Medical br 65 by medical cg

5. SEPTEMBAR 2014. GODINA VI BROJ 65

1.00

www.medicalcg.me

Poremećaj ishrane kod mladih PMS i sistemska kandida Tinejdžersko nasilje Diskus hernija Limfedemi

III sajam

edicine

Podgorica 23–25. oktobar 2014.g. - hotel „M Nikić“

Predstavljamo: Odjeljenje za zoonoze, KCCG NVO Evropski dom, Tivat

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Informacije o ljekovima Dr pharm. Marta Rolevski 10 – 11 Antibiotici Prim. mr sci med. dr Slobodan Vranješ 12 – 13 HIV, SIDA/AIDS Prof. dr Bogdan Pajović Prof. dr Bogdanka Andrić 16 – 17 Vitiligo – Dr Olivera Simić-Kovačević 20 – 22 Sunce i zdravlje Dr Snežana Barjaktarović-Labović 24 – 25 PMS i sistemska kandida Dr Snežana Tomić 26 – 27 Predstavljamo: NVO Evropski dom, Tivat 28 – 29 Psihosocijalni model u psihijatriji Prof. dr Mirko Peković 30 Tinejdžersko nasilje Svetlana Tanya Friche, psihoterapeut 32 – 33 Grafomotorika – Dragana Marković, pedagog 34 – 35 Predstavljamo, Odjeljenje za zoonoze, KCCG 38 – 39 Primjena šok talasa i lasera visokog intenziteta Dr Marina Delić 42 – 44 Limfedemi – Tamara Kosevic, spec. prim. fizioter. 46 – 47 Poremećaj ishrane kod mladih Mr sci med. Radmila Nešić 50 – 52 Kinesko drvo sreće Dr pharm. Miomir Šoškić 54 Svjetska nedjelja dojenja 58 – 59 Diskus hernija Dr kiropraktike Savo Radunović 64 – 65 Dr Stanko Matanović (1875 – 1932) Dr Božo Vuković 67

Web: www.hotelmnikic.com e-mail: info@hotelmnikic.com

Kralja Nikole bb 81 000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 78 115 550 , 020 220 292 Fax: +382 78 115 554

ŽƚĞů D EŝŬŝđ ŝƐ ůŽĐĂƚĞĚ ŝŶ ƚŚĞ ŚĞĂƌƚ ŽĨ H ƚŚĞ ĐŝƚǇ ĐĞŶƚĞƌ͕ ĂŶĚ ,ŽƚĞů D EŝŬŝđ ŝƐ Ă ĐŽŶǀĞŶŝĞŶƚ ƉůĂĐĞ ĨŽƌ ŐƵĞƐƚƐ ĐŽŵŝŶŐ ĨŽƌ ďƵƐŝŶĞƐƐ

KƵƌ ϳϭ ƌŽŽŵ ŚŽƚĞů ŽīĞƌƐ ƌĂŶŐĞ ŽĨ ĂŵĞŶŝƟĞƐ Ă ĐŽŶƚĞŵƉŽƌĂƌǇ ďƵƐŝŶĞƐƐƉĞƌƐŽŶ ƌĞƋƵŝƌĞƐ͕ ƐĞƌǀŝĐĞƐ ĐƌĞĂƚĞĚ ƚŽ ĞǆĐĞĞĚ ƚŚĞ ĞǆƉĞĐƚĂƟŽŶƐ ŽĨ ƚŚĞ ŵŽƐƚ ĚĞŵĂŶĚŝŶŐ ŐƵĞƐƚƐ͕ ĂŶĚ ƉĞƌƐŽŶŶĞů ǁŚŝĐŚ ǁŝůů ŵĂŬĞ ǇŽƵƌ ƐƚĂǇ ƚƌƵůǇ ĞŶũŽǇĂďůĞ͘ DŽĚĞƌŶůǇ ĚĞƐŝŐŶĞĚ ŐƵĞƐƚƌŽŽŵƐ ĂƌĞ Ăůů ĞƋƵŝƉƉĞĚ ǁŝƚŚ ͞ƐŵĂƌƚ ƌŽŽŵ͟ ƚĞĐŚŶŽůŽŐǇ͘ /Ŷ ĂĚĚŝƟŽŶ͕ ŽƵƌ ŚŽƚĞů ŽīĞƌƐ ϮϮϬ ŵϮ ŽĨ ŵŽĚĞƌŶ ŵĞĞƟŶŐ ƐƉĂĐĞ͕ ϴϬͲƐĞĂƚ ƌĞƐƚĂƵƌĂŶƚ ĂŶĚ ĮƚŶĞƐƐ ĐĞŶƚĞƌ͘ KƵƌ ĐŽŶĨĞƌĞŶĐĞ ƌŽŽŵ ŝƐ ĞƋƵŝƉƉĞĚ ǁŝƚŚ ƉƌŽũĞĐƚŽƌ͕ ƐĐƌĞĞŶ͕ dsƐ ĂŶĚ ŚŽƚĞů͛Ɛ ŽǁŶ ĞƋƵŝƉŵĞŶƚ ĨŽƌ ƐŝŵƵůƚĂŶĞŽƵƐ ƚƌĂŶƐůĂƟŽŶ͘ &Žƌ ƚŚĞ ǀĞƌǇ ƐŚŽƌƚ ƟŵĞ ǁĞ ƌĞĐĞŝǀĞĚ Ă ŵĂŶǇ ĂǁĂƌĚƐ ŝŶĐůƵĚŝŶŐ ƚŚĞ ĂǁĂƌĚ ĨƌŽŵ ŝŶƚĞƌŶĂƟŽŶĂů ĂŐĞŶĐǇ ĨŽƌ ŽŶůŝŶĞ ďŽŽŬŝŶŐ ͞WƌŝĐĞ ůŝŶĞ͕͟ ǁŚŝĐŚ ŝƐ ĂůƐŽ ƚŚĞ ŽǁŶĞƌ ŽĨ ƉŽƉƵůĂƌ ďŽŽŬŝŶŐ͘ĐŽŵ ǁŚŽƐĞ ƐŝĚĞ ǁĞ ĂƌĞ ƚŚĞ ďĞƐƚ ƌĂŶŬĞĚ ŚŽƚĞů͘ ,ŽƚĞů ͞D EŝŬŝĐ͟ ŽīĞƌƐ Ă ĨƌĞĞ ƚƌĂŶƐĨĞƌ ĨƌŽŵ ĂŝƌƉŽƌƚ ƚŽ ŚŽƚĞů ĂŶĚ ďĂĐŬ͘ ŽƚĞů D EŝŬŝđ ũĞ ƐŵũĞƓƚĞŶ Ƶ ƐĂŵŽŵ H ĐĞŶƚƌƵ ŐƌĂĚĂ͕ / ƉƌĞĚƐƚĂǀůũĂ ƉŽŐŽĚŶŽ ŵũĞƐƚŽ ǌĂ ƉŽƐůŽǀŶĞ ůũƵĚĞ͘ EĂƓ ŚŽƚĞů ŝŵĂ ϳϭ ƐŽďƵ͕ƐǀĂŬĂ ũĞŽƉƌĞŵůũĞŶĂ ƐĂĚƌǌĂũŝŵĂ ŬŽũŝ ƐƵ ƐĂǀƌĞŵĞŶŽŵ ƉŽƐůŽǀŶŽŵ ĐŽǀũĞŬƵ ƉŽƚƌĞďŶŝ͕ ƐĂĚƌǌĂũŝŵĂ Ž ŬŽũŝŵĂ ŶĂƓ ƉŽƐǀĞđĞŶŝ ƉĞƌƐŽŶĂů ďƌŝŶĞ ŝ ŬŽũŝ đĞ ƐǀĞ ŶĂƓĞ ŐŽƐƚĞ ƌĂƐƚĞƌĞƟƟ ŶĞƉŽƚƌĞďŶŝŚ ďƌŝŐĂ͘ DŽĚĞƌŶŽ ĚŝǌĂũŶŝƌĂŶĞ ƐŽďĞ ŚŽƚĞůĂ D EŝŬŝđ ƐƵ ŽƉƌĞŵůũĞŶĞ ͞ƐŵĂƌƚ ƌŽŽŵ͟ ƚĞŚŶŽůŽŐŝũŽŵ͘ EĂƓ ŚŽƚĞů ŶƵĚŝ ϮϮϬ ŵϮ ŵŽĚĞƌŶŽŐ ŬŽŶĨĞƌĞŶĐŝũƐŬŽŐ ƉƌŽƐƚŽƌĂ͕ ƌĞƐƚŽƌĂŶ ƐĂ ϴϬ ŵũĞƐƚĂ ŝ ĮƚŶĞƐ ĐĞŶƚĂƌ͘ EĂƓĞ ƐĂůĞ ǌĂ ƐĂƐƚĂŶŬĞ ƐƵ ŽƉƌĞŵůũĞŶĞ ƉƌŽũĞŬƚŽƌŽŵ͕ ƉůĂƚŶŽŵ͕ ƚĞůĞǀŝǌŽƌŝŵĂ ŝ ŽƉƌĞŵŽŵ ǌĂ ƐŝŵƵůƚĂŶŽ ƉƌĞǀŽĜĞŶũĞ͘ K ŶĂƐĞŵ ŬǀĂůŝƚĞƚƵ ŐŽǀŽƌŝ / ƚŽ ƐƚŽ ƐŵŽ ǌĂ ǀƌůŽ ŬƌĂƚŬŽ ǀƌŝũĞŵĞ ĚŽďŝůŝ Ŷŝǌ ǀĞůŝŬŝŚ ƉƌŝǌŶĂŶũĂ ŵĞĚũƵ ŬŽũŝŵ ũĞ / ƉƌŝǌŶĂŶũĞ ƐǀĞƚƐŬĞ ĂŐĞŶĐŝũĞ ǌĂ ŽŶůŝŶĞ ƌĞǌĞƌǀĂĐŝũĞ ͞WƌŝĐĞ ůŝŶĞ ͞ ŬŽũŝ ũĞ ƵũĞĚŶŽ / ǀůĂƐŶŝŬ ƉŽƉƵůĂƌŶŽŐ ďŽŽŬŝŶŐ ͘ĐŽŵ ŶĂ ĐŝũŽũ ƐŵŽ ůŝƐƟ ƌĂŶŐŝƌĂŶŝ ŬĂŽ ŶĂũďŽůũŝ ŚŽƚĞů ƐĂ ŶĂũďŽůũŽŵ ƵƐůƵŐŽŵ / ŶĂũǀŝƐĞ ŽƐƚǀĂƌĞŶŝŚ ŶŽĐĞŶũĞ ,ŽƚĞů ͞D EŝŬŝĐ͟ ŶƵĚŝ ďĞƐƉůĂƚĂŶ ƚƌĂŶƐĨĞƌ ŐŽƐƟũƵ ŽĚ ĂĞƌŽĚƌŽŵĞ ĚŽ ŚŽƚĞůĂ / ŶĂǌĂĚ͘

III sajam

edicine

Podgorica 23–25. oktobar 2014.g. - hotel „M Nikić“

Pokrovitelj:

Generalni sponzor:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na: tel.:00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

ZANIMLJIVOSTI

Čitanje treninig za mozak

Novo istraživanje stručnjaka sa američkog univerziteta Emori pokazalo je da čitanje knjiga može da osnaži veze između moždanih ćelija i trajne neurološke promjene, na sličan način kao mišićno pamćenje. Promjene su uočene u lijevom temporalnom korteksu, dijelu mozga odgovornom za jezik, kao i u glavnoj zoni mozga za osjećaje. Neuroni te zone povezani su sa podsticanjem svijesti da misli da radi nešto što zapravo ne radi, fenomen poznat kao simulirana spoznaja. Recimo, samo zamišljanje da trčimo može aktivirati neurone povezane sa trčanjem. - Neurološke promjene koje smo otkrili, povezane sa tjelesnim osjećajem i sistemom pokreta, ukazuju na to da vas čitanje romana može transportovati u tijelo protagonist - rekao je profesor neurologije Gregori Berns, glavni autor studije. - Od ranije smo znali da vas dobra priča može, u prenesenom značenju, uvesti pod kožu nekog lika. Sada znamo da se nešto događa i na biološkom nivou - dodao je Berns.

Banane sa crnim tačkicama zdravije

Japanski naučnici su došli do zaključka da je banana sa crnim tačkicama osam puta zdravija od zelenih banana ili drugog voća Potpuno zrela banana proizvodi supstancu TNF koja ima sposobnost u borbi protiv ćelija tumora, otkrili su naučnici. Kada se uporedi s grožđem, jabukama, lubenicama, ananasom i kruškama, zrele banane sadrže najviše antikancerogenih materija. Kako banana zri, razvija tamne tačkice po sebi. Što više tačkica ima, više je obogaćenih ćelija koje razvijaju imunitet. U tom stepenu sazrijevanja, banana je i najbolja za probavu jer se šećer iz banane tada najlakše apsorbuje, za razliku od manje zrelih banane koje su teže za probavu jer se skrob još nije pretvorio u šećer.

Zašto nam zuji u ušima? Zujanje u ušima ili tinitus je osjećaj zvuka bez prisustva spoljašnjeg zvučnog stimulansa. Prostim riječima, čovjek čuje ono čega nema. Oko 10 odsto odraslih osoba čuje zujanje u ušima, pri čemu je ova pojava zastupljenija u starijoj dobi i kod muškaraca. Uzroci zujanja u uhu mogu biti razni: promjene na krvnim žilama glave i vrata, grčenje mišića srednjeg uha, oboljenje u samom uhu, povreda glave ili vrata, multipla skleroza, infektivna oboljenja, sifilis... Ali i upotreba pojedinih ljekova može biti uzrok. Takođe, problem zujanja u ušima imaju osobe sa visokim krvnim pritiskom, kao i osobe sa lošom cirkulacijom. Osobe kojima zuji u ušima zbog loše cirkulacije u ušima, treba da odstrane kofein, cigarete, alkohol i da smanje unos soli. Zujanje u ušima može biti i posljedica nakupljenog voska. Kada se previše nakupi, može iritirati bubnu opnu i uzrokovati zujanje. Kako biste se riješili neprijatnog zujanja, mogu vam pomoći i slušalice. “Prekrijte” iritirajući zvuk zujanja nekom laganom muzikom umjerene jačine zvuka, poput zvukova prirode. Ako je zujanje učestalo, posjetite ljekara, kako biste provjerili vaše cjelokupno zdravstveno stanje i pronašli uzrok zujanja u ušima.

IZ MEDICINE Ishranu kontrolišu osećanja, ne glad: Više jedemo kada smo srećni

Osobe čije navike u ishrani odražavaju njihovo raspoloženje jedu mnogo više i unose više kalorija kada su srećni, pokazala je holandska studija Našu ishranu kontrolišu osjećanja, a ne glad. To smo dokazali bezbroj puta: kada smo posegnuli za kolačima ili čipsom nakon raskida, kada smo jeli pune tanjire tjestenine sa sosom nakon dugog dana u kancelariji, kada svaki rođendan obavezno proslavimo kremastom tortom. Postoji razlog zašto se osjećamo bolje kada jedemo ove namirnice, a odgovor leži u neurotransmiteru serotoninu koji donosi osjećanje “blaženstva”. Stručnjaci upozoravaju: za epidemiju gojaznosti više je odgovorno emocionalno prejedanje kada smo srećni, nego kada smo tužni, depresivni, nervozni ili kada nam treba utjeha. Naime, holandski istraživači tvrde da najviše jedemo kada smo srećni. Istraživači Univerziteta u Mastrihtu su analizirali navike u ishrani i mentalno zdravlje gotovo 90 osoba, a zatim su im pokazali dio filma ili TV emisije kako bi u njima izazvali pozitivno,

neutralno ili negativno raspoloženje. Odmah nakon gledanja klipova, ispitanicima su dali velike staklene činije pune čipsom ili čokoladom, pa su pažljivo izmjerili njihov kalorijski unos nakon svake scene. Suprotno svačijim očekivanjima, osobe koje su procjenili kao emocionalne jedače pojele su više ponuđene hrane nakon gledanja pozitivnog snimka. - Većina emocionalnog jedenja povezana je sa negativnim raspoloženjem, međutim, naši ispitanici nisu prekomjerno jeli kao odgovor na negativne emocije, nego na pozitivne. Ovo otkriće bi moglo da bude od važnosti za liječenje gojaznosti, jer ističe važnost pozitivnih osećanja na prejedanje, koji se uglavnom zanemaruju - objasnili su stručnjaci.

Nova istraživanja pokazala: Doručak i nije toliko važan obrok Iako se tradicionalno tvrdi da je doručak najvažniji obrok dana, dva nova američka istraživanja pokazuju da prvi jutarnji obrok nije toliko važan koliko smo do sada smatrali. Naučnici sa Univerziteta Alabama u Birmingemu (UAB) tvrde da preskakanje doručka ne utiče bitno na težinu ili zdravlje ljudi. Njihovo šestnaestonedeljno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “American Journal of Clinical Nutrition”, pokazuje da izostanak doručka nije povezan sa gubljenjem težine, ali ni sa pretjeranom gojaznošću. Još jedna studija objavljena u istom časopisu pokazala je da svakodnevno doručkovanje ne utiče znatno na poboljšanje našeg metabolizma. Ranije se smatralo, i naučno dokazivalo, da je redovan doručak organizmu potreban kako bi obezbjedio dovoljno energije tokom dana i spriječilo kasnije prejedanje koje ima negativne posljedice na zdravlje. Međutim, pomenuta studija grupe istraživača pokazala je da ne postoji neposredna veza između ranog objedovanja i energetske ravnoteže tokom dana. Američki magazin Tajm napominje da su rezultati druge navedene studije ipak utvrdili vezu između redovnog doručkovanja i stabilnog nivoa šećera u krvi tokom popodnevnih i večernjih sati, kao i da je kod osoba koje se bave izraženom fizičkom aktivnošću doručak bio nešto značajniji za sagorjevanje energije od ostalih obroka.

INFORMACIJE O LJEKOVIMA Sažetak karakteristika lijeka i Uputstvo za lijek

Dr pharm. Marta Rolevski Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) ŠTA SU SAŽETAK KARAKTERISTIKA LIJEKA I UPUTSTVO ZA LIJEK? Sažetak karakteristika lijeka (engl. Summary of Product Characteristrics – SmPC) je dokument koji sadrži osnovne informacije o lijeku, zasnovan na predlogu proizvođača, a namijenjen je stručnoj javnosti. U SmPC su inkorporirane suštinske informacije za zdravstvene radnike o tome kako se konkretni lijek koristi bezbjedno i efikasno, i mora biti napisan jezikom struke. Ovaj dokument predstavlja osnovni i najpouzdaniji izvor informacija o ljekovima zdravstvenim profesionalcima. Njegov sadržaj zasnovan je kako na podacima sakupljenim tokom razvoja i ispitivanja lijeka, tako i naiskustvima iz kliničke prakse. Uputstvo za lijek (engl. Patient Information Leaflet – PIL) je dokument koji je priložen lijeku i sadrži osnovne informacije o lijeku i o tome kako se lijek pravilno koristi, a namijenjen je pacijentu/korisniku. Tekst PIL mora biti usklađen sa tekstom SmPC i mora biti napisan jasnim i razumljivim jezikom za opštu javnost.

KOJE INFORMACIJE SADRŽI SmPC? SmPC sadrži informacije za zdravstvene radnike o bezbjednoj i efikasnoj upotrebi lijeka. Tekst SmPC pruža detalje vezane za upotrebu lijeka u odobrenoj indikaciji/indikacijama. Naime, u svakom SmPC mogu se naći: t 4VÝUJOTLF JOGPSNBDJKF P QSBWJMOPK VQPUSFCJ MJKFLB t ,WBMJUBUJWOF J LWBOUJUBUJWOF JOGPSNBDJKF WF[BOF [B LPSJTU i rizike od primjene lijeka t *OGPSNBDJKF [B JOEJWJEVBMJ[BDJKV UFSBQJKF - Primjena lijeka u posebnim populacijama (djeca, starije osobe) - Primjena lijeka osobama sa oslabljenom funkcijom nekog organa ili pridruženom bolešću - Interakcije sa drugim ljekovima - Genomski faktori - Uticaj lijeka na fertilnost, trudnoću i dojenje - Sastav lijeka: prevencija reakcija preosjetljivosti na neki od sastojaka lijeka - Specifične napomene t 'BSNBDFVUTLF JOGPSNBDJKF KOJE INFORMACIJE SADRŽI PIL? U Uputstvu za lijek pacijent moće naći suštinske informacije o lijeku (čemu je namijenjen, šta sadrži, kako izgleda) i njegovoj pravilnoj upotrebi. Osim toga, u PIL su navedena stanja

Nastanak i aĹžuriranje SmPC i PIL Razvoj lijeka od strane farmaceutske industrije

OtkriÄ&#x2021;e lijeka PretkliniÄ?ke studije

PodnoĹĄenje dokumentacije Agenciji za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS)

Dokumentacija o lijeku sa predlogom SmPC i PIL

KliniÄ?ke studije

Procjena kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti lijeka

Izdavanje dozvole za lijek

Odobreni SmPC i PIL

Procjena teksta predloga SmPC i PIL

PostmarketinĹĄko iskustvo o lijeku

Nove kliniÄ?ke studije

Podaci o lijeku prikupljeni nakon dobijanja dozvole za lijek dodaju se dokumentaciji o lijeku i dostavljaju regulatornom organu na procjenu

Prijavljivanje neĹželjenih dejstava lijeka

SadrĹžaj SmPC i PIL aĹžurira se u skladu sa najnovijim informacijama

u kojima se lijek ne smije koristiti, odnosno u kojima ga je potrebno koristiti uz poveÄ&#x2021;an oprez, kao i brojne napomene koje treba imati u vidu u toku primjene lijeka (npr. uticaj lijeka na plod i novoroÄ&#x2018;enÄ?e ukoliko majka uzima lijek, uticaj lijeka na upravljanje vozilima i rukovanje maĹĄinama...). TakoÄ&#x2018;e, PIL pruĹža informacije o moguÄ&#x2021;im neĹželjenim dejstvima, te pravilnom Ä?uvanju lijeka. KAKO NASTAJU SmPC I PIL? Predlog SmPC i predlog PILsudokumentikoje priprema proizvoÄ&#x2018;aÄ? lijeka i koji se prilaĹžu Agenciji za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) kao obavezni dio dokumentacije potrebne za dobijanje dozvole za stavljanje lijeka u promet (u nastavku: dozvole za lijek). Informacije koje su inkorporirane u predlogu SmPC i posljediÄ?no predlogu PIL proistekle su iz rezultata strogo kontrolisanih, opseĹžnih, viĹĄegodiĹĄnjih ispitivanja lijeka (farmaceutsko-hemijsko-bioloĹĄkih, pretkliniÄ?kih i kliniÄ?kih). Predlog SmPC i predlog PIL se, zajedno sa ostalom priloĹženom dokumentacijom o kvalitetu, bezbjednosti i efikasnosti lijeka, procjenjujui odobravaju u postupku izdavanja dozvole za lijek od strane eksperata Agencije. Odobreni SmPC i PIL sadrĹže prihvaÄ&#x2021;ene stavove o konkretnom lijeku do kojih se doĹĄlo u toku procesa procjene dokumentacije o lijeku. Stoga, odobreni SmPC i PIL predstavljaju neodvojivi i integralni dio izdate dozvole za lijek. Jednom kada lijek dobije dozvolu za lijek prihvaÄ&#x2021;eni sadrĹžaj ovih dokumenata ne smije se mijenjati bez odobrenja Agencije. U praksi se, sa pojavljivanjem novih informacija, sadrĹžaj SmPC i PIL redovno aĹžurira tokom cijelog Ĺživotnog vijeka lijeka. Svaku izmjenu u tekstu SmPC i PIL mora odobriti Agencija i datum posljednje revizije teksta mora biti naveden u ovim dokumentima. TakoÄ&#x2018;e, svako oglaĹĄavanje ljekova struÄ?noj ili opĹĄtoj javnosti mora biti usklaÄ&#x2018;eno sa informacijama navedenim u posljednjoj odobrenoj verziji SmPC.

KAKO ZDRAVSTVENI RADNIK MOĹ˝E DOÄ&#x2020;I DO SmPC, A PACIJENT DO PIL? PIL predstavlja sastavni dio pakovanja lijeka, te ga stoga pacijent moĹže naÄ&#x2021;i u kutiji lijeka. S druge strane, u skladu sa Pravilnikom o naÄ?inu i uslovima oglaĹĄavanja lijeka, obaveza zaposlenih kod nosioca dozvole za lijek je da prilikom svake posjete zdravstvenom radniku, u cilju oglaĹĄavanja nekog lijeka, obezbijede posljednju odobrenu verziju SmPC tog lijeka. Osim toga, pouzdane informacije o ljekovima lako sudostupne i elektronskim putem. Tako se za svaki lijek koji ima dozvolu za lijek u Crnoj Gori odobreniSmPC i PIL jednostavno mogupronaÄ&#x2021;i na sajtu Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS): www.calims.me. Drugi pouzdani on-line izvori SmCP i PIL su: t "HFODJKB [B MFLPWF J NFEJDJOTLB TSFETUWB 4SCJKF "-* MS): www.alims.gov.rs t "HFODJKB [B MJKFLPWF J NFEJDJOTLF QSPJ[WPEF 3FQVCMJLF Hrvatske(HALMED): www.almp.hr t &VSPQFBO .FEJDJOFT "HFODZ ŇŁŇŞŇ? XXX FNB FVSPQB eu t )FBET PG .FEJDJOFT "HFODJFT )." XXX INB FV t .FEJDJOFT BOE )FBMUIDBSF QSPEVDUT 3FHVMBUPSZ "HFODZ .)3" XXX NISB HPW VL t &MFDUSPOJD .FEJDJOFT $PNQFOEJVN F.$ XXX NFEJ cines.org.uk t *SJTI 1IBSNBDFVUJDBM )FBMUIDBSF "TTPDJBUJPO NFEJDJOFT Compendium (IPHA): www.medicines.ie Kako je jedna od nadleĹžnosti CALIMS informisanje i FEVLPWBOKF P MKFLPWJNB "HFODJKB KF HPEJOF J[EBMB 3FHJTUBS ljekova. U njemu zdravstveni radnici mogu naÄ&#x2021;i osnovne informacije o lijeku, koje se tiÄ?u odobrenih indikacija i preporuÄ?enog doziranja, a koje su preuzete iz odobrenog SmPC.

ANTIBIOTICI

U SVAKODNEVNOJ PRAKSI

Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ PZU „Milmedika“, Podgorica Antimikrobni ljekovi su supstance koje sprečavaju razvoj patogenih bakterija i drugih mikroorganizama u organizmu čovjeka a da pri tom ne oštećuju sam organizam. Takav princip se naziva selektivna toksičnost i ispoljavao bi ga idealni antibiotik. Međutim, za mnoge antibiotike i sintetska antibakterijska srdestva se može reći da u terapijskim koncentracijama oštećuju izazivača bolesti, a da istovremeno prouzrokuju toksičnost koja je podnošljiva za domaćina, odnosno bolesnika. Uvođenje antibiotika u terapiju predstavlja jedno od najznačajnijih dostignuća u medicini. Iako prva ideja o antibioticima potiče s kraja 19. vijeka, tek 1942. godine je prvi put u humanoj medicini primjenjen antibiotik peniclin. Cefalosporini su otkriveni 1948. godine, a 1959. izolovana je 6-amniopenicilanska kisjelina, koja je postala polazna supstanca za sintezu brojnih penicilinskih polusintetskih antibiotika. Primjena ovih ljekova izmjenila je tok bolesti i prognozu mnogih infektivnih oboljenja. Antibiotici su supstance koje stvaraju niži mikroorganizmi, najčešće saprofitne bakterije i gljivice. Hemijskim promjenama u molekulu prirodnih antibiotika dobijeni su mnogi polusintetski derivati, koji imaju znatne prednosti u pogledu spektra antimikrobnog dejstva i podnošljivosti. Svaki hemioterapijski lijek djeluje na određenu vrstu prouzrokovača i stoga ima karakterističan spektar antimikrobnog dejstva. Sa praktičnog gledišta ovi ljekovi se dijele u dvije grupe, bakteriostatike i baktericide. Prvi inhibišu rastenje i razmnožavanje bakterija a drugi ih ubijaju. Kod mnogih ljekova iz ove grupe razlika između ova dva efekta je samo kvantitativna i zavisi od koncentracije lijeka na mejstu infekcije. Male koncentracije djeluju bakteriostatski a veće ih ubijaju.

Baktericidno dejstvo nastupa brzo i pogađa samo bakterije koje se dijele, tj. u periodu kada je njihov metabolizam najintezivniji. U stadijumu mirovanja bakterije su neosjetljive prema dejstvu lijeka. Iz tog razloga jedna doza lijeka čak i vrlo velika nije u stanju da eliminiše sve bakterije. U odsustvu lijeka mali broj preživjelih baktertija je u stanju da se oporavi i nastavi sa razmnožavanjem. Stoga je potrebno duže liječenje da bi se sprečilo razmnožavbanje ovih baktreija i izbjegla pojava recidiva bolesti. Postoje 4 mehanizma dejstva antibiotika na ćelije bakterija. 1. Inibicija sinteze ćelijskog zida Ova grupa antibiotika inhibira, odnosno zaustavlja stvaranje veza peptidoglikana u ćelijskom zidu patogena. Inhibicija se ostvaruje aktiviranjem enzima koji kida veze peptidoglikana i na taj način dolazi do degradacije zida. 2. Inhibicija sinteze proteina Do inhibicije sinteze proteina dolazi zbog prekida normalne aktivnosti ribosoma. 3. Inhibicija sinteze nukleinske kisjeline Ova grupa antibiotika djeluje direktnom degradacijom DNK i RNK molekula, ili se veže za enzime koji upravljaju replikacijom DNK, kao što je DNK polimeraza. 4. Inhibicija metabolizma Metabolizam je jedan od najvažnijih procesa svih organizama uz pomoć kojeg ćelije dolaze do energije za razne

druge procese. Ako se dogodi degradacija enzima koji učestvuju u metabolizmu, ćelije postaju nesposobne za normalno funkcioniranje. Primjena antibiotika je indikovana samo ako se pouzdano zna da je u pitanju bakterijska infekcija. Pošto ljekovi djeluju samo na određene vrste bakterija neophodna je specifična etiološka dijagnoza bolesti tj. poznavanje vrste bakterije koja je izazivač infekcije. To se može često utvrditi na osnovu kliničke slike i toka bolesti. Pored identifikovanja prouzrokovača, odnosno vrste bakterije koja je izazavala oboljenje, potrebno je da se ispita i njena osjetljivost prema ljekovima koji dolaze u obzir za liječenje, što znači da je potrebno uraditi antibiogram kad god je to moguće. Ovo je posebno značajno kod gram negativnih bakterija čija je osjetljivost prema pojedinim antibioticima promjenljiva. Upotreba ljekova kao dio procesa zdravstevene zaštite zavisi od ponašanja, kako onih koji ih obezbjeđuju i propisuju, tako i onih kojima su namjenjeni, odnosno onih koji koriste ljekove. Na taj proces veliki uticaj ima sistema zdravstevene zaštite, razvijenost zdravstvene službe, kulturni nivo i nivo zdravstvene svijesti stanovništva. Propisivanje lijeka od strane doktora simbolizuje njegovu volju da pomogne, izražava njegovu profesionalnu sposobnost i predstavlja uobičajen kraj konsultacije. Za pacijenta propisivanje lijeka simbolizuje interes doktora za njegovo stanje, dokazuje da je bio u pravu što se obratio za konsultaciju i opravdava njegovo poimanje boelsti. Samoliječenje je dosta raširena pojava, posebno kad su antibiotici u pitanju. Samoliječenje predstavlja prvi korak u procesu upotrebe ljekova. Prema nekim istraživanjima, samo mali broj pacijenata (10- 30%) se javlja doktoru kada uoči simptome bolesti. U ostalim slučajevima se, ili ne preduzima ništa ili se pribjegava samoliječenju, što je češće. U oba slučaja radi se o ocjeni pojedinca ili njegove bliže okoline da neće doći do ozbiljnih poremećaja, odnosno da će se stanje poboljšati lijekom koji sam izabere. Samoinicijativno liječenje je češće kod žena, starijih osoba i ekonomski bolje stojećih kategorija stanovništva. Samoinicijativno uzimanje ljekova je jedan od oblika ponašanja prema bolesti, odnosno načina na koji ljudi reaguju na bolest. Ono se najčešće zasniva na iskustvu stečenom u ranijoj sličnoj situaciji ili iskustvu rođaka ili priatelja, po tipu - tako je i meni bilo prošle godine, popio sam te i te kapsule i bilo mi je dobro. Pokušaj i ti. Nekritična primjena antibiotika i drugih antimikrobnih ljekova nosi sa sobom mnoge opasnosti, kao što su razvoj rezistentnih sojeva

bakterija, poremećaj normalne bakterijske flore i mogućnost superinfekcije, pojava preosjetljivosti prema antibiotiku (alergija) i nastupanje ozbiljnih toksičnih reakcija. Prilikom primjene ljekova potrebno je pridržavati se osnovnih principa antiifektivne terapije: - da se primjenjuju samo u određenim indikacijama tj. kad je u pitanju bakterijska infekcija. Banalne infekcije, koje su najčešće virusnog porijekla nisu indikacija za primjenu antibiotika - doziranje - suviše male ili nedovoljne doze lijeka su bez dejstva, one ne koriste bolesniku, ali doprinose razvoju rezistentnih sojeva. Velike doze mogu da djeluju toksično na organizam. - Trajanje terapije - od antibiotika se očekuje ne samo da otklone akutnu infekciju već i da spriječe recidive bolesti. Terapija s toga mora da traje dovoljno dugo i ne smije se prekidati prije nego što iščeznu znaci infekcije. Nepotrebno produžavanje terapije takođe podstiče razvoj rezistentnih klica i nosi ospasnost od superinfekcije. - Antibiotike je potrebno redovno uzimati prema preporučenim vremenskim intervalima. Za kraj: svrhe.

Izbjegavajte uzimanje antibiotika, naročito u profilaktičke Pijte ih redovno u preporučenoj dozi. Nemojte skraćivati ili produžavati dužinu liječenja.

“DRUŠTVO ZA BORBU PROTIV DIJABETESA“ OPŠTINE BIJELO POLJE

ZAŠTO GRAĐANI CRNE GORE NE DONIRAJU ORGANE? APEL I POZIV GRAĐANIMA CRNE GORE - DONIRAJ ORGAN-SPASI ŽIVOT

Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Društvo za borbu protiv dijabetesa Bijelo Polje

Bjelopoljsko „Društvo za borbu protiv dijabetesa”, ukazuje i upozorava na ekspanziju i „eksploziju”dijabetesa u našoj sredini, Crnoj Gori, regionu i svijetu. Sve veći broj dijabetičara, poslije dugogodišnjeg trajanja dijabetesa, kao komplikaciju dobije hronično zatajenje bubrežne funkcije, kada se liječenje mora nastaviti hemodijalizom ili još bolje, kvalitetnije, komfornije i jeftinije, liječenje transplantacijom (presađivanjem) bubrega od srodnika ili kadavera. Na programu hemodijalize u Crnoj Gori se nalazi više od dvjesta pacijenata, a taj broj će narednih godina biti sve veći, zbog ekspanzije bolesti koje dovode do oštećenja bubrežne funkcije, kao što su dijabetes, gojaznost, povišen krvni pritisak, policistični bubrezi, sistemske bolesti, autoimune i druge bolesti. Sve to može nadvladati postojeće kapacitete dijaliznih centara u Crnoj Gori i ugroziti finansijsku održivost Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, krovne zdravstvene institucije naše države. Crna Gora je

potpisala međudržavni Sporazum sa Hrvatskom o učlanjenju u „Eurotransplant”, tj. banku organa za Evropsku uniju, čime se otvorila šansa da naši građani budu transplantirani (bubreg, srce, jetra i drugi organi) preko ove institucije koja pokriva države sa oko 130 miliona stanovnika. Međutim, da bi dobijali organe, moramo i da dajemo organe, tj. mora da postoji reciprocitet u broju datih organa „Eurotransplantu” i broju izvršenih transplantacija naših građana u Hrvatskoj. Zato, bjelopoljsko Društvo želi da pomogne, prije svega dijabetičarima i drugima, pozivajući i apelujući da se što više promoviše i afirmiše ovo, inače najveće dostignuće u medicini, tj. transplantacija za naše građane. Donori i njihove porodice ne treba da se plaše, ako imaju neke predrasude, jer u sistemu „Eurotransplanta” apsolutno nema nikakvih zloupotreba. Život pacijenata na hemodijalizi je inače veoma težak, naporan, znatno otežava život i rad, utiče na komfor i kvalitet života, a uz to je

veoma skupa metoda liječenja hronične bubrežne insuficijencije. Jer, godišnja cijena dijalize za jednog pacijenta košta oko 25 hiljada eura, a kod transplantiranih osoba troškovi jednogodišnjeg liječenja su, da kažemo, samo oko 500 eura u odnosu na cijenu dijalize. Smrtnost pacijenata na dijalizi je veća od smrtnosti transplantiranih pacijenata. Ovim pozivom i apelom molimo građane Crne Gore i porodice čiji članovi, zbog bolesti ili nesreće, dođu u stanje moždane smrti i kada im nema spasa, da doniraju organe te osobe (kadavera). Tim činom spašavaju živote, dobiju se „novi životi” za 5-6 osoba, kojima su potrebni organi, koji nastavljaju da žive u tim osobama, umjesto da trunu u zemlji. Ovaj čin darivanja organa je civilizacijski čin, nadčovječansko, najhumanije i najplemenitije djelo i velika satisfakcija pred Bogom i svijetom, ako se već život pokojnika nije mogao spasiti. Mnoge države imaju veoma razvijenu svijest darivanja organa, a mi smo u Crnoj Gori nedovoljno edukovani i ne darujemo organe, ne želeći da pomažemo svoje građane. Na primjer u Španiji na crkvama piše: „ Organe ostavite na zemlji, ne trebaju vam na nebesima”. U Hrvatskoj postoji duga tradicija doniranja organa poslije smrti, kod njih je darivanje organa rutinska stvar, podrazumijeva se, oni to žele, tako da je po doniranju organa i transplantacijama Hrvatska u samom vrhu u Evropi. U Srbiji se takođe odvija intenzivna kampanja za doniranje organa na primarnom, sekundarnom i tercijernom nivou zdravstvene zaštite, zatim putem štampanih i elektronskih medija, bilborda, predavanja, edukacija građana, letaka, flajera. Zemlje Evropske unije imaju dugu tradiciju, razvijenu svijest, civilizovani su narodi po svim pitanjima, a naročito po pitanju doniranja organa i spašavanja ljudskih života. Za ovaj

sveti, plemeniti čin, kojim bi se približili Evropi i razvijenom savremenom shvatanju života i smrti, treba da se u Crnoj Gori vodi jača i intenzivnija kampanja, kao i izglasavanje Zakona o transplantacijama u Skupštini Crne Gore, po principu pretpostavljene saglasnosti. Možda neki poslanici nemaju lični, porodični ili politički interes da glasaju za ovaj Zakon i time pomognu preko 200 ljudi u Crnoj Gori kojima život zavisi od dijalize, i desetinama ljudi koji svakodnevno, da bi ostali u životu, moraju da započnu liječenje dijalizom, kao i onima koji čekaju jetru, srce, pluća, rožnjaču i druge oprgane. Osobe sa autoritetom treba da promovišu i pozivaju na darivanje-donorstvo organa i njihovo presađivanje (transplantacije), onima kome je to potrebno. Tu mislimo na štampane i elektronske medije, zdravstvene radnike, političare, vjerske poglavare i druge. Političari, kao što pozivaju građane da glasaju za njih i njihove partije, neka pozovu građane na zavještanje organa i njihovo darivanje poslije smrti. Vjerski poglavari u Crnoj Gori uživaju veliki autoritet i kredibilitet u svojim religijama i konfesijama, tako da bi njihov poziv svojim vjernicima bio pozitivan i uspješan, za vjernike bi bio znak dobročinstva, religijski i božanski čin. Očekujemo da će apel našeg Društva imati odjeka i probuditi želju i svijest građana da time čine dobra djela, da šire i jačaju ljubav prema ljudima kojima je to potrebno. Svaki čovjek će prije imati potrebu da mu treba organ ili nekom njegovom, nego da daje organ. Takođe, želimo da podignemo svijest građana u smislu doniranja (darivanja) organa poslije smrti, koja je do sada bila dosta niska. Bijelo Polje, 12. 08. 2014.

HIV, SIDA/AIDS - PITANJA I ODGOVORI (III) Prof. dr Bogdan Pajović Prof. dr Bogdanka Andrić OPORTUNISTIČKE INFEKCIJE RESPIRATORNOG SISTEMA Protozoa Pnerumocystis carini, najčešće iskorišćava pad imuniteta za svoje razmnožavanje, dovodeći do ozbiljne infekcije. Ako se ne liječi, može dovesti do smrtnog ishoda. Manifestuje se stalnim kašljem, isprekidanim disanjem, groznicom, bolovima u mišićima i zamorom. Promjene mogu nastati kao direktna posljedica dejstva HIV-a, ili drugih infektivnih agenasa. Najčešći simptom je uporna dijareja. Česta je kandidijaza usne duplje i dr. Oportunistički tumori kod SIDE, povezani su sa depresijom celularnog imuniteta (Kapošijev sarkom i non- Hodgkinov limfom). Kapošijev sarkom je oportunistički tumor, koji se manifestuje izraštajima na koži i sluzokožama, u vidu crvenkastih ili mrkih

čvorova ili ploča, koje su nešto čvršće od okoline. Javljaju se kod 30% svih slučajeva SIDE. KAKAV JE ISHOD AKO SE BOLEST RAZVIJE? Ako do infekcije sa HIV-om dođe, fatalni ishod bolesti je neminovan, zbog uništavanja imunog sistema i posljedičnog slabljenja imunog sistema, te pojave oportunističkih infekcija. SIDA je takvo oboljenje koje se ne može liječiti ali se može spriječiti. Nekoliko infekcija povezanih sa HIV-om (tuberkuloza, malarija, pneumonije izazvane sa pneumocystis carinii) su frekventne, a mogu se spriječiti preventivnim uzimanjem ljekova (hemoprofilaksom). Nakon završenog liječenja, hemoprofilaksom se može spriječiti ponovni nastanak bolesti (tuberkuloza, salmoneloza, criptococoza, pneumocystis carini pneumonija). ŠTA URADITI AKO SE POSUMNJA NA ZARAŽENOST HIV-om? Na osnovu potvrđenog rizičnog kontakta sa zaraženom osobom ili primjećenog jednog ili više znakova infekcije posumnja na zaraženost HIV-om, ŠTO ŠRIJE SE JAVITE LJEKARU. Što se prisustvo virusa ili bolesti ranije utvrdi, bolji su izgledi za liječenje. Za maloljetna lica, to treba da učine roditelji ili staratelji. KOME SE JAVITI? U našoj zemlji, prvo se treba javiti izabranom doktoru, koji će izdati uput za ljekara specijalistu za infektivne bolesti, Klinike za infektivne bolesti. U ovoj ustanovi, započinje kompletna dijagnostička procedura. NA KOJI NAČIN SE UTVRUJE DA LI JE OSOBA ZAISTA ZARAŽENA VIRUSOM SIDE? Dijagnoza se postavlja na osnovu:

- kliniÄ?ke slike, - epidemioloĹĄkih podataka, - laboratorijskih analiza.

JOÄ&#x2022;DJSBOB B TFSPMPĂ?LJN UFTUPWJNB J 1$3 NFUPEPN TF OF EFUFLUVKV TUWPSFOB BOUJUJKFMB J P UPNF TF WPEJ SBĘ&#x160;VOB Ă?UP KF V QSJMPH UBĘ&#x160;OPTUJ dijagnoze.

Indikacije za testiranje obuhvataju 3 kategorije: 1) Rizik za HIV infekciju. 2) KliniÄ?ke manifestacije HIV infekcije t "LVUOJ SFUSPWJSVTOJ TJOESPN t )SPOJĘ&#x160;OB )*7 CPMFTU J "*%4 3) Medicinska stanja (trudnoÄ&#x2021;a, transplantacija tkiva i organaâ&#x20AC;Ś) Laboratorijska dijagnostika obuhvata dvije grupe testova: 5FTUPWJNB TF PULSJWBKV "/5*5*+&-" OB WJSVT 4*%& 5P TV TUSVDture, koje stvara organizam, kao odgovor na prisustvo (infekciju) WJSVTB )*7 B "OUJUJKFMB OFNBKV [BĂ?UJUOP EFKTUWP LBP LPE NOPHJI drugih infekcija), veÄ&#x2021; samo svjedoÄ&#x2021;e, da je osoba inficirana WJSVTPN 4*%& EBLMF *OÄ&#x2022;DJSBOP KF POP MJDF LPKF V TWPKPK LSWJ JNB WJSVT 4*%& o Ä?ijem prisustvu svjedoÄ?e stvorena antitijela. U tom sluÄ?aju govori se o antitijelo pozitivnim osobama. - â&#x20AC;&#x153;Pozitivne osobeâ&#x20AC;? nijesu obavezno i oboljele osobe, ali su infektivne! %B CJ TF NBOJGFTUPWBMB CPMFTU USFCB EB QSPĂżF PESFĂżFOP vrijeme, tzv. â&#x20AC;&#x153;vrijeme inkubacijeâ&#x20AC;? (vrijeme od trenutka zaraĹžavanja do pojave znakova bolesti), koje u prosjeku iznosi 4 mjeseca do 6 godina. - Mnoge inficirane osobe stvaraju antitijela u roku od 2 â&#x20AC;&#x201C; 8 nedjelja nakon infekcije. - Kod nekih e antitijela neÄ&#x2021;e stvoriti ni nakon pola godine %PL WFPNB NBMJ CSPK JOÄ&#x2022;DJSBOJI MKVEJ OJLBEB OFĘ&#x2030;F stvoriti antitijela. 4BWSFNFOJ &MJTB TJTUFNJNJ * 1$3 NFUPEF EFUFLUVKV TQFDJÄ&#x2022;Ę&#x160;OJ QSPUFJO )*7 B PEOPTOP BOUJHFOF WJSVTB Ă?UP KF [OBĘ&#x160;BKBO doprinos preciznosti I sigurnosti dijagnostiÄ?kih metoda. Ljekar specijalista za infektivne bolesti, upuÄ&#x2021;uje pacijenta u PESFĂżFOV VTUBOPWV LPE OBT *OTUJUVU [B KBWOP [ESBWMKF HEKF TF TQSPWPEJ UFTUJSBOKF TFSPMPĂ?LJ UFTUPWJ * 1$3 NFUPEB DA LI SU OVI TESTOVI SIGURNI? DA LI MOGU BITI POGREĹ NI? Period â&#x20AC;&#x153;prozoraâ&#x20AC;? kod razliÄ?itih testova TEST I generacija ELISA III generacija ELISA (za detekciju antitijela) p24 Ag, DNK PCR RNK PCR IV generacija ELISA (detekcija At i Ag)

Period â&#x20AC;&#x153;prozoraâ&#x20AC;? 45 dana 21 dana 15-20 dana 10-15 dana 9 dana

5FTUPWJ TV TJHVSOJ B OBWFEFOJ MPHBSJUBN J[WPĂżFOKB BOBMJ[B PTJHVSBWB EB TF J[CKFHOV HSFĂ?LF %BOBT TF UBĘ&#x160;OP [OB LPMJLP J[OPTJ QFSJPE vQSP[PSBi LBEB KF PTPCB

Ĺ TA URADITI KAD SE DEFINITIVNO UTVRDI PRISUSTVO VIRUSA SIDE? U takvim sluÄ?ajevima, treba se pridrĹžavati tri naÄ?ela: 1. NE KLONUTI DUHOM /B QSWPN NKFTUV JOGPSNJTBUJ TF EFUBMKOP P JOGFLDJKJ /F J[PMPWBUJ TF J[ ESVĂ?UWB J PE ESVHJI PTPCB 1BĂ¤MKJWJN QPOBĂ?BOKFN V ESVĂ?UWV JTLB[BUJ TWPKV TWJKFTU J TBWKFTU i ne unositi nemir. 2. ZAĹ TITITI SEBE - Kloniti se infekcija, izbjegavanjem velikih skupova ljudi (opasnost od superinfekcija respiratornog sistema), prostora sa WFMJLPN WMBĂ¤OPĂ?Ę&#x2030;V WB[EVIB PQBTOPTU PE HMKJWJĘ&#x160;OJI JOGFLDJKB PUWPSFOJI LVQBMJĂ?UB OFPQSBOJI J VPQĂ?UF OFJTQSBWOJI Ă¤JWPUOJI OBNJSOJDB LBP J NKFTUB J PCMBTUJ TB MPĂ?JN IJHJKFOTLJN VTMPWJNB - Voditi zdrav naÄ?in Ĺživota ( u cilju jaÄ?anja odbrambenih snaga PSHBOJ[NB Ă?UP QPESB[VNJKFWB [ESBWV JTISBOV J[CKFHBWBOKF alkohola, duvana, izbjegavanje prevelikog sunÄ?anja i zraÄ?enja, izbjegavanje zamora i stresnih situacija. 3. ZAĹ TITITI DRUGE /F LPSJTUJUJ [BKFEOJĘ&#x160;LF Ă?QSJDFWF Ę&#x160;FULJDF [B [VCF Ă¤JMFUF BQBSBUF za brijanje. - Razgovarati sa svojim seksualnim partnerom o infekciji i preduzeti sve mjere opreza za siguran seks (upotreba kondoma). 4BPQĂ?UJUJ TWPN MKFLBSV J [VCBSV P JOGFLDJKJ Ĺ TA SE MOĹ˝E OÄ&#x152;EKIVATI OD TERAPIJE? -ANTIRETROVIRUSNA TERAPIJA (ART) Terapiju treba zapoÄ?eti joĹĄ u asimptomatskoj fazi infekcije, kada broj Th (CD4) limfocita padne <500 mm3 u krvi. LIJEÄ&#x152;ENJE I PROFILAKSA OPORTUNISTIÄ&#x152;KIH INFEKCIJA TERAPIJA OPORTUNISTIÄ&#x152;KIH TUMORA Koriste se antiretrovirusni ljekovi, hemoterapija, radijaciona terapija. TRUDNOÄ&#x2020;A I SIDA? Kod trudnica, faktori rizika koji poveÄ&#x2021;avaju verovatnoÄ&#x2021;u transNJTJKF WJSVTB 4*%& TB NBKLF OB EJKFUF TV 5SVEOJDF TB NBMJN CSPKFN $%

7JTPLF LPODFOUSBDJKF )*7 3/" - Prisustvo drugih aktivnih polno prenosivih bolesti 45%

- Ruptura plodovih ovojaka duĹža od 4h /FEPOFĂ?FOPTU %PKFOKF Ukoliko je HIV status majke nepoznat. Ukoliko je transmisiona profilaksa nekompletna. Ukoliko majka nije na transmisivnoj profilaksi tokom trudnoÄ&#x2021;e. 0E VLVQOPH CSPKB JOÄ&#x2022;DJSBOJI TB )*7 PN V TWJKFUV WJĂ?F PE NJMJPOB TV EKFDB *[ SFHJPOB $FOUSBMOF "GSJLF QPUJĘ&#x160;F PLP zaraĹžene djece u svijetu.

Ako u toku trudnoće majka povrijedi neki od unutrašnjih organa, beba joj iz materice šalje matične ćelije kako bi se oporavila.

Tijelo za jedan sat proizvede 180 miliona crvenih krvnih zrnaca.

Jedno od objašnjenja fobija kaže da su strahovi zapravo sjećanja koja su nam prenijeta preko naslijeđenih gena predaka.

Istraživači su u ljudskom pupku pronašli 1458 novih vrsta bakterija.

Čovjek može da preživi dva mjeseca bez hrane.

Naučno je dokazano da čak i mala doza osjećaja moći kod čovjeka utiče na promjene u mozgu. Uglavnom se radi o smanjenju empatije.

Ljudski mozak je u stanju da izvršava zadatke u toku REM faze sna, na primjer, da čuje i nauči novu muzičku numeru.

Prosječna osoba zaspe u roku od sedam minuta.

Jedan minut ljubljenja sagorijeva 6 kalorija.

Ljudsko tijelo sagori više kalorija na spavanju nego za vrijeme gledanja televizije.

Ljudsko tijelo koje je teško 70kg u sebi sadrži oko 0,2mg zlata.

Nošenje slušalica samo sat vremena, uvećava broj bakterija u uhu za 700 puta.

Med ulazi u krvotok samo 20 minuta nakon što smo ga pojeli.

Svake godine oko 98% atoma u našem tijelu bude zamijenjeno.

VITILIGO

-TERAPIJSKI VODIČ Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Privatna specijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti „Dr Kovačević”, Budva email: oliveraderma@gmail.com Etiopatogenetski mehanizam vitiliga još uvijek nije dovoljno istražen, što utiče na slab progres u dijagnostici i terapiji. Do sada, vodiči za terapiju postoje na nacionalnom nivou. Ova preporuka za terapiju za segmentalni i nesegmentalni vitiligo je ustanovljena od strane članova Vitiligo European Task Force (VETF). U ovkiru toga su sumirane preporuke koje se temelje na činjenicama i preporukama eksperata (S1 nivo), objavljene u Britanskom Dermatološkom Žurnalu (British Journal of Dermatology), 2013 godine. Vitiligo je najčešća bolest stečene depigmentacije koja zahvata 5% svjetske populacije, bez polnih i rasnih razlika pritom zahvatajući sve uzraste. Po definiciji donešenoj koncenzusom za generalizovani/vulgarni ili nesegmentalni vitiligo ( NSV) od strane Vitiligo European Task Force (VETF)-vitiligo vulgaris/ NSV je stečena hronična bolest pigmentacije koja se karakteriše bijelim plažama, često simetričnim, koje uvijek vremenom rastu, paralelno sa suštinskim gubitkom funkcionalnih epidermalnih i ponekad dlačnih folikularnih melanocita. Da bi se dobila sveobuhvatnija i tačnija definicija, potrebno je da ova definicija bude upotpunjena listom bolesti (stečenih generalizovanih hipomelanoza) koje mogu klinički da se preklapaju sa NSV, ali koje su jasno i dokazano poznatih etioloških faktora.U slučaju nepouzdanih dijagnoza, potrebne su dodatne neinvazivne i invazivne procedure. Segmentni vitiligo (SV) se opisno definiše kao NSV sa jednostranom distribucijom (asimetrični vitiligo), koji može

totalno ili parcijalno zahvatiti kožni segment (slično dermatomu). Neke specifične slike SV zahvataju pigmentni sistem dlačnog folikula. Samo jedan segment je zahvaćen kod većine pacijenata. U odnosu na terapiju i NSV topografske subtipove, može se reći da akralne lezije pokazuju najlošiji nivo odgovora. Razlika između SV i NSV može uticati na prognozu, od rezistencije do repigmentacije. Druge forme vitiliga (kao što je mukozalni ili očni vitiligo) može zahtjevati specifičan pristup, koji nije dovoljno detaljno opisan u ovom vodiču. Kada govorimo o terapiji, imunološki posredovana inflamatorna faza vitiliga zahtijeva bolje definisanje u smislu otkrivanja specifičnih prilaza usmjerenih na ovu vrlo značajnu fazu patogeneze vitiliga. Ova faza se najčešće i jedino otkriva kada se uzme biopsija kože sa margina lezije u progresiji. Stabilni vitiligo zahtjeva tretman za regeneraciju melanocita iz folikula dlake ili interfolikularnog prekurzora. U fazama procjene terapijskog pristupa, važno je uzeti u obzir godine, prethodne bolesti, posebno autoimune bolesti, prethodno upotrebljene lijekove, objektivne i subjektivne parametre. Kako se terapija primjenjuje dug vremenski period, pacijenti su često frustrirani neuspjehom prethodnih tretmana. Psihološki stres je čest. Plan liječenja treba komentarisati sa pacijentom da bi se dobio visok nivo saglasnosti. Neophodno je napomenuti da jedan dio terapija za vitiligo nije licenciran i može biti prepisan

samo “off-label”. Ako istorija bolesti pacijenta ili rutinski nalazi ukazuju na dodatne autoimune bolesti, preporučuju se i strogo sugerišu dodatna ispitivanja i konsultacije specijalista (npr. u slučaju autoimunog poliglandularnog sindroma).

TOPIKALNI KORTIKOSTEROIDI (TCS) Topikalni kortikosteroidi se upotrebljavaju od 1950-tih godina u smislu antiinflamatornih i imunomodulirajućih efekata. TCS i topikalni kalcineurin inhibitori se sada široko upotrebljavaju kao prva linija terapije za ograničene forme vitiliga. Efikasnost Ova vrsta terapije ima najbolje rezultate (75% repigmentacije) na suncu eksponiranim područjima (lice i vrat), tamnoj koži i svježim lezijama dok akralne lezije imaju loš odgovor na terapiju. U meta-analizi nehirurških terapija vitiliga, pronađena je skromna ali signifikantna efikasnost sa zadovoljavajućim rezultatom od 33% (16/48) u odnosu na 0% (0/48) u placebo grupi. Nije pronađena razlika u efikasnosti između klobetasola i takrolimusa kao i između između klobetasola i mometasona i pimekrolimusa, sem što TCS mogu biti manje efikasni za ekstrafacijalne lezije. Kada se upotrebljavaju u kraćem vremenskom periodu, TCS se pojavljuju kao siguran i efikasan tretman kako za odrasle tako i za djecu. Lokalne nus pojave (atropija kože, teleangiektazije, hipertrihoza, akneiformne erupcije i strije) visoko potentnih TCS su dobro poznate. Niže potentne klase TCS i novija klasa III TCS, kao što je mometason furoate i metilprednisolon aceponat su uglavnom izuzeti od ovih nus pojava. Nije postoji studija o optimalnoj dužini trajanja TCS terapije i diskontinuitetu terapije koji može dokazati terapeutski indeks.

sinergističku ulogu, ali studije dugotrajnije sigurnosti još uvijek nisu dostupne. Postoje kontroverze o mogućnosti indukovanja repigemantacije od strane TIM na UV zaštićenim područjima ili područjima prominencije kostiju. Dvije nasumične, duplo slijepe, lijevo-desno komparativne studije pokazuju da takrolimus nudi slične rezultate sa klobetasol propionatom 0,05% u terapiji kod djece. Pimekrolimus bi se mogao smatrati alternativnom terapijom klobetasolu. U otvorenoj randomizovanoj studiji upoređujući topikalni pimekrolimus i takrolimus, autori nisu uočili značajne razlike u efikasnosti. U drugoj studiji uočen je neznatno bolji odgovor na takrolimus nego na pimekrolimus, dok je u trećoj dobijen sličan odgovor na terapiju pretibijalnih lezija pod okluzijom preko noći. Jedna otvorena studija sugeriše superiornost tacrolimusau SV. Podaci o najefikasnijem tretmanu i šemi upotrebe je nešto što je potrebno predstaviti. Primjena tacrolimusa dva puta dnevno pokazuje veću efikasnost od njegove upotrebe samo jednom dnevno. Dužina upotrebe varira od 10 nedjelja do 18 mjeseci, a informacije o minimalnom ili idealnom terapijskom periodu kao i koristima od dugotrajne intermitentne upotrebe nisu dostupne.

KALCINEURIN INHIBITORI Od 2002. godine dobri efekti TCI su prijavljeni, posebno na mjestima gdje je prolongirana terapija potentnih TCS kontraindikovana. Takrolimus i pimekrolimus su topikalni a imunomodulišući makrolaktami (TIM) i djeluju kao TCI, utičući na aktivaciju /sazrijevanje T ćelija i posljedično inhibiciju produkcije citokina, kao što je tumor necrosis faktor (TNF) alfa. Dokazano je i povećanje migracije i diferemcijacije melanocita. Efikasnost Samo nekoliko studija je objavljeno, pokazujući uglavnom zadovoljavajuće rezultate u predjelu glave i vrata kod odraslih i djece. Izlaganje UV zračenju za vrijeme terapije TIM može igrati

Tolerancija Najčešće rane nus pojave TIM su lokalne reakciježarenje, svrab i eritem. Iako rijetko, prijavljene su i prolazne hiperpigmentacije. Udruživanje TIM I UV ekspozicije se uobičajeno ne preporučuje, prema upozorenju FDA pri upotrebi TIM kod atopijskog dermatitisa.

FOTOTERAPIJE FOTOHEMOTERAPIJE Fotohemoterapija psoralenom sa UVA radijacijom (PUVA) kombinuje upotrebu psoralena sa dugotalasnim (320340nm) zracima. Fotohemoterapija sa khellinom plus UVA radijacija (KUVA) kombinuje upotrebu khellina sa dugotalasnim (320-340nm) zracima. Psoraleni se mogu davati oralno ili topikalno (solucije, kremovi ili kupke) praćeno ekspozicijom UVA. PUVA inducirana stimulacija melanogeneze uključuje fotokonjugaciju psoralena i DNA dovodeći do proliferacije melanocita, povećavajući sintezu tirozinaze , formiranja i melanizacije melanozoma i podstiče transfer iz melanozoma u keratinocite.

UVB ZRAČENJE USKOG SPEKTRA I CILJANE FOTOTERAPIJE UVB uskog spektra zračenja (NB-UVB, 311 nm) predstavlja fototerapiju izbora za aktivni i/ili široko rasprostranjeni vitiligo. Nus pojave su manje česte nego kod PUVA terapije, a efikasnost u najgorem slučaju jednaka. Jedinice za ciljanu fototerapiju (Excimer laser ili lampa) dovode svjetlost UVB opsega (sa peak-om na 308 nm) i djelimično su upotrebljive za terapiju lokalizovane bolesti. Efikasnost Fotohemoterapije Repigmentacija je zapažena kod 70-80% pacijenata sa PUVA terapijom, ali kompletna repigmentacija samo kod 20% pacijenata. Relaps se može desiti kod 75% pacijenata poslije jedne ili dvije godine.Ne preporučuje se kod djece mlađe od 10-12 godina zbog rizika od retinalnog toksiciteta. Za oralnu PUVA terapiju se daje 8-methoxypsoralen ( 8-MOP; 0,6-0,8 mg/kg TM), 5-methoxypsoralen (5-MOP;1,2-1,8 mg/kg TM9 ili trimethylpsoralen (0,6 mg/kg TM)oralno, jedan do tri sata pre ekspozicije UVA. Pacijenti treba da nastave PUVA terapiju najmanje 6 mjeseci prije nego se ustanovi da su neresponderi, a 12-24 mjeseca je potrebno za postizanje maksimalne repigmentacije. Tamniji tipovi kože pokazuju maksimalni odgovor na PUVA terapiju, a maksimalnu repigmentaciju pokazuju pacijenti sa eritemom gradusa dva. Za topikalnu PUVA terapiju, tanak sloj 8-MOP krema ili masti u vrlo niskoj koncentraciji (0,001%) treba aplikovati 30 minuta prije UVA ekspozicije, sa mogućim daljim promjenama u koncentraciji. Prednosti topikalne terapije su manji broj terapija koje su potrebne i posljedično manja kumulativma doza UVA, manji nivo plazme, kao i manja sistemska i okularna fototo-

ksičnost. Loša strana ove terapije su ozbiljne reakcije u vidu stvaranja plikova, perilezionalne hiperpigmentacije i smanjena efikasnost u limitiranju progresije aktivnog širećeg vitiliga. KUVA upotrebljava khellin kao fotosenzibilizator, furanochrome ekstrakt biljke Amni visnaga (5,8-dimethoxy-2 methyl-4,5-furo-6,7 chromone) uz UVA zračenje. Nivo fototoksiciteta KUVA terapije je takav da je ovaj tretman siguran kao kućni tretman ili tretman uz prirodno izlaganje suncu, u dnevnom protokolu. Manje je mutagen i dovodi do manjeg tamnjenja normalne kože. Khellin se uzima oralno 100 mg dva sata prije tretmana. Efikasnost se upoređuje sa PUVA efikasnošću , ali je ograničen zato što oko 30% pacijenata pokazuje intoksikaciju jetre (citolizu). Khellin takođe može biti topikalno aplikovan u hidrantnim kremovima ili karbopol gelu u koncentraciji 3-5%. Sistemska KUVA se danas uglavnom rijetko primjenjuje. Topijska “KUVA uz sunce” se povremeno upotrebljava u sunčanim zemljama, ali efikasnost nije još, u poređenju sa drugim terapeutskim modalitetima, izmjerena.

UVB USKOG SPEKTRA ZA CIJELO TIJELO I CILJANE TERAPIJE. UVB terapiju uskog spektra je lako sprovesti, ali je teže odrediti odgovarajuću dozu za optimalne rezultate. Pacijenti sa vitiligom se tradicionalno svrstavaju u fototip kože I, pa se posljedično tretiraju sa vrlo malim dozama NB-UVB ( 150-250 mJ/cm2). Minimalna eritematozna doza (MED) kod oboljelih od vitiliga iznosi, za područje kože zahvaćene vitiligom samo 35% od MED normalne kože iste individue, što sugeriše fotoadaptaciju. Tretman se obično sprovodi 2-3 puta nedjeljno dok ne otpočne repigmentacija. UVB uskog spektra se smatra efikasnijom od ostalih vidova fototerapije- redukcija depigmentacije, boja postignute repigmentacije i broj relapsa pokazuju mnogo bolje rezultate nego kod PUVA terapije, tako da se NB-UVB smatra prvom linijom tretmana za NSV. Nove terapeutske jedinice dovode svijetlo visokog toka, lasersko ili inkoherentno, selektivno do lezija. Visoka energija izvora monohromatske svjetlosti izaziva brzu indukciju repigmentacije i potrebno je svega nekoliko tretmana za razliku od konvencionalne NB-UVB. Nove studije pokazuju veliku efikasnost 308 nm excimer lasera u odnosu na NB-UVB. Tolerancija fototerapije Poznat je rizik od maligniteta kože nakon dugog vremena nakon PUVA terapije. NB-UVB se dobro toleriše. Najčešća nus pojava je eritem zavistan od fototipa kože I doze koji se dešava najčešće nakon 12-24 sata poslije zračenja i povuče se do sljedeće intervencije. Mala doza eritema je generalno dobar vodič za tačnije doziranje zračenja. Kako se ove nus pojave mogu desiti samo na područjima zahvaćene kože vitiligom, na relativno malim područjima u odnosu na cjelokupnu kožu, ne mogu uticati na opšte stanje zdravlja pacijenta. Za fototerapiju vitiligom zahvaćene dječje kože potreban je poseban oprez. Nastavak u sljedećem broju

Specijalizirajući se od samog početka u njezi osjetljive, suve i atopiji sklone kože, Dermatološka laboratorija Uriage nastoji zadovoljiti očekivanja zdravstva, ljekara, dermatologa i farmaceuta na području higijene i njege kože. Danas Uriage pokriva osnovne potrebe kože u svim životnim razdobljima i osigurava kompletnu liniju hipoalergenih proizvoda temeljenih na termalnoj vodi Uriage.

Termalna voda URIAGE

Cicactive krema

Pruriced krem Za suva područja kože

Pruriced gel Za dlakava područja Dermatitis povezan sa svrabežom (atopijski dermatitis,keratoza i vodene boginje). Kod alergijskih reakcija na sunce

MEDITAS d.o.o.

--------------------------------

Podstiču obnavljanje kože - za sva površinska oštećenja kože - opekotine - ogrebotine - manji hirurški zahvati - dermoabrazija - tretman tečnim azotom - radioterapija

--------------------------------

Cicactive gel

Cu Zn gel Čisti, dezinfekuje i smanjuje iritacije kože

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Sunce i zdravlje (II) Dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene, uži specijalista dijetoterapije Dom zdravlja, Bar

Nakon izlaganja kože suncu ona pocrveni. Dakle, takozvani “Solarni eritem”, odnosno crvenilo kože se javlja nakon latentnog perioda od 2-8 sati nakon izlaganja kože Suncu. Traje 12-24 sata, a može biti praćen I otokom, vezikulama, deskvamacijom (ljuštenjem), što zavisi od nas samih, odnosno od ponašanja u odnosu na UV zračenje. Posle eritema dolazi do pigmentacije I zadebljanja rožnatog sloja kože koje štiti kožu od daljih eritemskih I histopatoloških promena. Maksimalna osetljivost kože je na 295nm. Hronična izloženost UV radijaciji predstavlja rizik za pojavu karcinoma kože. U cilju prevencije negativnih zdravstvenih efekata UV zračenja definisan je globalni solarni UV Indeks (UVI). On predstavlja meru jačine UV zračenja na površini Zemlje i indikator potencijala za oštećenja kože. On je veoma dobar parametar za podizanje nivoa svesti javnosti i upozorenje o potrebi upotrebe zaštitnih mera kada smo izloženi UV zračenju. UVI je definisan od strane Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), Svetske meteorološke organizacije (VMO), Međunarodne komisije za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) i Nemačkog Saveznog zavoda za zaštitu od zračenja (Bundesamt fur Strahlenschutz, BFS). Nabrojane organizacije su napravile praktičan vodič namenjen nacionalnim i lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama aktivnih u oblasti prevencije raka kože, kao i meteorološkim službama i medijima koji izveštavaju o UVI.

Globalni Solarni UV Indeks (UVI) opisuje nivo sunčevog UV zračenja na Zemljinoj površini. Vrednosti indeksa su u rasponu od nule naviše i to - veća vrednost indeksa predstavlja veći potencijal za oštećenja kože i oka, a za kraće vreme. Uočena povećana učestalost raka kože širom sveta je snažno povezana sa preteranim izlaganjem sunčevom UV zračenju. To takođe može biti povezano sa upotrebom veštačkih izvora UV zračenja. Istraživanja pokazuju da lične navike u odnosu na izlaganje Suncu čine važan individualni faktor rizika za negativne efekte UV zračenja. Zato je UVI značajna mera za podizanje svesti javnosti o rizicima od prekomernog izlaganja UV zračenju, i potrebi primene zaštitnih mera. Objašnjenja I upozorenja da se smanji vreme izlaganja suncu može da smanji negativan efekat na zdravlje i samim tim da značajno smanji troškove zdravstvene zaštite. Ovaj edukativni alat se koristi kao sastavni deo programa informisanja javnosti o zdravstvenim rizicima UV zračenja i za zaštitu od sunca, sa ciljem da se promene stavovi i ponašanje u vezi sa UV zračenjem. UVI treba da informiše ljude o opsegu UV zračenja I indukovanim zdravstvenim efektima, uključujući opekotine, rak kože, starenje kože, efekte na oku i imuni sistem, a posebno visoko-eksponirane grupe unutar populacije npr. deca, stari i turisti. Treba naglasiti da je rizik od negativnih zdravstvenih efekata od UV radijacije je kumulativan, i to izloženost u svakodnevnom životu može biti jednako važna kao izloženost tokom odmora u sunčanim vremenskim uslovima.

Tabela br.2 - Vrednosti UVI I mere zaštite UV indeks

Vrednost

Oznaka

Mere zaštite

˂2

Niska

3-5

Umerena

Nosite naočare, šešir; pamučnu odeću koja prekriva veći deo tela; koristite kremu za zaštitu od Sunca (sa najmanje 15 faktorom); ili potražite senku (hladovinu)

6-7

Visoka

Nosite naočare, šešir; pamučnu odeću koja prekriva veći deo tela; koristite kremu za zaštitu od Sunca (sa najmanje 15 faktorom); ili potražite senku (hladovinu); ostanite unutra od 10 do 14 časova

8-10

Veoma visoka

Ostanite unutra od 10 do 15 ako ikako možete, ili koristite sve kao u prethodnom slučaju

˃ 11

Ekstremno visoka

Ostanite unutra od 10 do 17 ako ikako možete, ili koristite sve kao u prethodnom slučaju

Možete ostati napolju sa minimalnim merama zaštite

Nivoi UV zračenja, a samim tim i vrednosti indeksa variraju tokom dana. U izveštavanju o UVI najveći akcenat se stavlja na maksimalni nivo UV zračenja za taj dan. Kod nas se kao I u mnogim zemljama o UVI izveštava u sklopu vremenske prognoze u novinama, na TV i na radiju. Međutim, to se obično radi samo tokom letnjih meseci. Istraživanja pokazuju da je veliki procenat javnosti svestan postojanja UVI ali ne razume njegovo značenje ili korist. UVI je jasno definisan kao edukativno sredstvo, a njegova upotreba mora da se zasniva na efikasnoj komunikaciji sa javnošću i medijima. Neophodno je jednostavno informisanje o vrednostima UVI I u odnosu na te vrednosti primenniti mere zaštite. Krajnji cilj je prihvatanje UVI kao svakodnevne korisne informacije, od strane opšte javnosti. Da bi se ovo postiglo, poruka mora da bude jednostavna i lako razumljiva. Izveštavanje o UVI će omogućiti ljudima da preporuke primene u praksi i prihvate UVI kao vodič za zdravo ponašanje na Suncu.

Nekoliko podsećanja: - Čak i kada je vaša koža preplanula, ograničite izlaganje Suncu tokom podneva. - Opekotina je znak da je vaša koža je predozirana UV

zračenjem. - Nosite naočare za sunce, šešir širokog oboda, tanku svetlu odeću od prirodnih materijala i često nanosite kremu za sunčanje SPF 15. Primena zaštitnih krema nije sredstvo za produženje boravka na suncu, već samo da se smanji zdravstveni rizik od UV zračenja. - UV zračenje prodire kroz oblake. - Zapamtite UV zračenje se ne vidi I ne oseća pa nemojte da vas zavaraju blage temperature. - Produženo izlaganje suncu u detinjstvu povećava rizik od raka kože kasnije u životu i može da prouzrokuje ozbiljne probleme na oku. - Sva deca ispod 15 godina starosti imaju osetljivu kožu i oči - štite ih i budite im primer! - Deca do godinu dana se ne smeju izlagati direktnom suncu! - Podržite decu u korišćenju zaštite od sunca i neka prave pauze u hladu! - Jednostavan način da odredite koliko ste izloženi UV zračenju je na osnovu veličine vaše senke: ako je senka visočija od vas (rano ujutru i kasno posle podne), izloženost je niska; ako je vaša senka manja od vas (oko podneva) izloženi ste visokom nivou UV zračenja (potražite hladovinu, zaštite kožu i oči).

PMS I SISTEMSKA

KANDIDA Dr Snežana Tomić, homeopat PMS ili PreMenstrualni Sindrom je stanje koje utiče na život mnogih žena, a odnosi se na mjesečni ciklus, odnosno lutealnu fazu ciklusa, period od ovulacije pa do sljedećeg ciklusa. Iako se u nekim slučajevima javlja i dvije nedjelje prije, uobičajeno je da počinje nekoliko dana prije menstruacije. Period hormonskih promjena koje žena proživljava može potrajati, a to može uticati na odnos sa partnerom i ostalim ukućanima, budući da su promjene raspoloženja česta pojava. Koji su to simptomi koji utiču na psihofizičko stanje žene u PMS-u: 1. Nagle i česte promjene raspoloženja, plačljivost, bijes, depresija. 2. Anksioznost, uznemirenost. 3. Nesanica. 4. Zamor, bezvoljnost. 5. Nadutost trbuha. 6. Glavobolja. 7. Osjetljive ili bolne grudi. 8. Akne. 9. Zadržavanje vode, otečenost, podbulost. 10. Pojačan apetit, žudnja za slatkišima i tjesteninama. Razlozi za PMS mogu biti brojni i ovo su neki od njih: 1. Stres. 2. Genetska predispozicija.

NVO „EVROPSKI DOM“-TIVAT

Nevladina organizacija „Evropski dom“ Tivat (EDT) osnovana je 23. decembra 2000. godine sa ciljem promovisanja evropske ideje, informisanja građana o evropskim integracijama, predstavljanja Evrope i njenih standarda građanima Crne Gore, kao i predstavljanja naše zemlje Evropi. Poseban predmet interesovanja članova EDT-a od osnivanja je zaštita životne sredine. Za osnivanje NVO „Evropski dom“ najzaslužnija je sestrinska hrvatska udruga „Europski dom Dubrovnik“. Posljednjih 6-7 godina EDT se bavi problematikom djece sa teškoćama u razvoju. Okupljajući njihove roditelje nastojimo da djeci zajedno omogućimo potpuniji i sadržajniji život. Misija NVO „Evropski dom“ je podsticanje razvoja društva u skladu sa evropskim i standardima savremenog svijeta, posebno u oblastima zaštite životne sredine, kao i obezbjeđivanje ostvarivanja prava i boljeg života za najosjetljiviji dio populacije, djecu sa posebnim potrebama, kroz osnaživanje građanskog aktivizma.

PROJEKTI Prvi projekat Evropskog doma bio je posvećen obnavljanju i očuvanju gradskog parka pod nazivom „Veliki gradski park Tivat-zaboravljena ljepota“ (2001), kome se uvijek vraćamo. Iste godine organizovan je i međunarodni seminar „Proširenje EU na Jugoistočnu Evropu“. Među prvima u Crnoj Gori započeli smo obilježavanje Dana Evrope. U saradnji sa Radio Tivtom, koji redovno prati sve aktivnosti NVO „Evropski dom“, realizovali smo projekat „Evropa-naš dom“ (ciklus radio emisija koji se emitovao od 20032005. godine), a veoma uspješan projekat bio je i „Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji“ (ciklus tribina realizovanih u periodu od 2002-2005. godine), na kojima su učestvovali stručnjaci iz zemlje i inostranstva. Eksperti iz različitih oblasti govorili su na tribinama, a jedan od najznačajnijih bio je tadašnji zamjenik šefa

Delegacije EU za Srbiju i Crnu Goru, Jan Vilem Blankert. Projekat pod nazivom „Vaše stablo u našem parku“ započet je 2007. godine i još uvijek traje. Njegov osnovni cilj je da se građani i organizacije uključe u održavanje i njegu parka tako što će povodom nekog značajnog događaja zasaditi stablo u parku. „I ja bih u EU“ prvi je projekat koji je NVO „Evropski dom“ realizovala sa ciljem pomoći djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju. U ovom projektu učestvovali su doktori i predstavnici udruženja roditelja iz Crne Gore i inostranstva. Pored tribina na temu različitih oboljenja, njihovog liječenja, tretmana i pomoći porodicama, organizovane su i zajedničke aktivnosti djece sa smetnjama u razvoju i djece nesmetanog razvoja, kao što su Koncert za prijatelje, Trčimo za prijatelje i slično. U okviru ovog projekta započeli smo sa prikupljanjem sredstava za Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju. Veoma je pohvalno reći da se ovoj akciji odazvao veliki broj građana, institucija i preduzeća. „Ekološki kalendar“ realizovan je u periodu od 2009. do 2010. godine, a odnosio se na obilježavanje dana u godini koji su posvećeni zaštiti životne sredine. Projekat „Naš svijet“, posvetili smo istoimenoj izložbi fotografija djece sa teškoćama u razvoju, čiji je autor poznati tivatski fotograf Srećko Krasan. Izlozbu je otvorio Bendžamin Perks, šef kancelarije UNICEF u Crnoj Gori. „Art-funradionice“ organizovali smo sa ciljem upoznavanja djece sa smetnjama u razvoju sa svijetom umjetnosti i otkrivanju njihovih talenata. U okviru ovog projekta organizovali smo muzičke, likovne, lutkarsko-pozorišne i govorno-literarne radionice na kojima su učestvovali profesori umjetnosti, profesionalni lutkari i umjetnici. Zahvaljujući saradnji sa Opštinom Tivat i brojnim dona-

torima, posljednje dvije godine u prostorijama nevladine organizacije, sa djecom sa smetnjama u razvoju rade defektolog i fizioterapeut. Tokom posljednjih godinu dana, pod pokroviteljstvom Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, sprovodili smo javne radove u kojima su bili angažovani asistenti za pomoć djeci sa smetnjama u razvoju u školi i kod kuće. Zahvaljujući saradnji sa udruženjem paraplegičara iz Budve, a pod pokroviteljstvom Opštine Tivat, obezbjedili smo djeci sa smetnjama u razvoju redovan odlazak na bazen tokom mjeseci kada ne mogu da koriste plažu i more. Organizovali smo im i izlete, kao i proslave rođendana. Ono što sa nestrpljenjem isčekujemo je početak izgradnje Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, za koji smo pokušavali da nađemo privremenu lokaciju, ali na žalost u tome nijesmo uspjeli, tako da nam samo preostaje da se nadamo da će se sa izgradnjom što prije krenuti. U međuvremenu će članovi „Evropskog doma“ nastaviti sa organizovanjem tretmana, radionica i izleta za djecu, kao i sa aktivnostima vezanim za ekologiju i razvoj drustva. „Evropski dom Tivat“ član je mreža „Naša inicijativa“ i „Zeleno je In“, kao i koalicije NVO „Saradnjom do cilja“. Pored pomenute podrške, veoma dobru saradnju imamo sa OŠ „Drago Milović“, Muzičkom školom u Tivtu, Turističkom organizacijom , Centrom za kulturu i Domom zdravlja u Tivtu, NVO „Expeditio“, „Mladi i zdravlje“, KZU „Napredak“, „Djeca Tivta“, CRNVO, preduzećem „Adriatic Marinas“, te „Orascom“, HTP „Primorje“, klapom „Jadran“ i tivatskim slikarima. Veliki je broj onih koje treba pomenuti zbog čega postoji mogućnost da smo nekoga izostavili. Veoma smo zahvalni na podršći i saradnji i svima onima koje smo propustili da pomenemo. Marijana Mišić Škanata, predsjednica

ULOGA PSIHOSOCIJALNOG

MODELA U PSIHIJATRIJI

Prof. dr Mirko Peković, neuropsihijatar Zna se već podavno, da u genezi mentalnih poremećaja opstojava više konceptualnih modela. Jedan od nezaobilaznih je svakako i psihosocijalni model. Sa pozicije ovog modela duševno oboljeloj osobi pristupa se u njegovoj mikrosocijalnoj sredini. To podrazumijeva dijadu, koju čine poprodica, grupa, organizacija, mjesna zajednica i šira društvena zajednica (komuna). Osnovno polazište ovog modela je da je čovjek socijalno biće, te je tako pojednca nužno tumačiti i posmatrati u ravni konkretnog socijalnog supstrata. To znači da ovaj model pledira na odnosu (transakciji) između pojedinca i konkretnih ljudi koji ga okružuju, kao i na implikacijama ovog modela u nastanku, razvoju ili prestnku duševnog poremećaja. Ovaj model zagovara tezu da je duševni poremećaj disfunkcija komunikacija, koji postoji i traje u konkretnom socijalnom polju (miljeu) i interpersonalnim relacijama. Prema nekima, sredina (mikrosocijalna sredina) je kriva za nastanak mnogih duševnih poremaćaja, a po drugima sredina je žrtva pojedinaca. Pomirljivo mišljenje pristupa realnije nastanku duševnih poremećaja, sa tezom na ravnomjernu odgovornost za poremećaje između sredine i pojedinca. Inače, ovaj model polazi od stanovišta da je normalnost prilagođenost socijalnom sistemu koji okružuje pojedinca, s tim što treba respektovati transakcione relacije i pravila koje u njemu postoje. Iz ovog modela proistekla je i grupna psihoterapija, porodična terapija, socioterapija i terapijska zajeednica (komuna). Grupna terapija i terapijska zajednica (komuna) su zasnovane na prtpostavci da se u vještački stvorenim zajednicama mogu

uspostaviti interpresonalni odnosi koji mogu imati ljekovite efekte. Psihosocijalni model postulira da je osnovna jedinica u pristupu duševno oboljelom pojedincu transakcija - komunikacioni čin koji obuhvata najmanje dvije osobe (dijada), a koji se sastoji od komunikacionog stimulusa i komunikacionog odgovora. Podrazumijeva se da ni stimulus ni odgovor ne mogu se razumjeti jedan bez drugoga, jer su međuzavisni. Shodno tome, duševni poremećaj se može razumjeti kao komunikacija koja ima smisla samo u okviru datog interpresonalnog konteksta. Dakle, zastupnici ovog modela vjeruju da duševni poremećaji, ma koliko izgledali iracionalni, oni su vazda u konkretnom kontekstu, te imaju određenu logiku i svrhu. Slijedi rezon da je uloga psihosocijalnog modela usmjerena na detekciji onih transakcija koje su povezane sa duševnim poremećajem. Transakcije su brojne. One mogu dijete da predisponiraju za duševni poremećaj kroz proces učenja, internalizacije i programiranja. Potom, transakcije mogu neposredno da utiču na manifestaciju duševnog poremećaja (provokacije ,stresori, traumatizmi, životni događaji i slično). Transakcije i mikrosocijalna sredina mogu da održavaju ili čak potenciraju duševni poremećaj, označavajući društevenu ulogu poremećenog pojedinca (etiketiranje, stigmatizovanje i srugo). Putem, terapijske transakcije terapeut može da onemogućava disfunkcionalnu komunikaciju, čime pozitivno utiče na oboljelu osobu. Znači, ovaj pristup je usmjeren na otkrivanju onih transakcija koje su povezane i koje utiču na duševni poremećaj. Iako nedovoljno konzistentni i neuobličeni, ovi pristupi rasvjetljavaju veoma bitne mehanizme koji doprinose boljem shvatanju duševnih poremećaja. Važno je istaći da, tek pojavom psihosocijalnog modela u psihijatriji postoje šanse za uobličavanje jedne adekvatne terorije i prakse prevencije duševnih poremećaja. Razvijanjem ovog modela u savremenoj psihijatriji razvila se posebna škola - „socijalna psihijatriuja“, a psihijatri dobijaju značajnog saradnika u psihijatrijskom i socijalnom radniku.

ŽIVOT SA TINEJDŽEROM

NASILNIKOM Svetlana Tanya Friche Metnoia Institut za psihologiju, London UK i privatna praksa Razgovarajući sa nastavnicima i roditeljima postala sam svjesna uznemiravajućeg porasta nasilja među adolescentima koji su agresori, a roditelji i nastavnici su njihove žrtve. Ovakva vrsta ponašanja nije postojala 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka, ali je od tada porasla do nivoa alarmantnosti. Iz iskustva sam zaključila da ovakva vrsta ponašanja nije vezana samo za problematičnu djecu iz disfunkcionalnih porodica. To je problem koji se javlja kod svih socijalnih i ekonomskih grupa. Iz brojnih razloga roditelji se nerado obraćaju za pomoć. Najteža i najbolnija stvar za svakog roditelja je da prizna da ga sopstveno dijete zlostavlja. Najčešći razlog tome je bojazan od dobijanja etikete lošeg roditelja, kao i posramljenost zbog nemogućnosti suočavanja sa ulogom roditelja. Razumljivo je što roditelji nijesu voljni da svom djetetu pripišu karakteristike kriminalca. Problematično i buntovno ponašanje u adolescentskoj dobi opravdani su i očekivani do jedne granice, ali problem nastaje kada to ponašanje preraste u nasilje. Veoma je bitno znati da se promjene ponašanje mogu desiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali postavljanje granica u adolescenciji mnogo je teže nego u mlađim uzrastima. Od krucijalnog značaja je roditeljkska intervencija u ranom djetinjstvu. Velikom broju djece koji imaju problem agresivnog ponašanja prijeti opasnost od poremećaja ponašanja. Poremećaj ponašanja je stanje u kome pojedinac konstantno zanemaruje društvene norme i prava drugih ljudi. Simptomi poremaćaja ponašanja su: sklonost ka laganju i krađi, oktutno ponašanje prema životinjama i ljudima, emotivno i fizičko nasilje kao i svjesno uništavanje imovine. Postoje brojne teorije o tome zašto je došlo do naglog

porasta adolescentskog nasilja. Neke od njih su: anksioznost zbog posla ili nezaposlenosti, odsustvo roditelja i definisanih granica dozvoljenog, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, konflikti među roditeljima, neinformisanost roditelja o okruženju svojih tinejdžera i nemogućnost kontrolisanja njihovog pristupa internetu i društvenim mrežama i desenzitizacija usljed izlaganja erotskom i nasilnom televizijskom sadržaju. Veoma je bitno stvoriti okruženje u kome mlada osoba može da vježba kontrolu. Teško je ubijediti razuzdanog tinejdžera da posjeti doktora ili psihoterapeuta jer njegovi roditelji ili nastavnici smatraju da postoji problem. Postoji nevidljivi hendikep koji funkcioniše na individualnom psihološkom nivou. Taj hendikep može biti posljedica razbijanja tradicionalnog načina vaspitanja i prihvatanja načina vaspitanja u kome se djeca smatraju jednakim kao roditelji, ili njinovim prijateljima, posljedica situacije u kojoj jedan roditelj poništava odluku drugog tako da djeca nemaju čvrsto određene granice ponašanja, bojazan roditelja da djetetu kažu „ne“ da ne bi ono napravilo neku scenu, ili posljedica želje roditelja da njihovo dijete ima sve što oni u djetinjstvu nijesu imali. Roditelji gube kontrolu nad djecom jer nijesu postavili jasnu disciplinarnu strukturu dok su djeca mala. Na taj način djeca postaju dominantnija od roditelja i shvataju da mogu lako da manipulišu njima. Često djeca koja u djetinjstvu nijesu imala granice dozvoljenog ponašanja, ostaju u toj fazi infantilnosti, kasnije vjerujući da su oni centar univerzuma. Pravilno odgajanje djeteta je ključno. Veoma je bitno proći sa djetetom u ranoj fazi razvoja kroz različite situacija i

uvesti pravila i modele ponašanja, tako da će u adolescentskoj dobi ono biti u mogućnosti da na osnovu tih pravila izgradi sopstvene obrasce ponašanja. Pravilan razvoj djeteta jednak je dobro postavljenim temeljima kuće. Ukoliko su temelji klimavi biće problema. Bitno je suočiti se sa problemima prije nego što postanu preozbiljni. Emocionalno ponašanje je reakcija na druge ljude. Asocijalnost je često povezana sa depresijom. Individua koja pati od psihosomatskog oboljenja može da ima napade bijesa. Međutim, svi mladi ljudi sa antisocijalnim problemima u ponašanju imaju jednu stvar zajedničku, a to je nedostatak samopoštovanja koje se može manifestovati na različite načine. Često smo skloni da pretpostavimo da se svi osjećaju isto, ali to je daleko od istine. Nažalost, mnogi ljudi ne iskuse onu vrstu djetinjstva koja im obezbjeđuje neophodnu osnovu za razvoj samopouzdanja. Postoje indikacije da veliki broj djece koja nemaju dobru osnovu za dalji život često razviju osjećaj nesigurnosti. Ta vrsta nesigurnosti nije patološko stanje, ali predstavlja indikator poteškoća koje ta djeca imaju u upravljanju sopstvenim osjećanjima. Zdravstveni i socijalni radnici koji rade sa depresivnim, mentalno oboljelim ili osobama sa kriminalnim problemima, svjesni su koliko je stvarno teško tim ljudima da uspostave emotivni balans. Kao potencijalne žrtve nasilnih tinjedžera često im se suprostavljamo prijetnjama. Mi ih odbacujemo od sebe i odnosimo se prema njima kao prema huliganima, ubicama i lopovima. Naš stav prema takvim osobama je da ne treba da brinemo o njima jer njih nije briga za nas. Teško je razumjeti kako osjećaj humanosti možemo do te mjere izgubiti. Odgovor na probleme leži u činjenici da nasilnički nastrojena djeca u ranoj fazi razvoja nijesu imala čvrstu vezu sa roditeljima koja se bazirala na podršci iz koje bi naučili da saosjećaju sa drugima.

Kao što sam ranije napomenula, labave veze između roditelja i djece najčešće su posljedica nemogućnosti roditelja da na pravi način odgovore potrebama djeteta. Čest razlog tome je nemogućnost roditelja da kontrolišu bijes i tako ga prenose na svoju djecu. U novije vrijeme veoma se cijeni suštinski bitan faktor baziran na pozitivnom iskustvu u djetinjstvu. Ranije su se antisocijalni problemi u ponašanju smatrali povezanim sa nedostatkom fenotipa u genetskom materijalu, dok se danas više pažnje obraća na iskustva iz djetinjstva. Ako individua ima klimav emotivni okvir, veoma teško će se izboriti sa stresom i emotivnim usponima i padovima u životu. Tinejdžeri koji imaju nizak nivo samopoštovanja i poteškoće u upravljanju svojim osjećanjima uglavnom su veoma egocentrični. Njihova agresija posljedica je ovakvog njihovog emotivnog stanja. Može se ispoljiti u vidu prinude, da bi natjerali druge da ispune njihove potrebe. Zavisnost od hrane, alkohola i droga simptomi su konstantne potrage za nekim ili nečiim što će regulisati njihova osjećanja umjesto njih. Kao što sam i ranije rekla, mnogi problemi i mentalni poremećaji imaju korjene u djetinjstvu. Odnos prema djeci u ranom djetinjstvu, način na koji ih volimo i cijenimo igraju ključnu ulogu u formiranju njihovog karaktera. Moramo uzeti u obzir i nasljeđe neadekvatnog ponašanja prema djeci, koje se prenosi sa generacije na generaciju. Djeca koja su odrasla u ne baš prijatnim uslovima neće se mnogo drugačije ponašati prema svojoj djeci. Veoma je bitno zaustaviti ovakve obrasce ponašanja prema djeci. Vjerujem da treba nešto da uradimo. Današnja djeca u vremenu koje dolazi biće odrasli ljudi koji će upravljati našom zemljom, industrijom i koji će brinuti o nama kada ostarimo. Kakvi će to oni ljudi postati? Da li će biti dovoljno emotivno uravnoteženi?

Grafomotorika Priredila: Dragana MarkoviÄ&#x2021;, spec. predĹĄkolske pedagogije Grafomotorika je sposobnost drĹžanja olovke i pisanja, odnosno motoriÄ?ka sposobnost pisanja slova. O njoj najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e govorimo prije djetetova polaska u ĹĄkolu. Veliki broj djece poznaje slova i brojke i prije polaska u ĹĄkolu, a neka djeca ih znaju i pisati. No, veÄ&#x2021;ina djece usvojiÄ&#x2021;e tehniku pisanja u prvom razredu. Za usvajanje te sloĹžene vjeĹĄtine kao ĹĄto je pisanje, potrebne su odreÄ&#x2018;ene sposobnosti: t Ä&#x2022;OB NPUPSJLB Ă?BLF t WJ[VBMOB QFSDFQDJKB t LPPSEJOBDJKB PLP SVLB PLVMPNPUPSOB LPPSEJOBDJKB t HMBTPWOB BOBMJ[B J TJOUF[B MoĹže se reÄ&#x2021;i da razvoj grafomotorike, odnosno svih vjeĹĄtina koje ona obuhvata, poÄ?inje u dobi od 18 mjeseci i traje do polaska u ĹĄkolu. Ali grafomotorika se, osim razvoja, moĹže i uvjeĹžbati, pa je potrebno djetetu omoguÄ&#x2021;iti dodatne aktivnosti i pomoÄ&#x2021;i mu u savladavanju istih. Razvoj motorike u ranoj dobi djeteta Da bi dijete kasnije moglo uspjeĹĄno savladati vjeĹĄtinu pisanja, prvo mora proÄ&#x2021;i kompletan motoriÄ?ki razvoj koji zapoÄ?inje razvojem grube motorike: t TKFEFOKF t QV[BOKF t IPEBOKF t QFOKBOKF t USĘ&#x160;BOKF t TMBHBOKF LPDLJ t JHSF MPQUPN Zatim se taj proces nastavlja razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i ĹĄaka: t QSWP IWBUBOKF DJKFMPN Ă?BLPN t B [BUJN LBĂ¤JQSTUPN J QBMDFN Za razvoj svih ovih vjeĹĄtina veoma su vaĹžne igraÄ?ke razliÄ?itih oblika i konstrukcija, knjige, olovke, igraÄ?ke na navijanje

pomoÄ&#x2021;u kojih dijete razvija vjeĹĄtine poput hvatanja, drĹžanja i ispuĹĄtanja, prebacivanje iz ruke u ruku, slaganje kocki, ubacivanje predmeta u posude s otvorima, te hvatanje sitnih predmeta palcem i kaĹžiprstom Ä?ime se razvija dobra motorika ruku. TakoÄ&#x2018;e su vaĹžne i sve svakodnevne djetetove aktivnosti poput obuvanja, oblaÄ?enja, otkopÄ?avanja i zakopÄ?avanja dugmiÄ&#x2021;a, odlaganja jakne na vjeĹĄalicu, samostalnog hranjenja, odmotavanja bombona, listanja knjige, brisanja i sl., koje se moĹžda roditeljima na prvi pogled Ä?ine nevaĹžnima, meÄ&#x2018;utim, uveliko pomaĹžu djetetu u savladavanju korisnih vjeĹĄtina koje Ä&#x2021;e na vaĹžnosti dobiti upravo prilikom polaska u ĹĄkolu. U svakodnevnoj igri ili u obavljanju svakodnevnih aktivnosti vaĹžno je da dijete isproba svoje moguÄ&#x2021;nosti, ĹĄto znaÄ?i da mu odrasli pomaĹžu samo u onome ĹĄto ono samostalno ne moĹže izvesti. Razvoj grafomotorike kod djece Preduslov za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku. Dijete s godinu dana poÄ?inje uzimati olovku ili bojicu, drĹži je cijelom ĹĄakom i poÄ?inje ĹĄarati po papiru. Knjigu u to vrijeme lista tako da okreÄ&#x2021;e nekoliko listova odjednom. Zatim, u dobi od dvije ili dvije i po godine veÄ&#x2021; moĹže listati knjigu tako da okreÄ&#x2021;e list po list, a olovku poÄ?inje drĹžati palcem, kaĹžiprstom i srednjim prstom, te moĹže povlaÄ?iti vertikalne i vodoravne linije. Od treÄ&#x2021;e do pete godine dijete olovku drĹži s tri prsta, a prilikom pisanja miÄ?e cijelu ĹĄaku. S tri godine dijete moĹže nacrtati krug, oko Ä?etvrte godine kvadrat, a s pet godina trougao. S otprilike Ä?etiri i po godine, a najkasnije do ĹĄeste godine drĹžanje olovke postaje pravilno: dijete olovku drĹži vrhovima prstiju (kaĹžiprsta, palca i srednjeg prsta) a prilikom pisanja pomiÄ?e samo prste, to mu omoguÄ&#x2021;ava maksimalnu fleksibilnost i kontrolu pri pisanju, ĹĄto Ä&#x2021;e djetetu kasnije omoguÄ&#x2021;iti taÄ?no i uredno pisanje. U to vrijeme roditelji mogu poÄ?eti upozoravati dijete

na ispravno držanje olovke RAZVOJ GRAFOMOTORIKE jer je mnogo lakše poučiti ga ispravnom držanju u poSTAROST DJETETA AKTIVNOST DJETETA četku učenja pisanja, nego kasnije ispravljati pogrešno 10 – 18 mjeseci Šara potezima naprijed – nazad po papiru. naučeno držanje. Neka djeca 2 godine Šara radeći horizintalne, vertikalne i kružne linije na papiru. vrlo rano počinju šarati, bojati, crtati ili kopirati pisane 3 godine Precrtava horizontalnu, vertikalnu liniju i krug. znakove, dok druga ne pokaPrecrtava krst, dijagonalne linije i kvadrat, te neka slova i brojke. zuju interes za aktivnosti 4 – 5 godina Neka djeca pišu svoje ime. olovkom. Ako dijete ne želi crtati i bojati, nije dobro naPrecrtava trogao, piše vlastito ime, prepisuje većinu velikih pisanih 5 – 6 godina silno podsticati vježbe grafoslova. Dobro se služi olovkom. motorike. Naravno da ne treba odustati od podsticanja tih aktivnosti, ali mu se za početak mogu ponuditi neke aktivnosti za razvoj grafomotorike - precrtavati oblike (krug, kvadrat, trougao, romb) kao što su: - crtanje kažiprstom po pijesku ili brašnu Računar i grafomotorika - nizanje perli na konac - prelivanje vode u posudama Danas su djeci dostupne razne igre na računarima, - rezanje, presavijanje i lijepljenje papira tabletima i pametnim telefonima koje će im pomoći u prepozna- formiranje loptica od papira ili maramica vanju slova i brojeva, pomoći u razvoju logike, memorije, vizualne - oblikovanje raznih likova iz plastelina percpecije i motorike. - slaganje kocki No, uz niz prednosti, korištenje računara u ranom dobu - slikanje prstima, kredom, pastelama ima i svoje nedostatke. Jedan od tih nedostataka je smanjena potreba crtanja i pisanja rukom na podlozi, što djeci uskraćuje S vremenom, pravilnom izmjenom aktivnosti koje mu razvijanje punog potencijala šake i prstiju, odnosno fine motorike se čine zabavnima i interesantnima, dijete će doći do faze kada ruku. mu držanje olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati Stoga, uz korištenje računara u nekim aktivnostima, problem i tada će biti spremno i za druge grafomotoričke materidjetetu svakako treba ponuditi i druge aktivnosti i igre. Takođe, jale, kao što su bojanke, pisanke, slovarice. potrebno je ograničiti djetetovo korištenje računara u dnevnoj aktivnosti te njegovu pažnju usmjeriti i na druge sadržaje i interVrlo je važno podržati svaku djetetovu aktivnost i akciju s drugom djecom ili odraslima. podstaknuti dijete na samostalno istraživanje. Pisanje slova Da bi dijete uspješno svladalo vještinu pisanja slova potrebno je prije toga: - odrediti dominantnu ruku (ruku koju će koristiti za pisanje)- do pete godine dijete će pokazati sklonost korištenju jedne ruke u većini aktivnosti, pustite ga da samo odluči o tome u kojoj će ruci držati olovku i nemojte mu silom nametati korištenje desne ruke, odnosno nemojte pokušavati od ljevaka napraviti dešnjaka - svladati pravilno držanje olovke - držanje tijela u pravilnom položaju - imati vizualnu predstavu zadatka - savladati crtanje prepoznatljivih crteža - bojati unutar zadanih okvira

Hronika 5. avgust – POZIV ZA OBEZBJEĐIVANJE I IZDAVANJE LJEKOVA NA RECEPT Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore upućuje Javni poziv apotekama koje nijesu obuhvaćene Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, za dostavljanje ponuda radi zaključivanja ugovora za obezbjeđivanje i izdavanje ljekova na recept, u 2014. godini. Predmet javnog poziva je obezbjeđivanje ljekova sa liste A koji se izdaju na recept sa režimom izdavanja R, RS i RZ, definisanih Odlukom o utvrđivanju Liste ljekova koji se izdaju na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, izuzev: insulina i somatropina, ljekova koji sadrže droge, psihotropne supstance i infuzionih rastvora. Rok za dostavljanje prijave na javni poziv je 30 dana od dana objavljivanja poziva. 7. avgust - ODRŽANA KONFERENCIJA POSVEĆENA SVJETSKOJ NEDJELJI DOJENJA

U utorak, 5. avgusta u 10 sati u hotelu “Podgorica” održana je jednodnevna konferencija Značaj dojenja za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva, koju je udruženje Roditelji organizovalo u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori. Konferenciju su otvorili Bendžamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, dr Mira Jovanovski Dašić, pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore i Kristina Mihailović, izvršna direktorica udruženja Roditelji. Konferencija je posvećena proslavi Svjetske nedjelje dojenja koja je obiljena od 1. do 7. avgusta, a čija ovogodišnja tema je naglasila neophodnost povećanja procenta dojene djece, kao i značaj očuvanja, promocije i podrške dojenju, a u svjetlu činjenice da se približava kraj roka predviđenog za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. U skladu sa tim, na konferencijije je bilo diskusije o uticaju dojenja na smrtnost odojčadi, smrtnost majki, siromaštvo i rodnu ravnopravnost. Cilj konferencije je da se skrene pažnja na značaj dojenja za prevenciju zdravstvenih problema kod majki i djece, kao i za

ekonomsku stabilnost porodice i ravnopravan status žena u društvu. 8. avgust – SAOPŠTENJE MINISTARSTVA ZDRAVLJA Zbog pogoršanja epidemiološke situacije (širenje zaraze ebole na sve veću teritoriju u pogođenim državama zapadne Afrike uz uspostavljanje širenja infekcije u urbanim centrima, kao i saopštenja generalne direktorke Svjetske zdravstvene organizacije od 8.avgusta, da trenutna epidemija ebole predstavlja javno – zdravstvenu prijetnju od međunarodnog značaja, Ministarstvo zdravlja saopštava: Crna Gora je bezbjedna i sigurna destinacija za življenje i boravak. Iako je trenutni rizik od izlaganja virusu Ebole za putnike u međunarodnom saobraćaju i strane turiste koji borave u zemljama pogođene Ebolom nizak, shodno važećim zakonskim propisima i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, putnici koji su boravili ili dolaze iz zemalja pogođeni epidemijom, stavljaju se pod zdravstveni nadzor u trajanju od 21 dan, kako je postupljeno u slučaju putnice iz Nigerije. Putnica koja je zdrava i bez simptoma oboljenja Ebole, stavljena je pod nadzor zdravstvene službe u mjestu trenutnog boravka. Od momenta pogoršanja epedemiološke situacije u zemljama Zapadne Afrike, Ministarstvo zdravlja koordinira aktivnostima zdravstvenog sistema i drugih organa državne uprave, u cilju smanjenja rizika od unošenja virusa Ebole u Crnu Goru. Imajući u vidu da sve preventivne mjere dostavljene od strane Ministarstva zdravlja, sprovode svi nadležni organi, nema mjesta uznemirenju građana, kao ni turista koji borave u Crnoj Gori. O razvoju epidemiološke situacije u zemljama Zapadne Afrike i eventualnog širenja virusa van afričkog kontinenta, Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje će blagovremeno informisati javnost putem saopštenja, koja će redovno biti ažurirana na sajtovima Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje.

30. avgust â&#x20AC;&#x201C; ODRĹ˝ANI DANI ARONIJE U MURINU Kompanija Farmont MP d.o.o i UdruĹženje proizvoÄ&#x2018;aÄ?a aronije Crne Gore , uz podrĹĄku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja organizovali su manifestaciju â&#x20AC;&#x17E;Ä&#x152;ari aronijeâ&#x20AC;&#x153; 30. avgusta u zemljoradniÄ?koj zadruzi â&#x20AC;&#x17E;EKOFRUTâ&#x20AC;&#x153; u Murinu, opĹĄtina Plav. Ova manifestacija odrĹžana je treÄ&#x2021;i put i postaje tradicionalna, a dogovoreno je da se od ove godine odrĹžava svake posljednje subote u avgustu. Farmontovi ĹĄestogodiĹĄnji zasadi aronije i investicije koje su realizovane, bili su znaÄ?ajan putokaz i podstrek stanovnicima

Murine, Plava, Andrijevice i ostalim poljoprivrednim proizvoÄ&#x2018;aÄ?ima aronije na sjeveru Crne Gore, da se ozbiljno zainteresuju i posvete uzgoju ove kulture. Uz strÄ?nu pomoÄ&#x2021; i podrĹĄku Farmonta, taÄ?nije dipl. ing. agronomije zaposlenog u kompaniji, struÄ?njaka za uzgoj aronije, mnogi su se odluÄ?ili da slijede primjer Farmonta na njegovom putu organskog uzgoja ove culture, prepoznavĹĄi u tom poslu ozbiljnog partnera. Sve je to doprinijelo da se u Murini 2012. godine formira nacionalno UdruĹženje proizvoÄ&#x2018;aÄ?a i preraÄ&#x2018;ivaÄ?a aronije Crne Gore (UPACG), koje sada broji preko 50 Ä?lanova.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

Predstavljamo:

Klinički centar Crne Gore Klinika za infektivne bolesti

ODJELJENJE ZA ZOONOZE U okviru Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore od 2000. godine, zvanično funkcioniše Odjeljenje za zoonoze. Zoonoze su oboljenja koja se sa životinja i njihovih ektoparazita mogu prenijeti na čovjeka. Načelnik odjeljenja je prof. dr Bogdanka Andrić, specijalista za infektivne bolesti, koja je ujedno i sertifikovani ekspert za transmisivne zoonoze Akademije nauka i umjetnosti u Beogradu od 1993. godine. Na odjeljenju rade i mlađe kolege koje su na specijalizaciji iz infektivnih bolesti: dr Ivana Đuković i dr Ana Bubanja. S obzirom na brojne nove osobine infektivnih bolesti koje pripadaju zoonozama, funkcionalna povezanost odjeljenja sa drugim odjeljenjima u ovoj ustanovi je intenzivna i kontinuirana. S obzirom da Klinika za infektivne bolesti funkcioniše u izuzetno teškim prostornim, kadrovskim i drugim uslovima, patologiji zoonoza pridodata su i nejasna febrilna stanja, osipne groznice, respiratorne infekcije (od pandemijskog gripa 2009 godine do brojnih drugih virusnih i bakterijskih upala respiratornih organa). Povremeno se na odjeljenu liječe i importovane tropske bolesti, najčešće malarija (2-3 slučaja godišnje). U toku protekle godine liječena su i 2 slučaja denga groznice. Bez obzira na teške uslove rada, ne možemo biti nezadovoljni postignutim rezultatima rada. Tome u znatnoj mjeri doprinosi ostvarena saradnja sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, Veterinarskom dijagnostičkom laboratorijom u Podgorici, Veterinarskim fakultetom u Novom Sadu, Vojnomedicinskom akademijom u Beogradu, Naučnoistraživačkom laboratorijom u Beogradu i medicinskim fakultetima u Beogradu, Novom Sadu i Foči. Zahvaljujući radu odjeljenja za zoonoze prvi put su u Crnoj Gori etiološki potvrđena brojna zoonozna oboljenja: rikecijske pjegave groznice, Q groznica, erlihioze, babezioza, dirofilarijaza i koinfekcijski oblici ovih oboljenja. Odjeljenje za zoonoze je uspješno realizovalo brojne

Prof. dr Bogdanka Andrić

naučnoistraživačke projekte. Od domaćih, Karakteristike transmisivnih artropodnih zoonoza dijagnostikovanih u Crnoj Gori, do međunarodnih, SEE-ERA Net: »Definition of Reshearch need on identifications, predictions and surveillance of emerging and reemerging zoonoses in West Balkan area«, Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije i Medicinskog fakulteta u Podgorici (2006-2008 godine). Na osnovu dobijenih rezultata Svjetska zdravstvena organizacija je izdala monografsku publikaciju.

PATOLOGIJA ZOONOZA U CRNOJ GORI Do danas je registrovano preko 200 vrsta zoonoznih oboljenja u svijetu. Transmisivne artropodne zoonoze (TAZ) predstavljaju posebnu grupu, jer se na čovjeka prenose preko uboda vektora koji se hrane krvlju (krpelji, buve, komaraci, muve i dr) i učestvuju sa više od jedne trećine u grupi zoonoza. Lajmska borelioza ili lajmska bolest (LB) je najfrekventnije i najaktuelnije oboljenje iz ove grupe. Prema izvještajima Centra za kontrolu bolesti (CDC) 2000. godine, u svijetu je registrovano preko 17 000 oboljelih od LB, što predstavlja više od 50% predhodnog desetogodišnjeg prosjeka obolijevanja od Lajmske bolesti. Lajmska bolest je multisistemsko infektivno oboljenje

koje nakon kratkotrajne akutne faze, koja najčešće protiče asimptomatski ili sa diskretnom kožnom promjenom Erythema migrans (EM) poprima hroničan tok. Prvenstveno zahvata kožu, zglobove, srce i nervni sistem. (Slika 1: A,B,C). Poseban problem predstavljaju multietiološki (koinfekcijski) oblici oboljenja u dijagnostičkom, terapijskom i prognostičkom smislu. Rana i adekvatna dijagnostika i liječenje oboljenja je preduslov da se spriječi razvoj hroničnih i terapijski rezistentnih oblika oboljenja.

Ako su nekad bile uzrok pomora stanovništva, seoba naroda, gubitka ratova, pada carstava i propasti civilizacija, danas predstavljaju rastući problem globalizacije, aktuelan i značajan javno-zdravstveni problem, ozbiljnu prijetnju i opomenu za budućnost. Mogućnost upotrebe infektivnih agenasa kao bioterorističkog oružja kontinuirano je prisutna opasnost.

Prof. dr Bogdanka Andrić Specijalista za infektivne bolesti Veoma značajnu grupu u Crnoj Gori TAZ-a predstavljaju rikecijska oboljenja. Iz istorije naše medicine poznato je koliko je žrtava odnio pjegavac u toku balkanskih ratova i I i II Svjetskog rata. Srbija i Crna Gora su bile posljednje zemlje Evrope koje su prijavile slučajeve obolijevanja ljudi od pjegavca (1945/1946). Riječi velikog naučnika Žil Nilzena da tifus (pjegavac) nije mrtav, dokazuju novija otkrića široko rasprostranjenih glodara, rezervoara uzročnika, što opravdava bojazan da se stara endemska žarišta mogu A B C ponovo aktivirati. Rikecijske pjegave groznice i Q groznica su prvi put etioloSlika 1. Kožne manifestacije Lajmske bolesti: A-Erythema migrans (Patognomoničanznak ški potvrđene u Crnoj Gori 1996. goranog stadijuma LB, javlja se kod 5 – 75% oboljelih u ranoj fazi bolesti); B-Lymphocytoma dine, a erlihoze 2013. godine. (Slika 2). cutis benigna solitaria (kožna manifestacija pripada ranom diseminiranom stadijumu Među parazitarnim transmisivnim zoonozama, babezioza je prvi put dijagnostifikovana u Crnoj Gori 2011. godine (Slika 3), a filarijaza (dirofilarijaza) 2013. godine. Krajem XIX i početkom XX vijeka, napredak nauke i tehnologije doveo je do revolucionarnih mikrobioloških i farmakoloških otkrića. Vizuelizacija mikrosvijeta (mikroskop), omogućila je njegovo upoznavanje i proučavanje. Otkriće antibiotika, hemioterapeutika i vakcina dalo je čovjeku moćno oružje u borbi protiv mikrosvijeta, što je doprinjelo ostvaranju značajnih rezultata u prevenciji i liječenju brojnih infektivnih bolesti, ali i preoptimističko shvatanje da će infektivne bolesti postati prošlost na koju će podsjećati istorija i heroji prošlih vremena. To je uticalo na neopravdanu marginalizaciju infektivnih bolesti. Danas u XXI vijeku, svjedoci smo da se ova očekivanja nijesu ostvarila. Infektivne bolesti doživljavaju svoju renesansu. Sve češće se govori o povratku starih kao i o pojavi novih infektivnih oboljenja, među kojima zoonoze imaju jedno od najznačajnijih mijesta.

bolesti); C-Acrodermatitis chronica atrophicans (ACA), hronična kožna manifestacija LB.

Slika 2. Rikecijske pjegave groznice (generalizovani makulopapulozni egzantem po koži, praćen visokom temperaturom, groznicom, glavoboljom i karakterističan primo afekt, na mjestu uboda krpelja, koji podsjeća na Erythema migrans, a često predstavlja zajedničko ulazno mjesto za uzročnike LB i pjegavih rikecijskih boginja (Mediteranske groznice).

Slika 3. Patohistološka dijagnostika babezioze, parazitarnog oboljenja koje u Evropi prenose krpelji roda Ixodes, najčešće zajedno sa uzročnikom LB.

REGION 2. avgust - ZBOG EBOLE POJAČAN INSPEKCIJSKI NADZOR U SRBIJI BEOGRAD - Ministar zdravlja u Vladi Srbije, dr Zlatibor Lončar rekao je da će zbog izbijanja epidemije ebole u svijetu, na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu biti pojačano prisustvo granične sanitarne inspekcije, a preduzeće se i sve druge neophodne mjere da se predupredi pojava ove bolesti.

Ministar Lončar je u izjavi novinarima na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu, nakon obilaska granične sanitarne inspekcije, naveo da je aerodrom najugroženije područje zbog tranzita iz mjesta zahvaćenih epidemijom. Ministar je najavio da će se smjene inspektora duplirati, kao i da će se krenuti sa kampanjom podjele propagandnog materijala, dodavši da će mjere pojačanog nadzora obuhvatiti i Aerodrom "Konstantin Veliki" u Nišu, na kome se obavljaju čarter letovi. Nećemo se opustiti ni u drumskom i drugom saobraćaju, rekao je ministar zdravlja i ocijenio da će nadležni uspjeti da preduzmu sve što je potrebno da se spreči širenje ebole na naše područje. 12. avgust - POČETAK PRIMENE TERAPIJE ZA DJEČAKE OBOLJELE OD HANTEROVE BOLESTI BEOGRAD - Mališani oboljeli od Hanterovog sindroma počeli su danas da primaju terapiju u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić", koja je obezbjeđena sredstvima iz budžeta. U Srbiji od ove bolesti boluje sedam dječaka, a prve koji su počeli sa terapijom u Institutu za majku i dete obišao je ministar zdravlja, dr Zlatibor Lončar. Ministar Lončar je rekao da problem terapije za ove pacijente postoji svuda u svijetu, ali da je Srbija uspjela da ga reši. Ministar je podsjetio da je lijek za ove mališane izuzetno skup, da je terapija obezbijeđena za narednih sedam mjeseci i dodao da će država nastaviti i dalje da brine o ovim pacijentima. Od 2012. godine iz budžeta za liječenje pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti izdvojeno je 88 miliona dinara. Godinu

dana kasnije za liječenje je opredjeljeno 130 miliona dinara, dok je ove godine država izdvojila 280 miliona dinara, a rebalansom budžeta u septembru, prema najavama ministra, biće opredjeljeno još 79 miliona dinara. 12. avgust - USPJEŠNO ZBRINJAVANJE AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA BANJA LUKA - Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, organizovalo je u Univerzitetskoj bolnici Klinički centar Banja Luka, sastanak sa direktorima svih bolnica iz Republike Srpske gdje je razgovarano o preduzetim aktivnostima na prevenciji i zbrinjavanju pacijenata sa akutnim infarktom miokarda, te o stručnoj saradnji između specifičnih odjeljenja bolnica. U cilju bolje koordinacije i zbrinjavanja pacijenata, na sastanku je dogovorena uža saradnja između specifičnih odjeljenja Univerzitetske bolnice Klinički centar Banjaluka i ostalih bolnica u Republici Srpskoj i održavanje redovnih stručnih sastanaka. - Cilj je da se svim pacijentima u Republici Srpskoj, bez obzira odakle dolaze pruži jednaka zdravstvena zaštita, te da se što veći broj pacijenata liječi u našim zdravstvenim ustanovama kako bi ostvarili dodatne uštede u zdravstvenom sistemu - rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić. Šef odjeljenja interventne kardiologije Univerzitetske bolnice – Klinički centar Banja Luka dr Saša Lončar naglasio je da je postignut dogovor sa Ministarstvom u vezi sa zbrinjavanjem akutnog infarkta miokarda, jedne od najtežih dijagnoza koje postoje u kardiologiji. - Građani treba da znaju da sada postoji servis, 24 sata u danu i sedam dana u nedjelji u okviru ove zdravstvene ustanove gdje postoji mogućnost zbrinjavanja pacijenata sa akutnim infarktom miokarda bez obzira iz kojeg dijela Republike Srpske dolaze - rekao je dr Lončar.

18. avgust – ŠESTA ŽRTVA LISTERIOZE

Od bakterije Listeria monocytogenes u Skoplju je preminuo 46-godišnjak, čime je broj umrlih od posljedica obolijevanja od ove bakterije povećan na šest. Stanovnik Negotina preminuo je 16. augusta, a ljekaru se javio zbog akutnog gastroenteritisa: upale želuca i crijeva. Nakon neophodnih pretraga kod bolesnika je u centralnom nervnom sistemu primijećena bakterija listerija, te je prebačen na Kliniku za zarazne bolesti u Skoplju. Iz bolnice je saopšeno da je stanje bolesnika u posljednjem periodu znatno pogoršano, te da nije mogao biti spašen. Listeria monocytogenes je bakterija rasprostranjena širom svijeta. Izolovana je iz mnogih izvora, uključujući tlo, biljke, vegetaciju koja truli, kanalizaciju, razne otpadne vode, rijeke i slane rukavce.

zaraze ebolom – hemoragijskom groznicom, niti se to očekuje. Republika Hrvatska mjere pojačanog nadzora sprovodi u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske komisije, još od druge polovine jula, zbog izbijanja ebole – hemoragijske groznice u Sijera Leoneu, Liberiji, Gvineji i Nigeriji. Mjere nadzora se sprovode u koordinaciji s Kriznim štabom Ministarstva zdravlja i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Ministarstvom unutarašnjih poslova i Ministarstvom vanjskih i evropskih poslova, a prema odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Zakona o sanitarnoj inspekciji, te pripadajućim pravilnicima i protokolima. Podsjećamo, mjere koje Republika Hrvatska provodi u skladu su s onima koje je Svjetska zdravstvena organizacija dala za ostatak svijeta. Ukoliko bude potrebe za provedbom dodatnih mjera, Ministarstvo zdravlja će o tome pravovremeno obavijestiti javnost. Zaraženi ljudi, u vrijeme inkubacije (prije pojave znakova bolesti), nisu zarazni za okolinu, jer počinju izlučivati virus tek kada se pojave znakovi bolesti poput povišene tjelesne temperature, povraćanja, dijareje, glavobolje ili grlobolje. Virusom ebole ne može se zaraziti putem predmeta (osim ako su svježe kontaminirani krvlju i tjelesnim tečnostima bolesnika), namirnica (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu. Virus ebole jednostavno se uništava sapunom, sredstvima za dezinfekciju, sunčevim zracima ili sušenjem. 22. avgust - PACIJENT JE NA PRVOM MJESTU

19. avgust - U HRVATSKOJ NEMA ZARAŽENIH EBOLOM – HEMORAGIJSKOM GROZNICOM ZAGREB - U Hrvatskoj je osamnaest osoba stavljeno pod zdravstveni nadzor u trajanju od 21 dan jer su se u Hrvatsku vratile iz zemalja ugroženih ebolom – hemoragijskom groznicom. Niti jedna od osoba pod nadzorom nije pokazala simptome

Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju predviđa da zaposleni kojima poslodavac nije uplatio doprinose za zdravstveno osiguranje, i dalje ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, a troškove liječenja snosiće njihov poslodavac, kazao je federalni ministar zdravstva prof. dr. Rusmir Mesihović sinoć prilikom gostovanja u dnevniku TV1. Govoreći o Nacrtu zakona koji je Vlada FBiH usvojila 15. jula ove godine i uputila u parlamentarnu proceduru, dr. Mesihović je pojasnio da u skladu sa aktuelnim Zakonom o zdravstvenom osiguranju iz 1997. godine, zaposleni kojima poslodavac nije uplatio doprinose za obavezno zdravstveno osiguranje gube pravo na zdravstvenu zaštitu, izuzev hitne, što je svakako jedna od neuralgičnih tačaka važećeg zakona.

KLINIČKA PRIMJENA ŠOK TALASA I LASERA VISOKOG INTENZITETA U FIZIKALNOJ MEDICINI I REHABILITACIJI

Dr Marina Delić, spec. fizijatar Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" A.D. Igalo

KLINIČKA PRIMJENA ŠOK TALASA U FIZIKALNOJ MEDICINI I REHABILITACIJI Klinička primjena terapije šok-talasima je veoma široka. Prvi radovi na temu primjene šok talasa u oblast ortopedije su objavlejni 1990.g. Od tada je ESWT (Extracorporeal Shock Wave Therapy) izazvala veliko interesovanje kod ljekara raznih specijalnosti kao konzervativna, neinvazivna procedura koja ponekada može da zamijeni i hiruršku intervenciju. Zbog karakterističnog mehanizma dejstva i određenih reakcija u tretiranim tkivima, ESWT je našla svoje mijesto u oblasti: urologije, terapije bola (koštano-zglobnog i mišićno-tetivnog sitema u ortopedji, reumatologiji, sportskim povredama), neurologije, dermatologije, kardiologije, estetike. Izraz shock wave se odnosi na impulse mehaničkog pritiska koji se u vidu talasa čujnog zvuka, visoke energije, šire kroz medijum kao što je voda, vazduh ili čvrsto tijelo. Većina istraživanja je usmjerena na razumijevanje mehanizma dejstva koji je rezultat mehano-senzitivne povratne sprege između akustičnog impulsa i stimulisane ćelije. Dokazi bazičnih istraživanja pripisuju pozitivan ishod terapije biološkim efektima na intracelularnom nivou. Šok talas je prvi put primijenjen u medicini osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je korišćen za razbijanje kamena u bubrezima, odnosno litotripsiju.

Prve indikacije za primjenu šok talasa u terapiji fizikalne medicine: tendinitis ramena sa i bez kalcifikacija, epikondilitis, calcar calcanei. Zatim se indikaciono polje širi na: tendinitis patele i druge entezopatije, fascitise (plantarni fascitis), miofascialne geloze, pseudoartroze, sportske povrede (sy penaprezanja, inpigment sy...). Biološki efekti: Regeneracija i oporavak tkiva, neovaskularizacija i angiogeneza, analgezija i miorelaksacija, resorpcija kalcijumskih depozita. Bolna stanja: Šok-talas se najčešće primjenjuje u rješavanju bolnih stanja mišićno-tetivnog i koštano-zglobnog sistema. Naročito daje pozitivne efekte u tretiranju trigertačaka.Triger tačke su funkcionalno uslovljeni mišićno-skeletni poremećaji povezani sa osnovnim oboljenjem. Analgezija se objašnjava konstantnom stimulacijom brzih Aδ vlakana koja segmentno inhibišu ili blokiraju spora C vlakna, odgovorna za prenos hroničanog bola. Broj C vlakana se smanjuje, a sposobnost reinervacije opada. Druga hipoteza se odnosi na eliminaciju mišićne ishemije, koja prouzrokuje jak bol, oslobađanjem NO koji ima uticaj na vazodilataciju. Mehanizam dejstva: ESWT djeluje na kolagen i tenocite (posebno u fazi njihove degeneracije). Tačan mehanizam još nije razjašnjen - ranija istraživanja su pokazala da se, na mijestu dejstva šok talasa, razvija zapaljenska reakcija koja, uglavnom,

zavisi od primjenjene doze. Takode, pod uticajem oslobođenih proangiogenetskih regulatornih faktora (NO – sintetaze i VEGF) i proliferativnog faktora rasta (PCNA), dolazi do neovaskularizacije na mjestu pripoja tetive za kost, kao i do stimulacije proizvodnje kolagena tip I i III i fibroblasta. Tendinitisi-tendinopatije: Usljed degenerativnih procesa i fizičke prenapregnutosti kod mnogih pacijenata se razvija tendinitis ramenog zgloba. Tetndinitis može biti komplikovan kalcifikatom. Ubrzavanjem cirkulacije i metabolizma dolazi do poboljšane ishrane tretirane tetive i okolnog tkiva što uzrokuje regeneraciju zahvaćene tetive. Mehanotransdukcija je pretvaranje mehaničke u hemijsku energiju u vezivnom tkivu ekstracelularnog matriksa. Putem receptora na ć. membrani i jonskih kanala ova E se, preko citoskeleta, sprovodi u ćelijsko jedro, gdje se genskom transkripcijom i ekspresijom stvara mehanosenzitivna kinaza i obogaćena kolagenaza koje stimulišu fibrocite da formiraju kolagena vlakna. To objašnjava način zarastanja rupture tetiva i mišićnih vlakana. Šta se dešava sa kalcifikatima? Vjerovalo se da se kalcifikati u tetivama dezintegrišu na način na koji se dezintegrišu i bubrežni konkrementi. Medjutim, to nije moguće. Kalcifikati su mekše konzistencije (siraste). Za njihovu eliminaciju značajanu ulogu, opet, ima ubrzanje metabolizama i lokalne cirkulacije do koje dolazi nakon primjene šok talasa. Otežano zarastanje kostiju: Uspješnost zarastanja kostiju zavisi i od vrste, lokalizacije i veličine defekta preloma, vremena proteklog od momenta traume do primjene šok-talasa i načina imobilizacije. Elster i saradnici su u retrospektivnoj, nerandomizovanoj, kohortnoj studiji upoređivali ESWT i operativno lečenje. Studija je pokazala visoku stopu izlječenja (73%) u korist ESWT. Nova polja primjene ESWT: Svremeni koncept shvatanja regeneracije tkiva je strogo u vezi sa neoangiogenezom. To je nova interpretacija terapeutskog efekta ESWT-a, koja širi polje indikacija za njegovu primjenu. Nova polja primjene uključuju ulceracije, opekotine i ožiljke na koži, spasticitet mišića kod cerebralne paralize i lezija centralnog motornog neurona, ishemije miokarda, angine pektoris, avaskularne nekroze kosti, celulita itd. Spastični mišić: Vidala i sar. su 2011.godine ispitivali uticaj ESWT na spastcitet kod ispitanika sa cerebralnom paralizom. Dobili su statistički značajno pozitivne rezultate u smislu smanjenja Ashworth-ove skale i povećanja ROM-a u odnosu na placebo grupu. Efekti su se održavali najmanje 2 mjeseca nakon završenog tretmana. Način aplikacije: U našoj zemlji se najčešće primjenjuje radijalni šok talas u oblasti fizikalne medicine i rehabilitacije i to u liječenju mišićno-tetivnih tegoba. Aplikuje se pomoću sonde, koja je, preko neutralnog gela, u kontaktu sa kožom iznad željenog mijesta. U jednoj seriji terapija se daju 2-5 seansi (max. 7 po seriji), u razmaku od 2-5 dana. Parametri: Najčešče se aplikuje 2000-2500 impulsa. Pritisak od 2-2,5 bara. Ukupno trajanje jedne serije terapija je 2-3 nedjelje. Pun efekat se očekuje nakon 8-12 nedjelja od

Prije tretmana

Nakon 3 SWT sesije, 1500 pulseva na 3 bara po sesiji

IMPINGEMENT SINDROM SA RTG SNIMKOM KOJI POTVRĐUJE KALCIFIKACIJU – KLINIČKI PRIMJER (izvor: BTL Industries)

završetka serije. Liječenje može da se ponovi nakon pauze od 3 mjeseca. Doza: Određivanje doze i broja tretmana šok talasa su bazirani na kliničkom iskustvu i dugogodišnjoj praksi. Kontraindikacije za ESWT: Defekti kože (relativna, neke studije pokazuju čak i poboljšanje), TBC , Tumori , Groznica, grip ili druge infektivne bolesti, Primjena u oblasti varikoznih proširenih vena, Primjena tačno iznad nerva, Primjena na određena thiva (oči, miokardium (novije studije pokazuju poboljšanja), kičmenu moždinu, žlijezde, bubrege, jetru), Farmakoterapija kortikosteroidima u posljednjih 6 nedjelja, Gubitak osjećaja u tretiranoj regiji, Disc hernia ili protruzija. APSOLUTNE KONTRAINDIKACIJE: Poremećaj u koagulaciji, tretman antikoagulansima, Trudnoća , Abdominalna primjena ili prednja karlica. Neželjeni efekti: Pojačan bol na tretiranom mjestu nakon 48 sati od prve terapije. Hematom - posljedica nestručnog davanja. Otok - posljedica predoziranja. Savjeti za pacijente: Pacijenti su sposobni da rade i da se bave sportom nakon ESWT terapije. Poslije tretmana na ramenu treba da izbjegavaju podizanje ruke iznad glave, plivanje kraul i leđnim stilom, 4-6 mjeseci. Nakon tretiranja epikondilitisa ne igrati tenis, izbjegavati rad sa mišem na računaru i nošenje težeg tereta u toj ruci 2 nedjelje Kod liječenja plantarnog fascitisa i petnog trna, treba izbjegavati sportove sa skakanjem. Mogu da plivaju, voze bicikl ili da rade gimnastku narednih 6 mjeseci. Zaključak: Terapija šok-talasima (ESWT) je moderna, neinvazivna, bezbjedna i efikasna metoda. Ima prednosit u odnosu na druge fizikalne procedure zato što je komotna i kratkotrajna. U nekim patološkim stanjima u ortopediji, često može da zamijeni operativno liječenje sa istim rezultatima i, praktično, bez neželjenih efekata. Još uvijek nisu pronađeni svi potencijali ove terapije, što predstavlja veliki izazov za neka buduća istraživanja.

KLINIČA PRIMJENA LASERA VISOKOG INTENZITETA U FIZIKALNOJ MEDICINI I REHABILITACIJI Biostimulacija i efekti liječenja tkiva Biostimulativni efekti liječenja laserskom terapijom dobro su poznati od 1960. godine. Biostimulacija predstavlja

mogućnost “bio-stimulisanja” obnove tkiva na ćelijskom nivou. Lasersko svijetlo je monohromatsko i koherentno, i može biti vrlo precizno kontrolisano što predstavlja prednost. 810/980nm i 1064nm talasne dužine su specifične za visok uticaj na biološke hromofore, omogućavajući maksimalan terapeutski efekat ne zračeći neželjenu oblast. Maksimalna snaga od 12W omogućava ekstremno duboku pentraciju laserskog svijetla. Optimalni odnos apsorpcije i dubine penetracije garantuje efikasnu stimulaciju tkiva i receptora bola do 12cm dubine. Terapija laserom visokog intenziteta je brzi i efektivan tretman bez neželjenih efekata, pri čemu je usmjeren na željenu oblast. Upravljanje bolnim stanjima

KLINIČKA PRIMJENA ŠOK TALASA U KOMBINACIJI SA LASEROM VISOKOG INTENZITETA U FIZIKALNOJ MEDICINI I REHABILITACIJI Nadovezujući se na dva prethodna izlaganja, Kliničke primjene šok talasa u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i Kliničke primjene lasera visokog intenziteta u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji, predstavljam vam terapijsku primjenu pomenuta dva sistema u kombinaciji.

ŠOK TALAS I LASER VISOKOG INTENZITETA „PRVI IZBOR“ INDIKACIJA

Korišćenje laserskog svijetla talasnih dužina blizu 1000nm u vrlo kratkom pulsnom modu predstavlja kompletno novu tehnologiju Lasera Visokog Intenziteta u terapeutskoj primjeni fizikalne medicine i rehabilitacije – mogućnost da se stvori mehanički talas u tkivu. Talasne dužine od 1064nm i 980nm su pogodne za izuzetnu absorpciju u likvidno baziranim strukturama. Mehanička stimulacija slobodnih nervnih završetaka i drugih receptora bola u subkutanom tkivu blokira veze nervnog sistema i dovodi do momentalnog uklanjanja bola. Šta više, ovi mehanički talasi stimulišu lokalnu mikrocirkulaciju i podstiču limfnu drenažu patološke regije. Kombinovanjem biostimulacije i fotomehaničke stimulacije terapija Laserom Visokog Intenziteta postiže se istovremeno liječenje tkiva i oslobađanje bola. Indikacije Mišićne rupture, Istegnuća ligamenata,Triger tačke, Mišićni spazmi, Epikondilitis, Bol u donjem dijelu leđa, Inpigment sindrom, Petni trn, Osteoartroza, Ožiljci, Otvorene rane, Ahilodinija, Bolno rame. Kontraindikacije Apsolutne kontraindikacije: Okolina oka, Tumori, Endokrine žlijezde, Tatu, Pege; Relativne kontraindikacije: Epilepsija, Gripa, Trudnoća, Neosjetljivost u tretiranoj površi, Fotosenzitivni medikamenti, Cortisone injekcije, Metalni implanti. Zaključak Novi terapeutski metod baziran na dokazanom LLLT (Low Level Laser Therapy) principu. Bolja penetracija u tkivo (do 10 cm). Širi opseg indikacija. Kratko vrijeme terapije. 10-15 puta veća doza energije. Analgetska terapija. Toplotna terapija. Značajno veća klinička efikasnost sa momentalnim rezultatima.

Procedura zajedničkog tretmana: 1. Laser Visokog intenziteta - pulsni mod (prva faza tretmana) Efekat: inicijalna redukcija bola 2. Šok talas terapija (druga faza tretmana) Efekat: ubrzanje oporavka tkiva, neovaskularizacija, mikrocirkulacija i redukcija bola 3. Laser Visokog intenziteta – kontinualni mod (treća faza tretmana) Efekat: poboljšanje lokalnog metabolizma i mikrocirkulacije, anti-upalni i anti-edematozni procesi.

Za ispitivanja kliničke primjene šok talasa u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji obavljene 2014. godine u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" A.D. Igalo, korišćen je aparat BTL-6000 Shockwave i aparat BTL6000 High Intensity Laser proizvođača BTL Industries (www. shockwavetherapy.eu, (www.btlnet.com/en/p/high-intensitylaser), United Kingdom u saradnji sa kompanijom BTL Medical Montenegro d.o.o., Podgorica, Crna Gora.

Pacijent monitoring Anestezija Ventilatori EKG & Defibrilator Telemetrija Hirurška svijetla Operacioni stolovi Infuzione pumpe

Ultrazvučna dijagnostika Digitalna radiologija Laboratorija

OPREMA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU

          

Shockwave (SWT) Laser visokog intenziteta (HIL) Elektroterapijski uređaji Uređaji za ultrazvučnu terapiju Uređaji za lasersku terapiju Uređaji za magnetnu terapiju Kombinovani uređaji Uređaji za limfnu drenažu Trakcija Hidroterapijske kade KTD

OPREMA ZA KARDIOLOGIJU

LESSA, Španija-papir vrhunskog kvaliteta za sve medicinske aparate.

Oktobarske revolucije br.130, 81000 Podgorica, Crna Gora Mob.: +382 69 194 186, +382 67 816 222 E-mail: btlmedical@hotmail.com

Limfedem, lipedemi edemi različitih etiologija Tamara Kosevic Limfedem specijalist / Specijalist primijenjene fizioterapije London, UK Limfedem je progresivno hronično stanje koje zahvata značajan broj ljudi i može imati štetne efekte na fizičko i psihosocijalno zdravlje pacijenta. Limfedem se može manifestovati kao oticanje jednog ili više ekstremiteta i može uključiti prateći kvadrant trupa, ali isto tako se može javiti zasebno u predjelu grudi, trupa, glave i vrata i genitalija. U mnogim zemljama, omogućavanje njege i zdravstveno zbrinjavanje pacijenata sa limfedemom je neadekvatno, često kao rezultat nepriznavanja ovog iscrpljujućeg hroničnog oboljenja sa izrazito različitom etiologijom.

Patoﬁziološki osvrt na nastanak limfedema Glavni zadatak limfnog sistema je transport intersticijalne tečnosti iz intersticijalnog prostora nazad u vensku cirkulaciju. Limfna tečnost je sadržana od plazme, ćelija i njihovih produkata, uključujući i strane organizme kao sto su bakterije i virusi. Anatomski i funkcionalno, neoštećen limfni sistem reaguje na povećanu količinu otpadnog materijala metabolizma i povećanog transporta volumena. Ipak, mogućnost dostupnosti funkcionalnih rezervi je ograničen vremenom i/ili kapacitetom. Nakon svih mogućih kompenzatornih mogućnosti koje su iscrpljene, limfni sistem neće biti u mogućnosti da se nosi sa povećanom količinom proteina i vode, pri čemu dolazi do disbalansa u transportnom kapacitetu i limfo-transportnom otpadnom

materijalu. Tokom degradacije proteina u tkivu i subsekventnom proliferacijom ćelija dolazi do hronične inflamacije edematoznog tkiva. Najnovija istraživanja sugerišu da inflamacija ne igra glavnu patogenetsku ulogu u razvoju limfedema, iako smanjen nivo imunomodulatornih citokina interleukina IL-4 može rezultirati samnjenju imunološkog odbranbenog mehanizma što dovodi do porasta inflamatornih citokina IL-2 i IL-6. Insuficijencija limfnog sistema može da se podjeli na: - mehaničku insuficijenciju (insuficijencija niskog kapaciteta, edem bogat proteinima), - dinamičku insuficijenciju (insuficijencija visokog kapaciteta, edem sa niskim nivoom proteina) i - kombinovanu insuficijenciju (mehaničkog i dinamičkog tipa). Opstrukcija limfnih sudova u slučaju limfedema uzrokuje promjene u intralimfatičkom pritisku i protoku. Interesantno je napomenuti da mehanizam kontrakcije ostane netaknut za dug vremenski period. Za razliku od normalnih i očuvanih limfnih sudova, spoljašnji pritisak je povezan sa intralimfnim povećanjem pritiska. Akutna opstrukcija limfnog protoka vodi ka dilataciji afektovanog aferentnog limfnog suda sa subsekventnom valvularnom insuficijencijom, endotelijalnom lezijom, redukovanim protokom limfe i povećanim nakupljanjem proteina u intersticijalnom prostoru. Značajna razlika između limfedema i edema ostalih etiologija je velika količina nakupljenih složenih proteina u inter-

sticijalnoj tečnosti. Dalji porast proteina i njihova degradacija vodi u hroničnu inflamaciju i nastanak proliferacije svih afektovanih struktura tkiva kao sto su koža, subakutno tkivo, krvni sudovi, ali i dublje lokalizovane strukture kao što su ligamenti, tetive, zglobne kapsule i sinovijalne membrane (limfostatička artropatija). Glavni problem povezan sa limfostazom je nemogućnost eliminacije toksina produkovanih tokom normalnog metabolizma tkiva koji proliferiraju tokom inflamacije u intersticijumu. Deficijentan transport limfe takođe vodi ka proliferaciji bakterija, parazita, virusa ili ostalih antigena u tkivu. Nedostatak antigena u regionalnim limfnim čvorovima i slabo drenirano područje, dovodi do lokalnog i regionalnog manjka imuniteta, što objašnjava čestu pojavu infekcija i tumora koji se razviju kod hroničnih limfedema. Limfostaza praćena lezijom tkiva takođe može da se pojavi u parenhimnim organima, kao što su jetra, pluća ili debelo crijevo. U slučaju da se limfedem razvije, proteinski bogata intersticijalna tečnost vremenom biva zamijenjena fibrotičkim tkivom. Funkcionalne promjene (spazam, dilatacija kao posljedica povećanog istezanja limfnih kolektora) i organske promjene (displazija, kompresija, opstrukcija) rezultiraju usljed oslabljene limfne cirkulacije (limfostaze). Hronična inflamacija sa metaboličkim promjenama mezenhimnog tkiva dovode do formacije fibrila, a subsekventni razvitak fibrosklerotičnih mreža uzrokuje funkcionalno oštećenje endotelijalnih ćelija inicijalnih limfnih kapilara. Ovo vodi ka daljem nagomilavanju proteina u limfnim sudovima i nastanku rane limfoangioskleroze. Progresija ovih procesa (limfostatična limfangiopatija i limfadenopatija) i ostale morfološke promjene u limfnim sudovima, uzrokuju stalnu redukciju transportnog kapaciteta u cijelom limfnom sistemu. S druge strane, metaboličke promjene u koži i subkutanom tkivu usljed limfostaze, dovodi do promjena lokalnog imuniteta pri čemu nastaju metabolički poremećaji kao što su ekcem, erisipelas (celulitis) i mikoze. Komplikacije limfostazese mogu biti: refluks, limfne ciste, limfocele, limfne fistule, limfostatička enteropatija, lymphorrhea.

Podjela limfedema: Primarni limfedem je uzrokovan kongenitalnom malformacijom limfnih sudova/čvorova, i u većini slučajeva se javlja kod ženske populacije, gdje je Stemmer znak u 90% slučajeva pozitivan, kao pokazatelj već nastale fibroze. U patološkom pogledu javlja se usljed aplazije, hipoplazije ili fibroze limfnih čvorova. Asimetričan je i lokalizovan na perifernim djelovima ekstremiteta, i spontanog je ili heredintarnog tipa. Sekundarni limfedem je uzrokovan oštećenjem limfnih puteva ili limfnih čvorova, i zavisi od lokacije gdje je to oštećenje nastalo. Sekundarni limfedem može da se javi odmah nakon oštećenja ili može da se razvije u kasnijem periodu, nakon nekoliko mjeseci ili godina. Asimetričan je i najčešće se javlja u proksimalnim dijelovima ekstremitata. Pojava sekundarnog limfedema je najučestalija nakon mastektomije ili histerektomije, ali

u velikom procentu se javlja i kao: posttraumatski/postoperativni limfedem, usljed radijacije/hemoterapije, postinfektvni, postinflamatorni, maligni ili limfedem usljed pareze/paralize. Klasifikacija limfedema: - Blaga učestalost: <20% uvećanje obima ekstremiteta - Srednja učestalost: 20-40% uvećanje obima ekstremiteta - Velika učestalost: >40% uvećanje obima ekstremiteta. Faze limfedema po ISL: - Latentna faza: Postoji tendencija za nastanak limfedema iako otok mekog tkiva još nije detektovano prilikom kliničkog ispitivanja. - Faza I: Klinički vidljiv edem, ali jos i dalje spontano reverzibilan, a Stemmer znak je još i dalje negativan. - Faza II: Edem mekog tkiva je već tvrđi, tačkasto korodiranje je teško moguće i jasne su fibrosklerotične promjene. Stemmer znak je uglavnom pozitivan, pojava papilomatoza. - Faza III: Elefantijaza, izrazito oticanje sa konzistentnim otvrdnućem tkiva i teškim oblikom fibroskleroze i vidljivim promjenama na koži. Zbrinjavanje limfedema, kao hroničnog neizlječivog oboljenja, potrebno je postaviti u više segmentata, koji vodi ka dugoročnom održavanju i samozbrinjavanju. Svaki od ovih perioda je struktuisan u jasno određenim programima i sastoji se od: - inicijalnog perioda u zbrinjavanju limfedema - zbrinjavanje limfedema u prelaznom periodu - zbrinjavanje limfedema za dugoročni period - zbrinjavanje limfedema „srednje linije“ (glave i vrata, trupa, grudi ili genitalija). Određujući kriterijumi evaulacije i proces razvijanja sistema za sakupljanje dokumentata treba da je integrisan u inicijalni plan limfedem službe. Kompleksna dekongestivna terapija (KDT) je uspješan metod za liječenje primarnog ili sekundarnog limfedema, lipedema i edema različitih etiologija, i mora biti primijenjen od strane adekvatno edukovanih limfedem specijalista ili limfedem terapeuta. Limfedem specijalisti ili terapeuti treba, pored specijalne edukacije, da posjeduju vještinu da vode tretman po određenim protokolima. Poređenje limfedem službi u svijetu se razlikuje od jako dobro razvijenih do skoro nikakvih. Mnogi pacijenti nemaju adekvatnu dijagnozu limfedema, a tu je i činjenica koja daje utisak da je stanje rijetko, da uzrokuje samo nekoliko problema, ali pri tom da ne predstavlja životnu opasnost i ne može da se liječi. Ipak, bez adekvatnog liječenja, limfedem može imati veliki uticaj na dugoročnu invalidnost, uključujući poteškoće sa zaposlenjem, kao i velike emotivne i socijalne probleme po pacijenta.

U nastavku: Procjena i dijagnoza limfedema, komplikacije vezane za limfedem, lipedem, edemi različitih etiologija.

U Murini, opština Plav

Održana manifestacija

„Čari aronije“ Kompanije Farmont MP i Udruženje proizvođača aronije Crne Gore organizivali su treću po redu, manifestaciju „Čari aronije“ U organizaciji Farmont MP i Udruženja proizvođača aronije Crne Gore 30. avgusta organizovana je treća po redu manifestacija „Čari aronije“ na plantaži „Ekofrut“ u Murinu. Ova manifestacija već postaje tradicionalna i odlučeno je da se od ove godine organizuje svake posljednje subote u avgustu. Manifestacija je okupila brojne proizvođače aronije iz Crne Gore, a skup ovakve vrste bio je prilika da se diskutuje o iskustvima sa kojim se susreću uzgajivači aronije u našoj državi. U toku obilaska zasada aronije, prisutni su mogli da čuju nešto više o ljekovitoj biljci koja je sve popularnija na našim prostorima,

a može se koristiti, kako u sirovom tako i u raznim prerađenim oblicima. Kako je rekao izvršni direktor kompanije Farmont Momčilo Popović, plantaže su zasađene prije sedam godina, vremenom su proširivane, a danas zasadi Farmonta, na kojima osim aronija postoje i druge biljne kulture, zauzimaju površinu od 2 i po hektra. - Već treći put za redom organizujemo ovu manifestaciju, a osim aronije dodatni motiv je razmjena mišljenja i želja da uzgajamo što više kultura na ovom prostoru. Aronija je jedna bajkovita

biljka, koja je po svim karakteristikama u vrhu ljestvice ljekovitog voća po količini antocijana, a sadrži veliku količinu materija koje je čine posebnom. Ona je specifična i sa stanovišta gajenja, jer ne zahtijeva prskanje, budući da je biljka razvila odbrambeni mehanizam kojim se štiti. Ove godine smo se suočili sa problemom kojem ćemo posvetiti posebnu pažnju, a to su ptice, kao štetočine koje su uticale da naši prinosi budu u znatnoj mjeri manji. Od očekivanih šest, sedam tona, ove godine ćemo moći da uberemo samo jednu tonu aronije. Limska dolina pruža odlične uslove, i kada riješimo problem sa pticama moćićemo da se posvetimo unaprijeđivanju proizvoda od aronije – kazao je Popović. On je dodao da je pojedinačnim proizvođačima teško da se predstave na tržištu, pa je neophodno osnivanje klastera koji bi bili konkuretniji na tržištu. Ukoliko bi se povezali ljudi koji su usmjereni ka istom cilju, i bave se istom djelatnošću, saradnja bi mogla samo da doprinese napretku - pojasnio je Popović. Osim diskusije o novonastalom problemu koji imaju sa pticama, raspravljalo se i o širenju ponude proizvođača. Prisutni na skupu su se složili da se prirodna bogatstva koja imamo ne koriste u dovoljnoj mjeri, pa je neophodno raditi na popularizaciji biljnih vrsta koje je moguće uzgajati na našim prostorima. Predsjednik Udruženja proizvođača aronije Ivan Vuletić, iskazao je zadovoljstvo što sve veći broj ljudi prisustvuje ovakvim okupljanjima, što je to dokaz da uspijevaju u popularizaciji zdravih biljnih vrsta koje uzgajaju. - Svake godine dolaze novi ljudi, pa zajedno se trudimo da riješimo probleme koje imamo, koji su u našem poslu poptuno očekivani, budući da je rad u poljoprivredi nepredvidiv. Osim što moramo zaštititi prirodno blago koje imamo, bitno je i da shvatimo da u aroniji postoji prava riznica materija koje su nam potrebne. Aronija je ujedno hrana i lijek, a korišćenjem umanjuujemo rizik od pojave mnogih bolest. Samo 30 grama dnevno dovoljno je da popravimo krvnu sliku, a i da preveniramo mnoge bolesti. Aronija se može koristiti u svim oblicima, a osim ploda, i list aronije u fazi kada je crvene boje, može se koristiti za proizvodnju čaja. Od aronije se mogu praviti džemovi, slatko, kandirano voće, može se peći rakija i proizvoditi vino – pojasnio je Vuletić. Na skupu je govorio i dr Dragan Dragojević, stručni saradnik kompanije Farmont. - Aronija je za sada ekonomski veoma isplativa vrsta i udruženje treba da utiče na povećanje količina koje se gaje u Crnoj Gori. Osim toga, važno je posvetiti se drugim biljnim

vrstama. Već se rade neka istraživanja i analize, tako da planiramo proizvodnju preparata i medicinskih čajeva koji u svijetu sve više dobijaju na značaju. Kada imate dobrog partnera kao što je Farmont, onda možete razmišljati i o takvim stvarima, a već imamo zahtjeve od stranih kupaca – kazao je dr Dragojević. Na skupu je bilo riječi i o plantažnom uzgoju drenjina, o čemu je govorio vlasnik prve takve plantaže u Crnoj Gori, Slobodan Mirjačić, koji se sa svojom suprugom već nekoliko godina bavi ovim poslom. - Drenjina je poznata od davnika, a naš cilj je da je vratimo na trpeze i popularišemo njenu upotrebu. Drenjina ima pet puta više vitamina C od limuna, i to dovoljno govori o tome koliko je zdrava. Naše proizvode je potrebno distribuirati kroz ugostiteljske objekte, jer turisti vole da probaju ono što je domaće i zdravo, pa smo sve više tome posvećeni – kazao je Mirjačić. Draženka Laketić

POREMEĆAJ ISHRANE

KOD MLADIH Mr. sci med. Radmila Nešić Predsjednica Saveza udruženja zdravstvenih radnika Srbije Ulcinj, 54. Susreti zdravstvenih radnika U ispoljenom ili subkliničkom obliku poremećaj ishrane pogađa 3% adolescenata i mladih. Najčešće se javlja kod mladih djevojaka, ali u novije doba se prepoznaje i kod mladića. Dva najčešća poremećaja ishrane kod mladih su anoreksija i bulimija. Karakteristika ovih poremećaja je da postoji ili ekstremna restrikcija ili pretjeran unos hrane. Zajedničke odlike anoreksije i bulimije su opsjednutost spoljašnjim izgledom i patološki strah od debljine. Na poremećaje u ishrani u današnje vrijeme sve više utiče svijet mode. Djevojkama se govori o tome kako moraju biti dosta mršave, pa su one često nezadovoljne svojim tijelom i opterećene tjelesnom težinom. Zbog potrebe da se približe izgledu ideala u modnoj industriji, sve više gube samopouzdanje i samopoštovanje. Anoreksija (anorexia nervosa) je najpoznatiji poremećaj ishrane i predstavlja voljnu restrikciju unosa hrane. To je psihijatrijsko oboljenje sa najvećom stopom smrtnosti. Neke od karakteristika anoreksije su teška pothranjenost i iskrivljena predstava o tjelesnom izgledu (self image). Upozoravajući znaci za anorexiju su: intenzivan strah od dobijanja težine, smanjivanje i izbjegavanje obroka, izbjegavanje jedenja sa drugima, nošenje vrećaste odjeće, negiranje gladi, ekscesivne tjelesne vježbe, pojava dlačica na licu i tijelu, gubitak kose, izostanak ili iregularnost menstrualnog perioda, perfekcionizam, depresivnost, usamljenost, anksioznost, stroga selekcija hrane, promjene na koži, hipotenzija, preosjetljivost na hladnoću, konstipacija itd.

Anoreksija nije moderna bolest, ali je moderna epidemija. Neki je nazivaju “sindrom dječačkog izgleda”. Tijelo se doživljava kao krupno, veliko, neadekvatno i nezadovoljavajuće u odnosu na aktuelni modni diktat (vitko i mlado tijelo kao isključiv i jedini standard ljepote). Javlja se u razdoblju puberteta i adolescencije. Čak 80% svih slučajeva javlja se u dobu od 13. do 20. godine, a vrlo rijetko kod osoba koje su starije od 25 godina. Nastaje postepeno i u početku neprimjetno. Unos hrane se smanjuje i po vrsti i po količini. Patološki strah od debljine prerasta u ekstremno restriktivne dijete, često udružene sa vrlo intenzivnim fizičkim vježbanjem kako bi se utrošio navodni višak unijetih kalorija. Anoreksija težeg i dužeg kliničkog toka praćena je drastičnim smanjenjem tjelesne mase i ozbiljnim poremećajima zdravlja (fizičkog i psihičkog) što je reakcija organizma na gladovanje. Stradaju svi organski sistemi, a nisu rijetki ni smrtni ishodi. Zdravstvenе posljеdice аnoreksiје su višestruke, a često dolazi do oštećenja srčanog mišića što dovodi do usporavanja srčanog rada i niskog krvnog pritiska. Anoreksične osobe boluju i od osteoporoze, imaju sivu, perutavu i žućkastu kožu, kosa im opada, menstrualni ciklus je poremećen, dolazi do poremećaja termoregulacije, dehidratacije i poremećaja rada bubrega. Stepen mortalitetnog rizika kod oboljelih od anoreksije je visok i iznosi 10%. Za mlade osobe koje pate od anoreksije se smatra da generalno imaju izuzetno nisko samopoštovanje i izraženo osjećanje neadekvatnosti. Ove osobe se plaše polnog sazrijevanja, servilne su i imaju problema u savladavanju stresa. Obično imaju

problema u separaciji i individualizaciji u cilju ostvarivanja sopstvenog identiteta. Ove mlade osobe su često ponosne na svoju sposobnost da izgube na težini. Većina anorektičnih adolescentkinja su ozbiljne, organizovane, uredne, tihe, savjesne, veoma osjetljive na odbacivanje i sklone iracionalnom osjećaju krivice i brige. Iako su često uspješne, osjećaju se bezvrijedno. Često vide svijet u crno-bijelim kategorijama; sve je ili dobro ili loše, debelo ili mršavo. Često su to osobe koje imaju veliku potrebu da udovoljavaju drugima, traže odobrenja i izbjegavaju konflikte. Žele da budu posebni, da se po nečemu razlikuju od mase, često upravo gubitkom tjelesne težine. Porodice anorektičnih osoba se često opisuju kao previše zaštitnički nastrojene, sa težnjom ka izbjegavanju konflikata i stvaranju koalicije sa pacijentom od strane jednog ili drugog roditelja. Postoje istraživanja koja ukazuju da ne postoji "tipična porodica anoreksičara", ali da u porodicama ovih osoba postoji veće prisustvo različitih problema i da majke anoresičnih osoba u značajno većem procentu pate od depresije. U svijetu postoji pokret pro-ana koji podržava anoreksiju, tvrdeći da je to stvar slobodnog izbora, a glavna karakteristika je odbijanje hrane. Pro-ana je skraćenica od “proud to be anorexic” (ponosna sam što sam anoreksična). Pro-ana je pokret nastao na internetu i sastoji se od stranica, čet soba i foruma, na kojima se podržava anoreksija, bulimija i drugi poremećaji u ishrani. Tu osobe oboljele od poremećaja ishrane “pomažu” jedne drugima da izbjegnu liječenje, oporavak i rehabilitaciju. Smatra se da je pokret nastao 1998. godine sa pojavom stranice “Anorexic Nation”.

(rijetko i kod mladića) i česta je posljedica prethodne anoreksije. Blaže forme ovog poremećaja su nekad prisutne i kod osoba normalne težine, kao i kod onih koji nikad nisu patili od anoreksije. Nema gubitka želje za hranom, čak nezadrživa glad može biti posljedica i reakcija na hronično svjesno i kontrolisano gladovanje. Ovi restriktivni obrasci ponašanja dovode do bulimične epizode. Kod osoba koje pate od bulimije gubitak kontrole hranjenja se javlja bar nekoliko puta nedjeljno. Najčešće, traje manje od dva sata, ali nije rijetko da traje duže. Nekontrolisano se konzumiraju visokokalorične namirnice kao što su: sladoled, čokolada, slatkiši, peciva, čips... Odmah iza prejedanja slijedi faza čišćenja (povraćanje, laksativi, diuretici) koja je neodvojiva od faze prejedanja i integralni je dio ovog sindroma, neophodan za dijagnozu. Postoje dva tipa bulimije: Tip čišćenja - bulimičarke svjesno izazivaju povraćanje da bi se riješile hrane prije nego što se ona svari i tako sprečavaju dobijanje na težini. Uz to koriste i druga sredstva, poput laksativa i diuretika, a rade i klistiranje. Tip vježbanja - ovaj tip bulimije je dosta rjeđi, javlja se u svega 7% slučajeva. Kod ovog tipa bulimičarke pokušavaju da ponište efekat unijete hrane tako što se poslije epizode prejedanja bace na pretjerano vježbanje, trčanje ili aerobik. Prvi, “tip čišćenja” takođe može da upražnjava vježbanje, kao sekundarni vid kontrole kalorija. Oko ovih stranica se podigla prašina 2001. kada je od Yahoo-a traženo da sa svojih besplatnih servera obriše pro-ana stranice, što je i učinjeno jula 2001. godine. Danas je teško pristupiti pro-ana društvu bez provjere, dokazivanja identiteta i preporuke. Zajednice i sestrinstva uglavnom okupljaju ženske članove, iako ima i muškaraca, ali u malom broju. Poklonice pro-ana pokreta tvrde da proaktivna anoreksija nije poremećaj, već stvar izbora. One kažu da pro-anu ne treba miješati sa anoreksijom nervozom, jer pro-ana nije bolest ili poremećaj od kog osoba “boluje”. Pro-ana je način života, koji počinje slobodnom voljom. Pro-ana je samokontrola, za razliku od oboljelih od anoreksije nervoze koji se ne mogu kontrolisati. Pro-ana sljedbenice se inspirišu fotografijama manekenki, citatima koji im pomažu da izdrže, i fotografijama gojaznih osoba, koje im služe kao opomena šta će postati ukoliko budu previše jele. Bulimiju (neurotska proždrljivost) karakterišu ponavljane epizode prejedanja, koje prati osjećaj krivice, što se kompenzuje postupcima “čišćenja” – povraćanjem, zloupotrebom laksativa ili naknadnim izgladnjivanjem. Karakteristično je da najčešće nema velikih promjena u tjelesnoj masi. Obično te osobe imaju normalnu ili malo povećanu težinu. Bulimija se javlja kod oko 2-3% mladih žena i uspješno se liječi. Postoji gubitak kontrole nad jelom i stalna briga za tjelesni izgled i tjelesnu težinu. Oboljenje se pretežno javlja kod mladih djevojaka i žena

Zdravstvenе posljedicе bulimiје su gubitak kalijuma, što izaziva poremećaj u rada srca, oštećenja i gubitak zubne gleđi, upale i potencijalno pucanje zida jednjaka, ulkusna bolest želuca, pankreatitis, pucanje zida želuca, prolivi ili opstipacija zbog zloupotrebe laksativa. U pozadini poremećaja bulimije je depresivna komponenta, nisko samopoštovanje i niska samoocjena, pa je stručnjak za mentalno zdravlje neophodan član terapeutskog tima. Osobe koje pate od bulimije su svjesne da imaju problem i najčešće liječenje počinje na njihovu inicijativu. Poremećaji ishrane su ozbiljna, ponekad životno ugrožavajuća, višeuzročna oboljenja sa tendencijom stvaranja začaranog kruga koji rezultira ozbiljnim fizičkim i psihičkim propadanjem mlade osobe. Radi se o stvarnim, složenim i vrlo ugrožavajućim stanjima koji uzrokuju ozbiljne posljedice po zdravlje i ukupno funkcionisanje mlade osobe. Mladim osobama koje pate od ovih poremećaja neophodna je stručna pomoć. Što se liječenje prije započne, veći su izgledi za uspješno fizičko i psihičko ozdravljenje. Prevencija, sa druge strane, zahtijeva da svi segmenti društva priznaju da problem postoji, i da udruženo rade na tome da do ovih poremećaja ne dođe. Ovdje se, prije svega, misli na međusobnu saradnju školskih, porodičnih i zdravstvenih sistema. Jedite sve što organizam traži, za skidanje kilograma nisu dovoljna stroga pravila i gvozdena disciplina, već i zdrav razum.

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDĂŚXĂ¨L X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RĂŞXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD ^WLWHĂ¨L SULWRP i jetru. 3RPDĂŚH NRG intoksikacije jetre i KURQLĂŞQLK SRUHPHĂ¨DMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXĂŚL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHĂŞDYDMXĂ¨L UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHĂ¨DYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDĂŚQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHĂ¨DQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRĂŚH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHĂ¨DYD WRQXV perifernih kapilara L SUXĂŚD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHĂŞHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

Camptotheca acuminata Decne. (Cornaceae) - Happy Tree

Kinesko drvo sreće

Dr pharm. Miomir Šoškić Kinesko drvo sreće (Camptotheca acuminata) je drvo koje pripada porodici Cornaceae (Nyssaceae). Drvo dostiže visinu do 25 metara. Kora ovog drveta je crvenkastobraon boje sa kožastim i zelenim listovima. Cvjetovi su sitni, bijele boje. Drvo vodi porijeklo iz Kine i Tibeta, a gaji se kao ukrasno drvo u Americi, Indiji i Japanu. U Kini se smatra ugroženom i zaštićenom biljnom vrstom. Naziv “Happy Tree” je bukvalni prevod kineskog naziva “Xi Shu” što na našem jeziku znači “srećno drvo”. Korijen, kora stabla, list i sjeme ove biljke imaju sposobnost da proizvedu odredjenu količinu kamptotecina (CPT). Najveći sadržaj ovog citotoksičnog hinolinskog alkaloida se može naći u mladim listovima. Ekstrakt ove biljke je u istraživanjima pokazao snažnu antitumorsku aktivnost, pa je kamptotecin izolovan kao glavni aktivni sastojak ekstrakta. Kamptotecin je pokazao jedinstven mehanizam djelovanja vršeći inhibiciju DNK topoizomeraze I. Ovaj alkaloid je korišćen u kliničkim istraživanjima, ali je zbog svojih neželjenih dejstava isključen iz terapijske primjene. Od propratnih neželjenih dejstava zabilježena je pojava povraćanja, dijareje i hemoragičnog cictitisa. Kamptotecin je poslužio za sintezu kamptotecinskih analoga koji se danas koriste u terapijske svrhe kao antineoplastici, a to su irinotekan i topotekan. Kao najuspješniji derivati kamptotecina oni su jedini za sada odobreni za kliničku primjenu. Irinotekan se koristi u liječenju metastatskog kolorektalnog karcinoma, a topotekan se koristi u tretmanu karcinoma jajnika, pluća kao i drugih tipova karcinoma.

ISTINE I ZABLUDE

O BEBAMA DOBRODOŠLI U SVIJET RODITELJSTVA Sa radošću ih očekujemo devet mjeseci, brinemo i strepimo za njihov dolazak na ovaj svijet. Kada konačno stignu, umjesto uživanja u vremenu koje provodimo sa njima zatrpani smo rođacima i prijateljima koji imaju savjete za nas. Većina tih savjeta nas zbunjuje jer svaka žena, učena svojim iskustvom, ima drugačiji pristup odgajanju djece. Pored toga, u narodu su ukorijenjana mišljenja i vjerovanja koja mlade roditelje sprečavaju da osjete sve čari roditeljstva. Mi vam prenosimo samo neke od njih. MAJKE ODMAH ZAVOLE SVOJE DIJETE ZABLUDA: Često pominjana fraza da se majka odmah „zaljubi“ u svoje dijete ne mora uvijek da bude tačna, i to je sasvim normalno. Naime, dešava se da vaša beba nije baš onakva kakvom ste je zamišljali, te vam je potrebno vrijeme da biste shvatili da je to vaše dijete i da biste ga zavoljeli. Međutim, majke su često šokirane činjenicom da u prvo vrijeme ne osećaju dovoljno ljubavi za to malo biće, zbog čega ih često proganja osjećaj krivice koji ne žele da priznaju ni sebi ni drugima. Suviše zahtjevne, popustljive i zabrinute mame su upravo te kojima „teret“ krivice smeta da budu dobre. Priznajte kako se zaista osjećate i neće biti razloga za krivicu i stid. Brzo ćete zavoljeti svoje dijete onakvo kakvo jeste, bez iluzije. DOJENJE NE BOLI ZABLUDA: Možda dojenje stvarno ne bi trebalo da boli, ali se na početku svaka žena suoči sa bolom. Čak i ako imate više djece, prvih nekoliko nedelja dojenja su teške i bolne. Na sreću, situacija se brzo promjeni, pa dojenje postaje zadovoljstvo i za mamu i za bebu. Ova zabluda dovodi do toga da žene koje su po prvi put postale majke misle da sa njima nešto nije u redu jer osjećaju nesnosan bol dok beba prvi put sisa. BEBE KOJE DUGO SISAJU NE MOGU DA SE ODVOJE OD MAJKE ZABLUDA: Priroda se pobrinula da djeca umnogome zavise od majki, jer ih one podižu i čine da postanu jaka. Međutim, zaboravlja se da je

priroda smislila i mehanizam postepenog odvajanja djeteta od majke. Prema tome, na proces odvajanja mališa je spreman sa osam do deset mjeseci. Tada pokazuje veće interesovanje za svijet koji ga okružuje, što mu postaje važnije od majčinih grudi. Bitno je da majka prepozna taj momenat i počne da se obraća djetetu na drugačiji način. Naravno, ukoliko poslije toga prestanete da dojite, to ne znači da vaše dijete neće i dalje zavisiti od vas. SA BEBAMA TREBA RAZGOVARATI KAO SA SEBI RAVNIM OSOBAMA ISTINA: Psiholozi se slažu sa tim da i dijete osjeća potrebu da bude upućeno u promjene koje se dešavaju u porodici. Stoga je bolje upoznati mališana sa svim dešavanjima u kući. Potpuno je nevažno što ne razumije riječi, dovoljno je to što veoma snažno osjeća spoljne uticaje. Istraživanja su pokazala da djeca sa kojima su roditelji u prvoj godini života razgovarali kao sa sebi ravnima, brže i lakše nauče da govore. S druge strane, roditeljima takvi razgovori pomažu da bolje upoznaju svoje dijete, da razumiju i shvate da pored sebe imaju osobu, a ne objekat za vaspitavanje i odgajanje. BEBE TREBA IZVODITI NA JAVNA MJESTA ISTINA: Dijete do godinu dana ima potrebu za stalnim prisustvom svojih roditelja, ali i za novim utiscima. Djeca mogu bezbrižno da spavaju čak i u velikoj buci, te je za mnoge mlade roditelje koji nemaju kome da povjere dijete na čuvanje odlazak u grad sa svojim čedom pravi spas. Naravno, treba preferirati koncerte klasične ili laganije muzike, odlazak u restorane ili posjete rođacima i prijateljima. Mit o miru i tišini ljekari podržavaju zbog toga što je na javnim mjestima mnogo ljudi, a djeca su naročito sklona raznim infekcijama. Naravno, dok je sezona gripa, najbolje bi bilo da izbjegavate odlaske na javna mesta, ali u ostalim slučajevima možete da se družite sa rođacima i prijateljima dok vaš mališan mirno spava u kolicima. AKO DIJETE ČESTO DRŽITE NA RUKAMA RAZMAZIĆETE GA ZABLUDA: Popularnost ove predrasude u vezi je sa osećajem zbunjenosti i straha roditelja pred djetetom jer sada život roditelja zavisi od njegovih potreba. U neposrednom kontaktu sa tijelom majke dijete osjeća toplotu ruku, čuje otkucaje srca i to mu je dovoljno da se osjeća zaštićenim. Zato, ne brinite da ćete razmaziti dijete, već mu pružite zaštitu kad god mu je potrebna. Veoma je bitno da prepoznate trenutak kada je vašem djetetu potrebna sloboda, i nemojte ga nepotrebno „gušiti“. DJECA DOBRIH MAJKI NIJESU HIROVITA ZABLUDA: Ova zabluda potiče još od patrijarhalnog vremena kada je materinstvo bilo jedina sfera u kojoj se žena smatrala kompetentnom. Dijete može da bude nestašno, da plače, da bude bolesno, a ništa to ne zavisi od „kvaliteta“ roditelja. No, majka često svaku neprijatnu situaciju doživljava kao dokaz njene nesposobnosti, ispituje krivicu i teško joj je da primjeni odgovarajuće mjere. Da bi se riješila osjećaja krivice, žena treba da se oslobodi fantazije o „svemoćnoj supermami“! Ta fantazija je primorava da doživljava sebe odgovornom za sve što se dešava, zaboravljajući pritom da njeno dijete ne živi više u njoj već pored nje.

Organizovanjem nekoliko aktivnosti

OBILJEŽENA SVJETSKA NEDJELJA DOJENJA Udruženje Roditelji, u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, obilježili su Svjetsku nedjelju dojenja od 1. do 7. avgusta, organizovanjem nekoliko aktivnosti u četiri crnogorska grada. Ovogodišnja Svjetska nedjelja dojenja, pod temom “Dojenje: Pobjednički gol - za cio život!”,obilježena je širom svijeta 22. put, a tom prilikom naglašena je neophodnost povećanja procenta dojene djece, kao i značaj očuvanja, promocije i podrške dojenju, a u svijetlu činjenice da se približava kraj roka predviđenog za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. Aktivnost kojom su iz Udruženja Roditelji započeli obilježavanje Svjetske nedjelje dojenja je druženje i razgovor sa roditeljima o dojenju i podršci, u Nikšiću 1. avgusta na Trgu Slobode. O istim temama su predstavnici udruženja razgovarali sa zainteresovanim roditeljima u Baru, u nedjelju, 3. avgusta, na platou ispred Robne kuće, a nakon toga 7. avgusta u Bijelom Polju na Gradskom trgu. Povodom obilježavanja Svjetske nedjelje dojenja, u utorak, 5. avgusta u 10 sati u hotelu “Podgorica” održana je jednodnevna konferencija - Značaj dojenja za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. Konferenciju su otvorili Bendžamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, dr Mira Jovanovski Dašić, pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore i Kristina Mihailović, izvršna direktorica udruženja Roditelji. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks, otvarajući Konferenciju, ocijenio je da je situacija u Crnoj Gori, kada je riječ o dojenju, zabrinjavajuća. On je naglasio da je istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece, sprovedeno 2013. godine, pokazalo da je samo 14 odsto žena podojilo svoje dijete u prvom satu nakon porođaja, dok je samo 17 odsto novorođenčadi mlađih od šest mjeseci u Crnoj Gori isključivo dojeno u prvih šest mjeseci života.

- Ovi podaci nam govore da treba zajedno da radimo na daljoj podršci i edukaciji mladih majki o tome koliko je dojenje značajno, kao i na obuci zdravstvenih radnika da pomognu ženama da počnu da doje u prvom satu nakon porođaja - kazao je Perks, naglašavajući da su tri stvari neophodne kako bi se ova praksa promijenila, i to: promocija, edukacija i bolnice po mjeri djeteta. Kristina Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji, kazala je da u toj organizaciji smatraju da dojenju ne dajemo dovoljno šanse kao društvo, da puno toga radimo i dozvoljavamo što dojenju ne ide u prilog, da dojenje ne shvatamo baš toliko važnim koliko ono to zaista jeste, i da kao rezultat svega toga u Crnoj Gori imamo prilično mali broj beba koje imaju priliku da piju tu najdragocjeniju tečnost koju mogu da dobiju u životu. - Ono što želim da vrlo otvoreno kažem danas ovdje, je da smo vrlo svjesni da ne žele sve majke da doje djecu, i ne mislimo da je to za bilo kakvu osudu, kao i da podrška dojenju u zdravstvenim ustanovama nije na zadovoljvajućem nivou. Ni to nije za osudu ali jeste za promjenu - kazala je Mihailović. Ona je najavila da će od septembra Udruženje Roditelji početi sa dugo najavljivanom Grupom za podršku dojenju, koju će činiti majke, buduće savjetnice za dojenje. - Naša podrška u tom dijelu biće, vjerujemo, od koristi majkama, ali i zdravstvenim radnicima. Savjetnice će nakon obuke koju će sprovoditi ljekari, pedijatri, psiholozi, komunikolozi i različiti stručnjaci koji im mogu pomoći da se što bolje pripreme za pružanje podrške porodiljama, ali i na osnovu svojih iskustava, biti na raspolaganju majkama za sva pitanja koja budu imale - kazala je Mihailović.

Dr Mira Jovanovski Dašić, pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore, podsjetila je da se program bolnica po mjeri djeteta sprovodi u svijetu već veoma dugo sa ciljem da porodilišta postanu centri za podršku dojenju. - Ovaj program, konkretno kod nas, poboljšava rezultate dojenja, jer u Crnoj Gori od 13 porodilišta njih deset ima baby friendly program tvrdi dr Dašić. Ona je, međutim, naglasila da, iako taj program podstiče dojenje, on nije ključan jer je važno da se žene pripreme u školama za trudnice, a kao veoma važno navela je i ličnu motivaciju, kako bi se postigla zadovoljavajuća dužina dojenja. Na konferencijije je bilo diskusije o uticaju dojenja na smrtnost odojčadi, smrtnost majki, siromaštvo i rodnu ravnopravnost. Cilj konferencije bio je da se skrene pažnja na značaj dojenja za prevenciju zdravstvenih problema kod majki i djece, kao i za ekonomsku stabilnost porodice i ravnopravan status žena u društvu. Koordinatorka projekta dojenja u Udruženju Roditelji, Ana Vujinović povodom obilježavanja Svjetske nedjelje naglasila je da će ta organizacija raditi na ostvarivanju desetog koraka UNICEF-ovog programa “Deset koraka ka uspješnom dojenju”, koji se odnosi na osnivanje vršnjačkog savjetovališta koje će biti dostupno majkama, i gdje će moći da pronađu neophodnu pomoć i odgovore u vezi sa dojenjem.

Svjetska nedjelja dojenja počela je da se obilježava 1991. godine, od strane organizacije WABA (The World Alliance for Breastfeeding Action) sa ciljem zaštite, promocije i podrške dojenju. Draženka Laketić

ALS I ICE BUCKET CHALLENGE Preko 2 500 000 video snimaka na Youtube sajtu posvećeno je Ice bucket challengu (IBC). Više od 80 miliona dolara je prikupljeno za istraživanja o ALS, rijetkoj bolesti o kojoj je prije IBC malo ljudi znalo Ice Bucket challenge je aktivnost koja uključuje polivanje nečije glave hladnom vodom, a sve u cilju podizanja svijesti o ALS bolesti, te prikupljanju novca u dobrotvorne svrhe kako bi se izvršila istraživanja o ovoj bolesti, čiji uzrok je i dalje nepoznat. Preko 20.000 ljudi u SAD boluje od ALS-a, prema podacima Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar, a svake godine dijagnostikuje se 5.000 novih slučajeva. U početku ljudi mogu primijetiti slabost u mišićima, trzanje ili grčenje, a potom bolest progresivno onesposobljava hod, govor, gutanje i na kraju disanje. Mnogi bolesnici provedu posljednje dane života u potpunosti paralizovani, dok im mozak i dalje funkcioniše. Klinička slika je karakterisana progresivnim gubitkom mišićne mase i snage, fascikulacijama, spasticitetom, hiperrefleksijom i ekstenzornim plantarnim odgovorom (pozitivan znak Babinski refleksa), kao i razvojem dizartrije i disfagije. Bolest ima brzi progresivni tok, a postoji samo jedan

odobreni lijek od strane FDA i učinci tog lijeka su veoma skromni. Iz tog razloga, pokrenuta je akcija koja za cilj ima prikupljanje novčane pomoći kako bi se sprovela dodatna istraživanja, koja bi bila posvećena mehanizmima nastajanja ove bolesti kao i njenom liječenju. Ice bucket challenge nije prva ovakva akcija prikupljanja novca u dobrotvorne svrhe, već su se slične odvijale i 2013. godine, pod sloganom o raznim bolestima, ali bez većeg odjeka osim u SAD. Veću medijsku pažnju ovaj izazov je dobio 30. juna kada su učesnici jutarnjeg programa izveli Ice bucket challenge i time ga medijski promovisali. Nakon toga, 15. jula u akciju su uključio poznati američki golfer, Greg Norman nominujući rođaku čiji je suprug umro od posljedica ALS bolesti. Istog dana, bivši košarkaš Pit Frejts na svom Tviter nalogu počeo je da objavljuje informacije o bolesti i akciji koja sve više uzima maha, tako da je u samo nekoliko dana Ice bucket challenge dobio svjetske razmjere. Statistički podaci dobijeni na osnovu pretraga u prethodnih mjesec dana govore o tome da je IBC

Amiotroﬁčna lateralna skleroza (ALS) ili Lu Gerigova bolest pripada grupi neuroloških bolesti, koja zahvata gornje i donje motorne neurone. Jedna je od najčešćih bolesti prouzrokovanih degeneracijom motornih neurona. Ona može da se javi pojedinačno ili kao nasljedna porodična bolest (10% svih slučajeva ALS-a). Za 20% naslijeđenih ALS-a dokazana je mutacija gena za citoso, bakar/cink, superoksid, dismutazu… Do danas je identiﬁkovano gotovo 50 SOD 1 mutacija kod osoba s porodičnim ALS-om. Mada je svako podložan oboljenju, ALS najčešće pogađa sredovječne osobe. Izvor: sr.wikipedia.org

nadmašio mnoge svjetski aktulene političke teme po broju pretraga. U izazov su se uključile planetarno popularne ličnosti, svojim nominacijama stvarajući lanac koji je uspio da zainteresuje javnost i podigne svijest o ALS bolesti. Iako je sve više ljudi koji osuđuju ovaj trend, smatrajući da mnogi prihvataju izazov u cilju samopromocije, činjenica je da se novac prikuplja velikom brzinom, pa je u periodu od mjesec dana prikupljeno više od 80 miliona dolara. Psiholozi tvrde da postoji dosta razloga zašto se ljudi uključuju u ovakve akcije. Osim što IBC podstiče zabavu, dosta ljudi se uključuje zbog određenog osjećaja krivice jer se nešto veliko odvija na globanom nivou i u dobre svrhe pa ne žele da propuste šansu da pomognu. Iako je veiliki objavljenih video snimaka postavljeno bez ikakvih donacija, oni donose popularnost IBC što bi trebalo posmatrati kao uspjeh izazova, budući da je to ono što ovu akciju izdvaja od prethodnih “ice challenga” koji nisu postigli rezultate kakve postiže upravo ovaj u vezi sa ALS. Ice bucket challenge su prihvatile i javne ličnosti iz Crne Gore, nominujući svoje prijatelje i skrećući pažnju na problem ove rijetke bolesti o kojoj su mnogi Crnogorci znali premalo ili gotovo ništa. Osim toga, kako su nam kazali iz fondacije Banka hrane, apelovali su na nadležne institucije kako bi se otvorio žiro račun na koji bi naši građani mogli da uplaćuju novac, i time

smanjili troškove prenosa novca. - Naši ljudi su više puta pokazali humanost, kao što je bilo u slučaju poplava u regionu i trudili se da na razne načine pomognu ugroženim. Smatramo da kao društvo možemo dati doprinos ovoj globalnoj akciji, a otvaranje žiro računa u ove namjene bi nam dosta pomoglo. Pojedincima je dosta teže da šalju novac u inostranstvo i zbog toga postoji ta ideja da se ovdje udružimo i šaljemo novac udruženjima kojima je to potrebno. Uvijek ćemo podržavati akcije koje su humanitarnog karaktera i čiji cilj je podizanje svijesti o nekom ovakvom problem. Vjerujemo da bi bilo mnogo ljudi koji bi dali svoj doprinos, a koji nisu izazvani na ledeno polivanje koje je, bez obzira na kontraverze koje prate ovu akciju, doprinijelo da skoro da nema osobe da barem nešto ne zna o ovoj bolesti, a i novčane donacije su znatno veće nego što su bile kada ledenog izazova nije bilo - kazali su iz Banke hrane. Iako sve više ljudi pokušava da umanji značaj IBC tvrdeći da je od humanitarne akcije postala akcija samopromocije, podaci govore da su se desile velike promjene na planu shvatanja ALS bolesti, te da je značajna suma novca prikupljena za istraživanja, a budući da još uvijek traje i da njena popularnost ne opada, teško da se trud ljudi koji su je pokrenuli može osporiti. Draženka Laketić

Novosti iz svijeta neurohirurgije

IMPLANT U MOZGU OMOGUĆIO PARALIZOVANOM MLADIĆU DA MISLIMA POMJERI RUKU Paralizovani mladić kome je ugrađen mikročip za čitanje misli povratio je sposobnost pomjeranja prstiju i ruke koristeći sopstvene misli. „Nisam ni sanjao da ću ikada više biti u mogućnosti da ovo uradim,“ rekao je Jan Burkhart nakon što je mislima pomjerio paralizovanu ruku. Burkhart, dvadesettrogodišnji mladić iz Bruklina, paralizovan je od 2010. godine nakon teških povreda dobijenih prilikom ronjenja. Ovakav pomak u svijetu medicine omogućen je zahvaljujući najnovijoj tehnologiji pod nazivom „Neurobridge“. Ugrađeni čip razvili su zajedničkim snagama stručnjaci iz Veksner medicinskog centra pod okriljem Državnog univerziteta u Ohaju i Batelovog memorijalnog instituta u Kolambusu. Čip aktivira rukav koji pomjera pacijentovu paralizovanu ruku. Posebno napravljeni rukav koji se nalazi na podlaktici pacijenta dobija komande od čipa ugrađenog u Burkhartov mozak. Čip procesuira misli pacijenta, a potom zaobilazeći kičmenu moždinu, šalje signal direktno do rukava koji pokreće ruku. Desetina sekunde potrebna je da se Burkhartova misao realizuje. „Ugradili smo senzorski mikročip u Ijanov mozak koji čita njegove misli i šalje signal do tehnološki visoko razvijenog rukava smještenog na njegovoj podlaktici koji kontroliše pokrete mišića,“ rekao je dr Ali Rezai sa Univerziteta u Ohaju. Tokom trosatne operacije 22. aprila ove godine dr Rezai je ugradio čip manji od zrna graška u motorni korteks Burhartovog mozga. Taj mali čip tumači signale mozga i šalje ih kompjuteru koji ih snima i prosljeđuje rukavu za stimulaciju, sačinjemom od elektroda, koji stimuliše odgovarajuće mišiće da izvrše željenu radnju. Za desetinu sekunde Burkhartove misli pretvaraju se u pokret. „Operacija je zahtjevala preciznu ugradnju senzorskog mikročipa u predio Janovog mozga koji kontroliše pokrete ruke i šake,“ dodao je dr Rezai. „Ovo je nalik na bajpas, ali umjesto zaobilaženja krvnih sudova mi zaobilazimo električne signale,“ rekao je Čed Bouton, glavni istraživač na Batelovog institutu. „Mi koristimo signale koji dolaze iz mozga, zaobilazimo kičmenu moždinu, i idemo direktno do mišića,“ dodao je Bouton. Prema riječima dr Rezaia ova tehnologija može biti od

Brojni reporteri zabilježili su prvi pokret mladića koji je mislima pokremuo paralizovanu ruku. Tim stručnjaka iz Veksner medicinskog centra pod okriljem Državnog univerziteta u Ohaju i Batelovog memorijalnog instituta u Kolambusu pratili su testiranje „Neurobridge“ tehnologije. pomoći pacijentima sa ražličitim povredama mozga i kičmene moždine. Izvor: www.neurogadget.com Prevod: Sandra Kavarić

PZU P2 HEALTH poÄ?ela sa radom

KUÄ&#x2020;NA NJEGA ZA BRĹ˝I OPORAVAK Veoma Ä?esto se deĹĄava da pacijente treba njegovati ili lijeÄ?iti u kuÄ&#x2021;nim uslovima. KuÄ&#x2021;na njega obuhvata brigu o pacijentima svih starosnih dobi, od djece do starijih generacija. Ova vrsta njege se uglavnom sprovodi kada je u pitanju oporavak pacijenta od lakĹĄe bolesti ili povrede, nakon bolniÄ?kog lijeÄ?enja ili poslije neke hirurĹĄke intervencije. U svijetu se veÄ&#x2021; dugi niz godina praktikuje kuÄ&#x2021;na njega koja u mnogome pomaĹže brĹžem oporavku pacijenta, jer je toplina doma najbolje mjesto za relaksaciju i regeneraciju organizma. ZahvaljujuÄ&#x2021;i PZU P2 Health ovakva moguÄ&#x2021;nost pruĹžena je i graÄ&#x2018;anima Crne Gore. Primarna djelatnost privatne zdravstvene ustanove P2 Health je kuÄ&#x2021;na njega i lijeÄ?enje starijih i bolesnih osoba na teritoriji Crne Gore. VoÄ&#x2018;en parolom â&#x20AC;&#x17E;VaĹĄe zdravlje je naĹĄa misijaâ&#x20AC;&#x153; tim striÄ?njaka spreman je da pruĹži pomoÄ&#x2021; svim korisnicima usluga kuÄ&#x2021;nog lijeÄ?enja. Pored struÄ?nih konsultanata, u timu se nalaze medicinske sestre specijalizovane za kuÄ&#x2021;nu njegu i lijeÄ?enje pacijenata koje sprovode njegu pacijenata na najveÄ&#x2021;em profesionalnom nivou. Program kuÄ&#x2021;ne njege zavisi od potreba svakog pojedinaÄ?nog pacijenta i patologije njegove bolesti, tako da se za svakog pacijenta kreira individualni koncept njege. KuÄ&#x2021;na njega obuhvata: posjetu medicinske sestre i do tri puta dnevno u zavisnosti od potreba pacijenta, Ä?uvanje, pranje, kupanje, hranjenje i davanje ljekova. Osim pomenutih usluga PZU P2 Health u svojoj ponudi ima i sljedeÄ&#x2021;e usluge: t OKFHB QBDJKFOBUB PQĂ?UB J TQFDJKBMOB QP QPUSFCJ KFEBOQVU EWBQVU JMJ USJ QVUB EOFWOP t QSBOKF LVQBOKF ISBOKFOKF EBWBOKF PSBMOF J ESVHF UFSBQJKF QSFTWMBĘŹFOKF LSFWFUB t QSPÄ&#x2022;MBYB EFLVCJUVTB QSPÄ&#x2022;MBYB QOFVNPOJKF J TM t QSBĘŤFOKF WJUBMOJI QBSBNFUBSB QBDJKFOBUB QSJUJTBL QVMT EJVSF[B UFNQFSBUVSB J PCKFLUJWOJ TUBUVT

t EBWBOKF TWJI WSTUB JOKFLDJKB JOTVMJOB J JOGV[JKB t QSPNKFOB USBKOJI LBUFUFSB t QPTUBWMKBOKF WBOKTLJI LBUFUFSB t LMJ[NB t WBĂżFOKF LSWJ J V[JNBOKF VSJOB [B TWF WSTUF MBCPSBUPSJKTLF EJKBHOPTUJLF t QSFWJKBOKF SBOB WBĂżFOKF LPOBDB t OKFHB EFLVCJUVTB J VMLVT DSVSJTB

Cijene svih usluga koje nudi P2 Health veoma su povoljne jer se usluge Ĺžele uÄ?initi dostupnim ĹĄto veÄ&#x2021;em broju graÄ&#x2018;ana Crne Gore. Za sve detaljne informacije pozovite broj telefona 020-207 040 ili nas kontaktirajte na email info@p2health.me. Dodatne informacije potraĹžite na naĹĄem sajtu www.P2Health.me ili se informiĹĄite direktno u prostorijama zdravstvene ustanove koje se nalaze u ulici Serdara Jola PiletiÄ&#x2021;a 24, Podgorica. t QSFHMFE MKFLBSB V LVĘŤOPK QPTKFUJ

t Ä&#x2022;[JLBMOB UFSBQJKB t NKFSFOKF Ă?FĘŤFSB t EBWBOKF JOTVMJOB J PCVLB QBDJKFOBUB [B TBNPTUBMOP EBWBOKF t OKFHB SB[OJI WSTUB TUPNB BOVT QSFUFS J ES Ukoliko pacijent izrazi Ĺželju sve navedene usluge mogu se obaviti i u ordinaciji PZU P2 Health-a. Glavni cilj svih zaposlenih u P2 Health-u je poboljĹĄanje kvaliteta Ĺživota, podizanje standarda zajednice, brz i kvalitetan oporavak pacijenata i pravilna njega. ZaĹĄto izabrati kuÄ&#x2021;nu njegu: t EB CJ TF PCF[CJKFEJP QSBWJMBO PQPSBWBL QBDJKFOUB KFS Ä?lanovi porodice koji brinu o osobi nakon neke ljekarske intervencije nijesu uvijek dovoljno struÄ?ni da pruĹže adekvatnu pomoÄ&#x2021; t EB CJ TF TUBSJN J OFNPĘ&#x2030;OJN MJDJNB PCF[CJKFEJMJ Ă?UP QSJKBUniji uslovi za Ĺživot t EB CJ TF MKVEJNB LPKJ Ă¤JWF TBNJ CF[ PC[JSB OB TUBSPTOV dob, pruĹžio ĹĄto kvalitetniji oporavak nakon bolesti t da bi se Ä?lanovima porodice koji njeguju pacijenta pruĹžila moguÄ&#x2021;nost da neometano odlaze na posao i obavljaju svakodnevne aktivnosti jer struÄ?no osoblje brine o njihovim najmilijima t EB CJ Ă?UP WJĂ?F MKVEJ EPCJMP BEFLWBUOV NFEJDJOTLV QPNPĘ&#x2030; u bolnici jer kuÄ&#x2021;na njega omoguÄ&#x2021;ava rastereÄ&#x2021;ivanje smjeĹĄtajnih kapaciteta bolnice t EB CJ TF QPCPMKĂ?BP LWBMJUFU Ă¤JWPUB MJDB TB USBKOJN JOWBMJEJ tetima.

DISKUS HERNIJA Dr kiropraktike Savo Radunović Centar za kiropraktiku i fizioterapiju, Podgorica

„Kada se pristupa liječenju, veoma je važno znati da ne postoje dva ista slučaja diskus hernije, pa tako ni liječenje nije uvijek isto za svakoga. U našem centru, u zavisnosti od pacijenta i diskus hernije koja se tretira, najčešće koristimo kombinaciju kiropraktike, ﬁzioterapije i rehabilitacije. Glavni akcenat je na takozvanoj dekompresivnoj terapiji“. Kičma se sastoji od 24 pokretna pršljena i 8-9 sraslih pršljenova koji se nazivaju sacrum i coccyx. Kroz kičmu prolazi kičmena moždina koja zajedno sa mozgom čini dio centralnog nervnog sistema, a koji kontroliše rad svih naših organa. Iz kičmene moždine, između pršljenova i pored diskova, izlazi 31 par nerava koji prenose impulse iz kičmene moždine do raznih organa. U ljudskoj kičmi postoje 23 spinalna diska od kojih se šest nalazi u vratnom, 12 u grudnom, a pet u lumbalnom dijelu kičme. S obzirom na to da je kičma stub koji drži naše tijelo, na diskove se može gledati kao na amortizere koji se nalaze između pršljenova i imaju zadatak da održavaju rastojanje između pršljenova, daju fleksibilnost kičmi i upijaju silu da ne bi došlo do oštećenja pršljenova. Spinalni disk se sastoji iz dva dijela - fibroznog prstena koji se naziva anulus fibrosus, čija je struktura čvršćeg materijala i nukleus pulposusa, želatinskog dijela koji je strukturalno većinom sastavljen od vode. Ove dvije strukture zajedno čine zatvoreni hidraulični sistem, koji može da trpi veliku silu. Centralni dio diska (nukleus pulposus) je pod visokim pritiskom, pogotovo kada sjedimo ili smo savijeni naprijed. Prstenasti dio (anulus fibrosus) ima ulogu da drži taj centralni dio na mjesto kada smo u bilo kojoj poziciji. Kada dođe do izmještanja centralnog dijela diska, dolazi i do ispupčavanja spoljnog

prstenastog dijela, a takvo stanje se naziva diskus hernija. Do ovakvog stanja najčešće dolazi zbog prevelikog ili neravnomjernog pritiska u centru diska i opuštanja ili pucanja prstenastog dijela diska. S obzirom na to da se blizu diskova nalaze nervni korijeni, odakle izlaze nervi koji prenose impulse do organa, diskus hernije u većini slučajeva pritiskaju nervni korijen izazivajući upalu nerva, smanjenu provodljivost impulsa, pa samim tim i slabiji rad organa koji taj nerv inerviše. Diskus hernije se najčešće razvijaju u vratnom i lumbalnom dijelu kičme. Postoje četiri faze diskus hernije: - Protruzija - u ovoj fazi anulus fibrosus je blago istegnut i dolazi do manjeg ispupčenja. Čak i kada se skine pritisak sa diska, ispupčenje se ne povlači. - Prolaps - dolazi do pucanja većine vlakana anulus fibrosusa, tako da se unutrašnji materijal jedva drži. Ispupčenje je mnogo veće nego kod protruzije. - Ekstruzija - kod ove faze unutrašnji dio (nucleus pulposus) je potpuno probio vlakna prstenastog dijela (anulus fibrosusa) i sada je materijal izašao van diska, ali se još drži za disk. - Sekvestracija - najteža faza u kojoj dolazi do nepovratnog odvajanja materijala od diska. Uzroci diskus hernija su mnogi, a neki od njih su traume u vidu padova, udara, udesa i slično, naglo i nepravilno podizanje predmeta, prolongirane subluksacije (izmještanje pršljenova iz svoje normalne pozicije), degenerativne promjene na pršljenovima i diskovima, iskrivljenja kičme, kao i genetski uzroci. Simptomi diskus hernija u lumbalnom dijelu kičme: - bol u donjem dijelu leđa, - bol u glutealnom regionu, - bol ili trnjenje koje se spušta niz nogu, - bol ili trnjenje u listu noge, - bol u ili oko koljena, - iskrivljeno držanje tijela, - trnjenje ili žarenje u stopalima, - problemi sa kontrolom mokrenja, - problemi sa kontrolom stopala, - bolni pokreti trupa (savijanje, istezanje, naginjanje, rotiranje), - seksualna disfunkcija, - osjećaj hladnoće ili žarenja u nogama. Simptomi diskus hernija u vratnom dijelu kičme: - trnjenje ruku i prstiju na rukama, - bolovi u rukama, - bol u jednom ili oba ramena, - slabost mišića ruku, - ograničeni i bolni pokreti u vratu, - ukočenost vrata, - glavobolje,

- vrtoglavice i mučnina, - zujanje u ušima, - bol između lopatica, - problemi sa vidom, - problemi sa cijelim tijelom ukoliko dođe do kontakta sa kičmenom moždinom. Pri određivanju dijagnoze kod doktora kiropraktike, prvo se pristupa fizikalnom pregledu, koji se sastoji od niza procedura, počevši od razgovora sa pacijentom, pa sve do ortopedskih i neuroloških testova. Doktor pregledom ustanovljava da li je riječ o diskus herniji, a magnetna rezonanca potvrđuje o kolikoj herniji je riječ, gdje je njena orjentacija, da li je i koliko disk morfološki izmijenjen (koliko je očuvana struktura diska, da li je došlo do isušenja, pucanja anulusa i sl), i da li postoji dodatnih propratnih stanja, kao što su degenerativne promjene, spondiloza... Liječenje Kada se pristupa liječenju, veoma je važno znati da ne postoje dva ista slučaja diskus hernije, pa tako ni liječenje nije uvijek isto za svakoga. U našem centru, u zavisnosti od pacijenta i diskus hernije koja se tretira, najčešće koristimo kombinaciju kiropraktike, fizioterapije i rehabilitacije. Glavni akcenat je na takozvanoj dekompresivnoj terapiji. Ona se radi pomoću specijalnih kompjuterizovanih stolova, koji imaju za cilj da blago istežu i vraćaju nazad kičmu, stvarajući negativni pritisak u samom centru diska, čime se postiže vakuum efekat i vraćanje ispupčenog materijala nazad. Kiropraktičkim namještanjem centriramo pršljenove da bi se dobilo ravnomjerno raspoređivanje tereta na disku, te sa tim postižemo optimalne uslove za vraćanje ispupčenog materijala u normalnu poziciju. Što se tiče metoda fizioterapije i rehabilitacije, one se primjenjuju u zavisnosti od stanja pacijenta i faze liječenja u kojoj se nalazi. Obično fizioterapijom opuštamo mišiće i smanjujemo bol, dok rehabilitacijom vraćamo normalnu snagu mišića i dobijamo optimalan pokret u kičmi.

Virus odnio više od 1600 života

EBOLA

SE I DALJE BRZO ŠIRI Ebola virus ili ebolski virus uobičajeni je naziv za grupu virusa iz roda Ebolavirus koji se nalazi unutar porodice Filoviridae. Uzrokuje ebolsku hemoragijsku groznicu ili uobičajeno, ebolu, bolest iz grupe virusnih hemoragijskih groznica. Simptomi bolesti su bol u mišićima, naglo povećanje tjelesne temperature, pojačana slabost, glavobolja i bol u grlu. Virus i bolest dobili su naziv po rijeci Eboli u Demokratskoj Republici Kongo gdje je bolest prvi put otkrivena 1976.godine. Bolest se prenosi u kontaktu sa tjelesnim tečnostima zaražene osobe ili životinje. Osim toga, potvrđeno je da se virus može prenijeti sitnim kapljicama koje je moguće udahnuti. Stoga je virus ebole klasifikovan u kategoriju A biološkog oružja. Informacija da se smrtonosni virus ebole ponovo pojavio u Africi uzbunio je stanovništvo u cijelom svijetu. Virus ebole je najsmrtonosniji patogen zabilježen u istoriji, tako da svjetsku javnost nisu začudile mjere predostrožnosti uvedene u mnogim zemljama. Prvi simptomi javljaju se vrlo brzo nakon što se osoba zarazi, a uobičajeni izvori bolesti su šimpanze i gorile. Još uvijek ne postoji lijek koji sa sigurnošću utiče na izlječenje virusa iako je sredinom avgusta u Liberiju upućena manja količina eksperimentalnog lijeka. Bijela kuća i američka Uprava za hranu i ljekove

(FDA) odobrile su zahtjev Liberije o slanju eksperimentalnog seruma za liječenje ljekara inficiranih ebolom, saopštile su vlasti u Monroviji. - U uslovima epidemije i uz ispunjavanje određenih uslova, komitet SZO je postigao konsenzus, ocjenivši da je etički da se ponudi eksperimentalna terapija čija efikasnost nije poznata, ali ni neželjeni efekti – navedeno je u zvaničnom saopštenju Svjetske zdravstvene organizacije. Kod ljekara kojima je dat eksperimentalni lijek zabilježena su poboljšanja zdravstvenog stanja. Stručnjaci su naveli da je nejasno da li je lijek "ZMapp", koji nikada ranije nije bio testiran na ljudima, efikasan i da je najbolji način da se zaustavi širenje epidemije ebole u zapadnoj Africi da se identifikuju i izoluju bolesni i prate svi sa kojima su bili u kontaktu. Ebola je u najnovijoj epidemiji odnijela preko 1600 života do kraja avgusta tekuće godine. U cilju spriječavanja ulaska smrtonosnog virusa u Crnu Goru pojačane su mjere nadzora i kontrole na graničnim prelazima i aerodromima. - Iako je trenutni rizik od izlaganja virusu ebole za putnike u međunarodnom saobraćaju i strane turiste koji borave u zemljama pogođenim ebolom nizak, shodno važećim zakonskim propisima i smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, putnici koji su boravili ili dolaze iz zemalja pogođeni epidemijom, stavljaju se pod zdravstveni nadzor u trajanju od 21 dan. Od momenta pogoršanja epedemiološke situacije u zemljama Zapadne Afrike, Ministarstvo zdravlja Crne Gore koordinira aktivnostima zdravstvenog sistema i drugih organa državne uprave u cilju smanjenja rizika od unošenja virusa ebole u Crnu Goru. Imajući u vidu da sve preventivne mjere dostavljene od strane Ministarstva zdravlja sprovode svi nadležni organi, nema mjesta uznemirenju građana, kao ni turista koji borave u Crnoj Gori. – navedeno je se u saopštenju Ministarstva zdravlja povodom izbijanja epidemije virusa ebole. R.T.

DR STANKO ŠPIROV MATANOVIĆ (1875-1932) Dr Božo Vuković Dr Savo Plamenac, istoričar zdravstvene službe u Crnoj Gori i novinar, književnik Mihailo P. Miljanić, autor monografije „Crnogorski ljekari od 1918. godine“, pišu da dr Stanko Matanović spada među najistaknutije, znamenite i veoma zaslužne ljekare u Crnoj Gori. Dr Matanović rođen je u Ćekićima kod Cetinja. Gimnaziju je učio u Kotoru od 1886. do 1895. godine. Medicinske studije završio je u Hajdelbergu 1900. godine, a doktorsku disertaciju, pod naslovom „Slučajevi spontane gangrene, posmatrani na Hiruškoj klinicu u Hajdelbergu“, odbranio je 18. novembra 1900. godine. Dr Matanović govorio je njemački i italijanski, a služio se i francuskim jezikom. Njegova disertacija sa naslovom „Doprinos kliničkoj hirurgiji“ objavljena je u stručnom časopisu Tübingenu 1901. godine. Mentor njegove disertacije bio je prof. dr Černi (Vincenz Czerni, 1842-1916), koji je bio daroviti učenik i asistent proslavljenog hirurga u operacijama čira želuca, prof. dr Theodora Billrotha (1829-1894). U Hajdelbergu je dr Černi operisao knjeginju Milenu, suprugu Nikole I, kralja Crne Gore, 1891. godine. Postoji podatak da je dr Černi dolazio na Cetinje da vidi operisanu bolesnicu i možda je to poznanstvo uslovilo da Matanović studira medicinu u Hajdelbergu. O uspješnom, modernom školovanju dr Matanovića, objavljen je članak u novosadskim novinama „Zastavi“, i „Braniku“. Bolnica „Danilo I“ na Cetinju građena je od 1872. do 1873. godine po nacrtima dr Frilea, dvorskog ljekara. Bolnica je izgrađena po uticaju blagodareće odluke crnogorskog suverena Nikole I Petrovića- Njegoša, da se darovi Crnogoraca, donešeni na Pertovdan i docnije prilikom krštenja njegovog sina, prestolonasljednika Danila, 8. septembra 1871. godine, unovče i namijene za izgradnju bolničkog objekta. Knjaz je naredio da se darovi donešeni iz čitave Crne Gore prodaju i da se od dobijenog novca na Cetinju sagradi bolnica u spomen knjaza Danila koji je poginuo u Kotoru 1860. godine. Bolnica „Danilo I“ na Cetinju, proširena i modernizovana, ponovo je otvorena 1. marta 1912. godine. Poslije mnogo lijepih riječi o priznanju hiruškog rada dr Matanoviča, knjaz Nikola je u besjedi rekao: „Liječi i njeguj bolesnike kao rođenu braću i sestre. Njihovijem bolesničkim posteljama, ti i tvoji drugovi pristupajte

Dr Stanko Matanović

sa ubjeđenjem da domovini spasavate vojnike u svakom bolniku, kojem svojom naukom i vještinom uspijete život sačuvati. Valja vazda imati na umu da je ljekareva dužnost, koja je u velikom i bogatom narodu čin hrišćanske ljubavi, u našem malom narodu u isto doba i djelo rodoljublja. Ja se nadam doktore, da će u tebi pojačati volju za rad ova nova naša bolnica, čijim se uređenjem možemo ponositi. Sad ćeš imati priliku da još više dadeš poleta tvojoj priznatoj ljekarskoj vještini.“ U bolnici na Cetinju, operativno polje je osvjetljivano prirodnim svijetlom preko otvora za ulazak dnevnog svijetla do 1912. godine, kada je u bolnici uvedena električna struja, a sljedeće 1913. kupljen i rentgen aparat. I pod tako lošim uslovima dr Matanović je za nekoliko mjeseci uradio 300 operacija, od kojih 20 teških. Kao specijalista je radio u bolnici na Cetinju od 22. aprila 1903. godine, jedno vrijeme i kao upravnik bolnice. Poslije kapitulacije Crne Gore, austrijske vlasti ga kao istaknutog nacionalnog radnika interniraju u Boldogason, gdje ostaje od 1916. do 1919. godine, kada prelazi da radi u Novom Sadu kao šef hiruškog odjeljenja Državne bolnice do svoje tragične smrti. U nervnom rastrojstvu ubio ga je sin 28. maja 1932. godine.

„SLAVNI“ CELULIT

I POZNATE DAME

IMAJU MANE Gledamo ih svakodnevno u časopisima, dnevnim novinama, na malim ekranima i mislimo kako su savršene. Međutim, slavne osobe su u mnogim segmentima života ljudi kao i mi. Pa, tako i mnoge poznate glumice, pjevačice i manekenke imaju problema sa kilažom i celulitom. Slavne dame pred objektiv uvijek izlaze u najboljem izdanju, pa na fotografijama na kojim su snimljene na plaži uglavnom ne liče puno na sebe. Rijetke su one koje bez imalo šminke, mokre kose i u kupaćem kostimu izgledaju jednako zanosno kao na crvenom

tepihu. Među takvima ovoga ljeta izdvajaju se manekenke Adrijana Lima i Hajdi Klum, starleta Kim Kardašijan i glumica Megan Foks. Pjevačica Keti Peri, jednako je slatka u kupaćem kostimu kao i na crvenom tepihu. Uvijek dosljedna sebi, bira kostime vedrih boja, s obaveznim neobičnim sunčanim naočarima i trakom u kosi. Ona jednostavno ne dozvoljava da je uhvate nespremnu. Zanimljivo je da želja mnogih da i u kasnim tridesetim i četrdesetim godinama imaju zategnuto tijelo ponekad izgleda neukusno. Tako je u slučaju glumice Kameron Dijaz, koja u

Džulija Roberts

kupaćem kostimu izgleda suviše „muževno“. Među onima koje izgledaju u skladu sa svojim godinama je glumica Džulija Roberts. Ipak, to je ne čini manjom zvijezdom. Naprotiv, dokazuje da ima dovoljno samopouzdanja i da ponosno stari i nosi se sa celulitom i strijama. Ovoga ljeta višak kilograma i celulit primjećeni su na tijelima većine poznatih žena. Pored celulita, pjevačica Ledi Gaga tijelo je išarala tetovažama i modricama, ali njoj to nekako pristaje. Ona svoju publiku nije ni navikla na savršenstvo, pa ih malo čim može razočarati. Bijonse je zapalila cijeli svijet svojim spotom “Single ladies”. Ovaj spot u kome Bijonse pleše sa još dvije plesačise pogledalo je trista miliona ljudi. Međutim, njene slike sa jahte ovoga ljeta pokazuju da ne izgleda baš kao u pomenutom spotu. Na njima se vidi da ima debele butine i celulit. Gvinet Paltrou

Kejt Mos

Lista slavnih s celulitom uključuje i zvijezde poput Gvinet Paltrou, Britni Spirs, Miša Barton, Donatela Versaće, Lili Alen, pa čak i ozloglašeno mršavu Kejt Mos. Ovo su divne vijesti za jednu prosječnu ženu koja se vjerojatno stidi skidanja u kupaći kostim jer se upoređuje s ljepoticama koje se smiješe s naslovnica raznih magazina. Celulit je problem s kojim se susreće oko 80 posto žena. Jastučići i kvrgave naslage, popularno nazvane narandžina kora, koje se pojavljuju na grudima, bokovima, nadlakticama, zadnjici i nogama ne biraju žrtve. Činjenica je da se s celulitom bore čak i vrlo mlade djevojke, a podjednako su mu podložne žene idealne linije, one s viškom kilograma i mršavice. Zato drage dame sa ponosom pokažite sve svoje nesavršenosti i uživajte u lijepim danima i čarima plaža. Da, normalno je da žene imaju stomačić, strije i celulit, ali ih to ne čini manje interesantnim i lijepim.

Ledi Gaga

Hronika 5. avgust - NOVA NADA ZA OBOLJELE OD ALCHAJMERA Duboki problemi s kratkoročnim pamćenjem su glavna odlika Alchajmera, oblika demencije od kojeg boluju desetine miliona ljudi širom svijeta. Poremećaj se uglavnom javlja kod starijih osoba u 70-im, 80-im i 90-im godinama života, a uzrok se i dalje ne zna. Novi lijek nazvan je TC-2153 i sprečava negativne efekte proteina poznatog po skraćenici STEP (Strijatalno-obogaćena tirozin fosfataza), koji u povećanoj količini narušava balans ostalih proteina u mozgu ključnih za učenje i pamćenje. STEP takođe oslabljuje sinaptičke veze, male prostore između nervnih ćelija, duž kojih putuju nervni impulsi. Kako tvrde naučnici TC-2153 blokira STEP i ojačava neuronske veze. U laboratorijskom istraživanju jedna doza lijeka poboljšala je kognitivne funkcije kod miševa sa Alchajmerom koji su na kontrolnim testovima imali podjednak uspjeh kao i miševi bez problema sa pamćenjem.

8. avgust – SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA PROGLASILA VANREDNO STANJE Direktorka Svjetske zdravstvene organizacije Margaret Čen proglasila je globalno vanredno stanje zbog obima epidemije virusa ebole u Zapadnoj Africi. - Ovog jutra proglašavam aktuelnu epidemiju ebole globalnom prijetnjom za javno zdravlje. Odluka komisije je bila jednoglasna. Njihov savjet potvrđuje ozbiljnost i neobičnu prirodu epidemije ebole i potencijal za dalje međunarodno širenje, ali takođe i potrebu za snažnom međunarodnom koordinacijom odgovora - istakla je Čen. Čen je izjavila da ova deklaracija ne znači da će sve ili mnoge zemlje imati slučajeve ebole. Ona je istakla da je predostrožnost u sprečavanju širenja ebole veoma važna, posebno u Gvineji, Liberiji i Sijera Leoneu, gdje je od marta tekuće godine od ebole umrlo više od 900 osoba. Direktor američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Tomas Friden izjavio je na kongresnom pretresu o eboli

da će Centri uskoro imati 50 stručnjaka u središtu krize. Oni su raspoređeni pošto su Centri za kontrolu bolesti aktivirali operativni centar za vanredne situacije na najvišem nivou, kao odgovor na pojavu ebole. - Uvjeren sam da ćemo, ako budemo radili djelotvorno, zaustaviti i ovu epidemiju. Ali neće biti brzo, i neće biti lako. To zahtjeva posebnu pažnju, jer ako iza sebe ostavite i najmanji plamičak, pretvoriće se u šumski požar. Jedan pacijent koji nije izolovan ili nema dijagnozu, jedan zdravstveni radnik koji nije zaštićen, jedan kontakt koji nije praćen mogu da izazovu novi lanac prenošenja i još jednu epidemiju - dodao je Friden. 9. avgust - SVINJSKA BEŠIKA DRAGOCJENA U MEDICINI Obećanje da bi matične ćelije mogle jednoga dana da pomognu u regeneraciji oštećenog tkiva izgleda da je blizu da se ostvari. Naučnici na univerzitetu u Pitsburgu saopštili su da je kod nekih od njihovih teško povrijeđenih pacijenata izraslo novo mišićno tkivo uz pomoć svinjskih bešika. Poslije skijaške nezgode u kojoj je izgubio većinu mišića potkoljenice, Nikolas Klark nije više mogao da obavlja većinu svojih redovnih aktivnosti. - Uz gubitak mišića, izgubio sam dosta krvnih sudova, nerava i drugog tkiva u toj nozi. To je zaista ograničilo sve aktivnosti - kazao je Klark. Skeletni mišići mogu da se regenerišu poslije manjih povreda uz pomoć fizikalne terapije ali, ako je gubitak veći od 20 odsto, povreda postaje trajna, kaže dr Stiven Badilak sa univerziteta u Pitsburgu. Naučnici već dugo znaju da matične ćelije, ubrizgane na mjesto povrede, mogu zapravo da se pretvore u nove mišićne ćelije. Ali potrebna im je neka vrsta strukture, matrica, da bi izrasle. Badilakov tim napravio je ekstracelularnu matricu od svinjske bešike. Oni su uklonili sve ostatke ćelija iz tkiva, kako ih imunološki sistem primaoca ne bi odbacio. Matrica je ugrađena na mjesto povrede i kako se polako razlaže u tijelu primaoca, ispušta hemikalije koje privlače matične ćelije. Fizikalna terapija pomaže da matične ćelije prepoznaju da treba da formiraju mišićno tkivo. Svih pet pacijenata u Badilakovoj studiji izgubili su 60 do 90 odsto mišića. Šest mjeseci poslije početka terapije, svima je izrastao po neki novi mišić, a tri pacijenta imala su značajno poboljšanje. Klark kaže da ponovo može da vozi svoj bicikl i da preskače konopac. 18. avgust - PUTOVANJE I TRANSPORT U ZEMLJAMA U KOJIMA HARA VIRUS EBOLE U cilju podrške globalnim naporima da se ograniči

širenje bolesti i stvori koordinirani međunarodni dogovor za putovanje i turizam u zemljama u kojima postoji epidemija virusa ebole, šefovi Svjetske zdravstvene organizacije, Međunarodne organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), Svetske turističke organizacije (UNVTO), Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI), Međunarodne asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA) i Svjetskog vijeća za putovanje i turizam (VTTC) odlučili su da organizuju Radnu grupu za putovanje i transport koja će pratiti situaciju u zemljama u kojima je ebola virus rasprostranjen i obezbijedi pravovremene informacije putničkim i tursističkim kompanijma, kao i putnicima. Rizik od prenošenja virusa ebole tokom putovanja avionom je nizak. Za razliku od infekcija, kao što su grip ili tuberkuloza, ebola se ne prenosi udisanjem vazduha zaražene osobe. Prenos zahtijeva direktan kontakt sa krvlju, sekretom, organima ili drugim tjelesnim tečnostima zaražene, žive ili mrtve osobe ili životinje. Malo je vjerovatno da će doći do ovakvog kontakta između putnika. Ipak putnicima se savjetuje da izbjegavaju međusobne kontakte i da održavaju higijenu ruku. Rizik od dobijanja infekcije u avionu je mali i zbog činjenice da je stanje oboljele osobe toliko loše da je njegovo putovanje avionom skoro nemoguće. Većina infekcija u Liberiji, Gvineji i Sijera Leoneu dobijaju se jer članovi porodice ili prijatelji brinu o bolesniku, ili zbog činjenice da tokom pogrebne ceremonije ne slijede stroge mjere prevencije i kontrole infekcija. 19. avgust - SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA POVODOM SVJETSKOG DANA HUMANITARACA S obzirom da su ratne katastrofe širom svijeta u obimu, složenosti i frekvencijama u porastu, Svjetska zdravstvena organizacija poziva na okončanje napada na zdravstvene radnike u zaraćenim oblastima, jer se na taj način krši osnovno pravo na zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija posebno skreće pažnju na nastavak trenda napada na zdravstvene radnike, bolnice, klinike i ambulante u Siriji, Gazi, Centralnoafričkoj Republici, Iraku, Južnom Sudanu i drugim oblastima. Prijetnje i uznemiravanja zdravstvenih radnika u zemljama Zapadne Afrike u kojima virus ebole bukti takođe su zabrinjavajući element. Ovi profesionalci, svjesni rizika kome se izlažu da bi pružili neophodnu medicinsku pomoć onima kojima je najpotreb-

nija, izloženi su prijetnjama i stigmama. - Ljekarima, medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim radnicima mora biti omogućeno da obavljaju svoj humanitarni rad bez pretnji nasiljem - kaže Margaret Čen, generalna direktorica SZO-a. Dr Ričard Brenan, direktor Odeljenja za upravljanje vanrednim situacijama i pružanje humanitarne pomoći SZO-a, dodaje: - Napadi na zdravstvene radnike i ustanove ozbiljno utiču na pristup zdravstvenoj zaštiti lišavajući pacijenate liječenja i prekidajući mjere za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti. Misija Svjetske zdravstvene organizacije je da štiti ljudsko pravo na život posebno u oblastina pogođenim nekom katastrofom. 24. avgust - POMOĆ MEĐUNARODNIM LJEKARIMA ZARAŽENIM EBOLOM Svjetska zdravstvena organizacija radi na tome da obezbjedi međunarodnim zdravstvenim radnicima koji su raspoređeni u Sijera Leoneu i oboljeli od virusa ebole najbolju moguću njegu, uključujući mogućnost medicinske evakuacije u drugu zdravstvenu ustanovu ukoliko je potrebno. Međunarodni zdravstveni radnici su važna karika u borbi protiv ebola virusa. Čak i prije nego što je počela epidemija ebole, na području Zapadne Afrike koje je najviše pogođeno ovom bolešću, zdrvstveni sistem je bio slab i sa nedovoljnim brojem zdravstvenih radnika. Podrška međunarodnih zdravstvenih eksperata je od suštinskog značaja u pružanju pomoći lokalnim zdravstvenim radnicima u borbi protiv ove bolesti. Od početka međunarodnog odgovora na ovu bolest u martu tekuće godine, SZO je raspodijelila skoro 400 humanitarnih radnika u Gvineji, Liberiji, Nigeriji i Sijera Leoneu. Ebola virus se širi putem kontakta sa tjelesnim tečnostima. Ljudi koji zbrinjavaju inficirane pacijente svjesni su da pripadaju grupi visokog rizika od obolijevanja. U proteklih šest mjeseci više od 225 zdravstvenih radnika se inficiralo virusom ebole, a skoro 130 izgubilo je život. Svjetska zdravstvena organizacija je svjesna da su zdravstveni radnici koji pomažu zaraženim pacijentima u opasnosti od obolijevanja, pa stoga preduzima mnoge mjere kako bi ih pripremila i edukovala prije raspoređivanja u oblast u kojoj je prisutna ebola.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

Medicinski rjecnik B

azoceluralni karcinom kože je najčešći oblik raka kože kod ljudi, ali je odgovoran za manje od 0.1% smrtnih slučajeva. Bazoceluralni karcinom se uglavnom pojavljuje na koži izloženoj suncu, raste sporo i rijetko metastazira. Obično se manifestuje kao mala ravna blijeda, roskasta ili crvena područja na koži koja mogu da krvare usljed manje povrede. Veličina tumora može da varira od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara u prečniku.

itokini (interleukini) su pored molekula antitjela, najvažniji sekrecioni proizvodi ćelija imunog sistema. Riječ citokini izvedena je iz dvije rijeeči grčkog porijekla –„citos“, što znači ćelija, i „kine“, što znači micati se. Citokini su proteini male molekulske mase, od 6-70 kDa, koji djeluju kao posrednici između elemenata imunog sistema. Citokini su neophodni za normalno odvijanje svih faza imunskog odgovora i značajan su faktor regulacije tipa, jačine i dužine imunske reakcije. Citokine izlučuju različite ćelije kao što su limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti.

ndodontski tretman zuba je neophodan kada je pulpa u zapaljenju ili je inficirana. Uzroci za nastanak zapaljenja ili infekcije pulpe su razliciti: duboki karijes, polomljeni djelovi zuba ili povrede zuba. Ponekad pulpa moze biti nepovratno oboljela, a da nema nikakvih simptoma bola ili osjetljivosti. Endodontski tretman podrazumjeva uklanjanje tkiva zubne pulpe, čišćenje, obradu i dezinfekciju kanala korjena, a nakon toga precizno punjenje kanala korjena do vrha korjena. Nakon adekvatnog i preciznog punjenja savremenim materijalima, zub je spreman za dalji tretman plombiranjem ili izradom protetske nadogradnje i krunice. Na taj način se zub potpuno vraća u funkciju kao i svaki drugi zub.

armakovigilanca je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, naučna disciplina koja obuhvata aktivnosti vezane za otkrivanje, razumijevanje, procjenu i prevenciju neželjenih dejstava ljekova, kao i drugih problema vezanih za njihovu primjenu. Prema Zakonu o ljekovima („Službeni list Crne Gore” br. 56/11), kao i prema novoj evropskoj regulativi iz ove oblasti, neželjenim dejstvom se smatra svaki štetni i nenamjerno izazvani efekat lijeka. Ovom definicijom su, osim situacija u kojima je lijek primijenjen na odgovarajući način i u odobrenoj indikaciji, obuhvaćene i posljedice zloupotrebe, kao i pogrešne ili neracionalne primjene lijeka. Spontano prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova od strane zdravstvenih radnika važan je dio kontinuirane procjene odnosa koristi i rizika primjene određenog lijeka, koja za cilj ima eikasnu, ali i bezbjednu terapiju.

G H H

enerički lijek je identičan (bioekvivalentan) originalnom lijeku, sadrži istu aktivnu supstancu, primjenjuje se za istu indikaciju, na isti način, u istoj dozi i istom obliku. Jednako je kvalitetan i neškodljiv kao i originalni lijek, a može da počne da se proizvodi nakon što originalnom lijeku istekne patentna zaštita. ipertireoza je sistemsko oboljenje kod koga je nivo hormona štitne žlijezde povećan. Ova bolest se opisuje i kao poremećaj metabolizma koji je posljedica prevelikog lučenja hormona štitne žlijezde odnosno pretjerane aktivnosti štitne žlijezde. omeostaza je ravnoteža, odnosno samoregulacioni povratak organizma u stanje koje je bilo prije nego što je došlo do nekih promjena u njegovom sastavu ili funkcionisanju. Pošto je sastavni dio životnih procesa, homeostaza nastoji da uspostavlja narušeni sklad mehanizmom povratne veze automatski. Bez svjesne namjere regulišu se svi veći poremećaji ravnoteže u unutarsomatskim, socijalnim ili psihičkim procesima.

omedoni su male ciste na koži koje nastaju usljed lučenja loja koji puni kanaliće lojnih žlijezda na koži. Na njih mogu djelovati bakterije i gljivice iz okoline koje izazivaju upalnu reakciju. Komedoni mogu biti zatvorenog (bijeli vrh) i otvorenog tipa (crni vrh). Neki komedoni mogu dostići veličinu lješnika. Zatvoreni komedoni češće naginju upalnim promjenama, dok su otvoreni manje podložni takvim promjenama, a njihov sadržaj se lako istiskuje.

www.healthcare.siemens.com/laboratory-diagnostics

Aptio™ Automation ™



 � ™

�

Biohemijski sistemi

Imunohemijski sistemi

™ ™

Hematološki sistemi Sistem za hemostazu

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766 Fax: +381 11 3065 304 www.interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća 6, 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 20 290 521 Fax: +382 20 290 520 www.urion.me office@urion.me

Answers for life.

SMIJEH JE LIJEK - Kako znate da su šargarepe dobre za vid? - Pa recite mi, da li ste ikad vidjeli zeca sa naočarima? Čovjek poziva hitnu i dere se dispečeru: - Moja žena se porađa, i njene kontrakcije su na svaka dva minuta, šta da radimo??? - Da li je to njeno prvo dijete? – odgovara dispečer - Ovdje njen muž, pobogu! - Koliko će koštati vađenje zuba? - 100 eura. - 100e za samo nekoliko minuta posla??? - Pa mogu ja to odraditi mnogo sporije ukoliko želite. Pacijent ulazi u ordinaciju i žali se doktoru: - Doktore, imam problem, mislim da me svi ignorišu.... - Sledeći! Pacijent se obraća plastičnom hirurgu: - Doktore, da li će me boljeti? - Jedino kad Vam dostavim račun – odgovara doktor. Pacijent stomatologu: - Doktore, imam žut zub, da li postoji li neko rješenje? - Da, nosite kafenu kravatu uz njega! Pacijent: S obzirom da smo dugogodišnji prijatelji, ne bih da te uvrijedim tako što ću ti ponuditi pare. Ali ti makar mogu reći da sam te pomenuo u testamentu. Doktor : Izvini, možeš li da mi vratiš recept koji sam ti propisao, želim da napravim neke izmjene. - Doktore! Ovo vrijeme mi je užasno - kašalj me davi, bole me noge, otpada mi rame, trza me migrena...

- Ništa to nije za takva vlažna vremena! Ko u takvo vrijeme nije bolestan - taj uopšte nije zdrav! - Šta ste rekli da je problem? - Doktore, imam problem, niko ne čuje šta pričam. - Šta rekoste da je problem? - Doktore, mislim da mi trebaju naočare za vid. - Svakako da trebaju, ja nisam doktor, i vi ste u banci! - Doktore, imam osjećaj da patim od zaboravnosti. - Pa to je stvarno nezgodan problem. A kad ste to osjetili? - Šta kad sam osjetio? Psihijatar u SAD-u vodi sastanak grupne terapije u koju su uključene četiri mlade majke sa njihovom malom djecom. — Svi Vi imate opsesije — primijeti on. Obrati se prvoj majci: — Vi ste opsjednuti hranom, čak ste i svoju ćerku nazvali Kendi (slatkiš). Okrene se ka drugoj: — Vaša opsesija je novac. Manifestuje se čak i u imenu Vaše kćeri Peni (novčić). Potom se okrene trećoj: — Vaša opsesija je alkohol. Manifestuje se čak i kroz naziv Vašeg djeteta: Brendi (konjak). U tom momentu četvrta majka se ustade, uzima sina za ruku i procijedi: — Hajde, Dik, dušo, idemo!

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu