sa 2 poena po rječi. Multiple choice: Prva tri takmičara sa tačnim odgovorom dobijaju po 2 poena. Izbaci uljeza: Prva tri takmičara koji tačno odgovore dobijaju po 3 poena. Picture diagnosis: samo prvi tačan odgovor dobija 5 poena. U kvizu mogu učestvovati svi studenti biomedicinskih nauka (medicina, stomatlogija, farmacija, bilogija kao i mladi doktori) Velika edukativnost ovog kviza, koji je već na samom početuku (12. april ove godine) izazvao veliko interesovanje, ogleda se u nesvakidašnjem i zanimljivom načinu sticanja znanja. Predsjednik Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta Lukač Edin

U fokusu nauke i inovacija Na dodiru tradicije i savremenog oštroumlja, u kolijevci vremena, gdje je uspjeh strogo mjeren sekundama - u Ženevi ni malo slučajno, održana je Treća Evropska Konferencija o Karcinomu Pluća u organizaciji ESMO-a (The European Society of Medical Oncology). Kao ne-profitna organizacija od samog osnivanja 1975.godine, misija ESMO-a posvećena je unaprijeđenju znanja medikalnih onkologa i promovisanju multidisciplinarnog pristupa u terapiji maligniteta, sa krajnjim ciljem unapređenja zdravlja i kvaliteta života oboljelih pacijenata. Danas, već moćna alijansa sa više od 7000 posvećenih onkologa iz preko 120 zemalja, fokus svojih aktivnosti smjestila je 18. aprila u zdanju PalExpo-a, onoliko prostranom koliki su i umovi onih koji inoviraju zdravlje, a među kojima je svoje zasluženo mjesto zauzela i farmaceutska kuća Hoffmann – La Roche. U okviru Treće Evropske Konferencije o nesitnoćelijskom karcinomu pluća, poseban prostor bio je posvećen simpozijumu farmaceutske kuće Hoffmann – La Roche. Fokusirajući „pod lupom“ patološki supstrat ne-sitnoćelijskog karcinoma pluća, Roche je predstavio i činjenicama potkrijepio inovacije koje danas olakšavaju liječenje ove zloćudne bolesti. Veliki akcenat stavljen je na terapijsku primjenu inhibitora tirozin-kinaze, koji su dostupni u liječenju ne-sitnoćelijskog karcinoma pluća i u Crnoj Gori. Primjena lijekova iz ove terapijske grupe, već dugo obezbjeđuje duži, bolji i kvalitetniji život našim pacijentima u periodu do i nakon progresije bolesti. Prepoznajući problematiku loše prognoze sa kojom su suočeni pacijenti oboljeli od ne-sitnoćelijskog karcinoma pluća, Roche je pokazao tendenciju ka razvoju niza bioloških agenasa, jedinstvenih i neponovljivih ne samo po svojoj

bilološkoj strukturi, nego i po načinu djelovanja i efikasnosti. Ovi biološki agensi iz reda monoklonskih antitijela, dizajnirani visoko sofisticiranim kompleksnim procesom, samostalno ili u kombinaciji sa već potvrđeno efikasnim inhibitorima tirozin kinaze, sposobni su da ukrote malignu bolest zaustavljajući tumorske ćelije u njihovom rastu i diobi. Naša farmaceutska kuća je u ovom pravcu napravila veliki iskorak primjenom monoklonskih antitijela, kao prvih agenasa koji su u borbi sa ne-sitnoćelijskim karcinomom pluća po prvi put obezbijedili oboljelim pacijentima preživljavanje duže od godinu dana. Svoja iskustva u liječenju oboljelih pacijenata, aktivnim učešćem u diskusijama, iznijele su i dr sci.onkologije Nada Cicmil-Sarić i dr sci. radioterapije Svetlana Ćorsović sa Klinike za Onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore. Učešće na ovom kongresu obezbijedilo je nove informacije i evaluaciju regionalno postignutih rezultata u dijagnostici i svim modalitetima terapije jednog od najmalignijih tumora čovjekovog organizma. U doba globalnog ekonomskog zatišja, vođen idejom o boljem kvalitetu života pacijenata, Roche i dalje prepoznaje značaj edukacije osnažujući je sopstvenim inovacijama. Dr med. Nikoleta Sjekloća Hoffmann – La Roche

LASERSKO LIJEČENJE BPH Pripremili: Prof. dr Bogdan Pajović Dr Nemanja Radojević Dr Marko Vuković

Riječ „laser” je skraćenica za engleski naziv „Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation”. Laser je moćan snop fotona koji predstavljaju čestice elektromagnetnog zračenja. Svi fotoni u snopu imaju istu talasnu dužinu i paralelan pravac kretanja. Laserski snop omogućava dejstvo velike energije na malu zonu tkiva. Posljedica je koagulaciona nekroza tkiva koju daje snaga od 60 W. Snaga od 100 W daje tzv. vaporizaciju tkiva (pretvaranje u paru). Oba procesa izazivaju značajan edem u okolnom tkivu. Kao komplikacija može se javiti zastoj mokraće.

se pomoću transuretralnog ultrazvuka. Metoda je teška za izvođenje. Poslije nje su izraženi nadražajni simptomi (učestalo, otežano i bolno mokrenje) i potrebna je dugotrajna kateterizacija. Zbog toga je metoda TULIP gotovo napuštena. Aparat UROLASE koristi vlakno koje laserski snop oslobađa bočno, pod pravim uglom. Vlakno nije u direktnom kontatku sa tkivom, već se snop usmjerava na 4 ili više tačaka na adenomu (nekontaktna primjena vlakna). Aparat ULTRALINE ima vlakna za kontaktnu i nekontaktnu primjenu. Iako se aparatom UROLASE postiže značajno smanjenje simptoma bolesti i poboljšanje protoka mokraće, neželjeni efekti liječenja još uvijek su značajni. Zbog jakog edema (otoka) tkiva prostate gotovo svi bolesnici imaju period zastoja mokraće u trajanju od 1-3 sedmice. Dokle god traje retencija mokraće neophodna je kateterizacija bešike, a to izaziva bolove, osjećaj pečenja i druge komplikacije. Sem toga, aparatima koji izazivaju samo koagulacionu nekrozu ne postiže se mjerljivo smanjenje veličine prostate.

Slika 1. Savremeno usmjeravanje laserskih zraka pod pravim uglom (engl. side-firing)

U terapiji ovog oboljenja prvobitno su korišćena vlakna koja na svome kraju oslobađaju laserski snop svjetlosti (engl. end- firing). Sa ovim vlaknima teško je usmjeriti laserski snop na režnjeve adenoma. Usmjeravanje je lakše obaviti kroz vlakna koja oslobađaju laserski snop pod pravim uglom (engl. side-firing). Ako se koristi sistem TULIP1, usmjeravanje laserskog snopa vrši

Slika 2. Aparat za transuretralnu evaporaciju prostate (TUEP)

Bolji efekat se postiže aparatima koji omogućavaju vaporizaciju tkiva (razaranje uz oslobađanje vodene pare i ugljenog vodonika). Pri primjeni odgovarajuće energije može se postići i neposredna kavitacija u tkivu prostate (stvaranje šupljina). Transuretralna evaporacija prostate (TUEP) laserom često daje poboljšanje protoka mokraće, koje se može uporediti sa efektima elektroresekcije (TUR) prostate. Prema iskustvu nekih urologa, vlakna koja bočno oslobađaju laserski snop imaju malu sposobnost vaporizacije. Mnogo bolji efekat postiže se primjenom vlakana koja se ubadaju u tkivo prostate i u direktnom kontaktu sa tkivom, na svom kraju izazivaju efekt vaporizacije. Ova metoda je poznata kao intersticijalna laserska koagulacija (ILC). Preimućstvo intersticijalne laserske koagulacije zasniva se na neposrednom termičkom dejstvu na tkivo adenoma (vaporizacija), bez oštećenja uretre. Smanjenje veličine prostate veće je nego pri korišćenju vlakana koja se nalaze u uretri i bočno oslobađaju laserski snop, pri čemu samo vlakno nije u kontaktu sa hiperplastičnim tkivom.

krvarenje u toku i poslije primjene lasera znatno je manje. Vrijeme hospitalizacije je kraće, ali su efekti „laser prostatektomije” manje neposredni, pa je potreba za kateterizacijom bešike duža nego poslije TURP-a. Duže traju i nadražajni simptomi, ponekad više sedmica. Naknadna elektroresekcija prostate (TURP) potrebna je kod 8-30% bolesnika. Rezultati „laser prostatektomije” nepredvidljivi su, a udaljeni rezultati (nakon 5, 10 ili više godina) takođe nisu poznati. Aparatima koji koriste vlakna sa bočnim snopom i pod kontrolom oka (vizuelna laserska ablacija, VLAP) mogu se liječiti prostate manje veličine, najviše do 50 g težine. Veličina adenoma nije faktor ograničenja za intersticijalnu lasersku koagulaciju (ILC). Primjena lasera nije opasna ni za pacijenta ni za ljekara, ako se primijene predviđene mjere zaštite (nošenje specijalnih naočara itd.).

Slika 4. Direktni prikaz efikasnosti primjene lasera na tkivo prostate kod BHP-a

Slika 3. Prikaz tehnike vaporizacije tkiva prostate

Dosadašnja iskustva pokazuju da je liječenje intersticijalnom laserskom koagulacijom i vaporizacijom tkiva („laser prostatektomija”) superiornije od bilo koje invazivne neoperativne metode liječenja. Metoda ILC može nesumnjivo da smanji opstrukciju izazvanu BPH-om. U poređenju sa TUR-om prostate,

Za transuretralnu resekciju prostate može, takođe, da se koristi energija lasera. Za resekciju prostate najpogodniji je Holmium laser. Resekcija prostate Holmium laserom po efikasnosti može se uporediti sa TURP i enukleativnom adenomektomijom. Rizik od krvarenja poslije resekcije ovim laserom manji je nego poslije hirurške adenomektomije. Trajanje hospitalizacije i nošenje stalnog katetera takođe traje kraće u poređenju sa njegovom primjenom nakon operacije. Resekcija Holmium laserom može da se izvodi kod svih anatomskih tipova BPH-a. Podesne su sve metode liječenja laserom, naročito za bolesnike sa velikim rizikom od operacije. Potrebna je, međutim, veoma skupa aparatura i posebno uređene prostorije, radi zaštite od oštećenja očnih struktura.

International Health d.o.o. Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

BEZBJEDNOST PACIJENATA I PROCJENA ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA — Pod okriljem Evropske komisije i uz podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore u Podgorici je 14-15. maja upriličena radionica na temu „Dobra praksa za bezbjednost pacijenata i procjena zdravstvenih tehnologija”. Projekat je realizovan u okviru - TAIEX programa (Technical Assistance Information Exchange) - Biro za pružanje tehničke pomoći i razmjenu informacija Generalnog direktorata za proširenje Evropske unije, koji

istakla je zadovoljstvo zbog učešća Ministarstva zdravlja u projektu ove vrste. Ona je navela da je ovo prva radionica iz oblasti vezanih za kvalitet zdravstvene zaštite u Crnoj Gori koja je organizovana uz pomoć TAIEX-a, a jedna u nizu onih koje je posljednjih mjeseci Ministarstvo zdravlja sprovelo u okviru Projekta unapređenja sistema zdravstva podržanog od Svjetske banke. Demografske promjene, razvoj novih zdravstvenih tehnologija,

Prim. dr Jadranka Lakićević

pruža kratkoročnu tehničku pomoć na području usklađivanja, primjene i sprovođenja zakonodavstva Evropske unije sa zakonodavstvom zemalja kandidata za pristup ovoj organizaciji. U krugu profesionalaca iz najuticajnijih sfera zdravstvenih sistema nekoliko evropskih zemalja okupljenih u Hotelu „Podgorica”, prezentovane su najnovije aktivnosti, preporuke i primjeri dobre ljekarske prakse. Prvog dana sastanka prisutnima su se obratili prim. dr Jadranka Lakićević, pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore, dr Lucija Gvidoti, savjetnik u Ministarstvu zdravlja Italije, i mr Jos Kraus, predstavnik Akademskog medicinskog centra iz Holandije. Otvarajući ovaj naučni skup, prim. dr Jadranka Lakićević

povećana očekivanja i potrebe pacijenata i građana, rast troškova u sektoru zdravstva, osjećaj otuđenosti i nesigurnosti koji se posljedično javlja kod pacijenata, te konkurentnost na nivou privatnog zdravstvenog sektora, neki su od faktora koje je prim. dr Lakićević navela kao uzroke stvaranja pritiska na sistem javnog zdravstva. - Glavni pravci reforme zdravstvenog sektora zasnovani su na jednom od osnovih principa kvalitetne zdravstvene zaštite, a to je usmjerenost prema bolesniku, odnosno stvaranje sistema u kojem centralno mjesto ima pacijent i njegove potrebe. Osim usmjerenosti prema bolesniku, jedan od prioriteta Strategije za unapređenje kvaliteta i bezbjednost pacijenata koju je Vlada Crne Gore usvojila u februaru ove godine je i bezbjednost

pacijenata, odnosno organizacija i funkcionisanje zdravstvenog sistema na način da se on učini što je moguće sigurnijim, kako za bolesnika tako i za one koji pružaju zdravstvenu zaštitu - objasnila je dr Lakićević. Jedan od definisanih strateških prioriteta predstavljaju uvođenje i procjena zdravstvenih tehnologija. - Sve veći napredak u istraživanjima, medicinskim strukama nudi nove tehnologije za koje je potrebno primjenom principa medicine zasnovane na dokazima (EBM - Evidence based medicine) objektivno procijeniti u kojoj mjeri svaka pojedina metoda doprinosi dobrobiti za zdravlje pacijenata u odnosu na postojeće, uključujući: kliničku efikasnost i djelotvornost, bezbjednost, ekonomičnost i organizacionu implikaciju, a u kontekstu brojnih pravnih i etičkih pitanja i socijalnih posljedica. Iz tih razloga su nam neophodna iskustva zemalja Evropske unije, kako bi se nove napredne tehnologije za dijagnostiku i liječenje uvodile u kliničku praksu na najracionalniji način, poštujući načela efikasnosti, dobre stručne prakse i bezbjednosti pacijenata - navela je dr Lakićević.

A. R.

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

Razmatrajući pitanja medicinske greške i uopšte odnos sistema prema tom nezaobilaznom segmentu rada, gosti iz inostranstva govorili su i o neophodnosti uspostavljanja planiranog sistemskog odgovora i participacije svih aktera sistema, naravno i pacijenata, u cilju preveniranja stručne greške i uspostavljanja što sigurnijeg zdravstvenog sistema. U radnom dijelu sastanka, drugog dana Radionice, prezentacije je imao i mr Antonio Sarija Santamera, direktor Španske agencije za procjenu zdravstvene tehnologije. U opsežnom multisesijalnom obraćanju prisutnima on je prikazao odrednice nadzora zdravstvene tehnologije, njihovu primjenu u praksi Španije, viđenje situacije u Crnoj Gori, te indikatore za praćenje sistema zdravstvene njege. Budući da rad na usavršavanju kvaliteta u zdravstvu predstavlja koncept na kom se sve više insistira, skup u Podgorici može se smatrati tek jednim u nizu međunarodnih radionica koje će, svakako, imati značajan uticaj na jačanje sistema zdravstva kod nas.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI: - HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane. Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija. BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

NOVI DIJETALNI TREND U SVIJETU SLAVNIH

DIJETA BEZ GLUTENA RECEPT ZA INSTANT SL AVU Jedan od trenutno najaktuelnijih trendova u svijetu slavnih jeste primjena dijete bez glutena, popularno nazvane gluten free. Sve veći broj slavnih ličnosti javno se deklariše kao promoter tog koncepta ishrane. Iako je, sasvim očigledno, u pitanju još jedan u nizu hirova dozvoljenih ovom dijelu populacije, ovaj vid dijete čak i u okviru opšte populacije dobija sve veći broj pristalica. Doprinos tome, očigledno, dali su slavni. Dijeta bez glutena u osnovi je antialergijski tretman ishranom. Bez obzira na bučnu promociju efekata ovog stila ishrane, ipak je teško povjerovati u matematički izveden zaključak da se od otprilike 3% svjetske populacije, koliko se procjenjuje da postoji osoba koje izražavaju efekte nepodnošenja proteina

pšenice - glutena, ogroman procenat pripada baš populaciji slavnih. Oni među njima, a veliki ih je broj, koji sprovode navedeni oblik ishrane, veoma požrtvovano brane svoje dijagnoze tvrdeći da dijeta bez glutena predstavlja lijek izbora za njihovo zdravlje. Bez obzira na to o kom obliku nepodnošljivosti glutena se radi - o alergiji, senzitivnosti, intoleranciji ili pak celijakiji, evidentno je da lista pristalica ove popularne dijete svakim danom biva osnažena još ponekim slavnim imenom. Ne treba se onda posebno ni čuditi ako se pojavi vijest da je tokom popularnog američkog Sandens filmskog festivala poseban dio programa činila upravo promocija prehrambenih proizvoda dizajniranih

Novak Đoković

Sedrik Benson

Viktorija Bekam

na ovoj bazi. Tom prilikom bezglutenski artikli dobili su javnu podršku od strane slavnih degustatora: Elizabet Olson, Lil Džon, Emili Blent, Rejšide Džons i Marija Lopeza. Nije, naravno, čudno ni to da se sve veći broj kompanija opredjeljuje za plasman proizvoda iz ove oblasti ishrane. Namjenski se proizvodi veliki broj vrsta brašna bez glutena, gotovih jela i raznih drugih hranljivih materija. U pohvalama efekata ove dijete ide se dotle da se uspjeh pojedinih slavnih ličnosti pripisuje baš ovoj promjeni u ishrani. Intolerancija na gluten, za koju se tvrdi da postoji kod danas najuspješnijeg svjetskog tenisera Novaka Đokovića, upravo na taj način dobila je veliki prostor u svjetskoj štampi. Slučajno ili baš motivisano uvođenjem dijete bez glutena, cijeli niz njegovih trijumfa uslijedio je nekako baš u vrijeme kada je slavni teniser počeo da koristi ovaj vid ishrane. Nevjerovatna sportska vještina u stvari je plod nejedenja pšenice ?!! Ni manje ni više nego celijačnu bolest imaju Dru Briz, Zoe Dešanel, Suzi Izman, Hejdi Kolins, Ket Olberman, Sedrik Benson i Elizabet Hezelbek. Za one manje upućene, konzumacija hrane koja sadrži neki od proteina pšenice kod ovih osoba može da izazove veoma neprijatne zdravstvene probleme - prije svega abdominalne. U obilju „rariteta” i „informacija iz prve ruke”, koji se svakodnevno nude na tržištu vijesti iz žute štampe, nađe se, naravno, i neki pouzdan podatak. Moguće, stoga, da i ovi podaci ne predstavljaju samo pokušaj skretanja pažnje javnosti na neku od ne baš previše popularnih zvijezda. Od onih svima ipak dobro znanih ličnosti po alergiji na gluten izdvajaju se npr. Viktorija Bekam i Džesika Simpson.

Džesika Simpson

Dru Briz

Hronika 2. maj - PRERANO SE RODI OKO 15 MILIONA BEBA U svijetu se, po najnovijoj statistici Svjetske zdravstvene organizacije, prerano rodi oko 15 miliona beba. Imajući u vidu veoma izraženu rizičnost za umiranje tokom ovakvog porođaja, stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije upozoravaju da ukoliko se primijeni makar i najjednostavniji oblik liječenja, čak 75 % ovih beba ima veliku šansu da preživi. Drugačije rečeno, ovo se događa sa učestalošću većom od 1 : 10.

ljama svijeta - pacifičkim - evidentirano da učestalost ove bolesti obuhvata čak 1/3 populacije. Nezarazne bolesti, istaknuto je od strane SZO-a, u ovom trenutku uzrokuju oko 2/3 svih smrtnih slučajeva. Značajan napredak ostvaren je u borbi za produženje života majki i djece, što čini jednu od strategija SZO-a, pa je broj smrtnih slučajeva djece mlađe od 5 godina sa 10 miliona (2000. god.) smanjen na 7.6 (2010. god.). 23. maj - DR MARGARET ČEN DOBILA JOŠ JEDAN MANDAT NA ČELU SZO-A Izvještaj u čijoj je izradi učestvovalo oko 40 profesionalaca nudi detaljan plan za prevenciju umiranja prerano rođenih beba. - Preterminski porođaj je vodeći uzrok smrtnosti novorođenčadi u svijetu i drugi po redu uzrok smrti djece mlađe od 5 godina, nakon upale pluća - navodi se u ovom dokumentu. Ovi slučajevi čine 11.1 % svih porođaja, tj. 12 % u nerazvijenim i 9 % u ekonomski razvijenijim državama svijeta. 16. maj - PORAST PRISUSTVA HIPERTENZIJE I DIJABETESA Svjetska zdravstvena statistika, čiji su podaci objavljeni 16. maja, na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije, upozorava da novi podaci pokazuju porast broja slučajeva prisustva hipertenzije i dijabetesa. Aktuelna je procjena da jedna od tri osobe u svijetu pati od povišenog krvnog pritiska, što je stanje koje za posljedicu može imati nastanak cijelog spektra raznovrsnih kardiovaskularnih incidenata - od moždanog udara do sličnih pojava. Ujedno, procjenjuje se i da je porasla cifra incidence dijabetesa u opštoj populaciji. Čak jedna od 10 osoba ima dijabetes. Ovaj problem posebno je izražen u siromašnijim zemljama pa se u vezi sa tim navodi da u nekim afričkim državama čak oko pola odraslog stanovništva ima visok krvni pritisak. Globalna prevalenca za dijabetes iznosi oko 10 %, pri čemu je u nekim zem-

Dr Margaret Čen, koja je od novembra 2006. bila predsjednica Svjetske zdravstvene organizacije, obavljaće ovu dužnost u još jednom petogodišnjem mandatu. Novi rok za tu dužnost, prema odluci donešenoj u toku Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, biće započet 1. jula o. g. i trajaće do 2017. godine. U obraćanju prisutnima ona je navela da će glavne smjernice njenog daljeg rukovođenja ovom organizacijom biti da se održi zamah ostvaren u prethodnom mandatu, kao i da se kontinuirano vodi računa o poboljšanju zdravlja najugroženijih. Dr Čen, porijeklom iz NR Kine, svoje angažovanje u ovoj organizaciji započela je 2003. godine. Doktorantkinja Univerziteta Zapadnog Ontarija u Kanadi, dr Čen je pokazala veliku umješnost u rukovođenju ovom organizacijom. U toku njenog direktorskog staža uspješno je eliminisana epidemija ptičjeg gripa i akutnog respiratornog sindroma SARS. 26. maj - ODRŽANA 65. SVJETSKA ZDRAVSTVENA SKUPŠTINA 65. svjetska zdravstvena skupština održana je 26. maja u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije - Ženevi. Šestodnevna rasprava okupila je oko 3.000 delagata iz 194 zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije. Kao što je redovna praksa, i ovaj skup je okončan donošenjem novih globalnih zdravsvenih preporuka. Usvojena je Rezolucija 21, o čijim se odlukama navodi

da pokrivaju neke od najvećih izazova sa kojima se danas suočava javno zdravstvo: nezarazne bolesti i starenje, zdravlje majke i djeteta, pothranjenost i gojaznost, iskorjenjivanje dječje paralize i poštovanje zdravstvenih principa u vrijeme humanitarnih katastrofa. Ovom prilikom promovisan je i koncept univerzalnog zdravstva koji podrazumijeva ispomoć siromašnih zemalja sredstvima kojima raspolažu bogatije, ali je i ukazano na brojne pojedinačne ugrožavajuće faktora zdravlja i osnovne takve tendencije u svijetu. 30. maj - VJEŽBANJE MOŽE I DA ŠKODI

je istraživanje sprovedeno na malom uzorku pacijenata, 16 muškaraca i 18 žena, dobijeni podaci bili su prilično izjednačeni. Zaključak koji se nameće jeste da treba uticati na predstavljanje svih mogućnosti produžetka vrste. 31. maj - SVJETSKI DAN BEZ DUVANSKOG DIMA

Svaka zdrava osoba nema jednake benefite od bavljenja fizičkom aktivnošću. Podaci američkih istražvača iz centra za biomedicinska istraživanja u Peningtonu, koji su objavljeni 30. maja, pokazuju da kod čak 7% ukupnog broja osoba koje se aktivno bave fizičkim vježbanjem ove radnje mogu izazvati proširenje srčanog mišića i pojačati rizik za dobijanje dijabetesa. U okviru opisa koji nudi ova grupa istraživača navodi se važna smjernica da svaka zdrava osoba sedmično treba da obavi oko 150 minuta vježbanja umjerenim intenzitetom i 75 minuta intenzivnog vježbanja. Ova studija građena je na praćenju ponašanja 1.687 zdravih osoba. - Kod ispitanika su uočene neželjene reakcije i pojava kardiovskularnih faktora rizika za dijabetes. Identifikovanje prediktora tako neosnovanih odgovora i načina da se to spriječi, predstavlja put za personalizovanu recepturu vježbanja - navodi se u objašnjejnju zaključaka studije.

Pod logom Svjetske zdravstvene organizacije u velikom broju zemalja svijeta obilježen je svjetski dan bez duvanskog dima - 31. maj. Okvirna tema svih ovogodišnjih aktivnosti bio je uticaj duvanskih industrija kao glavne opasnosti za poštovanje okvirne konvencije o kontroli duvana. Globalna epidemija duvana godišnje ubije oko 6 miliona osoba u svijetu, od kojih su 600.000 žrtve pasivnog pušenja. Ukoliko aktivnosti za sprečavanje konzumacije duvanskih proizvoda ostanu na dosadašnjem nivou, do 2030. godine godišnja cifra žrtava porašće na 8 miliona. Otežavajuću okolnost predstavljaju i aktivnosti industrija duvana. One se posebno odnose na opstruiranje odluke o isticanju upozorenja o štetnosti duvana na paklicama duvanskih proizvoda, izbjegavanje sprovođenja zabrane o pušenju na javnom mjestu i sl.

31. maj - SVE ILI NIŠTA Liječenje od karcinoma, po rezultatima studije škotskih naučnika, baca u zasjenak sve projekcije budućeg života, pretpostavljajući ih jedino i samo izlječenju. U okviru istraživanja sprovedenog na Univerzitetu u Aberdinu ispitivane su mogućnosti osvješćenja pacijenata u smislu da se oni podstaknu da razmišljaju o skladištenju reproduktivnog materijala, npr. u banke sperme, te i traženju načina da se očuva reproduktivna moć žene. Iako

Poznati i zdravlje: Ksenija Popović, spisateljica

U SVIJETU DRUKČIJEM OD SVIH Svojim drugim po redu romanom „Uspavanka za Vuka Ničijeg”, koji je svijetlo dana ugledao marta ove godine, potvrđen je uspjeh autorke Ksenije Popović ostvaren prvijencem „Dječak iz vode”. Njen nesporan pripovjedački talenat uočava se u sposobnosti da se toliko opisivanoj problematici ljubavnih odnosa dvoje ljudi doda kontekst socijalne uslovljenosti, te tako pred čitaoca postavi jedna višedimenzionalna narativna konstrukcija koja i te kako zaokuplja pažnju. Rođena Podgoričanka, danas stanovnica Danilovgrada, Ksenija je dobar dio života provela u Italiji, Americi i Španiji. 2004. godina može se smatrati početkom njenog zapaženog istupa na književnu scenu. Dobitnica je značajne književne nagrade „Isidorinim stazama”. Kao odličan diplomac Studija za engleski i španski jezik i književnost na Filološko-književnom smjeru Katoličkog univerziteta u Milanu, ova mlada spisateljica istovremeno je i autorka „Gramatike italijanskog jezika”. U braku sa Ivanom Ivaniševićem, neodoljivo šarmantna Ksenija ima dvoje djece, Filipa i Lenu. Koji su osnovni izazovi koji su se pred Vama, kao pripovjedačem, nalazili u vrijeme pisanja romana? Kako treba da izgleda moderan pripovjedač? Moderni pripovjedači su toliko različiti da ih je nemoguće staviti u isti koš. Jedino od čega bi svi, po mom mišljenju, morali da bježimo su stereotipi. Nedavno sam pokušala da čitam „Pedeset nijansi sive”, knjigu koja je izazvala „bum” u čitavom svijetu zato što ima zanimljivih erotskih detalja, i zapanjena sam količinom stereotipa u njoj: djevojka je - naravno - veoma mršava, ali - naravno - zato što je prirodno takva i ne voli da jede, a ne zato što se trudi; veoma je lijepa, ali toga nije svjesna; muškarac je - naravno - nenormalno bogat i lijep i - naravno - svoj alternativni seksualni ukus duguje činjenici da su ga zlostavljali kad je bio mali. Da tek vidite izraze i metafore, pa to je strašno: njena podsvijest i njena unutrašnja boginja reaguju na sve što ona radi, o čemu razmišlja. I tako dalje. Moji najveći izazovi su bili kreiranje čiste rečenice, bez i jedne suvišne riječi, ali i prihvatanje činjenice da su se likovi i priča otimali mojoj kontroli i dobijali sopstveni život. Kad sam se konačno s tim pomirila, roman sam veoma brzo završila.

Šta očekujete od svoje čitačke publike? Da mnogo, neodoljivo, vole Vuka. Junaci Vaših romana su složene ličnosti prikazane u vrtlogu iskušenja proisteklih iz haotičnosti savremenog svijeta. Možete li prikazati njihove osnovne karakteristike? Nerado upoređujem „Dječaka” i „Uspavanku” jer „Dječaka” smatram mladalačkom pričom, koja ima veliku snagu, ali i stilskih manjkavosti. Međutim, sličnosti su očigledne: mladi ljudi koji su obilježeni nedostatkom ljubavi u djetinjstvu, koji vuku posljedice teških odrastanja kakva ni jedno dijete ne bi smjelo da iskusi.

Pored bavljenja romanom, veoma ste aktivni na društvenim internet mrežama. Šta očekujete od tog interaktivnog kontakta sa publikom?

Postoji li osobina savremenog crnogorskog društva koju biste, kada bi to bilo moguće, rado zamijenili nekom od karakteristika društava modernog svijeta?

Upravo to što ste i sami rekli - interakciju, kontakt. Otkad je izašao „Vuk”, dobila sam stotine zahtjeva za prijateljstvo na „Facebooku”. Imala sam 300 prijatelja, sad imam oko 700. Većina tih ljudi se javila i putem privatnih poruka, jer je osjetila potrebu da kaže da je pročitala knjigu i da podijeli svoje utiske. Takve povratne informacije su neprocjenjive.

Kukanje. Ljudi govore o gladi, i gladi naravno ima, ali nije ona baš tako rasprostranjena. Ne možeš govoriti da si gladan dok držiš najnoviji iPhone 4 u ruci. Možda nemam moralno pravo da pričam o gladi, jer nikad nijesam bila gladna - osim kad držim dijetu, naravno - ali činjenica je da nikad u Crnoj Gori, za razliku od svih drugih zemalja u kojima sam živjela i boravila, nijesam vidjela ljude da spavaju na ulici. Isto tako nikad u inostranstvu nijesam vidjela tako pune kafiće tokom radnog vremena. Svjesna sam da su teška vremena, ali ipak smatram da Crnogorci vole da što manje rade, a što više imaju. Toga nigdje nema.

Bavljenje fitnesom, sprovođenje dijeta i odanost zdravom stilu života, samo su neke od tema koje na duhovit način, ali sa iskrenom posvećenošču, opisujete u svojim blogovima. Koliko ste aktivni u svemu tome? Nažalost, veoma sam lijena u svemu tome, ali ne prestajem da se borim. Strašno mi teško pada to što sam se ugojila, ali i dalje jedem. Mislim da možda imam poremećaj ishrane, jer samo razmišljam o hrani, danonoćno. Borim se koliko mogu, pa sve to ide na talase: čas sam disciplinovana, čas trpam sve što stignem. I u međuvremenu patim što više nemam tijelo koje sam nekad imala, niti zdravlje koje sam nekad imala, baš kao što mi teško padaju neke od posljedica porođaja. Rodila sam dva puta u godinu i po, i donji dio kičme mi je u takvom stanju da mogu da ležim samo u jednom položaju. Odjednom se osjećam kao da moje tijelo ima šezdeset godina, a um dvadeset, i taj raskorak me užasno nervira. A rješenje je, naravno, samo u mojoj glavi, jer svi mi znamo kako se mrša i svi mi znamo kako se živi zdravo. Što nas u tome sprječava - to je već druga priča. Majka ste dvoje djece. Kako doživljavate roditeljstvo? Šta očekujete od sebe kao roditelja? Roditeljstvo doživljavam kao najljepšu i najvažniju obavezu mog života. Svoju djecu ne volim, već obožavam, i ništa mi nije važnije od njihove sreće i budućnosti. Od sebe kao roditelja očekujem da učinim sve što je u mojoj moći da ih oblikujem u normalne ljude koji će u svakom trenutku znati da je sasvim u redu to što nijesu savršeni, u ljude koji neće odrastati uz nekoga ko će im stalno nabijati na nos njihove mane. Želim da im do besvijesti ponavljam ono što je u njima dobro, da ih naučim da prihvataju same sebe i da se nikad nikome ne sklanjaju s puta. Aktivni ste i u diplomatiji Crne Gore. To zapravo i jeste jedna vrsta umjetnosti. Kako doživljavate tu svoju misiju ? Ne samo da nijesam aktivna na političkoj sceni, nego čak godinama vodim računa da nigdje javno ne pominjem politiku. Smatram da, ukoliko čovjek nije u izvršnoj vlasti, politika nije ništa više od mora uludo potrošenih riječi i živaca. Istina, zaposlena sam u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, ali sam kao diplomata bila konzul, dakle najviše se bavila našom dijasporom i zaštitom njihovim prava i interesa u zemlji službovanja, odnosno Italiji. Sad sam već nekoliko godina na porodiljskom odsustvu, koje je upravo isteklo, pa sam podnijela zahtjev za neplaćeno odsustvo dok moje mlađe dijete, Lena, ne napuni tri godine. U međuvremenu ću honorarno sarađivati sa Atlas televizijom.

Omiljeni tip ishrane. Kulinarski recept možda? Definitivno italijanska kuhinja, mada i španska. Recept? Pošto je u pitanju časopis Medical, odabraću nešto lako, brzo i veoma zdravo:

SASTOJCI ZA 3 OSOBE: Zelena salata 4 mini paradajza, podijeljena na polovine 500 g očišćenih škampa 2 kašike maslinovog ulja 1 zub bijelog luka, tanko isjeckanog 1 kašika + 1 kašičica isjeckanog svježeg ruzmarina 1 cijeđeni limun Krupna morska so Biber U veliku činiju stavite škampe, 1 kašiku maslinovog ulja, bijeli luk, 1 kašiku ruzmarina i pola cijeđenog limuna. Začinite solju i biberom i promiješajte. Zagrijte gril-tiganj na srednje-jačoj vatri. Popržite škampe: 1 minut jednu stranu, 1 minut drugu. Pomiješajte ih sa salatom i pospite preostalim maslinovim uljem i limunom, zatim preostalim ruzma ruzmarinom.

Poruka čitaocima MEDICALA. Učite na tuđim greškama. A kad uvidite kako se to radi, naučite i mene, molim vas! A. Radanović

OKUPACIONO-RADNA TERAPIJA KOD

„Zavisnost od neke droge ili psihoaktivnog sredstva (alkohola, psihofarmakološki medikamenti, opijati, nikotin i sl.) podrazumijeva da pacijent zbog psiholoških ili fizioloških razloga (psihička i fiziološka zavisnost) nije u stanju ili ne može tako lako da prekine upotrebu te droge.” Prof. dr sc. Jovan Marić

Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut

Alkoholizam je poremećaj pri kom ponovljena upotreba alkoholnih pića ima nepovoljan efekat na zdravlje onog ko uzima alkoholna pića (tjelesno i psihičko zdravlje), na njegovu radnu sposobnost i socijalno prilagođavanje. Alkoholičar je osoba koja zbog nekontrolisane, dugotrajne upotrebe alkoholnih pića pokazuje manifestacije raznih tjelesnih oboljenja (jetre, miokarda, želuca, perifernog nervnog sistema) ili manifestacije duševnih poremećaja (psihopatološka stanja uslovljena alkoholom, izmjena karaktera, gubitak osjećaja za svoju ličnost, svoju porodicu) ili zbog upotrebe alkoholnih pića, narušava svoj socijalni status (ekonomsko propadanje, socijalna degradacija, zanemarivanje obaveza prema radu i društvu, dolaženje u sukob sa ljudima i zakonom). Tri činioca su neophodna za razvoj alkoholizma i oni formiraju „alkoholni trougao”. 1. Čovjek, kao prvi i glavni faktor, 2. Socijalna sredina, što daje obilježje socijalne bolesti, 3. Faktor alkohol, sa svojim farmakološkim osobinama. Bez alkoholnog pića nema alkoholizma. Postoji više vrsta alkoholnih pića, ali najprostranjenija su: Pivo, koje se dobija procesom previranja iz ječma, raži, žita i kukuruza. To je piće sa najmanjim procentom etil-alkohola (3 do 8 %). Vino se dobija putem fermentacije iz svježeg grožđanog

soka. Stara vina sadrže oko 12 % alkohola, dok dezertna i koktelna vina (slatka) sadrže oko 20 %. Žestoka alkoholna pića (rakija, vinjak, konjak, viski, votka, džin) dobijaju se destilacijom i sadrže oko 40 do 50 % etil-alkohola. Upotreba ovih supstanci, bez liječenja na vrijeme, može da dovede do alkoholizma. To zahtijeva dugotrajan i veoma komplikovan proces liječenja i rehabilitacije. Liječenje je kompleksno i sastoji se od: 1. Medikamentozne terapije 2. Individualne psihoterapije 3. Grupne psihoterapije 4. Porodične terapije 5. Socioterapije - okupaciono-radne terapije koju sprovodi radni terapeut, pa ćemo je zbog toga detaljnije i objasniti. Okupaciona radna terapija podrazumijeva aktivnosti koje imaju za cilj da angažuju (okupiraju) pacijenta da vrijeme u bolnici provede na manje ili više kreativan način, pri čemu proizvodi rada ne treba da donesu novčanu korist. Ovdje najčešće spadaju aktivnosti iz oblasti likovne i primijenjene umjetnosti. Okupaciona radna terapija ima sljedeće opšte pozitivne karakteristike: 1. Efekat na psihomotorne aktivnosti 2. Efekat na emocije 3. Efekat na voljne aktivnosti 4. Efekat na integrativne funkcije svijesti 5. Kočenje neprikladnih impulsa i stanja 6. Adaptaciju na psihofizičke promjene 7. Efekat na psihosocijalne aktivnosti 8. Adaptaciju na normalan život. Okupaciona radna terapija kod alkoholičara daje pozitivne rezultate. Treba napomenuti osnovne psihopatološke karakteristike alkoholičara kao što su: anksioznost, oslabljena volja, odsustvo samopouzdanja i sigurnosti, malodušnost u odnosu na neuspjeh, izolacija, nedostatak strpljenja, istrajnosti i radnih navika. Oslabljena volja lišava alkoholičara sposobnosti inicijative i odlučivanja. Uključivanjem u radnu terapiju mi ga usmjeravamo ponovnom integrisanju ranijih sposobnosti, što se ogleda u izboru materijala, tehnike i predmeta koje će raditi. Zbog odsustva samopouzdanja i sigurnosti bolesnik određenim zadacima prilazi sa tremom, ali ona polako nestaje već poslije prvih poteza u radu. Zbog toga je ovaj početni period veoma zahtjevan. On iziskuje intenzivniju pažnju i intervenciju kako bi olakšao napredovanje u radu i omogućio vraćanje samopouzdanja i sigurnosti. Bitno je što kraće zadržavanje na vježbama. Prelaženje na prvi konkretni rad pruža bolesniku potvrdu da imamo povjerenje u njega i njegove sposobnosti, i tada se kod njega razvija i jača želja da ide dalje. Prva faza liječenja alkoholičara u stacionarima podrazumijeva korišćenje dirigovanih i sedativnih tehnika. U fazi detoksikacije ovi pacijenti često pružaju otpor, mrzovoljni su, anksiozni, depresivni ili agresivni. Slijede sedativne tehnike koje imaju povoljno terapijsko dejstvo i zahtijevaju pažnju i koncentraciju.

Primjenom dirigovanih tehnika bolesnik se oslanja na tačna uputstva, nacrte i naređenja terapeuta. Pored sedativnih i dirigovanih tehnika koristimo i inventivne. To su tehnike koje od pacijenata zahtijevaju da sami izmišljaju i pronalaze rješenja u okviru zadataka koje su dobili. U okupacionoj radnoj terapiji, pri samom kraju liječenja, koriste se slobodne tehnike, prema interesovanju i motivisanosti pacijenta. U okviru njih pacijent ispoljava svoju kreativnost i sposobnost, organizaciju i vođenje rada do njegovog završetka. U radnoj terapiji alkoholičara treba stimulisati za individualni rad, a sve tehnike primjenjivati u grupnoj atmosferi jer ona pričinjava zadovoljstvo u radu. Kroz rad u grupi pojedinac ima više mogućnosti da dobije podstrek na veća ulaganja u želji da ne zaostaje ili da se istakne, lakše prihvata kritiku i izgrađuje sopstvenu samokontrolu, a rezultati rada su stalno izloženi ocjenjivanju grupe, što je za alkoholičare posebno značajno. U procesu rada sa alholičarima, moguće su i greške. Pravilnom analizom grešaka, kao i njihovim prikladnim objašnjavanjem, alkoholičaru podižemo moral, ali mu ukazujemo i učimo ga da podnosi neuspjeh i da ga koristi kao podstrek za veća ulaganja energije i trud do postizanja zadovoljavajućeg cilja (ovo je važno za navedenu vrstu pacijenata). Kod liječenja alkoholičara značajno je i njihovo osposobljavanje za radno mjesto i ovdje imamo zadatak da okupacionom radnom terapijom kod takvog pacijenta vratimo izgubljenu volju i ojačamo oslabljenu radnu kondiciju. Ovo se prije svega može postići poštovanjem radnih obaveza i radnog vremena ali i izvršavanjem na vrijeme određenih radnih zadataka. Postepenim povećavanjem radnih zadataka, bez velike prinude, angažovanjem probuđene volje, istrajnosti i interesovanja samog pacijenta postižu se preduslovi za uspješnu radnu i socijalnu rehabilitaciju. Konzumiranje alkohola dovodi do teških oštećenja, problema u porodici i socijalnoj sredini. Da bismo izbjegli sve navedeno, za trenutke slavlja, opuštanja ili neke proslave, dovoljna je čaša dobrog crnog vina. Razmislite, život je kratak i dovoljno lijep i bez korišćenja psihoaktivnog sredstva (alkohola).

KAKO LIJEPO MIRIŠE

LJUBIČICA Autor: David Todorov © http://www.svetnauke.org/ Ljubičica (Viola) je rod dikotiledonih skrivenosjemenica iz istoimene familije Violaceae. Obuhvata oko 500 vrsta, uglavnom rasprostranjenih u sjevernim umjerenim predjelima Zemlje. Mogu se naći i na veoma udaljenim mestima, kao što su Havaji, Australija i Andi u Južnoj Americi. Ljubičice su uglavnom višegodišnje zeljaste biljke, sa cvjetovima zanimljive arhitekture i boja, usljed čega se mnoge vrste uzgajaju kao ukrasne. Ime roda ukazuje na najčešću boju kruničnih listića cvijeta - ljubičastu. Vrste ljubičica obično imaju srcolike listove, a postoje vrste sa palminim i drugim oblicima. Listovi biljaka su složeni naizmjenično. Cvjetovi kod većine su simetrični sa obje strane. Formirani su od pet latica. Četiri jednake latice su sa obje strane, a jedna široka se spušta ka dolje. Oblik latica i položaj razlikuju se od vrste do vrste. Boje cvjetova su različite, od ljubičastih preko raznih tonova plave, žute pa čak i bijele boje. Cvjetovi ljubičica najčešće rastu u proljeće i privlače mnoge insekte, uglavnom mrave. Miris cvijeta ljubičice razlikuje se od mirisa njenog lišća. Cvijet posjeduje slatki puderasti miris zahvaljujući iononima (ionones), koje su izdvojili Tiemann i Kruger1 1893. iz vrste Parma

Ljubičica je poznata po svom slatkom cvjetnom mirisu, ali i po svojim ljekovitim svojstvima, čiji spektar je veoma širok: pomaže kod prehlade, astme, reume i niza infekcija. Ljubičica je simbol stare Atine i lični cvijet Napoleona Bonaparte. Parfemi sa mirisom ljubičice bili su veoma popularni u 19. vijeku.

violet (parmska ljubičica ima duple cvjetove koji lijepo mirišu, ova vrsta se gaji vjekovima, nije otporna na hladnoću). Otkriće ionona je omogućilo proizvodnju sintetičnog mirisa ljubičice koji je identičan prirodnom, a nije tako skup kao dragocjeno prirodno ulje. Sada iononi i methyle iononi koriste se u skoro svakom parfemu. Paleta prvih varira od mirisa svježe ljubičice u punom cvijetu do blagih drvenkastih slatko-cvjetnih nijansi. Methyle iononi posjeduju jaču drvenu nijansu, sličnu irisu. Miris lišća ljubičice je različit, veoma intenzivna zelena aroma svježe pokošene trave sa nijansom krastavca. Na jugu Francuske kultivišu se dvije vrste ljubičice Parma i Victoria, radi njenog lišća. Korijen ljubičice je ljekovit i koristi se u tradicionalnoj medicini, ali ne i u parfemima. Mada često u opisima parfema možemo sresti komponentu „korijen ljubičice” ili „violet root”. Ovaj sastojak nema ništa zajedničkog sa ljubičicom, već je u stvari korijen irisa. Njegov prirodan miris, koji uostalom nije previše intenzivan, podsjeća na miris ljubičice, zato ga često zovu Violet root ili korijen ljubičice. Ovaj lažni korijen ljubičice, odnosno irisa, čest je sastojak mnogih parfema, kojim daje svoju drvenkastocvjetnu aromu, osim toga je dobar fiksator mirisa.

Ovu mirisnu biljku u prošlosti žene su koristile za jutarnje umivanje. Nekada se uzgajala zbog proizvodnje parfema, koji se danas dobija na sintetički način. Prema mitologiji, ljubičice toliko osvajaju mirisom i ljepotom da je i ružni Hefest pridobio naklonost boginje Afrodite pomoću njih. Takođe, Zevs je napunio livadu ljubičicama kako bi utješio svoju ljubavnicu Io, koju je zbog Herine ljubomore morao da pretvori u kravu. Stari Grci su je odabrali za simbol plodnosti, dok su Rimljani uživali u njenom slatkom vinu. Prema legendi, moćna boginja Kibela zaljubila se u Atisa, prelijepog mladića, pa ga je odabrala za svog sveštenika kako bi ga obavezala na celibat. Ali, Atis se zaljubio u prelijepu ćerku boga Sagarija, Sagaritidu. Kibela ga je kaznila smrću, a iz njegove krvi koja se prolila po zemlji nikli su cvjetovi ljubičice. Svojom bojom podsjećale su na zgrušane kapljice krvi […] U nekim starim poslastičarnicama u Francuskoj još uvijek se mogu pronaći ušećereni cvjetići ljubičice. Ovaj skupocjeni slatkiš zaljubljeni momci poklanjaju svojim djevojkama za Dan zaljubljenih. Samo mali broj aromaterapeuta može se pohvaliti da u svojoj kolekciji ima ovu skupocjenu esenciju. Etarsko ulje ljubičice dobija se izuzetno skupom starom tehnikom enflerage2. Za minimalnu količinu esencije potrebne su hiljade svježih cvjetova. U parfemima delikatna nota ljubičice dobro se kombinuje sa vanilom, sandalom, breskvom i mimozom, stvarajući neprevaziđene

U korijenu ljubičice ima saponina, pa se koristi za omekšavanje sluzi i lakše iskašljavanje. Sadrži salicilnu kisjelinu, alkaloid violi i odoratin, koji je najljekovitiji sastojak u ljubičici, etarsko ulje i neke soli, vitamin C, karoten itd. Zato se ljubičicom liječe bolesti pluća i vena, bronhitis, reumatizam, slaba cirkulacija, problemi sa grlom, stres, srčane tegobe (smanjuje srčanu nervozu i lupanje srca, jača srce), glavobolja, migrene, umorne oči, konjunktivitis, upale desni i sluzokože nosa. Efikasno čisti krv, širi krvne sudove, pomaže kod bubrežnih bolesti, upale mokraćnih kanala, gihta, protiv razdražljivosti i nesanice, za nadraženu kožu, upale kože, akne i opekotine. Pogodna je za suvu i osjetljivu kožu i protiv bora.

mirisne kompozicije, nježne i krhe, ali istovremeno moćne i uzbuđujuće […] 1 F. Tuman i P. Kriger, nap. prir. 2 Anfloraž, nap. prir.

ROLL-ON ZA DJECU I ODRASLE POSLE UJEDA INSEKATA I KOMARACA

EKOLOŠKI SPREJ PROTIV UJEDA INSEKATA I KOMARACA ZA DJECU I ODRASLE Ova specijalna formula tjera insekte i štiti najnježnije i najosjetljivije kože. Ovaj sprej je bogat esencijalnim uljima: Crabwood-a, Citronelle, Geranium-a, Cedra, Drveta ruže, Lavande, Limuna, Eukaliptusa i sastojcima koji izuzetno vlaže i omekšavaju kožu kao što je Aloe Vera. Upotreba: Poprskajte po koži, kada je to potrebno, izbjegavajući oči i usta kako bi se formirala odbrambena barijera protiv insekata. Na lice i vrat proizvod nanesite pamučnim tuferom bez prskanja. Ne ostavlja mastan trag. Bez amonijaka.

PARFIMISANA SVIJEĆA ZA ZAŠTITU OD INSEKATA

Priredila: A. Radanović

Bogat je kompleksom esencijalnih ulja i izuzetno aktivnih sastojaka koji vlaže i omekšavaju kožu sve u cilju smirivanja iritacije i svraba karakterističnog za ujede insekata i komaraca. Ova specijalna formula je bez alkohola i amonijaka i sadrži: Esencijalna ulja: Nemma, Crabwood-a, Citronelle, Geraniuma, Cedra, Drveta ruže, Lavande, Limuna i Eukaliptusa. Vosak iz sjemena ječma koji ima umirujuća i obnavljajuća svojstva, naročito pogodna za zaštitu kože sa iritacijom i alergijskim reakcijama. AloeVera gel sa vlažećim i osvježavajućim svojstvima, za zaštitu najnježnije i najosjetljivije kože. Upotreba: Nanijeti direktno na mjesto ujeda insekta. Hipoalergen. Dermatološki testiran proizvod.

Esencijalna ulja Citronelle, Crabvvooda i ulje Neem-a, biljke amazonskih šuma Šrilanke, Indije, Bangladeša, Afrike su glavni sastojci ove formule zbog njihovih ciljanih svojstava za odbijanje insekata.

PARFIMISANI ŠTAPIĆI ZA ZAŠTITU OD INSEKATA

MEDITAS d.o.o. Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

RINA n.4251/00/s Certification

RINA n.EMS-77/s Certification

Vipera ammodytes Piše: dr Goran Ž. Komar Koncept razvitka službe urgente medicine u Crnoj Gori mora polaziti i od jednog vrlo nepovoljnog elementa koji je temeljna prednost njegovog ekonomskog razvoja: širine njegove planinske teritorije, na kojoj njegovo planinsko i seosko područje zahvata preovladavajući dio. Crna Gora je obalska zemlja i njeno područje, u čitavom visijskom profilu, predstavlja i raščlanjuje klasična staništa najopasnije otrovnice Evrope: pepeljastog poskoka. On je stanovnik spoljašnjeg dinarskog pasa, obalskih planinskih masiva. Svi slučajevi ugriza šarke (lat. vipera berus) na opštinskom području u Herceg Novom završili su povoljno, izlječenjem, pa čak i ograničavanjem simptoma na lokalnom nivou. O znatnijem prostornom obuhvatu planinske teritorije Crne Gore govorim iz razloga mogućeg susretanja ljekara sa slučajevima uznapredovalih sistemskih pojava kod ugriženog, što će voditi brzom donošenju odluke o davanju seruma čak i van bolničkih uslova. Urgentna služba se formira u namjeri da adekvatno susrete ekstremni događaj u ekstremno dugim periodima vremena. Kada govorimo o učestalosti potrebe za pružanjem medicinske pomoći ugriženom od vipere ammodytes takav period vremena višestruko je kraći od 20 godina ako se ima u vidu hercegnovski opseg. Na Zemljinoj kugli živi oko 2.500 do 3.000 vrsta zmija, a otprilike 375 vrsta smatra se otrovnim. Ima regija u kojima uošte nema zmija. U Evropi su to: Irska, Island, Baleari, Korzika i Sardinija. Trovanje zmijskim otrovom naziva se ofidizam. U nekim djelovima svijeta to je jako značajan dio nacionalne patologije. Prema jednoj često citiranoj statistici SZO-a, od ofidizma na svijetu godišnje umire 80.000 ljudi, najviše u Burmi i Indiji. Prema nekim starijim podacima, u Francuskoj se ugriz ove otrovnice registruje kod 22-ije osobe godišnje, u Italiji kod 18, u Švajcarskoj kod 5–10 osoba, a svake dvije godine jedna osoba umre. U čitavoj Evropi godišnje se evidentira oko 50 ovakvih slučajeva. U Hrvatskoj se dogodi 400 ugriza na godinu. Ima zmijskih vrsta koje posjeduju otrovnu žlijezdu ali ne i dovršen otrovni aparat, pa ne mogu ubrizgati otrov (na našem području bjelouška). Ima ih koje imaju žljebaste

zube smještene straga u gornjoj vilici, pa ne mogu izvesti djelotvoran ugriz. Naše otrovnice, poput poskoka, posjeduju savršen i dovršen otrovni aparat. Imaju zube šuplje poput igle za injekciju, smještene sprijeda i povezane sa otrovnom žlijezdom. Uz njih se nalaze i druga dva rezervna zuba koja mogu nadomjestiti ispale zube, a leže uloženi u nabore palatinalne sluzokože. Viperide se dijele na prave otrovnice i čegrtuše (lat. Crotalideae) među kojima u Evropi živi samo jedna vrsta, lat. Agkistrodon halys, na krajnjem jugoistoku evropskog dijela Rusije. Koje viperide žive u našoj zemlji? Pepeljasti poskok (lat. Vipera ammodytes), šarka ili riđovka (lat. Vipera berus) i podvrsta žutokruga, ili stepske riđovke, kraški oštroglavi žutokrug (lat. Vipera ursinii macrops). Poskok je najveća i najopasnija naša otrovnica, pa i najopasnija na evropskom tlu. Rasprostranjen je od Tirola do Male Azije i Transkavkazije. Njegova pojava jako je česta u našim kraškim krajevima, ali nalazi se i do 2.000 m nadmorske visine. Može narasti do 1 m i takav jedan kapitalni primjerak se čuvao izložen u Prirodnjačkom muzeju u Dubrovniku. Kod nas, na području Orjena, i njegovih podgorina, njegova dužina rijetko kada dostiže 60 cm, sasvim izuzetno do 70 cm. To je zmija krupnog trupa, gotovo zdepastog izgleda, ili ujednačene debljine tijela, poput šarke. Na otocima Grčke nikada ne prelazi 45 cm dužine. U planinskom pojasu masiva Orjena obično viđamo primjerke ne duže od 45 cm, naročito u kraškim grebenima, dok duže primjerke, do 60 cm, viđamo u podgorinama. Glavni znak raspoznavanja, osobeni znak vrste, jedini kriterijum za određivanje na prvi pogled, jeste vrlo uočljivi rožasti izraštaj na vrhu gornje vilice. Izuzetno je važno voditi računa o tome da boja poskoka ne mora biti sivkasta, već se na našem tlu, na planinskom području, sreću primjerci braon boje, tada, sa teže uočljivom leđnom šarom. Karakteristiku ponašanju daje i sporo uklanjanje pred opasnošću, što je karakteristika otrovnica. Samo izuzetno, on izvodi napad, katkad ga ne izvodi ni nagažen. No, uočeno je, u doba kada izlazi iz zimskih staništa, prema našem iskustvu tokom prve polovine maja, ili oko polovine maja, poskok pokazuje manjak opreza, određenu agresivnost, najvjerovatnije u nastojanju da brzo obezbijedi hranu. Izuzetno je zanimljivo da na našem području nisu zabilježeni slučajevi ugriza izletnika i

stiÄ?ni trag ugriza u vidu 1â&#x20AC;&#x201C;4 taÄ?kastih podliva ne znaÄ?i da je toksin i ubrizgan. URGENTNA POMOÄ&#x2020; UJEDENOM Najbolji postupak sastoji se u najbrĹžem prenoĹĄenju ujedenog u bolniÄ?ku ustanovu URGENTNO, TEREN: planinara. NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;e se radi o ugrizanju seljaka koji obavljaju poljske radove, oko sijena, ili djece u igri na selu. Poskok je vezan za staniĹĄte i dogaÄ&#x2018;a se da iz godine u godinu viÄ&#x2018;am istog poskoka na njegovom mjestu. Vjerujem da bi bilo zanimljivo kratko opisati pet sluÄ?ajeva ugriza poskoka sa podruÄ?ja Herceg Novog. SluÄ?aj M. S.: Osoba srednjih godina. Seosko podruÄ?je sela Ĺ˝lijebi pod Orjenom. Ugriz u domali prst desne ĹĄake. Komunikacijska distanca: trideset minuta. Medicinska: dva Ä?asa. Izostala bilo kakva intervencija prije prijema u bolnicu. Pacijent je u Bolnicu Meljine dospio nakon viĹĄe Ä?asova. Primio serum. U stanju kome proveo viĹĄe dana. LijeÄ?enje i zadrĹžavanje u bolnici trajalo sedmicama. Drugi sluÄ?aj - M. L.: Mlada Ĺžena, ugriĹžena u Sutorini. Ugriz u nogu. Komunikacijska distanca: 0. Prevoz u medicinsku ustanovu trenutno obavljen, u trajanju od desetak minuta. Izostala bilo kakva intervencija na terenu. Ljekar je, zbog edema, ugriĹženi predio oslobodio rasijecanjem pantalona makazama. TreÄ&#x2021;i sluÄ?aj - T. S.: Dijete, ugriĹženo u predio podlaktice, vjerovatno od ĹĄarke. Bili vidljivi tragovi, razvio otok, primio serum u miĹĄiÄ&#x2021;. Oporavak bez posljedica. Ä&#x152;etvrti sluÄ?aj - N. A.: ugriĹžen u srednji prst desne ĹĄake. Komunikacijska distanca 15 min., medicinska jedan Ä?as. Tankim, Ä?vrstim konopcem trenutno podvezan, do stepena strikture krvnih sudova. Ljekar prvo raskinuo konopac. Nije razvio edem ugriĹžene ĹĄake, ali se Ĺžalio na jak bol i osjeÄ&#x2021;aj gorÄ?ine u ustima. Prvo povraÄ&#x2021;anje javilo se jedan Ä?as nakon ugriza, kada je pacijent smjeĹĄten u Bolnicu Meljine gdje je primio serum. Peti sluÄ?aj - N. P.: ugriĹžena u potkoljenicu kako tvrdi, kroz debelu tkaninu trenerke. Mjesto dogaÄ&#x2018;aja visoko u planini Orjen, tokom kopanja lincure. Komunikacijska i medicinska distanca 3 Ä?a- sa, jer je ukljuÄ?en helikopter. Razvila obiman otok potkoljenice. POSTUPAK KOD UGRIZA POSKOKA DIJAGNOZA: a. Identifikacija zmije b. Utvrditi da li je ubrizgala otrov, Ä?ak ni karakteri-

NE t /F TUBWMKBUJ QPWFTLV t /F TUBWMKBUJ MFE OB NKFTUP VKFEB t /F JODJEJSBUJ SBOV t /F JTJTBWBUJ PUSPW TB NKFTUB VKFEB t /F EBWBUJ TFSVN JOUSBNVTLVMBSOP OBSPĘ&#x160;JUP OF V predio ujeda. DA t *NPCJMJ[PWBUJ VKFEFOJ EJP ESĂ¤BUJ V WJTJOJ TSDB J[CKFgavati fiziÄ?ki napor i kretanje. t 4FSVN EBUJ V WFOV JOUSBWFOTLJN LBQBOKFN USTANOVA t .KFSJUJ WJUBMOF [OBLF t 6 WFOF VWVĘ&#x2030;J CSBVOJMF OBKCPMKF V EWJKF WFOF É&#x2021;BL se preporuÄ?ivalo i hirurĹĄko preparisanje jedne vene t 4UBWJUJ NBOĂ¤FUV UFO[JNFUSB [CPH QPWSFNFOPH NKF renja vrijednosti krvnog pritiska t 6[FUJ LSW [B PESFĂżJWBOKF LSWOF HSVQF t "OBMJ[JSBUJ GBLUPSF LPBHVMBDJKF ,,4 CSPK USPNbocita, nivo ureje u krvi i kreatinina u serumu t .KFSJUJ PCJN SVLF JMJ OPHF J CJMKFĂ¤JUJ VWFĘ&#x2030;BWBOKF PUP ka t %POJKFUJ PEMVLV P EBWBOKV TFSVNB t /BQSBWJUJ LPĂ¤OJ UFTU EB TF QSFQP[OB PTKFUMKJWPTU OB konjski serum. Ukoliko se utvrdi preosjetljivost na serum, ipak priÄ&#x2021;i davanju seruma. Negativna reakcija nije garancija da se anafilaktiÄ?ka reakcija neÄ&#x2021;e razviti. t "OUJWFOJO EBWBUJ V CPMOJĘ&#x160;LJN VTMPWJNB OB PEKFMKF nju sa ekipom za kardiopulmonalnu reanimaciju t "OUJWFOJO EBUJ JOUSBWFOTLJN LBQBOKFN t %BWBUJ BEFLWBUOF EP[F TFSVNB /FEPWPMKOB EP[B KF OBKĘ&#x160;FĂ?Ę&#x2030;J V[SPL OFVTQKFIB %P[B NPSB CJUJ EPWPMKOB EB EP vede do reverzije svih simptoma i znakova trovanja. Ponekada i do 20 flaĹĄica seruma. LOKALNO: t 0UPL t #PM KBL CPM

t 1SPHSFTJWOP PUJDBOKF TB CMBHJN TJTUFNTLJN TJNQUPmima: parestezije, osjeÄ&#x2021;aj muÄ?nine. t 7FMJLJ PUPL J CPM TB [OBUOJN TJTUFNTLJN [OBDJNB IJQPUFO[JKB GBDJKBMOF GBTDJLVMBDJKF QFSJPSBMOB DJKBOP[B QPSF meÄ&#x2021;aj koagulacije.

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

daruje poklon paket svojih proizvoda

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

IN SPE, Bar

poklanja: 3 poklon paketa organskih proizvoda

Organski proizvodi u službi zdravlja

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

TD-MED

Br. Tel. 069 069 954 Td bar poklanja 3 paka Stevia tablets

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Slavica Miličić, Olivera Popović, Sanja Prelević, Novo Kicović, Gavro Uskoković, Vasilije Tomić, Sanja Grbović, Nikšić: Tanja Peković, Nikola Perović, Ivana Vavić, Cetinje: Vesna Janjić, Sofija Radonjić, Budva: Ana Golubović, Bar: Jovica Babić, Kotor: Danica Kosić, Herceg Novi: Ana Otašević, Edita Šofranac,

---------------Maja Đukić, Berane: Selma Tomović, Nata Radojević, Bijelo Polje: Anuška Mešić.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (38)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLJEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK — Kakvu školu bi želio — pita psiholog budućeg prvaka. — Da je uvijek zaključana! — Koji je najefikasniji način za odvikavanje od pušenja? — pitaju Pericu. — Sjedenje na buretu benzina. Razgovaraju dvije bakterije: — Šta je? Što si tako tužna? — Ne prilazi! Izgleda da sam zakačila neki gadan antibiotik! Mujo: — Doktore, slušajte moju priču! Ljekar: — Slušam! Mujo: — Dolazim ja kući i zateknem ženu u krevetu sa jednim neznancem! On skoči, uperi pištolj u mene i reče: — Aj’ ti lijepo sjedi i popi’ ovu kaficu! Mujo popio kaficu, kad sjutradan opet ista priča. Ta radnja se ponovi nekoliko puta! Ljekar: — Aman, Mujo, reci već jednom to što imaš da me pitaš! Mujo: — ’Oće li meni škoditi tolika kafa ?!! Pita učiteljica učenika: — Zašto si doveo djeda na roditeljski sastanak? Učenik: — Jedini on u porodici slabo čuje. Jedna plašljiva žena ipak se odlučila da sjedne na zubarsku stolicu, ali je sa sobom povela i psa. — Ali, molim Vas, zašto ste doveli i psa? — upita je zubar. — Da, to sam zaboravila da Vam kažem: morate paziti, jer on ujeda čim ja viknem. Pacijent se žali sredovječnom uglednom psihijatru: — Doktore, moj život više nema smisla… Žena me

je napustila, tašta i tast mi više ne dolaze… Psihijatar se izbečio i uzbuđeno ga prekide: — Ma joooj, ne mogu da vjerujem… Kako ste uspjeli ?!! — Doktore, moja žena misli da je ona ja — kaže pacijent psihologu. — U redu. Pošaljite je kod mene u ordinaciju. — Tu saam, doktoree — začu se pacijent. — Uzrok vaše nesreće je alkohol — kaže ljekar. — Hvala Vam, doktore, što ne svaljujete krivicu na mene. — Doktore, šta mislite, može li se HIV prenijeti preko WC šolje? — pita znatiželjni pacijent. — Pa, može. Ipak, postoje i jednostavniji načini. — Kolega, uvijek tako bezbolno izvadite zub pacijentu?! — kaže zubar. — Pa, ne baš… Juče sam, recimo, baš gadno uvrnuo ruku…

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu