Medical br 71 by medical cg

5. MART 2015. GODINA VI BROJ 71

1.00

Dentalni implantati Komorske ekstrasistole Krvna grupa AB i ishrana Ljekovi pod dodatnim praćenjem

www.medicalcg.me

Inrervjui: Dr Ganimeta Hodži Ivana Čanović

Predstavljamo: Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Ljekovi pod dodatnim praćenjem Dr pharm. Nemanja Turković 10 – 11 Komorske ekstrasistole Dr Mihailo Vukmirović, mr sc 14 – 15 Intervju: dr Ganimeta Hodži 20 – 21 Krvna grupa AB i ishrana Dr Snežana Tomić 22 – 23 Proljećna ishrana Dr Biljana Savić 24 – 25 Hronika Crne Gore 30 – 34 Predstavljamo: Zavod za transfuziju krvi Crne Gore 35 – 37 Međunarodni dan djece oboljele od raka 46 – 47 Antidijabetici – primjena i potrošnja u CG Mr ph Olgica Knežević 50 – 52 Adiponektin - novi marker metaboličkog sindroma Mr sc Vesna Radonjić 58 – 59 Dentalni implantati Dr stomat. Branko Rašović 60 – 61 Intervju: Ivana Čanović 62 – 64 Prof. dr Stanko Milić, Sudska psihijatrija Dr sci Deva Regoli, prikaz 65 – 67 In memoriam – Dr Veselinka Ječmenica Milorad Aranitović, spec. fiz.

III GODIŠNJA

KONFERENCIJA

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji 11, 12, 13. jun 2015. g. Hotel „Mediteran“, Bečići

Organizator: Medical d.o.o. Informacije: Tel./fax: 00382 20 238 841 Mob.tel.: 00382 67 395 032 E-mail: redakcija@medicalcg.me www.medicalcg.me

IV sajam

edicine

15, 16, 17. oktobar 2015. g. Hotel „M Nikić“, Podgorica

Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚH X ERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚH X EROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚH X RĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL ]JORERYD NRG UD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVL EXU]LWLV ILEUR]LWLV VSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQL DUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L ]JORERYD D IRUPD gela stimuli{e protok NUYL QD QLYRX NRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD ]D ĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPX SRPDĂŚXĂ¨L X borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚH X RGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVND NLMDYLFD DOHUJLMVNL ULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMD NRĂŚH HNFHP i osip.

Specijalni kompleks QD ELOMQRM ED]L koji trenutno daje SREROM^DQMH VXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRM NRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RĂŞXYDQMH IL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD ^WLWHĂ¨L SULWRP i jetru. 3RPDĂŚH NRG intoksikacije jetre i KURQLĂŞQLK SRUHPHĂ¨DMD ĂŚXĂŞQLK SXWHYD

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLK H^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXĂŚL ]D SRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORUL NDNR GLJHVWLYQRM WDNR L YDJLQDOQRM VSUHĂŞDYDMXĂ¨L UD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYD RVODEOMHQX funkciju digestivnog VL VWHPD WDNR ^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA â&#x20AC;&#x201C;kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVW VDQ SRPDĂŚH NRG QHVDQLFH GHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHĂ¨DYD LQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNX L PRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDĂŚQMHQMH FULMHYD NRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYD PRĂŚGDQX FLUNXODFLMX L QD WDM QDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVD SVLKR IL]LĂŞNRJ QDSRUD NDR L SUYH znake starenja PDQMDN NRQFHQWDFLMH VODERVW QHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMH UHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMD HILNDVDQ NRG OR^HJ YDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VD PRNUHQMHP L X prevenciji benignog XYHĂ¨DQMD SURVWDWH

REGULA â&#x20AC;&#x201C; sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VX VLURPD^QH YODNQLPD L RODN^DYD SUDĂŚQMHQMH FULMHYD 'RGDWDN POLMHĂŞQLK HQ]LPD REQDYOMD FULMHYQX PLNURIORUX QDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPH SVLKR IL]LĂŞNRJ VWUHVD SREROM^DYD PHPRULMX GRN &R 4 LPD RGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚH X HOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPD UHXPDWL]PD JLKWD GHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚH NRG SUREOHPD VD FLUNXODFLMRP SUR^LUHQLK YHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUH X WNLYR NRĂŚH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHĂ¨DYD WRQXV perifernih kapilara L SUXĂŚD WUHQXWQR olak{anje umornih i RWHĂŞHQLK QRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me

system Kompletna anti-aging linija koja istiÄ?e VaĹĄu prirodnu ljepotu

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo, Podgorica, tel: 020-663-067

ZANIMLJIVOSTI

DOBRE VIJESTI ZA SVE VAS KOJI PSUJETE - ZDRAVO JE!

Kada udarite nožni prst, ispred nosa vam pobjegne autobus ili greškom u mejlu udarite "odgovori svima", velika je vjerovatnoća da će vam se "omaći" psovka. Naučnici kažu da nema potrebe da se osjećate loše zbog toga – navodno, psovanje je jedna zdrava navika, piše Mic.com. Istraživači sugerišu da izražavanje bola na ovaj način može i da vam olakša bol, kao da se oslobađate tereta usljed fizičkog bola. Ako vas boli, slobodno opsujte. U studiji koju je proveo Kili univerzitet, učesnici su spuštali ruke u ledenu vodu. Kako je neprijatnost rasla, polovini učesnika bilo je dozvoljeno da psuju, a drugoj polovini zabranjeno. Ponavljanje psovki pomoglo je prvoj polovini da izdrže bol i na neki način im odvlačilo pažnju od bola. U studiji objavljenoj prošle godine istraživači su tražili od jedne grupe ispitanika da igra agresivnu video igru, dok je druga grupa igrala igricu golfa. Oni koji su igrali agresivnu igru imali su raznovrsnije psovke. - Studija je donijela zaključak da, kada ljude iznerviramo ili uzbudimo, oni postaju mnogo vještiji u psovanju, sjete se raznovrsnijih izraza i psovki u periodu od jednog minuta. Takođe, psovanje im manje pomaže da se smire - rekla je autorka studije Ejmi Zajl.

OPTIMIZAM UMANJUJE RIZIK OD BOLESTI SRCA

ČOVJEK KOJI JE ZAROBLJEN U DEŽA VIJU

Naučnici su pratili 7.000 odraslih osoba tokom četiri godine, poslije čega je zaključeno da su optimistični imali 73 odsto niži rizik za srčane bolesti u poređenju sa onima koji su bili pesimistični. Osim toga, optimisti se bolje nose sa stresom, što umanjuje štetne uticaje na zdravlje srca, piše portal Magazin. Inače, oko 80 odsto slučajeva bolesti srca događa se kod starijih osoba. S obzirom na ostale nuspojave optimizma (sreća, pozitivniji pogled na svijet i sebe, druge zdravstvene pogodnosti), važno je da damo sve od sebe i da život gledamo sa vedrije strane.

Deža vi, osjećaj da smo nešto već doživjeli, umije da bude neprijatan i predstavlja veliku zagonetku, kako za laike tako i za naučnike. Jednom 23 - godišnjem Britancu taj osjećaj čini život skoro nemogućim. U pitanju je jedan od najčudnijih slučajeva deža vija ikada zabilježenih u istoriji medicine. Mladić od 2007. godine ima hroničan osjećaj deža vija. Na početku su napadi trajali nekoliko minuta dnevno, a od 2010. godine su se pogoršali i od tada nije u stanju da gleda TV, sluša radio ili da čita zbog, kako opisuje, "konstantnog osjećaja da se sa tim sadržajem već susreo". Pacijent navodi da se sve vrijeme osjeća kao da je u svojevrsnom "danu mrmota" i da se vrijeme ponavlja, ali za razliku od drugih pacijenata sa sličnim simptomima, on je potpuno svjestan da je taj osjećaj lažan i nema nikakvih problema sa pamćenjem. Njegov slučaj objavljen je u Žurnalu izvještaja o medicinskim slučajevima, u kome se navodi da kod njega nisu otkriveni nikakvi neurološki problemi, koji se inače povezuju sa osjećajem deža vija. - Umjesto uobičajenog uznemirujućeg osjećaja da nam je nešto poznato, koje povezujemo sa fenomenom deža vija, ovaj pacijent kaže da ima osjećaj kao da zaista ponovo prolazi kroz jasna iskustva iz svog sjećanja - kaže autorka izvještaja, doktorka Kristin Vels. Ona navodi da je ovo vjerovatno prvi zabilježeni slučaj anksioznosti izazvane deža vijem.

IZ MEDICINE

GASTRONOMSKI TRENDOVI ZA 2015. – DA LI STE ZA PORCIJU SKAKAVACA? Vjerovali ili ne, i svijet hrane posjeduje svoja pravila i zakone kada je popularnost namirnica i obroka u pitanju. Ako se može vjerovati onim malo iskusnijima iz gastronomskog svijeta, a kako piše časopis “Time”, 2015. godina proći će u znaku ovih trendova... Mast nije neprijatelj - Godina pred nama trebalo bi da bude veoma važna u razbijanju predrasuda o mastima, koje su posljednjih godina neosnovano proglašene jednim od najvećih krivaca za povećan broj gojaznih osoba. Domaći mesni proizvodi su na cijeni - Za ovo postoji gotovo jednoglasna podrška. Porast domaće proizvodnje mesnih proizvoda, kao i trend sve većeg broja manjih privrednika koji nude svoje proizvode, nastaviće se i u 2015. Može se očekivati da sve veći broj restorana nudi domaće mesne proizvode, hvaleći se ne samo kulinarskim sposobnostima, već i sopstvenim uzgajanjem životinja u što zdravijem okruženju. Odlično je. Od insekata je - Iako je u 2014. u medijima bilo znatno više priča o obrocima koji u svojoj osnovi imaju

insekte, takva jela još se u Evropi i Americi posmatraju kao egzibicija. Međutim, stručnjaci tvrde da će se to promijeniti. Insekti su rezervoar proteina. Primjera radi, skakavac ima isti proteinski sadržaj kao pileće grudi. Vrijeme je za proso - Tako to obično biva. Svi su prvo bili ludi za brusnicom. A onda se pojavila aronija. Već neko vrijeme veliku poplarnost uživa kinoa, ali stručnjaci tvrde da će dominaciju u 2015. preuzeti – proso. Riječ je o žitarici sitnog, okruglog zrna, koja se već hiljadama godina koristi širom Azije. Zapravo, proso je bila osnovna namirnica u ishrani Kineza sve dok se nije pojavio pirinač. Bogato je proteinima i vlaknima, ne sadrži gluten i važi za super - namirnicu. Grašak je nova zvijezda kuhinje - Namirnica koja je nama više nego dobro poznata, u SAD tek sada bi mogla da doživi svoj procvat. Iako je godinama u sjenci soje, upravo bi grašak mogao da bude “namirnica godine”. Osim proteina, kojima je bogat, grašak ima i bogat ukus, a važi i za praktično povrće koje je veoma lako kombinovati sa drugim namirnicama.

MATURANT IZ BEOGRADA DRESIRA PČELE DA OTKRIJU BOLESTI Maturant Trinaeste beogradske gimnazije Nemanja Filipović uspio je da istrenira pčele tako da mogu da otkriju mirise vrlo male koncentracije, što se može iskoristiti u medicini, otkrivanju bolesti žitarica i u druge svrhe. Kako je rekao Tanjugu, pčele su izuzetno osjetljive na vrlo slabe mirise i mogu se koristiti kao detektori, osjetljiviji od nekih pasa ili elektronskih uređaja. Osim toga, ovi insekti se mnogo lakše i brže dresiraju od pasa, čiji su treninzi, takođe, znatno skuplji. Nemanja je dresirao pčele tako što im je davao šećernu nagradu u prisustvu određenog mirisa, kako bi naučile da povežu svoju ishranu sa mirisom. - Pčele su izuzetno pogodne za ovakvo treniranje zbog toga što imaju ugrađeni refleks u svojoj fiziologiji i koriste ga u prirodi - kaže Nemanja, koji je razvio i kompjuterski algoritam za detekciju reakcije pčela. On je istakao da je na američkim aerodromima već počelo korišćenje pčela za otkrivanje supstanci koje nisu dozvoljene za unošenje u avion. Pomoću ovih vrijednih insekata, kazao je, može da se radi i na detekciji raka pluća. Prvobitna zamisao projekta, kazao je, bila je da pokuša da pomoću pčela otkrije bolesti žitarica uzrokovane gljivicama. - Trenutne metode za utvrđivanje postojanja tih bolesti su jako skupe, jer je potrebno da se gljive zasiju na određenoj podlozi i da se potom čeka rast. Ako se koriste pčele, rezultat bi imali u roku od nekoliko sekundi i znali bi da li je žitarica zagađena i predstavlja li štetu po okolinu - kaže ovaj mladi naučnik.

Ljekovi pod dodatnim praćenjem Dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu

Da bi jedan lijek dobio dozvolu za stavljanje u promet mora biti kvalitetan, bezbjedan i efikasan. Odgovarajuća ispitivanja (farmaceutsko-hemijsko-biološka, pretklinička, klinička), koja se u tom smislu sprovode i njihova pozitivna ocjena od strane nadležnih tijela za ljekove su potvrda pozitivnog odnosa korist/ rizik i opravdanosti stavljanja lijeka u promet. Međutim, podaci prikupljeni tokom premarketinške faze razvoja lijeka ne mogu predvidjeti sva neželjena dejstva koja se mogu pojaviti nakon što lijek dođe u promet. Ovo se objašnjava činjenicom da suispitanici koji učestvuju u kliničkim ispitivanjima posebno odabrani, uslovi za primjenu lijeka u kliničkim ispitivanjima su drugačiji od onih u uobičajenoj kliničkoj praksi, trajanje kliničkog ispitivanja je ograničeno, a obuhvata i relativno mali broj ispitanika. Stoga podaci o rijetkim neželjenim dejstvima, toksičnom djelovanju dugotrajne upotrebe lijeka, upotrebi u posebnim grupama pacijenata (poput djece, starijih osoba i trudnica) ili o interakcijama ljekova su nepotpuni ili nijesu dostupni. Otuda je od velike važnostipostmarketinško praćenje bezbjednosti primjene lijeka.

Zašto se određeni ljekovi dodatno prate? Razlog dodatnog praćenjaodređenog lijeka je najčešće taj što su o njemu dostupni ograničeni podaci o bezbjednosti iz kliničkih ispitivanja. Dodatno praćenje je od posebne važnosti za nove ljekovekao i za ljekove kod kojih postoje ograničeni podaci o dugotrajnoj primjeni. Glavni cilj dodatnog praćenja lijeka je prikupljanje dodatnih informacija u što kraćem vremenskom period kako bi se

dobila prava slikabezbjednosnog profila lijeka.Na osnovu prikupljenih informacija koje se analiziraju i procjenjuju, regulatorni organ donosi odluku o tome da li je odnos korist/rizik od primjene lijeka i dalje pozitivan. Status dodatnog praćenja lijek može dobiti prilikom njegove prve registracijeili bilo kada tokom njegovog životnog ciklusa. Ovaj status lijek zadržava pet godina ili do promjene odluke

odgovarajućeg regulatornog organa.

Koji se ljekovi dodatno prate? t Ljekovi koji sadrže novu aktivnu supstancu koja je odobrena u EU nakon 01.01.2011. godine t #JPMPÝLJ MKFLPWJ QPQVU WBLDJOB JMJ MKFLPWB J[ IVNBOF plazme (krvi), odobreni nakon 01.01.2011. godine t -KFLPWJ [B LPKF KF OPTJMBD EP[WPMF [B MJKFL V PCBWF[J EB sprovede postmarketinške studije bezbjednosti lijeka (PASS), npr. kako bi se obezbijedilo više podataka o dugotrajnoj primjeni lijeka ili o rijetkim neželjenim dejstvima koja su uočena u toku kliničkih studija t -KFLPWJ LPKJ TV EPCJMJ VTMPWOV EP[WPMV [B MJKFL LBEB nosilac dozvole mora u određenom vremenskom periodu da dostavi više podataka o lijeku) ili su odobreni pod posebnim okolnostima (kada postoje specifični razlozi zašto nosilac dozvole ne može da obezbijedi sveobuhvatne podatke o lijeku).

PIL:

Ukoliko lijek ima oznaku obrnutog crnog trougla, to znači da se prati intenzivnije od ostalih ljekova. Obrnuti crni trougao ne znači da lijek nije bezbjedan za primjenu, već je njegova uloga da podstakne zdravstvene radnike da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka označenog ovim simbolom. Prijavljivanje neželjenih dejstava je od velikog značaja jer obezbjeđuje kontinuirano praćenje odnosa korist/rizik od primjene lijeka!

Na zahtjev Evropske komisije, u saradnji sa Komitetom za procjenu rizika u oblasti farmakovigilance (PRAC) Evropske agencije za ljekove (EMA),i drugi ljekovi mogu dobiti status dodatnog praćenja. Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS), u skladu sa Pravilnikom o načinu prikupljanja podataka i načinu prijavljivanja i praćenja neželjenihdejstava ljekova za upotrebu u humanoj medicini ("Sl. list Crne Gore", br. 46/14 od 31.10.2014), takođe može,na osnovu procjene bezbjednosnog profila, odrediti status dodatnog praćenja lijeka.

Simbol obrnutog crnog jednakostraničnog trogla Ljekovi pod dodatnim praćenjem u sažetku karakteristika lijeka (SPC) i uputstvu za lijek (PIL)imaju istaknut simbol obrnutog crnog jednakostraničnog trouglauz kratak opisznačenja simbola.

SPC:

Ukoliko primijetite neželjeno dejstvo lijeka, čak i da se radi "samo" o Vašoj sumnji da je ispoljeno neželjeno dejstvo u vezi sa lijekom, molimo Vas da prijavu pošaljete putem informacionog sistema zdravstvene zaštite (ukoliko Vam je dostupna aplikacija za prijavu neželjenih dejstava), ili popunite obrazac za prijavu (dostupan na www.calims.me) i pošaljete: na adresu: Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Bulevar Ivana Crnojevića 64a 81 000 Podgorica tel: 020 310 280 fax: 020 310 581 e-mail: nezeljenadejstva@calims.me

Održan stručni skup o novim terapijskim mogućnostima u liječenju dijabetesa

BOLJE LIJEČENJE PACIJENATA SA DIJABETESOM TIP 2 U organizaciji kompanije MSD-Glosarij CD, u hotelu „Best Western Premier“ u četvrtak 5. Februara, u Podgorici održan je stručni skup na kome su predstavljene nove terapijske mogućnosti u liječenju dijabetesa tip 2. Na skupu su govorili: mr sc Sreten Kavarić i prof. dr sc Snežana Vujošević iz Kliničkog centra Crne Gore, i doc. dr sc Dario Rahelić iz Kliničke bolnice Dubrava, koji je ujedno i predsjednik udruženja dijabetologa Hrvatske. Dr Kavarić je u svom izlaganju istakao da podaci Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da u Crnoj Gori ima oko 50 000 osoba sa dijabetesom, a oko 30 000 onih koji ne znaju da boluju od ove bolesti. „Preko 11% zdravstvenog budžeta Crne Gore odlazi na liječenje osoba sa dijabetesom. Ustaljena praksa u liječenju dijabetesa koja se odnosi na mijenjanje životnih navika i uvođenje oralnih ljekova u terapiju, i njihovo kombinovanje, nije primje-

njiva kod svakog pacijenta, jer nije isto liječiti pacijenta starije životne dobi i mlađeg pacijenta, ili pacijenta koji ima i druge zdravstvene probleme osim dijabetesa. Glikozirani hemoglobin je još uvijek aktuelni marker za procjenu glikoregulacije. Rano otkrivanje dijabetesa kod pacijenata, od presudnog je značaja za kontrolu njegovog daljeg toka,“ kazao je dr Kavarić. Doktor Kavarić je istakao da se glikozirani hemoglobin prati kod 50 posto pacijenata u Crnoj Gori, jer u Crnoj Gori ordinira 21 engokrinolog što je sasvim dovoljno za zadovoljenje potreba pacijenata. „Iako postoje standardne procedure u liječenju dijabetesa kojih se ljekari pridržavaju, ima mjesta za uvođenje novih terapija da bi se postigao željeni cilj, a to je glikozirani hemoglobin ispod sedam procenata. Glikozirani hemoglobin sa prosječnom vrijednošću 10,5 procenata razlog je za promjenu terapije, jer predstavlja rizik za pojavu dijabetesnih komplikacija kao što su oštećenje očnog dna, dijabetesnog stopala, ošećenje bubrega. Svaki ljekar,

osim ovog parametra, treba da uzme u obzir i starosnu dob pacijenta, koje komorbiditete pacijent nosi sa sobom, dužinu trajanja dijabetesa, da li je laboratorija u kojoj se radi glikozirani hemoglobin referentna ili ne i da li je pacijent istovremeno anemičan ili nije,“ rekao je dr Kavarić. Prema riječima doktora Kavarića, individualni pristup pacijentu kao i kombinovana terapija su ključne za postizanje ciljnih vrijednosti glikoziranog hemoglobina kao i za izbjegavanje komplikacija ove bolesti. Prof Vujošević govorila je o ljekovima koji su od ove godine dostupni pacijentima u Crnoj Gori na teret Fonda za zdravstveno osiguranje i koji će dovesti do novih mogućnosti u liječenju pacijenata sa dijabetes melitusom tip 2. „Danas na tržištu postoji veliki broj ljekova kojima se želi očuvati sekrecija inkretina koji se normalno stvaraju u gastrointestinalnom traktu. Kod pacijenata sa tip 2 dijabetesom inkretinski efekat je umanjen gdje i pored povišene glukoze u krvi, dolazi do sniženog oslobađanja insulina iz beta ćelija, istovremeno nesuprimiranog oslobađanja glukagona iz alfa ćelija i posljedično do dodatnog povećanja nivoa glukoze u krvi. Uspostavljanje normalne glikemije kod pacijenata i izbjegavanje hipo ili hiper glikemije može se jedino postići kombinovanim terapijama koje utiču na normalnu homeostazu glukoze,“ rekla je prof. Vujošević. „Nove terapijske mogućnosti u liječenju dijabetesa tip 2 zasnivaju se na inhibiciji enzima dipeptidil peptidaze 4 (DPP-4) čime se povećava nivo aktivnih inkretina, što dovodi do smanjenja glukoze u krvi. Ova vrsta lijeka, koji je od ove godine na pozitivnoj listi, može se koristiti kao monoterapija, dvojna ili trojna terapija u zavisnosti od potreba pacijenta. Ovaj novi lijek moguće je kombinovati sa skoro svim postojećim ljekovima za liječenje dijabetesa na crnogorskom tržištu, što je njegova velika prednost. Brojne studije koje su rađene o efikasnosti ovog lijeka pokazuju da smanjuje vrijednost hemoglobina A1c, smanjuje vrijednost glikemije natašte i postprandijalne glikemije, ne uzrokuje promjene u tjelesnoj masi pacijenata, a broj hipoglikemičnih epizoda je sličan kao i kod pacijenata koji su uzimali placebo

tokom studije,“ kazala je prof Vujošević. Ono što je prof Vujošević istakla kao jako bitno je činjenica da se novi lijek može davati i pacijentima sa oštećenom bubrežnom funkcijom, kao i da lijek nema ozbiljnih neželjenih efekata. Gost iz Hrvatske, docent Rahelić, podijelio je iskustva stručnjaka o novom lijeku koji je na njihovom tržištu prisutan već šest godina ističući da pacijenti oboljeli od dijabetesa imaju dva puta veći rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, trideset puta češće amputacije, četiri do šest puta češći moždani udar, pet do šest puta češću nefropatiju i ukupnu smrtnost dva do tri puta veću. Docent Rahelić je naveo podatak da je u Hrvatskoj 11,49% zdravstvenog budžeta namijenjeno liječenju dijabetesa ali da se 85,72% od te sume troši na liječenje komplikacija šećerne bolesti. Stoga je, rekao je on, uvođenje novih ljekova u standardne metode liječenja dijabetesa i regulacija glikoziranog hemoglobina ključna za poboljšanje kvaliteta života pacijenata. „Tri do pet godina bolesnici koji nijesu znali da imaju šećernu bolest imali su povišenu postprandijalnu hiperglikemiju. U trenutku otkrića šećerne bolesti odgovorni smo da terapijom i edukacijom pacijenta odložimo propadanje beta ćelija koje nastaje usljed insulinske rezistencije,“ rekao je docent Rahelić. Tokom svog predavanja docent Rahelić je naveo da su edukacija pacijenta, fizička aktivnost, zdrava ishrana i promjena životnog stila ključne za pravilnu regulaciju nivoa šećera u krvi. „U pacijenta sa dijabetesom tip 2 pomoću nove terapije koja djeluje inhibišući DPP-4 enzim, čime se produžava djelovanje endogene supstance GLP-1 (glukagonu sličan peptid 1) koja utiče na smanjenje apetita, usporavanje pražnjenja želuca, a istovremeno utiče na povećavanje broja beta ćelija i smanjuje apoptozu (ćelijsku smrt). Na taj način obnavlja se oštećena funkcija pankreasa i poboljšava glikoregulacija,“ kazao je docent Rahelić. Skup je završen diskusijom i razmjenom mišljenja predavača i slušaoca. Sandra Kavarić

Komorske ekstrasistole, savremeni pristup Dr Mihailo Vukmirović, mr sci, internista kardiolog Klinički centar Crne Gore U normalnim uslovima srčani ritam se kreće između 60-80 kontrakcija u minuti u mirovanju, odnosno u toku sna dolazi do sporijeg, a u toku fizičkog, odnosno psihičkog stresa, do ubrzanog srčanog rada. Međutim, nekada može doći do poremećaja normalnog, odnosno ritmičnog rada srca usljed prijevremene kontrakcije srca. Ona nastaje zbog nadražaja srčanog mišića iz nekog ektopičnog žarišta odnosno fokusa, uglavnom lokalizovanog u tkivu srčanih pretkomora ili komora. To su pretkomorske, odnosno komorske ekstrasistole. Komorske ekstrasistole pretežno se javljaju kod zdravih osoba i uglavnom nijesu znak oboljenja srca. Mogu se javiti usljed pojačane aktivnosti simpatičnog nervnog sistema, odnosno u toku stresa, fizičke aktivnosti, pušenja, nakon uzimanja alkohola, kofeina, energetskih napitaka, odnosno stimulativnih i opojnih sredstava. Međutim, nerijetko se dešava da ukazuju i na ozbiljno srčano oboljenje. Naime, najčešči razlog nastanka komorskih ekstrasistola je ishemijska bolest srca, odnosno suženje ili pak potpuno zapušenje neke od srčanih arterija. Zapaljenje srčanog mišića koje je pretežno fokalnog karaktera uglavnom nastaje usljed virusnih infekcija, čest je uzrok komorskih ekstrasistola. One se nerijetko mogu javiti i nakon kardiohirurških operacija. Mogu pratiti i urođene, odnosno stečene srčane mane, kao i oboljenja srčanog mišića tzv. kardiomiopatije. Komorske ekstrasistole mogu nastati i zbog poremećaja elektrolita u krvi, poremećaja funkcije nekih endokrinih žlijezda, prvenstveno štitaste žlijezde, a mogu nastati i usljed neželjenih dejstava ljekova, najčešće digitalisa. Mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi i njihova učestalost se obično povećava starenjem organizma. Medjutim, ako se jave kod mlađih osoba, onda nerijetko mogu biti uvertira za neko srčano oboljenje, uglavnom srčanog mišića. Njihov broj može da oscilira tokom vremena, što je izraženije kod žena,

osobito mlađe životne dobi, usljed cirkardijalne hormonske aktivnosti. Komorske ekstrasistole kod osoba bez strukturnog oštećenja srca uglavnom ne izazivaju simptome. Medjutim, nekada mogu dovesti do osjećaja lupanja, preskakanja, zastajkivanja, odnosno treperenja srca, mogu biti praćene i osjećajem kratkoga daha. Rijetko mogu dovesti do simptoma koji nastaju usljed poremećaja krvotoka kada prate oslabljenu funkciju prvenstveno lijeve komore. Dijagnoza komorskih ekstrasistola postavlja se na osnovu anamneze sa fizikalnim pregledom, a definitivna dijagnoza potvrđuje se EKG zapisom srčane aktivnosti, odnosno ambulatnim monitoringom EKG-a (Holter EKG) koji snima srčanu aktivnost u periodu od 24-48h. Rijetko je za detekciju komorskih ekstrasistla neophodna ugradnja tzv. loop rekordera koji može snimati srčani rad neprekidno i do 3 godine. Test opterećenja na pokretnoj traci, odnosno biciklu, važna je metoda u procjeni perioda javljanja komorskih ekstrasistola. Naime, ukoliko se učestalost komorskih ekstrasistola značajno povećava u toku fizičkog opterećenja, ovakav nalaz može uputiti na ishemijsku bolest srca, zbog čega su nerijetko potrebne i dopunske analize, kao što je koronarna angiografija, odnosno elektrofiziološko ispitivanje. Prije odluke o eventualnom liječenju komorskih ekstrasistola neophodno je detektovati osnovno oboljenje, odnosno stanje koje ih može potencirati, jer se otklanjanjem uzroka gube i komorske ekstrasistole. Promjene u nаčinu životа prvi su korak u liječenju komorskih ekstrasistola (eliminisanje kofeina, duvana, alkohola, stresa, redovna umjerena fizička aktivnost, redovan i dovoljan san, korekcija medikamentozne terapije). Ukoliko nije registrovano strukturno oboljenje srca, odnosno ukoliko nijesu praćene simptomima, komorske ekstrasistole uglavnom se ne liječe. Međutim, ukoliko je njihova učestalost velika, mogu značajno da remete normalnu srčanu aktivnost i da dovedu do slabljenja funkcije, kao i uvećanja lijeve komore, odnosno do

tzv. tahikardiomiopatije, zbog čega je neophodno njihovo blagovremeno liječenje. Ukoliko je u osnovi komorskih ekstrasistola pojačana simpatička aktivnost, onda su ljekovi izbora blokatori beta receptora. Takođe mogu biti efikasni i blokatori kalcijumskih kanala, naročito ukoliko je fokus u blizini valvularnog aparata srca. Ukoliko su ovi ljekovi nedjelotvorni, onda se primjenjuju antiaritmici. Medjutim, prije primjene antiaritmika potrebna je evaluacija srčane kontraktilnosti, jer njihova neadekvatna primjena može indukovati veoma ozbiljne, nekada i životno ugrožavajuće komorske poremećaje srčanog ritma, kao i narušavanje srčane funkcije. Zato je neophodan oprez pri upotrebi antiaritmijske terapije! Ukoliko su komorske ekstrasistole rezistentne na antiaritmijsku terapiju, a potiču iz fokusa, ukoliko su praćene izraženim simptomima, odnosno ukoliko je njihova učestalost preko 10% ukupnog broja srčanih kontrakcija, onda je metoda liječenja kateter ablacija. Ovo je savremena metoda koja podrazumijeva uvođenje elektrofiziološkog katetera unutar srčanih šupljina, kada se praćenjem intrakardijalnih signala traga za fokusom odakle potiču ekstrasistole, a potom se primjenom radiofrekventne energije zagrijava tkivo i dugotrajno poništava ishodište aritmije. Takođe se može primijeniti i krioenergija, odnosno kontrolisano zamrzavanje tkiva, čime se postiže isti efekat. Komorske ekstrasistole koje se javljaju kod pacijenata sa strukturnim promjenama na srcu, ukoliko su vezane i traju preko 30 sekundi u nizu, jako su loše prognoze jer mogu dovesti do srčanoj zastoja odnosno naprasne smrti. Kod ovakvih stanja indikovana je uz ordiniranje antiaritmijske terapije, odnosno kateter ablacije i implantacija kardioverter defibilatora, savremenog pejsmejkera koji ima specijalne algoritme za terminaciju najkomleksnijih komorskih poremećaja srčanog ritma. U Kliničkom Centru Crne Gore se svakodnevno primjenjuju navedene metode liječenja komorskih poremećaja srčanog ritma.

U hotelu „Pogorica“ održano stručno predavanje

HIPERFOSFATEMIJA KOD PACIJENATA NA DIJALIZI U organizaciji farmaceutske kompanije Sanofi-Aventis d.s.d, u utorak 17. februara, u hotelu „Podgorica“ održano je stručno predavanje na temu: „Hiperfosfatemija kod pacijenata na dijalizi.“ Predavanje je održala prof. dr Marina Ratković, sa Klinike za nefrologiju i dijalizu Kliničkog centra Crne Gore, koja je u sklopu predavanja predstavila i nove metode liječenja hiperfosfatemije. „Znamo da gubitak bubrežne funkcije dovodi do smanjenja sinteze aktivnog vitamina B i porasta serumskih fosfata iz dva razloga. Prvo, jer nema dovoljno mogućnosti da se izluči serumski fosfat, pa se stoga, nagomilava u organizmu. Drugo, serumski kalcijum, kao pandan ravnoteže kalcijuma, opada. Povećana koncentracija fosfata je prvi stimulus i signal za lučenje paratiroidnog hormona, kao i pad vitamina D3, a to sve vodi nagomilavanju partikule parathormona koja sada ima autonomno lučenje,“ rekla je dr Ratković.

„Preveliko povećanje hormona FGF-23 onemogućava regulaciju fosfata i izaziva fosfaturiju. Enormno uvećanje hormona FGF-23 i pad sinteze vitamina D3 ima nesagledive posljedice i za paraštitastu žlijezdu, jer dolazi do gubitka kloto prezentacije koreceptora na paraštitastoj žlijezdi. Ovo je novi metod objašnjavanja mehanizma regulacije fosfor metabolizma kod pacijenata sa hroničnom renalnom insuficijencijom,“ kazala je dr Ratković. Dr Ratković je u svom predavanju istakla da je praćenje hormona FGF-23 neophodno kod svih bubrežnih pacijenata, jer elevacija pomenutog hormona govori da je došlo do značajnog pogoršanja bubrežne funkcije. „Elevacija hormona FGF-23 dovodi do pada aktivnog vitamina D3 koji pogoduje razvoju kardiovaskularnih bolesti, infekcija i malignih oboljenja. Ono čemu su svi naši pacijenti skloni je inflamacija, a hormon FGF-23 pogoduje njenom razvoju. Hipertrofija lijeve komore, takođe, je izazvana uticajem hormona

FGF-23. Doprinoseći mehanizam koji pomaže da fosfor dovede do povećanja kardiovaskularnog rizika jeste direktni učinak na pojačanu kalcifikaciju i na arteriosklerozu u samim koronarnim krvnim sudovima,“ rekla je dr Ratković. Dr Ratković je naglasila da je bitno pratiti smjernice KDIGO vodiča koje kažu da pacijenti u pred dijaliznoj fazi od trećeg do petog ciklusa moraju imati normalan nivo fosfata, isto kao i pacijenti u petom stadijumu hronične renalne insuficijencije. „Morbiditet i mortalitet pacijenata zavisi od kardiovaskularnog stanja. Devedeset posto naših pacijenata ima različite komorbiditete od strane kardiovaskularnog sistema, pa je stoga veoma značajno da djelujemo preventivno, da smanjimo morbiditet vaskularnih kalcifikacija i produžimo život pacijentu,“ pojasnila je dr Ratković, dodajući da su rađene brojne studije koje su pokazale da čak 83 posto pacijenata ima hiperfosfatemiju, što ukazuje na potrebu regulacije i održavanja fosfora u granicama normalnog, jer i niže količine fosfata u organizmu mogu da dovedu do morbiditeta. „Netretirana hiperfosfatemija dovodi do sekundarhog hiperparatireodizma, vaskularne kalcifikacije, ubrzane osteodistrofije, a samim tim i do morbiditeta i mortaliteta kod pacijenata sa hroničnom renalnom insuficijencijom. Liječenje hiperfosfatemije počinje dijetom i restrikcijom fosfata, potom dijalizom i vezivačima fosfata. Međutim, praksa je pokazala da ne postoji dijeta koju će pacijent prihvatiti i do kraja se pridržavati datih upustava. KDIGO vodič preporučuje unos 1g proteina po kilogramu tjelesne težine. To znači da pacijent u prosjeku nedjeljno unese 7000 mg fosfata, odnosno da gastrointestinalnom absorpcijom unese 4200 mg. Ako se pacijent dijalizira tri puta nedjeljno, odnosno 13 sati, uspjećemo da pacijentu izlučimo 2400 mg, što znači da nam preostaje još 1800 mg. Vezivačima fosfata treba dnevno da izlučimo 250 mg. Adekvatna dijeta, dijaliza i uvođenje

vezivača fosfata obezbjeđuju da pacijent ne bude u plusu sa fosfatima,“ kazala je dr Ratković. Govoreći o novoj metodi liječenja hiperfosfatemije pomoću vezivača fosfata na bazi sevelamer karbonata dr Ratković je istakla da novi lijek ima veći učinak na smanjenje fosfata od ljekova koji su ranije bili u upotrebi. „Upotreba lijeka na bazi sevelamer karbonata dovodi do smanjenja kalcijum skora na koronarnim krvnim sudovima, što je za pacijente od posebnog značaja. Mortalitet kod pacijenata koji su na dijalizi je smanjen zahvaljujući vezivačima fosfora za 9 posto, a kod pacijenata starosne grupe 65 godina i više, čak 22 posto. Kod perzistentne ili rekurentne hiperkalcemije i dijabetesa ne treba davati vezivače fosfata sa kalcijumom. Ukoliko pacijent ima permanentnu inflamaciju isključuju se kalcijumski vezivači i prepisuju se isključivo vezivači na bazi sevelamera. Povećanje kalcijuma prema DOPPS studiji povećava mogućnost mortaliteta za 15,3 posto,“ rekla je dr Ratković. Prof dr Ratković je podsjetila da je sevelamer neapsorptivni katjonski polimer koji ne sadrži kalcijum, metale i veoma brzo vezuje fosfat. „Sevelamer grabi lipide gradeći polimer i onemogućavajući da se oni absorbuju na nivou gastrointestilnog trakta, već da se izluče feceom. Brojne studije su pokazale da sevelamer usporava razvoj hronične renalne insuficijencije. Novi lijek na bazi sevelamer karbonata smanjuje apetit i povećava kognitivne funkcije pacijenta, a i rizik za razvoj vaskularnih kalcifikacija znatno je smanjen. Lijek na bazi sevelamera lak je za upotrebu, i uzima se uz jelo. Ovaj novi lijek ne stvara rizik od akumulacije sevelamera, i ima antinflamatorni efekat. Bez rizika je za razvoj ili za progresiju vaskularnih kalcifikacija,“ pojasnila je dr Ratković. Sandra Kavarić

Francusko-njemački car Luj Pobožni (778-840) umro je od straha kada je iznenada nastalo potpuno pomračenje sunca.

Inteligentni ljudi imaju više cinka i bakra u svojoj dlaci.

Zubi počinju da rastu šest mjeseci prije rođenja. Na 9-10 nedjelja ranije, fetus počinje da formira zubni pupoljak koji će kasnije prerasti u zub.

Jedna osoba smije se, prosječno, 15 puta dnevno.

Ljudska dlaka moze da izdrzi tezinu do 3kg.

Nekada se vjerovalo da se epilepsija može izliječiti ispijanjem krvi ubijenih gladijatora.

Prosječan čovjek dnevno izgubi 200 dlaka na glavi.

U svijetu postoje elektronski prevodilački uređaji zahvaljujući kojima gospodari mogu tačno da znaju kako se njihov ljubimac osjeća.

Jedan zijev uglavnom traje oko 6 sekundi.

Na kancelarijskom stolu prosječno se nalazi 400 puta više bakterija nego u WC-u.

Glavobolja se može umanjiti jedenjem višanja.

U nekim djelovima zapadne Kine ljudi dodaju so u čaj umjesto šećera.

Mozak je aktivniji kada spavamo. Bebe se rađaju bez čašica u koljenima, javljaju im se tek u periodu od drugog do šestog mjeseca života.

Intervju: Dr Ganimeta Hodži, specijalista opste medicine i izabrani doktor u ambulanti barskog Doma zdravlja u Ostrosu

SAVJESNO I ODGOVORNO IZVRŠAVANJE LJEKARSKE PROFESIJE Mala ali predana ekipa predvođena dr Ganimetom Hodži pruža medicinsku pomoć mještanima Ostrosa i okolnih sela. Iako uslovi za rad nijesu idealni, to ne sprečava dr Hoži da sa puno pažnje i profesionalizma pristupi svakom pacijentu. Njenu posvećenost poslu cijene i poštuju ne samo mještani kojima svakodnevno pruža medicinske usluge, već i kolege. Baviti se ruralnom medicinom nije lako, ali dr Hodži već 16 godina uspješno savladava sve profesionalne prepreke. Ruralna medicina je pružanje zdravstveni usluga građanima koje žive i rade u seoskim područjima. Ona obuhvata pružanje medicinskih usluga svim starosnim grupama, od rođenja do duboke starosti. Velika je razlika između ruralne i urbane medicine. U gradovima je mogućnost liječenja, diajgnostike i specialističke konsultacije lakše dostupna, dok su u ruralnoj sredini, pacijenti upućeni na jednog doktora koji raspolaže oskudnim dijagnostičkim sredstvima, kao što je laboratorija ili rentgen. Udaljenost od bolnice je velika, oko 40 km, što dodatno otežava rad. Zakazivanje pacijenata i njihova elektronska evidencija je nemoguća zbog nepostojanja mreže, pa se sav posao koji se obavlja na računaru, radi kod kuće. Izabrani doktor u ruralnoj

sredini ima obavezu da organizuje dežurstva nakon radnog vremena i tokom vikenda, zbog zbrinjavanja hitnih slučajeva. Predani humanisti čine ekipu ambulnte na Ostrosu. U ambulanti ima ukupno šest zaposlenih. Osim mene, u ambulanti Ostros rade i medicinski tehničar, visoka medicinska sestra, patronažni tehničar i vozač sanitetskog vozila. Zahvaljujući dr Hodži i njenom timu mještani Ostrosa ne moraju da odlaze u Bar ili neki drugi grad na pregled. Večinu medicinskih usluga mogu da dobiju u mjesnoj ambulanti. Medicinske usluge koje pružamo u ambulanti su: preventivni i kurativni pregledi, obrada i šivanje rana, skidanje postoperativnih konaca i ispiranje ušiju. Takođe, obavljamo sistematske preglede od rođenja do studentskog uzrasta i određujemo individualne kalendare za vakcinaciju. Iako je ambulanta smještena u ruralnom području, kvalitet opreme ne zaostaje za opremom u gradskim ambulantama.

Za poseban doprinos u radu i aﬁrmaciji humanih načela profesije dr Hodži je 2014. godine uručena nagrada Ljekarske komore „Doktor Branko Zogović.“ Nagrada „Doktor Branko Zogović“ za moj dugogodišnji rad je veliko priznanje. Ovo priznanje potiskuje sve moje strahove i strepnje kao jedinog doktora na području Krajine, i predstavlja podstrek za dalji rad. 20

Mnoge ambulante sigurno nemaju opremu koju mi posjedujemo. Zahvaljujući velikom doprinosu direktora i menadžmenta Doma zdravlja Bar, donacijama naših iseljenika i turske Agencije za međunarodni razvoj i koordinaciju „TIKA“ imamo opremljeno sanitetsko vozilo, defibrilator,ekg monitoring, ekg portabel za rad u terenu i invalidska kolica.

Ambulanta Ostros je dobro opremljena i u njoj rade stručni ljudi, ali uvjek ima mjesta za poboljšanja.

Dr Hodži uživa u svom posli, mada joj ponekad vremenske neprilike prave problem i otežavaju rad.

Prostorije ambulante Ostros rado ugošćavaju sve one koji su spremni da podjele svoje znanje i iskustvo, ili da nauče nešto novo.

Ambulanta Ostros pokriva dvije mjesne zajednice Ostros i Đuravci, sa oko 22 sela. Broj registrovanih pacijenata je 1647. Broj mjesečnih pregleda kreće se između 600 - 700, kućnih pregleda ima 20-30, a patronažnih posjeta ima od 150 do 200. Naporno je obavljati sve ove preglede sam, pogotovo zbog raštrkanosti naselja, nepristupačnosti terena, velike udaljenosti od bolnice i Doma zdravlja, vremenskih neprilika kao što su snijeg, magla i kiša kada treba pješačiti i po nekoliko kilometra. Ali sve se to dobro podnosi kad je komunikacija sa pacijentima uspješna, saradnja medicinske ekipe sa članovime porodice dobra, pa se stoga mogu lakše donjeti odluke o daljem tretmanu pacijenta. Problema pri radu ima, ali se i oni brzo riješe. Imajući u vidu sve što sam do sada rekla jasno je da problema ima i da su oni raznovrsni, jer treba naći rješenje za svaku situaciju i svakom pacijentu pružiti pomoć. Treba adekvatno liječiti, zbrinuti nepokretne, rješavati hitne slučajeve i održavati vitalne funkcije do najbliže bolnice što nije nimalo lako, pogotovo u ruralnim oblastima.

Prioritena potreba ambulante Ostros je regulisanje interneta, brži rad kompjutera, vozilo za kućne posjete i svakodnevni rad spremačice koja trenutno dolazi samo dva puta nedeljno.

Sa zadovoljstvom vam mogu reći da svake godine organizujemo razna predavanja o dijabetesu, promovisanju zdravlja i zdravim stilovima života. Djecu iz osnovnih i srednjih škola edukujemo o štetnosti droga i pušenja. Zajedno sa viskom medicinskom sestrom organizujemo predavanja o dojenju i njezi porodilja. Dr Hodži je rado viđena gošća na konferencijama i skupovima, na kojima ima priliku da sa kolegama razmjeni iskustva i usavrši stečeno znanje. Što se tiče usavršavanja, trudimo se da ne zaostajemo i da učestvujemo na stručnim skupovima koliko god je to moguče. To pokazuje i licenca za praksu koju sam dobila 2011. godine. Trnutno se pripremam za učešće na Svjetskom kongresu ruralne medicine u Dubrovniku na kome ću predstaviti svoj rad.

Sandra Kavarić

Krvna grupa

AB i ishrana Dr Snežana Tomić, homeopat

Krvna grupa AB je nastala je posljednja u evoluciji i stara je samo oko hiljadu godina. Procenjuje se da ovu krvnu grupu posjeduje samo izmedju 2 i 5% ljudi na planeti. Ona je nastala miješanjem prethodnih dviju krvnih grupa, A kultivatora i B nomada. Ima svoje specifičnosti i nekad se ponaša slično A tipu a nekad B grupi u svojim reakcijama na antigene iz hrane. Nazivaju je još i "enigmom" jer je evolucija njenog nastanka jos uvijek zagonetka za nauku. U osnovi, ona hrana koja nije dobra za A i za B grupu, u najvećem broju slučajeva neće odgovarati ni AB tipu. Za razliku od "nježnije" A grupe, AB je nešto robusnijeg zdravlja i građe, što vjerovatno potiče od svojih B predaka, koji su naseljavali stepe istočne Evrope i Azije. Pripadnici ove krvne grupe vole da se hvale kako je i sam Isus Hrist imao AB grupu!? Imuni sistem kod ove grupe je dosta tolerantan i prijateljski nastrojen prema napadačima, koje pušta bez borbe u organizam, za razliku od O grupe ili "lovca". Zato je važno za AB tip da vodi racuna o svom zdravlju, pogotovo kada je stres u pitanju, jer se osjetljivost, mentalna i emotivna, koju dijele sa A grupom, reflektuje na pad imunog sistema. Kao i A grupa, i AB stvara nedovoljno stomačne kisjeline,

te zato ima problem s varenjem proteina iz mesa. Kao i B grupa, koja dobro podnosi meso, i AB je u tom smislu bolje opremnjena nego A grupa, što znači da AB može konzumirati meso, ali je naglasak na ribi i ćurećem mesu, za koje ne treba mnogo stomačne kisjeline da se svari. Crveno meso, kao što je svinjsko i goveđe, teško se vari, metaboliše se u masnoću i doprinosi gojaznosti. Izuzetak je jagnjeće meso koje je visoko preporučljivo za AB krvnu grupu, što je posljedica prisustva ovog mesa u ishrani kod njihovog rođaka nomada B grupe. AB dijeli istu sudbinu sa B grupom kada je piletina u pitanju. Lektin u njenom mesu izaziva slijepljivanje krvnih zrnaca u grumuljice i doprinosi povećanju rizika od moždanog i srčanog udara. Kada su žitarice u pitanju, ako ste pripadnik ove grupe, izbjegavajte pšenično brašno iz nekoliko razloga. Kao prvo, ono doprinosi stvaranju sluzi u organima za disanje kome je AB tip sklon kao i A grupa. Sluz hrani bakterije i viruse i pomaže razvoju respiratornih infekcija i astme. Drugo, ono inhibira efikasnost insulina i metabolizam i doprinosi gojaznosti. Slična situacije je i sa kukuruznim brašnom i heljdom. Žitarice koje se mogu koristiti kao zamjena su, spelt, ovas, jecam ili raž. Pirinač je bolja zamjena za tjesteninu i treba ga favorizovati u odnosu na žitarice. Kada je povrće u pitanju, postoje neke specifičnosti koje razlikuju AB od A i B grupe. Jedna od njih je reakcija na paradajz. Dok njegovi lektini smetaju A i B grupi, AB ih savršeno toleriše i može konzumirati paradajz kao i O grupa. Naglasak treba staviti na prijesno, sirovo povrće, koje čini organizam baznim i jačim, što je važno za osjetljiv imuni sistem ove grupe. Povrće koje smeta AB tipu je kukuruz i paprika. Visoko preporučljivo je zeleno lisnato, bijeli i crni luk, brokoli, cvekla, peršun i karfiol. Ovo povrće sadrzi u sebi dosta sumpora koji izbacuje toksine iz organizma i uništava ćelije raka, kome je AB kao i A grupa više sklon. Kod voća postoje neka ograničenja. Naime, pomorandže i banane, kao i mango, iritiraju sluzokože organa za varenje i sprečavaju apsorpciju važnih vitamina i minerala, pa ih treba ograničiti ili zamijeniti - pomorandžu mandarinom, grejpom i limunom. Limun čisti sluz u organima za disanje i varenje, kojoj je AB sklona, te svoj dan može početi sokom od pola limuna u čaši mlake vode. Ova limunada pročistiće i sluz i pokrenuti pražnjenje crijeva ujutru. Voce koje više odgovara AB grupi je bobičavo, kao što su borovnice, kupine, maline, ribizle, višnje zatim grozđe, šljive, smokve i ananas. Mliječni proizvodi, naročito fermentisani kao što su jogurt i kefir, su čuvari zdravlja kod AB grupe, i oni generalno dobro podnose i sir, ali je kravlje mlijeko problem. Ono kao i pšenica stvara sluz u organima za disanje, te se kod djece ove grupe koja boluju od astme i bronhitisa i ostalih hronicnih upala,

preporučuje njegovo eliminisanje iz ishrane. Ostale mliječne proizvode ograničite na nekoliko dana nedjeljno ako ste skloni respiratornim infekcijama. Jaja su odličan izvor lako svarljivog proteina i mogu biti zamjena za obrok s mesom. Kao sto je i njihov imuni sistem tolerantan i popustljiv, takva je najčešće priroda ljudi ove grupe. Prijateljski nastrojeni, skloni lakom praštanju, dobre volje, skloni anksioznosti i stresiranju, moja je obzervacija. Zbog njihovog osjetljivog nervnog sistema treba da izbjegavaju napete, užurbane i agresivne sredine. Potreban im je mir i harmonija, te su vježbe meditacije, joga, šetnja u prirodi i laganiji fitness, metode i tehnike opuštanja koje im najviše odgovaraju. Teži fitnes i preznojavanje kod zahtjevnijih sportova samo jos više doprinose stresiranju organizma i oslobađanju adrenalina, hormona stresa koji se inače lako izluči kod AB grupe. Ovo su ljudi koji su po svojoj prirodi duhovni i često okrenuti religiji i duhovnosti koja im pomaže da lakše odrze balans sa svijetom oko sebe.

Da dočekamo proljeće odmorni Dr Biljana Savić, PZU „Balans“ Nikšić Proljeće počinje da nas mami nešto toplijim sunčevim zracima, dok su okolne planine još uvijek pod snijegom. Tako se nađemo između dvije vatre, ili preciznije, između vatre i leda, pa nije jednostavno organizmu kada dobija te dvojne poruke. Ovih dana su aktuelne infekcije organa za disanje – od onih najblažih do komplikovanih upala pluća, i varijacije arterijskog pritiska kod onih kojima je to osjetljiva tačka.

Organizmu je potrebna podrška, a izbor hrane, (uglavnom) sezonske i (uglavnom) domaće, nije preveliki. Šta jesti u ova promjenljiva vremena? Kada nema toliko svježih namirnica, koristimo one iz kesica, tegli, zamrzivača i hladnjača. Svježi kupus, mrkva, cvekla, ren, luk i drugo zimi dostupno povrće, sačuvano u hladnjacima ili u trapu ima ono što

nama treba – kompleks vitamina i minerala, vlakna i hranljive materije neophodne za imunitet, fizičku i mentalnu stabilnost. Luk – crni, bijeli i vlasac sadrže sumpor i kvarcetin. Sumpor, između ostalog, ulazi u sastav antioksidansa glutationa koji proizvodi naš organizam. Kvercetin je antioksidans koji se već nalazi u luku i podstiče rastvaranje i izbacivanje sluzi, pa je zato poželjan kod prevencije i liječenja prehlade. Pored luka – senf, biber, ren i paprika – pokreću lučenje tečnosti u disajnim putevima, sluz se razblažuje, pa se tako lakše izbacuje. Ove manirnice, takođe, pomažu lučenju suza, čime se ispiraju oči. Tako se mikroorganizmima, napadačima, otežava djelovanje jer oni mnogo bolje uspijevaju na suvoj nego na vlažnoj sluznici. Zahvaljujući savršenoj uravnoteženosti sastojaka, kupusnjače se vjekovima koriste za prevenciju, liječenje i ublažavanje brojnih oboljenja i tegoba. Sadrže vitamine, minerale i fitohemikalije (biološki aktivni biljni molekuli koji pomažu organizmu štiteći ga u borbi i prevenciji bolesti, i balansirajući ili stimulišući tjelesne funkcije). U njima ima svega, osim kalorija. Budite prijatelji ove familije. Jedna šargarepa sadrži preporučenu dnevnu dozu beta karotena. Zahvaljujući njemu, organizam proizvodi vitamin A koji je važan za održavanje funkcije normalnog vida, rasta ćelija i zdrave sluzokože. Karotin se najbolje iskoristi iz sirove rendane šargarepe. Dug je spisak korisnih sastojaka koji su „spakovani“ u šargarepu. Bogata je mineralima,vitaminima, pektinima i eteričnim uljima. Ima ulogu čistača organizma od štetnih materija nastalih lošom ishranom, dejstvom zagađene sredine i raznih zračenja. Ne napuštajte još domaće turšije. Kada su pravilno spremljene, u povrću se zadrži dosta korisnih materija. Mahunarke kao što su: pasulj, grašak, boranija, sočivo, bob i kikiriki, osušene ili smrznute, cijele zime nas „njeguju“. To su namirnice sa srednjim i nižim glikemijskim indeksom, što znači da su one lagani i stalni izvor energije. Kad ih pojedemo, ne dolazi do naglog skoka nivoa šećera u krvi, pa tako ni do jačeg lučenja insulina koji bi ubrzo izazvao osjećaj gladi. To je zato što uglavnom sadrže složene ugljene hidrate, koji se u organizmu sporo pretvaraju u glukozu. One su odličan izvor vlakana, folne kisjeline, mangana, bakra, kalijuma, fosfora,

cinka, magnezijuma, tiamina, gvožđa i vitamina B6. Neke su bogate i vitaminom K i selenom, kao štoje recimo soja. Mahunarke sa žitaricama čine idealnu kombinaciju proteina i ugljenih hidrata. Pirinač, pšenica, geršla, ovas, proso, kukuruz i heljda treba da se nađu svakog dana na jelovniku. Međutim, treba uzeti u obzir i eventualne alergije. I krompir, naravno. U krompiru je dosta biljnih vlakana. Sadrži vitamine C, B1 i B3, a tu su i kalijum, magnezijum, gvožđe, cink i fosfor. Ovo naročito važi za krompir sa ljubičastom ljuskom, i ostalim ljuskama u boji, kada se priprema zajedno sa ljuskom. Đumbir sadrži protivupalne materije (fenole) i djeluje u prevenciji prehlade i gripa, a pomaže da se ublaži groznica i eliminišu toksini. Svoje mjesto može da ima u supi, varivu, čaju i toploj limunadi. Svuda je dobrodošao. Njegovu rođaku kurkumu smatraju jednom od najzdravijih biljaka planete. Recept za bolno grlo: pomiješaju se kašičica meda i kašičica kurkume. Ja je vrlo rado dodajem u supe i variva. U pirinač je stavljam u obliku karija, jer je ona njegova osnova. Namazi od kikirikija, oraha, sjemena bundeve, suncokreta, susama i lana čuvaju u sebi gradivne i energetske elemente (dobre masnoće, proteine i oligoelemente). Jaja i mliječni proizvodi su osnov ishrane na ovim prostorima. Jedno vrijeme bili su na crnoj listi, a sada se vraćaju na scenu. Ne baš kao glavni glumci, ali imaju značajnu sporednu ulogu. I još da pomenemo voće – svježe dostupno, ali i suvo (ko nema problema sa regulacijom nivoa šećera u krvi) i koštunjavo – lješnik, badem, orah, indijski i brazilski orah. Svježe cijeđeni sokovi u bilo kojoj kombinaciji su pravi izbor. U njih se može dodati med, cimet i đumbir. Recept za kraj: namaz od tahinija (susamove paste) i meda u jednakim razmjerama. Može da bude zdrav doručak, užina koja daje energiju ili ukusan dezert.

Udruženje „Roditelji“ organizovalo radionicu

O ISHRANI DJECE SA DR ZORICOM ĐORĐEVIĆ U organizaciji udruženja „Roditelji,“ u maloprodajnom objektu „Kidsland“na Starom Aerodromu, u ponedeljak 23. februara održana je radionica o ishrani djece u prvoj godini života. Ova tema izabrana je na zahtjev roditelja koji veoma često imaju nedoumice u vezi sa uvođenjem pojedinih namirnica u ishranu novorođenčadi. Zainteresovanim roditeljima na pitanja je odgovarala dr Zorica Đorđević, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Dr Đorđević je istakla da roditelji, prije svega, treba da imaju povjerenje u izabrane pedijatre, i da sa njima treba otvoreno da razgovaraju o svemu što se tiče njihove bebe. Odgovarajući na pitanja u vezi sa uvođenjem čvrste hrane u ishranu novorođenčadi, dr Đorđević je rekla da sa uvođenjem voća i povrća treba početi postepeno, i u trenutku kada djete pokaže psihomotorne sposobnosti za to. „Uvođenje čvrste hrane treba da se odvija polako. Prvog dana jedna kašičica, drugog dana dvije i tako nekoliko dana. Za to vrijeme treba posmatrati kako djete reguje na namirnicu koja mu je data, i ništa ne treba djetetu davati na silu. Uopšte nije bitno da li se sa uvođenjem voća i povrća počinje u četvrtom ili šestom mjesecu bebinog života, već je najbitnije da beba prihvata promjenu i da fino napreduje. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kažu da sa uvođenjem čvrste hrane treba početi u šestom mjesecu bebinog života, jer te smjernice obuhvataju cijeli svijet i tiču se velikog broja nerazvijenih zemalja. Na taj način Svjetska zdravstvena organizacija štiti djecu u nerazvijenim područjima od infekcija i zaraza koje se putem hrane mogu unjeti u organizam. U razvijenim zemljama ta granica se spušta na četiri mjeseca,“ rekla je dr Đorđević.

„Ishranu bebe treba započeti niskoalergenim namirnicama kao što su jabuka, kruška, šargarepa i krompir, dok lješnik, orahe i bademe treba kasnije uvoditi u ishranu. Gluten izaziva najčešće alergijske reakcije, a uvođenje namirnica koje sadrže gluten preporučeno je sa šest mjeseci, da bi se organizam bebe polako navikao na gluten i rjeđe ga odbacivao,“ kazala je dr Đorđević. Dr Đorđević je istakla da majčino mlijeko ima idealan odnos kalcijuma i fosfora, i omogućava idealnu apsorpciju, tako da ga bebe lako usvajaju, što je veoma bitno jer iz majčinog mlijeka dobijaju sve neophodne sastojke za rast i razvoj. Na pitanje roditelja o uvođenju vode novorođenčadima, dr Đorđević je rekla da bebu treba ponuditi vodom kada počne uvođenje čvrstih obroka u ishranu. „Ponudite dijete sa kašičicom ili dvije vode, a ono će popiti ukoliko je žedno. Nije greška ponuditi dijete koje pije isključivo majčino mlijeko vodom, iako su preporuke da djetetu koje sisa nije potrebno ništa drugo osim majčinog mlijeka. Međutim, u slučaju velikih vrućina i uslova koji nijesu adekvatni, moguće je da beba ima potrebu za vodom. Voda u Crnoj Gori ima taj fini, normalni mineralni sastav. Nije prirodno da pijemo destilovanu vodu, pa ni bebe ne treba da piju destilovanu vodu. Bebe treba da piju vodu podneblja na kome rastu. Institut za javno zdravlje, u kome radim, zadužen je za kontrolisanje ispravnosti voda svih gradskih vodovoda u Crnoj Gori, tako da znam da je voda sa česme potpuno ispravna za piće, a zbog uglavnom stare vodovodne mreže, voda se hloriše, radi dodatne sigurnosti. Bebe mogu da piju vodu sa česme, rekla je dr Đorđević. „So ne treba davati bebama prije prve godine života, jer bubrezi nijesu dovoljno zreli. Nakon godinu dana treba početi

dodavati po malo soli u hranu i začina kao što je peršun, da bi jelo bilo ukusnije. Ono što je jako bitno za djecu jeste da jedu sa ostalim članovima porodice, da ne bi imali osjećaj da jedu sami. Veoma je važno da kada cijela porodica jede i beba sjedi za sto, i da naša hrana pomalo liči na bebinu, da se kod bebe ne razvijo osjećaj da jede samo“, istakla je dr Đorđević. Dr Đorđević je kazala da kupovne kašice treba davati djetetu samo u slučaju kada nijesmo sigurni u kvalitet voća i povrća koje možemo da kupimo, ili kada nekom voću nije sezona, a bebi treba početi sa uvođenjem voća u ishranu. „Uvijek treba voditi računa o higijeni prije i tokom pripremanja obroka bebi. Iako zvuči banalno, ali mnogo ljudi ne zna pravilno da pere ruke. Ruke treba da se peru najmanje 20 sekundi. Hrana koja stoji četiri sata na sobnoj temperaturi treba da se baci. Svaki put treba da se pripremi svježi obrok za bebu. Sav višak hrane treba istog trena staviti u frižider, i pojesti najdalje u roku od 24 sata,“ kazala je dr Đorđević. „Jagnjetina i teletina sa našeg područja odlični su za bebe, a ribu treba uvesti sa 12 mjeseci. Voće i povrće treba ispirati u dosta vode da bi se smanjo nivo pesticida, teških metala i

toksina. Maslinovo ulje može se davati od 6 mjeseci života. Maloj djeci se ne preporučuje davanje sira koji je pravljen od nepasterizovanog mlijeka,“ savjeti su koje je dr Đorđević dala prisutnim trudnicama, porodiljama i dojiljama. Prema riječima dr Đorđević drugi obrok djeci treba uvesti mjesec dana nakon uvođenja prvog obroka, da bi dijete moglo da se navikne na obrok i prihvati ga. „Djete treba navikavati na slatko, ali treba mudro odrediti kada i koliko slatkog dati. Ne smije se pokvariti obrok slatkim, što znači da slatko ne treba davati prije jela. Nakon godinu dana može se dodati i malo meda u ishranu, ali ne treba pretjerivati u davanju šećera. Pola kašičice šećera dnevno ne može da škodi,“ rekla je dr Đorđević. „Prvih mjesc dana bebinog života treba biti jako oprezan, jer ako beba spava duže od četiri sata, postoji mogućnost da je gladna, odnosno da je u hipoglikemiji, i da je zbog toga pospana. Ako beba napreduje dobro, i pritom spava četiri sata, onda je sve u redu,“ upozorila je dr Đorđević. Sandra Kavarić

ISTINE I ZABLUDE O njezi kose

PRIVLAČNOST SJAJNIH I BUJNIH VLASI Veoma često možemo čuti da je kosa ukras žene i pokazatelj ženstvenosti. Međutim, nijesu samo žene te koje vode računa o sjaju, boji i gustini kose. Sve više muškaraca posvećuje vrijeme njezi kose, i brine zbog njenog gubitka. Od domaćih, starih, provjerenih recepata za njegu kose do najsavremenijih preparata, sve dolazi u obzir samo da kosa izgleda što bolje. Da bi je pravilno njegovali i sačuvali njenu vlažnost i elastičnost, pozabavimo se najčešćim istinama i zabludama o kosi. FENIRANJE ISUŠUJE KOSU ISTINA: Ukoliko fen držite blizu glave, vreo vazduh koji izlazi iz njega nimalo neće prijati koži glave, a i vlas će biti isušena. Ukoliko baš ne možete bez fena, pokušajte da nakon pranja kosu prvo što duže tapkate mekim peškirom da bi se upila voda (trljanje peškirom, naročito žustro, može da ošteti vlasi), a zatim sačekajte još pet minuta, tako će još nešto vode ispariti iz vaše kose. Tek onda uključite fen, po mogućnosti, ne na najjače, i držite ga na dvadeset ili više centimetara od glave. ŠIŠANJE POSPJEŠUJE RAST KOSE ZABLUDA: Od šišanja kosa neće rasti ništa brže, a neće uvijek ni jačati. Međutim, time što će se odsjeći oštećeni krajevi kosa će svakako izgledati bolje - neće biti jača, ali će izgledati bolje. Isto je i ako je kosa suva; ako se uklone oštećeni djelovi, kosa će izgledati bolje. Ukoliko se opredijelite da kosu skratite na dva do tri centimetra dužine, vlasište će moći bolje da diše, i tada će kosa zaista postati zdravija.

FARBANJE OŠTEĆUJE KOSU ZABLUDA: Kvalitetne farbe danas sadrže mnoge supstance koje njeguju kosu. Ukoliko se postupa pravilno (prema uputstvu najviše se odnosi na doziranje i na dužinu stajanja hemikalija na glavi), i ako se koriste kvalitetne farbe za kosu, kosa neće biti oštećena - izuzev ako ste alergični na neki od sastojaka, što, s obzirom na njihov broj, uopšte nije nemoguće. Takođe, može se desiti, naročito ako se često farbate i eksperimentišete s različitim hemikalijama, da vam s vremenom organizam postane prezasićen pa da, u kombinaciji s opštim padom imuniteta, postanete alergični na nešto što vam nikad ranije nije smetalo, na primjer, polen. NA MJESTU OPALE DLAKE NEĆE IZRASTI NOVA ZABLUDA: To je potpuna laž. Kosa je u kontinuiranom procesu regeneracije i sve dlake ne rastu istovremeno. Dlake obično imaju „životni vijek“ od oko 3 do 5 godina nakon čega se mijenjaju. Obično dnevno izgubimo 50 do 100 vlasi, što je zapravo normalan proces. Ali, ako je gubitak kose veći od toga, ipak bi se trebali posavjetovati s dermatologom. STRES DOVODI DO GUBITKA KOSE ISTINA: Međutim, koliko kose ćete izgubiti varira od osobe do osobe. Različiti emocionalni šokovi mogu prouzrokovati povećani gubitak kose. Ako primjetite takvu promjenu, obavezno posjetite ljekara. NAKON POROĐAJA OPADA KOSA ISTINA: Činjenica je da, nakon trudnoće, žena prolazi kroz velike hormonske promjene koje mogu uticati na kosu i gubitak iste. Kosa počinje da opada otprilike 3 mjeseca nakon porođaja, ali bi se stanje trebalo normalizovati nakon deset dana najduže. Međutim, ako je gubitak kose jako veliki, ili ako traje duže od ovog perioda, posavjetujete se sa dermatologom. SPAVANJE SA MOKROM KOSOM DOPRINOSI TRULJENJU KORJENA ZABLUDA: Ono što se dešava ako prespavate sa mokrom kosom jeste da postoji veća šansa za stvaranje gljivičnih infekcija, posebno za osobe koje imaju perut. Međutim, kada je sam korjen u pitanju vlaga nikako ne doprinosi njegovom truljenju. BALZAM ČINI KOSU MASNIJOM ISTINA: Balzami zatvaraju pore i kapilare na koži glave što doprinosi da kosa, odnosno korjen vlasi gomila masnoću i uvećava mogućnost pojave peruti. PRANJE HLADNOM VODOM ČINI KOSU LJEPŠOM ISTINA: Hladna, odnosno mlaka voda pospješuje zatvaranje pora što vlasima daje veći sjaj čineći kosu ljepšom i sjajnijom. KOSA BRŽE RASTE LJETI ISTINA: Sunčeva svjetlost stimuliše hormone, kao što je melatonin, koji pak stimuliše cirkulaciju i ubrzava rast vlasi. PRIJE SPAVANJA TREBA DOBRO IŠČETKATI KOSU ZABLUDA: Sem što je ovo potpuno netačno, prekomjerno češljanje, kosu može oštetiti. Pravilno je čak češljati kosu od krajeva ka korjenu, i ne češljati je dok je mokra.

Hronika 3. februar - RUKOVODILAC MINISTARSTVA ZDRAVLJA DR SUAD NUMANOVIĆ RAZGOVARAO SA ŠEFOM PREDSTAVNIŠTVA UNICEF-A U CRNOJ GORI

Rukovodilac Ministarstva zdravlja dr Suad Numanović sa saradnicima razgovarao je sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom Perksom o temama iz oblasti zdravstva od zajedničkog interesa. Na sastanku je ocijenjeno da je saradnja Ministarstva zdravlja i UNICEF-a izuzetno dobra i da će se ubuduće kroz zajedničke projekte dodatno unaprjeđivati. Dogovoreno je da se nastave aktivnosti na unaprjeđenju kvaliteta perinatalne njege u Crnoj Gori. Nakon objavljivanja vodiča i smjernica u ovoj oblasti, UNICEF će pomoći i obuku zdravstvenih radnika u pružanju perinatalne zaštite, kako bi na pravi način implementirali preporuke iz vodiča. Ministar Numanović je istakao da će Ministarstvo zdravlja podržati kampanju ranog predškolskog obrazovanja, koja ima za cilj povećanje obuhvata predškolskim obrazovanjem djece u Crnoj Gori. 05. februar - BOLJE LIJEČENJE PACIJENATA SA DIJABETESOM TIP 2 U organizaciji kompanije MSD-Glosarij CD, u hotelu „Best Western Premier“ u četvrtak 5. februara održan je stručni skup na kome su predstavljene nove terapijske mogućnosti u liječenju dijabetesa tip 2. Na skupu su govorili: mr. sc. Sreten Kavarić i prof. dr sc Snežana Vujošević iz Kliničkog centra Crne Gore, i doc. dr sc Dario Rahelić iz Kliničke bolnice Dubrava, koji je ujedno i predsjednik udruženja dijabetologa Hrvatske. 9. februar - SKUPŠTINSKI ODBOR ZA ZDRAVSTVO O USLOVIMA U PORODILIŠTIMA Odbor za zdravstvo crnogorskog Parlamenta organizovaće konsultativno saslušanje o UNICEF-ovom Izvještaju o bezbjednosti i kvalitetu bolničke njege majki i novorođenčadi u

Crnoj Gori, koje je od Parlamenta zatražilo Udruženje Roditelji, a zatim inicirao predsjednik Skupštine. Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje odlučio je da zakaže tematsku sjednicu, čiji je cilj da se ispita kakvo je stanje u crnogorskim porodilištima i da li ima pomaka u odnosu na period prije donošenja ovog dokumenta, kao i da se definiše predlog mjera za unaprjeđenje stanja. O tome šta je urađeno nakon UNICEF-ove analize imaće priliku da govore autori analize, direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša, predstavnici Ministarstva zdravlja, Uprave za inspekcijske poslove, UNICEF-a, Svjetske zdravstvene organizacije, vanbolničkih i bolničkih porodilišta, kao i Kliničkog centra Crne Gore. 10. februar - MINISTAR NUMANOVIĆ RAZGOVARAO SA DIREKTOROM AGENCIJE ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA DR MILORADOM DRLJEVIĆEM

Rukovodilac Ministarstva zdravlja dr Suad Numanović posjetio je Agenciju za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) i sastao se sa direktorom te institucije dr Miloradom Drljevićem i saradnicima. Kako je na sastanku istakao dr Drljević, pored brojnih nadležnosti koje su definisane Zakonom o lijekovima i Zakonom o medicinskim sredstvima, CALIMS ima značajnu ulogu i u borbi protiv falsifikovanih i substandardnih lijekova i njihovog eventualnog prisustva na tržištu. U tom smislu preduzeto je nekoliko aktivnosti koje bi trebalo da rezultiraju veoma visokom pozicijom CALIMS-a u međunarodnim okvirima i da doprinesu da teritorija Crne Gore bude prepoznata po prisustvu kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih lijekova. Dr Drljević je upoznao ministra Numanovića i sa time da je u toku proces formiranja laboratorije i nacionalnog tijela za borbu protiv falsifikovanih lijekova i sive ekonomije u toj oblasti. U taj proces, kako je kazao, uključeni su Uprava carina, Uprava policije, Uprava za inspekcijske poslove, Veterinarska uprava, Zavod za zaštitu intelektualne svojine i CALIMS. On je podsjetio da CALIMS sve svoje poslovne aktivnosti obavlja u

skladu sa usvojenim Sistemom kvaliteta i standardima koje propisuje taj sistem, kao i da sa svojim stručnim i naučnim potencijalom predstavlja i nastavnu bazu Farmaceutskog i Medicinskog fakulteta. Direktor CALIMS istakao je da je regionalna saradnja u oblasti lijekova i medicinskih sredstava institucionalizovana kroz potpisivanje protokala o saradnji između pet zemalja (Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore), a da se Sekreatarijat za regionalnu saradnju nalazi u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, u Crnoj Gori, što predstavlja potvrdu liderske pozicije crnogorske agencije u ovoj oblasti. Takođe, napomenuo je da je Agencija pokrenula projekat informatičkog povezivanja sa informacionim sistemom Fonda za zdravstveno osiguranje i svim zdravstvenim ustanovama, kojim će se omogućiti jedinstvena baza i detaljan uvid u potrošnju lijekova i medicinskih sredstava na nivou crnogorskog zdravstvenog sistema. Ministar Numanović je naglasio da je CALIMS primjer dobro organizovane zdravstvene ustanove, koja u kontinuitetu primjenjuje propisane standarde i unaprjeđuje sistem kvaliteta u ovoj oblasti. On je istakao da odgovornim radom i svojom misijom CALIMS obezbjeđuje građanima kvalitetne i sigurne lijekove i na taj način doprinosi boljem zdravlju populacije, kao i smanjenju zloupotrebe lijekova. Zajedničkim djelovanjem, kako je istakao Numanović, Ministarstvo zdravlja i CALIMS nastaviće da rade na standardizaciji usluga u ovoj oblasti. 14. februar - PREVENTIVNI PREGLEDI ZA ROMKINJE I EGIPĆANKE

uz prisustvo preko stotinu učesnika: ljekara, fizioterapeuta i trenera sportskih saveza u Crnoj Gori. Konferenciju je svečano otvorio Dragan Adžić, najbolji svjetski trener u ženskom rukometu za 2014.godinu, dok su predavači bili ugledna imena i eminentni stručnjaci iz kardiologije, ortopedije, fizioterapije, psihologije kao i sportskih nauka, suplementacije i dopinga u sportu: dr Siniša Dragnić, dr Nataša Belada, dr Nikola Bulatović, dr Kosta Goranović, dr Mirko Mikić, dr Rajmonda Tuna, dr Aleksandar Popović, Vlatko Stijepović, prof.,Radmila Stupar Đurišić, psiholog i specijalisti primijenjene fizioterapije Dragan Guberinić, Srđan Kojić, Alen Pepić i Bojan Kraljević. 16. februar - OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN DJECE OBOLJELE OD RAKA

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava organizovalo je 14. februara akciju preventivnih pregleda za pripadnice romske i egipćanske populacije, a resorni ministar dr Suad Numanović kazao je da je to još jedan od načina za poboljšanje ukupne integrisanosti pripadnica tih naroda u crnogorsko društvo. Akcija je provedena u danilovgradskom Domu zdravlja, a ta aktivnost je nastavak promocije važnosti zdravstvene zaštite i preventivnog djelovanja kada je riječ o najčešćim oboljenjima žena. Numanović je kazao da su preventivni pregledi dio kontinuiranih aktivnosti, sa željom da se na taj način prema najmarginalizovanijim grupama u crnogorskom društvu učini iskorak i da se one učine zdravijim. On je kazao da je jedan od ciljeva da se kroz preventivu spriječe neka za njih tradicionalna oboljenja. Obavljeni su pregledi štitne žlijezde, ultrazvučni pregledi stomaka i mamografija. - Aktivnosti će biti nastavljene, ne samo za Nikšić i Podgoricu, već je cilj da se to proširi i na druge gradove, kako bi se dao signal da i ostali građani treba da kroz preventivne preglede sebi olakšaju put do zdravog života - naveo je on.

U organizaciji Ministarstva zdravlja Crne Gore i UNICEF-a, zajedno sa NVO „Fenix Crna Gora,“ u ponedeljak 16. februara u prostorijama Eko zgrade Ujedinjenih nacija obilježen je Međunarodni dan djece oboljele od raka. Tom prilikom govorili su: Andrea Lutovac, predstavnica mladih izliječenih od raka, Dijana Stojanović, predsjednica Udruženja roditelja djece oboljele od dječjeg kancera „Fenix Crna Gora,“ Bendžamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i prim. dr Mensud Grbović, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore. „Ministarstvo zdravlja ima poseban senzibilitet kada su u pitanju djeca, a naročito prema djeci oboljeloj od najtežih bolesti i njihovim porodicama. U tom smislu se i kreira zdravstveni sistem, kako bi se djeci omogućila što kvalitetnija zdravstvena zaštita, pogotovo kada je u pitanju ovaj zdravstveni problem. Djeci oboljeloj od malignih neoplazmi omogućeno je liječenje po savremenim evropskim protokolima. U Institutu za bolesti djece KCCG rade doktori koji mogu da liječe i prate djecu oboljelu od određenih malignih neoplazmi, a djeca sa najkompleksnijim zdravstvenim problemima, kojima se ne može pomoći u Crnoj Gori, upućuju se u zdravstvene centre regiona i šire,“ kazao je dr Grbović.

15. februar – ODRŽANA TREĆA KONFERENCIJA SPORTA I MEDICINE SPORTA

17. februar - ODRŽANO STRUČNO PREDAVANJE O HIPERFOSFATEMIJI KOD PACIJENATA NA DIJALIZI

Treća Konferencija sporta i medicine sporta u organizaciji Udruženja sportske medicine Crne Gore i Udruženja fizioterapeuta Crne Gore sa osnovnom temom „Novi pristupinova saznanja“ je održana u 15 februara u hotelu „Podgorica“

U organizaciji farmaceutske kompanije Sanofi-Aventis d.s.d, u utorak 17. februara, u hotelu „Podgorica“održano je stručno predavanje na temu: „Hiperfosfatemija kod pacijenata na dijalizi.“

Predavanje je održala prof. dr Marina Ratković sa Klinike za nefrologiju i dijalizu Kliničkog centra Crne Gore, koja je u sklopu predavanja predstavila i nove metode liječenja hiperfosfatemije. Govoreći o novoj metodi liječenja hiperfosfatemije pomoću vezača fosfata na bazi sevelamer karbonata dr Ratković je istakla da novi lijek ima veći učinak na smanjenje fosfata od ljekova koji su ranije bili u upotrebi. 18. februar - DR NUMANOVIĆ U POSJETI OPŠTOJ BOLNICI U BIJELOM POLJU Rukovodilac Ministarstva zdravlja dr Suad Numanović sa saradnicima boravio je u radnoj posjeti Opštoj bolnici u Bijelom Polju. Kako je kazao nakon sastanka sa Stručnim kolegijumom bjelopoljske bolnice, u narednom periodu biće preduzete mnoge mjere u cilju podizanja zdravstvene zaštite na viši nivo, što će obezbijediti zdrastvenu sigurnost svim pacijentima. - Već formirane komisije za intrahospitalne infekcije intenziviraće rad, kako bi se eventualne infekcije svele na najmanju moguću mjeru. Paralelno sa tom aktivnošću, u bjelopoljskoj Opštoj bolnici u pojedinim zdrastvenim granama biće nadomješten kadrovski deficit angažovanjem ljekara iz Kliničko - bolničkog centra. Za bjelopoljske zdrastvene radnike i pacijente veoma je važna najava izgradnje novog internog odjeljenja, koja će početi sljedeće godine. Do tada će biti adaptirano postojeće, čime će se bar donekle umanjiti sadašnji nedostaci – kazao je Numanović. 19. februar – POVEĆAN RIZIK ZA EPIDEMIJSKO JAVLJANJE MALIH BOGINJA U Crnoj Gori je tokom posljednjih mjeseci 2014. godine registrovano sedam slučajeva obolijevanja od morbila, dok je u januaru i februaru 2015. godine registrovano još šest laboratorijski potvrđenih i četiri slučaja sumnje na morbile, čije je ispitivanje u toku – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. U 2015. godini, najveći broj oboljelih je registrovan u opštini Kotor (pet lica), opštini Podgorica (dva oboljela), dok je po jedno lice registrovano u opštinama Herceg Novi i Nikšić. Jedno oboljelo lice je državljanin Republike Srpske. - Od oboljelih su, uglavnom, dobijeni podaci da su se ili inficirali tokom boravka u susjednoj Bosni i Hercegovini (najčešće u Republici Srpskoj) ili su tako inficirana lica prenijela infekciju na članove svojih porodica ili bliske poznanike. Među

oboljelima prisutna su lica svih starosnih grupa, a registrovano je i nekoliko slučajeva među bebama – saopštili su iz Instituta. Kako su kazali, s obzirom na to da u susjednoj BiH vlada epidemija malih boginja, u kojoj je do sada registrovano preko 6000 oboljelih, te da se epidemija prenijela u susjedne države, Srbiju i Hrvatsku, u Crnoj Gori je u toku pojačan nadzor nad ovom bolešću. - Kako obuhvat djece rođene tokom 2012. godine vakcinisane MMR vakcinom još nije dostigao zahtijevani minimum od 95 odsto (trenutno iznosi 91,5 procenata), a informacije sa terena govore da u pojedinim opštinama, naročito primorskog i srednjeg regiona, značajan broj djece rođene 2013. godine još nije vakcinisan, postoji povećan rizik za epidemijsko javljanje malih boginja, ali i rubele i epidemijskog parotitisa i u Crnoj Gori – kazali su iz Instituta. Oni su apelovali na roditelje da vakcinišu svoju djecu kako bi se izbjeglo nepotrebno obolijevanje i mogućnost nastanka komplikacija koju nose navedene bolesti. Kako su podsjetili, vakcinacija MMR vakcinom provodi se kod djece u periodu od navršenih 12 do 15 mjeseci, odnosno u starijem uzrastu ukoliko iz nekog razloga tada nisu vakcinisana. Druga doza MMR vakcine daje se pred upis u osnovnu školu. Jedna doza MMR vakcine štiti 85 -95 odsto vakcinisanih lica, dok primljene dvije doze štite 95 – 99 odsto vakcinisanih. Da bi se spriječilo epidemijsko javljanje bolesti protiv kojih se provodi vakcinacija, neophodno je da sa dvije doze vakcine bude vakcinisano najmanje 95 odsto populacije. 19. februar – PREDAVANJE “FUNKCIONALNA HRANA: REALNOST ILI MODA?” Profesor Miroslav Vrvić sa Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, od 16. do 18. februara boravio je u posjeti BIO - ICT projektu. U toku boravka održano je predavanje na Institutu za javno zdravlje pod nazivom „Funkcionalna hrana: realnost ili moda?“ Koncept predavanja je bio takav da je suština funkcionalne hrane razmatrana integralno i slojevito kroz hranu i ishranu kao jedan od ključnih okvira života, u odnosu na savremena naučna dostignuća u ovim oblastima i njihovu primjenu, vodeći računa da ne postoje oštre granice između funkcionalne hrane, organske hrane, nutraceutika, dodataka svakodnevnoj ishrani, biološki aktivnih komponenti... Kako je saopšteno, funkcionalna hrana sadrži komponente koje imaju povoljan uticaj na zdravlje i opšte stanje organizma čovjeka. Ova odrednica, kao najopštija, datira od prije oko 25 godina, kada je ovaj pojam počeo da cirkuliše prije svega među nutricionistima medicinske struke, a i u javnosti. Osim predavanja, održano je nekoliko sastanaka sa predstavnicima partnerskih institucija i menadžmentom projekta o mogućnostima komercijalizacije, održivosti i kreiranja ideja o mogućem osnivanju start - up preduzeća. U okviru posjete organizovan je i obilazak oglednog imanja BTF-a. 19. februar - BROJ OBOLJELIH I UMRLIH OD EBOLE Institut za javno zdravlje Crne Gore 19. februara ažurirao je podatke Svjetske zdravstvene organizacije o broju oboljelih i

umrlih od ebole. Kako u saopštili, zemlje sa velikom geografskom raširenošću i intenzivnom transmisijom virusa ebole su: DRŽAVE ZAHVAĆENE EPIDEMIJOM EBOLE

BROJ REGISTROVANIH SLUČAJEVA

BROJ UMRLIH

GUINEA

3108

2057

LIBERIA

9007

3900

SIERRA LEONE

11103

3408

UKUPNO

23 218

9 365

Zemlje sa inicijalnim slučajem/slučajevima obolijevanja od ebola virusnog oboljenja, ili sa lokalizovanom transmisijom virusa ebole su sljedeće: DRŽAVE ZAHVAĆENE EPIDEMIJOM EBOLE

BROJ REGISTROVANIH SLUČAJEVA

BROJ UMRLIH

UNITED KINGDOM

UKUPNO

Šest zemalja (Mali, Nigerija, Senegal, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sjedinjene Američke Države) prijavile su slučaj/slučajeve importovanja osoba oboljelih od ebola virusne infekcije iz neke od zemalja sa velikom geografskom raširenošću i intenzivnom transmisijom virusa. 23. februar - O ISHRANI DJECE SA DR ZORICOM ĐORĐEVIĆ U organizaciji udruženja „Roditelji,“ u maloprodajnom objektu „Kidsland“ na Starom Aerodromu, u ponedjeljak 23. februara održana je radionica o ishrani djece u prvoj godini života. Ova tema izabrana je na zahtjev roditelja koji veoma često imaju nedoumice u vezi sa uvođenjem pojedinih namirnica u ishranu novorođenčadi. Zainteresovanim roditeljima na pitanja je odgovarala dr Zorica Đorđević, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje Crne Gore. Dr Đorđević je istakla da roditelji, prije svega, treba da imaju povjerenje u izabrane pedijatre, i da sa njima treba otvoreno da razgovaraju o svemu što se tiče njihove bebe. Odgovarajući na pitanja u vezi sa uvođenjem čvrste hrane u ishranu novorođenčadi, dr Đorđević je rekla da sa uvođenjem voća i povrća treba početi postepeno, i u trenutku kada djete pokaže psihomotorne sposobnosti za to. 24. februar - SIMPOZIJUM O NISKOMOLEKULARNIM HEPARINIMA U KLINIČKOJ PRAKSI U organizaciji kompanije „Sanofi-Aventis dsd,“ u utorak 24. februara, u hotelu „Ramada,“ Podgorica, održan je stručni simpozijum na temu: „Niskomolekularni heparini u kliničkoj praksi.“ Stručna predavanja na simpozijumu održali su: prof. dr Ljilja Musić - specijalista kardiolog, mr sci. dr Nebojša Bulatović - specijalista kardiolog, prof. dr Snežana Crnogorac -specijalista

ginekologije i akušerstva, prim dr Zoran Jovančević - specijalista anesteziologije i prim dr Veliša Aligrudić - specijalista ortopedije. 24. februar - AKTIVNOST GRIPA I DALJE RASTE Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u Crnoj Gori je od 16. do 22. februara zabilježen dalji porast broja registrovanih slučajeva oboljenja sličnih gripu. Kako je saopšteno, registrovano je ukupno 913 oboljelih lica, sa incidencijom 147/100.000 stanovnika. - Najveći broj oboljelih registrovan je u starosnoj grupi od 25 do 64 godine, a nastavlja se porast broja oboljelih u starosnim grupama od pet do devet i od 10 do 14 godina. U cirkulaciji su prisutni virusi gripa tip A i tip B – saopšteno je iz Instituta. Broj laboratorijski potvrđenih slučajeva influence A i B, u Crnoj Gori od 10. januara do 22. februara je 81. Laboratorijski potvrđeni slučajevi obolijevanja su iz različitih opština Crne Gore (Podgorica, Danilovgrad, Nikšić, Plužine, Cetinje, Bar, Budva, Kotor, Herceg Novi i Rožaje). - U sezoni gripa 2014/2015 do sada je registrovan jedan slučaj obolijevanja od gripa sa smtnim ishodom. Iako je obolijevanje od gripa u suštini nemoguće predvidjeti, u sljedećim sedmicama može se očekivati dalji rast broja oboljelih. U cilju preveniranja obolijevanja od gripa u bolnicama, sugeriše se građanstvu da ograniče posjete hospitalizovanim bolesnicima – kazali su iz Instituta. U zemljama evropskog regiona, kako je saopšteno, u sedmoj nadzornoj sedmici 15 zemalja je prijavilo povećanu aktivnost virusa gripa. Osam zemalja, uglavnom iz zapadnog dijela regiona, prijavilo je visoku aktivnost gripa sa rasprostanjenim geografskim širenjem. U većini zemalja nastavlja da dominira virus influence tip A (H3N2). Iz Instituta su podsjetili da je najefikasnija mjera prevencije gripa – vakcinacija i preporučili da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu. - Vakcina se može primiti u bilo koje vrijeme u toku trajanja sezone gripa, čak i kad je virus počeo da se širi u okruženju. Takođe, opšte mjere prevencije obuhvataju izbjеgаv аnjе bliskih коntаkаtа sа оbоljеlim оsоbаmа, rеdоvnо prаnjе ruku i izbjеgаvаnjе dоdirivаnja оčiјu, nоsа i ustа prljavim rukama, rеdоvnо prоvjеtrаvаnjе prоstоriја, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, praktikovanje dobrih navika, uključujući adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća, spavanje i fizičku aktivnost – kazali su iz Instituta.

24. februar – RIJEŠEN PROBLEM LISTI ČEKANJA NA OPERACIJU KATARAKTE U KCCG Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa dvije privatne klinike, “Codra” i “Optimal”, pronašlo je rješenje za problem liste čekanja na Klinici za oftalmologiju Kliničkog centra Crne Gore, za operaciju katarakte. Kako su saopštili, u cilju obezbjeđivanja dostupne zdravstvene zaštite građanima u svakom segmentu zdravstvenog sistema, Ministarstvo je pregovaralo sa dvije klinike koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje i uz njihovu nesebičnu podršku i pod povoljnim finansijskim uslovima dogovorilo da se do kraja maja ove godine uradi 700 operacija katarakte. - Preostale operacije sa liste čekanja uradiće se u Kliničkom centru. U toku su aktivnosti na ažuriranju liste čekanja, grupisanju pacijenata po prioritetima, nakon čega će se pozivati pacijenti i zakazivati operacije u tri pomenute zdravstvene ustanove. U narednom periodu Ministarstvo zdravlja tražiće modalitete kako bi se riješile i liste čekanja za ortopedske i kardiohirurške operacije – saopštili su iz Ministarstva. Prema posljednjim podacima, na operaciju katarakte u Kliničkom centru čeka 1023 pacijenta. 25. februar - DR GRBOVIĆ GOVORIO NA TAIEX RADIONICI O ŠTETNOJ UPOTREBI ALKOHOLA Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu prim dr Mensud Grbović, govorio je na TAIEX radionici na temu "Štetna upotreba alkohola - načini i putevi u borbi protiv alkoholizma". Kako je tom prilikom kazao, iako je Crna Gora mala država sa nešto više od 600 hiljada stanovnika, problem rasprostranjenosti alkoholom prouzrokovanih poremećaja nikako nije mali. - Alkoholizam je i kod nas i u svijetu najzastupljenija bolest zavisnosti. Kada govorimo o psihijatrijskim bolestima sa najvećim efektima na društvenu produktivnost, poslije depresije, alkoholizam je mentalni poremećaj koji ima najjači efekat na invalidnost u globalnom smislu. Povećana konzumacija alkohola predstavlja jedan od najozbiljnijih riziko-faktora za zdravlje pojedinca i stanovništva. Takođe, alkoholizam je povezan sa oko 200 različitih somatskih bolesti i povreda, a utiče i na rast broja ubistava i samoubistava. Treba istaći i socijalni problem štetne upotrebe alkohola bez klasičnih znakova i simptoma zavisnostisaobraćajne nesreće, porodično nasilje, tuče... Dakle, alkoholizam je klasična socijalno - medicinska bolest. Zbog toga je u razumijevanju alkoholizma potreban, osim medicinskog, sveobuhvatan ekosistemski pristup – kazao je Grbović. - Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30.000 zavisnika od alkohola, a s obzirom na to da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na život oko 120.000 ljudi u Crnoj Gori. Jedino je upotreba alkohola u populaciji adolescenata značajnije ispitana, sprovođenjem dva kruga internacionalnog ESPAD istraživanja. Rezultati ESPAD istraživanja među srednjoškolicima 2001. i 2008. godine pokazuju da je do 16. godine 77 odsto mladih konzumiralo alkohol bar jednom u životu. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se radi na uvođenju skrininga štetne upotrebe alkohola na nivou PZZ,

jer je jedna od najvažnijih karika u lancu borbe protiv alkoholizma na vrijeme prepoznati problem, to jest prividno zdravu osobu koja konzumira alkohol na rizičan ili štetan način. 26. februar - REVOLUCIJA ZA HER2 POZITIVNI KARCINOM DOJKE

U organizaciji farmaceutske kompanije „Hoffmann-La Roche“ Ltd Podgorica, u hotelu „Podgorica,“ u četvrtak 26. februara, održan je stručni skup na temu: „Revolucija za HER2 pozitivni karcinom dojke.“ Tom prilikom predavanja su održali: prim. dr Nada Cicmil Sarić sa Klinike za onkologiju i radioterapiju, Podgorica, prof. dr Joseph Gligorov, direktor koordinacionog stručnog centra za karcinom dojke HUEP, APHP Tenon - Univerzitet instituta za karcinom - Pjer i Marija Kiri, Sorbona Univerzitet i prof. dr Vladimir Todorović, načelnik hemioterapije, Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG, Podgorica. 27. februar - LJEKOVI NA RECEPT U 109 PRIVATNIH APOTEKA Građani Crne Gore će od 9. marta moći da podižu lijekove na recept i u 109 privatnih apoteka, poručio je Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr sc Kenan Hrapović. On rekao da je ugovor o izdavanju lijekova na recept do sada potpisalo 108 apoteka i da očekuju da to uradi još jedna apoteka iz Ulcinja. Hrapović je naglasio da se u Andrijevici, Gusinju, Petnjici, Šavniku, Žabljaku i Plužinima nijesu javili privatnici koji bi pružali usluge kroz izdavanja lijekova na recept u svojim apotekama. Kazao je da je u Podgorici ugovore potpisalo 46 apoteka, u Nikšiću i Bijelom Polju po osam, Baru sedam, Herceg Novom i Beranama po šest, Kotoru pet, Budvi, Tivtu, Ulcinju i Pljevljima četiri, Plavu dvije i u Danilovgradu, Cetinju, Mojkovcu, Kolašinu i Rožajama po jedna apoteka. Hrapović je istakao da će Fond sljedeće sedmice da izradi propagadni materijal u obliku flajera sa tačnim nazivima i adresama, kao i kratkim uputstvom. Dodao je da će novi način dobijanja lijekova na recept olakšati građanima koji su zbog nestašice lijekova u državnim bili prinuđeni da kupuju u privatnim apotekama, a zatim podnose zahtjeve za refundaciju Fondu.

ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI CRNE GORE Zavod za transfuziju krvi Crne Gore je javna zdravstvena ustanova u nadležnosti Ministarstva zdravlja, koja je objedinila kompletnu transfuziološku djelatnost na teritoriji Crne Gore. Osnovana je 14. decembra 2011. godine a samostalno funkcionionisanje započela je od 01.07.2012. godine. Ustanova je organizovana na nacionalnom nivou, preuzimanjem postojećih službi/centara/kabineta za transfuziju, koji su funkcionisali u okviru KC-a, opštih i specijalnih bolnica. Nova organizacija u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore i zahtijevima EU, podrazumijeva referentnu Ustanovu Zavoda u Podgorici i 9 organizacionih djelova na čitavoj teritoriji Crne Gore lokalizovanih u: Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Kotoru, Risnu i Baru.

Djelatnost: Osnovna djelatnost Zavoda je obezbijeđenje dovoljnih količina sigurne krvi za potrebe stanovništva Crne Gore za redovno liječenje, obezbijeđenje adekvatnih rezervi za zbrinjavanje urgentnih stanja i slučaj vanrednih situacija, za potrebe zdravstvenih ustanova koje koriste krv u liječenju, tj. ustanova sekundarnog i tercijernog nivoa u Crnoj Gori. Ova djelatnost prikupljanja i testiranja ljudske krvi kao lijeka humanog porijekla, njene obrade i prerade, skladištenja, distribucije i izdavanja, odnosno primjene za potrebe alogene ili autologne transfuzije, definisana je Opštim odredbama Zakona o obezbijeđivanju krvi (Sl.list CG, broj 1/2014 od 9.1.2014. godine), Član 1 i 2. U sklopu toga, prioritet predstavlja i preduzimanje kontinuiranih aktivnosti u cilju razvoja dobrovoljnog, nenamjenskog davalaštva krvi u Crnoj Gori u skladu sa principima, dobrovoljnosti, anonimnosti i besplatnosti. Ovu aktivnost, kao aktivnost od opšteg društvenog interesa, Zavod sprovodi u saradnji sa opštinskom organizacijom Crvenog krsta, organima lokalne samouprave kao i svim drugim javnim i privatnim ustanovama, institucijama, kompanijama i društva u cjelini u skladu sa usvojenim godišnjim planom prikupljanja krvi Zavoda za trans-

fuziju krvi Crne Gore a u cilju postizanja samodovoljnosti tj. obezbijeđenja dovoljnih količina krvi iz sopstvenih resursa u skladu sa potrebama. Druga važna djelatnost Zavoda je pružanje specijalističkih usluga iz domena transfuzione medicine u cilju dijagnostike, prevencije i terapije za potrebe bolničkih i ambulatnih pacijenata i građana Crne Gore. To se odnosi na: t 0EBCJS J QSJQSFNV LPNQBUJCJMOF LSWJ [B CF[CJKFEOP liječenje pacijenata; t %JKBHOPTUJLV LPE TVNOKF OB TFO[JCJMJ[BDJKV t 4QFDJĕʊOV EJKBHOPTUJLV LPE TVNOKF OB BVUPJNVOB oboljenja; t %JKBHOPTUJLV J QSBʉFOKF TFO[JCJMJ[BDJKF USVEOJDB t %JKBHOPTUJLV OB V[SPʊOJLF LSWMKV QSFOPTJWJI CPMFTUJ HIV, Hepatitis B, Hepatitis C I Sifilis; t 4QFDJĕʊOV EJKBHOPTUJLV [B QPUSFCF USBOTQMBOUBDJKF LBP i transfuziološku potporu transplantiranih pacijenata. Zadatak referentne Ustanove Zavoda je da obezbijedi jednakost u dostupnosti krvi kao lijeka svim građanima Crne Gore i da sprovođenjem važećih standarda sistema kvaliteta transfuziološke struke, obezbijedi proizvod istog kvaliteta na čitavoj teritoriji Crne Gore. Ovaj zadatak nalaže uniformnu tehnologiju obrade jedinica krvi u svim segmentima transfuziološke djelatnosti, radom u skladu sa usvojenim standardnim operativnim procedurama i primjenom savremene tehnologije a što će garantovati kvalitet i bezbijednost proizvoda. Pored obezbijeđenja nesmetanog funkcionisanje zdravstvenih ustanova koje primjenjuju krv u liječenju, zadatak Zavoda je i da svojim stručnim radom omogući dalji razvoj zdravstvene djelatnosti u Crnoj Gori, primjenu usko specijalizovanih i novih visoko sofisticiranih metoda liječenja kao što su hematologija, onkologija, kardiohirurgija, vaskularna hirurgija, program transplantacije kao i uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih metoda koje se primjenjuju u razvijenim zemljama. Organizacioni djelovi Zavoda za transfuziju krvi Crne

Gore - Odjeljenja za prikupljanje krvi, kliniÄ?ku i urgentnu transfuziju, kojih ukupno ima 9 na teritoriji naĹĄe zemlje, lokalizovani su pri zdravstvenim ustanovama sekundarnog i tercijernog nivoa. Jedan od njihovih zadataka je prikupljanje krvi za potrebe stanovniĹĄtva OpĹĄtine i pripadajuÄ&#x2021;eg regiona za redovno lijeÄ?enje pacijenata i zbrinjavanje urgentnih stanja. Druga vaĹžna djelatnost organizacionih djelova Zavoda je pruĹžanje transfuzioloĹĄkih usluga na polju dijagnostike, prevencije i terapije za potrebe pacijenata zdravstvene ustanove koju pokrivaju, ambulantnih pacijenata i graÄ&#x2018;ana sa teritorije OpĹĄtine i regiona.

UnutraĹĄnja organizacija: U skladu sa pravilima struke i jasno postavljenim zahtjevima precizne razgraniÄ?enosti i odvojenosti djelatnosti obezbijeÄ&#x2018;enja krvi kao lijeka i djelatnosti kliniÄ?ke i urgentne transfuzije odnosno, pruĹžanja usluga pacijentima. Organizacione cjeline su centri koji svoju djelatnost ostvaruju kroz rad odjeljenja/ odsjeka. cjeline:

fuziju

Zavod u svom sastavu sadrĹži sljedeÄ&#x2021;e organizacione I Centar za upravljanje kvalitetom II Centar za prikupljanje krvi III Centar za testiranje davalaca krvi IV Centar za pripremu komponenata i distribuciju krvi V Centar za laboratorijsku dijagnostiku i kliniÄ?ku trans-

VI MenadĹžment i SluĹžba za administrativno - tehniÄ?ke poslove i IT podrĹĄku.

Prostor: TransfuzioloĹĄka djelatnost u Crnoj Gori sprovodi se na 9 lokacija u Crnoj Gori na ukupnom prostoru od 3 560 m2 koji Ä?ine: referentna ustanova Zavoda u Podgorici (2 600m2), prostor

u 7 opĹĄtih bolnica, Pljevlja (90 m2), Bijelo Polje (250 m2), Berane (200 m2), Cetinje (62 m2), NikĹĄiÄ&#x2021; 91 m2), Kotor (88 m2) i Bar (76 m2) i prostor u Specijalnoj bolnici â&#x20AC;&#x153;Vaso Ä&#x2020;ukoviÄ&#x2021;â&#x20AC;? u Risnu (59 m2).

Kadar: Pravilnikom o unutraĹĄnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore predviÄ&#x2018;eno je 148 zaposlenih. Medicinski kadar Ä?ine medicinski radnici i medicinski saradnici: ljekari specijalisti transfuzijske medicine, ljekari na specijalizaciji, medicinski tehniÄ?ari sa sertifikatom za rad u transfuzioloĹĄkoj sluĹžbi, medicinski tehniÄ?ari opĹĄteg i laboratorijskog smjera i referenti za dobrovoljno davalaĹĄtvo krvi. Nemedicinski kada Ä?ini: MenadĹžment, SluĹžba za administrativno-tehniÄ?ke poslove i IT podrĹĄku. Zbog znaÄ?aja i vaĹžnosti transfuzioloĹĄke sluĹžbe u sistemu zdravstva kao i grane medicine koja se bavi veoma osjetljivim segmentom, obezbijeÄ&#x2018;enjem lijeka humanog porijekla, Evropa je joĹĄ sredinom proĹĄlog vijeka (1950 godine) uspostavila osnove zakonskih okvira u ovoj djelatnosti. Postavljeni su minimalni standardi koje svaka zemlja mora ispuniti da bi omoguÄ&#x2021;ila dalji razvoj zdravstvene djelatnosti u svojoj zemlji, a Ä?ije ispunjenje predstavlja preduslov za ukljuÄ?ivanje u meÄ&#x2018;unarodnu saradnju i razmjenu. PrepoznajuÄ&#x2021;i vaĹžnost transfuzioloĹĄke djelatnosti za funkcionisanje ukupnog zdravstvenog sistema, Ministarstvo zdravlja je joĹĄ prije viĹĄe od jedne decenije zapoÄ?elo sa preduzimanjem kljuÄ?nih aktivnosti kao ĹĄto su: t PTOJWBOKF 3FQVCMJĘ&#x160;LF LPNJTJKF [B USBOTGV[JKV krvi pri Ministarstvu zdravlja t o QSJESVĂ¤JWBOKF 1SPKFLUV i4*(63/" ,37w [B zemlje jugo-istoÄ?ne Evrope t o "OBMJ[B TUBOKB USBOTGV[JPMPĂ?LF TMVĂ¤CF V $SOPK Gori

&$ V QPUQVOPTUJ QPTUJHOVUB 5JNF TV QPLSJWFOJ TWJ TFHNFOUJ USBOTGV[JPMPÝLPH SBEB OB QPMKV PCF[CJKFÿFOKB TJHVSOF LSWJ %SVHJ TFHNFOU J[V[FUOP WBäBO V USBOTGV[JPMPÝLPK EKFMBUOPTUJ PCF[CJKFÿJWBOKB EPWPMKOJI LPMJʊJOB LSWJ CJP KF VTNKFSFO OB QPEJ[BOKF TWJKFTUJ TUBOPWOJÝUWB P [OBʊBKV EPCSPWPMKOPH OFOBNKFOTLPH EBWBMBÝUWB LSWJ J OKFHPWPN EBMKFN SB[WPKV J[SBEPN TUSBUFÝLJI EPLVNFOBUB J TQSPWPÿFOKFN 13 ,BNQBOKF V PLWJSV 7PEFʉJ TF PQÝUF QSJIWBʉFOJN TUBWPN EB SB[WJKFOB LPKF TV QSFEV[FUF CSPKOF BLUJWOPTUJ J PUWPSFOB OPWB QPMKB EKFMPWBOKV V[ TUSBUFÝLV J QMBOTLV NFÿVJOTUJUVDJPOBMOV TBSBEOKV USBOTGV[JPMPÝLB EKFMBUOPTU V TLMBEV TB [BIUJKFWJNB &6 LBP QPLB[B5SFʉJ TFHNFOU QPESB[VNJKFWB VTQPTUBWMKBOKF TJTUFNB UFMK TUFQFOB SB[WJKFOPTUJ [ESBWTUWFOPH TJTUFNB ʊJOJ KFEBO PE EWB VTMPWB J[ VLVQOF [ESBWTUWFOF EKFMBUOPTUJ [B QSJESVäJWBOKF &6 LWBMJUFUB V PLWJSV LPHB TV [B EWJKF HPEJOF VSBÿFOB TWB ʊFUJSJ .JOJTUBSTUWP [ESBWMKB $SOF (PSF KF HPEJOF QPEOJKFMP OJWPB EPLVNFOUBDJKF LMKVʊOPH EPLVNFOUB 1SJSVʊOJLB [B LWBMJUFU BQMJLBDJKV [B QSPKFLBU [B QSFEQSJTUVQOF JOUFHSBDJKF QPE OB[JWPN J QSJQSFNMKFO EPLVNFOU i1MBO JOTQFLDJKF J BLSFEJUBDJKF ;BWPEB [B USBOTGV[JKV LSWJ $SOF (PSFw 6 PLWJSV PWPH TFHNFOUB TQSPWF&6 *1" i5SBOTGV[JKB LSWJ V $SOPK (PSJw LPKJ KF OBLPO QSF[FOUBDJKF CJP V QPUQVOPTJ QSJIWBʉFO 1SPKFLBU KF [BQPʊFU LSBKFN EFOF TV CSPKOF PCVLF [BQPTMFOJI V DJMKV TQSPWPÿFOKB LPOUSPMF EFDFNCSB HPEJOF SFBMJ[BDJKB KF USBKBMB EWJKF HPEJOF BMJ KF J LWBMJUFUB LBP J PCVLB MKFLBSB TQFDJKBMJTUB USBOTGV[JKTLF NFEJDJOF QPSFE J[V[FUOF LPNQMFLTOPTUJ VTQKFÝOP [BWSÝFO EFDFNCSB [B TQSPWPÿFOKF JOUFSOF LPOUSPMF ɇFUWSUJ TFHNFOU KF QPESB[VNKFWBP KBʊBOKF MKVETLJI HPEJOF 1SPKFLBU V WSJKFEOPTUJ PE FVSB [BTOJWBP TF OB LBQBDJUFUB TQSPWPÿFOKFN PCVLB OB ʊFUJSJ OJWPB 4QSPWFEFOF TV LPĕOBOTJSBOKV &6% V $SOPK (PSJ J .JOJTUBSTUWB [ESBWMKB $SOF TWF QMBOJSBOF PCVLF [B WJTPLPPCSB[PWOJ J TSFEOKJ NFEJDJOTLJ LBEBS ÝUP KF QPESB[VNKFWBMP ,.& [B MKFLBSF TQFDJKBMJTUF USBOT(PSF LBP SFTPSOPH NJOJTUBSTUWB J TBESäBP KF LPNQPOFOUF GV[JKTLF NFEJDJOF J LMJOJʊBSF LPKJ QSJNKFOKVKV LSW V MJKFʊFOKV EU IPA PROJEKAT 2010 "TRANSFUZIJA KRVI U ,13 LPOUJOVJSBOJ QSPGFTJPOBMOJ SB[WPK [B UFIOJʊBSF TB TFSUJĕLBUPN [B SBE V USBOTGV[JPMPÝLPK TMVäCJ ÝFTUPNKFTFʊOV PCVLV [B CRNOJ GORI" NFEJDJOTLF UFIOJʊBSF CF[ TFSUJĕLBUB [B SBE V USBOTGV[JPMPÝLPK I Komponenta o *[HSBEOKB PCKFLUB SFGFSFOUOF VTUBOPWF TMVäCJ VTUBOPWMKFOP KF GPSNBMOP PCSB[PWBOKF V $SOPK (PSJ [B ;BWPEB V 1PEHPSJDJ LPKB KF V OBEMFäOPTUJ .JOJTUBSTUWB [ESBWMKB PWBK QSPĕM LBESB ÝFTUPNKFTFʊOV PCVLV [B NFEJDJOTLF TFTUSF LPKF [BQPʊFUB KF HPEJOF QPTUBWMKBOKFN LBNFOB UFNFMKDB SBEF OB PEKFMKFOJNB HEKF TF QSJNKFOKVKF LSW V MJKFʊFOKV 0WJN FEVLBDJKBNB VTQPTUBWMKFOB KF OFSBTLJEJWB WF[B EKFMPWBOKB V 1SPTUPS KF QSPKFLUPWBO V TLMBEV TB QSPQJTBOJN TUBOEBSEJNB J [BIUJKFWJNB USBOTGV[JPMPÝLF TUSVLF TB KBTOP EFĕOJTBOJN QVUFN LSFUBOKB USBOTGV[JPMPÝLPK TMVäCJ J CPMOJʊLPN MBODV USBOTGV[JKF LSWJ LPKJ QSPJ[WPEB PTPCMKB J QPUSPÝOPH NBUFSJKBMB CF[ VLSÝUBOKB QVUFWB PCF[CJKFÿVKF TMKFEMKJWPTU J CF[CJKFEOPTU QSJNKFOF LSWJ LBP MJKFLB 1PSFE PWJI LSVDJKBMOJI TUWBSJ QSFEV[FUF TV J CSPKOF JOGFLUJWOPH J OFJOGFLUJWOPH NBUFSJKBMB EBWBPDB LSWJ LBP [ESBWF QPQVMBDJKF J QBDJKFOBUB ;BWSÝFUBL PCKFLUB PʊFLVKF TF BLUJWOPTUJ V QSBWDV UFIOJʊF QPESÝLF VLVQOPN TJTUFNV LBP ÝUP TV J[SBEB FMFLUSPOTLF CB[F QPEBUBLB EBWBPDB LSWJ J[SBEB PQFSBHPEJOF UJWOJPH TJTUFNB USBOTGV[JKF LSWJ J QPWF[JWBOKB TB [ESBWTUWFOJN II Komponenta QSPKFLUB LPKB KF CJMB V OBEMFäOPTUJ %FMFHBDJKF &6 V $SOPK (PSJ QPESB[VNKFWBMB KF OBCBWLV OPWF TBWSFNFOF VTUBOPWBNB LPKF QSJNKFOKVKV LSW V MJKFʊFOKV 1SJQSFNMKFO KF J OBDSU QSFEMPHB NPEFMB ĕOBOTJSBOKB PQSFNF [B SFGFSFOUOV VTUBOPWV ;BWPEB OPWV PQSFNV [B QPUSFCF ;BWPEB V DJMKV ĕOBOTJKTLF PESäJWPTUJ PWF VTUBOPWF PSHBOJ[BDJPOJI EKFMPWB ;BWPEB J MBCPSBUPSJKTLJ OBNKFÝUBK [B OPWP 1PSFE VTQKFÝOF SFBMJ[BDJKF BLUJWOPTUJ &6 *1" QSPKFLUB J[HSBÿFOJ PCKFLBU V WSJKFEOPTUJ PE FVSB /BCBWLB KF VT QKFÝOP [BWSÝFOB TQSPWPÿFOKFN UFOEFSTLF QSPDFEVSF V OBEMJ ;BWPE KF V DJMKV QSPWKFSF TWPH TUSVʊOPH SBEB J FLTUFSOF QSPWKFSF LWBMJUFUB V[FP VʊFÝʉF V WJÝF TUVEJKB &WSPQTLPH %JSFLUPSBUB [B KFäOPTUJ %&6 V $( PQSFNB KF EPQSFNMKFOB V OBÝV [FNMKV J LWBMJUFU V NFEJDJOJ J [ESBWTUWFOPK [BÝUJUJ &%2. 4BWKFUB &WSPQF PʊFLVKFNP JOTUBMBDJKV OBLPO [BWSÝFULB PCKFLUB t o 4USBUFHJKB CF[CKFEOF LSWJ t o ;BLPO P PCF[CKFÿJWBOKV LSWJ t o /BDJPOBMOJ QSPHSBN %%, V $SOPK (PSJ t o "QMJLBDJKB [B *1" J PEPCSFOKF BQMJLBDJKF PE TUSBOF &6 t EFDFNCBS o PTOJWBOKF +;6 ;BWPEB [B USBOTGV[JKV LSWJ $SOF (PSF

III KomponentB QSPKFLUB QPE OB[JWPN "Implementacija evropskog sistema transfuzije krvi u Crnoj Gori" LPKB KF VKFE OP CJMB J OBKLPNQMFLTOJKB QPESB[VNJKFWBMB KF J[SBEV CSPKOJI TUSBUFÝLJI EPLVNFOBUB J SFBMJ[BDJKV NOPHPCSPKOJI BLUJWOPTUJ 0WB LPNQPOFOUB KF EPEJKFMKFOB 4;0 OB SFBMJ[BDJKV B ĕOBOTJSBOB TSFETUWJNB &6 V WSJKFEOPTUJ PE FVSB 6 PLWJSV PWF ,PNQPOFOUF SFBMJ[PWBOF TV ʊFUJSJ HSVQF BLUJWOPTUJ LPKF QSFETUBWMKBKV PTOPW [B VTQPTUBWMKBOKF LWBMJUFUOF PSHBOJ[BDJKF GVOLDJPOJTBOKB J PESäJWPTUJ 6TUBOPWF 1SWJ J PTOPWOJ EJP PWF LPNQPOFOUF PEOPTJP TF OB IBSNPOJ[BDJKV [BLPOTLF SFHVMBUJWF TB SFHVMBUJWPN &6 LPKB KF J[SBEPN J VTWBKBOKFN ;BLPOB P PCF[CJKFÿJWBOKV LSWJ V TLMBEV TB NBUJʊOPN &6 %JSFLUJWPN &$ J 1PE[BLPOTLJI "LBUB LPKJ JNQMFNFOUJSBKV &6 %JSFLUJWF &$ &$ &$

*TQVOKFOKFN PTOPWOJI QSFEVTMPWB [B VTUBOPWMKBWBOKF TBWSFNFOF USBOTGV[JPMPÝLF TMVäCF V TLMBEV TB [BIUJKFWJNBJ JNQMFNFOUBDJKPN FWSPQTLPH TJTUFNB USBOTGV[JKF LSWJ V $SOPK (PSJ ;BWPE [B USBOTGV[JKV LSWJ $SOF (PSF KF VTUBOPWB LPKB ʉF CJUJ V NPHVʉOPTUJ EB PEHPWPSJ TWJN [BIUJKFWJNB [ESBWTUWFOPH TJTUFNB V OBÝPK [FNMKJ *NBKVʉJ V WJEV TWF OBQSJKFE OBWFEFOP ;BWPE LBP [ESBWTUWFOB VTUBOPWB LPKB QSFETUBWMKB USBOTGV[JPMPÝLV EKFMBUOPTU V $SOPK (PSJ KF LPNQFUFOUOJ QSFETUBWOJL USBOTGV[JKTLF NFEJDJOF V TWJN JOUFSOBDJPOBMOJN TWKFUTLJN J FWSPQTLJN TUSVLPWOJN VESVäF OKJNB TQSFNOB [B NFÿVOBSPEOV TBSBEOKV J SB[NJKFOV Direktorka Prim. dr Gordana Rašović

35,52'12 ,=2721,รฟ1$ 92'$

8ULDJH 7HUPDOQD YRGD LPD VDVWDY VOLฤ DQ SULURGQRP VDVWDYX WMHOHVQLK WHฤ QRVWL SOD]PD VX]H IL]LRORรฅNRJ S+ NRML MRM RPRJXรพDYD GD GMHOXMH X LGHDOQRP RGQRVX VD NRรงRP

1. Nakon dermo-estetskih procedura 8PLUXMH UHJHQHULรฅH NRรงX QDNRQ GHUPR HVWHWVNLK ]DKYDWD 1

2. Nelagodnost, iritacije 8PLUXMH LULWDFLMH NRรงH 3. Crvenilo lica 8PDQMXMH RVMHรพDM YUXรพLQH L FUYHQLOD NRรงH

4. Pelenski osip 8PLUXMH EHELQX FUYHQX JX]X

5. Opekotine od sunca 8PLUXMH HULWHP NRรงH L GMHOXMH DQWLDOHUJLMVNL 2รฅWHรพHQD NRรงD 8QDSUHฤ XMH REQDYOMDQMH NRรงH

7. Dermatitis kapaka 8PLUXMH L RVYMHรงDYD NDSNH 4

35,52'12 ),/75,5$1$ , 2%2*$รฝ(1$

8ULDJH 7HUPDOQD 9RGD MH QDML]EDODQVLUDQLMD YRGD SR VDGUรงDMX PLQHUDOD L HOHPHQDWD X WUDJRYLPD QMHQD VXYD PDWHULMD RG PJ / MH L GR SXWD NRQFHQWURYDQLMD X RGQRVX QD VYH RVWDOH WHUPDOQH YRGH XNOMXฤ HQH X GHUPDWRORJLMX

8ULDJH 7HUPDOQD 9RGD VH X VYRP ฤ LVWRP VWDQMX NRULVWL ]D WUHWPDQH X 8ULDJH 7HUPDOQRM EDQML X )UDQFXVNRM L FHQWUDOQL MH DNWLYQL 5,21 VDVWRMDN VYLK 8ULDJH SURL]YRGD g/L 0,44

6 0,21

7 0,35 g/L

11 g/L

+32% hidriranosti posle samo jedne aplikacije

" ร 1 .! " ร 8$ ร $ ร / ร !$? ร " "$/ 1 ร . 1"$ร " ร / 3>$ $?3 32356.$-7( , 267$9,7( '$ '-(/8-(

8ULDJH 7HPDOQX 9RGX QLMH SRWUHEQR XNODQMDWL MHGQRVWDYQR MH RVWDYLWH GD VH RVXรฅL NDNR EL REH]ELMHGLOD NRรงL EHQHILW GHMVWYD PLQHUDOD

8. Nakon uklanjanja ลกminke .RPSOHWLUD XNODQMDQMH รฅPLQNH L XPLUXMH NRรงX

9. Nakon ลกminkanja )L[LUD รฅPLQNX +LGUDWDFLMD L SUR]UDฤ QRVW 2VWDYOMD PHNDQL KLGUDWDQWDQ ILOP QD NRรงL =DรฅWLWQD QMHJD NRรงH รคWLWL NRรงX RG VORERGQLK UDGLNDOD

8PLUXMXรพL WUHWPDQ 2ODNรฅDYD LULWDFLMH L RVMHรพDM QHODJRGQRVWL

13. Nakon depilacija 8EODรงDYD SHFNDQMH 14. Nakon brijanja 8PLUXMH NRรงX QDNRQ EULMDQMD

15. Nakon sportskih aktivnosti 3UXรงD WUHQXWQR RVYMHรงHQMH L KLGUDWDFLMX

16. Kada putujete 2ODNรฅDYD RVMHรพDM nelagode

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me

REGION 3. februar - PILOT PROJEKAT U KONTROLI DIJABETESA BEOGRAD - Ministarstvo zdravlja Republike Srbije krajem prošle godine ponovo je u rad primarnih zdravstvenih ustanova uvelo posebne savjetovališne jedinice za pacijente sa šećernom bolešću, tzv. Savjetovališta za dijabetes. Otvaranjem savjetovališta u Domovima zdravlja pacijenti koji boluju od šećerene bolesti će od ljekara koji su specijalizovani za savjetovališni rad moći da dobiju sve potrebne informacije o bolesti i terapiji, pravovremenu njegu i higijensko-dijetetske savjete, a sve u cilju ranog otkrivanja, dobre kontrole i sprečavanja razvoja komplikacija ove hronične bolesti. U okviru obnavljanja savjetovališta pokrenut je pilot projekat za dijabetes u dva Doma zdravlja (Čačak i Savski VenacBeograd), a pod pokroviteljstvom Republičke stručne komisije za dijabetes i Ministarstva zdravlja, sa primarnim ciljem uvida u kontolu dijabetesa kod reprezentativnog uzorka pacijenata sa dijabetesom tipa 2 koji se već nalaze na oralnoj terapiji. Mjerenjem glikoziliranog hemoglobina (HbA1c) iz kapilarne krvi kod 1000 pacijenata dobiće se bolji uvid u to da li se kod pacijenata postiže dobra kontrola bolesti, tj. da li postojeća oralna terapija rezultira nivoom šećera u krvi koji je ispod graničnih vrijednosti. Uređaji i testovi uz pomoć kojih će se vršiti mjerenja HbA1c su obezbijeđeni putem donacije farmaceutske kompanije MERCK, SHARP&DOHME (MSD), a rezultati projekta treba da ukažu na trenutnu uspješnost u regulaciji šećera u krvi, kao i mogućnosti poboljšanja dijagnostike na nivou primarne zdravstvene zaštite, u cilju bolje kontrole bolesti. Na osnovu rezultata, u drugoj polovini 2015. godine mogu se očekivati i nove smjernice u radu savjetovališta za dijabetes. 5. februar - RASTE BROJ ZARAŽENIH HIV-OM BEOGRAD - U Srbiji raste broj osoba koje žive sa HIV virusom, a polovina novodijagnostikovanih, prema procjenama, otkrije infekciju u kasnom stadijumu, upozorili su stručnjaci Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Istraživački timovi pod rukovodstvom Instituta predstavili su javnosti rezultate ankete među grupama pod povećanim rizikom od HIV-a, kao i među osobama koje žive sa HIV-om. - Riječ je o četvrtim nadzornim (bio)bihejvioralnim istraživanjima među šest populacija pod povećanim rizikom od HIV-a i među osobama koje žive sa HIV-om", saopštio je Institut. Ovakva istraživanja, koja se u Srbiji provode od 2008. godine, značajna su zato što obezbjeđuju relevantne podatke za praćenje epidemioloških trendova kompleksne pojave kao što je HIV infekcija. Širenje HIV infekcije je neposredno povezano sa nizom faktora - od rizičnog ili protektivnog ponašanja i obuhvata i efikasnosti preventivnih programa i aktivnosti, do socioekonomske situacije i međusektorske saradnje, naveli su stručnjaci. Oni su naveli da podaci prikupljeni u istraživanju "pru-

žaju solidnu bazu dokaza za kreiranje nacionalne i lokalne politike i prakse u oblasti HIV infekcije". Grupama stanovništva pod povećanim rizikom od HIV-a smatraju se "injektirajući korisnici droga, osobe koje se bave seksualnim radom, muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, osobe na izdržavanju krivičnih sankcija". 6. februar - JAČANJE KAPACITETA ZA PRUŽANJE PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE ILIDŽA - Trodnevni seminar „Jačanje kapaciteta za pružanje psihosocijalne podrške“ održan je na Ilidži u organizaciji Project HOPE, a u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i UNICEF - om BiH. Ovo je prvi od tri seminara čija organizacija ima za cilj jačanje kapaciteta stručnjaka u centrima za mentalno zdravlje, centrima za socijalni rad i osnovnim školama i njihovo dodatno osposobljavanje za profesionalni rad sa djecom, roditeljima i odraslima za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa poput poplava, zemljotresa, klizišta i drugih. Kroz prvi trodnevni seminar radilo se na jačanju vještina i znanja potrebnih za rano otkrivanje i pravovremenu intervenciju psihosocijalnih smetnji koje nastaju kod stanovništva kao posljedica prirodnih katastrofa. Seminaru je prisustvovalo 110 stručnjaka iz svih Centara za mentalno zdravlje u BiH i Distriktu Brčko, uključujući veliki broj psihologa, psihijatara, socijalnih radnika i medicinskih tehničara koji su direktno bili uključeni u pružanje psihosocijalne podrške ugroženom stanovništvu Federacije BiH i Distrikta Brčko tokom i nakon majskih poplava. 10. februar – NIVO HIV/AIDS ZARAZE JEDAN OD NAJNIŽIH U EVROPI ZAGREB - Pod predsjedništvom ministra zdravlja Hrvatske prim. Siniše Varge Povjerenstvo za suzbijanje HIV/ AIDS-a Vlade Republike Hrvatske održalo je 10. februara prvu sjednicu u 2015. godini u novom sastavu. Predsjednik nacionalnog Povjerenstva je ministar zdravlja prim. Siniša Varga, a njegov zamjenik je prof. Josip Begovac, upravnik Referentnog centra Ministarstva zdravlja za dijagnostiku i liječenje zarazom HIV-om. Na sjednici je istaknuto da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj dobra i da se zaraza HIV/AIDS od početka registrovanja zadržava na niskom nivou, jednom od najnižih u Evropi. Posljednjih godina prosječno se godišnje registruje oko 80 novih slučajeva HIV infekcije. To je, kako je saopšteno, rezultat napora zdravstvenih radnika, ali takođe i činjenice da se prosječno u Hrvatskoj godišnje izdvoji oko 50 miliona kuna za prevenciju, dijagnostiku i terapiju oboljelih od HIV/AIDS-a. Na sastanku je bilo riječi i o problemu diskriminacije

sa kojim se zaražene osobe susrijeću na radnom mjestu i donesen zaključak da je potrebno na svim nivoima provoditi edukaciju o načinu zaraze. Infekcija HIV-om, kako je istaknuto, ne prenosi se socijalnim kontaktom. 11. februar - POKRENUT „PROGRAM PLUS“, AKCIJA SKRAĆIVANJA LISTI ČEKANJA ZAGREB – Povodom Svjetskog dana pacijenata, Ministarstvo zdravlja Hrvatske pokrenulo je akciju „Program plus“, čiji je cilj skraćivanje listi čekanja. U akciji učestvuju 33 hrvatske bolnice koje će dijagnostičke i operacione zahvate na koje se najduže čeka obavljati u poslijepodnevnim satima srijedom, kao i subotom prijepodne. - Pacijenti koji dugo čekaju biće ovih dana pozvani da srijedom poslijepodne i subotom ujutro obave preglede - rekao je ministar zdravlja Siniša Varga i dodao da, s obzirom na novi model plaćanja, očekuje dobar odziv bolnica. Prema tom modelu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bolnicama će plaćati usluge tek po izvršenju. - Bolnicama je sada cilj da rade više, a dodatni rad će im se i dodatno platiti- kazao je ministar. Prema planovima, na taj način liste čekanja biće skraćene za 6000 pacijenata. Program će se provoditi do ljeta, a bolnice će same odabirati desetak dijagnostičkih postupaka, prvih kontrolnih pregleda ili operacija za jednodnevnu bolnicu za koje imaju najduže liste čekanja i, u skladu s time, organizovati dodatne termine. Povodom početka akcije, ministar zdravlja i saradnici obišli su kliničke bolničke centre. 11. februar – PREDSTAVLJEN NACIONALNI PLAN RAZVOJA BOLNICA ZAGREB - Ministar zdravlja Hrvatske Siniša Varga predstavio je u Saboru predlog Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i opštih bolnica u Hrvatskoj od 2014. do 2016. godine, kao prvi operativni dokument razvoja bolnica od hrvatske samostalnosti, kojim će se otkloniti nagomilani nedostaci u funkcionisanju bolničkog sistema. Novi Nacionalni plan u obzir uzima epidemiološku sliku populacije i cilja na reorganizaciju sistema upravo u skladu sa zdravstvenim potrebama hrvatskih građana u raznim krajevima zemlje, jer epidemiološka slika nije svuda ista. Nacionalni plan ima tri cilja: da se poveća dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, da se unaprijedi kvalitet i učinkovitost pružanja bolničkih usluga, kao i da se poveća djelotvornost i racionalizuju troškovi poslovanja bolničkih ustanova. Kako je saopštio Varga, nacionalni plan će te ciljeve postići do 2016. godine, kroz pridržavanje temeljnih načela supsidijarnosti, što znači da se zdravstveni problemi moraju rješavati na najnižem nivou pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, te kroz načelo funkcionalne integracije, odnosno uspostavljanje regionalnih bolničkih mreža kroz četiri regije zdravstvenog planiranja: Središnju i sjevernu, Istočnu, Južnu i Zapadnu. Nacionalni plan uključuje niz mjera, poput uspostav-

ljanja Nacionalnog registra pružalaca zdravstvene zaštite, uspostavljanja četiri regije zdravstvenog planiranja sa omogućavanjem funkcionalne integracije pojedinih bolnica, smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta, boljeg korišćenja postojećih i ugovorenih kapaciteta, povećavanja kapaciteta i broja usluga dnevne bolnice, integracije i preraspodjele pojedinih djelatnosti gdje je to prikladno (primjera radi, objedinjavanje internističkih djelatnosti, objedinjavanje hirurških djelatnosti itd.). Ministar Varga naglasio je i to da je novi model plaćanja bolnicama po ispostavljenom računu za izvršenu ugovorenu uslugu jedan od preduslova uspješnog provođenja Nacionalnog plana, kako bi bolnice bile usmjerene na to da stave pacijenta u središte zdravstvenog sistema, što je cilj Ministarstva zdravlja. 12. februar - KROZ PARTNERSTVO DO KVALITETNIJE BRIGE ZA NAJMLAĐE PACIJENTE VRBOVEC – Klub roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti „SANUS“ održao je Okrugli sto povodom Nacionalnog dana djece oboljele od malignih bolesti. Skupu su prisustvovali ministar zdravlja prim. Siniša Varga, njegov pomoćnik doc. Miljenko Bura i direktorica HZZO Tatjana Prenđa Trupec. Ministar Varga tom prilikom je najavio da će jedan od najvažnijih prioriteta ministarstva biti Odjeljenje za dječju onkologiju. Bura je istakao da će država stati iza projekta izgradnje edukaciono-rehabilitacionog centra u Krasnom i najavio osnivanje radne grupe u koju će biti uključeni i članovi udruženja roditelja, a koja će preuzeti provođenje projekta i omogućiti njegovu što bržu realizaciju. Okrugli sto trebalo bi da predstavlja most saradnje zdravstvenog sistema i udruženja roditelja oboljele djece, koji će kroz partnerstvo najbolje tražiti rješenja za aktuelne probleme. Roditelji oboljele djece upozorili su na nedostatak prostora i uslova za adekvatno liječenje u bolnici u Klaićevoj, gdje trenutno rade samo dva hemato-onkologa. Na skupu je upozoreno da je na hemato-onkološkim odjeljenjima hrana loša i da nedostaje specijalista hematologa, medicinskih sestara, kliničkih psihologa i radnih tarapeuta, kao i drugog osoblja neophodnog za djelovanje centara. Klub SANUS zatražio je hitno uređenje Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, kao i da se definiše početak uređenja Centra za djecu sa malignim bolestima u Osijeku, koji bi pokrivao oboljelu djecu na području cijele Slavonije. Svake godine u Hrvatskoj od malignih bolesti oboli nešto više od 100 djece. Najviše djece obolijeva u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a kao najčešće dijagnoze ističu se leukemija, maligni tumori mozga, kičmene moždine i limfomi. 13. februar – SARADNJA HALMED – A I POZORIŠTA ZA LAKŠI ŽIVOT OBOLJELIH OD EPILEPSIJE ZAGREB - Uz sponzorsku i stručnu pomoć Agencije za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske (HALMED), u pozorištu Mala scena premijerno je izvedena predstava "Ne, ti ne! Ili o različitosti", koja problematizuje stigmu oboljelih od epilepsije i način nošenja sa ovom bolešću. Predstava je prvenstveno namijenjena djeci školskog

uzrasta i mladima i predstavlja tek jedan od vidova saradnje HALMED-a i pozorišta Mala scena, putem koje se promoviše važnost pravilne primjene lijekova i prijavljivanja sumnji na nuspojave lijekova. Uz informativne letke o prijavljivanju nuspojava koji se distribuiraju gledaocima prilikom svakog izvođenja, pripremljen je i pedagoški paket koji dopunjava produkciju i omogućava nastavak dijaloga nakon odgledane predstave, a sadrži informacije o nuspojavama lijekova te o načinima na koje je moguće prijaviti sumnju na nuspojavu lijeka. "Ne, ti ne! Ili o različitosti" prva je predstava u Hrvatskoj koja će djecu školskog uzrasta, mlade i njihove roditelje podstaći na razmišljanje o temi epilepsije. U cilju edukacije i informisanja korisnika lijekova, HALMED je prepoznao pozorište kao uspješan kanal za komuniciranje važnosti pravilne primjene lijekova i prijavljivanja nuspojava.

13. februar - NOVAC IZ EU FONDOVA INJEKCIJA ZA HRVATSKO ZDRAVSTVO ZAGREB – Hrvatskom zdravstvu na raspolaganju je oko 235 miliona eura iz strukturnih fondova Evropske unije u periodu do 2020. godine - kazao je na konferenciji za novinare ministar zdravlja prim. Siniša Varga. Kako je objasnio, tim sredstvima biće omogućeno trajno skraćivanje listi čekanja, smanjena smrtnost hrvatskih pacijenata od hroničnih nezaraznih bolesti i povećana finansijska efikasnost upravljanja hrvatskim zdravstvom. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja će biti korišćena za unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite, razvoj dnevnih bolnica i dnevnih hirurgija, razvoj hitne medicine, izgradnju i uređenje bolničke infrastrukture, programe osposobljavanja zdravstvenih radnika i preventivne programe. Uz to, kako je kazao ministar, na raspolaganju su i 50 miliona eura namijenjenih poboljšanju energetske efikasnosti zdravstvenih objekata. Dr. Miljenko Bura, pomoćnik ministra zdravlja i direktor Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu, najavio je četiri velika projekta vrijedna ukupno oko 35 miliona eura, koja su usmjerena na zaštitu ranjivih grupa. Riječ je o Odjeljenju za palijativno zbrinjavanje varaždinske bolnice u Novom Marofu, Zavodu za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče, Klinici za dječje bolesti Zagreb i Spinalnom centru u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim toplicama. U planu je uređenje i opremanje četiri nova objedinjena hitna bolnička prijema, vrijedna 26,5 miliona eura, i to u Splitu,

Sisku, Dubrovniku i Zagrebu. Za primarnu zdravstvenu zaštitu predviđeno je 18,5 miliona eura, a tim sredstvima biće osigurana bolja opremljenost ordinacija, kako bi se dio dijagnostike mogao rješavati na nivou primarne zdravstvene zaštite. Za uređenje i opremanje dnevnih bolnica i dnevnih hirurgija predviđeno je 70 miliona. 15. februar - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN DJECE OBOLJELE OD RAKA Nacionalno udruženje roditelja djece oboljele od raka (NURDOR) u Srbiji obilježilo je i ove godine 15. februar - Svjetski dan djece oboljele od raka. Statistika pokazuje da svakog dana jedno dijete oboli, a svake sedmice jedno dijete umre od raka u Srbiji. Svjetski dan djece oboljele od raka obilježen je puštanjem balona i dobrotvornim koncertom kompozitora Aleksandra Simića i ansambla Serafimi u Beogradu, kao i sličnim akcijama u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Smederevu, Čačku, Ivanjici, Subotici, Zrenjaninu, Rumi, Novom Pazaru, Smederevskoj Palanci i Leskovcu. Kako je kazao predsjednik NURDOR-a Todor Mančić, svrha obilježavanja je da se podstakne podizanje društvene svijesti o problematici raka kod djece, što bi uticalo na unaprjeđenje kvaliteta liječenja i oporavka i rješavanje sistemskih pitanja poput pitanja bolovanja roditelja tokom liječenja djece koje iznosi minimum četiri mjeseca, a koje još nije stavljeno na dnevni red iako je predlog izmjene zakona ušao u skupštinsku proceduru krajem prošle godine. Mančić je pozvao sve ljude dobre volje da se, u skladu sa mogućnostima, priključe NURDOR-u i pomognu u borbi za stvaranje uslova zahvaljujući kojima će djeca oboljela od raka imati veće šanse da pobijede ovu opaku bolest. - Svakog dana jedno dijete oboli, a svake sedmice jedno dijete umre od raka u Srbiji. Od svih bolesti u dječjem dobu i adolescenciji rak je prvi uzročnik smrti. Ohrabruje, međutim, činjenica da je rak kod djece izlječiv u preko 70 odsto slučajeva, ako se dijagnostikuje na vrijeme i pravovremeno liječi - rekao je Mančić. Udruženje NURDOR osnovali su 2003. godine roditelji, ljekari, medicinsko osoblje i volonteri, sa ciljem da pomognu djeci i porodicama koje se suočavaju sa kancerom. 17. februar - ZАVISNОST ОD IGАRА NА SRЕĆU КАО ЈА VNОZDRАVSTVЕNI PRОBLЕM BEOGRAD - Prеmа pоdаcimа nаciоnаlnоg Istrаživаnjа о stilоvimа živоtа stаnоvništvа Srbiје 2014. gоdinе, које је prоvео Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје „Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut“, nајučеstаliја акtivnоst u pоglеdu igаrа nа srеću u Srbiјi је lutriја (lоtо, bingо, grеb каrticе) – 54,6 odsto pоpulаciје је nекаdа tокоm živоtа igrаlо nекu vrstu lutriје, 31,4 odsto njih је tо činilо tокоm prоtекlе gоdinе, а 17,3 odsto u tокu mjеsеcа којi је prеthоdiо istrаživаnju. Kako je saopšteno iz Instituta, spоrtsко кlаđеnjе је bilо drugа nајzаstupljеniја vrstа коcкаnjа sа 17,2 odsto pоpulаciје која sе кlаdilа tокоm živоtа, dок sе svакi dеsеti stаnоvniк кlаdiо u vеzi sа nекim spоrtоm tокоm prоtекlоg mjеsеcа. Prо-

cеnаt stаnоvništvа којi је tокоm živоtа коcкао nа slоt аpаrаtimа је 5,5 odsto, а оvај prоcеnаt је i vеći mеđu mlаđоm оdrаslоm pоpulаciјоm, odnosno stаnоvništvоm stаrоsti 18-34 gоdinе (osam odsto). Dок је igrаnjе lutriје акtivnоst која је јеdnако zаstupljеnа mеđu pоlоvimа i stаrоsnim grupаmа, оstаli оblici коcкаnjа su učеstаliјi коd mušкоg dijеlа pоpulаciје – nа primjеr, 91,5 odsto оnih којi su učеstvоvаli u spоrtsкоm кlаđеnju u gоdini која је prеthоdilа istrаživаnju bili su uglаvnоm mušкаrci stаrоsti dо 44 gоdinе. Nа оsnоvu pоdаtака istrаživаnjа prоcjеnjuје sе dа је u Srbiјi u pоpulаciјi stаrоsnе dоbi оd 18 – 64 gоdinе, 51 – 93 hiljаdе ljudi prоblеmаtičnih коcкаrа, оd čеgа 14 – 33 hiljаdе spаdа u grupu pаtоlоšкih коcкаra. U nајvеćеm riziкu оd prоblеmаtičnоg коcкаnjа nаlаzе sе stаnоvnici којi igrајu оdrеđеnе каzinо igrе, оni којi igrајu nа slоt аpаrаtimа i оni којi коcкајu online (putеm intеrnеtа) – približnо 50 odsto оnih којi su igrаli nеке оd оvih igаrа tокоm prоtекlih 12 mjеsеci sе u nекој mjеri nаlаzе pоd riziкоm оd prоblеmаtičnоg коcкаnjа.

vrijeme medicinska upotreba kanabisa potpuno legalizovana i dostupna pacijentima sa definisanim indikacijama. Rade se i opsežna eksperimentalna, pred - klinička i klinička istraživanja, koja imaju za cilj da potvrde sva pretpostavljena pozitivna dejstva kanabisa (antikancerska, antikonvulzivna, neuroprotektivna, imunosupressivna, antiinflamatorna itd). 20. februar - REVOLUCIJA U LIJEČENJU TUMORA ZAHVALJUJUĆI MLADOJ HRVATICI

18. februar - MINISTARSTVU ZDRAVLJA DODIJELJEN SERTIFIKAT ISO 9001 ZAGREB – Ministar zdravlja Hrvatske prim. Siniša Varga primio je 18. februara sertifikat ISO 9001: 2008 za sistem upravljanja kvalitetom. Sertifikat je uručio direktor sertifikacijske kuće DNV GL Ranko Režek. Ministar Varga izrazio je zadovoljstvo uvođenjem sertifikata i napomenuo da je to tek prvi korak, te da će se sistem upravljanja poboljšavati svake godine. - Zahvaljujem zaposlenima koji su uložili dodatni napor da bismo uveli ISO 9001 - izjavio je ministar. Primanje sertifikata ISO 9001 je kruna rada Povjerenstva za sistem unaprjeđenja kvaliteta poslovnih procesa u Ministarstvu zdravlja, koje je osnovano u julu 2014. godine. Sertifikat ISO 9001 prepoznatljiv je znak kod organizacija koje u svom poslovanju posebnu pažnju posvećuju kvalitetu svojih proizvoda i usluga. Norma sadrži međunarodno primjenjive zahtjeve za kvalitet proizvoda, usluga i razvoja, te pruža smjernice za poboljšanje učinkovitosti organizacije i njeno upravljanje na sistematski način, što je preduslov za osiguranje stalnog napretka. 19. februar – LJEKAR PODNIO ZAHTJEV MINISTARSTVU ZA LEGALIZACIJU KANABISA BEOGRAD - Potpredsjednik udruženja „Lekalizacija Srbije“ i direktor bolnice „Sveti Sava“ u Beogradu, dr Milan Savić, predao je Ministarstvu zdravlja zvaničan zahtjev udruženja „Lekalizacija Srbije“ za izmjenu aktuelnog Zakona o psihoaktivnim i kontrolisanim supstancama kojim bi se dozvolila upotreba kanabisa u zdravstvenom sistemu Srbije. - Ministarstvu zdravlja RS je predata inicijativa za izmjenu zakona o opojnim drogama u vezi sa omogućavanjem upotrebe kanabisa u medicinske svrhe – kazao je Savić. U obrazloženju inicijative navedeno je nekoliko ključnih činjenica za koje u Udruženju smatraju da bi mogle opredijeliti nadležne institucije da pozitivno riješe ovu materiju. Ukratko, radi se o tome da je u većini razvijenih zemalja (EU, SAD, Kanada) sa organizovanim i kvalitetnim zdravstvenim sistemom već duže

ZAGREB - Asistenkinja sa zagrebačkog PMF- a Rosa Karlić sa timom naučnika otkrila je da je analizom tumorskog tkiva moguće otkriti i vrstu tkiva od kojeg su metastaze nastale. Ovo otkriće postaće revolucionarno u dijagnozi i liječenju tumora. Karlić je sa timom naučnika sa Harvarda i iz Zagreba provela studiju kojom su otkrili da je analizom tumorskog tkiva moguće predvidjeti i vrstu tkiva od kojeg je tumor nastao. To će posebno biti korisno u liječenju tumora koji su metastazirali, jer će biti moguće odrediti gdje je tačno tumor nastao i na temelju toga prepisati odgovarajuću terapiju. Rezultati ove studije objavljeni su u prestižnom časopisu Nature, a Karlić je glavna autorka rada. 20. februar – MINISTAR ZDRAVLJA OBIŠAO UDRUŽENJE RODITELJA DJECE OBOLJELE OD MALIGNIH BOLESTI BEOGRAD - Povodom Svjetskog dana djece oboljele od raka koji se obilježava 15. februara, gradonačelnik Siniša Mali i ministar zdravlja Zlatibor Lončar obišli su Udruženje roditelja djece oboljele od malignih bolesti. Ministar Lončar upozorio je na činjenicu da u Srbiji godišnje 320 djece oboli od neke maligne bolesti, a da oko 50 djece premine od posljedica oboljenja. Podsjetio je i na konkretne mjere koje se provode kad su u pitanju djeca oboljela od karcinoma. - Radi se dosta, ali to, ipak, nije dovoljno. Dogovorićemo konkretnije mjere pomoći i za roditeljsku kuću "Zvončica", kao i za Institut za majku i dijete, pri kome se ova roditeljska kuća nalazi. Angažovaćemo psihologe koji će se više posvetiti djeci, pružajući psihološku pomoć njima i njihovim roditeljima, pripremajući ih na ono što ih tek čeka, da bi taj period prevazišli sa što manje traume – kazao je ministar Lončar.

U hotelu „Podgorica“ održan stručni sastanak

REVOLUCIJA ZA HER2 POZITIVNI KARCINOM DOJKE U organizaciji farmaceutske kompanije „Hoffmann La Roche“ Ltd Podgorica, u hotelu „Podgorica,“ u četvrtak 26. februara, održan je stručni skup na temu: „Revolucija za HER2 pozitivni karcinom dojke.“ Tom prilikom predavanja su održali: prim. dr Nada Cicmil Sarić sa Klinike za onkologiju i radioterapiju, Podgorica, prof. dr Joseph Gligorov, direktor koordinacionog stručnog centra za karcinom dojke HUEP, APHP Tenon - Univerzitet instituta za karcinom - Pjer i Marija Kiri, Sorbona Univerzitet i prof. dr Vladimir Todorović, načelnik hemioterapije Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG, Podgorica. Dr Sarić je govorila na temu: „Pregled današnjeg liječenja HER2 pozitivnog metastaskog karcinoma dojke.“ „Prema podacima Globokana od karcinoma dojke godišnje oboli 1.4 milona žena. Rak dojke je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod svih žena na svijetu. Ako je izraz rak dojke strašan, onda je izraz metastatski rak dojke svakako mnogo strašniji. Veliki su koraci u posljednjih 12 godina učinjeni u pravcu liječenja HER2 pozitivnog karcinoma dojke, ali su, nažalost, još uvijek HER2 pozitivni karcinom dojke i metastatski karcinom neizlječive bolesti. Svaka peta pacijentkinja sa dijagnozom metastatskog karcinoma dojke živi pet godina nakon uspostavljanja dijagnoze,“ rekla je dr Sarić. Pojašnjavajući šta je HER2 pozitivni karcinom dojke, dr Sarić je rekla da ćelije karcinoma kod oboljelih imaju previše kopija receptora humanog epidermalnog faktora rasta, odnosno da je to oblik raka koji je veoma agresivan i ima skromne izglede na dugo preživljavanje i ima bržu progresiju u odnosu na HER2 negativni karcinom dojke. „Inspiracija za stvaranje ciljanih terapija, koje su na temu otkrića HER2 receptora uvedene u terapiji metastatskog karcinoma dojke, su sadržani u četiri osnovne vrste ljekova. To su: monoklonska antitjela (trastuzumab), inhibitori HER2 dimeri-

zacije (pertuzumab), inhibitori tirozin kinaze i konjugat antitjelolijek (TDM-1). Terapijska razmišljanja idu ka terapijskom cilju koji podrazumjeva tretman koji nije kurativan, što znači zalječenje na što je moguće duži rok, i održavanje što je moguće boljeg kvaliteta života. Tretman mora biti individualno koncipiran i dizajniran. Od 2006. godine terapija monoklonskim antitijelima predstavlja zlatni standard za liječenje ranog stadijuma karcinoma dojke. Cleopatra studija je pokazala da lijek na bazi inhibitora HER2 dimerizacije (pertuzumab), značajno produžuje život pacijentkinja sa HER2 pozitivnim metastatskim karcinomom. Smanjuje rizik od umiranja za 34 %, a ukupno preživljavanje je za 15,7 mjeseci duže, što znači da je madijana ukupnog preživljavanja 56,5 mjeseci (skoro 5 godina), rekla je dr Sarić. Dr Joseph Gligorov je predstavio novi, revolucionarni lijek za liječenje HER2 pozitivnog karcinoma dojke. „Novi lijek (TDM-1) za liječenje HER2 pozitivnog karcinoma dojke je prvi konjugat antitijela i lijeka za liječenje HER2 pozitivnog karcinoma dojke. Sastoji se od humanizovanog monoklonskog antitijela trastuzumaba, koji je vezan za snažan citotoksični agens DM1, preko stabilne veze. Inovativna anti-HER2 terapija koja sadrži dvije aktivne anti-tumorske komponente – trastuzumab i citotoksični agens DM1 – i stabilnu vezu koja maksimalno omogućava ciljanu isporuku citotoksičnog agensa do HER2 pozitivnih ćelija tumora, a istovremeno smanjujući sistemsko otpuštanje. Ovaj lijek dovodi do zastoja ćelijskog ciklusa i smrti HER2 pozitivnih ćelija, što znači da je u pitanje efikasna monoterapija. Pretkliničke studije su pokazale da ovaj novi lijek ne djeluje na HER2 negativne ćelije, i na taj način dokazali da je u pitanju ciljana terapija za HER2 pozitivne ćelije tumora,“ rekao je dr Gligorov. „Emilija studija rađena je povodom registracije ovog lijeka u svijetu, i obuhvatala je oko 1000 pacijenata koji su imali

HER2 pozitivnu bolest ili progresiju bolesti. U ovu studiji uključeni su pacijenti širom svijeta sa prosjekom godina 56. Većina pacijenata obuhvaćenih studijom imala je visceralne metastaze. Emilija studija je pokazala da je preživljavanje bez progresije bolesti kod pacijenata koji su primali novi TDM-1 lijek za 3, 2 mjeseca duže od pacijenata koji su primali kombinaciju već poznatih ljekova za HER2 metastatski karcinom dojke. Procijenjena stopa jednogodišnjeg preživljavanja iznosi 85.2% u grupi pacijenata koji su primali novi TDM-1 lijek, dok u grupi koja je primala kombinaciju lapatinib i kapecitabin iznosi 78.4%. To znači da je značajno produženo ukupno preživljavanje za skoro 6 mjeseci kod pacijenata koji su primali TDM-1,“ rekao je dr Gligorov. „Druga studija koja je rađena je Tereza, i ona obuhvata oko 600 pacijenata koji su prethodno imali dvije ili više od dvije anti HER2 terapije za metastatsku bolest. Pacijenti su većinom bili mlađi od 65 godina, i bili su različitih rasa. Preživljavanje bez progresije bolesti, prema ovoj studiji, bilo je dva puta veće kod pacijenata na TDM-1 terapiji od pacijenata koji su dobijali terapiju po izboru kliničara. Kod pacijenata koji imaju metastazu u mozgu, TDM-1, takođe, pokazuje fantastične rezultate, koji iznose preko 26 mjeseci ukupnog preživljavanja,“ kazao je dr Gligorov. Dr Vladimir Todorović je govorio o bezbjednosti primjene novog TDM-1 lijeka. „S obzirom na način na koji djeluje TDM1 lijek nema

puno neželjenih dejstava. Cilj je maksimalno izbjeći neželjene efekte kod pacijenta, jer ćemo tako obezbjediti pacijentu što više kvalitetnih dana života. Izbor načina liječenja zavisi od mnogo faktora, kao što su: životna dob pacijenta, komorbiditeti, viscelarna metastaza, perfomans status i reference pacijentkinja,“ rekao je dr Todorović. Dr Todorović je kazao da su u posljednjih pet godina u Crnoj Gori svi metastatski karcinomi bili zastupljeni 19%, što nije veliki broj pacijenata. „Novi TDM-1 lijek daje se 3,6 mg/kg tjelesne mase u intravenskoj infuziji svake tri nedjelje. Što se tiče neželjenih efekata, kod stope gradusa 3 mogu se javiti slučajevi krvarenja prilikom upotrebe TDM-1 lijeka. Incidenca trombocitopenije, nivo aminotransferaze u serumu, anemija i umor mogu se često javiti kod ovog lijeka. Neželjena dejstva koja su povezana sa sistemskom hemioterapijom, kao što su dijareja, hand-foot sindrom, mučnina, povraćanje i neutropenija niži su kod pacijenata koji primaju TDM-1 lijek nego kod pacijenata koji primaju neku drugu kombinaciju ljekova. Emilija studija je pokazala da je manji broj pacijenata prekinuo terapiju zbog neželjenih dejstava TDM-1 lijeka, u odnosu na pacijente koji su primali kombinacije drugih ljekova za liječenje HER2 pozitivnog karcinoma dojke,“ rekao je dr Todorović. Sandra Kavarić

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN DJECE OBOLJELE OD RAKA U organizaciji Ministarstva zdravlja Crne Gore i UNICEF-a, zajedno sa NVO „Fenix Crna Gora,“ u ponedeljak 16. februara u prostorijama Eko zgrade Ujedinjenih nacija obilježen je Međunarodni dan djece oboljele od raka. Tom prilikom govorili su: Andrea Lutovac, predstavnica mladih izliječenih od raka, Dijana Stojanović, predsjednica Udruženja roditelja djece oboljele od dječjeg kancera „Fenix Crna Gora,“ Bendžamin Perks, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i prim. dr Mensud Grbović, generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore. Predstvavnica mladih izliječenih od raka Andrea Lutovac ukazala je na važnost otvaranja dječje hematoonkologije u Podgorici da djeca koja se liječe od raka ne bi bila odvojena od porodice i prijatelja, a i da bi se troškovi liječenja znatno smanjili. Ona je takođe ukazala na značaj pružanja psihološke pomoći oboljeloj djeci i njihovim porodicama kako bi bolje razumjeli i prihvatili situaciju koja im iz korjena mijenja život. „Djeca koja vode bitku sa rakom su izuzetno hrabra i imaju veliku volju i želju da se izliječe. Ali koliko god da je neko jak treba mu pružiti podršku i pomoć. Pored porodice i prijatelja koji su najveći oslonac, bitna je i podrška okoline i države. Zbog toga smo 15. februara na brdu Gorica organizovali manifestaciju pod nazivom „Pobijedili smo mi, pobijedićeš i ti,“ koja ima za cilj da pruži podršku djeci koja se trenutno liječe, podigne svijest i razbije predrasude,“ rekla je Lutovc. Predsjednica Udruženja roditelja djece oboljele od dječjeg kancera „Fenix Crna Gora,“ Dijana Stojanović istakla je da roditelji oboljele djece moraju da se suoče sa situacijom i da se bore, iako je ta borba dugotrajna, mučna i neizvjesna. Prema njenim riječima, na dva okrugla stola koje je udruženje „Fenix“ organizovalo prethodne godine postignut je dogovor između

ljekara iz Podgorice i Beograda da se dijagnostika sprovodi u Beogradu, a jedan dio liječenja u Podgorici, jer u Podgorici još uvijek ne postoji hematoonkološko odjeljenje. „Za kvalitetno liječenje potrebno je tehničko-tehnološki opremiti postojeće odjeljenje i prilagoditi ga potrebama djece koja se liječe od raka. Od uprave Dječje bolnice dobili smo obećanje da će se nakon centralne klimatizacije kompletne bolnice pristupiti renoviranju odjeljenja. Očekujemo brzo ispunjenje tog obećanja, jer je neophodno što prije obezbijediti kompletne uslove za liječenje,“ rekla je Stojanović. Predsjednica udruženja „Fenix Crna Gora“ istakla je da je glavni cilj udruženja pružanje svobuhvatne pomoći porodicama koje se sučavaju sa bolešću djeteta. „Udružujemo se i zajedno pronalazimo rješenje. Moramo da pomognemo drugim roditeljima koji se suoče sa bolešću svog djeteta da pobjede strah od nepoznatog, sadašnjosti i budućnosti. Moramo da podignemo glas djece i roditelja, da učestvojemo ravnopravno u liječenju svoje djece, da utičemo na radikalne promjene u društvu i zastupamo prava oboljele djece i porodica,“ kazala je Stojanović. Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru, Bendžamin Perks je ukazao na činjenicu da je rak najveći uzrok smrti u industrijskim zemljama i istakao da je obilježje zrelosti svakog društva mjera u kojoj se svima koji su pogođeni rakom u djetinjstu obezbijedi optimalna briga i podrška za prevenciju, njegu i oporavak. „Kao društvo, možemo da pomognemo i poboljšamo život djece oboljele ili izliječene od raka, kao i njihovih porodica, tako što ćemo im pružiti najbolju moguću medicinsku i psihosocijalnu zaštitu. Svako dijete oboljelo od raka zaslužuje najbolju moguću njegu, budući da je to osnovno ljudsko pravo. Zato je važno i dalje raditi na omogućavanju pristupa kvalitetnom

liječenju i zaštiti djece oboljele od raka, kao i dostupnim i kvalitetnim ljekovima,“ rekao je Perks. „U Crnoj Gori ima oko 150 000 djece mlađe od 16 godina, i u toj populaciji se godišnje dijagnostikuje od 15 do 20 novootkrivenih malignih neoplazmi. To potvrđuju i preliminarni rezultati Registra malignih neoplazmi, Instituta za javno zdravlje, koji su pokazali da je u 2013. godini od malignih neoplazmi oboljelo 18-oro djece uzrasta 0-14 godina. Ako se posmatra šira dobna kategorija, odnosno mladi do 20 godina starosti, u 2013. godini, od malignih neoplazmi oboljelo je ukupno 24-oro mladih,“ rakao je generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu prim. dr Mensud Grbović. Dr Grbović je istakao da su među malignim neoplazmama najčešće akutne leukemije, i da se trenutno u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne gore liječi četvoro djece sa malignim neoplazmama. „Ministarstvo zdravlja ima poseban senzibilitet kada su u pitanju djeca, a naročito prema djeci oboljeloj od najtežih bolesti i njihovim porodicama. U tom smislu se i kreira zdravstveni sistem, kako bi se djeci omogućila što kvalitetnija zdravstvena zaštita, pogotovo kada je u pitanju ovaj zdravstveni problem. Djeci oboljeloj od malignih neoplazmi omogućeno je liječenje

po savremenim evropskim protokolima. U Institutu za bolesti djece KCCG rade doktori koji mogu da liječe i prate djecu oboljelu od određenih malignih neoplazmi, a djeca sa najkompleksnijim zdravstvenim problemima, kojima se ne može pomoći u Crnoj Gori, upućuju se u zdravstvene centre regiona i šire,“ kazao je dr Grbović. Dr Grbović je podsjetio na Strategiju za hronične nezarazne bolesti koju je Ministarstvo zdravlja donjelo 2008. godina, i u kojoj je značajno mjesto posvećeno djeci oboljeloj od malignih neoplazmi. „Ministarstvo zdravlja stalno pokreće aktivnosti na prevenciji i promociji bolesti, i kroz Program zdravstvene zaštite obavezuje zdravstvene ustanove da kontinuirano rade preventivne preglede specifične za određenu populacionu grupu. U ovoj godini će se redovni preventivni pregledi u prvoj godini života, koje obavljaju izabrani pedijatri, dopuniti po sadržaju, kako bi djeca s određenim indikacijama, dva puta godišnje bila upućena i na dodatne preglede, koji do sada nijesu bili planirani, kao što je, na primjer, ultrazvuk stomaka, a u cilju ranog prepoznavanja nekih malignih neoplazmi,“ zaključio je dr Grbović. Sandra Kavarić

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Obolijevanje od malih boginja (morbila) u Crnoj Gori U Crnoj Gori je tokom posljednjih mjeseci 2014. godine registrovano 7 slučajeva obolijevanja od morbila, dok je u januaru i februaru 2015. godine registrovano još 6 laboratorijski potvrđenih slučajeva morbila, i 4 slučaja sumnje na morbile (u toku je njihovo ispitivanje). U 2015. godini, najveći broj oboljelih je registrovan u opštini Kotor (pet lica), opštini Podgorica (dva oboljela), dok je po jedno lice registrovano iz opština Herceg Novi i Nikšića, a jedno oboljelo lice je državljanin Republike Srpske. Od oboljelih su uglavnom dobijeni podaci da su se, ili inficirali tokom boravka u susjednoj BiH (najčešće u Republici Srpskoj) ili su tako inficirana lica prenijela infekciju na članove svojih porodica ili bliske poznanike. Među oboljelim su prisutna lica svih dobnih grupa, a registrovano je i nekoliko slučajeva među bebama. Obzirom da u susjednoj BIH vlada epidemija malih boginja, u kojoj je do sada registrovano preko 6000 oboljelih i da se epidemija prenijela u susjedne države Srbiju (do sada registrovano 185 oboljelih), Hrvatsku (do sada registrovano 60 oboljelih), u Crnoj Gori je u toku pojačan nadzor nad ovom bolešću. Kako obuhvat djece rođene tokom 2012. godine sa MMR vakcinom još nije dostigao zahtjevani minimum od 95% (trenutno iznosi 91,5%), a informacije sa terena govore da u pojedinim opštinama, naročito primorskog i srednjeg regiona, značajan broj djece

rođene 2013. godine još uvijek nije vakcinisan (precizni podaci o obuhvatu vakcinacijom za generaciju rođenih 2013. biće dostupni tokom maja mjeseca, kada je zakonom definisana obaveza izrade godišnjeg izvještaja), postoji povećan rizik za epidemijsko javljanje malih boginja, ali i rubele i epidemijskog parotitisa i u Crnoj Gori. Institut još jednom apeluje na roditelje da vakcinišu svoju djecu, kako bi se izbjeglo nepotrebno obolijevanje i mogućnost nastanka komplikacija koju nose navedene bolesti. Podsjećamo da se vakcinacija MMR vakcinom sprovodi kod djece u periodu od navršenih 12 mjeseci do 15 mjeseci, odnosno u starijem uzrastu ukoliko iz nekog razloga vakcinacija nije sprovedena u navedenom uzrastu. Druga doza MMR vakcine daje se pred upis u osnovnu školu. Jedna doze MMR vakcine štiti 85%-95% vakcinisanih lica, dok primljene dvije doze MMR vakcine štite 95%-99% vakcinisanih. Da bi se spriječilo epidemijsko javljanje bolesti protiv kojih se sprovodi vakcinacija, neophodno je da bude vakcinisano najmanje 95% populacije sa dvije doze vakcine. Saopštenje za javnost 19.02.2015.g.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

ANTIDIJABETICI - PRIMJENA I POTROŠNJA U CRNOJ GORI

Mr ph Olgica Knežević Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore Listu lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava Fonda (Službeni list Crne Gore br: 04/12 od 17.01.2012. godine) čine najsvrsishodniji lijekovi koji pokrivaju najveći broj patoloških stanja u našoj zemlji i obezbjeđuju kvalitetnu i savremenu farmakoterapiju osiguranim licima na svim nivoima zdravstvene zaštite. Lista ovih lijekova može se preuzeti na web site – u Fonda za zdravstveno osiguranje: www.fzocg.me. Na listi lijekova nalaze se savremeniji lijekovi, koji se koriste u tretmanu oboljelih od dijabetesa. Dostupni su: 1. Insulini i analozi insulina, koji su najznačajnija supstituciona terapija za liječenje dijabetesa, u komfornim pen oblicima čija aplikacija garantuje dobru regulaciju šećera, manji broj neželjenih efekata i komplikacija dijabetesa. Izabrani doktor propisuje insuline na recept, na osnovu izvještaja doktora subspecijaliste endokrinologije. 2. Oralni antidijabetici, lijekovi koji snižavaju glukozu u krvi. Izabrani doktor ima mogućnost da sam propiše osiguranicima ove lijekove na recept, na osnovu svojih dijagnostičkih procedura i procjena. Insulin je biološki lijek. Pod biloškim lijekovima smatraju se lijekovi čija je aktivna supstanca biološka supstanca koja se proizvodi ili izlučuje iz biološkog izvora, a čija se ukupna svojstva i kvalitet utvrđuju fizičko – hemijsko – biloškim ispitivanjem, zajedno sa odgovarajućim podacima o postupku proizvodnje i kontroli postupka proizvodnje (imunološki lijekovi, lijekovi iz humane krvi i plazme, lijekovi za napredne terapije i drugo).

Razlike između hemijskih i bioloških lijekova su sljedeće: HEMIJSKI LIJEKOVI

BIOLOŠKI LIJEKOVI

Mala molekulska masa

Veliki, kompleksni molekuli

Hemijska sinteza

Ćelijske kulture

Deﬁnisana struktura

Heterogena struktura

Nisu ili su malo osjetljivi u procesu proizvodnje

Jako osjetljivi na promjene u procesu proizvodnje

Relativno stabilni

Osjetljivi na toplotu, mehanički stres

Nisu ili su malo imunogeni

Imunogeni

BIOFARMACEUTICI PRVE I DRUGE GENERACIJE PRVA GENERACIJA: Jednostavni supstitucioni proteini Molekuli istovjetni endogenim proteinima. U ovim slučajevima rekombinantni humani molekuli zadržavaju ime endogenog proteina koje predstavlja internacionalno nezaštićeni naziv, na primjer insulin, interferoni a i b, faktori koagulacije... DRUGA GENERACIJA: Lijekovi dobijeni „proteinskim inženjeringom“ Veliki broj biofarmaceutika podvrgnut je inženjeringu,

u cilju poboljšanja njegovih terapijskih osobina. Tako, biofarmaceutici druge generacije imaju: izmijenjenu sekvencu aminokiselina (na primjer insulini druge generacije - analozi), izmijenjenu šećernu komponentu (u slučaju glikozilovanog proteina, na primjer epoetini), kovalentno vezane hemijske strukture, kao što je polietilen glikol (na primjer pegfilgrastim je pegilovani oblik filgrastima, pegilovani interferon a- 2a). Proteinski inženjering primjenjuje se u cilju promjene farmakokinetskog ili imunološkog profila proteina, kao i formiranja novih fuzionih (hibridnih) terapijskih proteina. TEHNOLOGIJA REKOMBINANTNE DNK Tehnologija rekombinantne DNK često se naziva i genetički inženjering ili molekularna biotehnologija. Definiše se kao ciljano isjecanje molekula DNK, spajanje isječenih fragmenata sa fragmentima DNK iz istog ili različitih izvora, ubacivanje takvog rekombinantnog molekula u ćeliju u kojoj će se on dalje, po potrebi, umnožavati i/ili kontrolisano eksprimirati.

4. nivo – hemijsko – terapijska podgrupa; 5. nivo – internacionalni – nezaštićeni naziv. A – alimentarni trakt i metabolizam A10 – antidijabetici; A10A – insulini i analozi; A10AB – insulini i analozi brzog dejstva; A10AB01 – humani insulini. POTROŠNJA INSULINA 2011.

2012.

2013.

65,647 sc

71,030 sc

75,417 sc

36 919 Rp

41 511 Rp

44 987 Rp

2,082,559.01 euro

2,278,190.18 euro

2,161,004.97 euro

NOVIJA ISTORIJA BILOŠKIH LIJEKOVA 1982 – Humani insulin dobijen rDNK tehnologijom odobren od strane FDA; 1985 – Odobren humani hormon rasta; 1986 – Registrovana vakcina za hepatitis B – prva rekombinantna vakcina; 1986 – Muromonab – ORTHOCLONE (anti- CD3), prvo mišje monoklonsko antitijelo odobreno za terapiju (sprečavanje akutnog odbacivanja transplantiranog bubrega); 1997 – Rituksimab – MABTHERA – prvo himerno M0At u terapiji kancera (non – Hodgkinovog limfoma); 1997 – Daclizumab – ZENAPAX – prvo humanizovano MoAt u terapiji sprečavanja odbacivanja transplantiranog bubrega; 2002 – Adalimumab – HUMIRA, prvo humano MoAt odobreno od FDA u terapiji Crohnove bolesti, reumatoidnog artritisa. A10

LIJEKOVI KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U DIJABETESU (ANTIDIJABETICI)

A10AB

INSULINI I ANALOZI BRZOG DEJSTVA

A10AC

INSULINI I ANALOZI SREDNJE DUGOG DEJSTVA

A10AD

INSULINI I ANALOZI SREDNJE DUGOG DEJSTVA U KOMBINACIJI SA INSULINIMA BRZOG DEJSTVA

A10AE

INSULINI A ANALOZI DUGOG DEJSTVA

Lijekovi sadržani u listi lijekova definisani su kroz: - Anatomsko – terapijsko – hemijsku klasifikaciju – ATC – kod lijeka; - Internacionalni – nezaštićeni naziv lijeka – INN; - Farmaceutski oblik; - Režim propisivanja i primjene lijeka; - Koncentraciju (dozu) lijeka. 1. nivo – glavna anatomska grupa; 2. nivo – glavna terapijska grupa; 3. nivo – terapijska podgrupa;

VRIJEDNOST SVIH LIJEKOVA IZDATIH NA Rp 14.497.509,26 euro

16.446.096,11 euro

18.839.256,56 euro

ORALNI ANTIDIJABETICI Oralni antidijabetici su hipoglikemijske supstance za oralnu primjenu. Indikacije: insulin nezavisni diabetes mellitus (tip II). Preporučuje se kombinovana terapija sa drugim oralnim antidijabeticima ili insulinom. Izabrani doktor ima mogućnost da sam propiše osiguranicima ove lijekove na recept, na osnovu svojih dijagnostičkih procedura i procjena. BIGVANIDINI Farmakohemijska grupa: ATC, kod: A10BA Indikacije: insulin nezavisni dijabetes (tip II), naročito kod gojaznih bolesnika. Preporučuje se kombinovana terapija sa drugim oralnim antidijabeticima ili insulinom. SULFONAMIDI (derivati sulfonilureje) Farmakoterapijska grupa: ATC, kod: A10BB Sulfonamidi stimulišu oslobađanje insulina iz beta ćelija pankreasa, a ovaj efekat se zasniva na povećanom odgovoru beta ćelija pankreasa na fiziološki stimulans glukoze. Ispoljavaju efekte i izvan pankreasa. Derivati sulfonilureje regulišu sekreciju insulina tako što zatvaraju ATP zavisni kalijumski kanal na membrani beta ćelija pankreasa. Zatvaranje kalijumskog kanala dovodi do depolarizacije beta ćelija, što rezultira otvaranjem kalcijumskih kanala i ulaskom kalcijuma u ćeliju – a to dovodi do oslobađanja insulina putem egzocitoze. Indikacije: insulin nezavisni dijabetes (tip II) – u kombinovanoj terapiji i u fazi insulinske zavisnosti.

POTROŠNJA ORALNIH ANTIDIJABETIKA 2011.

2012.

2013.

271 688 sc

294 129 sc

327 864 sc

143 142 Rp

155 643 Rp

176 268 Rp

311,063.95 euro

334,544.69 euro

404,916.21 euro

Za liječenje hroničnih vaskularnih komplikacija diabetesa Fond upućuje osiguranike u PZU Opštu bolnicu Meljine na tretman oksigenacijom, na predlog Konzilijuma za hiperbaričnu komoru Kliničkog centra Crne Gore. U hiperbaričnu komoru u 2013. godini upućeno je 1186 osiguranika od kojih je većina (815) imala komplikacije dijabetesa. Finansijski izdatak bio je 2,561,257.21 euro. Dio prevencije je i obezbjeđivanje medicinsko tehničkih pomagala kod šećerne bolesti u skladu sa Pravilnikom i Listom pomagala, kao što su aparat za mjerenje nivoa šećera u krvi, dijagnostičke trake i lancete za aparat. Osiguranicima Fonda do 18 godina, na osnovu predloga pedijatra – subspecijaliste endokrinologa KCCG, dijagnostičke trake i lancete za aparat propisuje izabrani doktor na recept, u količini od 100 komada za jedan mjesec. Finansijski izdatak iznosi 50,000.00 eura. U okviru Liste se nalazi i portabilna insulinska pumpa za trudnice kod kojih je utvrđena nezadovoljavajuća glikoregulacija. CILJEVI LIJEČENJA DIJABETESA Ciljevi liječenja dijabetesa su održavanje optimalne vrijednosti nivoa glukoze u krvi, čime se postiže i optimalna regulacija bolesti, potom ograničavanje neželjenih efekata terapije, održavanje kvaliteta života i zadržavanje opšteg osjećaja zdravlja, te sprečavanje ili odlaganje vaskularnih komplikacija dijabetesa. Za uspješno liječenje dijabetesa najvažniji su odgovarajuća dijeta, redovna fizička aktivnost i redovna kontrola glukoze u krvi i urinu. Antidijabetici nijesu dovoljni ako se pacijent ne pridržava higijensko – dijetetskog režima i ostalih savjeta ljekara. Izuzetno je važna i racionalna upotreba lijekova.

biti loš;

Racionalna upotreba lijekova NIJE: - Primjena lijekova niže cijene, ako će rezultat liječenja

- primjena skupih lijekova, ako rezultat liječenja nije značajno bolji od standardnih lijekova; - propisivanje terapije u količinama većim od mjesečnih potreba pacijenta. Racionalna upotreba lijekova JESTE: kada pacijenti dobijaju lijekove koji odgovaraju njihovim kliničkim potrebama, u dozama koje su za njih odgovarajuće, u odgovarajućem trajanju i po najnižoj cijeni za pacijenta i društvo u kome živi. Dakle, za racionalnu upotrebu lijekova važno je: - Odgovarajući pacijent; - odgovarajuća indikacija; - odgovarajući lijek; - odgovarajući oblik, doza, vremenski interval liječenja; - adekvatno informisanje pacijenta; - adekvatna evaluacija terapije; - najniža cijena odgovarajućeg lijeka. Važne poruke o borbi sa dijabetesom su sljedeće: - Dijabetes je u dramatičnom porastu u cijelom svijetu! - On snažno pogađa ugrožene osobe, naročito u zemljama u razvoju; - Predstavlja opterećenje za ekonomiju u cijelom svijetu; - Dijabetes je tihi ubica! Ali, dijabetes se može kontrolisati i, u mnogo slučajeva, prevenirati.

U hotelu „Ramada“ održan stručni simpozijum

NISKOMOLEKULARNI HEPARINI U KLINIČKOJ PRAKSI U organizaciji kompanije „Sanofi-Aventis dsd“ u utorak 24. februara, u hotelu „Ramada“ Podgorica, održan je stručni simpozijum na temu: „Niskomolekularni heparini u kliničkoj praksi.“ Stručna predavanja na simpozijumu održali su: prof. dr Ljilja Musić - specijalista kardiolog, mr sci. Dr Nebojša Bulatović - specijalista kardiolog, prof. dr Snežana Crnogorac - specijalista ginekologije i akušerstva, prim dr Zoran Jovančević - specijalista anesteziologije i prim dr Veliša Aligrudić - specijalista ortopedije. Dr Ljilja Musić održala je predavanje na temu; „Niskomolekularni heparini u Akutnom koronarnom sindromu.“ Ona je podsjetila da 12 miliona ljudi godišnje umre od kardiovaskularnih bolesti, od čega 80 posto u nisko i srednje razvijenim zemljama. Ono što je još veći problem, istakla je dr Musić, je činjenica da je 40 posto preminulih mlađe od 60 godina. „Od svih kardiovaskularnih bolesti 44 posto pripada ishemičnoj bolesti srca. Projekcija Svjetske zdravstvene organizacije za 2030. godinu predviđa da će ishemijska bolest srca, kao vodeći izvor smrti, biti na drugom mjestu. Akutni koronarni sindrom, koji se skoro svakodnevno srijeće u kliničkoj praksi, ima tri entiteta: infark miokarda sa ST elevacijom, nestabilna angina pektoris i, takozvani, akutni infark miokarda bez ST elevacije. U suštini, radi se o patoanatomskom supstratu, rupturi masne pločice, koja u prvom redu privlači trombocite, a zatim i fibrin. U zavisnosti od toga koliki je stepen njihove agregacije, odnosno koagulacije, i nagomilanog fibrina, krvni sud je ili djelimično ili potpuno zatvoren. Djelimično zatvoreni krvni sud daje nestabilnu anginu ili akutni infark miokarda bez ST elevacije, a potpuno zatvoreni krvni sud daje opozivni akutni infark miokarda,“ rekla je dr Musić. „Kako postupiti sa pacijentom koji ima akutni bol u grudima? U izboru mogućnosti imamo dvije vrste troponina, visokosenzitivni troponini koji će raditi diskriminaciju za tri

sata, u smislu kliničke slike ishemične bolesti srca, i klasični troponini I i PE koji će raditi tu diskriminaciju za sat vremena. Ako su troponini inicijalno negativni i pored akutnog bola u grudima, i nakon tri i šest sati ponavljanja, ti pacijenti sigurno zaslužuju dalju obradu, ali ne u pravcu ishemijske bolesti srca. Međutim, ako su pozitivni ili imaju trend porasta, ti pacijenti zaslužuju invazivan tretman,“ kazala je dr Musić. „GRACE registar pokazuje da je intrahospitalni mortalitet za pacijente sa infarktom sa ST elevacijom, bez ST elevacije i sa nestabilom anginom najveći kod pacijenata koji su imali potpuno zatvoreni krvni sud. Međutim, nakon šest mjeseci došlo je praktično do izjednačavanja mortaliteta pacijenata sa zatvorenim ili djelimično otvorenim krvnim sudom, ako se nije intervelisalo, a smrtnost tih pacijenata je između pet i šest posto,“ istakla je dr Mijović. „U liječenju pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom prvi lijek izbora je niskomolekularni heparin. Na nivou trombocita prvo djeluje antiagregaciona terapija koja inhibira skupljanje trombocita i nastanak tromba. Na nivou prevođenja protrombina u trombin djeluju niskomolekularni heparin i nefrakcionirani heparin. I jedan i drugi zahtjevaju antitrombin, da preko njega blokiraju faktor Xa koji će dalje blokirati prevođenje protrombina u trombin. Niskomolekularni heparin je produkat nefrakcioniranog heparina koji se dobija iz crijevne sluznice svinje. Osnovni mehanizam dejstva niskomolekularnog heparina je da indirektno inhibira faktor Xa. Niskomolekularni heparin nije inferioran u prevenciji neželjenih događaja tipa kardiovaskularne smrti, akutnog reinfarkta mikarda i nestabilne angine, u odnosu na nefrakcionirani heparin, nema veću ućestalost majo krvarenja u odnosu na nefrakcionirani heparin, ali su minor krvarenja češće,“ rekla je dr Mijović. Dr Nebojša Bulatović je govorio o „Antikoagulantnoj terapiji infarkta miokarda-najnovije smjernice i naša iskustva.“ Dr Bulatović je rekao da o infarktu miokarda govorimo onda kada se dešava smrt miocita usljed prolongirane ishemije miokarde. „Nije samo infark miokarda taj koji će dovesti do porasta troponina. Izražena anemija, respiratorna insuficijencija, hipertenzija, koronarni spazam, bubrežna insuficijencija i mnoga druga

upalna oboljenja mogu dovesti do porasta troponina, a da se ne radi o infarktu miokarda. Prilikom postavljanja dijagnoze infarkta miokarda treba misliti i na stanja koja mogu da daju lažno pozitivan i lažno negativan nalaz. Imidžing metode su te koje omogućavaju lakše uspostavljanje dijagnoze, a i pojava gubitka slojevite regionalne kontraktilnosti može upućivati na dijagnozu,“ rekao je dr Bulatović „Do 2004. godine niskomolekularni heparini nisu se davali kod infarkta miokardi sa ST elevacijom. Jako velika studija koja je obuhvatila 48 zemalja i 674 bolnice pokazala je da niskomolekularni heparin za 17 posto smanjuje relativni rizik, a benefit niskomolekularnog heparina je bio prisutan tokom svih 30 dana praćenja pacijenata nakon nastanka STEMI infarkta. Studija je pokazala da na svakih 1000 pacijenata 6 pacijenata manje umre, a 4 pacijenta više imaju krvarenje, s tim da kod tih pacijenata nema porasta u intrakardinalnoj hemoragiji. Ova studija je, takođe, pokazala veliki benefit kod STEMI infarkta. Ona je prouzrokovala da se niskomolekularni heparini nađu u mnogim preporukama za liječenje STEMI infarkta još od 2005. godine,“ kazao je dr Bulatović. „Još i ranije je postojala je dilema koje pacijente i kada podvrgnuti farmakološkoj trombolizi, a koje PCI proceduri. Farmakološka tromboliza je široko dostupna, lakše se daje, manje je efektivna i sa većim rizikom od krvarenja, dok je PCI procedura ograničena zbog sredstava, efektivnija je i ima manji rizik od krvarenja. Od jula 2014. godine se i kod nas radi primarni PCI, u roku od dva sata od nastanka infarka. Ukoliko nije moguće da pacijent stigne do bolnice u roku od dva sata daje se tromboliza. Ukoliko je tromboliza uspješna, u roku od 24 časa radi se angiografija. Ukoliko se radi o propaloj trombolizi, pacijent se dovodi u Klinički centar Crne Gore i radi se PCI,“ pojasnio je dr Bulatović. „Niskomolekularni heparini u trudnoći i puerperijumu,“ tema je predavanja koje je održala dr Snežane Crnogorac. Dr Crnogorac je u svom predavanju dala osnovne preporuke kada, kako i koliko upotrebljavati tromboprofilaksu kod trudnica i pacijentkinja koje su se porodile. „Čak 20 posto smrti koje su vezane za trudnoću su odgovor na tromboembolijsku bolest, odnosno tromboembolijska

bolest je kriva za svaku petu smrt kod trudnoće. Četiri do deset trudnica u Crnoj Gori razvije neku tromboembolijsku bolest, što ima velike reperkusije. Dvije trećine bolesti u vezi su sa dubokom venskom trombozom, a samo jedna trećina sa plućnom embolijom,“ rakla je dr Crnogorac. „Duboka venska tromboza je jednako raspoređena kroz sve trimestre trudnoće, tako da, ako odredimo da pacijentkinja spada u rizik davanja profilakse niskomolekularnim heparinima, onda ih treba dati što prije, jer se do 15 nedjelje trudnoće skoro 50 posto događaja duboke venske tromboze desi. Plućna embolija se javlja nakon porođaja, i strogo je povezana sa carskim rezom. Najmanji rizik dešavanja tromboembolijske bolesti je nakon vaginalnog porođaja, nešto više nakon carskog reza, a hitan carski rez nosi najveći rizik za javljanje plućne embolije,“ kazala je dr Crnogorac. „Individualno određivanje rizika u prvom trimestru najbolji je pokazatelj kojim trudnicama dati tromboprofilaksu. Ovu procjenu treba ponoviti ukoliko se trudnica hospitalizuje zbog bilo kog događaja, ili ukoliko razvije neke sitnije ili krupnije simptome tromboembolijske bolesti. Gojaznost i starost trudnice preko 35 godina faktori su obolijevanja od tromboembolijske bolesti, koji se najčešće srijeću,“ pojasnila je dr Crnogorac. „Sve trudnice možemo podijeliti u pet grupa, i na osnovu toga odrediti kada i koliko dugo davati profilaksu. U prvu grupu spadaju trudnice koje su imale neku tromboemboljsku bolest, a nije im dokazano postojanje trombofilije. Druga grupa su trudnice koje su imale prethodnu tromboembolijsku bolest, a imaju trombofiliju. Nasledna trombofilija bez prethodnih ataka tromboembolijske bolesti je treća grupa. Stečena trombofilija i antifosfolipidni sindrom čini četvrtu grupu. Peta grupa su trudnice koje nemaju vensku tromboembolijsku bolest u mediciinskoj istoriji i nemaju trombofiliju. Tromboprofilaksu treba dati kod neprovocirane ili estrogenom povezane duboke venske tromboze. Ono što značajno povećava relativni rizik su udružene venske trombofilije, bilo da je jedna homozigot, a druga heterozigot, ili imamo dvije ili tri u heterozigotu,“ rekla je dr Crnogorac. „Niskomolekularni heparini ne prelaze placentu i predstavljaju siguran ishod za plod. Nema kongenutalnih malformacija, a maternalne komplikacije su iste kao i u svim drugim slučajevima. Nije dokazano da dovode do pada trombocita, ali ipak postoji mala mogućnost razvoja trombocitopenije,“ rekla je dr Crnogorac o sigurnosti davanja niskomolekularnih heparina u trudnoći. Dr Zoran Jovančević je održao predavanje na temu: „Duboka venska tromboza i tromboprofilaksa u u hirurškim stanjima.“ „Duboka venska tromboza je formiranje ugrušaka u sistemu dubokih vena. Najčešče potiče od venskih sudova na listu noge, i širi se, vrlo često, na proksimalnu vensku trombozu, odnosno na krvne sudove koji od koljena idu ka ligamentu.

Venski tromb izazove 300 000 smrti godišnje. Hiperkoagulabilnost je faktor nastanka venske tromboze i tromboembolijske bolesti“, rekao je dr Jovančević. „Rizik od tromba embolije i duboke venske tromboze bez upotrebe profilakse je jako velik. Taj rizik ostaje i nakon otpusta iz bolnice, tako da sa sprovođenjem profilakse treba nastaviti najmanje 14 dana nakon izlaska iz bolnice,“ kazao je dr Jovančević. Kao prednost niskomolekularnih heparina dr Jovančević je naveo odnos prosječnih molekulskih masa koji je mnogo niži nego kod klasičnog heparina, i kreće se od 3 500-4 500 daltona. Odnos anti Xa i anti IIa faktora koagulacije je u najboljem odnosu, 4:1, kod niskomolekularnih heparina, dodao je dr Jovančević. „Niskomolekularni heparini djeluju brzo, postiži i održavaju niske vrijednosti anti Xa faktora koagulacije. Dva do četiri sata nakon davanja niskomolekularni heparini postižu svoj maksimum dejstva. Niskomolekularni heparina se ne smiju davati kod akutnog krvarenja i skorašnje intraokularne ili intrakranijalne hirurgija. Dvanest sati nakon spinalne ili epiduralne anestezije se takođe ne smije davati niskomolekularni heparin. Niskomolekularni heparini se daje u kožni nabor podignut između dva prsta i pod uglom od 90 stepeni. Lak je za upotrebu jer je spakovan u špriceve od 20, 40, 60 i 80 mg,“ rekao je dr Jovančević. „Hirurški pacijenti koji nijesu dobili profilaksu u visokom su stepenu rizika od duboke venske tromboze,“ dodao je dr Jovančević. Dr Veliša Aligrudić je na simpozijumu održao predavanje na temu: „Tromboprofilaksa poslije operacije kuka.“ „Tromboembolijska profilaksa se daje kod velikih hirururških intervencija, kao što su: totalna zamjena kuka, totalna zamjena koljena i rizični acijenti zbog genske tromboze. Bez profilakse duboka venska tromboza se ljavlja u 40 do 60 procenata u prvih 7 do 14 dana nakon hirurgije. Kontinuiranim davanjem tromboembolijske profilakse duboka venska tromboza se kod pacijenata u prva tri mjeseca kreće od 1.3 do 10 procenta. To je značajno smanjenje u odnosu na nekorišćenje profilakse. Profilaksa smanjuje rizik od duboke venske tromboze i najtežih komplikacija plućne embolije. Glavni limitirajući faktor je dodavanje niskomolekularnog hiparina. Kod prolongiranog davanja niskomolekularnoh hiparina u odnosu na standardno davanje, duboka venska tromboza smanjena je za 62 procenta, a plućna embolija 87 procenata. Tromboembolijska profilaksa u ortopedskoj hirurgiji daje se od 28 do 35 dana nakon operacije,“ rekao je dr Aligrudić. Stručni simpozijum je akreditovan od strane Ljekarske komore Crne Gore. Sandra Kavarić

ADIPONEKTIN novi marker metaboličkog sindroma

Mr sci Vesna Radonjić, specijalista medicinske biohemije Opšta bolnica Kotor Masno tkivo, visokoaktivno metaboličko i endokrino tkivo sekretuje brojne peptide koji djeluju na lokalnom i sistemskom nivou. Izgrađeno je od adipocita (luče adipokine - bioaktivne peptide) i matriksa (luči citohine). Adipokini utiču na :apetit, energetski bilans, imunitet, osjetljivost na insulin, angiogemezu, krvni pritisak, metabolizam masti, homeostazu glukoze i dr. Smatra se da su adipokini i stanje niskog stepena inflamacije, potencijalna veza između gojaznosti, metaboličkog sindroma, insulinske rezistencije i kardiovaskularnih oboljenja. Kao najvažniji adipokini navode se leptin i adiponektin. Oni ostvaruju potpuno suprotne efekte u organizmu. Dok nivoi leptina su u pozitivnoj korelaciji sa gojaznošću i nivoom masnoće i glukoze u organizmu, adiponektin je u obrnutoj vezi. Kod gojaznih osoba zabilježeni su višak leptina i rezistencija na insulin, jer leptin dijeli zajedničke interćelijske puteve sa insulinom na periferiji i centralnom nervnom sistemu, a samim tim doprinosi razvoju dijabetesa. Koncentracije adiponektina su u negativnoj korelaciji sa glukozom, insulinom, trigliceridima, CRP-om, masnim sadržajem jetre i indeksom mase tijela. Pozitivna korelacija je sa nivoom HDL-holesterola i pokazuje povišenje vrijednosti kod osoba koje su smanjile tjelesnu težinu, povećava osjetljivost jetre na insulinom stimulisano odstranjivanje glukoze.

Adiponektin se razmatra kao jedan od budućih moćnih ljekova u terapiji gojaznosti. Adiponektin je prisutan u cirkulaciji u koncentraciji od 0,01% u odnosu na ostale proteine plazme. DNK koja kodira adiponektin otkrinena je 1995. godine i nalazi se na 3q27-om hromozomu. Humani adiponektin je 244-aminokiselinski protein koji proizvodi apM1 cDNA (masno tkivo najviše obiluje ovim transkriptom). Otkriveni su (objavljeno jun 2006.g.) i receptori za adiponektin: adipoR1 i adipoR2. Ovi receptori sadrže sedam transmembranskih domena, ali se ne dovode u kombinaciju sa G-proteinom. Adiponektin se sastoji od 4 strukturno različita domena: amino-terminalna signalna sekvenca, varijabilni region, kolagenu sličan domen i karboksi terminalni loptasti domen. Na osnovu primarne aminokisjelinske sekvence i njenih pojedinačnih domena on je najsličniji sa C1q članom komplement zavisne familije proteina, međutim snimanjem x-zracima loptastog domena utvrđena je homologija sa TNF-α činiocem, čime se objašnjava njegova uloga u inglamaciji, imunom sistemu i aterosklerozi. Sinteza i sekrecija adiponektina regulisana je sa nekoliko mehanizama. Insulin, IGF-1, hipoglikemijski ljekovi stimulišu gen za adiponektin koji kodira i sekretuje od strane adipocita adiponektin. Aktivacija se prenosi preko PPAR superfamilije nuklearnih receptora u jedru adipocita. Adiponektin prolazi

kroz postranslacione faze sazrijevanja: hidroksilaciju, glikolizaciju, sijenizaciju, te tako dobijamo 8 izoformi adiponektina. Sintezu adiponektina inhibiraju kortikosteroidi, TNF-α i adrenergički stimulansi. Malo se zna o degradaciji adiponektina u plazmi. Predpostavlja se da je bubreg uključen u ovaj proces, jer je adiponektin povišen kod smanjene funkcije bubrega. Adiponektin oponaša insulin u nekim metaboličkim procesima. Povećava oksidaciju masnih kisjelina, odlaganje glukoze u skeletne mišiće, kao i smanjenje glukoneogeneze u jetri. Smanjenjem masnih kisjelina smanjuje se i sinteza novih molekula triglicerida. U vaskularnom endotelu adiponektin se akumulira i smanjuje adheziju monocita na endotel i okupaciju pjenastih ćelija. Inhibira i migraciju i proliferaciju makrofaga na transformisane ćelije u endotelu, te pozitivno modifikuje inflamatorni proces u oštećenom zidu. Adiponektin je niži kod muškaraca nego kod žena i kod pacijenata sa hipertenzijom ili tip II dijabetesom, sa godinama živoda i koncentracije adiponektina opadaju. Malo se zna o povezanosti sa dijabetesom tip I, kojeg ne karakteriše insulinska rezistencija, ali su ispitivanja pokazala da utiče na promet kalcijuma u endotelnoj ćeliji tako što povišene vrijednosti smanjuju kalcifikaciju endotelne ćelije, a time i njeno oštećenje. Od posebnog je značaja da niski nivoi adiponektina u serumu nagovještavaju dijabetes tip II, nezavisno od drugih faktora rizika. Istraživanju su takođe pokazala da manji nivo adiponek-

tina imaju gojazne osobe, sa povišenom insulinskom rezistencijom, bez dijabetesa, sa dislipidemijom i sa drugim kliničkim i biohemijskim parametrima, koji su proaterogeni. Obzirom na povezanost adiponektina i gojaznosti i drugih kardiovaskularnih riziko faktora, adiponektin predstavlja vezu između masnog tkiva i vaskularnih događaja i ima važnu ulogu u razvoju ateroskleroze. Istraživanja su pokazala da je značajno niži kod pacijenata sa poodmaklim CAD-om u odnosu na mlađu grupaciju i BMI kontrolisane grupe. Međutim, nije poznato da li niski adiponektin prediktivni nezavisni riziko faktor za razvoj ateroskleroze i CAD-a, ali je sigurno da visoki nivoi adiponektina su povezani sa smanjim rizikom od infarkta miokarda. Sve u svemu, adiponektin ima potencijal da postane relevantni klinički parametar koji će se rutinski mjeriti kod lica sa rizikom za dijabetes tip II, aterosklerozu i metabolički sindrom. SKRAĆENICE: CRP- protein akutne faze HDL holesterol- lipoprotein visoke gustine DNK- dezoksiribonukleinska kiselina TNF- faktor nekroze tumora IGF- insulinu sličan činioc rasta CAD- kardiovaskularna oboljenja BMI- indeks tjelesne mase.

DENTALNI IMPLANTATI KAO SAVREMENO RJEŠENJE Dr Branko Rašović, spec. oralne hirurgije, ordinacija „Apolonia“, Podgorica Rehabilitacija vilica i danas je među osnovnim izazovima stomatološke prakse, s obzirom na rasprostranjenost problema krezubosti i bezubosti. Zahtjevi pacijenata sve su kompleksniji, i u funkcionalnom i u estetskom smislu. Savremena stomatologija nudi dentalne implante, namjenski oblikovane nadoknade izrađene od biokompatibilnih materijala, čija je osnovna namjena rehabilitacija krezubih i bezubih vilica. Oni predstavljaju osnovu za protetske radove: krunice, mostove i mobilne proteze. Indikacije su nedostatak jednog zuba, nedostatak više zuba i bezube vilice (izrada fiksnog protetskog rada ili fiksiranje mobilne proteze), a kontraindikacije mogu biti opšte (generalizovana osteoporoza, reumatske bolesti, određeni poremećaji metabolizma, pacijenti na radioterapiji), lokalne (loše higijenske navike, bruksizam, loši međuvilični odnosi, lokalne infekcije) i uslovne (nerealna očekivaja pacijenta). Implantati se dijele na transdentalne, endoosealne, subperiostalne i intramukozne. Endoesealni implanti ugrađuju se u koštano tkivo vilica i koriste se u 95 odsto slučajeva.

MINI IMPLANTATI

Izrađeni su većinom od titanijuma i njegovih legura (Titanijum – Aluminijum - Vanadijum). Osobine titanijuma su

Ilustracije pokazuju od čega se implant sastoji

da je male teĹžine, biokompatibilan, otporan na koroziju, Ä?vrst i pristupaÄ?an, pri Ä?emu se biokompatibilnost navodi kao imperativ.

protezna ploÄ?a, hrana, derbis, plak, pokretljivost (govor, funkcija), gubitak zuba oslonca.

OSEOINTEGRACIJA Oseointegracija je primarno definisana kao direktna strukturna i funkcionalna veza izmeÄ&#x2018;u Ĺžive kosti i optereÄ&#x2021;enog implantata. Danas se implant smatra osteointegrisanim kada ne postoji kretanje izmeÄ&#x2018;u implanta i dijela kosti u koju je ugraÄ&#x2018;en. To u praksi predstavlja mehanizam sidrenja gdje se avitalne komponente pouzdano i predvidivo inkorporiraju u Ĺživu kost i mogu da opstanu u uslovima normalnog optereÄ&#x2021;enja.

PREDNOSTI UGRADNJE IMPLANATA

NEDOSTACI UOBIÄ&#x152;AJENIH â&#x20AC;&#x201C; KLASIÄ&#x152;NIH PROTETSKIH RJEĹ ENJA Kao nedostaci klasiÄ?nih protetskih rjeĹĄenja mogu se navesti rizik od karijesa i endodontskog problema zuba nosaÄ?a, retencija plaka u predjelu meÄ&#x2018;uÄ?lanova mosta â&#x20AC;&#x201C; oboljenje periodoncijuma, oĹĄteÄ&#x2021;enje zdravih zuba, fraktura (porcelana, zuba), loĹĄ estetski uÄ?inak, to ĹĄto se ne odrĹžava volumen kosti, obimna

Kao prednost ugradnje implanata navodi se prije svega to ĹĄto se susjedni zubi ne bruse, potom odrĹžavanje volumena kosti, poboljĹĄanje funkcije i psiholoĹĄki napredak.

/2$).!#)*! :! /0Ă&#x2020;45 34/-!4/,/')*5 ) /2!,.5 ()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omoguÄ&#x2021;ava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t 03"-/" )*363(*+" * *.1-"/50-0(*+" t &45&54," 450."50-0(*+" t .0#*-/" * '*,4/" 1305&5*," t 0350%0/$*+" t ,0/;&37"5*7/" 450."50-0(*+" t 1"30%0/50-0(*+" t %+&Ć&#x17D;*+" 450."50-0(*+" t %*(*5"-/" 3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se: t Ubrzava zarastanje tkiva t Smanjuje moguÄ&#x2021;nost infekcije i bola t OnemoguÄ&#x2021;ava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICA s .JEGOĂ?EVA s 4EL % MAIL ORD APOLONIA T COM ME

Digitalni rentgen aparat

Intervju: Ivana Čanović, operska pjevačica

AMBASADORKA CRNOGORSKE OPERE

Fotograf Miloš Zvicer

Raskošan talenat, ljepota i mladost krase Ivanu Čanović, jednu od najpoznatijih crnogorskih operskih pjevačica. Iz ove mlade dame izlazi glas vrijedan divljenja, čiju su ljepotu prepoznali poštovaoci opere ne samo u Crnoj Gori, več i širom svijeta. Veoma rano zakoračila je na velike evropske scene i pridobila simpatije publike, što joj je dalo podstrek da se i dalje muzički usavršava i napreduje. Kao mala porodici, rodbini i prijateljima priređivala je „muzičke spektakle“, već tada aludirajući na svoj životni poziv. Nedavno sam gledala porodične video kasete, i uvjerila se da sam sa dvije godine održavala male koncerte u kući. Kada bi neko došao da nas posjeti, sačekala bih da gosti sjednu, a onda bih uzela mikrofon u ruke i zapjevala. Roditelji su podržavali moje želje i snove, tako da sam već sa četiri godine bila član Umjetničkog kluba „Zahumlje“, u kome sam pjevala kao solista i razvijala talenat za glumu i ples. Nakon godinu dana provedenih u „Zahumlju“ upisala sam Osnovnu muzičku školu, i tako počela da sviram klavir. Nakon završetka Osnovne škole poželjela sam da upišem Gimnaziju, ali sam se u posljednjem trenutku predomislila i odlučila za muziku. Direktor Muzičke škole „Vasa Pavić,“ profesor Ilija Dapčević, pomogao mi je da se odlučim za smjer solo pjevanje. Pri samom kraju Srednje škole, čuo me je muzički agent iz Berlina. Tada sam potpisala svoj prvi ugovor, i sa nepunih 17 godina zapjevala na evropskoj operskoj sceni. Tog trenutka sam shvatila da je opera moj zivot. Brojni nastupi širom svijeta samo su još više oblikovali njen talenat i umjetnički izraz, pomažući joj da stekne samopouzdanje na sceni i izvan nje.

Moja profesorica solo pjevanja Marina Cuca podržala je ideju stručnjaka iz Berlina da treba da se školujem na konzervatorijumu „Santa Cecilia“ u Rimu. Tako je konzervatorijum postao i moj agent. Predstavljala sam ga širom Evrope i svijeta. Osnova u ovom poslu je biti muzički obrazovan, imati besprekornu tehniku, i naravno talenat. Međutim, to samo po sebi nije dovoljno. Sasvim je tačno kada kažu da se na sceni uči. Scena omogućava direktan odnos sa publikom, trenira koncentraciju i preciznost i uči nas da, kroz muziku, prenesemo emocije publici. Nastupala sam u Nacionalni teatru u Lisabonu, na ljetnjem festivali na Azurnoj obali, u teatru u Pekingu, a u Beču i Rimu sam imala dvije velike operske uloge, Antiope i Suzanu. Ipak, najveću emociju doživjela sam na koncertu koji sam održala u Crnogorskom narodnom pozorištu. U operskom i solo pjevanju podjednako je dobra, mada ipak, Ivana malo više uživa na operskoj sceni. Moja najveća satisfakcija je biti na operskoj sceni. Ako je uloga u potpunosti muzički i tehnički spremna, počinju probe sa kolegama i režiserom. Tada je sva koncentracija usmjerena na glumu i pokrete. Muzika je povezana sa pokretima, i obrnuto. Opera mi pruža mogućnost da se sasvim saživim sa ulogom i publici prenesem mnogo više osjećanja nego na koncertima. Mlade godine joj ne dozvoljavaju da se još uvijek prihvati zahtjevnijih operskih uloga, tako da njeno vrijeme u ovom muzičkom žanru tek dolazi. Zbog mojih godina još uvijek ne mogu da pjevam uloge koje su za moj glas (puni lirski sopran). Tijelo mora biti dovoljno

Fotograf Sandro Manicone

Fotograf Claudio Hiller

spremno a ja, kao profesionalac, moram biti veoma iskusna da bih pjevala Mimi („Boem“ od Pučinija), Tosku („Toska“ takođe od Pučinija) ili Violetu („Traviata“ od Verdija). Za sada, repertoar na kome radim je takozvana „zdrava“ ili muzika za lagani glas, a to su Mocartove opere i belcanto (Doniceti, Belini i Rosini). Renomirani muzičari konzervatorijuma „Santa Cecilia,“ među kojima je i Ivana, održali su koncert u Panami. Bila sam veoma počastvovana kada sam dobila poziv od direktora konzervatorijuma „Santa Cecilia“ da baš ja, Crnogorka, predstavljam italijanske kulturne institucije u Panami. Imala sam veoma težak zadatak jer je od koncerta na kome smo nastupili kolega Aleandro Mariani i ja, zavisilo potpisivanje ugovora za kulturnu razmjenu izmedju Paname i Italije. Publika je aplauzima, stojećim ovacijama i komentarima nakom koncerta pokazala da je nastup bio uspješan. Ugovor je potpisan odmah nakon koncerta. Na poziv ambasadora Italije odazvao se i naš počasni konzul u Panami, g-din Dragan Burić, koji mi je, zajedno sa svojom suprugom, pružio podršku na ovom važnom koncertu. Sada spremamo program za proljeće, tako da ću opet imati kontakt sa publikom u Panami. Za svoju dušu Ivana, osim klasićne muzike, voli da čuje i nešto drugo. Volim da slušam kvalitetnu muziku, nezavisno od žanra. Osim opere i simfonijske muzike, rado slušam Lauru Pauzini, Bon Džovija i mnoge druge izvođače. Svoje slobodno vrijeme Ivana voli da provede sa porodicom i prijateljima, ali i u raznim aktivnostima koje je opuštaju i raduju. Zahvaljujući poslu kojim se bavim, mnogo putujem i veoma sam srećna zbog toga. Fascinirana sam raznoraznim mjestima, ljudima i kulturama. Kada imam par dana odmora,

rado ih provedem u Crnoj Gori sa porodicom. Često idem na plivanje, vježbam jogu, a s vremena na vrijeme se učlanim i u neki sportski klub. Volim da čitam knjige, i dosta čitam na italijanskom. Pozitivnu energiju i ljubav crpi iz porodice koja je podržava i bodri u svemu što radi. Porodica mi pomaže da ostvarim svoje ciljeve. Zaista sam srećna što imam takve ljude oko sebe. Veoma smo povezani, iako trenutno nas šestroro živi u četiri različita grada i tri države. Uvijek nađemo vremena da se okupimo. Roditelji, sestre i brat su mi uvijek na prvom mjestu. Mislim da je majka ta koja među nama najviše širi pozitivnu energiju. Zdrava ishrana, fizička aktivnost i dobra kondicija neophodni su za posao kojim se bavi. Operski pjevači, kao i sportisti moraju da njeguju zdrav način života i ishrane. Veoma je važno spavati osam sati dnevno i unositi dovoljno vitamina, kako nam imunitet u ovim zimskim danima ne bi opao, a raznorazni virusi nas zaobišli. Pijem od tri do četiri litra vode na dan, a konzumiram i čajeve od svježeg đumbira i limuna. Pokušavam da budem fizički aktivna. Ako ne odem u teretanu, trudim se da pješačim što više. Optimizam kojim Ivana zrači ogleda se i u njenoj poruci čitaocima „Medical“-a. Čitaosima, a i svim ljudima bih poručila da je najvažnije da učine sebe, kao i ljude oko sebe, srećnim i da nikada ne zaborave na prave životne vrijednosti. Razmišljajte pozitivno i pokušajte da savladate svakodnevne probleme. I, naravno, čuvajte zdravlje jer ono je najvažnije. Sandra Kavarić

SUDSKA

PSIHIJATRIJA Dr sci. Deva Regoli U novembru ove godine, u izdanju izdavačke kuće “Pegaz”, štampan je univerzitetski udžbenik SUDSKA PSIHIJATRIJA, autora prof. dr Stanka Milića. Knjiga predstavlja treće dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Odlukom nastavno- naučnog vijeća Medicinskog fakulteta, u Podgorici, 2002. godine, knjiga je odobrena kao udžbenik. Dr Milić, kao doajen sudske prsihijatrije i vještak – član Udruženja sudskih vještaka Crne Gore, u knjizi je sublimirao svoje višegodinje, bogato praktično iskustvo i znanja stečena u zemlji i inostranstvu, a posebno kroz teorijski i praktičan rad na univerzitetskim jedinicma u Herceg Novom i Podgorici. Značajno je što je autor u udžbeniku, osim duševnih bolesti naveo i sindrome sa kojima se vještaci susrijeću u svakodnevoj praksi. Autor je, prateći i objašnjavajući pravne propise koji se odnose na ovu oblast, u cilju boljeg razumijevanja forenzičkih aspekata psihitarije, dao doprinos boljem razmijevanju vještaka psihjatra u odnosu na položaj i zadatke koji mu se postavljaju u svrhu vještačenja. Knjiga je struktuirana u osam poglavlja uz indeks i literaturu sa preko 330 jedinica. Prvo poglavlje se odnosi na značaj i perspektive forenzičke psihijatrije. Autor objašnjava pojmove, razvitak, zadatke, interdisciplinarnost po pitanju edukacije u forenzičkoj psihijatriji. Autor s pravom konstatuje da se savremena forenzička psihijatrija, sa aspketa sadržaja prepliće sa pravom. Forenzicka psihitartija predstavalja susbspecijalnost u kojoj je naučno i klinčko isksustvo primijenjeno u pravnom sadržaju. Psihijatrijsko vještačenje u sudskom postupku je predmet drugog poglavlja, u kojem se obrađuju sadržaji odnosa prava i psihijatrije, definicija krivičnog djela, društvena abnormalnost i odbrana na sudu prema anglosaksonskom pravu, društvene poremećenosti, smanjene odgovornosti, automatizam

lažnog priznanja, mentalni bolesnik i krivično djelo, osnovi psihijatrijskog vještačenja, uloga i zadaci psihijatrijskog vještaka, psihijtrijska ekspertiza, sastav prihijatrijske ekspertize, neposredno ispitivanje vještaka na glavnom pretresu, ternimološka i pojmovna pitanja, vjestačenje psihički abnormalnih osoba kao svjedoka. Vještačiti znači procjenjivati psihičku sposobnost, odnosno psihičko stanje određene osobe u odnosu na neki zakonski propis. Autor naglašava činjenicu da vještak treba da da svoj nalaz i mišljenje u skladu sa psihijatrijskom naukom, stručno i savjesno, imajući u vidu značajne i dalekosežne pravne i društvene posljedice koje proističu iz vještačenja za osobu koja se vještači, ali i za druge zainteresovane osobe. Psihjtarijska ekspertiza se definiše kao dokazno sredstvo u sudskom postupku. Ukazuje se na probleme terminoloskih i pojmovnih pitanja, odnosno nesporazuma između psihijatrijskih vještaka i pravne struke koja koristi termine definisane u zakonskim propisima. Poglavlje III se bavi pitanjima vještačenja u krivičnim predmetima. U njemu se obrađuju pitanja o uračunljivosti, uračunljivost u krivičnom zakonodavstvu, provođenju vještačenja u praksi, postupcima i zadacima psihjatrijskog vještaka, vještačenja primjene i prekida mjera bezbjednosti, faktorima povezanim sa nasiljem i procjenom društvene opasnosti. U skladu sa zakonskim propisima, autor objašnjava postupak i zadatke psiijatrijskog vještaka, ističući da vještak određuje narav, vrstu, stepen i trajnost psihičke poremećenosti ukoliko, naravno, istu ustanovi. Neuropatoloske promjene na mozgu ističu se kao značajne u potencijalnom riziku od ponašanja. Analiziranjem svih relevantih faktora i činjenica vještak treba da omogući vjerovatnost o potencijalnom riziku za ponavljanje krivičnog djela, te preporuke koje se odnose na liječenje. Vjestačenja u građanskom i porodičnom pravu su sadrzaj IV poglavlja. Sadržaj ovog poglavlja se odnosi na vještačenje valjanosti ugovora, vještačenje valjnosti oporuke, vještačenje poslovne sposobnosti, duševne bolesti i poremećaja u odnosu na starateljstvo, strarateljstvo nad osobama lišenim poslovne sposobnosti, sposobnosti za brak psihički poremećenih osoba, psihijtrijska vještačenja dodjele djece bračnim partnerima u postupku razvoda braka, vještačenja nematerijalne štete - vidovi nematerijalne štete, vještačenje

fizičkog bola, pretrpljeni i budući strah, duševni bolovi zbog umanjenja životne aktivnosti, duševni bolovi zbog estetske naruženosti, pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog povrede ugleda i časti i prava ličnosti, duševni bolovi zbog povrede slobode, duševni bolovi zbog smtri bliskog lica, pretrpljeni i budući bolovi zbog naročito teškog invalditeta bliskog lica, pretrpljene duševne patnje zbog povrede polne slobode, kao i problemi simulacije. Ističe se da se kod vještačenja duševnog bola i straha, ali i fizičkog bola, u praksi javlja problem simulacije ili nadgradnje simptoma. Preporučuje se da za otkrivanje simuliranja mentalnih problema u sudskim vještačenjima koristi više metoda. Mobing se definse kao specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina osoba, psihički i moralno zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do elminacije s radnog mjesta. U ovom dijelu se obrađuju i pitanja vezana za psihičke traume i probleme vještačenja.

Poglavlje V se odnosi na sadrĹžaj pitanja vezanih za forenziÄ?ku psihopatologiju. Daju se objaĹĄnjenja normalnog, abnormalnog i bolesnog poremeÄ&#x2021;aja u ponaĹĄanja i njihovo ispoljavanje, savremena psihopatologija u teoriji i praksi forenziÄ?ke psihijatrije, terminoĹĄka i pojmovna pitanja, mehanizmi odbrane, smetnje opaĹžanja, svijest i poremeÄ&#x2021;aji svijesti, vjeĹĄtaÄ?enje delikata u afektu, sa prikazima sluÄ?ajeva. U ovom dijelu su interesantne prezentacije - pogledi autora na pitanja pamÄ&#x2021;enja i poremeÄ&#x2021;aja pamÄ&#x2021;enja, smetnje sjeÄ&#x2021;anja, forenziÄ?ki znaÄ?aj amnezije, druĹĄtveno poremeÄ&#x2021;ene osobe i suicidnost. Pravni aspketi sudske medicine su predmet poglavlja VI. Na poÄ?etku se tretiraju pitanja mentalnih bolesti i kriminaliteta, uzroci i klasifikacije psihiÄ?kih poremeÄ&#x2021;aja, uzroci duĹĄevnih poremeÄ&#x2021;aja. Tretman psihiÄ?kih abnormalnih delikata se obraÄ&#x2018;uje preko poznate bioloĹĄke terapije, socio terapije, psihoterapije. Posebno treba istaÄ&#x2021;i znaÄ?aj pitanja metoda izbora u terapijskom postupku maloljetnog delikventa, kao i vjeĹĄtaÄ?enja osuÄ&#x2018;enih osoba za odlaganje izvrĹĄenja kazne zatvora. U ovom dijelu autor prezentuje poglede i stavove Branke Ilic â&#x20AC;&#x201C; Stepanovic, koji se odnose na ulogu psihologa u psihijatrijskom vjeĹĄtaÄ?enju. Osnovno polaziĹĄte je definicja koja glasi: â&#x20AC;&#x153;ForenziÄ?ka psihologija je kliniÄ?ka psihologija sa posebnim zadatkom da sudu pruĹži procjenu liÄ?nosti pojedinca u vezi sa njegovim kriminalnim djelom ili drugim pravnim radnjamaâ&#x20AC;&#x153;. Poglavlje VII, koje je i najveÄ&#x2021;e po obimu, sadrĹži pitanja znaÄ?ajnijih duĹĄevnih oboljenja i sindroma u sudskoj psihijatriji. SadarĹžaj ovog poglavlja obraÄ&#x2018;uje sljedeÄ&#x2021;e odrednice: t OFVSPUTLJ TB TUSFTPN QPWF[BOJ J TPNBUSPNOJ QPSF meÄ&#x2021;aji, t QPSFNBĘ&#x2030;BKJ MJĘ&#x160;OPTUJ QTJIPQBUJKB t QPSFNFĘ&#x2030;BKJ OBWJLB J JNQVMTB t Ă?J[PGSFOJKB QTJIPUJQTLJ QPSFNFĘ&#x2030;BKJ J QPSFNFĘ&#x2030;BKJ TB sumanutoĹĄÄ&#x2021;u, t psihiÄ?ki poremÄ&#x2021;aji u vezi sa generativnim procesima, t QPSFNFĘ&#x2030;BKJ SBTQPMPĂ¤FOKB o BGFLUJWOJ QPSFNFĘ&#x2030;BKJ t PEOPT LSJWJĘ&#x160;OJI EKFMB J EVĂ?FWOJI CPMFTUJ TB QPSFNFĘ&#x2030;BKFN raspoloĹženja, t EVĂ?FWOB [BPTUBMPTU J JMJ NFOUBMOB SFUBSEBDJKB t PSHBOTLJ J TJNQUPNBUTLJ EVĂ?FWOJ QPSFNFĘ&#x2030;BKJ t EFNFODJKF V[SPLPWBOF JOGFLDJKBNB DFOUSBMOPH OFSWOPH sistema, t QPSFNFĘ&#x2030;BKJ MJĘ&#x160;OPTUJ J QPOBĂ?OKB J[B[WBOJ NPĂ¤EBOJN oboljenjima, oĹĄteÄ&#x2021;enjem i disfunkcijom, t EJGFSFODJKBMOB EJKBHOP[B EFNFODJKF t BLVUOP LPOGV[OP TUBOKF o EFMJSJKVN

t NFOUBMOP QPOBĂ?BOKF J QPSFNFĘ&#x2030;BKJ V[SPLPWBOJ BMLPIPlom i psihoaktivnim supstancama, t LMJOJĘ&#x160;LB TMJLB [BWJTOPTUJ PE BMLPIPMB t QTJIJĘ&#x160;LJ QPSFNFĘ&#x2030;BKJ J QPSFNBĘ&#x2030;BKJ J[B[WBOJ ESPHBNB t QTJIPBLUJWOF TVTQTUBODF QSFNB LMJOĘ&#x160;LJN LBSBLUFSJTtikama, t TSFETUWB TFEBUJWOP IJQOPUJĘ&#x160;LPH EKFMPWBOKB t FQJMFQTJKF U osmom dijelu, koji je naslovljen kao posebno poglavlje, obraÄ&#x2018;ena su pitanja: t GPSFO[JDLP QTJIJKBUSJKTLJ BQMFLBUJ NBMPMKFUOJĘ&#x160;LF EFMJL vencije, t TFLTVBMOB EFMJLWFODJKB t TBPCSBĘ&#x2030;KBOB EFMJLWFODJKB t LSJWJĘ&#x160;OB EKFMB QSPUJW Ă¤JWPUB J UJKFMB t JNPWJOTLJ EFMJLUJ t OBTJMKF V GBNJMJKJ t OFVSPMPĂ?LF J QTJIJKBUSJKTLF QPTMKFEJDF UF GPSFOF[JĘ&#x160;LB pitanja posljedica nakon povrede glave, t FUJLB V TVETLPK QTJIJKBUSJKJ t QTJIKBUSJKB V QFOBMOJN VTMPWJNB U okviru ovog odjeljka posebno su znaÄ?ajna pitanja etike u sudksoj psihjatriji. IstiÄ?e se da je etika u forenziÄ?koj psihijatriji daleko viĹĄe kompleksna i kontraverzna od one u opĹĄtoj psihijatriji, jer se nameÄ&#x2021;e veÄ&#x2021;a potreba da se ĹĄtite prava pacijenata. Navodi se da Kraljevsko udruĹženje psihijatara Velike Britanije smatra da nije ispravno da psihijatar koji lijeÄ?i pacijenta daje izvjeĹĄtaj sudu. NaglaĹĄava se da je lijeÄ?enje pacijenata bez njihove saglasnosti, sa pravnog stanoviĹĄta neprihvatljivo, osim u sluÄ?ajevima Ĺživotne ugoĹženosti. U svojoj forenziÄ?koj praksi vjeĹĄtak psihijatar ili psiholog, trebaju na dostojanstven i prikladan naÄ?in da daju izvjeĹĄtaj ili iznose svoje miĹĄljenje, koje je bazirano na standardima sudske psihijatrije i na moralno-etiÄ?kim normama. Sa aspekta konkretne prakse i forenziÄ?ke psihijatrije posebno su znaÄ?ajna pitanja greĹĄaka u vjeĹĄtaÄ?enjima psihologa i psihijatara. Knjiga moĹže korisno posluĹžiti, prije svega, studentima u savladavanju sadrĹžaja predmeta sudske psihijatrije, ostalim medicinskim strukama, socijalnim poslenicima, menadĹžerima, sindikalnim aktivistima, sudijama, tuĹžiocima i vjeĹĄtacima u cjelini, bez obzira na oblast vjeĹĄtaÄ?enja. Kao zakljuÄ?ak se moĹže citirati stav K. Pospisil Zavrski: â&#x20AC;&#x153;Centralna figura forenziÄ?ke psihijatrije u komunikaciji izmeÄ&#x2018;ju pravosuÄ&#x2018;a i medicine je liÄ?nost forenziÄ?kog prihijatraâ&#x20AC;?.

1 Uz saglasnost Ä?asopisa sudskih vjeĹĄtaka Expertus forensis, prenosimo tekst prikaza koji je objavljen u broju 22 /2014

Knjigu SUDSKA PSIHIJATRIJA moĹžete poruÄ?iti na tel.: 069 031 788 po cijeni od 30 eura

Slavni i astma

USPJEŠNI UPRKOS ZDRAV STVENIM PROBLEMIMA Teško disanje, kašalj, stezanje u grudima i kratak dah simptomi su koji karakterišu astmu, bolest od koje pati preko 300 miliona ljudi u svijetu. Da se ne radi o bezopasnoj bolesti govori činjenica da je od 2011. godine od astme preminulo oko 250 hiljada ljudi širom svijeta. Međutim, uz prave ljekove i promjenu životnog stila, ljudi sa astmom mogu sve, od glume do bavljenja sportom. Ove zvijezde potvrđuju da je to tačno. Šezdesetšestogodišnja glumica Dajana Kiton sa astmom živi godinama, ali nije dozvolila bolesti da je u bilo čemu ograničava. Čak je u filmu, „Sestre Lemon“, glumila astmatičarku koja ne može da se rastane od voljenih mačaka, iako joj pogoršavaju bolest.

Fudbalska zvijezda, 36-godišnji Dejvid Bekam, dugo je krio od javnosti da ima astmu, sve dok nije uslikan kako koristi inhalator. Posle toga, izjavio je da je srećan što vijesti o njegovom stanju mogu da ohrabre druge astmatičare da se bave sportom. Slavna glumica Šeron Stoun, ima poprilične medicinske probleme. Preživjela je izliv krvi u mozak 2000. godine, posle čega je bila vezana za krevet osam mjeseci. Imala je i tri spontana pobačaja, a živi i sa astmom. Sve to je ne sprečava da glumi i uživa sa trojicom usvojenih sinova. „Ja sam slobodna! Tako sam blagoslovena!“, izjavila je nedavno u jednom intervjuu. Frontmen grupe „U2“ Bono Voks se bori za pravo astmatičara da žive bez dima. Jedno od njegove djece ima astmu,

Šeron Stoun

a kada je Bono otkrio da dim ulazi kroz kamin u njegov luksuzni njujorški penthaus, zatražio je od uprave zgrade da zabrani korišćenje kamina. Zahvaljujući njegovom zahtjevu otkriveno je da značajan nivo dima kulja iz dimnjaka njegovog apartmana vrijednog 14,5 miliona dolara. Glumica Morgan Fejrčajld, poznata po ulogama u sapunicama „Dalas“ i „Flamingo roud“, i pored svoje bolesti, pokušava da od svijeta naravi bolje mjesto. Iako je astmatičarka, ona je osnovala fondove za istraživanje side i zaštitu okoline. Iako i daje izgleda zastrašujuće na sceni, van nje, Alis Kuper, bavi se golfom i podržava republikance. U svojoj autobiografiji otkrio je da je od astme patio kao dječak u Mičigenu. Njegova porodica se preselila u Feniks, Arizonu, da bi se dječaku popravilo stanje. Roker danas drži astmu pod kontrolom. Ironija je što grad Feniks često izdaje upozorenja građanima o zagađenju vazduha zbog izduvnih gasova. Bili Džoel, već je godinama dobro, iako ima astmu. Prije nekoliko godina, međutim, zbog ozbiljnog astmatičnog napada bio je primoran da otkaže koncert sa Eltonom Džonom. Slavni režiser Martin Skorseze imao je težak oblik astme dok je odrastao u Kvinsu. Kao rezultat toga, Martin je mnogo vremena provodio u bioskopu i gledao fimove na TV-u. Srećom, tu je i počeo da uči svoj zanat. Ipak, za astmatičare je najbolje da borave na svježem vazduhu i umjereno vježbaju. Pols Skols je poznati sportista koji boluje od astme. Pol je cijelu svoju karijeru igrao za „Mančester Junajted“ za koji je odigrao više od 600 utakmica. Pol je veoma stidljiv dečko i o svojoj astmi rijetko kad priča. Živi sa suprugom i troje djece u Mančesteru.

Martin Skorseze

Elizabet Tejlor

Andrija Prlainović Andrija Prlainović je srpski vaterpolista koji boluje od astme. Sa reprezentacijom Srbije osvojio je srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu 2008. u Malagi i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama 2008. godine u Pekingu. Sa reprezentacijom Srbije je takođe osvojio i zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu 2009. u Rimu, što pokazuje da ga bolest nije spriječila da niže fantastične rezultate. Glamurozna Elizabet Tejlor, koja je dva puta dobijala Oksara za najbolju glumicu, najpoznatija je glumica zlatnog doba Holivuda koja je bolovala od astme. Bila je i talentovana i lijepa, i prva je koja je živjela život holivudske zvijezde kakav mi danas gledamo. Bolest je nije spriječila da uživa u životu punim plućima, pa je tako bila osam puta u braku, sa sedam različitih muškaraca.

Dejvid Bekam

Hronika 01. februar - IZBJEGAVANJE VAKCINACIJE UPRKOS NAUČNIM DOKAZIMA Udruženje za vakcinaciju „Gavi“ očekuje da će američka vlada u utorak saopštiti da je odobrila milijardu dolara za vakcine. Gavi obezbjeđuje vakcine za zemlje u razvoju. Istovremeno, u Sjedinjenim Državama, mnogi roditelji odbijaju vakcine za svoju djecu. Jedan od rezultata je izbijanje epidemije malih boginja u južnoj Kaliforniji. Razboljelo se 68 osam osoba, među kojima ima i male djece. Male boginje su veoma zarazne. Mogu djeci da oduzmu sluh, vid, intelekt, čak i život. Ipak, značajan broj američkih roditelja, među kojima i mnogi u Kaliforniji, biraju da ne vakcinišu svoju decu. Oni kao razlog navode zabrinutost zbog sporednih efekata, uključujući autizam. Međutim, specijalisti, poput dr Marte Rivere kažu da ne postoji veza između autizma i vakcina. „Nema rizika od autizma, to je dokazano, svi faktori straha su uklonjeni,“ rekla je je dr Rivere. Neki od najvećih svjetskih stručnjaka za infektivne bolesti kažu da su vakcine djelotvorne ne samo medicinski, već i u finansijskom smislu, jer smanjuju troškove i eliminišu teret liječenja bolesti, koje je moguće spriječiti. „Ako treba da izaberete jednu intervenciju, ako uporedite investiciju koju ste napravili u istraživanje i primjenu sa zdravstvenim dobrobitima, vakcine će biti ili na vrhu liste ili u velikoj mjeri blizu vrha,“ rekao je dr Entoni Fauči. „Vakcine su među najdjelotvornijim i najisplativijim intervencijama koje postoje,“ slaže se Set Berkli iz Udruženja za vakcinaciju „Gavi“. U Somaliji, programi za vakcinaciju su razlog za slavlje. Od svog osnivanja prije 15 godina, Gavi procjenjuje da je vakcinisao više od 500 miliona djece i, kao rezultat, spašeno više od 6 miliona mladih života širom svijeta. Gavi planira da imunizuje više od 300 miliona djece u narednih nekoliko godina. U međuvremenu, u Sjedinjenim Državama, stručnjaci kažu da su dječje bolesti postale veoma rijetke, zato što su vakcine toliko djelotvorne. U tom smislu, vakcine su žrtve sopstvenog uspjeha. 14. februar - MRI OTKRIVA RAK PROSTATE

za otkrivanje raka prostate. Ali na sreću, najnovija studija pokazala je da će ljekari sada možda imati mnogo pouzdaniji način da ustanove rak prostate kod pacijenata sa visokim rizikom. Za razliku od raka dojke, koji može da se ustanovi pomoću mamografskog snimanja, rak prostate ne ustanovljava se obično pomoću tako napredne tehnologije. U uobičajenoj biopsiji, ljekari uzimaju uzorke tkiva dok koriste ultrazvuk kao pomoć prilikom procedure. Ljekari Minadž Sidiki i Piter Pinto objašnjavaju zašto ultrazvuk nije baš najbolji. „Ultrazvuk obezbjeđuje da igla uđe u prostatu, ali ne koristimo ultrazvuk za usmjeravanje igle do mjesta na kojem bi tumor mogao da bude,“ ističe dr Pinto. „Mi se nasumično trudimo da uzmemo uzorke iz cijele prostate u nadi da ćemo uhvatiti tumor,“ objašnjava dr. Sidiki. Doktori Sidiki i Pinto sproveli su obimnu studiju sa muškarcima koji imaju povećan rizik od raka prostate. Jedna grupa imala je biopsiju u kojoj je korišćeni ultrazvuk i magnetna rezonanca. Druga grupa je imala uobičajenu biopsiju uz pomoć ultrazvuka. Ljekari su zatim uporedili rezultate. Biopsija uz pomoć ciljanog MRI-a imala je 30 odsto veći procenat u otkrivanju visokorizičnog raka prostate u poređenju sa tradicionalnim biopsijama koje se izvode u današnje vrijeme. 19. februar - VEĆA ULAGANJA U BORBU PROTIV TROPSKIH BOLESTI Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala vlade svih zemalja da povećaju ulaganja u borbu protiv 17 zapostavljenih tropskih bolesti, u cilju poboljšanja zdravlja i blagostanja više od 1,5 milijarde ljudi. Ova investicija će predstavljati 0,1% sadašnjeg ulaganja u zdravlje u zemljama sa niskim i srednjim prihodima za period od 2015-2030. godine. Zapostavljene tropske bolesti izazivaju slepilo, trajni invaliditet i smrt, posebno među siromašnima slojevima društva. Svjetska zdravstvena organizacija u izvještaju „Investiranje u prevazilaženje uticaja nezbrinutih tropskih bolesti,“ navodi značaj investiranja u prevenciju ovih bolesti, kao i paket zaštitnih mjera u borbi protiv tropskih bolesti. „Povećanje ulaganja nacionalnih vlada može ublaži ljudsku patnju. Ravnomjerno distribuiranje ekonomske pomoći imaće benefite za ljude dugo zarobljene u siromaštvu,“ rekla je generalna direktorka SZO-a dr Margaret Čen. 20. februar - UN ISPORUČILA HUMANITARNU POMOĆ UKRAJINI

Baš kao mamografsko snimanje za uspostavljanje dijagnoze raka dojke, veliku kontroverzu izaziva i test koji se koristi

Svjetska zdravstvena organizacija je isporučila 13 tona medicinskih sredstava u oblast Donjecka u Ukrajini, kao dio prvog humanitarnog konvoja UN, koji ukupno sadrži 62 tone

humanitarne pomoći i materijala. Pomoć se sastoji od proizvoda za liječenja HIV-a i tuberkuloze, 612 kg testova za HIV i tri tone ljekova za liječenje infekcija kod ljudi sa slabom otpornošću organizma. Ova humanitarna pomoć će spriječiti da se rodi stotine djece s HIV-om, i obezbijediti medicinsku zaštitu za više od 38 000 lica koja su pogođena HIV-om i 5000 osoba koje su pogođene tuberkulozom u Donjecku i Luhansku. 21. februar - ISTRAŽIVAČI TESTIRAJU LJEKOVE ZA EBOLU Epidemija ebole u Zapadnoj Africi izgleda da se stišava. Ali stručnjaci upozoravaju da još nije kraj, i da neće biti posljednja. Epidemija je ukazala na hitnost u pronalaženju djelotvornih terapija. Iako do pronalaska lijeka predstoji dugačak put, istraživači testiraju neke nove pristupe, ali takođe, i neke stare. U USAMRIID-u, najvećoj američkoj vojnoj laboratoriji za infektivne bolesti u blizini Vašingtona, naučnici rade sa nekim od najgorih virusa na svijetu, kao što su: antraks, lasa i marburg. „Ali epidemija ebole privukla je svu njihovu pažnju,“ kazao je istraživač Trevis Voren. „Naše mašine zaista rade bez prekida od juna, kada je virus ebole stvarno došao do izražaja,“ rekao je Voren. Kao jedno od samo nekoliko mjesta na kojima može da se radi sa ebolom bezbjedno, USAMRIID je pomogao da se razviju neki od najobećavajućih ljekova protiv te bolesti. Jedan lijek protiv eboje bori se protiv bolesti na nov način, tako što utiče na gene virusa, koji se nalaze na lancu ribonukleinske kiseline - RNK. Geni sadrže uputstva koja navode inficirane ćelije da prave više virusa. Lijek sadrži mali dio virusove RNA, umotane u paket koji upozorava odbrambene mehanizme ćelije. „Tu su enzimi koji bukvalno odgrizu viralni RNA i unište ga. Jedanom kada je uništen, virus prestaje da funkcioniše,“ rekao jeTrevis Voren. 23. februar - SZO POZIVA NA UPOTREBU „PAMETNIH“ ŠPRICEVA Upotreba istog šprica ili igle pri davanju injekcija više od jednoj osobi dovodi do širenja brojnih smrtonosnih zaraznih bolesti. Milioni ljudi mogu biti zaštićeni od infekcija dobijenih zbog nesigurnih injekcija, ako se zdravstveni programi svih ze-

malja prebace na špriceve koji se ne mogu koristiti više puta. Iz tih razloga, SZO lansira novu politiku o bezbjednosti injekcija, sa ciljem da se pomogne svim zemljama da se pozabave pitanjem nesigurnih injekcija. Studija rađena pod pokroviteljstvom SZO, procenjuje da je u 2010. godini zbog nesigurnih injekcija zaraženo 1,7 miliona ljudi virusom hepatitisa B, 315 000 virusom hepatitisa C, a čak 33 800 HIV-om. Nove smjernice SZO-a za bezbjednost injekcija pružaju detaljne preporuke koje ukazuju na važnost bezbjednosnih uređaja za špriceve, uključujući uređaje koji štite zdravstvene radnike od slučajnog uboda igle. Svjetska zdravstvena organizacija, takođe, naglašava potrebu da se smanji broj nepotrebnih injekcija, kako bi se smanjo rizik od infekcije. Svake godine 16 milijardi injekcija se da pacijentima. Oko 5% od tih injekcija služi za imunizaciju djece i odraslih, a 5% služi za druge postupke, kao što su transfuzija krvi i injektabilni kontraceptivi. Preostalih 90% injekcija se daje u mišić (intramuskularno) ili u kožu (potkožno ili intradermalno). U mnogim slučajevima ove injekcije su nepotrebne, ili se mogu zamjeniti oralnim ljekovima, i na taj način se smanjiti rizik od krvlju prenosivih bolesti. 25.februar - BRZI TESTOVI ZA EBOLU Brzi, jeftini i jednostavni za korišćenje, testovi su neophodni kao pomoć u kontroli ebole, sudeći prema podacima Svetske zdravstvene organizacije. U udaljenim ruralnim oblastima daleko od bolnice, zdravstveni radnici nemaju sredstva za rad. Zato su potrebni pouzdani testovi koji su jednostavni i lako prenosivi. „To je jedna od onih stvari koje su razvijene prije više godina kao priručna sredstva, ali nikada nismo mislili da ćemo ih koristiti. I zapravo smo ih izvadili iz naftalina da bi počeli testiranje, i to je dobar test,“ rekao je Rendi Šep, istraživač centra američke vojske za infektivne bolesti. Pločice su sve što je potrebno. Stavi se nekoliko kapi krvi na jedan kraj. I za samo 15 minuta ako osoba ima ebolu, pokaže se linija, a ako nema, neće biti ni linije. Test može da promaši pacijenta koji ima ebolu. Negativnom testu je potrebna provjera radi sigurnosti. U najboljem slučaju, novi test mogao bi da bude spreman za nekoliko mjeseci. Stručnjaci navode da je još rano da bi se znalo kako funkcioniše na terenu.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

IN MEMORIAM

DOKTOR VESELINKA JEČMENICA Dr Veselinka Ječmenica, primarijus, subspecijalista, pedijatar - neonatolog preminula je 09.februara 2015.godine. Rođena je u Pljevljima, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Poslije završenih studija medicine, specijalizacije i subspecijalizacije neonatologije, od 1993.godine radial je kao načelnca Dječijeg odjeljenja Opšte bolnice Pljevlja. Specijalističke studije iz pedijatrije odbranila je na Institutu za majku i dijete u Beogradu, iz neonatologije na Dječijoj klinici i Institutu za prevremeno rođenu djecu u Beogradu. Objavila je 45 stručnih radova i saopštenja u raznim stručnim publikacijama. Uvodi nove terapijske i dijagnostičke mjere i procedure, novu kompletnu istoriju za novorođenče sa akcentom na rizičnim faktorima, čime se postiže znatno smanjenje smrtnosti novorođenčadi u bolnici. U više mandata dr Veselinka bila je predsjednik i član predsjedništva Društva ljekara Srbije i Crne Gore, Društva ljekara Crne Gore i Pedijatrijske sekcije Crne Gore. Od osnivanja Nevladinog udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zracak nade, obavljala je sve neophodne aktivnosti na pružanju usluga i stručne pomoći, kako djeci tako i njihovim porodicama i stručnim saradnicima. Kongres pedijatara Srbije i Crne Gore u Beogradu 2006. godine nagradio je prvom nagradom za dugogodišnju posvećenost profesiji, iskazani humanizam i veliki doprinos zajednici. Opština Pljevlja joj 2012. godine dodjeljuje Novembarsku nagradu, a Ljekarska komora Crne Gore je proglašava najboljim ljekarom u 2012. godini dodjeljujući joj nagradu Branko Zogović. Primajući nagradu dr Veselinka je naglasila “Ovo je prava privilegija, pravi blagodet raditi cijeli radni vijek sa neiskvarenim anđelčićima. Ponekad mi se čini da smo daleko od realnosti, od svakodnevnih događaja. Sa njima je sve lijepo, čisto, iskreno. Zato je njihova bol i naša bol, njihova muka i naša muka“. Neposredna, dobronamjerna i iskrena, pripadala je svim porodicama grada u kom je živjela. Četiri generacije Pljevljaka

dočekala je i liječila “Teta Vesa” kako smo je najčešće zvali. Njeni savjeti, kritike i preporuke ostaće duboko urezane u mislima svih nas koji smo imali privilegiju da je poznajemo i sarađujemo sa njom. Pored svih angažovanja u struci, bila je uspješna supruga i majka dvoje djece. Njen savjet za uspješno roditeljstvo glasio je “Roditelji družite se sa svojom djecom, osluškujte njihove dušice i uvažavajte ih kao sebi ravne” Milorad Aranitović

www.healthcare.siemens.com/laboratory-diagnostics

Aptio™ Automation ™



 � ™

�

Biohemijski sistemi

Imunohemijski sistemi

™ ™

Hematološki sistemi Sistem za hemostazu

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766 Fax: +381 11 3065 304 www.interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća 6, 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 20 290 521 Fax: +382 20 290 520 www.urion.me office@urion.me

Answers for life.

Medicinski rjecnik A

drenalne (nadbubrežne) žlijezde izgledaju kao kapa na svakom bubregu. Adrenalne žlijezde imaju dva dijela – spoljašnji korteks i središnju medulu. Spoljašnji korteks proizvodi dvije vrste steroidnih hormona: mineralokortikoide i glukokortikoide. Mineralokortikoidi pomažu pri regulisanju soli, vode i nivoa krvnog pritiska u organizmu. Glukokortikoidi regulišu metabolizam i odgovor tijela na stres. Osim ove dvije vrste steroida, spoljašnji korteks proizvodi bar još 50 drugih steroida, uključujući male količine muškog hormona androgena i ženskog hormona estrogena.

olest kretanja poznata je pod brojnim nazivima, kao na primjer kinetoza, morska bolest, avionska mučnina, automobilska mučnina i sindrom loše adaptacije na pokret. Bolest kretanja je normalan odgovor na pokret kada više čulnih sistema (vid, sistem ravnoteže, osećaj za položaj u prostoru) različito doživljavaju pokret. Može se, takođe, javiti nakon kretanja, kad se kretanje očekuje a ne dogodi se, već osoba ostane na mjestu. Nastaje prilikom ubrzanog kretanja u raznim smjerovima, i kad ne postoji vizuelni kontakt sa okolinom. U tom trenutku osećaj za ravnotežu šalje poruku o kretanju, a čulo vida šalje poruku o mirnom sjedenju u kabini broda, aviona ili automobila. Početni je simptom obično nelagodnost u gornjem dijelu stomaka, a nakon toga slijede mučnina i povraćanje. Strah ili tjeskoba olakšava pojavu simptoma, a neke osobe pate od bolesti kretanja još od detinjstva.

ušobolja ili faringitis, obično je izazvana infekcijom streptokokama, ili streptokoknom bakterijom, ili takvim virusnim infekcijama kao što su prehlada ili grip. Gušobolja može biti izazvana udisanjem prašine ili štetnih isparenja boja ili pušenjem. Kod gušobolje izazvane infekcijom grlo je obično crveno. Pušači često imaju hronično crvenilo i upalu zadnje strane grla. Znaci gušobolje kod beba uključuju: baljenje, odbijanje hrane i nemogućnost gutanja, nervozu i nemir.

lomerulonefritis je bubrežna bolest. Otpad i višak tečnosti se stvaraju u tijelu, a krv i proteini otiču u mokraću, zbog čega ona dobija tamnu boju ili boju krvi. Glomerulonefritis dovodi do otkazivanja bubrega, što izaziva oticanje ili edem, kao i visok krvni pritisak. Uobičajen uzrok oštećenja glomerula jeste autoimuni odgovor na infekciju izazvanu virusom ili bakterijom. Tijelo normalno počinje da stvara antitijela kako bi pobijedilo infekciju. Antitjela i virus ili bakterija se grupišu i zaglave u glomerulima. Tijelo šalje bijela krvna zrnca da razbiju ove grupe. Ali, bijela krvna zrnca mogu da oštete nježne membrane glomerula. atarakta je čest očni problem. Ovo oboljenje sa propadanjem vida se obično, mada ne uvijek, dešava starijim ljudima. Prethodne povrede oka, prethodne infekcije oka i dijabetes su potencijalni uzroci katarakte. Obično, kako ljudi stare, proteini u sočivima počinju da koaguliraju, ili postaju lepljivi. Koagulirani proteini izazivaju zamućenje inače bistrih sočiva. Vid se muti. Katarakta nije bolna. Promjene vida mogu se dogoditi tako sporo da osoba u prvo vrijeme ne primjeti razliku. Nekada se bebe rode sa kataraktom (kongenitalna katarakta). Ovo može biti izavano hromozomnim poremećajima ili infekcijama majke za vrijeme trudnoće.

indrom karpalnog kanala je uobičajen i bolan problem ručnog zgloba i šake. Karpalni kanal je debeo vlaknasti kanal koji ide kroz ručni zglob i drži nerv medijanus. Ovaj nerv prenosi signale do i od nerava u palcu, kažiprstu i srednjem prstu. Kada kanal otekne, obično zbog prekomjernog korišćenja šake, stvara pritisak na medijanus. Pritisak stvara utrnulost, peckanje i bol u palcu, kažiprstu i srednjem prstu. Sindrom karpalnog kanala ponekad stvara slabost u palcu i bol koji od šake ide kroz podlakticu sve do ramena. Sindrom karpalnog kanala spada u grupu problema uzrokovanih pritiskom na nerve. aške se obično javljaju na kosi, stidnim dlačicama (stidne vaši) ili dlačicama na tijelu (tjelesne vaši). Vaške polažu jaja (gnjide) u korjen dlake i brzo se razmnožavaju. Nakon nekoliko dana od zaraze, svrab postaje intenzivan. Vaške na glavi se lako prenose, npr. dijeljenjem češlja ili šešira. Obično se javljaju kod djece u vrtiću ili osnovnoj školi. Uglavnom se javljaju na skalpu, a rijetko mogu da se jave i na obrvama i trepavicama. Tjelesne vaši nijesu česte među ljudima koji održavaju redovnu higijenu. Stidne vaši mogu da se prenesu tokom seksa, ili dijeljenjem posteljine i odjeće.

Colifagina kapsule i rastvor

Colifagina Pro® je probiotik najnovije generacije! Rezultat je najnaprednijih istraživanja u oblasti biotehnologije! Sastoji se od živih, parentiranih simbiotskih sojeva (Patent No DSM16604 i DSM21981) koji prolaze želudačnu barijeru i dospijevaju takvi u intestinum. Direktno djeluju protiv širenja patogena. Colifagina PRO® je preparat koji sadrži dva simbiotička soja patentiranih probiotika: Bifidobacterium breve, BRO3 i Lactobacillus rhamnosus LR06. Naučnim ispitivanjima je dokazano da je kombinacija ove dve vrste probiotika dvostruko efikasnija protiv infekcija izazvanih Escherichiom coli! Colifagina Pro je korisna u održavanju ravnoteže crevne flore i zaštitu urogenitalnog trakta.

za ravnoteže crevne flore i zaštite urogenitalnog trakta

LUUF® Sprej za nos sa nafazolinom

NONI de Tahiti

LUUF sprej sa nafazolinom predstavlja idealno rješenje, koje efikasno otklanja simptome zapušenog nosa! Nafazolin sužava krvne sudove, čime se smanjuje otok nosne sluznice. Difenhidramin ima anti-alergijski efekat na sluzokožu. Sprečava kijanje, poboljšava prohodnost disajnih puteva u nosu. Idealna kombinacija antihistaminika i dekongestiva u jednom! Posebno dizajniran sprej, koji omogućava ravnomjerno raspršivanje spreja unutar nosne sluznice.

Noni je adaptogena biljka s vulkanskog tla, bogata aminokiselinama, mineralima, vitaminima i enzimima. Izvor je prokseronina, serotonina, skopoletina i damnakantala koji su nosioci jedinstvenog djelovanja ove čudesne biljke. Noni normalizira rad stanica, smanjuje depresije, pomaže kod nesanice, štiti od upala u organizmu, bakterija i virusa, pomaže kod odvikavanja od zavisnosti, doprinosi smanjenju krvnog pritiska i šećera.

Esberisin obložene tablete tablete koje omogućavaju slobodan izdisaj

Sorilex

Biljna kombinacija korjena lincure, biljke kiseljak, verbene i drugih pruža optimalan odgovor u liječenju upale paranazalnih sinusa. Sluz nestaje, pročišćavaju se disajni putevi i opada pritisak u glavi. Ovaj preparat ima protivupalno dejstvo a djeluje i kao ekspektorans. Uz njega možete ponovo pravilno disati. Nema poznatih interakcija sa drugim ljekovima. Ne preporučuje se primjena u trudnoći i za vrijeme dojenja.

Sorilex je prirodni oralni proizvod kod psorijaze, temeljen na patentiranoj specifičnoj kombinaciji bioaktivnih proteina iz sirutke, koji klinički dokazano, dovodi do ublažavanja simptoma psorijaze. Nakon osam nedjelja korištenja Sorilex-a kod većine pacijenata dolazi do poboljšanja u PASI indeksu (psorijazom zahvaćeno područje i indeks težine bolesti - Psoriasis Area and Severity Index). Sorilex je dobijen iz prirodnih izvora i siguran je pri upotrebi.

Solgar - Advanced Antioxidant Formula

Capsiplex

sprečava kijanje, poboljšava prohodnost disajnih puteva u nosu

za jačanje otpornosti organizma

prirodni oralni proizvod kod psorijaze

štiti organizam od slobodnih radikala

preparat za mršavljenje

Antioksidansi igraju glavnu ulogu u pomaganju da štite organizam od destruktivnih slobodnih radikala, koji uništavaju ćelije. Preporučuje se: svima koji jedu “s nogu” i “u prolazu”; osobama sa restriktivnim ili kliničkim dijetama; poslovnim ljudima, menadžerima; osobama koje su svakodnevno izložene stresu; sportistima i osobama izloženim fizičkim i psihičkim opterećenjima.

Adresa: Park šuma Tološi, Ul. Baku bb, Lokal 28 E-mail: : pharmacy.house@t-com.me web: www.pharmacyhouse.me

Samo jedna kapsula Capsiplexa dnevno podstiče organizam da počne trošiti više kalorija – jednako kao 25 minuta trčanja, 40 minuta vožnje biciklom ili 80 minuta hodanja. Temeljen je isključivo na potpuno prirodnim sastojcima, a najvažniji je kapsikum, ekstrakt ljute papričice. Capsiplex sagorijeva i masti i ugljikohidrate i smanjuje apetit. U kombinaciji s vježbanjem tijelo troši 12 puta više kalorija. Telefon: +382 20 273 400 Telefon: +382 20 272 270 Fax: +382 20 273 400

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ÂJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici âj je namenjen ublaàvanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili ù~i. Potpomaè otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ublaàva gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu