Medical 92

5. DECEMBAR 2016.

GODINA VIII BROJ 92

1.00

Dr sci Kenan Hrapović imenovan za ministra zdravlja

www.medicalcg.me

CALIMS osvojio Oskar kvaliteta

Hronični gastritis Vakcina protiv gripa Noonan sindrom Lajšmanioza Seminar Zavoda za transfuziju krvi

Rizici upotrebe soli

Prigovori pacijenata Ljekovi kao teratogeni agensi Nacionalni dan kontrole duvana

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

CALIMS osvojio Oskar kvaliteta 2016 11 Prigovori pacijenata Prim. dr Lidija Delević 12 – 13 Nacionalni dan kontrole duvana Prof. dr Agima Ljaljević 14 – 15 Vakcina protiv gripa Dr Biljana Ivelja 16 – 17 Bez straha na porođaju Dr Milica Glušac 20 Ljekovi kao teratogeni agensi Dr pharm. Amina Kučević 21 – 23 Otpust novorođenčeta iz porodilišta Dr Snežana Grubač Dr Sanja Čizmović 24 – 25 Sindrom androgene neosjetljivosti Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 26 – 27 Noonan sindrom Dr Bojana Vuković 28 – 29 Učestalost skolioze kod djece Dr Nada Tadić 30 – 31 Alergeni u dječijoj astmi Prim. dr Srećko Hajduković 32 Hronični gastritis Dr Miruna Kuzman 46 – 47 So u prehrambenim proizvodima Mr sci dr Zorica Đorđević 48 – 49 Implantabilni monitoring srčane funkcije Mr sci med. dr Ognjen Gudelj 52 – 53 Vitiligo Dr Olivera Simić-Kovačević 56 – 57 Lajšmanioza Dr sci med. dr Sanja Medenica 58 – 60 Smart projekat Mr ph Gordana Obradović 64 – 65 Zdravstveni doživljaji Dr Božo Vuković 68 - 69

WE LISTEN to your skin

UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU FARMONT MP d.0.0 Košić b.b. Danilovgrad Crna Gora Tel: +382 20 663 075 fax: +382 20 663 068 www.farmont.co.me Email: office@farmont.me

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice (skrining) 1. Obuhvat programom

Žene u dobi od 30 do 64 godine

Onkogeni potencijal HPV-a

2. Primarni skrining test (HPV DNK test)  Uzorkovanje brisa grlića materice  Određivanje prisustva visokorizičnih humanih papiloma virusa (HPV)  Ako je test negativan ponavlja se za 5 godina  Ako je test pozitivan žena se upućuje na Papanikolau test (LBC)

4. Kolposkopija i biopsija

3. LBC test  Liquid based cytology (LBC) je citologija na tečnoj podlozi  Ako je test pozitivan žena se upućuje na kolposkopiju i eventualnu biopsiju grlića materice

 Pregled vidljivog dijela grlića materice pod aparatom sa optičkim uvećanjem  Premazivanjem površine grlića materice sirćetnom kiselinom i Lugolovim rastvorom postaju vidljive promjene koje se do tada nisu mogle uočiti

5. Patohistološki nalaz

Normalan cerviks

HPV-om inficiran Prekancerozna cerviks lezija

Karcinom

Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice započeo je u julu mjesecu 2016. godine i za sada se sprovodi samo u Podgorici.

Ginekološki pregled, uzorkovanje brisa grlića materice, dodatna ispitivanja i tretman koji su organizovani u okviru skrininga raka grlića materice su besplatni!

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke (skrining) 2. Skrining test

1. Obuhvat programom

 Visoko osjetljiva metoda za otkrivanje promjena u dojkama  Snimanje traje 10-15 minuta  U slučaju urednog nalaza mamografiju ponoviti za 2 godine Žene u dobi od 50 do 69 godina

Digitalna mamografija

3. Radiolozi čitači

4. Dodatna dijagnostika

5. Patohistološki nalaz

Uredan nalaz

Redovne kontrole

BIRADS 1 i 2

Isključen malignitet

Potrebna dodatna ispitivanja BIRADS 4a, 4b i 5

UZ dojki + eventualna biopsija

Malignitet

Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke sprovodi se, za sada, u četiri opštine: Cetinju, Danilovgradu, Kolašinu i Podgorici.

Mamografija, bilo koja dodatna ispitivanja i tretman organizovani u okviru skrininga raka dojke su besplatni!

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva (skrining) 1. Obuhvat programom

Populacija u dobi od 50 do 74 godine

2. Skrining test

iFOB test Imunohemijski test za otkrivanje okultnog krvarenja u stolici

3. Kolonoskopija

 Jednostavan za izvođenje  Potreban samo jedan uzorak stolice  Bez potrebe za restrikcijama u ishrani  Ako je test pozitivan osoba se upućuje na kolonoskopski pregled  Ako je test negativan ponavlja se za 2 godine

4. Patohistološki nalaz

 Izvodi se u tri centra (KCCG, OB Meljine i OB Cetinje)  Pregled traje 20-45 minuta, u analgosedaciji  Za manje lezije nije samo dijagnostička (biopsija) već i terapijska procedura Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva započeo je 2013. godine i sprovodi se na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Testovi, bilo koja dodatna ispitivanja i tretman organizovani u okviru skrininga raka debelog crijeva su besplatni!

ZANIMLJIVOSTI

BEZGLUTENSKA HRANA NIJE ZDRAVIJI IZBOR

Ako podnosite gluten, nema razloga da ga izbjegavate, tvrde naučnici sa George instituta za globalno zdravlje u Sidneju. Prema novoj studiji, bezglutenska hrana izvrsna je alternativa za ljude koji boluju od celijakije i osobe intolerantne i osjetljive na gluten, međutim za sve ostale ne postoji dokaz koji garantuje kako su takvi proizvodi zdraviji od uobičajenih proizvoda. Istraživanje je uporedilo 3.200 prehrambenih proizvoda u Australiji i uočilo malu ili gotovo nikakvu razliku u nutritivnoj vrijednosti između regularnih proizvoda i njihovih bezglutenskih alternativa.

To naravno ne znači kako je bezglutenska hrana nezdrava.

Ako se osjećate bolje konzumirajući takve proizvode, nema razloga da prestanete da ih konzumirate.

- Mnogim ljudima je nužna bezglutenska hrana, no u porastu je broj ljudi koji je konzumira zbog prividnosti da je zdravija. Međutim, otkrili smo kako su u prosjeku glutenska i bezglutenska hrana jednako zdrave - izjavio je prof. Jason Wu, glavni istraživač George instituta za globalno zdravlje u Sidneju.

Studija je uporedila proizvode iz supermarketa u deset kategorija: hljeb, žitarice za doručak, suve tjestenine, energetske pločice, kolače, slatke keks, sladoled, čips od krompira, prerađeno meso i lizalice. Otkriveno je kako ne postoji značajna razlika u ocjeni između bezglutenske hrane i njihovih glutenskih alternativa. Rezultati su su objavljeni u British Journal of Nutrition.

Prof. Wu se nada kako će ovo istraživanje pomoći u smanjenju „halo“ efekta koji obavija bezglutensku hranu - kada ljudi jedu više nezdrave hrane samo zato što je kategorizovana kao zdrava alternative. Kriva interpretacija potrošača, posebno nezdrave hrane, da bezglutensko znači i zdravo je zabrinjavajuća. Ako se zbilja želite hraniti zdravo, pravilo je i dalje isto, birajte što više svježeg voća, povrća i žitarica od cijelog zrna, i izbjegavajte visoko prerađenu nezdravu hranu.

DA LI JE SIGURNO JESTI HRANU KOJA PADNE NA POD? Pet vrsta hrane je testirano na Mančester Metropolitan Univerzitetu kako bi se vidjelo je li pravilo o pet sekundi pouzdano.

Naučnici su bacili hlJeb sa džemom, kuvanu tjesteninu, šunku, čajne keksiće i suvo voće na pod i ostavili ih tamo u intervalima od 3, 5 ili 10 sekundi. Ova hrana je izabrana jer je ljudi često jedu i u sebi sadrži različite nivoe vode, što je ključni faktor u rastu

08

bakterija tri sekunde prije nego što ih podignemo sa poda.

Nakon istraživanja, hranu su pregledali kako bi se uvjerili je li štetna bakterija sa poda prešla na nju. Istraživanje je otkrilo da je sigurnije jesti hranu sa velikim količinama soli ili šećera jer štetne bakterije tamo ne mogu preživjeti. Jedenje prerađene hrane koja je pala na pod ima najmanje rizika jer sadrži najviši nivo soli ili šećera. Šunka, koja ima dosta soli, hljeb sa šećerom i džem su dobro prošli na tijestu. Kada su podignuti sa poda nakon tri sekunde, pokazali su mali rast bakterija. Sa druge strane, suvo voće i kuvana tjestenina su nakon tri sekunde pokazali prisutnost klebsielle - bakterije koja bi mogla prouzrokovati veliki broj bolesti kao što su upala pluća, infekcija mokraćnih kanala, trovanja krvi ili probleme sa mekim tkivom. Keks se pokazao kao sigurna hrana za jelo nakon 3, 5 ili 10 sekundi jer imaju mali udio vode.

Tim koji je sproveo ovo istraživanje za Viledine stručnjake u čišćenju, takođe je testirao i dječije lutke nakon što su pale na pod i tako otkrio rast bakterije Ešerihije koli.

Naučnica dr Kathy Lees je objasnila - Mi savjetujemo da se redovnim čišćenjem i metenjem održavaju podovi čistim. Metla se mora mijenjati svaka tri mjeseca.

Idealno bi bilo čistiti podove jednom dnevno, ali ipak trećina Britanaca to radi samo jednom nedeljno.

IZ MEDICINE OD FIKCIJE DO STVARNOSTI - REGENERACIJA UDOVA

HLAĐENJE TIJELA NAKON SRČANOG ZASTOJA

Mnogi evolucijski stariji organizmi imaju sposobnost regeneracije skoro svakog tkiva u punom obliku i funkciji nakon ozljede. Ljudi imaju mnoge zajedničke gene sa njima, no naša sposobnost regeneracije je ograničena. Još od vremena Aristotela, sposobnost životinja da regenerišu oštećena tkiva, fascinira naučnike.

U radu objavljenom u časopisu PLOS ONE istraživači sa Biološke Laboratorije MDI Benjamin L. King i Voot P. Yin otkrili su zajedničke regulatore gena kod 3 vrste koje imaju sposobnost regeneracije: riba zebrica, aksolotl i bihiri, jedna vrsta mnogoperke.

Otkriće zajedničkih genetskih regulatora potencijalno bi moglo predstavljati dobru podlogu za istraživanja nove hipoteze o genetičkim mehanizmima koji upravljaju regeneracijom udova.

Regeneracija udova kod ljudi zvuči kao naučna fantastika, no ipak nije tako daleko od istine. Činjenica da smo identifikovali genetske potpise odgovorne za regeneraciju udova kod 3 različite vrste sa različitim tipovima udova, već sugeriše da je priroda stvorila zajednički mehanizam za regeneraciju upisan u genima kod svih životinja, pa tako i kod ljudi - objašnjava dr Voot Yin. Još jedna potencijalna korist od ovakvih istraživanja je i razvoj sofisticiranih proteza. Dok su bolje proteze i brže zarastanje rana ipak mogući u bližoj budućnosti, mogućnost rasta novih udova je ipak još daleko. Razvoj ovakvih tehnologija zavisi o finansiranjima, kojih je što se tiče nauke, sve manje u posljednje vrijeme.

Iznenadna srčana smrt znači da je srce, a time i cirkulacija, zaustavljeno. Bolesnici sa strukturnim srčanim bolestima kao što je koronarna bolest srca, imaju povišen rizik za iznenadnu srčanu smrt. Oko 30 do 50% svih pacijenata sa koronarnim bolestima dožive srčanu smrt u nekom stadijumu bolesti. Zbog srčanog zastoja, mozgu ponestaje kiseonik i pacijent gubi svijest. Nakon nekoliko minuta manjka kiseonika moždane ćelije se nepovratno oštećuju. Ukoliko se pojedinac sa srčanim zastojem reanimira rano, može se spasiti pacijent i prevenirati oštećenje mozga.

Jedan oblik terapije koji može poboljšati neurološke koristi je tzv. terapijska hipotermija ili reanimacijska hipotermija.

To je način terapije pri kojem se pacijenti koji su reanimirani iz srčanog zastoja, ali su još bez svijesti, hlade na 33 stepena Celzijusa na nekoliko sati. Klinička istraživanja su pokazala da se terapijskom hipotermijom neurološka oštećenja uzrokovana srčanim zastojem mogu biti smanjena. Patofiziološke studije su otkrile da terapijska hipotermija funkcioniše iz više razloga. Jedan je taj da smanjuje metabolizam i prevenira proizvodnju štetnih supstanci koje nastaju tokom reanimacije i neprestano oštećuju moždane ćelije. Hipotermija se može izazvati raznim metodama, npr. hladnim oblozima ili hlađenjem jastučićima. Sa konvencionalnim metodama hlađenja poput deke za hlađenje ili kacige za hlađenje, 55% više pacijenata je napustilo bolnicu bez trajnih oštećenja mozga. Nisu zabilježene nuspojave hlađenja.

MEDITERANSKA ISHRANA ODLIČNA PREVENTIVA ZA MNOGE BOLESTI Naučnici Instituta Neuromed u Pozzilliju u Italiji uradili su studiju i ispitali kako mediteranska ishrana bogata ribom i maslinovim uljem utiče na zdravlje, a posebno na srčane bolesnike. Nakon istraživanja na 1200 ispitanika sa bolestima srca, rezultati su pokazali kako ovaj način ishrane utiče za 37% manji rizik za smrt. U mediteranskoj prehrani prevladavaju voće, povrće, riba i maslinovo ulje, a rizik za smrt je manji od bilo kojeg uzroka. Učesnici su praćeni 7 godina, a najveće smanjenje rizika su imali oni koji su bili najvjerniji mediteranskoj ishrani.

Naučni časopis Annals of Internal Medicine objavio je istraživanje Univerziteta Harvard o mediteranskoj ishrani. Istraživanje je rađeno između 1984. i 1986. godine, a učestvovalo je 10.670 žena. Žene koje su se u najvećoj mjeri pridržavale mediteranskog načina ishrane imale su prosječno 40% veće izglede da će živjeti duže od 70 godina. Takođe, kod tih je ispitanica zabilježen je manji rizik za bolesti srca, dijabetesa i drugih hroničnih bolesti.

Naučnici sa Univerziteta Wuerzburg napravili su studiju u kojoj su proučavali mediteransku ishranu. Zaključak njemačkih naučnika je da oni koji se pridržavaju mediteranskog načina ishrane imaju oko 20% manji rizik za frakturu kuka.

Studija je objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine, a napravljena na uzorku 90.000 žena koje su praćene 16 godina, a na početku studje su bile prosječne starosti od 69 godina.

CALIMS osvojio Oskar kvaliteta 2016 Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore osvojila Nagradu za poslovnu izvrsnost - OSKAR KVALITETA 2016 za organizacije van teritorije Republike Srbije

Dana 17. novembra 2016. godine na svečanosti upriličenoj u Privrednoj komori Srbije, Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore uručena je Nagrada za poslovnu izvrsnost – OSKAR KVALITETA 2016 za organizacije van Republike Srbije, koju dodjeljuje Fondacija za kulturu kvaliteta i izvrsnost – FQCE, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije i uz podršku Ministarstva privrede Srbije.

Nacionalna nagrada za poslovnu izvrsnost OSKAR KVALITETA se već 20 godina dodjeljuje profitnim i neprofitnim organizacijama, kao nezavisna i neutralna nagrada za vrhunske rezultate postignute na razvoju i unapređenju organizacione i poslovne izvrsnosti, a dodjeljuje se uz podršku državnih institucija i privrednih asocijacija koje su u okviru svojih aktivnosti angažovane na praćenju i podsticanju unapređenja kvaliteta u Srbiji i okruženju.

Paradigma poslovne izvrsnosti i modeli nagrada koji su na nju oslonjeni, prisutni su u Evropi preko 20 godina i ova nagrada je oslonjena na evropski model poslovne izvrsnosti.

U ime CALIMS nagradu je primio direktor Agencije dr Milorad Drljević.

Nagradu je dodijelio žiri sastavljen od predstavnika državnih, naučnih i stručnih institucija na osnovu ocjena Ocjenjivačkog tima biranog sa liste registrovanih ocjenjivača za poslovnu izvrsnost po FQCE modelu izvrsnosti.

Prilikom otvaranja svečanosti, skupu su se obratili: Miroslav Miletić, potpredsjednik Privredne komore Srbije (u ime

10

domaćina skupa), Jovan Petrović, pomoćnik ministra privrede i dr Miloš Jelić, predsednik Stručnog savjeta Fondacije za kulturu kvaliteta i izvrsnost.

Nagrada „Oskar kvaliteta“ ustanovljena je 1994. godine i dodjeljuje se od 1995. godine, najprije kao nagrada za kvalitet, a od 2000. godine kao nagrada za poslovnu izvrsnost. Nagrada „Oskar kvaliteta“ kreirana je po ugledu na Evropsku nagradu za poslovnu izvrsnost (EFQM Excellence Award). Od 2013. godine dodeljuje se i Nagrada za poslovnu izvrsnost za oranizacije van teritorije Republike Srbije.

Oskar kvaliteta se dodeljuje u tri kategorije: 1. Realni sektor, 2. Javni sektor i 3. Organizacije van teritorije Republike Srbije.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Prigovori pacijenata DOMU ZDRAVLJA U BIJELOM POLJU Prim. dr Lidija Delević Dom zdravlja, Bijelo Polje Svaki pacijent ima pravo na dostupnu zdravstvenu zaštitu u skladu sa zdravstvenim stanjem.

U postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite svaki pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj službi – bez diskriminacije u odnosu na finansijske mogućnosti, mjesto stanovanja, vrstu oboljenja ili vrijeme pristupa zdravstvenoj službi.

Pacijent upoznat sa svojim pravima može aktivno da učestvuje u svom liječenju.

Osnovna prava pacijenata su definisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u skladu sa Evropskom poveljom o pravima pacijenata (Rimska povelja).

Pravo na zdravlje predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava. Zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, neophodno je za ostvarivanje svih ostalih prava. Svako ljudsko biće ima pravo na uživanje najviših ostvarivih zdravstvenih standarda. Država je dužna da uspostavi sistem zdravstvene zaštite radi pružanja zdravstvene zaštite jednakog kvaliteta za sve građane.

Prava pacijenata su ljudska prava osoba koje imaju potrebu za korišćenjem zdravstvenih usluga, bez obzira na svoje zdravstveno stanje. Pacijenti su najbrojniji a ujedno i najranjiviji dio sistema zdravstvene zaštite jer im od pruženih usluga u ovom sistemu zavise zdravlje i život. Svi građani su potencijalni pacijenti.

Ustav Crne Gore, najviši pravni akt, garantuje da svako ima pravo na zdravstvenu zaštitu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti razrađuje ovo pravo. Zakon kojim se regulišu prava pacijenata i njihova zaštita u Crnoj Gori, Zakon o pravima pacijenata, definiše osnovna prava pacijenata i propisan postupak zaštite pacijenata. Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, Zakon o ljekovima, kao i Zakon o hitnoj medicinskoj pomoći su važni. Za njihovu dosljednu primjenu zaduženi su Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje. Posebnu ulogu imaju direktori zdravstvenih ustanova,

12

zaštitnici prava pacijenata i komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, zdravstvena inspekcija Uprave za inspekcijske poslove, Ljekarska i Farmaceutska komora.

U skladu sa Zakonom o pravima pacijenata, zaštitnika prava pacijenata imenuje direktor zdravstvene ustanove i zadužen je da postupa po prigovorima pacijenata. Shodno čl. 31. Zakona o pravima pacijenata, zaštitnik prava pacijenata može biti lice sa završenim fakultetom ili visokom školom zdravstvenog usmjerenja, psihologije, sociologije ili prava. Isti član Zakona propisuje da dvije ili više zdravstvenih ustanova koje na određenom području obavljaju zdravstvenu djelatnost mogu odrediti zajedničkog zaštitnika prava pacijenata.

Pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu ili određeno pravo utvrđeno Zakonom o pravima pacijenata koji je objavljen u „Službenom listu CG”, br. 40/2010, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika zdravstvene ustanove, može podnijeti prigovor. Ovo pravo pruža pacijentu mogućnost da na nivou zdravstvene ustanove izrazi svoje nezadovoljstvo ili nekorektno ponašanje zdravstvenog radnika, i da uz pomoć zaštitnika pacijentovih prava riješi problem i ostvari svoje pravo iz oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja.

Prigovor se podnosi usmeno ili u pisanom obliku. Po prigovoru pacijenta direktor ili zaštitnik prava pacijenata odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora, utvrđuje sve okolnosti i bitne činjenice u vezi sa navodima iznijetim u prigovoru i o tome obavještava podnosioca prigovora.

Pacijent koji je nezadovoljan nalazom po prigovoru može se obratiti zdravstvenoj inspekciji, u skladu sa zakonom.

Shodno pravima pacijenata, pomenućemo i dužnosti pacijenata kao što su: odgovornost pacijenta za lično zdravlje, odgovornost pacijenta prema drugim korisnicima zdravstvenih usluga,

Ukupan broj podnijetih prigovora za period od 2011. do 2015. godine Godina

Kvalitet Postupak zdravstvenih zdravstvenih usluga radnika ili saradnika

2011

3

2012

Način Organizacija Vrijeme Ostalo Ukupno naplaćivanja zdravstvene čekanja na zdravstvenih službe zdravstvene usluga usluge

12

3

8

7

33

6

3

2

3

14

2

2013 2014 2015

1

Ukupno 4

9

5

8

3

35

16

odgovornost pacijenta prema drugim zdravstvenim radnicima, odnosno zdravstvenim saradnicima. Pacijent je dužan da informiše zdravstvenu ustanovu o promjeni adrese ili telefonskog broja.

Ako se pacijent ne pridržava svojih dužnosti, nadležni zdravstveni radnik bi mogao otkazati pružanje dalje zdravstvene zaštite pacijentu, izuzev hitne medicinske pomoći, o čemu je dužan da obavijesti direktora zdravstvene ustanove, kao i da u medicinsku dokumentaciju pacijenta unese razloge za odbijanje pružanja zdravstvene zaštite. U tim slučajevima zdravstvena ustanova je dužna da obezbijedi dalje pružanje odgovarajuće zdravstvene zaštite.

Od decembra 2010. godine u svim javnim zdravstvenim ustanovama su imenovani zaštitnici prava pacijenata, kao i u pojedinim privatnim zdravstvenim ustanovama. Rad zaštitnika prava pacijenata regulisan je Zakonom o pravima pacijenata koji je usvojen 2010. godine. Zaštitnici pava pacijenata su počeli sa radom početkom 2011. godine.

Oblast prava pacijenata u radu Doma zdravlja u Bijelom Polju u periodu od 1.1.2011. godine do 31.12.2015. godine bila je predmet istraživanja jednog stručnog rada. Metod rada je epidemiološko retrospektivni. Podaci su uzeti iz izvještaja Zaštitnice prava pacijenata i direktora Doma zdravlja Bijelo Polje. Kao što se može vidjeti iz tabele, ukupno je u periodu 1.1.2011. godine do 31.12.2015. godine bilo 82 prigovora. Pacijenti su u većini slučajeva dolazili lično, a manji broj pacijenata je dolazio u ime svoje rodbine.

Pacijenti se najviše žale na postupak zdravstvenih radnika (35), odnosno žale se na slabu komunikaciju, neljubaznost i nerazumijevanje od strane zdravstvenih radnika. Slijede prigovori na organizaciju zdravstvene službe (16), a na trećem mjestu su prigovori koji se odnose na druge institucije sistema: Montefarm, Privatne zdravstvene ustanove, Fond za zdravstveno osiguranje,

2 1

11

6

21

2

12

18

82

Ministarstvo rada i socijalnog staranja (18). Prigovora koji se odnose na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge je bilo 11.

Najmanje prigovora je bilo na kvalitet zdravstvenih usluga (4) a na način naplaćivanja zdravstvenih usluga nije bilo prigovora.

Najveći broj prigovora je bio podnešen u 2011. godini (33), na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika (12), na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge (8), na druge institucije sistema (7).

U 2012 godini je podnijeto 14 prigovora, najviše na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika (6), na organizaciju zdravstvene službe i na druge institucije sistema (po tri prigovora) i na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge (2).

Najmanji broj prigovora (2) je bio 2013. godine. Oba prigovora su se odnosila na organizaciju zdravstvene službe.

Ukupan broj podnijetih prigovora u 2014. godini je 20, pacijenti se žale najviše na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika (9), zatima na druge institucije sistema (6) i na organizaciju zdravstvene službe (5).

Ukupan broj podnijetih prigovora u 2015-oj godini je 14, pacijenti se najviše žale na postupak zdravstvenih radnika ili saradnika (8), na organizaciju zdravstvene službe (3) i na druge institucije sistema (2).

Većina prigovora je riješena u neposrednom razgovoru sa pacijentima, nakon detaljnog obostranog razmatranja prigovora i detaljnog opisa događaja. Mali broj pacijenata je upućen zaštitniku prava pacijenata druge ustanove jer se nijesu odnosili na zaposlene naše Ustanove.

Zaključak: Neophodno je podsjetiti naše zdravstvene radnike da imaju više strpljenja tokom rada sa pacijentima, da više razgovaraju sa pacijentima, da ih saslušaju, pokušaju razumjeti, staviti se u njihov položaj. Unaprijediti i poboljšati organizaciju zdravstvene službe uz pomoć institucija sistema.

13

Obilježen nacionalni dan KONTROLE DUVANA Prof. dr Agima Ljaljević Nacionalni koordinator za kontrolu duvana Centar za promociju Zdravlja, Institut za javno zdravlje Nacionalni dan kontrole duvana, koji je obilježen 11. novembra, dobra je prilika da se skrene populaciji pažnja na pogubne uticaje duvanskog dima. Ove godine su, od samog početka školske godine, krenule prigodne aktivnosti usmjerene ka obilježavanju ovog važnog datuma iz kalendara zdravlja, a realizatori promotivnih aktivnosti života bez duvana su bili, pored stručnjaka iz Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje i studenti Medicinskog fakulteta, stažeri koji jedan dio svog obaveznog staža provode u IJZ, kao i zaposleni u domovima zdravlja. Navedeni realizatori su održali radionice među učenicima odnovnih i srednjih škola, kao i među pripadnicima RE populacije. Završna aktivnost je realizovana u IJZ u vidu Konferencije koja je organizovana sa namjerom da poveća kvantum zdravlja pružaocima usluga iz savjetovališta za mlade domova zdravlja, kako bi oni kompetentno prenosili svoja znanja korisnicima usluga. U navedenim organizacionim jedinicama, posebno edukovani davaoci usluga sprovode program odvikavanja od pušenja, ali rade i na prevenciji ove teške bolesti zavisnosti.

Stručnjaci Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje iniciraju, kreiraju, prate i evaluiraju realizaciju navedenih mjera, a rade i na edukovanju sprovodioca i definisanju vodiča kako bi

14

se aktivnosti sprovodile prema istoj metodologiji na svim mjestima realizacije.

Učesnicima skupa se, na samom početku, obratila direktorica direktorijata Ministarstva zdravlja dr Mira Dašić, koja je pozdravila skup i navela jasno opredjeljenje Ministarstva da podrži sprovođenje mjera kojima će se uticati na smanjenje potražnje i dostupnosti duvanskih proizvoda svima, a posebno mladima.

Predstavila je problem pušenja u Crnoj Gori i šire, ali se i osvrnula na značaj primjene adekvatnih mjera u suzbijanju komplikacija po zdravlje nastalih zbog upotrebe duvanskih proizvoda, kao i da primjena takvih mjera zahtijeva multisektorsko i multiprofesionalno povezivanje. Skupu se, takođe, obratio doc. dr Boban Mugoša, koji je, nakon pozdravljanja učesnika i riječi dobrodošlice, ukazao, još jednom, na narastajući problem korišćenja duvanskih proizvoda u svijetu i kod nas. Naime, poslednja istraživanja pokazuju da je prekinut trend smanjenja upotrebe duvana među mladima u Crnoj Gori, jer je poslednji GYTS predstavio situaciju prema kojoj postoji dvostruko veći broj pušača među petnaestogodišnjacima, u odnosu na prethodno istraživanje od prije pet godina. Situacija povećanja broja konzumenata duvanskih proizvoda osnovni je razlog povećanja stopa morbiditeta i mortaliteta stanovništva uslovljenih pušenjem, što ima za posljedicu sve veća izdvajanja za zdravstveni tretman posljedica ove bolesti. U situaciji kada gotovo trećina populacije u zemlji konzumira duvanske proizvode teško je, ali neophodno kreirati kompetentne mjere kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.

U nastavku rada Konferencije, skupu se obratila prof. dr Agima Ljaljević, Nacionalni koordinator za kontrolu duvana, koja je ovu priliku iskoristila da predstavi status kontrole duvana u Crnoj Gori, što je bio predmet opsežne analize na sastanku upriličenom u mjesecu oktobru sa SZO i predstavnicima deset zemalja iz regiona, potpisnica Okvirne konvencije o kontroli duvana (FCTC), koji je uprličen u Budvi. Nacionalna koordinatorka je

ukazala i na zaključke u Izvještaju EU, kojima se naglašava nezadovoljstvo implementiranim mjerama kontrole duvana do sada, zbog usvajanja novih zakonskih dokumenata, kojima se primjena strogih odredbi zabrane korišćenja duvanskih proizvoda na javnim mjestima odlaže do daljnjeg. Ona je, pokušala i da obrazloži razloge ovakve situacije, koji nisu u skladu sa opredjeljenjima FCTC, a koju je Crna Gora ratifikovala prije deset godina, čime se obavezala na dosljednu primjenu svih mjera ove Deklaracije.

Navedeno je da u budućem periodu predstoji kreiranje metodologije za primjenu mjera kontrole duvana prema sveobuhvatnom i djelotvornom instrumentu FCTC. Posebno je istaknut značaj kontinuiranog sprovođenja zdravstveno-vaspitnog rada među djecom u školama i savjetovalištima, uz korišćenje sredstava javnog informisanja, kako bi se kompetentna i sveobuhvatna informacija uspješnije diseminirala.

O negativnim uticajima duvanskog dima na zdravlje male djece, koje se, najčešće, ostvaruje tokom pasivnog pušenja, govorila je prof. dr Vesna Miranović. Ona je istakla sve negativne efekte pušenja na zdravlje djece, još od nivoa začeća, zatim tokom cijelog intrauterinog života, predstavila je i moguće probleme na porođaju, nakon rođenja, kao i tokom rasta i razvoja. Predstavljena su najčešća oboljenja koja nastaju kao rezultat pasivnih uticaja duvana po zdravlje djece. Duvanski dim ostvaruje kompleksne, kumulativne i vrlo opasne komplikacije po zdravlje djece, koja, pri tome, nevoljno udišu duvanski dim zbog pušenja ljudi koje se nalaze u njihovom okruženju, a prije svega zbog pušenja roditelja, odnosno najdramatičniji efekti nastaju zbog pušenja majke.

Nije opravdano da oni koji trebaju prevashodno da čuvaju zdravlje ove posebno osjetljive kategorije stanovništva, najviše ga ugrožavaju.

Prof. dr Ljilja Musić je predstavila uticaje konzumiranja duvanskog dima na bolesti kardiovaskularnog sistema, koji su, pri tome, dominantni uzroci morbiditeta i mortaliteta stanovništva Crne Gore, ali i drugih zemalja. Precizno je predstavila promjene u biohemijskim organskim postupcima koje nastaju pod uticajem duvanskog dima, kao i posljedice takvih promjena. Ukazala je na najznačajnije kombinovane reakcije koje nastaju u organizmu pušača, a koje za rezultat imaju komplikovanje stanja zdravlja u

kardiovaskularnom sistemu. Osim toga, ona je sistematično ukazala na važne mjere za smanjenje negativnih uticaja duvana na ovaj važan organski sistem. Takođe, ona je dala i preporuke koje davaoci usluga u savjetovalištima mogu koristiti, osim prikaza djelovanja duvana kao faktora rizika po zdravlje i da ukažu svojim korisnicima kakve efekte po zdravlje mogu da očekuju nakon prestanka sa pušenjem.

Nakon toga, skupu se obratila prim. dr Gordana Reljić, sa ciljem ukazivanja na efekte pušenja po organe respiratornog sistema, jer su korisnici duvanskih proizvoda najizloženiji navedenom uticaju. Doktorka je ukazala na povećanje prevalence oboljelih od karcinoma pluća u Crnoj Gori, a posebno među ženama, što je posljedica trenutne situacije u kojoj sve veći broj žena konzumira duvanske proizvode. Ona je navela da se granica obolijevanja od karcinoma sve više pomjera ka mlađim populacionim grupama, što značajno usložnjava epidemiološku sliku ove teške bolesti. Osim toga, predstavila je i još jedno često prisutno oboljenje koje se vezuje za negativne uticaje duvanskog dima, kod aktivnih ili pasivnih pašuča, a to su hronične obstruktivne bolesti.

U svojoj prezentaciji ona se osvrnula i na druge bolesti čija se pojava objašnjava uticajima duvanskog dima na zdravlje ljudi.

Na kraju skupu se obratila dr. sci med Gordana VukčevićGlobarević sa temom uticaja duvanskog dima na zdravlje žena.

Prije svega, navela je da se uticaj duvana povezuje sa problemima tokom trudnoće, na porođaju i u poslijeporođajnom periodu.

Evidentno je da su djeca, rođena od majki pušača, često rađaju prijevremeno sa manjom tjelesnom masom na rođenju, što ih čini vrlo osjetljivim na spoljašnje uticaje, zbog čega mogu nastati različite komplikacije (kao što su: iznenadna smrt djeteta, različite vrste oboljenja, malformacija i drugi poremećaji). Skrenula je pažnju prisutnima na važnost ukazivanja trudnicama na posljedice korišćenja duvanskih proizvoda, a posebno na uticaje duvanskog dima na nerođeno dijete. Pored toga, predstavila je i druge poremećaje ženskog zdravlja, koji nastaju pod uticajima duvanskog dima.

Na kraju su prisutni imali mogućnosti da postave pitanja u vezi sa temama na koje se raspravljalo, da daju svoje sugestije ili prijedloge za buduće aktivnosti.

15

Vakcina protiv gripa Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje Grip je akutna bolest s kratkom inkubacijom i izraženim simptomima kao što su malaksalost, gušobolja, suvi kašalj, začepljen nos, groznica s temperaturom preko 38°C, bolovi u mišićima i zglobovima, gubitak apetita.

Kod većine ljudi simptomi slabe nakon dva do tri dana, a prestaju nakon nedjelju dana, ali kod izvjesnog broja oboljelih, naročito kod hroničnih bolesnika starijih od 65 godina, djece i trudnica, može se završiti fatalno.

Influenca je vrlo kontagiozna, što je čini kosmopolitskom bolešću s vrlo brzim širenjem i danas se od svih klasičnih infektivnih bolesti samo ona pojavljuje pandemijski.

Etiologija: Virusi influence (tip A otkriven 1933., tip B 1940. i tip C 1949. g.) su RNK virusi iz familije Ortomiksovirusa.

Takvi virusi posjeduju u svom jezgru enzim RNK- polimerazu, koji nakon nakon ulaska virusnog genoma u prijemčivu ćeliju uz pomoć ovog enzima, prepisuje komplementarnu RNK koja imala ulogu “mesenger” RNK, započinjući na taj način replikaciju virusa u ćeliji domaćina. Razlikuju se na osnovu nukleoproteina glikoproteine hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N) koji su nestabilni, podliježu stalnim mutacijama, stvarajući na taj način nove

16

antigene varijante virusa na koje populacija nema antitijela. Do sada je kod ljudi utvrđeno postojanje 3 varijante hemaglutinina (Hl, H2, H3) i 2 varijante neuraminidaze (NI i N2). Mnogo više varijanti postoji kod animalnih sojeva virusa influence. Mutiranjem virusa u nove serovarijante formiraju se uslovi za epidemijsko ili pandemijsko širenje bolesti.

Virus A je posebno podložan mutacijama, B rijetko a C virus se smatra stabilnim. U XX vijeku, pojavom novog podtipa virusa influence A, konstantovane su 3 pandemije gripa, 1918. godine, nazvana španskom, kada je od influence umrlo više od 50 miliona ljudi širom svijeta.

Sljedeća velika epidemija dogodila se godine 1957. (azijski grip), 1968. god. (hongkoški grip). Od tada do 2009. godine bili smo u dugom međuepidemijskom razdoblju, kada se u cirkulaciji pojavio novi podtip virusa influence tipa A H1N1. Izazivač španske pandemije bio je virus A/H1N1/, azijske pandemije je bio virus influence A/ H2N2, a honkoške A -H3N2.

Proučavanjem prevalence virusa influence posljednjih decenija, otkriven je ponovo u cirkulaciji od 1977. godine virus serovarijante A (H1N1), tako da trenutno "cirkulišu" A (H3N2) i A (H1N1) što je od epidemiološkog značaja za prevenciju bolesti imunizacijom. Nije sasvim jasno gdje se nalazi virus u interepidemijskom intervalu. Smatra se da su životinje rezervoar virusa (posebno ptice) a da su mutacije posljedica interakcije, hibridizacije između humanih i animalnih sojeva virusa influence.

Dok se virus influence C (koji izaziva sporadična oboljenja u ljudi) i virus influence B (uzročnik manjih ili većih epidemija gripe u populaciji) mogu naći samo kod čovjeka, virus influence A izaziva oboljenja i kod ljudi i životinja.

virusima influence je vakcinacija. Vakcinacija se sprovodi prije i u toku epidemije, najidealnije od oktobra do kraja decembra.

Kod nas, kao i u svijetu, je u upotrebi tritipna, inaktivisana, ’’SPLIT’’ vakcina.

Svjetska zdravstvena organizacija za svaku sezonu gripa preporučuje sastav vakcine jedinstven za cijeli svijet, a vakcina je sačinjena od aktuelnih pomenutih sojeva virusa.

U Crnoj Gori je u upotrebi za 2016 /17. godinu Influvac - influence vaccine surface antigen, inactivated 2016/17 season.

CILJNE GRUPE ZA VAKCINACIJU:

Model virusa influence Klinička slika: Grip se razlikuje od obične prehlade početkom bolesti, simptomima, dužinom trajanja bolesti i mogućim komplikacijama koje mogu biti značajno teže kod gripa nego kod obične prehlade.

Simptomi gripa počinju obično 24-48 sati nakon inkubacije i nastaju iznenada. Groznica, osjećaj jeze, bolova u mišićima cijelog tijela, najčešće su prvi znaci bolesti. Zatim se javlja glavobolja i povišena temperature 38-40 C. Za gripu je karakteristična pojava navedenih tkz. opštih simptoma, a zatim pojava respiratornih simptoma. Respiratorni simptomi javljaju se 1-3 dana nakon početka opštih simptoma bolesti, a izraženi su grebanjem u grlu, suvim kašljem, zapušenošću nosa, tek kasnije produktivnim kašljem. Djeca mogu uz navedene simptome imati mučninu, povraćanje i tečne stolice. Bolest traje do sedam dana. Prolongiranje tegoba ukazuje na pojavu komplikacija kao što su pneumonija bakterijska ili virusna, respiratorni distres sindrom, a od vanplućnih komplikacija najčešći je Reyev sindrom. On se najčešće javlja kod komplikacija infekcijom virusa tipa B, rjeđe tipa A infekcije djece u dobi 2-16 godina. Ovaj sindrom počinje najčešće mučninom, povraćanjem tokom 1-2 dana, nakon kojih se javljaju simptomi CNS-a. U nalazima krvi uočava se povišenje jetrenih enzima i amonijaka uz hepatomegaliju. Primijećena je povećana učestalost pojave Reyevog sindroma kod oboljelih od gripa koji su uzimali acetilsalicilnu kisjelinu (aspirin ili andol ) u dobi do 18 godina.

U Crnoj Gori u toku prošle sezone gripa, koja je trajala od februara do maja ove godine, od komplikacija tog virusa preminulo je deset osoba, od čega troje maloljetnih pacijenata sa hroničnim oboljenjima, a više njih je razvilo komplikacije gripa, najčešće pneumoniju i adultni respiratorni distres sindrom. Ove osobe nisu bile vakcinisane.

Najbolja mera za prevenciju bolesti i kontrolu infekcije

Sva lica starija od 6 mjeseci sa hroničnim poremećajem kardiovaskularnog i plućnog sistema uključujući i astmu, sa metaboličkim poremećajima, naročito diabetes, sa disfunkcijom bubrega i jetre, krvnim bolestima, malignim oboljenjima i sa imunodeficijencijom uključujući i HIV. Zatim, sve osobe starije od 65 godina života, trudnice tokom drugog i trećeg trimestra trudnoće, sve osobe zaposlene u zdravstvenim ustanovama, lica zaposlena u javnim službama.

Dojilje mogu da prime bilo koju vakcinu, pa i vakcinu protiv gripa, bez ikakvog rizika za odojče.

Djeca uzrasta od 6 mjeseci do navršene 3 godine dobijaju 0.25 ml vakcine intra dermalno u anterolateralni dio nadkoljenice.

Osobe starije od 3 godine dobijaju 0.5 ml vakcine u deltoidni mišić (nadlaktica).

Djeca od 6 meseci do 9 godina, koja se prvi put vakcinišu, treba da dobiju 2 doze vakcine u razmaku od 4 nedjelje, a narednih godina samo jednu dozu.

Svi stariji od 9 godina treba da prime samo jednu dozu vakcine i kada se vakcinešu prvi put.

Vakcina indukuje humoralna antitijela poslije 2-3 nedjelje od vakcinacije, a imunitet traje 6-12 mjeseci.

Vakcina kod zdravih osoba mlađih od 60 godina, obezbjeđuje zaštitu kod 70%-90% vakcinisanih, u zavisnosti od uzrasta pacijenta, stanja njegovog imunog sistema i stepena podudarnosti vakcinalnih sojeva sa divljim virusima u populaciji.

Osobe sa hroničnim oboljenjima i osobe starije od 65 godine zaštićeni su u nešto manjem procentu (40% do 70%) u zavisnosti od imuniteta.

Rizik od hospitalizacija i komplikacija redukovan je za 50% do 70%, a smrtni ishod za 70% do 80% u odnosu na nevakcinisane.

Vakcina protiv gripa kontraindikovana je za: - Sve osobe koje imaju izraženu alergiju na proteine jaja i pileće meso (virus se uzgaja u kokošijim jajima i konačni proizvod može sadržati rezidualne proteine jaja), - Osobe sa izraženom alergijom na prethodnu dozu vakcine (neomicih, formaldehid i dr.)

- Svu djecu od mlađu od 6 mjeseci, - Osobe koje su bolovale od Guillien-Barre sindroma i - Osobe sa akutnom infekcijom, dok ne ozdrave.

U svijetu se vakciniše 50% do 70% osoba starijih od 65 godina a u našoj zemlji oko 35%.

Ključni faktor za vakcinaciju protiv gripa je preporuka pacijentu od strane zdravstvenog radnika, počev od medicinske sestre pa do ljekara i farmaceuta.

17

Gornje trepavice čovjeka prosječno čini 150 do 200 dlačica, a donje samo 60 do 100.

Posebne koštane ćelije postepeno uništavaju i obnavljaju koštano tkivo tako da se može reći da svakih šest godina dobijamo potpuno nov skelet.

U svakom policijskom automobilu u Velikoj Britaniji nalazi se plišani medvedić kojeg policajci poklone djeci nakon neke nesreće kako bi ih utješili.

Kišne gliste u Australiji mogu da dostignu dužinu i do dva metra.

Naučnici sa Univerziteta Harvard su zaključili da se osobe koje se bave dobrotvornim radom uspješnije izbore sa težim oboljenjima.

Slonovi su jedina životinjska vrsta, pored ljudi, koja ima obrede za svoje preminule.

18

Kada pojedemo jabuku uništimo više od 95 odsto bakterija koje mogu da utiču na stvaranje karijesa.

Od svih životinja ris ima najoštriji sluh, i u najdubljem snu čuje najslabiji šum, čak i kad dolazi iz daljine.

Hipokrat, koga nazivaju ocem medicine, prvi je preporučio sunčanje radi liječenja.

Odrasla osoba se nasmije u prosjeku petnaest puta dnevno.

U životinjskom carstvu trudnoća traje najkraće kod ženke oposuma (12–13 dana), a najduže kod azijskog slona (608 dana).

Poseban miris luka potiče od sumpora koje ovo povrće crpi iz zemlje.

Čovjek i majmun lenjivac jedina su stvorenja koja uobičajeno vode ljubav licem u lice.

Upotreba pijavica bila je tako česta da su sredinom 19. vijeka bolnice u Parizu za liječenje upotrebljavale gotovo šest miliona pijavica, a u Londonu više od sedam miliona.

19

Bez straha i panike

na porođaju Dr Milica Glušac, spec. ginekolog akušer Opšta bolnica, Nikšić Najveće bogatstvo svake drzave su djeca. Zbog toga majčinstvo treba tretirati kao najvažniju i ključnu investiciju.

Trudnoća je nešto posebno u životu svake žene i treba je učiniti što sigurnijom, a jedan od načina da to postignemo je da damo podršku trudnicama kroz škole za trudnice.

U Nikšiću je u organizaciji NVO Partus pokrenuta besplatna škola za sve zainteresovane trudnice.

Trudnice se mogu uključiti u školu počev od 28-me nedjelje trudnoće, mada su planirana i predavanja za ostale trudnice na teme ishrane i njege, kontrolnih pregleda u trudnoći, značaja suplementacije u trudnoći itd.

Najveći broj trudnica prolazi kroz trudnoću bez komplikacija tako da one mogu bez ikakve bojazni da se uključe u program ove skole. Program skole je podijeljen na predavanja i vježbe. Cilj predavanja je upoznavanje sa mehanizmom i tokom porođaja, kako prepoznati početak porođaja, šta ponijeti sa sobom u porodilište itd. Osim predavanja, trudnice će u školi naučiti i tehnike disanja u određenim fazama porođaja, tehnike relaksacije i napinjanja, Kegelove vježbe kao i kondicione vježbe.

Uravnotežena fizička aktivnost i pravilna ishrana su jako važni za zdravlje trudnice i njenog potomstva. Pored psihofizicke pripreme za porođaj, trudnice se pripremaju i za prve dane majčinstva: uče o značaju i tehnikama dojenja kao i o eventualnim problemima sa kojima se dojilje susrijeću (zastoj mlijeka, ragade...), o njezi novorođenčeta, obradi pupčanika itd.

Prepoznati značaj škole za trudnice je od krucijalnog

20

značaja za svaku buduću majku. Ona omogućava najbolji način pripreme trudnice za porođaj, a cilj nam je da trudnice dolaze bez straha i panike na svoj porođaj, da u njemu aktivno učestvuju i da porođaj dožive kao lijepo iskustvo. Škola za trudnice je i prva karika u lancu, koja doprinosi podizanju svijesti o značaju dojenja.

U realizaciju programa škole su uključeni: ginekolog, pedijatar, babica, fitnes instruktor, fizioterapeut, stomatolog i psiholog, a planirana su i druženja i interaktivni razgovori između trudnica i porodilja, kako bi im one prenijele svoja iskustva.

Pozivamo sve trudnice da dođu da se uključe u školu, da zajedno učimo i vježbamo i pripremimo se za najradosniji dan u životu - rođenje bebe.

LJEKOVI KAO TERATOGENI AGENSI Dr pharm. Amina Kučević Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Trudnoća je posebno stanje u životu žene u kojem se odvija niz fizioloških, ali i potencijalno patoloških promjena koje zahtijevaju liječenje. U graviditetu je farmakokinetika često promijenjena, a zbog prolaska nekih ljekova kroz placentu postoji opasnost od ispoljavanja teratogenog efekta na plod. Iz etičkih razloga ne sprovode se klinička ispitivanja na trudnicama, pa je oprez prilikom propisivanja i primjene ljekova još važniji.

FAZE FETALNOG RAZVOJA Ljekovi koje žena uzima tokom trudnoće mogu uticati na fetus na nekoliko načina:

t /FQPTSFEOJN VUJDBOKFN OB GFUVT V[SPLVKVʉJ PÝUFʉFOKF abnormalni razvoj ili smrt;

t Mijenjajući funkciju placente, obično konstrikcijom krvnih sudova i smanjujući razmjenu kiseonika i hranjivih materija između fetusa i majke;

t 6[SPLVKVʉJ TQB[BN NJÝJʉB VUFSVTB QPTSFEOP PÝUFʉVKVʉJ fetus smanjenjem dotoka krvi.

/B LPKJ OBʊJO ʉF MJKFL EKFMPWBUJ OB GFUVT [BWJTJ PE TUBEJKVNB njegovog razvoja, kao i od prirode samog lijeka. Ljekovi mogu djelovati štetno u bilo kojem periodu trudnoće. Vrsta malformacija zavisi od organa koji se najintenzivnije razvija u vrijeme primjene teratogena.

U stadijumu blastociste, prije implantacije, koji traje 1014 dana nakon oplođenja, embrion reaguje po principu „sve ili ništa“, što znači da umire ili se oštećene ćelije nadomjeste novim nediferenciranim ćelijama.

Slijedi faza organogeneze koja je najosjetljiviji period za pojavu većine anomalija (15-60. dana trudnoće). Tipične manifestacije teratogeneze su zastoj u rastu, malformacije ograna (morfološke i/ili funkcionalne), kao i karcinogeneza. Pri izboru lijeka treba se odlučiti za ljekove koji su do sada često propisivani u trudnoći i za koje se pokazalo da nisu štetni za plod. Takvim ljekovima traba dati prednost nad novim ili neispitanim ljekovima, i uvijek treba primijeniti najmanju efektivnu dozu.

FDA KLASIFIKACIJA LJEKOVA PREMA RIZIKU ŠTETNOG DJELOVANJA /B UFNFMKV TWJI JTUSBäJWBOKB J QPEBUBLB MKFLPWJ TV TWSTUBOJ u nekoliko kategorija prema riziku štetnog djelovanja na plod (teratogenosti).

Postoji nekoliko ovakvih klasifikacija ali najčešće se primjenjuje FDA klasifikacija, koja svrstava ljekove u 5 kategorija, počevši od kategorije A, koja se smatra najmanje štetnom, do kategorije X koja je potpuno kontraindikovana u trudnoći.

TERATOGENI POTENCIJAL LIJEKA Teratogen je onaj lijek koji ima potencijal da pod određenim okolnostima izazove permanentnu abnormalnost u strukturi ili funkciji ili dovede do usporenog rasta ili smrti embriona ili fetusa.

Da li će neki lijek ispoljiti teratogeni potencijal zavisi od:

t IFNJKTLF TUSVLUVSF

21

Tabela 1: FDA klasifikacija ljekova u trudnoći

Kategorije rizika A B C

D

X

Nema rizika za fetus (adekvatne i dobro kontrolisane studije nijesu pokazale rizik u I trimestru trudnoće i nema dokaza za rizik u II i III trimestru).

Studije na Şivotinjama nijesu pokazale rizik, ali nema odgovarajućih kontrolisanih studija kod ljudi.

Studije na Şivotinjama pokazale su teratogeni efekat, ali nema kontrolisanih studija kod ljudi. Lijek dati samo ako potencijalna korist opravdava mogući rizik na fetus.

Postoje dokazi za rizik od oťtećenja fetusa bazirani na podacima o neŞeljenim efektima tokom istraŞivanja ili postmarketinťkog praćenja kod ljudi. Korist od primjene moŞe prevagnuti, uprkos potencijalnom riziku.

Studije na ljudima ili Şivotinjama pokazale su fetalne abnormalnosti i/ili postoje dokazi o humanom fetalnom riziku, bazirani na podacima o neŞeljenim efektima iz istraŞivanja ili marketinťkog praćenja. Rizik jasno prevazilazi potencijalnu korist od primjene lijeka u trudnoći.

Kontraindikovani kod trudnica ili Ĺžena generativne dobi.

t GBSNBLPMP�LPH EFKTUWB MJKFLB t OBʊJOB QSJNKFOF t EP[F EVäJOF J GSFLWFODF J[MBHBOKB t TUBEJKVNB HFTUBDJKF V LPKFN KF EP�MP EP J[MBHBOKB t HFOFUTLF QSFEJTQP[JDJKF NBKLF J JMJ GFUVTB 4B[OBOKF EB MKFLPWJ NPHV JNBUJ J[SB[JUP �UFUBO VUJDBK V USVEOPʉJ EBUJSB PE HPEJOF LBEB TF VWJEKFMP EB MJKFL UBMJEPNJE �JSPLP QSPQJTJWBO USVEOJDBNB [B TNJSFOKF J TV[CJKBOKF KVUBS OKJI NVʊOJOB EPWPEJ EP UF�LJI P�UFʉFOKB QMPEB /BKʊF�ʉF KF V[ SPLPWBP EKFMJNJʊBO JMJ QPUQVO OFEPTUBUBL SB[WPKB FLTUSFNJUFUB GPLPNFMJKB BNFMJKB BMJ TV TF KBWMKBMB J P�UFʉFOKB PTUBMJI PSHBOB ;CPH WFMJLJI J UF�LJI QPTMKFEJDB EP LPKJI KF UBMJEPNJE UBEB EPWFP WJ�F PE EKFDF TB EFGPSNJUFUPN ʊFTUP TF V MJUFSBUVSJ NPäF TSFTUJ J[SB[ vUBMJEPNJETLB LBUBTUSPGBw 0WBK EPHBÿBK QSFLSFUOJDB KF V QSJTUVQV QSBʉFOKB OFäFMKFOJI EFKTUBWB MKFLPWB B QPTFCOP KF WFMJLJ PQSF[ QSJMJLPN QSPQJTJWBOKB MKFLPWB USVEOJDBNB

3FUJOPJEJ TV OBKQP[OBUJKJ UFSBUPHFOJ QPTMJKF UBMJEPNJEB 0OJ QSPV[SPLVKV NBMGPSNBDJKF J LPE MKVEJ J LPE äJWPUJOKB "QTPMVUOP TV LPOUSBJOEJLPWBOJ KFS QSJQBEBKV LBUFHPSJKJ SJ[JLB 9 V USVEOPʉJ .PHV QSPV[SPLPWBUJ BCPSUVT J BOPNBMJKF $/4 B TB QTJ IPNPUPSOJN [BPTUBKBOKFN -JKFʊFOKF USFCB [BQPʊFUJ V[ OFHBUJWOJ UFTU OB USVEOPʉV JOGPSNJTBOJ QSJTUBOBL J EWJKF WSTUF LPOUSBDFQDJKF UPLPN UFSBQJKF -JKFʊFOKF FQJMFQTJKF LPE äFOB V HFOFSBUJWOPN QFSJPEV KF KFEBO PE OBKWFʉJI J[B[PWB FQJMFQUPMPHJKF ,BEB TF HPWPSJ P QSJ NKFOJ BOUJFQJMFQUJLB "&- V USVEOPʉJ NFEJDJOTLJ [OBʊBK PHMFEB TF V

t NPHVʉOPTUJ TNSUOPH JTIPEB USVEOJDF J QMPEB V TMVʊBKV QSFLJEB V[JNBOKB "&- UPLPN USVEOPʉF

t NPHVʉOPTUJ QSFLJEB HVCJULB USVEOPʉF JMJ QPWSFEB USV EOJDF J QMPEB

t WFʉPK VʊFTUBMPTUJ NBMGPSNBDJKB J BOPNBMJKB

t NPHVʉFN TQPSJKFN QPTUOBUBMOPN SB[WPKV EKFUFUB OB

22

SPĘŠJUP LPHOJUJWOPN

t QPWFʉBOPN NPSUBMJUFUV USVEOJDB VTMKFE OFQSJNKFOKJWB OKB UFSBQJKF

4 ESVHF TUBOF SB[MP[J [CPH LPKJI USVEOJDB OF CJ USFCBMP EB LPSJTUJ BOUJFQJMFQUJLF TV OFäFMKFOB EFKTUWB MKFLPWB LPKB TF KBW MKBKV J WBO USVEOPʉF NBOKB LPODFOUSBDJKB BOUJFQJMFQUJLB V USV EOPʉJ LBP J QSFMB[BL MKFLPWB V NMJKFLP 3J[JL PE OBTUBOLB NBMGPSNBDJKB SBTUF TB QPWFʉBOKFN CSPKB QSJNJKFOKFOJI BOUJFQJMFQUJLB BOUJFQJMFQUJL SJ[JL BOUJFQJMFQUJLB BOUJFQJMFQUJLB B BOUJFQJMFQUJLB SJ[JL KF *QBL OB PTOPWV QSPDKFOF SJ [JLB PE OFMJKFʊFOF FQJMFQTJKF J QSPDKFOF SJ[JLB PE UFSBUPHFOPTUJ BOUJFQJMFQUJʊOJI MFLPWB WFʉB KF LPSJTU PE QSJNKFOF UFSBQJKF ;CPH UPHB USVEOJDB USFCB EB LPSJTUJ BOUJFQJMFQUJʊLF MKFLPWF V[ QBäMKJWP QSBʉFOKF USVEOPʉF KFS WKFSPWBUOPʉB EB QBDJKFOULJOKB J[OFTF OPS NBMOV USVEOPʉV J[OPTJ /F[BEPWPMKBWBKVʉB NFUBCPMJʊLB LPOUSPMB EJKBCFUFTB V USVEOPʉJ QSFETUBWMKB QPWJ�FO SJ[JL PE OFäFMKFOPH JTIPEB [B NBKLV J OPWPSPÿFOʊF ;CPH UPHB KF PE LMKVʊOPH [OBʊBKB TQSPWPÿFOKF OFGBSNBLPMP�LJI NKFSB BEFLWBUOPH EJKFUFUTLPH SFäJNB ĕ[JʊLF BLUJWOPTUJ LBP J GBSNBLPMP�LJI NKFSB o PEHPWBSBKVʉF UFSBQJKF V [BWJTOPTUJ PE UJQB EJKBCFUFTB VQPUSFCB MKFLPWB LPKJ QSJQBEBKV LBUFHPSJKJ SJ[JLB # V USVEOPʉJ

)JQFSUJSFP[B V USVEOPʉJ NPäF V[SPLPWBUJ WFʉF NBMGPSNBDJKF VLPMJLP KF OFMJKFʊFOB OFHP TBNJ MKFLPWJ 4UPHB KF OFPQIPEOB QSJNKFOB PEHPWBSBKVʉJI MKFLPWB 5JSFPTUBUJDJ JBLP QSJQBEBKV LB UFHPSJKJ SJ[JLB % V USVEOPʉJ JOEJLPWBOJ TV V MJKFʊFOKV IJQFSUJSFP[F V USVEOPʉJ %BKF TF OBKNBOKB EP[B MJKFLB LPKB KF EPWPMKOB EB PESäJ IPSNPOF OB HPSOKPK HSBOJDJ OPSNBMF

&LTQP[JDJKB UPLPN USVEOPʉF QSFLPNKFSOJN LPMJʊJOBNB KPEJEB LPKB CJ TF NPHMB EPHPEJUJ V TMVʊBKFWJNB ISPOJʊOF VQPUSFCF OFLJI FLTQFLUPSBOBTB JMJ UPQJLBMOJI EF[JOĕDJKFOBTB J[B[JWB HV�B WPTU J IJQPUJSFPJEJ[BN LPE OPWPSPÿFOʊFUB ʊBL V WSMP KBLJN GPSNBNB 0�UFʉFOKF UJSFPJEFF GFUVTB NPHVʉF KF TBNP PE OFEKFMKF

trudnoće. Izlaganje prije toga ne treba smatrati opasnim, pošto ne postoji preuzimanje joda u tiroideu.

Glukokortikoidi su ljekovi za koje se dugo vremena smatralo da su teratogeni u trudnoći. Pripadaju kategoriji B u trudnoći i koriste se u stanjima poput alergijske bolesti, autoimune bolesti kao što je sistemski lupus eritematodes, reumatoidni artritis, polimiozitis, autoimuna hemolitička anemija, limfomi, plazmocitom, inflamatorne bolesti crijeva, sarkoidoza pluća, nefrotski sindrom. Izbor glukokortikoida je značajan u zavisnosti od toga da li treba biti liječena majka ili fetus. Iako se glukokortikoidi smatraju bezbjednim u trudnoći, moguća su neka neželjena dejstva (rascjep usne usljed primjene tokom I trimestra).

Analgetici poput nesteroidnih antiinflamatornih ljekova (NSAIL) treba izbjegavati u III trimestru trudnoće zbog mogućeg prijevremenog zatvaranja ductus arteriosus Botali, nastanka in utero plućne hipertenzije ili odlaganja porođaja. Selektivni COX-2 inhibitori, kao i acetilsalicilna kisjelina tokom I i II trimestra pripadaju kategoriji rizika C, dok u III trimestru pripadaju kategoriji rizika D zbog mogućeg djelovanja na ductus arteriosus."

Primjena visokih doza acetilsalicilne kisjeline u zadnjoj nedjelji trudnoće povezana je sa fetalnim komplikacijama poput intrakranijalnog krvarenja kod prijevremeno rođene djece.

Male doze (60-80mg/dan) acetilsalicilne kisjeline ne predstavljaju rizik za prijevremeni porođaj, ne utiču na perinatalni mortalitet, funkciju bubrega novorođenčeta, ne izaziva plućnu hipertenziju novorođenčeta i nema uticaja na ductus ateriosus Botali.

U liječenju gestacione hipertenzije apsolutno su kontraindikovani ACE inhibitori i antagonisti AT1 receptora, dok se takođe navodi i kontroverzna primjena beta blokatora, antagonista kalcijumovih kanala. Diuretici nijesu teratogeni, ali smanjuju volumen ekstracelularne tečnosti (dovode do hipoperfuzije), pa se stoga izbjegavaju. ACE inhibitori su kontraindikovani u II i III trimestru trudnoće (kategorija D) jer dovode do tzv. ACEI fetopatije, zaostajanja u intrauterinom rastu, hipokalvarije, renalne displazije, anurije, bubrežne insuficijencije i smrti.

Većina antibiotika je bezbjedna za primjenu u trudnoći, a najčešći razlog njihove primjene je liječenje urinarnih infekcija (npr. asimptomatske bakteriurije) kod trudnica. Njihova primjena smanjuje rizik od infekcija gornjih djelova urinarnog trakta (pijelonefritisa), prijevremenog porođaja i male porođajne težine, a kao ljekovi izbora koriste se oralni penicilini i cefalosporini.

Ljekovi u terapiji gljivičnih infekcija se kod trudnica primjenjuju sa velikim oprezom. Primjena određenih antimikotika na kožu ili vaginalno ne nosi rizik po plod jer se sa ovih mjesta praktično ne resorbuju. S druge strane, oralna primjena ljekova nosi veći rizik zbog njihove resorpcije u većoj mjeri. Zato se antimikotici primjenjuju oralno samo ukoliko je to neophodno.

Benzodiazepini (psihofarmaci) prolaze kroz placentu i zbog nezrele jetre fetusa sporije se metabolišu i kumuluju. Zbog toga su koncentracije benzodiazepina i po nekoliko puta više u fetusu nego kod majke. Upotreba benzodiazepina u I trimestru trudnoće mogu dovesti do anomalija nepca, stenoze pilorusa i ingvinalnih hernija, u II trimestru anomalije su rjeđe (srčane mane i poremećaji šake), a u III trimestru može doći do zastoja u rastu, smanjenja porođajne težine, hipotonije novorođenčeta i teškoća u hranjenju. Kada je upotreba benzodiazepina tokom trudnoće opravdana zbog kliničkog stanja pacijentkinje, bolje je upotreblja-

vati one sa kraćim poluvremenom eliminacije, podijeljene u dvije ili više dnevnih doza.

Primjena antipsihotika kod trudnica u minimalno efektivnim dozama pokazala se da ima minimalan rizik za dijete.

Preporučuje se da je bolje izbjegavati primjenu antipsihotika u I trimestru.

U liječenju depresije kod trudnica, koje ne pokazuju terapijski odgovor na nemedikamentne metode liječenja, preporučuje se primjena klasičnih antidepresiva, ali i inhibitora preuzimanja serotonina (SSRI).

Antikoagulansi su ljekovi koji se koriste za smanjivanje rizika od zgrušavanja krvi. Upotreba ovih ljekova može dovesti do zaostajanja u intrauterinom rastu, abortusa, hipotonije, konvulzija, nazalne hipoplazije, defekta u kalcifikaciji epifiza, chondrodysplasia punctata, poremećaje vida, CNS-a i hemoragije.

Rizik je veći tokom prvog trimestra i iznosi oko 10%, dok je rizik upotrebe ovih ljekova tokom II i III trimestra 3–5%.

Citostatici su kontraindikovani u trudnoći zato što djeluju na reproduktivne ćelije, odnosno mogu imati mutagene ili teratogene efekte (uzrokuju stečene anomalije embriona). Njihova upotreba tokom I trimestra povezana je sa rizikom od pobačaja i kongenitalnih malformacija (intrauterini zastoj u rastu, slab razvoj donje vilice, rascjep nepca, abnormalan razvoj kostiju lobanje, mentalnu zaostalost). Kada je moguće, hemoterapiju bi trebalo odložiti dok ne prođe I trimestar, jer su mnogobrojne studije pokazale da ovakav pristup ne utiče na prognozu bolesti kod majke.

Primjena ljekova u trudnoći često predstavlja višestruki problem. Ljekari, kako opšte prakse tako i specijalisti, najčešće izbjegavaju propisivanje ljekova trudnicama, ponekad čak kada su im ljekovi neophodni (iz straha od štetnog djelovanja na plod ili trudnoću). S druge strane, usljed nepotpune i nedovoljne informisanosti trudnica vrlo često svjedočimo njihovom paničnom strahu od kontakta sa bilo kakvim lijekom tokom trudnoće.

Budući da potrošnja ljekova u trudnoći raste, racionalna farmakoterapija nameće se kao imperativ. Ipak, treba imati na umu realnu opasnost koju ima primjena nekih ljekova tokom trudnoće i onih koji stvarno mogu dovesti do različitih oštećenja ploda.

Otpust zdravog novorođenčeta iz porodilišta Dr Snežana Grubač, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić

Savremena medicina obiluje literaturom koja se odnosi na standarde i preporuke za liječenje novorođenčadi, a pitanjem vremena otpusta dugo se niko nije bavio. Posljednjih decenija preovladava mišljenje da nakon nekomplikovanog vaginalnog porođaja majku i dijete treba što prije otpustiti. Komitet za fetus i novorođenče američke Akademije za pedijatriju formulisao je načelni stav da vrijeme otpusta bude 72-96 h po rođenju. U pojedinim sredinama zastupljena je praksa otpusta prvog ili drugog dana. Teži se smanjenju bolničkih troškova i nastoji zdravlje shvatiti kao prirodni proces koji zahtijeva minimum intervencija. U Kanadi je npr. prosječan broj dana hospitalizacije smanjen sa 5,3 na 1,88.

Proces rađanja predstavlja traumatsko „iseljenje iz toplpg, tihog uterusa sa stalnom dopremom hrane u hladni svijet prepun svjetlosti bez ičega za jelo“. Taj proces transformacije nije jednostavan i brz, novorođenče se stavlja pred izuzetne napore

24

prilagođavanja, a u tom dramatičnom periodu mogu se ispoljiti mnogi urođeni poremećaji.

Rani otpust (prije isteka 48 h) iako stavlja mnoge dileme pred ljekara, može znatno olakšati adaptacioni period majke i djeteta uz podršku cijele porodice. Ali, posebno kod mladih i samohranih majki, može se povezati sa rizikom od neonatalnog morbiditeta i mortaliteta. Najčešći uzroci smrti su urođene srčane mane i iznenadne smrti odojčeta, a najčešći razlozi ponovne hospitalizacije su hiperbilirubinemija i problemi sa laktacijom i dojenjem.

Uzimajući u obzir osobenosti naše sredine, optimalno je da se zdravo novorođenče i majka otpuste 48-72 h nakon vaginalnog i 96 h nakon porođaja carskim rezom. Kriterijumi za otpust se odnose na zdravo novorođenče 38-42 ng. iz monofetalnih trudnoća i nekomplikovanih vaginalnih porođaja - fizikalnim pregledom nijesu otkrivene anomalije - novorođenče uspješno sisa - mokrilo je i imalo najmanje 2 stolice - normalni vitalni znaci notirani u medicinskoj dokumentaciji (respiracije manje od 60, puls 100-160/min) - nema znakova žutice u prva 24 h. Žutica koja ne zahtijeva terapiju dozvoljava otpust uz dalje praćenje.

Određivanje KG i drugih laboratorijskih analiza planiraju se samo prema kliničkim indikacijama.

U periodu od 1.01.2016. do 30.06.2016. g. pratili smo vrijeme otpusta zdravog novorođenčeta 38-42 ng. za svu djecu rođenu vaginalnim putem i carskim rezom i ono iznosi 3,66 dana prosječno (Opšta bolnica u Nikšiću).

Na otpustu mora postojati pisani dokument o novorođenčetu (otpusna lista). Naš zdravstveni sistem obezbjeđuje medicinsku pomoć majci i novorođenčetu kroz organizovane patronažne posjete (neophodne su najmanje 5:3 povezane u prvoj nedjelji, od kojih prva unutar 24 h od otpusta, četvrta u toku druge i peta u toku treće nedjelje). Prije otpusta zdravog novorođenčeta obavezna je vakcinacija I dozom Hepatitisa B i BCG vakcinacija, o čemu se informišu roditelji. Prevencija hemoragijske bolesti novorođenčeta sprovodi se davanjem vitamina K neposredno po rođenju.

Uzimajući u obzir složenost mnogih metaboličkih i drugih procesa koji se odvijaju u periodu adaptacije, teško je definisati minimum kriterijuma za otpust zdravog novorođenčeta. U našim uslovima taj mininum kriterijuma se ispunjavaju između 48-72 h nakon rođenja. Do izrade nacionalnih vodiča dobre prakse ti se kriterijumi predlažu kao obavezujući, a navedeni interval se može smatrati optimalnim.

25

SINDROM ANDROGENE NEOSJETLJIVOSTI - AIS (TESTIKULARNA FEMINIZACIJA)

Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Sindrom androgene neosjetljivosti (AIS) je stanje koje karakteriše potpuna ili djelimična neosjetljivost ćelija na androgene hormone. Odsustvo reagovanja ćelija na prisutne androgene hormone može oštetiti ili spriječiti maskulinizaciju muških genitalija u fetalnom periodu, ili ispoljavanje muških sekundarnih polnih karakteristika tokom puberteta, ali samo kod djece koja su genetski muškog pola. Kod djece koja su genetski ženskog pola ne dolazi do značajnijeg oštećenja genitalija i ispoljavanja sekundarnih polnih karakteristika.

Sindrom androgene neosjetljivosti, ranije nazivan sindromom testikularne feminizacije, je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno recesivno vezano za X hromozom. Zbog toga se ovaj sindrom klinički značajno ispoljava samo kod djece koja su genetski muškog pola (tj. kod osoba sa Y hromozomom). Humani androgeni receptor (AR) je protein kodiran genom koji se nalazi na dugom kraku X hromozoma (Xq11- Xq12). Do sada je dijagnostikovano preko 400 mutacija androgenih receptora (AR) koje se nasljedjuju autosomno recesivno vezano za X hromozom.

Osobe sa kariotipom 46, XY nasljeđuju uvijek mutantni gen, pošto imaju samo jedan X hromozom, dok nosioci kariotipa 46,XX su minimalno napadnuti, pošto imaju dva XX hromozoma (dva AR gena). Oko 30% mutacija AR receptora se dešavaju spontano i nijesu nasljedne.

Klinička slika. Kliničko ispoljavanje AIS zavisi od toga da li se radi o osobama sa 46, XY ili 46, XX kariotipom.

26

Kariotip 46,XY Kod osoba sa muškim kariotipom (46, XY), sindrom androgene neosjetljivosti, zavisno od mutacije, se može ispoljiti kao muški ili kao ženski fenotip. Kada se ispoljava kao muški fenotip, onda se radi o tzv muškom, ili blagom sindromu androgene neosjetljivosti (MAIS). Kada se ispoljava kao ženski fenotip, onda se radi o ženskom ili kompletnom sindromu androgene neosjetljivosti (CAIS). Kada su genitalija djelimično maskulinizirane onda se radi o sindromu parcijalne androgene neosjetljivosti (PAIS).

Sinrom kompletne androgene neosjetljivosti (CAIS) kao oblik interseksualizma se ne otkriva kod novorođenčeta i malog djeteta, jer se bolesno dijete ničim ne razlikuje od normalne ženske djece. Mogao bi se otkriti jedino kada bi se odredio polni hromatin (uvijek negativan) i kariotip (uvijek muški 46,XY). Samo u rijetkim slučajevima može da na rođenju nedostaje vagina, ili je vrlo kratka, ako postoji. Nakon puberteta djeca sa ovim sindromom izgledaju kao normalne, visoke, često vrlo lijepe žene s dobro razvijenim dojkama, iako im je genetski pol muški, a polne žlijezde testis. U kliničkoj slici su visoke žene sa dobro razvijenim dojkama, ali su bradavice slabije razvijene. Najkarakteristični nalaz u kliničkoj slici je nedostatak ili veoma oskudna polna dlakavost.

Spoljni genital je ženski, ali se završava slijepom vaginom. Unutrašnji organi su ili rudimentirani u različitom stepenu, ili ih nema.

Gonade makroskopski i mikroskopski su nalik testisima. Testisi, dosta često, mogu da se nađu u abdomenu i ingvinalnom kanalu ili čak i u labijama. U njima se nalaze tubule seminiferes pojedinim zametnim i Sertolijevim ćelijama, a Leydigovih ćelija obično nema.

Testisi luče androgene hormone: testosteron, dehidroepiandrosteron sulfat (DHEAS), DHEA, androstenedion, međutim, zbog rezistencije target tkiva njihov efekat je blokiran. Nasuprot blokiranom androgenom učinku, estrogeni koji se luče u malim količinama kao kod svih muškaraca, ispoljavaju puni efekt na target tkiva. U pubertetu dolazi do porasta dojki, ali nema polne dlakavosti i menarhe. U odraslom uzrastu najčešći klinički znak je amenoreja.

Sindrom parcijalne androgene neosjetljivosti (nekompletni oblik - PAIS) se razlikuje od potpunog oblika najviše u izgledu spoljnog genitala. Kod ovog oblika postoji interseksualni razvoj spoljnog genitala s hipoplastičnim penisom i uskim urogenitalnim sinusom ili muškim tipom uretre. Klinička slika može da varira od skoro potpune feminizacije do muškog izgleda s ginekomastijom. Postoji labioskrotalna fuzija, a vagina se završava na slijepo. Testisi su potpuno normalni, tako da u njima može doći do spermatogeneze. Nalaze se u ingvinalnom kanalu, visoko, niže, ili u labioskrotalnoj kesi. U pubertetu je naznačen razvoj grudi, što može da stvara psihosocijalne. Način nasljedjivanja je isti kao kod kompletnog oblika.

Kariotip 46,XX Osobe koje su genetski ženskog pola (kariotip 46, XX), imaju dva XX hromozoma, pa tako i dva AR gena. Muatcija, koja je na jednom, a ne na oba AR, imaće za posljedicu minimalne promjene kod fertilnih, ženskih nosioca. Najčešća promjena je slaba ili odsutna pubična i aksilarna dlakavost, kasni pubertet, nekada viši rast. Kod ženskih nosioca 50% djece će naslijediti pogođeni AR gen. Ako je pogođeno dijete genetski ženskog pola, biće takođe nosioc. Ako je pak, genetski muškog pola (kariotip 46, XY) imaće sindrom androgene neosjetljivosti (AIS). Teoretski postoji mogućnost da osobe sa genetski ženskim polom naslijede mutacije na oba AR gena, u slučaju veze fertilnog muškarca sa AIS i fertilne žene nosioca gena (ili de novo mutacije). Praktično, nema dobro dokumentovanih studija o tome. Epidemiološki podaci o učestalosti pojedinih oblika AIS su dosta nepouzdani, jer se zasnivaju na osnovu reletivno malih uzoraka oboljenja.

Smatra se da jedan slučaj sa kompletnim oblikom (CAIS) dolazi na 20.400 rođenih sa kariotipom 46,XY. Na dobro dokumentovanoj širokoj nacionalnoj studiji u Holandiji, sa genetkom potvrdom dijagnoze, minioimalna incidenca CAIS je 1 na 99.000. Učestalost sindroma parcijalne androgene neosjetljivosti (PAIS) je još rjeđa (1 na 130.000). Podaci o blagom obliku androgene neosjetljivosti (MAIS) su nepouzdani.

Dijagnoza i laboratorijski nalazi Postoji široka lepeza fenotipskog ispoljavanja osoba sa sindromom androgene neosjetljivosti. Zato se u dijagnostičkom pristupu mora tragati za otkrivanjem ostalih pokazatelja i uzroka.

Kod CAIS, nivo androgenih hormona je normalan, LH je izrazito povišen. Konverzija neaktivnog testosterona u aktivni oblik dihidrotestosteron (DHT) je često oštećena. Muški kariotip, odsustvo polnog hromatina i aplazija uterusa dovoljni su podaci za dijagnozu AIS i bez biopsije gonada, odnosno testisa. Ova djeca često budu operisana zbog ingvinalne hernije. Pri operaciji se u kilnoj vreći nađu gonade, tj. testis. Često se kod ove djece testis izgledom može zamijeniti za ovarijum. Zato se u diferencijalnoj dijagnozi nekih oblika pseudohermafroditizma sa kompletnom feminizacijom mora razmišljati o testikularnoj feminizaciji. U svakom slučaju, u diferencijalnoj dijagnozi treba razmišljati o mogućnosti hromozomskih anomalija, biosintetske androgene disfunkcije u osoba sa46, XY kariotipom, androogenim ekscesima kod osoba sa 46, XX kariotipom, razvojnim poremećajima, teratogenim uzrocima i mogućim drugim uzrocima. Posebno, sumnju na AIS treba da probudi nedostatak ili oslabljen pubični i aksilarni pilozitet kod osoba sa ženskim fenotipom. Dijagnoza AIS se potvrđuje dokazivanjem mutacije gena androgenog receptora, mada se u rijetkim slučajevima mutacija ne nađe (posebno kod PAIS).

Terapija. Terapijske mogućnosti u praćenju djece sa AIS su veoma ograničene, i u osnovi se svode na simptomatske mjere.

U sadašnjim uslovima i spoznajama ne postoji mogućnost korekcije poremećene funkcije protein androgenog receprora koja nastaje usljed AR mutacije. Mjere se svode na određivanje pola, genitoplastiku, gonadektomiju u vezi sa rizikom za pojavu tumora, hormonalnu terapiju, genetsko savjetovanje i psihološko savjetovanje. Svi pacijenti sa AIS treba da se odgajaju kao žene. Supstitucija estrogenima je u vrijeme puberteta.

27

Noonan sindrom Dr Bojana Vuković Dom zdravlja, Bar Noonan sindrom je kongenitalno autozomno-dominantno oboljenje sa varijabilnom ekspresijom. Nastaje kao posljedica mutacije gena: PTPN11 (50% slučajeva), SOS1 (20%), RAF1 (10-15%), KRAS (5%). Tu može biti riječi o jednoj neotkrivenoj deleciji homolognog nosača X i Y hromozoma. Javlja se 1:1000 do 1:5000 novorođene djece. Poznat je pod različitim imenima: XY Turnerov fenotip, Familijarni Turnerov fenotip, Ullrichov sindrom. Dobio je naziv po američkoj doktorki (pedijatar- kardiolog) Noonan koja ga je prvi put opisala 1963. godine. Poremećaj je kombinacija hipogonadizma i karakterističnih somatskih anomalija, kao što su: anomalije lica, deformacija grudnog koša, urođene srčane mane, problemi sa vidom i sluhom, deformacije gastrointestinalnog sistema, genitouretalnog i koštano-mišićnog sistema.

Dijete rođeno sa tom anomalijom već prvih dana po

28

rođenju, ako ima klasičnu formu bolseti, ispoljava znake koji su karakteristični za to oboljenje. Međutim, jedan broj te djece nema tipičnu kliničku sliku. Među njima se izdvaja grupa onih koji imaju manji broj malformacija ili su one slabije uočljive, tako da ih je teško dijagnostifikovati do puberteta, kada počinju da se ispoljavaju znaci hipogonadizma.

U adolescentno doba konstatuje se da je riječ o osobi malog rasta, specifičnog izraza lica sa: hipertelorizmom, antimongoloidnim rimama okuli, uskom gornjom čeljusti i mikrognatijom; vrat im je kratak i često sa prisutnom kožnom duplikaturom na spoljnjem dijelu vrata, koja polazi od mastoidnog vrha i širi se u vidu krilaca prema spoljnjem okrajku klavikule, tzv. pterygium colli. Takav vrat podsjeća na vrat sfinge a uši su široke i niske osnove pripoja. Povremeno se nalaze kifoza i skolioza, cubitus valgus gornjih i donjih ektremiteta. Čest je kritorhizam. Maljavost je oskudna i ženskog tipa, a nema je na grudima i licu. Kod njih često postoji anomalija krvih sudova, poremećaj metabolizma (šećerna bolest, giht) i druge promjene unutrašnjh organa.

Postavljanje dijagnoze Detaljan objektivni pregled može da pobudi sumnju na ovaj sindrom. Međutim, definitivna dijagnoza se postavlja genetičkim testiranjem.

Paraklinički pokazatelji Poslije puberteta konstatuje se hipergonadotropinemija (oba gonadotropina). Češće se konstatuje veća koncentracija FSH nego LH, jer su veće lezije u nivou spermatogeneze kao i niske koncentracije testosterona u plazmi. Rendgenografija kostiju i epifiznih hrskavica: znaci osteoporoze, nema srastanja epifiznih hrstavica, što je u disproporciji sa malim rastom.

Liječenje Do puberteta, ukoliko je postavljena dijagnoza, primjenjuje se simptomatska terapija, kao i hirurško korektivno liječenje.

Stimulacija rastenja, pri čemu se koristi humani hormom rastenja (genotropin, norditropin). Poslije puberteta, kada je ispoljen i kvantitativan i kvalitativan deficit polnih hormona, treba primijeniti androgene (testosteron) kojim se osoba maskulinizira do zadovoljavajućeg stepena.

Prikaz slučaja Pacijent od 27 godina, javlja se na pregled izabranom ljekaru zbog: jakih bolova u lijevoj polovini vrata, otežanog gutanja, povraćanja, gubitka u težini (preko 10kg), oslabljenog sluha. Na osnovu anamnestičkih podataka i medicinske dokumentacije utvrđeno je da je u 4. godini rađena orhidopeksija lijevog testisa, u 14. godini orhidektomija zbog "atrofije lijevog testisa".

U 15. godini operisan zbog ASD-a srednjeg i proksimalnog septuma sa L-D šantom i stenozom A.Pulmunalis. Tada je utvrđena i hidronefroza lijevog bubrega. Rođen kao drugo dijete iz uredne trudnoće. Nije mu poznata visina majke i oca. Ne daje podatak o ranijoj mumps infekciji. Na pregledu pacijent tjelesne mase 49 kg, tjelesne visine 167 cm BMI 17,5, spušteni kapci, ušne školjke nisko usađene, gotsko nepce, kariozni zubi, Webbed neck, dekstrokonveksna skolioza, ograničena fleksija u struku, hiperelastična koža, hiperekstenzija zglobova. Grudni koš: pectus excavatum, lijevi skrotum prazan. U krvnoj slici normocitna anemija u hroničnoj bolesti (gladovanje), negativni zapaljenski sy. hipokreatinemija sa hiperurikemijom, hipoholesterolemijom, lako povećanim bilirubinom i ketonurijom (gladovanje), inicijalno subklinička hipertireoza (TSH manji od 0,01) sa kasnijom normalizacijom tiroidnih hormona, gonadotropini visoki (FSH 40,4; LH 12,6).

Nakon detaljnog hospitalnog ispitivanja na Klinici za Endokrinologiju i bolesti metabolizma KCS utvrđena je hemiagenezija desnog režnja štitaste žlijezde. Vrlo ekstenzivnim ispitivanjem: vrata, jednjaka i farinksa nije nađena organska lezija koja bi objasnila glavnu pacijentovu tegobu - bol u lijevoj polovini vrata zbog koje je u potpunosti prestao da unosi hranu.

Cilj rada Skrenuti pažnju na nasljedno oboljenje koje često ostaje neprepoznato.

Zaključak Pravovremenim postavljanjem dijagnoze na osnovu: anamnestičkih podataka - porodične anamneze, dijagnostičkih procedura i genetičkim ispitivanjem bi u mnogome olakšao kvalitet života osobe sa ovim sindromom.

29

Učestalost skolioze kod djece starijeg školskog uzrasta

Dr Nada Tadić Dom zdravlja Budva Skolioza je deformitet kičmenog stuba, gdje dolazi do krivljenja kičme na jednu ili drugu stranu, kao patološko stanje poznata i tretirana još u vrijeme Hipokrata. Skolioza je problem svih zemalja u svijetu, posebno u zemljama u razvoju. Skolioza se pojavljuje u različitim razdobljima tokom života, najčešće usljed lošeg držanja tijela, nepravilne ishrane, smanjene fizičke aktivnosti, nepravilnog sjedenja. Ako se javlja u prve tri godine života nazivamo je infantilnom, onu između treće godine i početka puberteta nazivano juvenilnom. Adolsecentne skolioze javljaju se početkom puberteta, prije dostizanja koštane zrelosti, dok su adultne skolioze prisutne i nakon dostizanja koštane zrelosti.

30

U pogledu strukture skeleta skolioze se dijele na: - funkcionalne (reduktibilne) i - strukturne (ireparabilne).

Strukturna skolioza, medutim, može biti: - Kongenitalna (urodena) i - Akvirirana (stečena).

Stečene skolioze su one koje se javljaju tokom cijelog života. U većini slučajeva (60-80%) uzrok nije poznat, pa se nazivaju

idiopatskim. Oni se javljaju tokom rasta i mogu se pogoršati kasnije. Po lokalizaciji one se dijele na: - Lumbalne, koje se javljaju u oko 24% slučajeva; - Torakalne, javljaju se u oko 22% slučajeva; - Cervikotorakalne koji se javljaju u 0,5 do 1% slučajeva i - U kombinaciji, javljaju se u oko 37% slučajeva.

Dijagnoza se temelji na kliničkom pregledu i radiološkim ispitivanjima. Simptomi koji se javljaju kod bolesnika sa skoliozom su: bolovi u leđima, gegav hod zbog različite dužine donjih ekstremiteta, ali se može pojaviti asimetrija u visini ramena, vidljive deformacije u predjelu kičme itd. Često je prvi znak asimetrija u odjeći, koju primijeti roditelj ili dijete. Funkcionalni testovi sastoje se od ispitivanje fizioloških pokreta kičme u cjelini te u segmentima, u stojećem ili sjedećem položaju. Medutim, najbolji način, "zlatni standard" za dijagnostiku skolioze je radiogram kičme u 2 smjera.

Lijecenje skolioze sastoji se od: - Konzervativnog i - Operativnog tretmana.

Zavisno od stepena deformiteta konzervatino liječenje može biti: - Skolioza od 0 do 20 stepeni: tjelesna aktivnost i simetrični sportovi (plivanje, odbojka, itd.) uz redovno praćenje djeteta; - Skolioza od 20 do 40 stepeni: osim fizicke aktivnosti, potrebne su i korektivne vježbe i steznici.

- Skolioza od 40 stepeni: obično se rješava operativno.

Koristeći zdravstvene kartone djece rođene na teritoriji opštine Budva, 2001 i 2002 godine, kojoj je urađen sistematski pregled u završnom razredu osnovne škole, ustanovili smo sljedeće rezultate: Sistematski pregled je prošlo 271 dijete, od kojih je 124 (45,7%) dječaka i 147 (54,2%) djevojčica. Koristili smo klinički metod somatoskopija. Somatoskopija je metoda kojom se neposredno utvrđuje status kičmenog stuba. Pri posmatranju koje se vrši, ispitanik je leđima okrenut prema ispitivaču na odstojanju od 1-1,5m prema izvoru svjetlosti. Prvo se vrši posmatranje kičme u cjelini, a zatim se pažljivo upoređuju simetrične tačke trupa.

Kod 165 (60,8%) djece je nađena skolioza i to 93 (56,3%) kod dječaka i 72 (43,6%) kod djevojčica. Sve su bile funkcionalne, ni jedna nije bila strukturna.

Iz našeg istraživanja vidimo da je skolioza u porastu među djecom starijeg školskog uzrasta. Smatramo da je bitno na vrijeme primijetiti i liječiti skoliozu da nebi došlo do ozbiljnih oboljenja kičmenog stuba, zbog čega su preventivni periodični sistematski pregledi veoma bitni. Sistematski pregledi služe kao skrining za rano otkrivanje deformiteta torakolumbalne kičme kod školske djece.

Svakako, uvijek imati na umu da djeca od najranijeg doba treba da budu fizički aktivna, da se zdravo hrane i što više kreću, a da što manje vremena provode u zatvorenom prostoru, ispred televizije ili računara. Jer, redovna fizička aktivnost doprinosi jačanju mišića kod djeteta, pa samim tim i mišića kičmenog stuba.

S druge strane, slaba fizička aktivnost djeteta, uz cijeli niz drugih faktora (nepravilno držanje, nepravilno sjedenje, preteška školska torba) pogoduju razvoju deformiteta.

NAJČEŠĆI ALERGENI

U DJEČJOJ ASTMI Prim. dr Srećko Hajduković Spec. za dječje bolesti Dom zdravlja „Bogdan Vujošević“, Ulcinj Atopija je nasljedna sklonost ka povećanoj sintezi lgE i nasljeđuje se autozomno dominantno.

Patološki gen je prisutan na dugom kraku 11-og hromozoma. Ne mora se nikada ispoljiti, a ako se ispolji onda se radi o alergiji.

Danas se alergija definiše kao prekomjerno stvaranje lgE antitijela pri kontaktu sa supstancama u okolini.

U ambulanti dječjeg dispanzera Doma zdravlja Ulcinj izdvajana su djeca sa dijagnozom astme koja je postavljena na osnovu kriterijuma datog od strane Američkog udruženja za pedijatrijsku pulmologiju iz 2012. godine.

Analizom je obuhvaćeno 73 djeteta sa dijagnozom astme.

Sva djeca su grupisana u lll grupe prema uzrastu: l grupa 0 – 3 godine - 15 ll grupa 3 – 7 godina - 30 lll grupa 7 – 15 godina - 28 Kod sve djece rađene su kožne alergološke probe prick testom na inhalacione alergene: bakterije, buđ, kućna prašina, perje, duvan, dermatofagoides, polen drveća, dlaka psa, dlaka mačke, polen trave, polen korova. Kod sve djece su rađene kontrolne probe sa NaCL 0,9% i histaminom 0,1 mg/ml.

U prvoj grupi najčešći inhalacioni alergen je kućna prašina 6 (40%), dlaka psa 4 (27%), dermatofagoides 3 (20%), 2 je bilo bez alergije.

U drugoj grupi najčešći inhalacioni alergen je dermatofagoides 18 (60%), kućna prašina 16 (53%), dlaka mačke 9 (30%), polen drveća 6 (20%), perje 4 (13%), dlaka psa 4 (13%),

32

polen trava 1 (3,3%) i polen korova 1 (3,3%), buđ 1 (3,3%).

U trećoj grupi najčešći inhalacioni alergen je dermatofagoides 22 (79%), kućna prašina 20 (72%), dlaka mačke 16 (57%), polen drveća 12 ( 42%), dlaka psa 9 (32%), polen trava 6 (22%), perje 5 (18%), buđ 3 (11%).

Zaključak: Najčešći alergen kod djece do 3 godine je kućna prašina, a kod ostale dvije grupe je dermatofagoides.

Interesantno je da ni u jednoj grupi djece nije detektovana alergija na duvan.

Hronika 01. novembar – NASTAVAK SARADNJE SA SLOVENIJOM U OBLASTI ZDRAVSTVA Prethodni ministar zdravlja prof. dr Budimir Šegrt razgovarao je sa ambasadorom Republike Slovenije NJ.E. Mitjom Močnikom i tokom sastanka izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom saradnjom dvije zemlje u oblasti zdravstva, uz obostrano uvjerenje da će se nastaviti i intenzivirati kroz buduće zajedničke projekte, u cilju kvalitetnijeg pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore. Dr Šegrt je kazao da Ministarstvo zdravlja veliku pažnju poklanja stručnom osposobljavanju i usavršavanju zdravstvenih radnika, između ostalog, kroz omogućavanje specijalizacija za ljekare. U tom smislu, kako je kazao dr Šegrt, od velikog značaja za crnogorski zdravstveni sistem bila bi mogućnost usavršavanja ljekara iz Crne Gore u Kliničkom centru Slovenije, kao i pružanje stručne pomoći angažovanjem ljekara iz Slovenije u crnogorskim zdravstvenim ustanovama.

Ambasador Močnik je istakao da Slovenija podržava reformske procese u crnogorskom zdravstvenom sistemu, koje su neophodne na putu naše zemlje ka Evropskoj uniji. Pozitivno je i ocijenio uvođenje evropske prakse u oblasti farmaceutske politike Crne Gore.

07. novembar – KONTINUIRANA EDUKACIJA ZAPOSLENIH U ZAVODU ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ Plan kontinuirane medicinske edukacije, koji je donijelo Ministarstvo zdravlja, kroz stručna predavanja, obuhvatio je zaposlene u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

Ljekari i medicinske sestre i tehničari iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, u velikom broju prisustvovali su svim predavanjima iz oblasti urgentne medicine, koja je organizovao Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore, kao jedan od nosilaca i realizatora plana. Pored toga, Zavod za hitnu medicinsku pomoć u kontinuitetu organizuje i sprovodi razne vidove edukacije za svoje zaposlene, a sve u cilju podizanja kvaliteta pružanja usluga iz oblasti ambulantnog i terenskog urgentnog medicinskog zbrinjavanja oboljelih i povrijeđenih na viši nivo. Kurs na temu prehospitalnog zbrinjavanja traume, koji traje četiri godine i čiji je sertifikat međunarodno akreditovan uspješno je završilo 28 doktora medicine. Nakon ovog kursa, zaokružena je edukacija svih ljekara u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u oblasti PHTLS. Centar za kontinuiranu edukaciju Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, takođe, sprovodi edukaciju zaposlenih i organizuje praktične vježbe doktora, medicinskih sestara i tehničara i vozača.

Tokom 2016. godine 70 vozača i 80 medicinskih sestara i tehničara, iz svih crnogorskih gradova završilo edukaciju i treninge iz oblasti kardiopulmonalne reanimacije (KPR), upotrebe automatskog spoljašnjeg defibrilatora (ASD), održavanje prohodnosti disajnog puta, postavljanje pacijenta u bočni koma položaj, kao i oblasti krvarenja, metode zaustavljanje krvarenja, terapijski pristup pa-

cijentu sa krvarenjem. Svi medicinski tehičari su imali obuku, koja je obuhvatala teorijski dio, video prezentaciju navedenih oblasti obuke i treninge na fantom lutkama.

Stručno usavršavanje zaposlenih u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, koje se sprovodi pod okriljem Evropske unije, sredstvima iz IPA projekta 2011, u završnoj je fazi. Do sada su profesori iz Evropske unije edukovali 70 vozača i 252 medicinska tehničara/sestara, po planu i programu koji je predviđen projektom. U naredna dva mjeseca biće edukovani i svi doktori medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, nakon čega slijedi trening medicinskih timova.

Uspješno je završena i edukacija iz oblasti zbrinjavanja povrijeđenih u masovnim nesrećama. Izrađen je akcioni plan postupaka zdravstevnih radnika u zbrinjavanju povrijeđenih u masovnim nesrećama sa stručnjacima iz Evropske Unije.

09. novembar – ODRŽANA SJEDNICA KOMISIJE ZA DROGE U Ministarstvu zdravlja održana je treća po redu sjednica Komisije za droge, u punom sastavu. Na sjednici, u skladu sa tačkama dnevnog reda, razmatrane su teme koje se odnose na zdravstevnu zaštitu zavisnika i na mogućnosti njihove rehabilitacije. Analizirano je aktuelno stanje zdravstvene zaštite zavisnika u okviru kapaciteta psihijatrijskih službi, na bolničkom i na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Razmatrane su aktuelne mogućnosti i dostupnost rehabilitacionog tretmana zavisnika.

Sjednice Komisije za droge se održavaju kvartalno, u skladu sa usvojenim Poslovnikom o radu, a Komisija je formirana od strane Ministarstva zdravlja u cilju praćenja stanja u oblasti bolesti zavisnosti.

11. novembar -OBILJEŽEN NACIONALNI DAN KONTROLE DUVANA Nacionalni dan kontrole duvana, koji se obilježava 11. novembra, dobra je prilika da se skrene populaciji pažnja na pogubne uticaje duvanskog dima. Ove godine su, od samog početka školske godine, krenule prigodne aktivnosti usmjerene ka obilježavanju ovog važnog datuma iz kalendara zdravlja, a realizatori promotivnih aktivnosti života bez duvana su bili, pored stručnjaka iz Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje i studenti Medicinskog fakulteta, stažeri koji jedan dio svog obaveznog staža provode u IJZ, kao i zaposleni u domovima zdravlja. Navedeni realizatori su održali radionice među učenicima odnovnih i srednjih škola, kao i među pripadnicima RE populacije. Završna aktivnost je realizovana u IJZ u vidu Konferencije koja je organizovana sa namjerom da poveća kvantum zdravlja pružaocima usluga iz savjetovališta za mlade domova zdravlja, kako bi oni

33

kompetentno prenosili svoja znanja korisnicima usluga. U navedenim organizacionim jedinicama, posebno edukovani davaoci usluga sprovode program odvikavanja od pušenja, ali rade i na prevenciji ove teške bolesti zavisnosti. Stručnjaci Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje iniciraju, kreiraju, prate i evaluiraju realizaciju navedenih mjera, a rade i na edukovanju sprovodioca i definisanju vodiča kako bi se aktivnosti sprovodile prema istoj metodologiji na svim mjestima realizacije.

Učesnicima skupa govorili su: direktorica direktorijata Ministarstva zdravlja dr Mira Dašić, doc. dr Boban Mugoša, prof. dr Agima Ljaljević, prof. dr Vesna Miranović, prof. dr Ljilja Musić, prim. dr Gordana Reljić i dr. sci med Gordana Vukčević-Globarević.

14. novembar – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN BORBE PROTIV DIJABETESA Generalna direktorka Direktorata za biomedicinu dr Mira Jovanovski Dašić i direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić govorili su na centralnom platou u tržnom centru Delta, povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.

U tržnim centrima Gintaš i Delta bili su otvoreni punktovi, gdje su medicinski timovi Doma zdravlja Podgorica, zainteresovanim građanima davali informacije i savjete o dijabetesu, a bilo je organizovano i mjerenje nivoa šećera u krvi, krvnog

pritiska, izračunavanje body mass indexa, procjena rizika za tip 2 dijabetesa, a dijelio se i edukativni materijal.

- Ministarstvo zdravlja donijelo je 2012. godine: „Nacionalnu strategiju zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću“ i na taj način apostrofirao je poremećaj regulacije glikemije kao jedan od prioriteta nacionalnog zdravstvenog sistema. Ova strategija je integralni dio nacionalnog odgovora na hronične nezarazne bolesti, njihovu prevenciju i liječenje na svim nivoima. Dijabetes predstavlja jedan od prioriteta našeg zdravstvenog sistema, a cilj nam je unaprjeđenje zdravog načina života i prevencija ranih morbiditeta. To je u skladu sa evropskom zdravstvenom politikom smanjenja hroničnih nezaraznih bolesti. Ovom strategijom se promoviše načelo visokokvalitetne, pristupačne i primjenjive prevencije i liječenja oboljelih od dijabetesa, usmjerenih ka unaprjeđenju zdravstvenog sistema u pravcu odlaganja nastanka dijabetesa, kao i ka redukovanju komplikacija i prijevremene smrtnosti osoba u stanju dijabetesa.

Ostvarenje ovih ciljeva će se postići prvenstveno kroz kontinuirano unaprjeđivanje znanja i vještina u prevenciji koja obuhvata, odlaganje, rano otkrivanje i uspješnu kontrolu glikemije osoba sa dijabetesom.

Prema procjenama SZO u svijetu preko 350 miliona ima dijabetes, a očekivanja su da će se taj broj udvostručiti narednih 20 godina. Nacionalna prevalenca dijabetesa u Crnoj Gori za 2013. iznosi 12%! Svaki osmi odrasli građanin Crne Gore ima šećernu bolest - izjavila je dr Dašić.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete!

Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta!

Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

14. novembar – ODRŽAN SASTANAK NACIONALNE MREŽE ZA NADZOR NAD REZISTENCIJOM NA ANTIBIOTIKE Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) organizovalo drugi Sastanak nacionalne mreže za nadzor nad rezistencijom na antibiotike – CAESAR u amfiteatru Instituta za javno zdravlje. Sastanak su otvorili generalna direktorka Direktorata za biomedicinu u Ministarstvu zdravlja, dr Mira Jovanovski Dašić, direktor Instituta za javno zdravlja doc. dr Boban Mugoša i g. Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije.

Na prvom CAESAR sastanku koje je Ministarstvo zdravlja organizovalo u novembru prošle godine, učesnici su bliže upoznati sa problemom rezistencije bakterija na antibiotike, načinom prikupljanja podataka o rezistenciji i sopstvenim mjestom i ulogom u savladavanju ovog rastućeg javnozdravstvenog globalnog problema.

Crna Gora se pridružila CAESAR mreži čime se obavezala da će prikupljati i dostavljati Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nacionalne podatke o rezistenciji bakterija na antimikrobne ljekove. Prikupljanje podataka o rezistentnosti je inicijalni korak, neophodan za sagledavanje veličine problema i za traženje rješenja.

Na ovogodišnjem CAESAR sastanku su učestvovali direktori zdravstvenih ustanova, direktori klinika na kojima je značajna upotreba antibiotika, mikrobiolozi, epidemiolozi, infektolozi, anesteziolozi, predstavnici Fonda za zdravstveno osiguranje, Agencije za ljekove i medicinska sredstva, Uprave za inspekcijske poslove i članovi Nacionalne interdisciplinarne komisije za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA) Ministarstva zdravlja. Cilj ovog sastanka je bio da se učesnici detaljnije upoznaju sa dosadašnjim rezultatima aktivnosti koje Ministarstvo zdravlja sprovodi u oblasti suzbijanja i kontrole rezistencije bakterija na antibiotike u Crnoj Gori kako bi se mogle planirati aktivnosti za 2017.godinu.

16. novembar – DZ PODGORICA ORGANIZOVAO EDUKATIVNU RADIONICU Dom zdravlja Podgorica, 16.11.2016. godine, u hotelu Rezident, u Miločeru, organizovao je edukativnu radionicu pod nazivom: "Mediji i supstituciona terapija", koja je namijenjena novinarima koji prate oblast medicine i zdravstva.

Na radionici su govoriti direktor Doma zdravlja doc. dr Nebojša Kavarić, psiholog Radoje Cerović i glavna medicinska sestra Metadonskog centra Doma zdravlja Danijela Vlahović.

18. novembar – INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE OBILJEŽIO NEDJELJU TESTIRANJA NA HIV Od 18 do 25. novembra se u Evropi obilježava nedjelja testiranja na HIV. Inicijativa za ovu sad, već četvrtu akciju (prva je bila 2013. god.) potiče od organizacije „HIV u Evropi“. Ova Inicijativa obezbjeđuje evropsku platformu za razmjenu aktivnosti na unapređenju rane dijagnostike i liječenja HIV-a i hepatitisa širom Evrope. Inicijativa je pod direktivom grupe nezavisnih eksperata koji predstavljaju civilno društvo, donosioce odluka, zdravstvene profesionalce i Evropske javno zdravstvene institucije.

Povodom obilježavanja ove akcije Institutu za javno zd-

ravlje zajedno sa mrežom savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi priprema nedeljnu akciju dobrovoljnog i povjerljivog testiranja i savjetovanja na HIV, i savjetovanje na hepatitise sa testiranjem uz uput izabranog ljekara.

U Institutu za javno zdravlje će se akcija testiranja sprovoditi od 18 do 25. novembra u prostorijama savjetovališta od 08 do 20h.

Krajnji cilj kampanje povodom Evropske nedjelje HIV testiranja 2016. godine je da što više ljudi postane svjesno svog HIV statusa i da se smanji broj kasno dijagnosticiranih uz razgovor o prednostima i koristi testiranja na HIV i hepatitise.

17. novembar - CALIMS OSVOJIO OSKAR KVALITETA 2016

Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore osvojila Nagradu za poslovnu izvrsnost – OSKAR KVALITETA 2016 za organizacije van teritorije Republike Srbije Dana 17. novembra 2016. godine na svečanosti upriličenoj u Privrednoj komori Srbije, Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore uručena je Nagrada za poslovnu izvrsnost – OSKAR KVALITETA 2016 za organizacije van Republike Srbije, koju dodjeljuje Fondacija za kulturu kvaliteta i izvrsnost – FQCE, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije i uz podršku Ministarstva privrede Srbije.

18. novembar – MINISTARSTVO ZDRAVLJA OBILJEŽILO SVJETSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SAOBRAĆAJNIH NESREĆA Povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih udesa, Ministarstvo zdravlja je pripremilo edukativne flajere i postere, kao upozorenje i apel gradjanima da budu odgovorni i prema sebi i prema drugima, da samo svojim ponašanjem i sigurnim zdravljem ne ugrožavaju svoj i život ostalih učesnika u saobraćaju. Redovne ljekarske kontrole i efikasni medicinski tretmani liječenja svakako će doprinijeti smanjenju neželjenih stanja i posljedica, koje izazivaju saobraćajne nesreće. Flajeri i posteri distribuirani su i postavljeni na pultovima i vidnim mjestima u Kliničkom centru Crne Gore, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć i njegovim jedinicama, Zavodu za transfuziju krvi, Institutu za javno zdravlja i svim domovima zdravlja u Crnoj Gori.

Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća prvi put zvanično je obilježen 1995. godine, pod pokroviteljstvom Evropske federacije za žrtve saobraćajnih nesreća (FEVR) kao Evropski dan sjećanja. Deset godina kasnije, 26. oktobra 2005. godine, Generalna skupština UN-a usvojila je zvanično obilježavanje

35

Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća kao "odgovarajuće priznanje za žrtve saobraćajnih nesreća i njihove porodice".

18. novembar – SEMINAR, EVROPSKA NEDJELJA SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA Generalna direktorka Direktorata za biomedicinu dr Mira Jovanovski Dašić govorila je u amfiteatru Instituta za javno zdravlje Crne Gore, na edukativnom seminaru na temu “Antibiotici – dragocjeno nasljeđe za buduće generacije”. Seminar je organizovalo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, povodom obilježavanja Evropske nedjelje svjesnosti o antibioticima.

Pored dr Mire Jovanovski Dašić, u uvodnom dijelu seminara predavanje je imao i doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje i Mina Brajović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije, dok su o tematskom dijelu govorili stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje, Agencije za ljekove i medicinska sredstva, sa Medicinskog fakulteta i iz zdravstvenih ustanova.

20. novembar – SVJETSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SAOBRAĆAJNIH NESREĆA Širom svijeta, već 20 godina, svake treće nedjelje u novembru obilježava se Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća. Cilj obilježavanja ovog dana je da se skrene pažnja javnosti na problem velikog broja žrtava smrtno stradalih i povrijeđenih u saobraćajnim udesima, patnju koju izaziva gubitak voljenih osoba, kao i veliki broj trajnih i privremenih invaliditeta. Ovim danom, kojim se ove godine obilježava 20. novembar, takođe, odaje se počast pripadnicima hitne medicinske pomoći, policije i zaposlenim u sistemu zdravstva, koji se svakodnevno suočavaju sa traumatskim posljedicama koje izazivaju saobraćajne nesreće na putevima, koje su nerijetko i sa smrtnim ishodom.

Povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih udesa, Ministarstvo zdravlja je podijelilo edukativne flajere i postere, kao upozorenje i apel gradjanima da budu odgovorni i prema sebi i prema drugima, da samo svojim ponašanjem i sigurnim zdravljem ne ugrožavaju svoj već i život ostalih učesnika u saobraćaju. Redovne ljekarske kontrole i efikasni medicinski tretmani liječenja svakako će doprinijeti smanjenju neželjenih stanja i posljedica, koje izazivaju saobraćajne nesreće. Flajeri i posteri distribuirani su i postavljeni na pultovima i vidnim mjestima u Kliničkom centru Crne Gore, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć i njegovim jedinicama, Zavodu za transfuziju krvi, Institutu za javno zdravlja i svim domovima zdravlja u Crnoj Gori.

Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća prvi put zvanično je obilježen 1995. godine, pod pokroviteljstvom Evropske federacije za žrtve saobraćajnih nesreća (FEVR) kao Evropski dan sjećanja. Deset godina kasnije, 26. oktobra 2005. godine, Generalna skupština UN-a usvojila je zvanično obilježavanje Svjetskog dana sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća kao odgovarajuće priznanje za žrtve saobraćajnih nesreća i njihove porodice.

20. novembar – MEĐUNARODNI DAN DJETETA Međunarodni dan djeteta ima za cilj da podsjeti i senzibiliše javnost o potrebi zaštite djece i maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije. Na temelju Konvencije o pravima djeteta ulažu su zajednički napori svih zemalja i regija, u cilju promovisanja i jačanja dječijih prava i stvaranja kvalitetnijeg ambijenta za

36

djecu putem dijaloga i akcije.

U cilju postizanja boljih rezultata i unaprjeđenja društvenog ambijenta i sprječavanja negativnih iskustava djece u djetinjstvu, koja kasnije imaju negativne posljedice na njihov razvoj i zdravlje u cjelini, Ministarstvo zdravalja, u okviru svojih nadležnosti, u saradnji sa relevantnim institucijama, radi na usvajanju sistemskih propisa u ovoj oblasti, kao i na monitoringu i evaluaciji kvaliteta i efikasnosti pruženih servisa i usluga, kroz multidisciplinarni i multisektorski pristup koji je potvrđen kao najefikasniji u rješavanju problema djeteta. Svi strateški dokumenti naglašavaju potrebu nulte tolerancije na bilo koji vid nasilja nad djecom kako direktnog tako i indirektnog, zloupotrebu djece, kao i eliminaciju situacija u kojima su djeca svjedoci nasilja. Ministarstvo zdravlja je, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, 2015. godine uradilio Akcioni plana prevencije i zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja, a trenutno se radi Strategija zaštite djece od nasilja sa Akcionim planom za period 2017-2021. godinu, a nosioc izrade strategije je Ministarstvo rada i socijalnog staranja. U izradi strategije, pored UNICEF-a uključene su sve relevantne institucije, koje zastupaju prava djece, rade na rješavanju problema, liječe, obrazuju i vaspitavaju djecu.

Generalna skupština UN je 20. novembra 1959. godine, usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, a Konvenciju o pravima djeteta, 1989. godine. Konvencija, navodi niz dječijih prava, uključujući i pravo na život, na zdravlje, na obrazovanje i igru, kao i pravo na porodični život, na zaštitu od nasilja, protiv diskriminacije, i podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta.

22. novembar – ZAVOD ZA TRANSFUZIJU CG ORGANIZOVAO SEMINAR

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore je 22. i 23.11.2016. godine, u okviru dokumenta Ministarstva zdravlja Crne Gore „Plan kontinuirane medicinske edukacije 2016“, organizovao dvodnevni seminar na temu „Principi i značaj hemovigilance – zakonska regulativa“. Skupu su prisustvovali transfuziolozi, kliničari, predstavnici Ministarstva zdravlja i Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore.

Na otvaranju seminara govorila je generalna direktorica Direktorata za biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, dr Mira Jovanovski-Dašić. O hemovigilanci u EU Direktivama kao i o načinu izvještavanja o ozbiljnim štetnim reacijama i događajima Evropskoj komisiji, učesnike je upoznala inostrana ekspertkinja dr Vanja Nikolac, voditeljica Službe za inspekciju krvi, tkiva i stanica, Sektor inspekcijijskih poslova u Ministarstvu zdravlja Hrvatske.

Prim. dr Gordana Rašović, direktorka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore je govorila o hemovigilanci iz ugla zakonske regulative u našoj zemlji, a analizu prijavljivanja neželjenih

transfuzijskih reakcija u Crnoj Gori predstavila je mr sci dr Tamara Šćepanović, transfuziolog.

Na kraju oba radna dana, organizovane su radionice koje su rezultirale finalizovanjem prijedloga forme obrazaca za prijavljivanje ozbiljnih štetnih događaja i reakcija vezanih za transfuziju krvi.

Osim podizanja svijesti o značaju prijavljivanja neželjenih transfuzijskih reakcija i događaja, zajedničko formiranje jedinstvenog plana aktivnosti u cilju implementacije nacionalnog sistema hemovigilance, čini da ovaj seminar smatramo vrlo uspješnim i korisnim.

25. novembar – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN DIGESTIVNOG ZDRAVLJA Udruženje gastroenterohepatologa Crne Gore u saradnji sa farmaceutskim kompanijama Takeda i Wörwag Pharma obilježilo je Svjetski dan digestivnog zdravlja (World Digestive Health DayWDHD 2016) u Hotelu Podgorica, 25. novembra u Podgorici. Tema skupa je bila “Your diet in IBD and liver diseases - Tvoja ishrana u IBD i bolestima jetre”.

Na skupu su govorili doc. dr Brigita Smolović i dr sci med. Velimir Milošević.

25. novembar - U ZDRAVSTVENOJ STANICI DZ PODGORICA U UBLIMA PRORADILA GINEKOLOŠKA AMBULANTA Dom zdravlja Podgorica je, u skladu sa programom razvoja primarne zdravstvene zaštite na seoskom području, obezbijedio početak rada ginekološke ambulante u Zdravstvenoj stanici "prof. dr Obren Milačić" na Ublima.

Rad ginekološke ambulante je dodatno unaprijedjen obezbjedjivanjem donacije ultrazvučnog aparata, namjenjenog za Zdravstvenu stanicu na Ublima tako da je stanovnicama ovog područja omogućeno je da u svom mjestu jednom mjesečno obave ginekološki i ultrazvučni pregled. UZ aparat je donirao poznati crnogorski radiolog prim dr Mladen Radonjić koji je porijeklom iz ovog kraja.

vima inspektora za suzbijanje privrednog kriminaliteta MUP-a Republike Crne Gore. Od 1993. do 2000. godine bio je rukovodilac Agencije za zaštitu autorskih prava u Centru savremene umjetnosti Crne Gore. Od aprila 2000. do decembra 2002. godine radio je kao pomoćnik sekretara Republičkog sekretarijata za razvoj Vlade Republike Crne Gore, na poslovima rukovodioca Sektora za bilanse, regionalni razvoj i vanprivredne djelatnosti. Od decembra 2002. do februara 2010. godine obavljao je dužnost člana Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore.

U periodu od februara 2010. do aprila 2016. godine bio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Od aprila o.g. do dana izbora na mjesto ministra zdravlja bio je član Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore.

Kao ministar zdravlja u 41. Vladi Crne Gore izabran je 28. novembra ove godine.

30. novembar – AMBASADA USA U PODGORICI DONIRALA MEDICINSKE APARATE Ambasada Sjedinjenih Američkih Država donirala je ambulantni mikroskop i audiometar za ispitivanje sluha za potrebe Odjeljenja otorinolaringologije Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. Ukupna vrijednost donacije iznosi 15.000 dolara.

Svečana primopredaja obavljena u Institutu za bolesti djece.

Novembar 2016. g. – AKTIVNOSTI ZAVODA ZA TRANSFUZIJU KRVI – DAVALAŠTVO KRVI

28. novembar – DR SCI KENAN HRAPOVIĆ IMENOVAN ZA MINISTRA ZDRAVLJA U VLADI CRNE GORE

Dr sci Kenan Hrapović rođen je u Pljevljima 1963. godine.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici 1989. godine.

Završio je magistarske studije u Podgorici 2000. godine, a doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici 2009. godine.

Radni odnos prvi put je zasnovao 1991. godine, na poslo-

Članovi Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi "42 mučenika momišićka" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici.

Zaposleni u Lovćen osiguranju AD su organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Baru. U akciji je učestvovalo oko 35 davalaca krvi.

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi "Radivoje Pima" iz Budve organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u tom gradu.

U akciji je učestvovalo oko 160 davalaca krvi.

Volonterski klub Crvenog krsta Crne Gore organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. Akciju su podržali profesori i maturanti Gimnazije "Slobodan Škerović" iz Podgorice, učenici drugih srednjih škola iz Podgorice, kao i zaposleni u firmi ETG grupa. U akciji je učestvovalo oko 50 davalaca krvi.

Nevladina organizacija Prosperitet organizovala je svoju prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 10 davalaca krvi.

37

NAJBOLJI PRIRODNI PREPARAT za jačanje imuniteta Potpuno neškodljiv i bez hemijske obrade Kombinacija propolisa i peludi dalmatinske biljke bušinac Sličan proizvod ne postoji na tržištu NATIVNI PROPOLIS sadrži čisti propolis u njegovom prirodnom, čvrstom obliku sa svim aktivnim supstancama i pčelinji cvjetni prah od dalmatinske biljke bušinac (Cistus sp.). Može se upotrebljavati u većim dozama bez ikakvih štetnih posljedica. Ovakav jedinstveni preparat ima sačuvane sve biološke osobine koje je priroda u njega ugradila.

Istraživanja su pokazala da propolis direktno djeluje na viruse ne dozvoljavajući njihovo razmnožavanje, a istovremeno podstiče imunološki sistem na proizvodnju antitijela.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

Moćni pirodni preparat u prahu

Za snaaažan imunitet mališana

Za jačanje otpornosti djece Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma Potpuno prirodan i jedinstven na tržištu Koristi se za snažno jačanje imuniteta kod smanjene otpornosti organizma i zaštitu od česte prehlade kod djece Proizvod se preporučuje davati djeci starijoj od jedne godine

NATIVNI PROPOLIS JUNIOR je prah koji sadrži propolis i pelud dalmatinske biljke bušinac u izvornom obliku bez hemijske obrade. Umiješa se u med, jogurt ili omiljenu kašicu mališana.

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, ima antioksidacijska, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva te podiže imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvodnju specifičnih materija koji jačaju njegovu odbranu prema brojnim rizicima od pojave bolesti.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 02. novembar – EDUKACIJA ZA TRANSPLANTACIJSKE KOORDINATORE – Hrvatska Ministarstvo zdravstva u saradnji sa Hrvatskom donorskom mrežom organizovalo je treću međunarodnu radionicu za transplantacijske koordinatore koja je održana u Splitu. Radionica o upravljanju sistemom darivanja i presađivanja organa održana je u saradnji sa španskim ekspertima prema metodologiji TPM programa edukacije (Transplant Procurement Management, Donation and Transplantation Institute, Medical University of Barcelona).

Zdravstveni radnici iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Moldavije, Rumunije i Makedonije imali su priliku da se upoznaju sa raznim aspektima transplantacijskog programa, od strateškog planiranja, primjene marketinških aktivnosti, dobre kliničke prakse u postupcima darivanja organa i steći potrebne vještine komuniciranja i upravljanja transplantacijskim procesom.

Vrhunski stručnjaci iz područja darivanja i presađivanja organa polaznicima su putem interaktivnih predavanja prenijeli svoje znanje i iskustvo iz područja svog rada, a usvojeni teorijski dio polaznici su potom primijenili i na praktičnom dijelu edukacije, odnosno različitim radionicama, nakon čega im je uručena i TPM licenca.

04. novembar – NOVA BOLNICA U DOBOJU – BiH Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministar zdravlja Srpske Dragan Bogdanić sa generalnim direktorom kompanije Sinofarm potpisali su sporazum o izgradnji nove bolnice u Doboju. Kompanija Sinofarm će bolnicu u Doboju graditi po principu ključ u ruke, od opremanja do obuke kadrova.

Ministar zdravlja Republike Srpske Dragan Bogdanić rekao je da će površina bolnice biti od 18.000 do 20.000 kvadrata i da bi Sinafarm projektovao, dizajnirao i opremio bolicu, kao i edukovao zrdravestvene radnike.

- Razgovarali smo i o drugim projektima u zdravstvu, rekonstrukciji drugih bolnica, rehabilitacionih centara, banja, kao i saradnji u oblasti farmaceutske industrije. Otvorena su vrata saradnje za koju se nadam da će biti dugotrajna i uspješna - istakao je ministar Bogdanić.

- Ovo je jedan od prvih projekata saradnje sa ovom kompanijom koja će na tržištu Republike Srpske biti prisutna u izgradnji i revitalizaciji čitavog zdravstvenog sistema, a isto tako i moguće izgradnje pogona za proizvodnju ljekova i opreme - rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

06. novembar – UDRUŽENI LJEKARI TRAŽE SVOJA PRAVA BiH Ljekari oba entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, iznijeli su u Tuzli zajedničke zahtjeve kojima će zastupati prava ljekara u reformi zdravstva koju je BiH prema reformskoj agendi dužna da sprovede. Medicinari ističu da je njihov sadašnji status u bosansko hercegovačkom društvu veoma loš i da je protekle dvije

40

godine na stotine stručnjaka napustilo zemlju kako bi svoje znanje pokazali u najprestižnijim klinikama širom svijeta.

Sve je više ljekara koji traže dozvolu za rad u inostranstvu.

Na evropskom tržištu posebno su dobrodošli specijalisti, kojima se nudi plata i do 13.000 eura, a plata medicinske sestre je oko 2.500 eura. U Sloveniji su ljekari plaćeni do 25 eura po satu. Osim toga, uslovi rada su prema najvišim evropskim standardima.

Ljekari iz cijele Bosne i Hercegovine organizovali su se zbog toga u zajednički sindikat.

Dr Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata RS-a, ističe da je zdravstvo u BiH u kolapsu i da na tu činjenicu upozorava već pet godina. - Zdravstvu treba oporavak, prvo u smislu pravne regulative, a onda sve ostalo. Ovdje, u ovom dijelu, najgore prolazimo mi, ljekari, jer imamo najveću odgovornost, najviše posla.

Za nama su sestre, koje takođe imaju veliku odgovornost. Praktično, mi nemamo nikakvu zakonsku zaštitu po tom pitanju. Svugdje na Zapadu, u Evropi, zna se koja su prava ljekara i zdravstvenih radnika.

Ta prava moraju da budu i ovdje. Ovo je budućnost, oni koji jedu zdravstveni hljeb, oni moraju da budu zajedno, bez obzira gdje se nalazili. Mi se nalazimo na jednoj teritoriji, mi moramo zajedno da radimo, zajedno da živimo i zajedno od toga da ubiramo plodove svoga rada.

Ovakvo teško stanje BiH zdravstvenog sistema, nakon dugog vremena razjedinjenosti, konačno je ujedinilo ljekare u Bosni i Hercegovini.

08. novembar – ODOBRENO ZAPOŠLJAVANJE 234 ZDRAVSTVENA RADNIKA - Srbija Ministar zdravlja Zlatibor Lončar kaže da je odobreno zapošljavanje 234 zdravstvena radnika, a da će do kraja godine još najmanje toliko njih dobiti posao u zdravstvenim ustanovama. Od 234 zdravstvena radnika, 129 su ljekari. Odobrenje je stiglo, a sada slijedi konkurs, a sa novim konkursom broj zaposlenih u zdravstvu u posljednje dvije godine dostići će cifru od 3.000 zdravstvenih radnika, a od toga su 1.300 ljekari. Pojasnio je da će se voditi računa da posao dobiju ljekari koji su studije medicine završili sa visokom prosječnom ocjenom, onima koji su dugo volontirali, koji su se istakli, koji su se žrtvovali da rade bez i jednog dinara.

Srpskom zdravstvu u ovom momentu nedostaju najviše anesteziolozi, radiolozi, pedijatri i neurolzi, a Ministarstvo zdravlja odobravanjem specijalizacija pokušava da premosti jaz koji je nastao zbog zabrane specijalizacija u jednom periodu. Koliko srpskom zdravstvu u ovom momentu nedostaje zdravstvenih radnika, ministar zdravlja nije mogao da precizira, ali kaže se taj broj kontroliše na svakih 15 dana.

- U cijeloj Evropi i svijetu odlaze ljudi gde im se ponude bolji uslovi. Mi ne možemo da se oslonimo da radimo presjek jednom godišnje, to radimo na 15 dana - pojašnjava Lončar i dodaje

da se odlazak specijalista, bilo u inostranstvo ili u penziju, mora spremno dočekati sa dovoljnim brojem specijalista. - Specijalistu možete da dobijete minimum za pet godina. Onima kojima smo dali specijalizaciju prije dvije godine, njima minimum treba još tri godine da budu specijalisti -zaključio je ministar.

10. novembar – KVALITET JE SADA PRIPORITET U JAVNIM NABAVKAMA U ZDRAVSTVU - Srbija Tokom javnih nabavki u zdravstvu se više neće gledati samo najniža cijena proizvoda, već će presudan faktor biti kvalitet robe koja se kupuje. To je predviđeno sporazumom koji su potpisali ministar zdravlja Zlatibor Lončar i direktor Uprave za javne nabavke Predrag Jovanović, a kvalitet proizvoda moraće da prati i najniža cijena u regionu.

- Do sada je odlučujući faktor bila cijena, nije se mnogo gledalo na kvalitet. Kod nas je na tenderima 80 odsto odlučivala cijena, a 20 odsto kvalitet, u EU i razvijenim zemljama to je obrnuto - izjavo je ministar zdravlja i objasnio da se zbog toga dešavalo da se kupuju rukavice i konci koji nisu bili odgovarajućeg kvaliteta, koji su pucali, pa se trošilo mnogo više.

Situacija će sada biti obrnuta, za svaku javnu nabavku struka će definisati standarde kvaliteta i svi koji zadovolje te standarde mogu da se takmiče u cijeni, a najpovoljnija ponuda biće izabrana na tenderu.

Sljedeći korak će biti da se ograniče rokovi za koje može da se završi javna nabavka, jer postoje brojni problemi sa žalbenim rokovima.

Direktor Uprave za javne nabavke kaže da je kod nabavke

najvažnije da se dobije najbolji proizvod za raspoloživi novac, što znači da se ne kupuje samo najjeftinije što je dostupno na tržištu.

Sa uvođenjem kvaliteta u javne nabavke krenulo se od zdravstva, jer je osim ekonomskog momenta važno brinuti i o zdravlju ljudi.

Izjavo je da javne nabavke u zdravstvu čine 30 odsto svih nabavki, što je u prošloj godini bilo oko milijardu eura.

13. novembar – OBILJEŽENO 230 GODINA RADA VOJNE BOLNICE U PETROVARADINU Vojnomedicinski centar "Novi Sad", poznatiji kao Vojna bolnica u Petrovaradinu, proslavio je 230 godina od osnivanja, a svečanost povodom značajnog jubileja održana je u Pozorištu mladih.

Reč je o jednoj od najstarijih vojnih zdravstvenih ustanova u Evropi, osnovanoj sa ciljem da se liječe i zbrinu ranjenici povrijeđeni u austro-ugarsko-turskim ratovima.

Vojnomedicinski centar od februara 2013. godine funkcioniše kao opšta bolnica sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite, te oko 650.000 zdravstvenih osiguranika Južnobačkog okruga mogu s uputom koristiti kapacitete te zdravstvene ustanove. Sa više od 200 zaposlenih, zbrinjava kako vojne tako i civilne osiguranike i suočava se sa istim problemima koje imaju i druge ustanove u našem zdravstvenom sistemu.

Prema rečima upravnika Vojnomedicinskog centra Novi Sad pukovnika dr Bratoljuba Brkljača, godišnje se u ovoj ustanovi obavi oko hiljadu i po operacija, više od sto hiljada pregleda, dok se hospitalizuje više od 3.000 pacijenata.

FreeStyle Precision Neo Diabetes Care

Aparat za mjerenje glukoze i ketona u krvi MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me e-mail: vpmeditas@t-com.me,

14. novembar – VIJEK I PO SMEDREVSKE BOLNICE – Srbija Obilježavanjem slave Sveti Luka, u Opštoj bolnici u Smederevu, koja nosi ime ovog svetitelja, počeo je program posvećen velikom jubileju – 150 godina postojanja ove ustanove. Vijek i po navršava se tačno na Aranđelovdan, 21. novembra. Danas je bolnica Sveti Luka regionalna, sa oko 750 zaposlenih, od kojih je 600 zdravstvenih radnika. Raspolaže sa skoro 400 bolničkih kreveta. U postojećoj zgradi radi od 1971. godine. A njena istorija započeta je, zapravo, u jednoj privatnoj kući u naselju Carini, 1866. godine.

Bolnica je za 150 godina mijenjala i status. Bila je dva puta okružna, oblasna i banovinska. Bila je medicinski centar, potom zdravstveni, a od prije pet godina radi kao samostalna ustanova.

Prošle godine dobila je trogodišnju akreditaciju, a već duži period radi se na adaptaciji dotrajalih odjeljenja.

- U toku je renoviranje odjeljenja produženog bolničkog liječenja, a završili smo radove na patologiji, pokrili smo dio porodilišta, sredili dječije odjeljenje, kao i cerebrovaskularnu jedinicu na neurologiji. U martu smo otvorili novu koronarnu jedinicu.

Nastavljamo adaptaciju jednog po jednog odjeljenja, a paralelno nabavljamo i opremu – objasnio je dr Nenad Đorđević, direktor Opšte bolnice Sveti Luka u Smederevu.

15. novembar – OBNOVLJEN ZAHTJEV ZA ČLANSTVO U EUROTRANSPLANTU - Srbija - Srbija je obnovila zahtjev za članstvo u Eurotransplantu i ukoliko bord te organizacije krajem januara odobri, naša zemlja bi mogla da potpiše probni ugovor na godinu dana. Kada Srbija postane član Eurotransplanta, građani Srbije, kojima je potrebna hitna transplantacija organa, u roku od dva-tri dana dobili bi neophodan organ - izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Lončar je nakon sastanka sa predsjednikom borda Eurotransplanta Brunom Majserom pojasnio da bi Srbija u periodu od godinu dana morala da ispuni određene uslove, a da bi se nakon probnog perioda provjeravali rezultati i donosile dalje odluke. U tom periodu, stručnjaci iz Srbije odlazili bi na obuke u eminentne bolnice u Evropi, ali bi i ljekari iz evropskih centara dolazili u Srbiju da obučavaju kolege i liječe i operišu pacijente.

Ministar je rekao da razgovori sa predstavnicima Eurotransplanta nisu bili laki, jer je Srbija prije šest godina bila na korak da postane pridruženi član te organizacije, ali da se povukla, te da bi sada trebalo povratiti povjerenje.

Majser je pohvalio napore Ministarstva zdravlja, koje je pokrenulo inicijativu za ponovni proces uključivanja Srbije u Eurotransplant i dodao da je trenutno najveći problem nedovoljan broj organa.

Eurotransplant postoji 50 godina, članice su osam zemalja EU, a obuhvata oko 130 miliona stanovnika. Članstvo u Eurotransplantu povećava mogućnost da pacijent prije dobije organ, a organi se raspoređuju u zemlje članice po prioritetu i hitnosti.

16. novembar – ODOBRENA SREDSTVA ZA ŠEST ZDRAVSTVENIH USTANOVA SA TERITORIJE VOJVODINE - Srbija Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine dodijelila je ukupno 45.891.764 dinara za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti zdravstva za šest zdravstvenih ustanova sa teritorije Vojvo-

42

dine, a ugovori o dodjeli sredstava potpisani su u Upravnoj zgradi Kliničkog centra Vojvodine. Uručenju ugovora o dodjeli sredstava prisustvovali su i predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković.

Mirović je rekao da će Pokrajinska vlada nastaviti sa aktivnostima na unapređenju uslova u zdravstvu, među kojima su najvažnije izgradnja B i C bloka Kliničkog centra Vojvodine. Naglasio je da su u tom pravcu učinjeni ozbiljni koraci, da je formiran Odbor koji će se baviti tim pitanjima, pred kojim je mnogo posla.

Direktor Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine Nedeljko Kovačević rekao je da su uštedama obezbijeđena sredstva u visini od 46 miliona dinara koja su dodijeljena opštim bolnicama u Vrbasu, Vršcu i Senti, bolnici u Beloj Crkvi, Kliničkom centru Vojvodine i Institutu za plućne bolesti AP Vojvodine u Sremskoj Kamenici.

18. novembar – MUZIKA KAO LIJEK - Srbija Povodom 25 godina postojanja fondacije Laza Kostić, osnovane 1991. godine u Londonu, dok je sestrinska organizacija formirana u Beogradu 2009. godine, a preseljena 2016. u Novi Sad, u svečanoj Sali Instituta za onkologiju u Sremskoj Kamenici održan je program Muzika kao lijek. U okviru programa je dugogodišnja članica Fondacije dr Valeri Dijaz iz Londona, sa više od 20 godina dugim stažom ljekara Kraljevske Šekspir kompanije u Londonu, svojevremeno i načelnica za zdravstvo zapadnog Londona, predstavila na koji način se dvije vodeće bolnice, Brompton i Vestiminster, trude da muzikom i slikom poboljšaju atmosferu i zdravstveno stanje bolesnika.

Prisutni su imali priliku da saznaju na koji način muzika djeluje, koja su konkretno mjerljiva poboljšanja zabilježena i kako ove dvije bolnice realizuju muzičke festivale i izložbe slika unutar njih, kao i kako se iskustva iz Engleske mogu primijeniti i u drugim bolnicama. Održan je i koncert Lazine ambasadorke, harfistkinje Mine Momčilović pod nazivom Muzika kao lijek.

Muzičkim tačkam popularnih kompozicija Rahmanjinova i Barbera, muzika je kroz ovaj projekat ponuđena i publici u Sremskim Karlovcima i Beogradu kao svojevrstan duhovni lijek.

Kroz lik svestranog Laze Kostića, Fondacija je za proslavu 25. godina postojanja kreirala mnoge projekte, akcije, kulturno – umjetničke događaje i razne sportske aktivnosti kako za najtalentovaniju djecu i omladinu tako i za djecu sa posebnim potrebama.

Fondacija Laza Kostić svjesna toga da starija populacija, ali i studenti i maldi intelektualci teško mogu sebi priuštiti karte za pozorište, koncerte, a i terapije i razne preglede, svojim članovima redovno obezbjeđuje besplate karte i besplatne terapije i liječenja u mnogim ordinacijama preko Dr Jolec akcije, za čiji nastanak se zasluge prepisuju prof. dr Draganu Dankucu.

20. novembar – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SAOBRAĆAJNIH NEZGODA - Srbija Ove godine Svjetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda, 20. novembar, posvećen je djelovanju sistema nakon saobraćajne nezgode, prije svega spasavanju i zbrinjavanju povrijeđenih, saopštio je Srpski komitet za bezbednost saobraćaja.

U proteklih pet godina u saobraćajnim nezgodama u Srbiji poginule su 3.204 osobe, a skoro 94.000 je teže i lakše povrijeđeno.

Više od 4.000 ljudi ostali su trajni invalidi.

Komitet ukazuje da su u Srbiji ključni problemi u sistemu

spasavanja i zbrinjavanja povrijeđenih i nedostatak koordinisanog djelovanja hitnih službi (policija, hitna pomoć, vatrogasci) nedovoljna obučenost i opremljenost hitnih službi, nepostojanje sistema helikopterskog transporta, nepostojanje sistema 112 i nizak nivo obučenosti građana za pružanje prve pomoći.

Pored Ministarstva zdravlja i Ministarstva unutrašnjih poslova, odgovornost za rad hitnih službi imaju i lokalne samouprave koje su nadležne za službe hitne pomoći.

20. novembar – SVJETSKI DAN PRAVA DJETETA - Srbija Centar za prava djeteta skreće pažnju na probleme sa kojima se susrijeće Srbija, a povodom obilježavanja 20. novembra kada je Skupština UN, 1989. usvojila Konvenciju o pravima djeteta kao najznačajniji dokument u ovoj oblasti.

Srbija i dalje nema Savjet za prava djeteta koji bi imao za zadatak iniciranje mjera za usklađivanje politike Vlade u oblastima koje se odnose na djecu, kao što su, zdravstvo, obrazovanje, kultura, socijalna pitanja, iniciranje mjera za izgrađivanje cjelovite i koherentne politike prema djeci i predlaganje politike ostvarivanja prava djeteta u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta, kao i praćenje ostvarivanja i zaštite prava djeteta u Srbiji. Istovremeno, Republika Srbija nema cjelovit dokument kojim se određuje politika države prema djeci.

- Postojao je Nacionalni plan akcije za djecu koji je usvojila Vlada Republike Srbije 2004. godine, a koji je važio do 2015. godine.

Vlada nije učinila ni početne korake za formulisanje i usvajanje nove

politike prema djeci – kažu iz Centra za prava djeteta.

Na ove probleme ukazala je i Evropska komisija u Izvještaju o napretku Republike Srbije za 2016. godinu, objavljenom 9. novembra. U Centru smatraju da je operativan Savjet za prava djeteta i sveobuhvatan dokument kojim se na jasan način definiše politika države prema djeci predstavljaju dva ključna preduslova za preduzimanje svih drugih mjera kojima se doprinosi unapređenju prava djeteta i poboljšanju uslova u kojima žive i odrastaju djeca u Srbiji.

Mišel Seint-Lot, direktor UNICEF-a u Srbiji kaže da uprkos ogromnom napretku koji je ostvaren za djecu od usvajanja Konvencije o pravima djeteta 1989. godine, prava miliona djece se krše svakoga dana. - Dok sukobi, krize i ogromno siromaštvo dovode živote i budućnosti miliona djece u opasnost, sada je hitnije nego ikada da se zaštite prava djece, a to je i ključna stvar za izgradnju jačih i stabilnijih društava - rekao direktor UNICEF-a u Srbiji.

Bivša Jugoslavija je bila među prvim zemljama koje su potpisale i ratifikovale Konvenciju 1990. godine, a Republika Srbija je po osnovu sukcesije preuzela na sebe sve obaveze koje proističu iz iste.

Konvencija o pravima djeteta je ugovor o ljudskim pravima koji je najbrže i najšire ratifikovan u svijetu, i u njoj su navedeni osnovni, univerzalni standardi za zdravo, bezbjedno, pristojno djetinjstvo za svako ljudsko biće. Od ratifikacije, a uprkos teškoćama sa kojima se suočavala u poslednje dve i po decenije, Srbija je uspjela da značajan broj odredbi iz Konvencije o pravima djeteta prevede u praksu, oslanjajući se na postojeću infrastrukturu usluga i profesionalaca u oblastima socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstvene zaštite koji su dostupni većini djece u Srbiji.

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata

MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me e-mail: vpmeditas@t-com.me,

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN DIGESTIVNOG ZDRAVLJA

Udruženje gastroenterohepatologa Crne Gore u saradnji sa farmaceutskim kompanijama Takeda i Wörwag Pharma obilježilo je Svjetski dan digestivnog zdravlja (World Digestive Health Day-WDHD 2016) u Hotelu Podgorica, 25. novembra u Podgorici.

Tema skupa je bila “Your diet in IBD and liver diseases - Tvoja ishrana u IBD i bolestima jetre”.

Otvarajući skup doc. dr Brigita Smolović, predsjednica UGCG, pozdravila je prisutne koji su se okupili povodom obiježavanja treće godine svjetskog dana digestivnog zdravlja uy osvrt na temu Dijeta i digestivni trakt. U uvodnom dijelu dr Smolović je objasnila da je jedan od najznačajnijih problema vazano za ishranu celijakija i da samo unošenje pojedinih namirnica dovodi do gastrointestralnih simptoma. - Nešto što je vrlo aktuelno je intolerancija hrane, čak četrdeset posto intolerantne hrane utiče na iritabilno crijevo, a korišćenjem fodmara, dijete bez gluten, i probiotika jako puno pomaže pacijentima. Alergija na hranu i intolerancija hrane je nešto što pravi konfuziju. Alergija na hranu je tipična za dječiji uzrast, a za to su potrebni imunoglobulini ili pozitivan frig test i simptomi. Jako je bitno napraviti razliku između intolerancije i alergije na hranu – naglasila je dr Smolović.

Dr sci med. Velimir Milošević govorio je o ishrani u bolestima IBD, od uzroka do prehrane (o bolestima digestivnog trakta i o inflamatornoj bolesti crijeva). IBD kompleksni entitet, se sastoji iz kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i u deset posto

44

slučajeva je neklasifikovani oblik. Doprinos genetike i nije baš toliki u ulceroznom kolitisu, svega je deset posto, u kronovoj bolesti je i do četrdest posto. Dominantni su faktori spoljašnje sredine, ishrane i crijevne mikroflore. IBD je bolest razvijenog svijeta. Dojenje je značajan protektivni faktor, jer ljudi koji su dojeni tokom neonatalnog perioda imaju manji rizik za obolijevanje od onih koji su bili izloženi proteinima kravljeg mlijeka – pojasnio je dr Milošević. - Razni su krivci koji se optužuju za nastanak, odnosno za učestvovanje u nastanku IBD. Tradicionalno su to ugljeni hidrati, naročito rafinirani, konditorski proizvodi, gazirana i slatka pića i cerealije. Prekomjerni unos gvožđa se pominje kao faktor, kao što je poznato, ono katalizira slobodne kiseonične radikale i potiče proces inflamacije. Sa druge strane nedostatak određenih hranljivih materija, tipa aminokisjelina, kao što su glutamin i aginin, takođe mogu doprinijeti IBD-u.

Nedostatak vitamina D i kalcijuma dokazano je da doprinose razvoju IBD-a, jer imaju inflamatorni efekat, a kalcijum stabilizuje crijevnu sluzničku barijeru. Razne su dijete koje se pominju kada govorimo o IBD- u. Dijeta sa specifičnim karbohidratima vrlo je restriktivna po pitanju uvođenja ugljenih hidrata u ishranu, kao i dijete sa malo fermentisanih oligo dim monosaharida. Paleo dijeta favorizuje ishranu koja se koristila milenijum godina unazad. Ni jedna dijeta nije dokazana za zvaničnu dijetu.

Enteralna ishrana jeste efikasna i razne su formule enteralne

dijete. Sve su one funkcionalne, koriste se od četiri do dvije nedjelje ali pacijenti ne izdrže toliko jer nije baš prijatno koristiti enteralnu ishranu u toku tako dugog perioda. Za bolesnika je karakteristično da treba da jede raznovrsno, zrnasto povrće, krompir, povrće i voće po pet puta dnevno, mliječne proizvode svaki dan, dva puta nedjeljno ribu, umjereno sa mesom, tri jaja nedjeljno, ograničiti unos masti, šećera, soli i uzimati što više tečnosti – objasnio je dr Milošević.

Pacijenti oboljeli od osteoporoze su u povećanom riziku u IBD-u. Kod njih je karakterističan nedovoljan unos vitamina D i kalcijuma, često su fizički neaktivni, a u produženom toku imaju inflamaciju. Značajna je prevencija sa preparatima vitamina D zimi, a ljeti je najbolje sunčanje uz aktivaciju vitamina D kojeg već imamo i ishrana bogata kalcijumom.

Dr Milošević je zaključio svoje izlaganje stavljajući akcenat na ishranu jer ishrana ima uticaj kako na nastanak, tako i na održavanje i tok IBD a. To je činjenica iako nemamo validne humane studije, ali postoje mnoge studije za enteralnu ishranu.

O zdravoj ishrani za zdravu jetru je govorila dr Brigita Smolović, koja je podsjetila da je jetra najveći organ u organizmu, teška oko 1400 do 1600 grama. Jetrena ćelija je glavna fabrika u organizmu i zbog brojnih drugih važnih procesa koji se u njoj održavaju, te je i zovu je drugim mozgom. Za nju je specifično da se može regenerisati. Funkcije jetre se dijele na četiri grupe, a to je proizvodnja protein, koja je jako važna, zatim deponovanje - najbitnije je deponovanje ugljenih hidrata, zatim produkcija žuči, i četvrtoj grupi pripada razgradnja različitih supstanci, koja je i najbitnija.

- Simptomi i znaci jetre su šaroliki, od bezazlenih, od malaksalosti i umora koji se javljaju na samom početku bolesti, do jako ozbiljnih, kada imamo krvarenja i encefalopatiju. Koji je najznačajniji uzrok oštećenja jetre? Na prvom mjestu je to hronični hepatitis C, alkohol, nealkoholni steatohepatitis i brojne druge

bolesti u manjoj frekvenciji.

Ako se hepatitis C poveže sa alkoholom, mnogo je agresivniji uticaj na virusnu republikaciju, veći je problem ako imamo gojaznog pacijenta tj. masnu jetru kao posljedicu gojaznosti. Na drugom mjestu je alkohol. Preko petnaest posto ljudi u Evropi, odnosno petnaest miliona stanovnika rizično pije alkohol. Alkoholom povezana bolest jetre se sprečava prestankom konzumiranja alkohola. Što se tiče nealkoholno stato hepatitisa (NEŠA), tu se razlikuje kolika je koncentracija masti jetre. Masna degeneracija od 50 posto, masna jetra ako je preko 50 posto, ako dođe do upale imamo nealkoholni status. Ne smije se zaboraviti metabolički sindrom, kad uz masnu jetru postoji insulinska frekvencija, povećana masnoća, hipertenzija i gojaznost. Savjetuje se fizička aktivnost, šest sati nedjeljno, ishrana sa smanjenim unosom kalorija. Na prvom mjestu proteine, ugljene hidrate i masti smanjiti. Savjetuje se neslana ishrana pacijentima. Kvalitet proteina je bitan, a ne količina. Savjetuju se proteini iz povrća, zatim mlijeko i mliječni proizvodi, što manji unos ribe, jaja, mesa i mesnih prerađevina. Na taj način se rješava proteinska dilema. Apsolutno je zabranjeno pacijentima koji imaju bolesnu jetru unos alkoholnih i gaziranih pića, konzervirane i pržene hrane kao i konzumiranje neprovjerenih narodnih ljekova. Od začina se savjetuju limun, celer i kim, mnogo manje ljutih začina koji se ne preporučuju ni onima koji imaju zdravu jetru. Koštunjavo voće umjereno konzumirati. Salate je poželjno začiniti sa maslinovim uljem i limunom. Jaja do dva dnevno. Dozvoljeno je maslinovo, suncokretovo ili kukuruzno ulje. Apsolutno su zabranjena masna mesa, masni slani sirevi, različita peciva, pite i slično.

Na kraju, da bi pacijent imao zdravu jetru potrebno je zaštititi je dobrom ishranom, da sve ono štetno što je napada, ne bi moglo da je ugrozi - poručila je dr Smolović.

Pantelić Verica

45

H ro n i č n i gastritis Dr Miruna Kuzman, Ljekar na specijalizaciji interne medicine, Klinika za onkologiju i radioterapiju, KCCG Gastritis predstavlja zapaljenje želudačne sluznice.

Po toku bolesti može biti hronični i akutni. Tegobe kod akutnog gastritisa nastaju naglo i traju kratko. S druge strane, kad tegobe traju mjesecima i godinama, tada govorimo o hroničnom gastritisu.

Gastritis je bitno liječiti, jer u suprotnom može doći do razvoja ulkusa (čira), pa i karcinoma želuca. Oboljenje je često lokalizovano i nepravilno raspoređeno duž želudačne sluzokože.

Etiologija Sluznica koja oblaže želudac štiti ga od kisjeline koja razgrađuje hranu. Činioci koji naruše homeostazu uzrokuju oštećenja sluznice i upalu. su:

Faktori koji utiču na povećano lučenje želudačne kisjeline

- infekcija bakterijom Helicobacter pylori (H. pylori), i nekim drugim bakterijama (Escherichia coli i Campylobacter),

46

- stress, - ljekovi - nesteroidni antireumatici, kortikosteroidi, - hrana i piće koje iritira, poput alkohola, mnogo kafe, gazirani sokovi, pržena hrana, - prekomjeran unos hrane odjednom (prejedanje), - upotreba duvana, - gladovanje, - neke sistemske bolesti, - Reflux (vraćanje) sadržaja iz žučne kese u želudac.

Autoimuni gastritis: stanje u kojem organizam sam stvara antitijela koja "napadaju" želudačnu sluznicu i uzrokuju upalu/ gastritis, češći je u osoba s drugim autoimunim bolestima.

Klinička slika Glavni simptomi su gubitak apetita i odvratnost prema hrani. Bolesnici se žale na neprijatan ukus u ustima, tegobe u gornjem dijelu trbuha, bol u vidu tištenja, paljenja, čupanje u trbuhu,

što se pojačava pri uzimanju hrane. Bol u gornjem lijevom dijelu trbuha može biti dosadan i tup, ali može biti oštar, probadajući, može se i širiti u leđa. Podrigivanje je učestalo, kao i neprijatan zadah. Povraćanje često donosi kratkotrajno olakšanje. Nadimanje, naročito nakon jela.

Dijagnoza Dijagnoza se može postaviti na osnovu anamneze i kliničke slike, ali se definitivno potvrđuje gastroskopijom (posmatranje unutrašnjosti želuca posebnom sondom sa kamerom koja se plasira kroz usta). Takođe, gastroskopija omogućava uzimanje isječka tkiva (biopsije) za histopatološki i mikrobiološki pregled koji dosta pomaže u terapiji. Predlaže se uzimanje ciljanih biopsija sa sumnjivih mjesta antruma, tijela i forniksa u isto vrijeme.

Definitivna dijagnoza hroničnog gastritisa se postavlja samo na osnovu histopatološkog nalaza isječka tkiva.

Ultrazvuk trbuha nije dovoljan za postavljanje dijagnoze gastritisa, ali može da pomogne u isključivanju nekih drugih oboljenja gastrointestinalnog trakta.

Ureja-izdisajni test ili imunohromatografska analiza stolice na antigen H. pylori kod sumnje na infekciju bakterijom H. pylori. Serološki (krvni) nalazi na navedenu bakteriju imaju

nisku pozitivnu prediktivnu vrijednost, pa se shodno tome ne bi trebali koristiti.

Terapija Terapija zavisi od uzroka gastritisa.

Preporučuje se da pacijenti sa gastritisom ne koriste nesteroidne antireumatike ni alkohol i cigarete, savjetuje se izbjegavati masnu hranu (crveno meso, sir, maslac, pržena hrana), jesti više manjih obroka (4-5 puta dnevno) te izbjegavati hranu koja pojačava tegobe, smanjiti stres.

Ako se utvrdi infekcija bakterijom H.pylori sprovodi se terapija za eradikaciju navedene bakterije. Takva terapija sastoji se od dva antibiotika i lijeka za smanjenje lučenja želučane kisjeline. Po uspješno sprovedenoj terapiji bakterija nestaje iz želučane sluznice već za nedjelju dana, ali znaci hronične upale se povlače tek nakon godinu dana. line:

Ljekovi koji se koriste za smanjenje lučenja želučane kisje-

- su antacidi (kalcijum karbonat, aluminijum hidroksid, magnezijum hidroksid), - antagonisti histaminskih H2 receptora, - ljekovi koji inhibiraju rad protonske pumpe.

47

So u prehrambenim proizvodima i rizik za hronične nezarazne bolesti Mr sci dr Zorica Đorđević, spec higijene Odjeljenje za ishranu i humanu ekologiju Institut za javno zdravlje Nezarazne bolesti su vodeći uzrok smrti i obolijevanja u svijetu, a četiri vodeće grupe, kardiovaskularne, maligne, hronične respiratorne bolesti i šećerna bolest su odgovorne za 82% svih smrtnih slučajeva. Nažalost, procjenjuje se porast broja umiranja od HNB na 52 miliona zaključno sa 2030. godinom.

Upotreba duvana i duvanskih proizvoda, štetna upotreba alkohola, nezdrava/nepravilna ishrna i fizička neaktivnost su zajednički faktori rizika za većinu preventabilnih nezaraznih bolesti I vezani su za ponašanje.

Visoka potrošnja soli (više od 5 grama dnevno) doprinosi povećanju krvnog pritiska i povećava rizik od bolesti srca i moždanog udara. U 2010. godini, 1,7 miliona umrlih od kardiovaskularnih bolesti su povezani sa prekomjernim unosom soli. Nažalost, sve je više dokaza koji ukazuju da je problem prekomjernog unosa soli daleko širi nego što se mislilo, jer značajno utiče i na bubrege, koštanu masu (rizik od osteoporoze), povezan je s nekim karcinomima (karcinom želudca) te generalno govoreći narušava ljudsko zdravlje.

Iskustva drugih zemalja koje su uspjele da smanje unos

48

soli, pokazuju da se ciljevi mogu postići samo uz višegodišnje sistemski planirane i usmjerene aktivnosti uz tijesnu saradnju svih zainteresovanih strana uz istovremenu senzibilizaciju i edukaciju potrošača.

Najznačajaniji aspekt je podizanje svijesti opšte populacije, potrošača prije svega, kao i stručne javnosti, o pitanju prekomjernog unosa soli, kao i sistematsko smanjenje unosa tzv. “skrivene” soli.

Međutim, so nije samo začin, značajna je zbog tehnološkog procesa pripreme, konzerviranja i ukusa hrane. Jedan mali dio soli u hrani je prirodnog porijekla, manje od 12%, jedan dio obuhvata so dodatu za vrijeme pripreme hrane i so dodata hrani za stolom, prosječno 11%, ali najveći dio soli koju unesemo je iz tzv. “prerađene hrane”, odnosno iz “skrivenih” izvora, približno 77%. Na “Nediskrecioni unos”, tj. so prirodno sadržanu u namirnicama i so sadržanu u gotovim proizvodima potrošač nema uticaja, a taj dio predstavlja dominantan izvor soli u razvijenim zemljama.

U većini proizvoda se može smanjiti sadržaj soli bez narušavanja tehnološkog procesa i bez gubitka kvalitetnog ukusa.

Najveći izvori soli u ishrani su: hljeb i pekarski proizvodi, mesne prerađevine, grickalice poput čipsa i keksa, pice, sendviči, brza hrana, gotova jela, supe, tjestenine, umaci, neke žitarice za doručak...

Od gotove hrane, pekarski proizvodi su u većini država

SadrĹžaj soli u nekim proizvodima u Crnoj Gori, podaci IJZ, 2015.

SadrĹžaj soli u pekarskim proizvodima

SadrĹžaj soli u jelima restorana i kuhinja Vrsta jela

srednja vrijednost % soli

supe i Ä?orbe

1,17

sosovi

1,17

salate

0,97

jela od mesa

1,50

jela od povrća

1,31

jela od povrća i mesa

1,01

burek

2,28

pica

1,41

SadrĹžaj soli u suhomesnatim proizvodima

Vrsta proizvoda

prĹĄut vrat peÄ?enica Suve kobasice Dimljeni proizvodi Bareni prozvodi SvjeĹži ćevapi/pljeskavice

glavni izvor prevelikog unosa soli, jer se konzumiraju u velikoj mjeri.

Pojedinac moĹže uticati na smanjenje unosa soli hranom, tako ĹĄto će izbjegavati dosoljavanje hrane ili smanjiti koliÄ?inu konzumirane gotove hrane koja sadrĹži velike koliÄ?ine soli, ali smanjenje unosa soli je mnogo djelotvornije ako se sprovede kao preventivna intervencija na populacionom nivou.

Ciljne vrijednosti SZO su 5 grama dnevno za opĹĄtu populaciju ukljuÄ?ujući djecu i trudnice, a sa većom redukcijom kod bolesnika sa srÄ?anim insuficijencijom i kod dijabetiÄ?ara na terapiji insulinom.

ProsjeÄ?an ruÄ?ak u restoranu, uz dva parÄ?eta hljeba moĹže da sadrĹži i 10g soli.

ProseÄ?an burek u Crnoj Gori ima viĹĄe od 5g soli, dva parÄ?eta hljeba viĹĄe od 1,5g, prosjeÄ?an kroasan viĹĄe od 1,70g, parÄ?e pice viĹĄe od 2,8g, porcija ćevapa viĹĄe od 4g, list prĹĄute viĹĄe od 2,5g.

Ĺ ta moĹžemo uraditi da smanjimo koliÄ?inu soli koju unosimo: OgraniÄ?iti unos hrane koja sadrĹži puno soli: suhomesnati proizvodi, ĹĄunka, prĹĄuta, kobasice, salame, usoljena riba, sirevi, slane grickalice, Ä?ips, sojin umak, ukiseljeno povrće, masline; Provjeriti koliÄ?inu soli u hrani: gotova jela, supe iz kesa, gotove mjeĹĄavine zaÄ?ina i dodaci jelima, sendviÄ?i, pizze, hamburgeri, umaci, kolaÄ?i i poslastice, biskviti, hljeb i pekarski proizvodi; Izabrati hranu koja sadrĹži malo soli: svjeĹže, suĹĄeno ili smrznuto voće i povrće, svjeĹži kravlji sir, jogurt, jaja, svjeĹžu ribu, svjeĹže meso, meso Ĺživine, sjemenke, orahe, Ĺžitarice za doruÄ?ak sa smanjenim sadrĹžajem soli; Pri kupovini obratite paĹžnju na deklaraciju; sadrĹžaj

ProsjeÄ?na vrijednost NaCl % 7,9 7,4 6,0 4,3 4,4 2,4 2,8

Vrsta ProsjeÄ?na proizvoda vrijednost Hljeb

1,58

Bureci

1,54

Peciva

1,38

SadrĹžaj soli u sirevima ProsjeÄ?na Vrsta vrijednost sira NaCl % Meki sir

2,5

Polutvrdi sir

1,8

natrijuma se navodi u tablici hranjivih vrijednosti (birajte namirnice koje sadrĹže do 120 mg natrija na 100 g hrane!).

Generalne preporuke za smanjenje sadrĹžaja soli u hrani:

t ÄŒitati etikete. Dostupni su proizvodi bez soli ili sa smanjenim sadrĹžajem soli.

t 7SJKFEOPTUJ TB Č´ NH/B QP PCSPLV TF TNBUSBKV WJ sokim vrijednostima.

t *[CKFHBWBUJ EPEBULF ISBOJ TB EPTUB OBUSJKVNB OQS NP nonatrijum glutamat.

t Zamjene za so ponekad su izraÄ‘ene od kalijuma, ĹĄto je naroÄ?ito znaÄ?ajno za osobe na reĹžimu ishrane sa niskim sadrĹžajem kalijuma.

t 6LMPOJUJ TMBOB KFMB J[ KFMPWOJLB J TNBOKJUJ LPMJĘŠJOV TPMJ ili soli koje sadrĹže zaÄ?ine pri kuvanju. Morska so nije bolja u tom pogledu.

t Koristiti viťe svjeŞih namirnica, a manje prerađenih namirnica koje imaju visok sadrŞaj natrijuma.

t Koristiti zaÄ?ine za poboljĹĄanje ukusa pripremljenih jela: perĹĄun, bijeli luk, bosiljak...

Ne zaboravimo, smanjen unos soli smanjuje rizik za:

1. visok krvni pritisak 2. srÄ?ani udar 3. moĹždani udar TMBCPTUJ TSDB 5. karcinom Ĺželuca 6. osteoporozu.

49

PZU Kardio lab - čuvar vašeg srca

Kardio Lab je specijalistička ambulanta interne medicine sa kabinetom za kardiologiju, osnovana u februaru 2014. godine.

Osnovni cilj je pružanje kvalitetne i sveobuhvatne obrade kardioloških bolesnika. U ambulantni se može obaviti većina neinvazivnih kardioloških pretraga i dijagnostikovati većina kardioloških oboljenja i stanja.

Pored internističkog-kardiološkog pregleda sa EKG-om mogu se obaviti ehokardiografski pregledi, kako transtorakalni tako i transezofagelani ultrazvučni pregled srca. Ovi pregledi omogućuvaju sagledavnaje strukture srčanih šupljina i srčanih zalistaka kao i procjenu srčane funkcije.

U cilju otkrivanja koronarne bolesti, procjene funkcionalnog kapaciteta kao i rizika za koronarni događaj, mogu se uraditi testovi fizičkim opterećenjem na pokretnoj traci i ergobiciklu.

Za posebne kategorije pacijenata u Kardio Lab-u mogu se obaviti i stres-ehokardiografkski kao i farmakološki testovi za procjenu vijabilnosti i ishemije miokarda.

U cilju procjene funkcionalne sposobnosti, kako kod bolesnika sa srčanom slabošću i pacijenata sa oboljenjem pluća, tako i kod i sportista i rekreativaca, kod nas je moguće obaviti testiranje kardiopulmonalne funkcije (spiroergometriju). Ovim testom se dobija veliki broj inforacija o funkciji srca, pluća i cirkulatornog sistema, na osnovu čega se mogu napraviti procjene rizika i dati smjernice za dalje liječenje bolesnika, odnosno savjeti o dinamici i vrsti treninga za sportiste i rekreativce.

Za dijagnostikovanje poremećaja ritma, gubitaka svijesti, procjene rizika za naprasnu srčanu smrt kod određene populacije pacijenata može se uraditi 24h, 48h i 72h snimanje srčanog rada

50

- holter EKG. Ovim pregledom se može jasno odrediti poremećaj ritma, kao i odrediti terapija ili dati predlog za dalje ispitivanje i liječenje.

Kod pacijenta sa arterijskom hipretenzijom, u cilju bolje dijagnostike kao i procjene uspješnosti liječenja povišenog arterijskog pritiska, u našoj ambulanti je moguće uraditi 24 časovno ambulantno mjerenje pritiska.

Nabavkom polisomnografa omogućava se da se u kućnim uslovima dijagnostikuju poremećaji disanja tokom spavanja (sleep apnea syndrome) - stanje koje je povezano sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja.

U našoj ambulantni se trudimo da svoje znanje stavimo na uslugu pacijenata. Povjerenje pacijenata koje smo stekli radom u protekle tri godine nam je glavna potvrda kvaliteta.

Posebno ističemo da je Kardio Lab prepoznata od strane sportskih stručnjaka kao ambulanta za pregled vrhunskih sporitsta. U ovoj ambulanti je obavljen kardioplulmonalni funkcionalni test za fudbalski tim Sutjeska, atletsku i odbojkašku reprezentaciju Crne Gore, kao i veliki broj rekreativaca, članova i instruktora Soko gym-a. U cilju bolje pristupačnosti naše ambulante široj populaciji, penzionerima je omogućeno plaćanje u više mjesečnih rata.

Ambulanta se nalazi u ulici Bratstva i jednistva br 6, Podgorica Radno vrijeme ambulante: ponedjeljak - petak od 8-16 i od 17-20h, subotom od 8-16h Telefon za kontakt: 068 262 262, 078 10 10 10 Mail: kardiolab@hotmail.com

ZU „TESLA MEDICAL“ Berane

Implantabilni monitoring srčane funkcije Mr sci med. dr Ognjen Gudelj Prije dvije godine u Americi je prvi put ugradjen Implantabilni srčani monitor reveal linq. Uređaj Medtronic reveal linq sistem za 24-časovni telemonitoring rada srca, pomoću kojeg se i do tri godine može pratiti i snimati funkcija srca u cilju prevencije i liječenja srčanih aritmija 28. decembra 2015. godine prvi put je izvršena implantacija ovog uređaja na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu 18. juna 2016. godine je prvi put taj uređaj ugrađen u Crnoj Gori, u ZU “TESLA MEDICAL" u Beranama. Intervenciju je uradio mr sci med. dr Ognjen Gudelj, ZU “Tesla medical”, Berane.

Internista i kardiolog, dr Ognjen Gudelj je prvi na Balkanu uradio implantibilni monitoring srčane funkcije. Ova nova metoda od velikog je značaja za pacijente koji pate od aritmija i nenadnog gubitka svijesti. Implantiranje reveal linq-a može se uraditi u ZU ”Tesla medical” u Beranama, što je veoma značajno za građane Crne Gore jer u ovoj zdravstvenoj ustanovi im je omogućen put ka lakšoj dijagnostici i sprečavanju daljih komplikacija.

Svaka deseta osoba u svijetu barem jednom u toku života izgubi je svijest na nekoliko minuta iz nepoznatih razloga. Ovoj

52

ne tako slavnoj statitici, pridružuje se nažalost veliki broj mladih ljudi, većinom sportista, zvanično zdravih, koji iznenadno preminu. Uzroci ovih fatalnih ishoda ostaju nerazjašnjeni.

Medjutim, dobra vijest pred kraj 2015. godine stigla je sa Vojno-medicinske akademije u Beogradu. Ne zadugo poslije Beograda reveal linq je ugradjen prvi put i u Crnoj Gori u ZU “Tesla medical” u Beranama.

Pored toga što je bitno što smo prvi u regionu uradili implantabilni monitor srčane funkcije, činjenica je da smo omogućili velikom broju pacijenata koji imaju nerazjašnjenu etiologiju bolesti da mnogo brže dođu do dijagnoze i samim tim ubrzaju proces liječenja. Brža dijagnostika je već pola puta do izlječenja.

Kako funkcioniše monitor?

Monitor funkcioniše veoma jednostavno. On se implantira pod kožu, iznad površine srca. Njegova prednost i osnovna funkcija je da snima dvadeset četiri časa srčani rad. Ne samo što

snima, već i specijalnu pažnju obraća na poremećaj srčanog rada, aritmije, i istog momenta ih kao takve šalje u centralni kompjuter, gdje ljekar može da vidi šta se dešava sa srcem pacijenta.

Pritom uopšte nije bitno gdje se pacijent nalazi. On može da bude i na drugom kontinentu, a doktor u Crnoj Gori da svakog momenta zna šta se dešava sa srcem pacijenta.

Kako je monitor povezan sa centralnim računarom?

Preko sigurnog bežičnog interneta. Uz sam uređaj, pacijent ima jos jedan aparat poput mobilnog telefona, koji drži kod kuće uključen u struju i tako se obavlja transmisija podataka.

Toliko je malo potrebno da bismo apsolutno uradili analizu pacijenta.

Ugradnja Ugradnja nije bolna, radi se u lokalnoj anaesteziji. Veoma je jednostavna, a pacijent i ne osjeća da ima monitor pod kožom. Monitor je težak 1,5 grama i manji od 1,5 kubnog santimetra. Jedinstven je na tržištu.

Kod kojih pacijenata se primjenjuje ova metoda?

Kod svih nerazjašnjenij aritmija i svih gubitaka svijesti. Nažalost, sve više je slučajeva mladih ljudi koji padaju u nesvijest. Oni odlaze kod ljekara, urade brojne pretrage i ljekar im kaže da nije ništa. I poslije toga, tokom neke fizičke aktivnosti desi se isto. To su prosto nedopustive stvari u današnje vrijeme iako ljekar nije ništa pogriješio. Zaista, holter ne može da vidi nešto za dvadeset četiri sata, a pacijent može da ima poremećaj koji može da se utvrdi specijalnom metodom. Postoji veliko polje indikacija koje je skriveno, ne mora sve da bude vidljivo i dostupno. Zato je uloga monitora veoma značajna.

Zašto se to dešava?

Danas se ovaj problem ne susrijeće samo kod starijih ljudi, već i kod mlađih osoba. Zbog načina života, stresa i ponašanja. Većina ljudi zbog posla živi ubrzano, a sve to ostavlja posljedice na srcu. A srce je kao i svaki drugi organ, mišić koji pamti. Ta njegova memorija može da izazove mnoge probleme koje ne vidimo na vrijeme. Mladi ljudi danas, nažalost, najviše stradaju, čak i kao profesionalni sportisti.

Najveća prednost monitoringa je brza dijagnostika. Sam monitor može da snima u tijelu pacijenta, baterija je tako naprav-

ljena. Tri godine mu je rok trajanja, apsolutno je nadmašio sve moguće metode do sada. Predug je period za dijagnostiku i to je njegova velika prednost. Naravno, nakon ugradnje on se ne vidi.

Pacijentu ne ostavlja nikakav ožiljak.

Posredstvom monitora se prate aritmije ali i maligni poremećaji rada srca. To su najteže aritmije koje mogu da uvedu pacijenta u teška stanja i dovedu i do smrti. Kada govorimo o malignim aritmijama, treba da se istakne da su one najčešći uzrok naprasne smrti i sinkopa. To su stanja koja se ne prepoznaju. Vi ne morate da imate arimije dvadest i četiri sata, možete ih imati sat vremena. To može da bude fatalno ako se aritmije ne uoče na vrijeme. Neki ljudi ne stignu do ljekara.

Statistika nije sjajna. Svaka deseta osoba izgubi svijest na nekoliko minuta. To je ono što Implatabilni monitor srčane funkcije pokušava da odgonetne. Veoma je važno da se napravi razlika između neuroloških sinkopa, problema sa mozgom i srčanih sinkopa. Tanka je granica i treba da se sagledaju svi aspekti.

I jednim i drugim sinkopama pristupamo ozbiljno jer obje nose mogućnost smtnog ishoda.

53

LINIJA PROIZVODA VICHY NORMADERM Karakteristika masne i problematične kože jeste pretjerano lučenje lojnih žlijezda. Regulisanje izlučivanja sebuma prvi je važan korak do zdravog i lijepog izgleda kože. Laboratorija Vichy stoga je razvila liniju proizvoda Normaderm, koja predstavlja potpuno rješenje za masnu i problematičnu kožu. Inovativni aktivni sastojci regulišu izlučivanje sebuma, čiste i smiruju kožu, te otklanjaju nepravilnosti.

Kod masne kože značajno je pretjerano lučenje lojnih žlijezda, stoga je koža dodatno sjajna, pogotovo na T-području (čelo, nos, brada). Pritom se pojavljuju zatvoreni i otvoreni komedoni, pore su proširene i začepljene.

Prilikom njegovanja masne i problematične kože potrebno je nadzirati lučenje sebuma, a da pritom ne izazovemo isušivanje kože. Stoga je važan odabir proizvoda za takvu vrstu kože.

NORMADERM Ekspert za kožu koja naginje nepravilnostima. Zdrava koža već od 7 dana.* Čisti, njeguje, šminka. Kompletna linija proizvoda za borbu protiv 6 znakova nepravilnosti odrasle kože: nepravilnosti, bubuljice, crvenilo, proširene pore, mastan sjaj, nejednak ten (samoocjena 129 žena).

NORMADERM Gel za umivanje

ja.

- Čišćenje sa ispiranjem.

Za žene sa kožom koja je sklona nepravilnostima: bubuljice, začepljene pore, masna područja.

Obogaćen salicilnom kisjelinom i totarolom koji kožu čiste, a sadrži i eperulin za dejstvo protiv iritaci-

Poslije umivanja, Vaša koža je glatka i vidljivo zdravija.

Izuzetno efikasan i nježan, ovaj gel poštuje Vašu kožu, čak i onu osjetljivu.

Poslije četiri nedjelje upotrebe: Koža je vidljivo zdravija: 72 %.

Tekstura kože je ravnomjernija: 74 %. *Samoocjenjivanje 50 žena.

54

NORMADERM Normaderm 3 u 1 - Čišćenje sa ispiranjem.

Njega za čišćenje trostrukog djelovanja.

Po prvi put, trostruko djelovanje u jednom proizvodu za čišćenje u potpunosti prilagođenom osjetljivoj koži sa nepravilnostima.

1. Krema za čišćenje: uklanja sebum i nečistoće.

2. Piling: odčepljuje pore.

3. Maska: čisti pore i matira kožu.

Vaša koža je nježno očišćena, potpuno je čista i svježa, uz osjećaj prijatnosti.

Bogata umirujućim agensima i glinom Tri-Activ njega za čiščenje je nježna prema Vašoj koži, čak i osjetljivoj.

Koža je u potpunosti čista i svježa, uz osjećaj prijatnosti.

NORMADERM Micelarni rastvor za osjetljivu kožu sa nepravilnostima Ovaj losion za čišćenje koji je, pored svoje izuzetne efikasnosti, izuzetno nježan, idealan je za osjetljivu kožu sa nepravilnostima, jer pri čišćenju uzima u obzir i posebnu prirodu osjetljive kože. Bogat je cinkom i njegu Vaše kože svakodnevno obogaćuje klinički dokazanim uspješnim čišćenjem. Njegova micelarna tehnologija omogućava da se šminka i nečistoće uhvate bez trljanja i bez ispiranja.

Vaša osjetljiva koža je nježno očišćena i oslobođena šminke i u potpunosti je čista bez osjećaja nelagodnosti.

Hipoalergena formula BEZ PARABENA i alkohola testirana je na osjetljivoj koži i očima.

Nije potrebno ispiranje, što je čini još nježnijom prema Vašoj osjetljivoj koži.

Osjetljiva koža je nježno očišćena, u potpunosti je čista i bez osjećaja nelagodnosti.

NORMADERM Losion za čišćenje lica i sužavanje pora Sastojci sa efektom pilinga odčepljuju i sužavaju pore, a ujedno kožu i matiraju. Površina kože je u trenutku ravnomjernija.

Već poslije prvog nanošenja pore su sužene, a

koža je matirana. Losion se ne ispira i blag je prema Vašoj koži.

Pore su sužene, a koža matirana.

NORMADERM Njega protiv nepravilnosti koja uljepšava kožu Sveobuhvatna njega protiv nesavršenosti namijenjena odraslim ženama za borbu protiv 5 znakova nepravilnosti kao što su: nepravilnosti, pigmentacijske fleke, proširene pore, mastan sjaj na koži, beživotan ten.

Ublažava nesavršenosti na koži odraslih žena: - 75% lezija nastalih usljed upala, - 28% tamnih fleka, - 25% proizvodnje sebuma, - 14% površine sa porama, 24-časovna hidratacija*kliničko ispitivanje sprovedeno na uzorku od 50 odraslih žena.

NORMADERM Night detox Noćna njega koja transofmiše masnu kožu već od prvog jutra. Da li prilikom buđenja imate osjećaj nečiste kože? Razlog za to je povećano lučenje sebuma i nagomilavanje toksina tokom noći. Prva Vichy pročišćujuća noćna njega. Formulisana sa inovativnim sastojcima: 1. (perlit + apsorbujuće čestice) upijaju višak proizvedenog sebuma tokom noći; 2. (Eperulin +LHA + Hepes + salicilna kiselina) smanjuju nečistoće i odstranjuju nepravilnosti.

Ne uzrokuje osjećaj bockanja; ne nadražuje kožu. Koža ga dobro podnosi, tekstura je prijatna i primjerena osjetljivoj koži.

Prilikom buđenja: koža je manje masna, glatkija, pore su manje vidljive, ten je blistav; osjećaj čiste kože.

Normaderm ANTI-ÂGE Dnevna krema - Dnevna njega Prva Vichy njega protiv nepravilnosti i bora, primjerena i za osjetljivu kožu.

Za žene poslije 30. godine starosti koje se bore sa kožnim nepravilnostima i suočavaju se sa prvim borama.

Poslije 30. godine: kod masne i/ili kože sa nepravilnostima može se pojaviti dvostruki problem. Nepravilnosti, masni sjaj, crvenilo i proširene pore još uvijek su prisutni, a već se javljaju i prve bore. Potrebno je, dakle, koristiti posebnu njegu za istovremeno tretiranje nepravilnosti i bora.

Otkrijte moć LHA na Vašoj koži i dermatološke aktivne sastojke sa dejstvom pilinga u kombinaciji sa vitaminom C koji djeluje protiv starenja. Ovakav sastav će Vam garantovati dvostruku efikasnost. Nepravilnosti su smanjene, bore ublažene, a Vaša je koža vidljivo zdravija.

Nekomedogena, hipoalergena formula sa termalnom vodom Vichy nježna je i prema osjetljivoj koži.

Ispitano na osjetljivoj koži.

Smanjene nepravilnosti: 73 % žena (samo-ocjenjivanje, 4 nedjelje, 51 žena) + ublažene bore: 95 % žena* (samoocjenjivanje, 4 nedjelje, 42 žene)

NORMADERM BB CLEAR Teinte Claire - Ujednačavajuća korektivna njega.

Prva BB krema za blistavu kožu bez nedostataka.

Namijenjena ženama od 25 do 40 godina sa masnom kožom i/ili kožom sklonom nepravilnostima.

Za ujednačen i blistav ten i finiju teksturu kože. -23% nesavršenosti poslije mesec dana upotrebe. Kontrola suvišnog sjaja tokom cijelog dana. Za dugotrajan baršunasti, puderasti izgled kože.

Testirano pod kontrolom dermatologa na osjetljivoj koži.

Obogaćeno Termalnom vodom Vichy sa umirujućim, učvršćujućim i regenerativnim dejstvom.

Visokokoncentrovana salicilna kisjelina do 2% uz dodatak mineralnih pigmenata.

NORMADERM BB CLEAR Teinte Medium - Ujednačavajuća korektivna njega.

Prva BB krema za blistavu kožu bez nedostataka.

Namijenjena ženama od 25 do 40 godina sa masnom kožom i/ili kožom sklonom nepravilnostima.

Trenutno djelovanje: ujednačava ten i čini ga blistavim.

Za prirodan izgled tena. Tokom cijelog dana: hidratizuje i uklanja suvišan sjaj. Nakon 1 mjeseca: ublažava nesavršenosti – 23%.

NORMADERM Stik za prekrivanje i sušenje nepravilnosti na koži.

- Dodatna njega.

Njega protiv nepravilnosti koja ih isušuje i prekriva.

Za muškarce i žene sa nenadanim lokalnim izbijanjima u potrazi za njegom koja će istovremeno tretirati i prekrivati nepravilnosti. Dva istovremena djelovanja na lokalna izbijanja: prekriva i tretira.

Pigmenti u stiku u trenutku prekrivaju bez ostavljanja tragova.

LHA suši i dezinfikuje lokalna izbijanja za brzu resorpciju.

Nepravilnost je u trenutku prekrivena i brzo resorbovana.

Njegova formula je nježna i prema osjetljivoj koži.

Nepravilnosti u trenutku postaju manje vidljive.

Suše se i sa svakim nanošenjem su sve manje.

Uvoznik i distributer za Crnu Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770 E-mail: office@farmegra.com

55

VITILIGO: DA LI ZNAMO NEŠTO NOVO U ODNOSU NA UZROK I MEHANIZAM RAZVOJA BOLESTI?

Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva Vitiligo je najčešća bolest depigmentacije (gubitka pigmenta). Iako nije životno opasna, niti praćena subjektivnim simptomima bola ili svraba, niti je zarazna - izvor je velikog stresa kod oboljelih zbog uočljivog estetskog nedostatka, psihosocijalne složenosti i gubitka samopouzdanja koji vodi i do depresije.

Takođe, iako se za ovu bolest zna oko 4000 godina, još uvijek joj ne znamo pravi uzrok i sigurne patogenetske mehanizme, a terapija se razlikuje širom svijeta odslikavajući različite kulture, etnicitet, izvore i potrebe. Dakle, radi se o još uvijek stigmatizovanoj i enigmatičnoj bolesti u nekim dijelovima svijeta, dok se u drugim smatra samo kozmetološkim nedostatkom.

EPIDEMIOLOGIJA Na ukupan broj oboljelih od vitiliga otpada 0.1-2 % populacije; ipak, broj novooboljelih je različit u različitim dijelovima svijeta i kreće se od 0.14% u Rusiji do 8% populacije u nekim

56

djelovima Indije. Najviše oboljelih ima u Indiji, Avganistanu i Pakistanu. Vitiligo zahvata individue svih rasa, etničkih grupa i tipova kože, ali je naročito vidljiv kod pacijenata sa tamnijom bojom kože i kod njih stvara veći psihosocijalni problem.

Oboljevaju oba pola i mogu oboljeti pripadnici svih dobnih grupa, pa su tako poznati pacijenti stari od 6 mjeseci do 80 godina! Srednja amplituda javljanja oboljenja za godine je 24.2 godine kod bijele rase. Porodična incidenca je 30%, što pokazuje da pored genetske predispozicije za ovu bolest i spoljašnji faktori igraju važnu ulogu!

DEFINICIJA Među najnovijim definicijama koje dobro odslikavaju prirodu ove bolesti je i slijedeća: „Vitiligo predstavlja enigmatični spektar bolesti depigmentacije koje pogađaju u različitom stepenu melanocite koji postoje u koži, mukoznim membranama i moguće mnogim različitim organima ispod kože. Iako klinički sličan, vitiligo se pojavljuje kao mnoštvo bolesti sa različitim molekularnim i ćelijskim mehanizmima koji postoje u osnovi sličnih kliničkih stanja. To garantuje razvijanje mehanizama otkrivanja subtipova bolesti i individualizovan pristup liječenju.” (“Vitiligo - What`s New, What`s True” Torello Lotti, Jana Hercogova, Robert A. Schwartz, WHA/VR Foundation, 2013) Druga definicija objašnjava suštinu dešavanja u ovoj bolesti: “Vitiligo je poremećaj nepoznate etiologije koji se klinički karakteriše stečeno depigmentacijom kože usljed oslabljene

funkcije ili smrti melanocita.” (“Vitiligo - What`s New, What`s True” Torello Lotti, Jana Hercogova, Robert A. Schwartz, WHA/ VR Foundation, 2013).

Melanociti su melanin produkujuće pigmentne ćelije nađene predominantno u koži/dlaci, mukozama i očima, ali i stria vascularis u cochleama, leptomeningama, substantia nigra i locus coeruleus mozga, i u srcu.

U koži se melanociti nalaze u bazalnom sloju epidermisa (5-10% ćelija bazalnog sloja epidermisa) i u dermisu, u vrlo malom broju, a u dlaci - u folikulu dlake. Postoji oko 1000-2000 melanocita na mm2 kože - broj melanocita je stalan u svim tipovima kože, boju kože ne determiniše broj melanocita već njihova melanogenetska aktivnost (broj melanozoma i količina melanina). Melanin se sintetiše u specijalizovanim, intracelularnim membranama ograničenim, organelama koje postoje u citoplazmi melanocita – melanozomi.

Melanini su polimorfni i multifunkcionalni biopolimeri (derivati 3,4 di-hydroxy-phenilalanina - DOPA) koji uključuju eumelanin, feomelanin i neuromelanin - kao i mješoviti tip. Melanini su optički i hemijski fotoprotektivni filteri koji redukuju prodiranje svih talasnih dužina svijetla u subepidermalno vezivo, štite funkcionalne ćelije kože - Langerhansove ćelije i bazalne keratinocite od oštećenja UV radijacijom i kožnih kancera. Keratinociti pak luče faktore kao odgovor na UV zračenje koji regulišu opstanak melanocita, diferencijaciju, proliferaciju i pokretljivost.

Ovi faktori takođe stimulišu melanocite na produkciju melanina, što rezultira tamnjenjem kao odgovorom na UV zračenje. MELANIN JE SUNSCREEN! O bliskoj anatomsko-funkcionalnoj povezanosti keratinocita i melanocita svjedoči pojam EPIDERMALNA MELANINSKA JEDINICA (1963, Fitzpatrick i Breathnach) koju čini 1 melanocit i 36 keratinocita.

Najnovije se govori o pojmu KERATINOCITNO-LANGERHANS-MELANOCITNA JEDINICA, koju čini 1 Langerhansova ćelija i 53 keratinocita. Langerhansove ćelije interreaguju sa epidermalno-melanocitnom jedinicom obezbjeđujući medijatore ishrane i kreirajući imunu/inflamatornu barijeru.

Postoje rastući dokazi da melanociti nisu samo jednostavne melanin produkujuće ćelije, nego mogu imati brojne funkcije. Mnoga nova istraživanja potpomažu stav da su melanociti sposobni za primanje signala različite etiologije (hemijske, biološke i fizičke), modifikujući ih i produkujući signale bliskim i udaljenim ćelijama.

ETIOPATOGENEZA VITILIGA JE JOŠ UVIJEK NEPOZNATA ! POSTOJI MOGUĆNOST DA RAZLIČITI TIPOVI VITILIGA IMAJU RAZLIČITO PORIJEKLO I UZROKE!

Do sada poznate hipoteze o nastanku vitiliga su: 1. Neuralna hipoteza 2. Biohemijska-autocitotoksična hipoteza 3. Teorija apoptoze 4. Genetička teorija 5. Autoimuna hipoteza - imunopatogeneza 6. Konvergentna teorija - teorija sabiranja 7. Teorija reaktivnog oksidativnog stresa (ROS).

Vitiligo se nasljeđuje poligenski multifaktorijalno, malim dijelom autozomno dominantno i recesivno!

Oktobra 2016. godine otkrivene su 23 nove lokacije na genomu suspektne na vitíligo (istraživanja GWAS III), što je udvostručilo broj poznatih gena povezanih sa vitiligom, te se smatra da ih sada ima oko 60, i potvrdilo genetičku teoriju u nastanku vitiliga! Ovo otkriće može obezbijediti nove terapeutske i profilaktičke pristupe vitiligu!

Autoimuna hipoteza se bazira na prisustvu antimelanocitnih At klase IgG ( IgG1, IgG2 i IgG3), autoreaktivnih T limfocita, dok je uloga B-ćelija u vitiligu nerazjašnjena!

Ono što se takođe pouzdano zna u odnosu na patogenezu vitiliga su “trigger” dešavanja: emocionalni stres, trauma, ekspozicija sunčevom zračenju, infekcije, maligniteti, neuralne abnormalnosti, disfunkcija melatonin receptora, oštećena migracija melanocita, ljekovi, endokrine bolesti, citotoksična jedinjenja koja mogu djelovati izolovano ili harmonično.

Vitiligo je sistemska bolest sa multiplim komorbiditetima!

Od svih pacijenata oboljelih od vitiliga 19.8 % ima najmanje jednu udruženu autoimunu bolest, a 2.8 % više od jedne udružene bolesti. Dvije najčešće udružene bolesti su tireoidna bolest (12.3 % ) i alopecia areata (3.8 %). Od ukupno 80 poznatih autoimunih bolesti, najpoznatija je upravo generalizovani vitiligo.

Kliničke manifestacije vitiliga su rezultat varijabilnih kombinacija gore navedenih mehanizama, na bazi genetičke predispozicije, ali nijedan od njih ne može objasniti sve slučajeve vitiliga!

Najnovije teorije etiopatogeneze vitiliga su: 1. Melanocitoragna teorija 2. Neispravna free-radical odbrana 3. Nedostatak melanocitnih faktora rasta genetskih aspekata 4. Teorija hroničnog pritiska 5. Teorija smanjenog preživljavanja melanocita 6. Teorija uticaja estrogena na melanocite 7. Teorija molekularne mimikrije 8. Lijekovima izazvan vitiligo (imiquimod, interferon i imunoterapija melanoma) 9. Neuro-endokrino-imunološka patogeneza.

U posljednje vrijeme je uočena i inverzna korelacija vitiliga i kožnih kancera!

Postoji definitivan odnos između vitiliga i melanoma, uglavnom u dva najvažnija segmenta: vitiligo može biti znak melanoma i može reflektovati anti-melanoma imuni odgovor. Postoji inverzan odnos između osjetljivosti na vitiligo i melanom. Vitiligo je nezavisan pozitivan prognostički faktor petogodišnjeg preživljavanja od melanoma stadijum I i II.

57

Leishmaniosis - Lajšmanioza Dr sci med. dr Sanja Medenica, specijalista epidemiolog, Institut za javno zdravlje Arheološka istraživanja su kontinuirano doprinosila istraživanju porijekla lajšmanioze/lajšmaniaze/lišmenioze. Ova parazitoza je prikazivana na slikama, papirusima, statuama, keramici i mumificiranim ljudima. Slike kožnih lezija i deformacije ljudskih lica su pronađene u arheološkim nalazištima iz prvog vijeka nove ere (poslije Hrista) na teritorijama okupiranim od strane pred Inka, civilizacije u Peruu i Ekvadoru. Oboljenja izazvana lajšmanijama bila su poznata i u doba Inka u 15. i 16. vijeku. Španski osvajači ovih područja zapazili su ulcerozne promjene na koži poljoprivrednika na Andima koje su nazvali „oboljenje Anda” (engl. Andean sickness). Kasnije su promjene na nosu i ustima nazivali „bijela lepra”, zbog sličnosti sa lezijama koje se sreću kod oboljelih od lepre. U Starom Svijetu, induski ljekar je upotrebio sanskritski termin „kala azar”, što znači „crna bolest”.

Oboljenje je kasnije označeno kao visceralna lajšmanioza (VL).

Međutim, sve do otkrića prouzrokovača, navedena oboljenja nisu smatrana ozbiljnim problemom ljudskog zdravlja jer su bila rijetka, a nisu ni postojale jasna objašnjenja i saznanja za ovu grupu oboljenja. Tek početkom prošlog vijeka (1901. godine),

58

William Leishman je otkrio parazite u slezini pacijenta koji je umro od tzv. ,,dum-dum groznice" (nazvana po istoimenom gradu u blizini Kalkute). Leishman je smatrao da se radi o tripanozomijazi. Gotovo u isto vrijeme, 1903. godine, u Madrasu, Charles Donovan je opisao prozrokovača oboljenja, kao potpuno novu vrstu. Nešto kasnije, Ronald Ros je ustanovio da se radi o uzročniku oboljenja kala-azar i nazvao ga Leishmania donovani (L. donovani), u čast naučnika koji su ga otkrili, dok je rod označen kao lajšmanija (Leishmania).

Rezervoar infekcije – pas, je ustanovljen od strane Charle Nicolle 1908. godine, dok su vektore, hematofagne insekte roda Phlebotomus otkrila braća Sergent, 1904. godine.

Istorijski dokazi upotpunjeni istraživanjima fosilnih ostataka, kao i istraživanjima u oblasti biogeografije, entomologije, ekologije i posljednjih godina molekularnim istraživanjima, govore u prilog postojanja lajšmanioze, bolesti koja je pogođala ljude i druge sisare tokom svih ovih vjekova u tropskim i suptropskim regijama planete. Metode savremene molekularne biologije i genetska istraživanja doprinijela su otkrivanju novih vrsta lajšmanije

Slika 1. Phlebotomus - Sand fly, na crnogorskom primorju poznati kao “nevidi” i upotpunjavanje sistematike, dok je napredak u savremenoj dijagnostici lajšmanioze omogućio bržu i pouzdaniju dijagnostiku bolesti. Takođe su mnogo bolje sagledani imunski aspekti oboljenja, kao i međusobni odnosi parazit – domaćin.

Lajšmanioza se definiše kao spektar bolesti uzrokovan vrstama protozoa iz roda Leishmania. Vrste ovoga roda su obavezni intracelularni paraziti, koji uzrokuje više kliničkih manifestacija, od lokalizovanih samozarastajućih ulceracija na koži i sluznicama, do sistemske smrtonosne bolesti. Razne životinje su prirodni rezervoari infekcije, uključuju domaće i divlje pse, glodare, lisice, vukove, čagljeve, šakale, rakune, lenjivce, kao i glodare poput štakora i miševa.

Prenošenje ove bolesti odvija se daleko najčešće preko vektora, pri čemu se kao dominantni prenosilac pojavljuje vrsta roda Phlebotomus u Evropi, Africi, Indiji i na Dalekom Istoku, dok vrsta Lutzyomia longipalpis prenosi L chagasi u Južnoj Americi.

Sandflies – Phlebotomus se sastoje od pet rodova i preko 700 vrsta (Slika 1). Oko 30 vrsta se smatra da su odgovorni za prenos Leishmania parazita. Zbog blijedožućkaste boje, na crnogorskom primorju vektore Sandflies – Phlebotomus nazivaju „nevidima“ a u jadranskom dijelu Sredozemlja su poznati i kao papatači.

Humana lajšmanioza je u prvom redu antropozoonoza i, sem putem vektora, može se prenijeti i transfuzijom krvi, korišćenjem zajedničkih igala, transplantacijom organa, seksualnim putem, transplacetarno (kongentitalna lajšmanioza) i hemodijalizom. Najveći broj zemalja zahvaćenih lajšmaniozom nalazi se u tropskom i suptropskom području. Rasprostranjenost lajšmanioze je uslovljena prisustvom flebotomusa na određenoj teritoriji, kao i u predjelima gdje ima dužih perioda toplog i suvog vremena, tj. u umjerenom, suptropskom i tropskom klimatskom pojasu. U smislu biosfere, geografske varijable transmisije lajšmanioze su

povezane sa tropskim zonama gdje vlada topla i vlažna klima sa regularnim kišnim indeksom. Distribucija visceralne i kožne forme lajšmanioze u svijetu prikazana je na slikama 2 i 3.

Lajšmanioaza je endemska bolest u mediteranskim zemljama, Srednjem Istoku, mnogim djelovima Afrike, Južnoj Americi, indijskom supkontinentu, Kini i malom endemskom fokusu u Teksasu.

Kliničke manifestacije lajšmanioze zavise od kompleksne interakcije ćelijskog imunog odgovora domaćina, patogenosti i virulencije vrsta roda Leishmania koje uzrokuju bolest i genetske sposobnosti ka ćelijskom imunom odgovoru domaćina.

Postoje brojne različite klasifikacije lajšmanioze: na osnovu rasprostranjenosti, na osnovu rezervoara infekcije, na osnovu biohemijskih i molekularnih karakterististika uzročnika, svrstavanje u komplekse (biološke, biohemijske i imunološke karakteristike; patogenost i geografska raširenost), kao i na osnovu kliničkih manifestacija bolesti. Na osnovu kliničkih sindroma lajšmanioze se dijele na: - Sindrom kutane (kožne) lajšmanioze (Leishmaniasis cutis) - Sindrom mukokutane (kožnosluzokožna) lajšmaniozea (Leishmaniasis mucocutanea) - Sindrom visceralne lajšmanioze (Leishmaniasis visceralis) - Recidivantna lajšmanioza (Leishmaniasis rеcidivans) - Post kala-azar kožna lajšmanioza (Post-kala azar dermal leishmaniasis).

Medicinski značaj humane lajšmanioze Lajšmanioza je rasprostranjena širom svijeta, naročito u zemljama u razvoju gdje pokazuje visoku endemičnost. Pripada

59

Glavni uzroci za povećanje incidencije su: devastacija šuma, rast stanovništva, nedostatak sanitarnih i higijenskih uslova, pojedinačna imunosupresija i pothranjenost ljudi, što znači veća osjetljivost domaćina. Epidemiološke studije pokazuju da je lajšmanioza rasprostranjena širom svijeta, kako u tropskim zonama Južne i Centralne Amerike i Afrike, tako i u umjerenim regionima Južne Amerike, Južne Evrope i Azije. Rizik za pojavu lajšmanioze u Evropi su češća putovanja ljudi, širenje bolesti iz endemskih regiona kao što je mediteranski region u susjedne oblasti gdje postoje vektori bez bolesti, kao i ponovna pojava bolesti u mediteranskom regionu zbog većeg broja ljudi sa imunosupresijom.

Incidencija u mediteranskom regionu za VL je od 1200-2000 slučajeva godišnje, a globalno 202200-389100 slučajeva godišnje. Ovo oboljenje Slika 2. Distribucija VL u svijetu u poslednjih 10 godina je endemsko u skoro svim zemljama mediteranskog basena. U bivšoj Jugoslaviji, endemska područja VL su Makedonija, južna Srbija, južna Hercegovina, Dalmacija i primorski dio Crne Gore. Prvi slučaj kala azara na teritoriji nekadašnje Jugoslavije potvrđen je 1930. godine kod bolesnice iz Dubrovnika. U Crnoj Gori kao i u okruženju dominira visceralni oblik lajšmanioze. Otkriće prvog slučaja obolijevanja od VL je na području Bara koje je i endemsko žarište ove parazitoze.

Povećanje broja inficiranih od lajšmanioze nastaje zbog poremećaja ekosistema, povećanja gustine vektora i rezervoara infekcije. Prijemčivost na lajšmaniozu je sveopšta, dok manifestacioni indeks bolesti nije visok. Od lajšmanioze obolijevaju djeca i odrasli, zavisno od vrste, odnosno kliničkog oblika bolesti. U neliječenih od VL stopa smrtnosti je visoka, gotovo 100% nakon dvije godine, dok kod liječenja uznapredovalih slučajeva smrtnost iznosi 15% do 25%.

Projektovani globalni porast temperature Slika 3. Distribucija KL u svijetu u poslednjih 10 godina na zemlji, omogućiće proširenje broja insekata, vektora lajšmanioze, na nova geografska područja grupi zapostavljenih bolesti, i karakteriše se raznolikim kliničkim što može imati kao posledicu pojavu novooboljelih od lajšmanioze spektrom i velikim epidemiološkim različitostima. na područjima koja su bila bez ove infekcije. Vektorske bolesti koje su usko povezane sa životnom sredinom su primer negativnog U endemskim područjima, ograničene socio-ekonomske uticaja klimatskih promjena na javno zdravlje. okolnosti omogućavaju lako izlaganje lokalnog stanovništva vektoU okviru smanjenja rizika u endemskim regijama, pored rima, što favorizuje razvoj i širenje bolesti. S druge strane, u neeninsekticida, koji u većini slučajeva imaju centralnu ulogu, uništedemskih regijama, šanse za infekciju su smanjene i ograničene nje, liječenje i perspektivna vakcinacija životinja, mogu se smatrati na slučajeve u direktnom kontaktu unutar ekosistema. važnim protivepidemijskim mjerama.

Svetska zdravstvena organizacija - SZO procjenjuje da I pored najnovijih dostignuća u razumijevanju imunoloje oko 350 miliona ljudi trenutno u riziku od infekcije, uz približno gije i molekularne biologije lajšmanioze, nema efekasnih oblika oko 2 miliona novih slučajeva godišnje, sa različim kliničkim forimunoprofilakse, pa se zbog toga osnovne mjere i dalje preduzmama bolesti. Oboljenja izazvana lajšmanijama su registrovana imaju u odnosu na uništavanje prenosilaca, otkrivanju, liječenju u 98 zemalja svijeta i predstavljaju značajan javnozdravstveni obolelih i liječenju i uništavanju animalnih rezervoara. problem. Smatra se da godišnje u svijetu oboli od visceralne lajšmanioze VL od 0,2 do 0,4 miliona ljudi, a od kutane lajšmanioze U endemskim regijama neophodno je raditi na zdravstKL od 0,7 do 1,2 miliona ljudi. Visceralni oblik lajšmanioze, u venom vaspitanju stanovništva, uključujući i zdravstvene radnike, endemskih zemljama, ako se ne liječi često je fatalan, sa 20.000 vršiti edukaciju o značaju, pravovremenoj i adekvatnoj dijagnosdo 40.000 smrtnih slučajeva godišnje. tici, liječenju i registrovanju oboljelih od lajšmanioze.

60

MNE.CHC.15.04.01

NVO "Holisticki centar Harmonija" iz Kotora održao III Skup integrativne medicine U organizaciji NVO "Holisticki centar Harmonija" iz Kotora, 19. novembra održan je III Skup integrativne medicine u hotelu Sidro u Baru. Ova organizacija okuplja eminentne stručnjake iz oblasti integrativne medicine, i ima za cilj informisanje i edukaciju stanovništva Crne Gore iz oblasti alternativnih i komplementarnih modaliteta liječenja, kao dopunu i podršku alopatskoj medicini.

Predavači na skupu u Baru su bili praktičari metoda integrativne medicine, kao i ljekari koji u svojoj praksi pored alopatske medicine uspješno primjenjuju i druge modalitete liječenja iz oblasti komplementarne medicine.

Pred punom kongresnom salom održane su prezentacije i predavanja iz oblasti kvantne medicine, savremene bioterapije i Reiki metode, homeopatije, kiropraktike, psihoterapije, Bachovim kapima, nutricionizma, porodičnog rasporeda, darkfield mikroskopije, akupunkture, metode fraktalnog crteža.

Posjetioci su bili u prilici da od stručnjaka iz ovih oblasti čuju iskustva u primjeni ovih metoda i da se više informišu o principima i tehnikama gore navedenih modaliteta liječenja.

Prisutne je u ime organizacije pozdravila, kao domacin skupa, prim. dr Milenka Vraneš-Grujičić, iz Bara i održala uvodno izlaganje o integrativnoj medicini i njenom mjestu u sistemu liječenja.

Dr Lidija Ljubiša-Maslovar, specijalista radiologije iz Budve, predstavila je kvantnu medicinu i njenu primjenu kako u svojoj privatnoj praksi tako i u svijetu. Dr Ljubiša je i moderator programa edukacije ljekara u Srbiji, iz oblasti kvantne medicine.

62

Vrlo interesantno predavanje o savremenoj bioterapiji i sve više popularnoj Reiki metodi, održao je je osnivač NVO "Harmonije" i ovog skupa, Bostjan Fistric, terapeut i predavač iz Slovenije, koji zivi u Kotoru.

Dr Vjera Lipovac-Usanović iz Tivta, specijalista pneumoftiziolog, govorila je o metodi Darkfield mikroskopije ili metodi analize žive kapi krvi, bogato ilustrovano slajdovima krvi pacijenata prije i poslije terapije. Ona je takođe odrzala vrlo informativno predavanje o ishrani po krvnim grupama.

Dr Savo Radunović, iz Podgorice, doktor kiropraktike sa Cleveland Chiropractic University of Los Angeles, približio je prisutnima kiropraksu, veoma popularnu i rasprostranjenu na sjeverno američkom kontinentu, a naročito u Kanadi gde je ova metoda liječenja uključena i u državni sistem socijalne zastite.

Ljiljana Krgović, hemičar i homeopata, đak prestižne Linchove škole iz Engleske i dr Snezana Tomić, ljekar i homeopat sa Homeopathic College of Canada, žiteljke Budve, predstavile su principe i primjenu homeopatije u praksi, sistema liječenja starog 200 godina, kojeg primjenjuje, po nekim statistikama, svaki četvrti ljekar u Evropi.

Mr Tatjana Mitrović iz Budve, psihoterapeut i Bachov

praktičar, približila je prisutnima ove dvije metode liječenja koje se odlično dopunjuju i koje Tatjana uspješno kombinuje u svojoj praksi. Goste je informisala o Bachovim kapima, grani homeopatije koja se bavi tretiranjem mentalno emotivnih stanja.

Usljed velikog interesovanja, Gordana Raznatović dipl. arh. iz Beograda, koja živi u Budvi, održala je kreativnu radionicu fraktalnog crteža za prisutne goste, kao i predavanje o ovoj metodi koja dobija sve više pristalica u svijetu.

Gost ovog skupa bila je i gošća iz Beograda, dr Katarina Rakita, spec. anesteziolog, koja je predstavila metodu porodičnog rasporeda, veoma popularnu u Crnoj Gori. Dr Rakita je navela da se u Srbiji već godinama na privatnim klinikama uz alopatsku metodu liječenja uspješno koriste i druge metode integrativne medicine, kao što je homeopatija, prisutna u zemljama Evrope već desetinama godina na klinikama kao dopuna liječenju pacijenta.

Medju prisutnima bilo je i novinara radio stanica i TV programa, koji su pokazali interesovanje i želju da javnost informišu o ovom eminentnom skupu.

Dr Snežana Tomić

63

SMART projekat (pilot) - Napredni farmaceut Mr ph Gordana Obradović, spec. farmaceutske zdravstvene zaštite Farmaceutska komora Crne Gore je profesionalna organizacija koja predstavlja i zastupa farmaceutsku struku i djelatnost u Crnoj Gori. Pored unapređivanja farmaceutskog sektora Crne Gore, Komora štiti prava i interese pacijenata, uz poštovanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrijednosti. Zdravstveni sistem je veoma složen i ishod liječenja pacijenata zavisi od zdravstvenih radnika iz više disciplina. Zbog toga se od zdravstvenih radnika očekuje da međusobno sarađuju i dopunjuju se pružajući kvalitetnu zdravstvenu zaštitu pacijentima.

Uključivanje farmaceuta u sprovođenje racionalne farmakoterapije pokazalo se korisnim sa etičkog i finansijskog aspekta. Kao jedan od načina uklapanja u najsavremenije tokove iz oblasti farmacije, a sa glavnim ciljem da se pacijentima oboljelim od astme u Crnoj Gori pruži kvalitetna zdravstvena zaštita, Farmaceutska komora Crne Gore je pokrenula projekat pod nazivom “SMART projekat – Napredni farmaceut”. Projekat je realizovan u saradnji sa agencijom za savjetovanje i edukaciju Pharmaexpert i međunarodnom organizacijom ACPE (Accreditation Council for Pharmacy Education). Koordinator projekta je dr sci Arijana Meštrović, magistra farmacije sa dugogodišnjim iskustvom u farmaceutskoj praksi i edukaciji.

Cilj projekta je implementacija Dobre apotekarske prakse u skladu sa indikatorima kvaliteta i inicijativama EU. U pitanju je novi, inovativan model za pokretanje promjena u farmaceutskoj praksi, koji nudi strukturiranu, sveobuhvatnu edukaciju temeljenu na kompetencijama za farmaceute u Crnoj Gori. Ovakvim modelom će se sveobuhvatnom, kvalitetnom edukacijom farmaceuta, zasnovanom na globalnim trendovima u farmaciji, postići poboljšanje indikatora kvaliteta. Farmaceuti će povećati svoje kompeten-

64

cije, a samim tim i kvalitet usluga. Kvalitetna usluga neminovno vodi ka poboljšanju kvaliteta života pacijenata, što je zapravo i najvažniji cilj i zadatak farmaceutske zdravstvene zaštite. Da bi se postigli svi ciljevi projekta, preporučuje se primjena “pametnog” (SMART) modela, koji omogućava dobro praćenje i kontrolu projekta.

S M A R T

SPECIFIC MEASURABLE ACHIVEABLE REALISTIC TIME ORIENTED Tabela 1: Ciljevi projekta

SMART model znači da svaki cilj treba da bude specifičan i mjerljiv, izazovan, ali ostvarljiv, mora biti relevantan, tj. da doprinosi ostvarenju naše vizije i mora biti vremenski ograničen, odnosno mora da postoji rok do koga treba da se realizuju naši ciljevi.

SMART napredni edukacioni sistem razrađuje više od deset različitih modula vezanih za farmakoterapiju pacijenata.

U sklopu “SMART projekta – Napredni farmaceut”, Farmaceutska komora Crne Gore, sa više od 60 farmaceuta iz ZU Apoteke Crne Gore “Montefarm” i apoteka privatnog sektora, će razraditi modul vezan za farmaceutsku zdravstvenu zaštitu pacijenata sa astmom. Realizacija projekta je počela održavanjem Astma radionice, 17. oktobra 2016. godine i trajaće šest mjeseci.

Slika 1. Portfolio SMART projekta – Napredni farmaceut ZaĹĄto smo se baĹĄ odluÄ?ili da pratimo pacijente obeljele od astme? TaÄ?na uÄ?estalost astme u Crnoj Gori nije poznata, ali posljednje studije u svijetu pokazuju da njena uÄ?estalost raste, ĹĄto dovodi do sve većih troĹĄkova i materijalnih izdvajanja zdravstvene sluĹžbe. Procjenjuje se da u svijetu oko 300 miliona ljudi ima astmu, a najveći dio ove populacije su djeca. Pored porasta broja oboljelih, u porastu je i broj teĹĄkih sluÄ?ajeva oboljenja tj. broja hospitalizovanih i teĹĄkih napada.

Astma je hroniÄ?na inflamatorna bolest disajnih puteva, koja se kliniÄ?ki manifestuje napadima kaĹĄlja, epizodama sviranja u grudima i guĹĄenja, kako tokom dana, tako i noću i tokom fiziÄ?kog zamaranja. Svi ovi simptomi su posljedica pojaÄ?anog odgovora disajnih puteva na razliÄ?ite stimuluse. Kao rezultat toga javlja se opstrukcija disajnih puteva, koja je promjenljivog stepena i gubi se spontano ili pod uticajem primjene ljekova za ĹĄirenje bronha.

Astma se ne moĹže izlijeÄ?iti, ali pravilnom i redovnom primjenom odgovarajuće terapije, moĹže da se drĹži pod kontrolom.

Dakle, pacijente i zdravstvene radnike treba obuÄ?iti i motivisati da prepoznaju znake loĹĄe kontrolisane astme i da reaguju na vrijeme, jer se adekvatnom terapijom simptomi mogu svesti na mini-

mum. Akcenat je dakle na dobroj kontroli bolesti, do koje se dolazi redovnom i ispravnom primjenom inhalacionih preparata.

A kako da doÄ‘emo do dobro kontrolisanih pacijenata? DanaĹĄnja farmakoterapija omogućava postizanje stabilnosti bolesti, a to znaÄ?i i znatno bolji kvalitet Ĺživota bolesnika.

LijeÄ?enje astme se najprije bazira na primjeni inhalacijske terapije. Prednosti ovog naÄ?ina primjene ljekova proizilaze iz koriťćenja niskih doza lijeka, koji dospijeva neposredno na targettkivo, poÄ?inje da djeluje brzo, a zbog niske koncentracije lijeka u plazmi, sistemske pojave i neĹželjena dejstva su rijetki. Uprkos efikasnoj inhalacijskoj terapiji problem kontrole astme kod velikog broja pacijenata joĹĄ je prisutan. Uzroci loĹĄe kontrole astme jesu brojni, meÄ‘utim jedan od najvaĹžnijih uzroka svakako je loĹĄa edukacija i loĹĄa inhalacijska tehnika. Svjedoci smo da svakodnevno pacijenti koji imaju postavljenu dijagnozu astme u naĹĄim apotekama podiĹžu terapiju neophodnu za tretman bolesti. Primjeri su svakodnevno ispred nas, a da li mi radimo dovoljno na edukaciji naĹĄih pacijenata? Da li im pomaĹžemo da razumiju naÄ?in na koji ljekovi koji koriste djeluju?

Na potrebu da se pristupi realizaciji ovog projekta ukazala je Ä?injenica da je edukacija pacijenata od strane farmaceuta kljuÄ?ni faktor u poboljĹĄanju inhalacijske tehnike. Stoga je 17. oktobra 2016. godine u Podgorici odrĹžana Astma radionica.

Farmaceuti koji uÄ?estvuju u realizaciji ovog projekta su zapoÄ?eli prvi ciklus kontinuiranog profesionalnog razvoja, samoprocjenom indikatora kvaliteta i kompentencija, a planiran je i liÄ?ni napredak kroz kontinuirano uÄ?enje. Na radionici su postavljeni i ciljevi daljeg uÄ?enja, a to su:

t 1PWFʉBUJ LPNQFUFODJKF GBSNBDFVUB V LPOUSPMJ BTUNF

t Objasniti i primjeniti elemente farmaceutske brige kod pacijenata s respiratornim bolestima,

t 6QP[OBUJ J VPʊJUJ NPHVʉF QSPCMFNF WF[BOF [B GBSNBLPUerapiju astme,

t 6QP[OBUJ JOUFSWFODJKF GBSNBDFVUB V LPOUSPMJ BTUNF

t /BVĘŠJUJ QSBWJMOV JOIBMBDJKTLV UFIOJLV J QSJNKFOV NFEJ cinskih pomagala u kontroli astme,

t Pokazati ulogu farmaceuta u postizanju kontrole astme.

Nastaviće se...

Slika 2. Astma radionica, 17. oktobar 2016. godine

65

Evropska nedjelja testiranja na HIV Od 18 do 25. novembra se u Evropi obilježava nedjelja testiranja na HIV. Inicijativa za ovu sad, već četvrtu akciju (prva je bila 2013. god.) potiče od organizacije „HIV u Evropi“. Ova Inicijativa obezbjeđuje evropsku platformu za razmjenu aktivnosti na unapređenju rane dijagnostike i liječenja HIV-a i hepatitisa širom Evrope. Inicijativa je pod direktivom grupe nezavisnih eksperata koji predstavljaju civilno društvo, donosioce odluka, zdravstvene profesionalce i Evropske javno zdravstvene institucije.

Povodom obilježavanja ove akcije Institut za javno zdravlje, zajedno sa mrežom savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi priprema nedjeljnu akciju dobrovoljnog i povjerljivog testiranja i savjetovanja na HIV, i savjetovanje na hepatitise sa testiranjem uz uput izabranog ljekara.

66

U Institutu za javno zdravlje akcija testiranja sprovedena je od 18 do 25. novembra u prostorijama savjetovališta od 08 do 20h. Krajnji cilj kampanje povodom Evropske nedjelje HIV testiranja 2016. godine je da što više ljudi postane svjesno svog HIV statusa i da se smanji broj kasno dijagnostikovanih, uz razgovor o prednostima i koristi testiranja na HIV i hepatitise.

“Testiraj, liječi, preveniraj“ je fokus ovogodišnje nedjelje testiranja.

Ciljevi Evropske nedelje testiranja: - Osobe koje HIV rano dijagnostikuju imaju veću vjerovatnoću da će dobro reagovati na liječenje i imaće dug i kvalitetan život;

- Rana dijagnoza i liječenje može smanjiti vjerovatnoću transmijsije / prenošenja bolesti na druge osobe; - Kod onih kod kojih se kasno dijagnostikuje HIV, veća je vjerovatnoća razvoja komplikacija bolesti i prerane smrti; - Rana dijagnoza i liječenje može smanjiti vjerovatnoću da se nadalje infekcija prenese drugim zdravim osobama; - Kod onih kod kojih se kasno dijagnostikuje hepatitis, veća je vjerovatnoća razvoja komplikacija kao što su ciroza, oštećenje jetre ili hepatocelularni karcinom.

Danas, od 2,5 miliona ljudi koji žive sa HIV- om, svaka treća osoba u Evropi nije svjesna svog HIV pozitivnog statusa.

Polovina onih koji se testiraju, kasno otkriju HIV infekciju što usporava pristup liječenju.

Hepatitis B i C su uobičajeni i među ljudima koji žive sa HIV-om jer se virusi prenose na isti način. Oko 13,3 miliona ljudi živi s hepatitisom B u Evropskoj regiji SZO; oko 15-40% inficiranih osoba će razviti cirozu, oštećenje jetre ili hepatocelularni karcinom, dok 15 miliona ljudi u Evropskoj regiji SZO živi s hepatitisom C; Međutim, većina ljudi s hepatitisom C ostaje nedijagnostikovana, a samo jedan mali broj u Evropi (3,5%) dobije liječenje; Ove statistike pokazuju da je potrebno da se radi na podsticanju pojedinaca koji nisu svjesni da žive s HIV-om i/ili hepatitisom, da se testiraju i da se bolje i ciljano prepoznaju oni koji se nalaze u povećanom riziku. Podsticanjem ljudi da postanu svjesni svog HIV-a i/ili statusa hepatitisa što je prije moguće, osobe koje žive s HIV-om i hepatitisom B mogu dugo živjeti ako počnu sa liječenjem, a oni s hepatitisom C mogu da se izliječe.

Pretpostavlja se da postoje brojne prepreke za HIV i testiranje na Hepatitise koje su grupisane u prepreke kod pacijenata i osoba u riziku, prepreke među zdravstvenim radnicima i institucionalne prepreke. Današnji dokazi nedvosmisleno upućuju da je ključna aktivnost u prevenciji HIV/AIDS-a testiranje na HIV (uz prateći minimum savjetovanja kao dio preventivne edukacije), jer su posljedice kasnog otkrivanja infekcije alarmantne. Ove posljedice mogu biti za pacijenta u smislu povećanog mortaliteta i morbiditeta, za društvo u smislu povećanog prijenosa HIV-a i hepatitisa na neinficirane osobe. To zauzvrat utiče na zdravstveni sistem povećanjem troškova zdravstvene zaštite u oblasti liječenja i brige osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisima.

Ključne poruke za opštu populaciju - Bolje je poznavati svoj HIV i Hepatitis status što ranije, zato što danas ljudi žive kvalitetno i mogu povećati /produžiti očekivano trajanje života, ako liječenje počne ranije; - Istraživanja pokazuju da će 95% ljudi prihvatiti HIV test kada ga ponudi izabrani ljekar, tako da nema potrebe da se sa stigmom i ambivalentno govori o HIV-u, već treba da se ponudi HIV test na isti način na koji će se ponuditi i drugi rutinski testovi; - Zdravstveni radnici prilikom tetsirannj na HIV i hepatitis poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: lični pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje ispravnog rezultata testa i upućivanje na liječenje uz proaktivan pristup promocije zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane i pogođene hepatitisima i HIV-om.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

67

Praktični i korisni zdravstveni doživljaji Doc. dr sci med. Božo Vuković Lijepa je zamisao, osvrnuti se na formiranje prvih Sabora sjevernog dijela Crne Gore i jugozapadne Srbije i odati zahvalnost organizatorima bivših sabora i ovogodišnjeg, četrdeset petogodišnjeg Sabora u Bijelom Polju, od strane direktorice Doma zdravlja dr Majde Dobardžić i direktorice bjelopoljske Opšte bolnice dr Biserke Bulatović. Svrha sabora bila je unapređivanje opšte i zdravstvene kulture u mjestima gdje je to bilo izuzetno neophodno.

Bila je dužnost rukovodstva opština i zdravstvenih radnika da unapijede higijenske uslove života i praktični, zdravstveni, medicinski rad u sprečavanju obolijevanja i savremenom liječenju bolesnika.

Ljekar treba da vodi brigu ne samo o higijenskim uslovima života, nego i društveno ekonomskom stanju naroda u mjestu gdje živi i radi. Obrnuto, vlast i društvo treba da brinu o statusu ljekara i nabavci medicinske opreme za rad medicinskog osoblja.

Ovogodišnji Sabor u Bijelom Polju podsjetio me na organizaciju Prvog sabora u Bijelom Polju 1971. godine. Kako su u ovom kraju u ono vrijeme vladale zarazne boleti, pozvali smo uvaženog profesora infektivne klinike u Beogradu, dr Zostu Todorovića, da nam naučno, stručno ukaže, kako ćemo najbolje spriječiti zarazne bolesti, kao i da nam njegovo prisustvo uveliča sabor. Sačuvao sam njegov telegram: “Pozdravljam plemeniti, koristan, ljekarski rad, želeći puni uspjeh“.

U vrijeme pripreme sabora, bili smo kod predsjednika Opštine, profesora Radivoja Šćekića. U ono vrijeme, ulice Bijelog Polja nisu bile asvaltirane. Rekli smo mu da dolaze dame u štiklama

i profesori fakulteta i da treba grad uljepšati, ulice asvaltirati. Rekao je: “Božo, asvaltiraćemo ulice.“ To je i uradio. Na jednom od sabora, zahvalio sam se predsjedniku Šćekiću, rekavši mu da je asfaltiranjem podigao nadmorsku visinu Bijelog Polja za 30 do 40 cm. Sa ljekarima iz Prijepolja, dr Izudinom Hadžagićem, dr Dockovićem, dr Abazovićem, dr Radovićem, bili smo na prijemu kod predsjednika opštine Prijepolje, Abdurhmana Hašimbegovića, jer su i opštine: Priboj, Nova Varoš, Berane i Rožaje svesrdo pomagale održavanje sabora i štampanje referata u vidu Zbornika sabora, sa dragocjenim podacima iz patologije obolijevanja i liječenja naroda, gdje je to bilo najpotrebnije u ono vrijeme. Čovjek nastaje u mislima i dijelima, a nestaje, ne umiranjem nego u sjećanjima. U ime Prvog sabora, začetnika ovih medicinskih, stručnih, naučnih, veličanstvenih sabora, dužnost se sjetiti njegovog pokrovitelja, prim. dr Filipa Šoća, predsjednika Društva ljekara Crne Gore i prof. Dragomira Mladenovića, pedsjednika Srpskog ljekarskog društva. Stručni dio sabora imao je svrhu da se na saboru saopštavaju radovi iz patologije obolijevanja i neposrednog uzroka umiranja, neočekivane smrti, ne samo kod ljudi nego i kod životinja. Latinska poslovica kaže: „Sene dijagnoscitur – bene curatur.“ Ko dobro prepoznaje (dijagnosticira) dobro i liječi.

Podsticaj za održavanje Sabora ljekara sjevernog dijela Crne Gore i Jugozapadne Srbije u cilju istaraživanja i sprečavanja oboljenja u ovim krajevima, velike opšte i zdravstvene kulturne zaostalosti, proistekao je iz istraživanja gušavosti u bjelopoljskom

Jedno vrijeme kod neprosvijećenog naroda više se koristila narodna, primitivna medicina nego školovana medicinska nauka.

Na jednom jutarnjem ljekarskom sastanku, ljekar kao uzgredno kaže da je krava krepala kod jednog domaćina. Pošli smo da otkrijemo uzrok te naprasne, iznenadne smrti. Domaćica nam je kazala, da je kravi dala koru od krompira da bi je lakše pomuzla. Krava se nadula i za kratko vrijeme poslije toga krepala. Uzrok trovanja bila je kora od krompira, poprskana sredstvom za uništavanje štetočina.

Dva dječaka bila su na vašaru, majka im obukla oprani veš da lijepo izgledaju na vašaru. Istog dana im je pozlilo, hitno su dovedeni u bolnicu i umrli u toku noći. U otpusnici je dijagnoza da su umrla od upale pluća. Nijesmo se složili sa tom dijagnozom, pošli smo kod roditelja i otkrili da je veš, koji su tog dana dječaci obukli bio u bajonu (kovčegu) sa insekticidom Parationom, čijim isparavanjem dječaci su otrovani.

Jedan stariji čovjek osjećao je bolove u leđima pa je pošao u kasapnicu i zatražio parče sirove kože da je stavi na mjesta gdje ga probada. Na tom mjestu nastao je crni prišt, antraks.

68

U studioznoj monografiji prof. dr Zvonimir Krajina, prof. dr Željko Poljak, prof. dr Ranko Mladina „Tri rinologa, želje, pregnuće i tragovi“, dr Poljak humoristički piše kako je u selima u okolini Pljevalja preporučivao izgradnju zahoda i uklanjanje fekalija pod naslovom „Brđani, zahod i kahlice“. „Radi zdravstvenog prosvećivanja odem u planinsko selo tri sata hoda od Pljevalja, gdje kuće nijesu imale zahode. Održim predavanje s uputom kako da ga svaka kuća izgradi. – Ni govora – zaključe na kraju slušatelji. – Bolje je to raditi kao do sada, u obližnjem šumarku ili štali, nego da nam kuća smrdi. Što bi sada Štampar na mojem mjestu? Bolje išta nego ništa, pomislih pa nagovorim prodavca iz seoske prodavnice da neka nabavi pedesetak noćnih posuda. Prošla tri mjeseca, a nije prodata ni jedna. No, promoćurni poslovođa smisli taktiku i rastelali među seoske žene: - Nema više da nosiš kajmak i sir na pazar u drvenim kačicama. Građani hoće higijenu, a nema ništa bolje od ovih mojih čistih emajliranih posuda. Rasprodao ih je na brzinu i seljanke donesu na idući pazarni dan u Pljevlja svoje mliječne proizvode u lijepim novim kahlicama. Cijeli se grad tri dana valjao od smijeha prepričavajući besmrtne prizore od tog dana, a jadni seoski prodavač morao je navrat – nanos pobjeći iz sela da spasi živu glavu od razjarenih žena“.

srezu od strane profesora Medicinskog fakulteta iz Zagreba.

Istraživanje endemske gušavosti u bjelopoljskom srezu vršeno je od 21. juna do 2. jula 1955. godine. Rezultati istraživanja objavljeni su u „Medicinskim zapisima“, broj 8, 1957. godine. Glavni istraživač je bio prof. dr Branimir Gušić koji je snimio film o Durmitoru i kao zaljubljenik planina više puta je posjećivao Prokletije. Zuvdija Hodžić, književnik i slikar, objavio je članak u listu „Pobjeda“, 30. jula 2005. godine „Čovjek i planina - Gušić i Prokletije“. Gušić je o Prokletijama držao predavanja u Beču, Pragu i Bratislavi, a 1938. godine objavio je studiju „Prilog morfologije Prokletija“, najbolje naučno djelo o Prokletijama.

U istraživačkoj ekipi gušavosti u bjelopoljskom srezu bili su još: doc. dr Mihajlo Pražić, dr Boris Salaj, dr Žarko Poljak i medicinska sestra Štefica Kralj. U stručnom dijelu ekipe učestvovala je mr Saveta Perović iz Kotora. Ona je iz 110 analiziranih uzoraka vode određivala osim joda, fluora, željeza i druge sastojke vode. Brigu i pomoć u istraživanju gušavosti u bjelopoljskom srezu ispoljili su: Naučno društvo Crne Gore, dr Zlatarov, dr Banjanin i predstavnici vlasti, pa im se Gušić pismeno zahvalio.

Lična higijena – čuvar zdravlja U sažetku Zbornika radova ljekara sjevernog dijela Crne Gore i Jugozapadne Srbije, održanom u Bijelom Polju 2010. godine objavljen je članak autora Cupara M. i Cupara R. iz Doma zdravlja Pljevlja, pod naslovom „Askarijaza šesnaestomjesečnog djeteta“.

Istinit je prikaz, možda i jedinstven u medicinskoj literaturi, da su roditelji prilikom presvlačenja pelena primijetili glistu – crijevnog parazita. U sažetku piše „Ascaris lumbricoides je najveći od okruglih crijevnih parazita, čije odrasle jedinice žive u tankom crijevu i mogu dostići dužinu od 20 cm. Bolest se prenosi prljavim rukama ili hranom inficiranim jajima parazita koja su otporna na nepovoljne uslove spoljašnje sredine“.

Ovaj prikaz slijedio je svrhu održavanja Sabora, da se u toku priprema referata istražuje i analizira uzrok oboljenja, štetne navike, prenošenja zaraze od zagađenih ljudskih izmeta, fekalija.

Radi se ne samo o prenošenju zaraze crijevnih parazita, glista, nego i o prenošenju zaraze tifusa, dizenterije, kolere i trovanja hranom.

U „Lječničkim novinama“, glasilu Hrvatske Liječničke komore prof. dr Željko Poljak, kao glavni i odgovorni urednik, objavio je 2003. godine referat pod naslovom „Šokantna tema“, u kojem opisuje higijenske prilike u Pljevljima, Gusinju i Podgovrici.

Ideju da se bavi ovom temom dobio je od prof. dr Andrije Štampara (1888 – 1958), koji je bio redovni profesor higijene i socijalne na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Štampar je osnovao prvi Dom zdravlja u Pljevljima 7. oktobra 1928. godine. Uzgredno kaže dr Poljak u autobiografskim podacima kako je pod uticaje dr Štampara postao zahodni ekspert. „ Bilo je to pokraj studija kada mi je profesor odgodio ispit iz higijene i socijalne medicine jer nijesam znao pravila za izgradnju zahoda pa sam to pitanje morao temeljno proučiti. Zauvijek mi se misao usjekla u pamćenje, njegov savjet kojim je konačno propratio prolaznu ocjenu. Ako želite brzo i pouzdano doznati stupanj kulture i civilizacije bilo kojeg mjesta u svijetu, najprije pogledajte groblje i zahode. Tu njegovu misao dosljedno sam primjenjivao u praksi pa sam na svojim putovanjima po zemljinoj kugli skupio lijepu kolekciju fotografija o tome kako pojedini narodi rješavaju pitanje fekalija“.

Pitanje lične i stambene higijene pokrenuo je u pljevaljskom srezu dr Željko Poljak. Rođen je u Zagrebu 1926. godine gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu 1952. godine. Poslije završetka studija bio je na stažu u oficirskoj školi u Beogradu.

Poslije završenog staža raspoređen je na odsluženju vojnog roka u Vojnoj ambulanti na Đurđevića Tari, gdje se radila cesta od Mojkovca prema Đurđevića Tari, Žabljaku i Pljevljima.

Prije izgradnje ovoga puta Pljevlja su imala lošu putnu mrežu sa drugim djelovima Crne Gore, pa ih je zgrebčanin nazvao „Jugoslovenski sibir“. Ljekarska praksa u Pljevljima mu je koristila kao još jedan fakultet. Dr Poljaku poslije zavrešenog vojnog roka predloženo je da bude upravnik Doma zdravlja u Pljevljima, jer se ljekari u Pljevljima nisu mogli dogovoriti ko od njih da bude direktor. Dr Poljak u biografskim podacima kaže da je najviši domet u karijeri postigao u prvoj godini radnog staža kao ljekarak u Pljevljima. Bio je direktor gradskog Doma zdravlja, sanitarni inspektor sreza i grada, a dobio je uslove da nakon godine rada u Pljevljima dobije specijalizaciju gdje god hoće i koju hoće, s tim da nakon specijalizacije isto toliko odradi u Pljevljima. Plata mu je bila deset puta veća nego u Hrvatskoj, imao je automobil i šofera na raspolaganju. Boravak u Pljevljima Poljaku je koristio kao još jedan fakultet. Jedna stručna, objektivna, nepristrasna analiza dr Poljaka kao ljekara, u sprečavanju oboljevanja i liječenju bolesnika u Pljevaljskom srezu, pokazuje kako student sprovodi znanje i savjet od svog profesora. Poljak navodi da je imao najbogatiju patologiju u evropskim razmjerama: gubavice, epidemiju oba tifusa, ratnu hirurgiju.

69

Hronika 02. novembar – JEKATERINBURG U RUSIJI POGOĐEN HIV EPIDEMIJOM Ruski zdravstveni zvaničnici su saopštili da je u Jekaterinburgu, četvrtom po veličini gradu u Rusiji, jedna osoba na svakih 50 inficirana virusom HIV. Regionalna zamjenica ministra zdravlja, Tatjana Savinova je rekla da je Jekaterinburg pogođen HIV epidemijom, preneli su ruski mediji. Jekaterinburg ima 1,5 miliona stanovnika, a 27.000 ljudi, odnosno 1,8 odsto populacije, ima virus.

Stopa novih infekcija HIV-om brzo raste u Rusiji, u kojoj su, kako navodi agencija AP, zabranjene pojedine preventivne mjere kao što su metadonska terapija za zavisnike od droge.

Oko 800.000 ljudi u Rusiji trenutno je registrovano kao pozitivno na HIV, ali zvaničnici navode da je broj ljudi koji ima virus verovatno skoro dvostruko veći.

02. novembar - ISTRAŽIVANJE: ALKOHOL ODGOVORAN ZA 700.000 NOVOOBOLJELIH OD RAKA U SVIJETU

Alkohol je odgovoran za više od 700.000 novooboljelih od raka jednjaka, debelog crijeva, grla, jetre i dojke i 365.000 umrlih od te bolesti svake godine u svijetu, posebno u razvijenim zemljama, pokazali su rezultati studije objavljene u Parizu na Svjetskom kongresu o borbi protiv raka.

- Veliki deo stanovništva ne zna da alkohol može izazvati rak - rekao je Kevin Šild, ekspert Međunarodne agencije za istraživanje raka, koja je sačinila studiju. On je naveo da rak najviše pogađa populaciju u Sjevernoj Americi, Australiji i Evropi, naročito istočnoj, a da će im se uskoro priključiti i zemlje koje se ubrzano razvijaju, poput Kine i Indije, gdje je potrošnja alkohola u porastu.

70

Studija je zasnovana na podacima iz 2012. godine i pokazala je da slučajevi raka povezani sa alkoholom čine pet odsto ukupnog broja novooboljelih i 4,5 odsto ukupnog broja umrlih svake godine u svijetu.

03. novembar – IZUMLJEN UREĐAJ KOJI ĆE SAMNJITI BROJ MRTVOROĐENE DJECE - Australija Inženjera Edhema Čustovića (31), koji je zbog ratnih dešavanja prije 20 godina napustio BiH, životni put je, preko Švajcarske i Njemačke, odveo u Australiju, gdje je danas profesor na La Trobe Univerzitetu u Melbourneu, koji je poznat po istraživanju svemira i inovacijama. Čustović je autor izuma Countakick, nosivog uređaja u obliku pojasa koji korisiti mikrofon i senzore da prati kretanje bebe tokom posljednjeg trimestra trudnoće. Taj uređaj, kada se pojavi na tržištu 2017, doprinijeće smanjenju broja mrtvorođene djece u Australiji.

- Revolucionarni izumi su izumi koji mijenjaju, poboljšavaju i unapređuju život osoba koje ih koriste. Countakick je jedan od mojih projekata koji je dobio dosta pažnje. Poznato je da se u Australiji svaki dan rodi pet mrtvorođenih beba i taj broj se ne smanjuje iz godine u godinu. Ono što je poznato, jeste da je najčešći simptom mrtvorođenosti smanjen broj pokreta, tj. udaraca fetusa. Najjednostavniji način da se odredi broj udaraca je redovno brojanje istih. Do sada su se ti udarci mogli pratiti samo kod ginekologa, na monitorima koji se nalaze u njihovim ordinacijama.

Countakick je nosivi uređaj dizajniran za trudnice u trećem trimestru trudnoće, kako bi mogle pratiti kretanje, odnosno udarce bebe. Naime, radi se o nosivom uređaju u obliku pojasa koji korisiti kombinaciju mikrofona i senzora da bi pratio kretanje.

Uz pomoć uređaja prikupljamo mnogo audioinformacija, a zatim pomoću naprednih tehnika možemo klasifikovati pokrete fetusa.

Kroz ovaj projekat također smo otkrili mogućnost da se okarakterišuu i izoliraju ostali unutrašnji zvukovi, kao što su crijevna probava i otkucaji srca majke i djeteta. To prije nije bilo moguće zbog bučnog okruženja. Pored uređaja, osmislili smo i jednostavnu mobilnu aplikaciju koja snima pokrete bebe koje majka može sama pratiti i tu informaciju proslijediti svom ginekologu za dalje praćenje i na vrijeme reagovati na moguće anomalije.

Naravno, to neće zamijeniti potrebu da se konsultuju sa ginekologom, ali će omogućiti trudnicama koje žive daleko od bolnica i ambulanti da mogu da prate razvoj svoje bebe – pojasnio je Čustavić.

11. novembar - RAZVIJEN NOVI TEST NA HIV SMJEŠTAN NA USB-u – Velika Britanija Naučnici iz Velike Britanije razvili su novi test za virus HIV-a koji je smješten na prenosnoj memoriji USB-u. Takav test brzo i tačno utvrđuje koncentraciju virusa u krvi koji uzrokuje AIDS, a dovoljna je samo jedna kap krvi ispitanika. Uređaj zatim kreira električni signal kojeg može očitati kompjuter ili neki drugi tip prenosnika. Cijeli se postupak temelji na čipu kakvav se može naći u pametnim telefonima.

Naučnici vjeruju da će ova tehnika omogućiti pacijentima sa HIV-om da prate prisutnost virusa slično kao što dijabetičari prate nivo šećera u krvi. Časopis Scientific Repoports, koji je objavio postupak naučnika Imperial College London, piše kako je tačnost na uzorku od 990 pacijenata bila 95%.

12. novembar – ARKANZAS ODOBRIO UPOTREBU MEDICINSKE MARIHUANE – SAD Medicinska upotreba marihuane legalna je u većem dijelu SAD-a. Arkanzas je postao jedna od 28 američkih saveznih država koje su legalizovale medicinsku upotrebu marihuane. Još

8 država usvojilo je zakone kojima se omogućava njeno rekreativno korišćenje. Ali i sa toliko država koje dozvoljavaju upotrebu kanabisa, primjena zakona kojima se kontroliše marihuana pokazala se teška, a tu je i činjenica da je posjedovanje ili uzgajanje marihuane i dalje ilegalno prema federalnom zakonu.

U Arkanzasu, glasači su jasno iskazali mišljenje da marihuana može da ima pozitivan medicinski uticaj. Ali sada, ta država mora što prije da pronađe način kako da prodaje i reguliše medikament koji je bio ilegalan.

- Postoje brojna pravila i regulative i brojna pitanja sa kojima smo sada suočeni, da li ljudi dobijaju prednost? Kako će poslodavci rješavati ta pitanja? Kako se to odnosi na državne službenike? Postoji mnogo pitanja koja se otvaraju i na koja ćemo morati da odgovorimo - naveo je sekretar za finansije Arkanzasa Džejk Blid.

Medicinska marihuana trenutno se koristi, prije svega kao način za borbu protiv hroničnih bolova izazvanih bolestima kao što su glaukom, Kronova bolest, mučnina povezana sa hemoterapijom, HIV i neki neurološki poremećaji. Ali čak i sa labavljenjem državnih zakona, federalna vlada i dalje ističe da je prodaja, proizvodnja ili upotreba marihuane ilegalna.

I dok na brojna pitanja treba dati odgovore, jasno je da u državama u kojima je marihuana legalna, to znači dosta novca za ekonomiju, što znači da će vjerovatno sve više država željeti da razmotri legalizaciju u budućnosti.

ŠVAJCARSKA DERMATOLOŠKA NJEGA

POBOLJŠAVA ELASTIČNOST

UMANJUJE BORE POVEĆAVA HIDRATACIJU Rezultati kliničke studije u trajanju od 28 dana

MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me

13. novembar – ZAVISNOST JE JEDNA OD NAJVEĆIH ZDRAVSTVENIH PRIJETNJI U SAD U najnovijem izvještaju objavljenom 13. novembra, glavni zdravstveni zvaničnik Sjedinjenih Država akcenat je stavio na sve veći problem zloupotrebe opijata kao i na problem zavisničkog poremećaja. U izvještaju pod nazivom, „Suočavanje sa zavisnošću u Americi“, dr Vivek Murti nazvao je to jednom od najvećih zdravstvenih prijetnji našeg doba. Dr Vivek Murti istakao je da bolesti zavisnosti više ne bi trebalo posmatrati kao karakternu manu i da će za rješavanje tog pitanja biti potrebna promjena stava. - Moramo da prepoznamo da zavisnost nije moralno propadanje. To je hronična bolest koja mora da bude tretirana sa vještinom, hitnošću i saosjećanjem – upozorio je dr Murti i istakao da se 21 milion Amerikanaca bori sa zloupotrebom opijata, što je veći broj od ukupnog broja oboljelih od svih vrsta raka. - Uprkos težini krize zbog poremećaja upotrebe ljekova, samo svaka deseta osoba primi tretman. Pored toga, očekuje se da će svaka sedma osoba u Americi razviti poremećaj upotrebe ljekova u nekoj fazi svog života.

Uprkos velikoj borbi protiv zavisnosti, u izvještaju se naglašava da samo 10 odsto zavisnika primi tretman. Zvaničnici se nadaju da će izvještaj dovesti do više istraživanja o prevenciji, tretmanima i oporavku, na isti način na koji je izvještaj iz 1964. godine o pušenju doveo do drastičnog smanjenja broja pušača u Americi, spašavajući milione života.

Dr Murti je rekao da objavljuje novi poziv za akciju. - Evo šta treba da uradimo. Potrebno je da ojačamo programe za sprječavanje i povećemo pristup tretmanima. Treba da proširimo našu pažnju i na druge zloupotrebe, kao što je svjesno nekontrolisano opijanje. I potrebno je da promijenimo način na koji posmatramo zavisnost. Način na koji ćemo da odgovrimo na tu krizu biće moralni test za Ameriku – zaključio je dr Murti.

14. novembar – VIŠE BUBREGA ZA PRESAĐIVANJE UZ RIZIK OD HEPATITISA C - SAD

moguće držati pod kontrolom, nego umrijeti čekajući na zdrav bubreg. Za skoro 100 hiljada ljudi u Sjedinjenim Državama, pronalaženje odgovarajućeg donatora bubrega je jedina šansa da se vrate normalnom životu bez bolnih dijaliza kojima se nekoliko puta nedjeljno vještački čisti njihova krv. Međutim, samo je oko 17 hiljada zdravih bubrega dostupno svake godine. Oko 4 odsto pacijenata na listi za transplantaciju bubrega umre svake godine, prije nego što primi bubreg. Ljekari kažu da bi broj dostupnih bubrega mogao da bude veći, ali uz jedan dodatni rizik.

- Dajemo im mogućnost da dobiju bubreg, ali ih takođe liječimo od nove infekcije, koju ranije nisu imali. To je kompromis - kaže dr Piter Ris, sa Univerziteta države Pensilvanija.

U eksperimentu koji su zajednički sproveli Univerzitet države Pensilvanije i Univerzitet Džons Hopkins ljekari su ponudili da presade bubrege preminulih donatora inficiranih hepatitisom C, virusnim oboljenjem koje napada jetru, ali ostavlja bubrege netaknutim. Pacijenti koji prime takve bubrege ne moraju više da sprovode dijalizu, ali moraju da počnu da uzimaju ljekove kako bi držali hepatitis C pod kontrolom.

Ljekovi nisu jeftini, a u manjem broju slučajeva možda nisu ni djelotvorni. Poslije detaljnih razgovora sa ljekarima o svim mogućim ishodima procedure, neki pacijenti prihvatili su rizik.

Koncept je postao moguć poslije otkrića novog i djelotvornijeg lijeka koji obećava izlječenje 95 odsto pacijenata sa hepatitisom Ce. Istraživači su naveli da bi, ako klinički testovi budu uspješni, stotine dodatnih bubrega mogle da budu dostupne za spasavanje života pacijenata sa neizlječivim bolestima bubrega.

15. novembar – SVIJET IDE KA POSTANTIBIOTSKOJ ERI Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pokrenula je kampanju u cilju ukazivanja na globalni problem rezistentnosti na antibiotike, kao i da podigne svijest ljudi o tome da je neohodna zaštita antibiotika kroz odgovarajuću upotrebu.

Kampanja SZO, koja će trajati do 20. novembara, pokrenuta je, između ostalog, u cilju podsticanja na najbolje moguće prakse javnosti, zdravstvenih radnika i onih koji donose odluke i pravila, kako bi se spriječio dalji nastanak i širenje otpornosti na antibiotike, navedeno je na sajtu Ujedninjenih nacija (UN).

- Bez hitnog djelovanja, svijet srlja u “postantibiotsku eru” u kojoj će uobičajene infekcije i manje povrede, koje je decenijama bilo moguće liječiti, ponovo dovesti do smrtnih slučajeva, a benefti naprednih medicinskih tretmana, kao što su hemoterapija i velike operacije, biće izgubljeni - jedna je od ključnih poruka Svjetske zdravstvene organizacije u okviru ove kampanje.

Ističe se da su antibiotici dragocjeni i da ih treba sačuvati za upotrebu u slučaju bakterijske infekcije, i to samo kada ih je prepisao stručnjak za zdravlje ljudi ili životinja.

18. novembar – DJEVOJČICA SE IZBORILA ZA PRAVO DA ZAMRZNE TIJELO – Velika Britanija

Hiljade ljudi sa bolestima bubrega mogle bi uskoro da dobiju veće šanse za preživljavanje sa presađenim bubregom, ali sa dodatnim rizikom od dobijanja potencijalno smrtonosne bolesti. Neki pacijenti i ljekari kažu da je bolje dobiti bolest, koju je

72

Britanskoj 14-godišnjoj djevojčici, koja je preminula od karcinoma, zamrznuto je tijelo, u nadi da će u budućnosti ponovo oživjeti. Djevojčica je malo prije smrti pobijedila u istorijskom sudskom slučaju i izborila se za pravo da bude zamrznuta.

Prije smrti je napisala: "Tražili su od mene da objasnim zašto želim da uradim ovu neobičnu stvar. Imam samo 14 godina

i ne želim umrijeti, ali znam da hoću. Mislim da mi ovaj postupak daje šansu da budem izliječena i da me probude, čak i za nekoliko stotina godina. Ne želim da budem pokopana. Želim živjeti duže i mislim da u budućnosti mogu naći lijek za moj karcinom i probuditi me. Želim da imam tu šansu."

Djevojčicu je u svom naumu podržavala majka, ali ne i otac. Visoki sud je presudio da će majka imati pravo da odlučuje o tome šta da učini sa tijelom kćerke. Identitet djevojčice nije objavljen zbog zakonskih razloga.

Nakon što je u oktobru preminula, njeno je tijelo prebačeno u SAD i tamo očuvano. Krionika je praksa čuvanja tijela preminulih na ekstremno niskim temperaturama, obično na temperaturi tečnog nitrogena od minus 196 stepeni Celzija, u nadi da će u budućnosti, zahvaljujući napretku medicine, biti moguće njihovo oživljavanje.

U SAD-u postoje kompanije koje se bave zamrzavanjem tijela, a taj postupak košta do 200.000 dolara.

19. novembar – NOVI UREĐAJ PROBUDIO NADU U LIJEK ZA PARALIZU - Švajcerska Naučnici u Švajcarskoj uspješno su testirali novu spravu koja bi nepokretnima mogla da pomogne da ponovo preuzmu kontrolu nad svojim udovima. Uz pomoć te naprave, dva paralizovana majmuna pokrenula su noge i to bežičnim prenosom možda-

nih talasa, koji su zaobišli njihovu oštećenu kičmenu moždinu.

Neuroprotetičku graničnu površinu osmislio je međunarodni tim naučnika u Federalnoj politehničkoj školi u Lozani.

- Napravili smo graničnu površnu za skeniranje mozga koja dešifruje motorne namjere iz moždanih signala, zaobilazi povrede, šalje informacije kičmenoj moždini ispod povrede, i proizvodi željeni pokret - navodi dr Gregoar Kurtin, vodeći naučnik na projektu.

Površina se sastoji od elektroda ugrađenih u dio moždane kore koji kontroliše nove i šalje signale iz svojih neurona kompjuteru koji dešifruje pokrete koji majmuni žele da naprave.

Kompjuter zatim šalje informacije u implant stimulator koji ima kapacitet da stimuliše tačne lokacije u tačno vrijeme da bi se proizvelo željeno pružanje ili savijanje noge.

U dva testa ove naprave, majmunovi motorni dio moždane kore i kičmena oblast oko trtice i dalje su bili funkcionalni.

Naprava je omogućila majmunima da pokrenu noge, koje su bile paralisane, što je probudilo nadu da bi isto moglo da se primijeni i na ljudima.

- Po prvi put mogu da zamislim potpuno nepokretnog pacijenta kako se povinuje zahtjevima svog mozga pomoću ove sprave - kaže neurohirug Žozelin Blok.

Tehnologija implanata koji dešifruju moždane signale u prošlosti je već imala uspjeha kod ljudi pri pomjeranju protetičkih ili robotičkih ruku, ali do sada nije bilo pomaka kod veoma

Pokrenite novi život vaše kose uz Migliorin proizvode za savršenu njegu iznutra i spolja.

MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica, tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, MEDITAS Crna Gora, www.meditas.me

složenih nožnih mišića.

- Ovo je prvi put da neuro tehnologija rekonstruiše pokrete kod majmuna, ali još ima dosta prepreka. Možda će biti potrebno nekoliko godina prije nego što ovakve intervencije postanu terapija za ljude - objašnjava dr Kurtin.

Kliničko ispitivanje trenutno se obavlja u Švajcarskoj da bi se utvrdilo da li bi takav implant pomogao ljudima sa povredama kičmene moždine.

19. novembar – ZIKA NE ZAHTIJEVA HITNOST

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da Zika virus i povezane neurološke komplikacije više ne zahtijevaju hitnu međunarodnu reakciju, ali da i dalje ostaju izazov za zdravstvo. Komitet za hitne slučajave Svjetske zdravstvene organizacije je naveo da Zika virus i njegove posljedice ostaju izazov koji zahtijeva intenzivnu akciju.

- Mi ne umanjujemo značaj Zike, samo šaljemo poruku da je Zika virus prisutan i da će biti prisutan - rekao je izvršni direktor programa za zdravstvene slučajave te organizacije.

20. novembar – KLINIKA NA KOJOJ SE BESPLATNO PRESAĐUJU ORGANI - Pakistan Djevojčici Hini Hameed je bila potrebna transplantacija bubrega, a pakistanski doktor joj je pomogao i to besplatno.

Klinika dr Adibula Rizvija uradila je 300 transplantacija i 260.000 dijaliza u 2015. godini. Dio sredstava dobija od Vlade, ali 70 posto dolazi od donatora.

- Pakistan troši veoma mali dio GDP-a na zdravlje i obrazovanje, oko 0,8 posto i to nije prioritet - kaže dr Rizvi. Na njegovoj klinici nije važno jeste li mladi, stari, siromašni ili čak zatvorenik.

- Ovo je dobra klinika za siromašne, one koje ne mogu priuštiti liječenje. Drugdje bi testovi koštali od 100 do 170 dolara.

Ovdje je bolje - objašnjava jedan od pacijenata.

Iako Rizvi ima 79 godina, ne planira da se povuče. Kaže da želi da se fokusira i na pacijente sa karcinomom.

20. novembar – EVROPA SE PONOVO SUOČAVA SA VIRUSOM PTIČIJEG GRIPA Više od 8.000 gusaka sa dvije farme živine na sjeveru Njemačke biće ubijeno jer su neke životinje zaražene virusom ptičjeg gripa H5N8. Još uvek nije objavljeno da li su sve ptice bile zaražene virusom koji je od početka novembra pronađen kod

74

divljih ptica u 10 njemačkih saveznih država.

U saveznoj nemačkoj državi Šlezvig-Holštajn prošle nemdjelje je ubijeno 30.000 pilića zbog prisustva ptičjeg gripa u njihovom okruženju.

Zvaničnici u nekoliko njemačkih saveznih država naredili su poljoprivrednicima da drže ptice u zatvorenom, kako bi se spriječilo širenje virusa.

Virus ptičijeg gripa je pronađen u nekoliko evropskih država.

25. novembar – DRAMATIČAN PORAST BROJA ZARAŽENIH ČIKUNGUNJA VIRUSOM - Brazil Ministarstvo zdravlja Brazila saopštilo je da je broj ljudi zaraženih virusom čikungunja dramatično porastao ove godine u toj najvećoj zemlji Južne Amerike.Ministarstvo je navelo da je ove godine do sada potvrđeno 134.910 slučajeva zaraze tim virusom koji prenose komarci, dok je cijele prošle godine zabilježeno 8.528 slučajeva. Čikungunja je virusno oboljenje koje prenosi komarac Aedes aegypti, koji je prenosnik i zika virusa i virusa denga groznice. Osobe zaražene virusom čikungunja osjećaju opštu malaksalost, mučninu, imaju visoku temperaturu i jake bolove i oticanje zglobova.

sa Uriage Termalnom vodom

Uriage Isophy fizioloĹĄki serum u ampulama, ciji sastav 100 % cini Uriage termalna voda, umiruje i vlaĹži sluznicu ociju i nosa bez isuĹĄivanja. Namijenjen je upalnim stanjima nazalne membrane, hronicnom rinitisu, alergijama, ali i svakodnevnoj higijeni ociju i nosa kod djece i beba. MoĹže se koristiti vec od rodenja.

Sastav: & " -FizioloĹĄki PH -BakterioloĹĄki cista -Izotonicna -Bogata mineralnim solima -Bogata elementima u tragovima

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o. Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, MEDITAS Crna Gora

www.meditas.me